6.

poglavlje: IVOT I UMJETNOST

- rimsko carstvo otvorilo je vrata raznim oblicima kulture i pomoglo im da se sauvaju - latinski jezik razvijao se iz govora Lacija tisuama godina u okviru indoeuropske zajednice, a pisani govor, koji je postao klasian, razlikovao se od onog kojim su se Rimljani sluili u svakodnevnom ivotu - jedan od prvih zadataka latinskih pisaca bio je stvoriti jasne i precizne oblike izraavanja - pravne formule najstariji su sauvani tekstovi - redukcija zakona 12 tablica pokazuje da se prvo morao stvoriti jasan usmeni izraz - najstarija latinska proza vrlo je bliska poeziji, onome to su Rimljani zvali carmen - bogatstvo latinskog rjenika i gramatike posljedica je nastojanja da nita ne ostane nejasno, te da se izraze svi vidovi nekog predmeta, radnje ili stanja - u sintaksi se helenizmi pojavljuju kasno, kada je klasini jezik dostigao punu zrelost, ali u rjeniku se vrlo rano mogu uti izrazi iz grkog jezika (grki su govorili trgovci, putnici i robovi dovedeni u Lacij iz grkih ili heleniziranih krajeva) - filozofi koji dolaze u Rim poslije osvajanja Makedonije savreno se razumiju sa irom publikom, i isprva je latinski rezerviran za poeziju, a grkim se koriste filozofi - nakon par generacija latinski pisci poinju stvarati povijesne prie kojima je bio dovoljan tradicionalni rjenik, i koje su se sluile epovima Nevija i Enija iz 3.st. - vjerojatno je Katon za svoje Origines mnogo toga preuzeo iz Nevijinih Punskih ratova i Enijevih Anala - sauvano je vrlo malo latinske proze iz 2.st.pr.Kr. jedini potpuno sauvan Katonov tekst je De agricultura - iako se u latinskoj prozi jo u to doba moe vidjeti da su reenice esto kratke i redaju se u nizovima, to govornitvu daje i odreen ritam, i mogunost da se sluaocima najprije prikau svi vidovi jedne misli, a zatim se ta misao same u kratku poruku - u toj rjeitoj prozi spajaju se dvije osobine Ciceronove reenice: gravitas (ozbiljnost) i obilje rijei - govornici se poinju nadmetati, kroz to se usavrilo govornitvo - latinskom jeziku bilo je teko usvojiti apstraktne izraze i izraziti apstraktne misli, to je do tad

bilo rezervirano za grki - Lukrecije se ali na siromatvo svog jezika, s njim se slau i Ciceron i Seneka - ni sam pojam filozofije odgovarao ni jednoj latinskoj rijei - Ciceron se ponekad slui rijeju philosophia, ali samo u tehnikom smislu, a u drugim sluajevima koristi rije sapientia, koja ve ima odreemo znaenje i u filozofiji se moe primijeniti samo u prenesenom smislu - za Rimljanina sapientia nije dijalektika koja trai istinu, ve zdrav razum u ponaanju ovjeka sposobnost da se usklade ivotna pravila - virtus rije kojom se prevodio grki pojam vrline - knjievnost cjelokupnog Ciceronovog vremena svjedoi o razradi jezika, usporedno s kojom se stvara i originalna misao - stvoren je niz pojmova po uzoru na grke, ali sa znatnim nijansama (npr. gr. logos, tj. rije, preveden je kao ratio, tj. raun) to je rezultiralo ne samo razlikama u rijeima, ve i u duhovnom smislu koji su te rijei izraavale - rimska knjievnost nije bila obina kopija grke, jer ak i kada su rimski pisci crpli teme od Menandra i Euripida, obraivali su ih na nain puno blii narodnom porijeklu scenskih igara, jer su od Grka odabirali ono to se moglo prilagoditi uslovima nacionalnog kazalita, dok su ostalo ostavljali po strani - Plaut i Terencije, npr., iako su obojica obraivala djela Menandra, fokusirali su se na razliite probleme Terencije je vie privuen moralnim problemima, dok se Plaut slui zapletima grke komedije da bi obranio tradicionalni moral Rima, to pokazuje da su, iako su radili po uzoru na Grke, ipak bili sposobni izraziti misli i tenje svog vremena i naroda - u italskim narodnim osnovama nalazi se porijeklo satira, koje su Grcima bile nepoznate - satirama se ve od 2.st.pr.Kr. nazivaju djela u prozi i stihovima i u vrlo raznovrsnim metrima, s razliitim temama - Lucilije je oko 130.god.pr.Kr. postao majstor satire - stoljee kasnije Horacije izvodi satiru u novom stilu - isti knjievni rodovi bili su sumnjivi Rimljanima zbog svoje neobaveznosti, ali govornitvo im je izgledalo kao najbolje sredstvo kojim graanin moe sluiti svojoj zemlji - Ciceron je vrlo nerado primio naredbu da ide na Siciliju kao prokonzul, ali je proveo puno

vremena pripremajui rasprave o vjetini govornitva, to mu se inilo kao najbolji nain kako nadahnuti omladinu kulturom - u knjigama Orator i De Oratore tei da od govornitva napravi najvii izraz ovjeanstva - poslije Cicerona, stvaranje govornika postalo je gotovo jedini cilj naobrazbe - Kvintilijan, Ciceronov uenik, doprinio je da se Ciceronovo uenje odri i kada su novi stilovi poeli prodirati u latinsku knjievnost, borei se protiv svake novine - on je bio prvi koji je u vrijeme Vespazijana drao slubenu nastavu o troku cara - Ciceron i Kvintilijan smatrali su da govornik moe doprijeti do slualaca samo ako ih razumije, te kroz pravednu i iskrenu misao - svi rimski pisci htjeli su na svoj nain sluiti dravi kao Tit Livije koji je svoju Povijest Rima napisao kao glorifikaciju rimskog naroda - rijetko su djela pisana bez nekog cilja i koje opravdava samo njihova ljepota, npr. Lukrecije Epikurovu filozofiju iznosi u stihovima, a svoju upotrebu metra opravdava tako to kae da je nuno teku filozofiju prikazati u lakem obliku - ipak, latinska poezija od svojih samih poetaka poznaje umjetnost radi umjetnosti - u vrijeme Cicerona i Cezara stvorila se kola ''novih'' pjesnika, kako su se sami nazivali, po uzoru na Aleksandrince, a najtipinije djelo ove estetike je pjesma koju je napisao Katul, slavei mitsku svadbu Peleja i Tetide - u Katulovoj pjesmi lako bi se mogli nai simboli Dionizijskog kulta - ovoj koli pripadao je i Vergilije u vrijeme kada je poeo stvarati svoja vlastita djela - ta prva Vergilijeva djela, koja su prethodila Bukolikama, nepoznata su nam, jer ona koja su sauvana pod njegovim imenom moda nisu autentina - Bukolike oponaaju Teokritove Idile, ali ne opisuju ni istu zemlju ni iste ljude - prvi dio Bukolika prikazuju probleme koji su se odvijali u Italiji (kada su Oktavije i Antonije dodjeljivali zemlju na tetu domaih poduzetnika) - za Vergilijeve Georgike esto se smatra da su bile propagandno djelo iji je cilj bio kod Rimljana probuditi ljubav za seoski ivot, ali u svakom sluaju, one su bile pokuaj obnavljanja starih moralnih vrijednosti koje je potovalo seljako drutvo poezija Georgika pokuavala je ukazati bogatim Rimljanima na ugled siromanijeg, ugroenog drutvenog stalea, i tako zacijeliti rane nastale u graanskom ratu, te je vraanjem reda i mira u Rim pomogla Augustovu revoluciju

- trei stupanj vergilijevske umjetnosti nalazi se u Eneidi, iji je cilj bio otkriti tajne zakone koji pokreu dogaaje i pokazati da je carstvo nuna posljedica sveope dijalektike - Vergilije Eneidu nije uspio zavriti i traio je da bude unitena, ali je car August naredio objaviti - Horacije je stvorio lirsku poeziju neposredno nadahnutu eolskim uzorima - Propercije je razvio elegiju, a njegovi prethodnici bili su Gal i Tibul - u elegijama su esto iznosili dogaaje iz svog osobnog ljubavnog ivota, ali i Tibul i Propercije opjevali su u svojim pjesmama i mnoge suvremene dogaaje - Vergilije, Horacije i Propercije pripadali su Meceninom krugu - Mecena je oko sebe okupio pjesnike koji su doprinijeli stvaranju i izraavanju novog upravnog sistema, na ijem je elu bio car August - procvat koji se dogodio u literaturi u Augustovom vremenu umro je kada i pjesnici koji su bili njegovi nosioci - nisu sauvana djela ni jednog autora iz posljednjih godina Augustova vladanja - samo Ovidijevo ime stoji kao dokaz da su stvarana nova djela, ali njegova djela, iako vrijedna, samo su sistematsko koritenje novina koje su stvorili Tibul i Propercije - Ovidije u svojim Metamorfozama daje itavu sintezu grke mitologije, povezujui je koliko moe s rimskom legendom - svoj je ivot Ovidije zavrio u Tomi, na obali Crnog mora, nakon to ga je August prognao zbog neke greke koja je drana u tajnosti - tamo Ovidije pie o ivotu daleko od domovine, te s njim nestaje posljednji predstavnik augustovske poezije - u Rimu je i dalje bilo dosta pjesnika, ali za njih poezija vie nema ozbiljno znaenje koje je imala za Vergilija, Horacija i Propercija, ve postaje salonska igra nastaju djela bez trajne vrijednosti - knjievno kazalite praktiki je nestalo, ustupajui svoje mjesto mimu koji nije ostavio traga - tek od Neronovog doba sauvana su djela koja su doivjela i nae vrijeme - Persije i Lukan pjesnici su Neronovog vremena koji su pokuali u pjesnitvo unijeti razmiljanja stoicizma - Persije je umro u 28. godini, ostavivi iza sebe Satire, koje su izraavale politika i moralna

uvjerenja senatske aristokracije - nad Lukanom je u njegovoj 26. godini izvrena smrtna kazna po Neronovoj zapovijedi, zbog sudjelovanja u Pizonovoj zavjeri - od Lukana ostala je samo epopeja o Farsali (originalnog naslova Graanski rat), od koje je imamo 10 pjevanja, a koju je Lukan elio suprotstaviti Eneidi, koja je bile ep julijanskog vremena - najistaknutija linost klaudijevske literature je Seneka, koji je od mladosti bio povezan s knjievnim krugovima i privuen filozofiji - zbog bolesti bio je par godina u Egiptu gdje je stupio u kontakt s aleksandrijskim krugovima koji su bili u kontaktu s nekoliko religijskih i filozofskih struja - nakon povratka u Rim, Mesalina nareuje da bude prognan na Korziku, to on prvo teko prima - kasnije ga Agripina poziva natrag kako bi poduavao mladog Domicija Ahenobarba, koji e uskoro doi na vlast kao Neron - nakon Klaudijeve smrti, Seneka je bio neka vrsta namjesnika upravljao je carstvom u ime svog uenika, ali Neron je, im je sazreo za vladavinu, napustio naela svog uitelja - kada se komprimitirao u Pizonovoj zavjeri, Seneka si je prerezao vene - Seneka ja bio siguran da poznaje istinu, te ju je elio i s drugima podijeliti, te pie moralne rasprave, te tragedije - mladi su privueni njegovom stilu, ali ve u vrijeme Vespazijana, Kvintilijanu je stavljeno u zadatak da vrati omladinu ka potovanju moralnih pravila i da obnovi klasicizam - za stvaralako bogatstvo Neronovog vremena veemo i Petronijev roman Satiricon, koji je sauvan u vrlo oteenom stanju prvi put u antikoj literaturi pisac uzima likove iz svakodnevnog ivota, a ne iz povijesti ili legendi - slino, iako ne jednako kvalitetno kao Petronije, pie i Marcijal, ali on pie epigrame koji nas upuuju u svakodnevni ivot flavijevskog Rima - Juvenal pie satire koje obiluju retorikom, ali njegovi pogledi na svijet nazadni su - Tacit u svojim Analima iznosi povijest Rima od Tiberija do Nerona, bez pokazivanja naklonosti - usporedno s razvitkom carstva, raspada se latinska literatura Rim je pod sve jaim utjecajem Istoka - iz takve sredine samo jedno djelo izdvaja se kvalitetom Metamorfoze koje je napisao Apulej,

naslov romana je grki i dogaaji koji su opisani odvijaju se u grkom svijetu, ali kulturna sredina i nain shvaanja odraavaju rimske obiaje - Apulej ovu priu nije izmislio nego ju je preuzeo od drugog autora, ali ju je proirio novim epizodama i dodao religijski zakljuak - s Apulejom umire knjievnost poganskog Rima, pisci poslije njega samo ponavljaju stare misli i oblike - rimska arhitektura nastala je u skladu s potrebama rimske kulture - iako je mnogo posudila od grke, imala je i svojih tradicija dok su se grki gradovi fokusirali na velianje bogova, rimski su imali na umu udobnost za ive - prve graevine za koje znamo su hramovi, ali tijekom 2.st.pr.Kr. raste broj graanskih spomenika koji brzo postaju sastavni dio grada - pri kraju 6.st.pr.Kr. poinje se nazirati arhitektura u Laciju, te je u njoj oit etruanski utjecaj - grade se hramovi koji prilino slie grkima, ali se ipak razlikuju po znaajnim svojstvima: svetilite je uvijek podignuto na visoku terasu (podium), a pristupa mu se stepenicama koje su podignute prema fasadi. Hramovi se prekrivaju ploicama od terakote, ukraenim reljefima i obojenim ivim bojama stil ovog ukraavanja srodan je jonskoj umjetnosti koja je tada vladala cijelim Mediteranom. - same graevine podignute su jo uvijek na vrlo primitivan nain kamen se upotrebljava samo za stupove i za redove podiuma, zidovi su od opeke, a cjelokupna gornja konstrukcija je od drveta - na taj nain izgradili su se najstariji hramovi Jupiterov na Kapitolu, Kastorov na Forumu i Cererin u podnoju Aventina - motivi ukraavanja preuzeti su iz grke ikonografije dionizijski motivi, satiri, bahantkinje i biljni ornamenti - ova arhitektura potjee od istonjakih uzora, vjerojatno iz jednog oblika arhajskog dorskog stila, iji se utjecaj, bez obzira na dodatke iz klasine Grke i s heleniziranog Istoka, osjea i u kasnijem razvitku rimske arhitekture - prilino slabo poznajemo graevine republikanskog Rima: one koje su otkrivene iskopavanjima (npr sveti vrt u Largo Argentina) teko se daju objasniti, a redoslijed prepravki na

njima uglavnom je nejasan - znamo samo da se teilo to due odrati jednostavnost i da su se Rimljani ponosili svojim kipovima od terakote, za razliku od grkih hramova napravljenih od mramora i zlata - ovaj konzervatizam onemoguio je razvitak kakav su imali Grci rimski stup nije nikada dostigao savrenstvo grkoga, te je na njima rijetko primjenjivan entasis, a kolonada se esto ograniava samo na prednji trijem. Ako je hram peripteran, tada su boni trijemovi manje iroki od frontalnog, ili su zamijenjeni stupovima napola ugraenima u zid ili obinim pilastrima. - poetkom Carstva pojavili su se prvi hramovi oblijepljeni mramorom, a istovremeno korintski stil postaje sve izraeniji (na dorskom hramu u Kori, koji potjee s poetka 1.st.pr.Kr. vidi se kako dorski stil biva zamijenjen korintskim) - poznaju i jonski stil, ali kapiteli jonskog stila u rimskoj izvedbi nikada ne predstavljaju iste tipove karakteristinim volutama dodaju se cvjetni motivi koji su oito nadahnuti korintskim kapitelom - u kultnoj umjetnosti rimska arhitektura razvija se u pravcu sve bogatijeg ukraavanja primjer tog ''augustovskog'' korintskog stila je Maison care u Nimu, podignuta 16.god.pr.Kr. - vrlo brzo ornamentika postaje sve sloenija, sa usavravanjem italskih i zapadnih majstora u obradi mramora moemo usporediti friz iz Nima s arhitravom iz Vespazijanovog hrama u Rimu, na kojem se na lazi vie zona, jedna iznad druge na jednoj su isklesani motivi iz vjerskih obreda (bukranija, patere, posude i rtveni rekviziti), a iznad nje zupci, ukrasi jajolikog oblika, konsole i puno palmeta koje podsjeaju na motive arhajske ornamentike - vodeu ulogu u ovoj evoluciji svakako je imao utjecaj istonjakih graevina - naslijeeni od helenizma, hramovi su graeni u uobiajenoj tehnici rada u kamenu - ve krajem Republike razvija se nova tehnika blocage [bloka] zidovi se vie ne rade iskljuivo od blokova koji se redaju, ve imaju sredinju jezgru, koju ini mjeavina vapna, pijeska i tvreg materijala (komadi kamena i opeke) - zid se s obje strane pokriva likovima, iji je zadatak da slue kao ornamentika. Ta je oplata mogla biti i vrlo tanka, npr samo jedna mramorna ploa ili obian tuk na kojem se mogli slikati - ovaj je nain gradnje bio brz i ekonomian, a radna snaga nije morala biti posebno specijalizirana

- takoer, ovaj nain gradnje doputao je podizanje najsmjelijih svodova - kolonade, arhitravi i frizovi vie nemaju nikakav konstruktivni zadatak i slue samo za stvaranje ritma - sada graditelji nisu sputani odnosima potiska i sile, te nastaju monumentalne graevine ogromne terme ili amfiteatri ije stepenice nisu morale pratiti pad nekog breuljka ili akropole - ova tehnika omoguila je i duge nizove lukova na kojima poivaju rimski akvedukti - razvitak plastine umjetnosti ne pokazuje nikakve posebne novine - jedino to skulpturu, reljef i slikarstvo odvaja od grkih uzora razvoj je nacionalnih tenji - prve statue kojima su ukraeni kipovi proizali su iz etruanskih radionica, a kasnije vojskovoe kradu umjetnine iz grkih gradova - postojale su i radionice u samom Rimu u koje su doli majstori iz svih podruja Mediterana, te se razvijaju nove tenje, koje nisu nepoznate grkoj umjetnosti, ali u Rimu dobivaju novu snagu (npr. pergamska umjetnost, a neprekidni jonski friz doivljava u Rimu procvat i dovodi do stvaranja pitoresknog reljefa koji vlada na Trajanovom stupu) - monumentalna rimska skulptura ostala je dugo vremena arhajska - hramovi su ploama od terakote ukraavani sve do kraja Republike, prema ukusu naslijeenom od Etruana - za Augustove vladavine rairio se rad u mramoru, kao i djela Vergilija i Horacija, te se razvila umjetnost reljefa koja je povezivala realizam i ljupkost, a ije je remek djelo Ara Pacis koji je Rimu posvetio August 9.god.pr.Kr. - friz Ara Pacis ovjekovjeuje obred posveivanja prikazani su car i njegova obitelj, dostojanstvenici, sveenici i Senat, kako u povorci idu prinijeti rtvu bogovima. Likovi pojedinih linosti prikazani su dovoljno vjerno da se mogu prepoznati po statuama i novcu iz tadanjeg vremena. Taj je vjerski in prikazan sveano, ali mu nije oduzeta stvarnost ivota, tako da su neki likovi ak i u interakciji jedni s drugima - slobodna plastika augustovskog vremena ne zaostaje za reljefom - kipari znaju istovremeno prikazati i linost vladara i boanski karakter njegove misije - poslije poetka Carstva ova se umjetnost razvijala u sve veoj mjeri , traei realizam i trudei se izraziti crte svojstvene modelu smisao za portret jedna je od najoriginalnijih odlika rimskog

kiparstva - kada su se predstavljali obini ljudi, a ne vladari, preciznost je esto dolazila do granica karikature - veina Rimljana htjela je postaviti svoju bistu iznad groba - prilino rano su Rimljani nauili cijeniti dekorativno slikarstvo, ali poetkom 1.st.pr.Kr. razvio se novi stil koji je bio potaknut razvojem tehnike blocagea, koji je omoguio stvaranje velikih glatkih povrina na koje se mogla aplicirati slikana dekoracija - cijeli zid dijelio se na zone, od kojih je svaka dobivala posebne ukrase - najprije su se umjetnici zadovoljavali simuliranjem inkrustacija u raznobojnom mramoru, to se naziva prvi stil - kasnije je prikazivan itav arhitektonski sklop stupovi sa stilobatom, frizovi, a izmeu stupova slikane su scene iji je uzor uzet s poznatih slikarskih djela taj se stil naziva drugim stilom rimskog slikarstva, bio je naroito omiljen u 1.st.pr.Kr., a poznajemo ga prvenstveno iz pompejanskih kua i po nekoliko primjera sauvanih u samome Rimu - u daljnjoj evoluciji na zidovima se slikala imitacija prozora na kojima su slikani pejzai, koji su bili inspirirani arhitekturom vrtova koja je bila izrazito razvijena u to vrijeme - usporedno s ovim stilom, razvio se i drugi, koji je zid shvaao kao povrinu, ne traei da ga ukloni svaki okvir imao je u sredini mali pejza ili figuru (npr Amzonku ili Arimaspa), ije su se obline spajale s fantastinom arhitekturom nestvarnim stupovima, trakama, paviljonima... - prema veem ili manjem znaaju arhitektonske kompozicije, arheolozi razlikuju trei i etvrti stil - Neronova (Domus) Casa aurea bila je ukraena slikama i trukaturama u lakom reljefu, nadahnutom dekoracijom treeg stila - motivi ovog slikarstva pripadaju sloenom repertoaru koji je mnogo preuzeo od helenistike umjetnosti; slike neposredno potjeu od megalografija velikih kompozicija koje su nekad predstavljale scene iz tragedija - esto, pogotovo u etvrtom stilu, zid je shvaen kao fasada skene koja simulira neki kameni trg s ogradama i kolonadama i fantastinom arhitekturom, u perspektivi

TREI DIO: RIM U SVAKODNEVNOM IVOTU 7. poglavlje: RIM I TLO

- iako nam danas rimska kultura izgleda prvenstveno kao gradska, sami Rimljani nisu je tako doivljavali i sami sebe su vrlo rado nazivali ''seljacima'' - ak u vrijeme prvog punskog rata, zapovjednici su jo uvijek seljaci koji se brinu za svoja imanja, a postoji i pria o velikom diktatoru Cincinatu koji, u trenutku kada dolaze po njega kako bi mu povjerili upravljanje zemljom, obrauje svoju njivu na podnoju Janikula - mnogi latinski izrazi potjei iz seljakih metafora, a njihova starost pokazuje da su Rimljani vrlo rano poznavali glavne oblike zemljoradnje - zemljite Lacija isueno je vrlo rano, a priobalne ravnice bile su dragocjene za poluotok, gdje su brojne planine i ume ograniavale mogunosti zemljoradnje - u prvim stoljeima Rima prostori koji okruuju Lacij bili su pokriveni neprohodnim umama u kojima su ivjele divlje ivotinje, te su bile utoite veoma starih kultova (npr kulta Hirpina na Soraktu), a i sam Rim poznavao je takve obrede do kraja Carstva oko Palatina slavljene su Luperkalije (u poetku moda vraanje protiv vuka), godinja sveanost u kojoj su mladii trali goli nakon rtvovanja jarca iju bi kou isjekli i njome bievali ene kako bi ih uinili plodnima - nedaleko od Albe, na svetom gaju Dijane, iznad jezera Nemi, odravan je kult boginje, iji je sveenik, nazivan kraljem uma, ostajao u funkciji do trenutka kada bi ga netko ubio i zauzeo njegovo mjesto - i Sabinjani i Latini bavili su se i stoarstvom i zemljoradnitvom, te od poetka postoji mjeovita ekonomika u kojoj usporedno ive oba vida seoskog ivota - u vrijeme zakona 12 tablica u jeziku je bila sauvana uspomena na udan sistem raspodjele posjeda. Po Pliniju, sastavljai ovog zakonika za obiljeavanje gazdinstva (villa) sluili iskljuivo izrazom ''gradina'' (hortus), dok se vrt obiljeavao kao nasljedstvo (heredium), pa tako saznajemo da Rimljani u prvo vrijeme nisu posjedovali svu zemlju koju su obraivali: najvei dio zemlje bio je periodino ponovno dijeljen. Samo dva jutra (jugera) bilo je davano u posjed svakom lanu porodice koji je imao pravo ograditi ih to je smisao rijei hortus, koja u prvo vrijeme oznaava ograen prostor. Dakle, vjerojatno je zemlja tada bila vlasnitvo zajednice, a graanima je

pripadalo samo opozivo pravo pridravanja, to je vjerojatno zaostatak iz vremena kada je ekonomika bila prvenstveno zasnovana na stoarstvu. - u doba kraljeva, samo stanovnici grada upisani su u servijanske tribe - poslije revolucije 509. godine, nastale su i seoske tribe, koje su ubrzo pretegle, i tek se tada seoski element pojavljuje kao vodea klasa - politiki i pravni ivot usklauje se s ritmom ponavljanja pazarnih dana svakog devetog dana (nundinae) kada su se u gradu skupljale starjeine obitelji - na obiteljskim imanjima sinovi i zetovi obraivali su zemlju pod vodstvom starjeine, a kako su imanja bila mala, nije bilo velike potrebe za robovima - gotovo nita nije se kupovalo, a solane oko Ostije ve su vrlo rano bile aktivne, karavane su prenosile sol kroz Rim putujui uz Tiber, putem soli via Salaria - vinova loza vrlo je rano uzgajana na ovom podruju, ali vino je bilo vrlo malo upotrebljavano (enama ak zabranjeno pod prijetnjom smru moda zato to je u antikoj medicini smatrano sredstvom za pobacivanje) - vino je, uz mlijeko, krv i vodu, sluilo pri rtvovanjima - u 2.st.pr.Kr stanovnici Lacija pomalo se poinju odricati obiaja i postaju graani - s porastom rimske moi dolo je i do drutvenih promjena koje dovode promjenama u raspodjeli imanja i stvaranja aristokracije koja je skupila velik dio italske zemlje - ta evolucija otpoinje kada su patricijske gentes postale vodee u dravi, i bila je neizbjena s obzirom na ustrojstvo gensa, koje je okupljalo znatan broj ljudi bod vodstvo ''oca'' - takoer, jedna zakonska odredba zabranjivala je da se zemlja otuuje od gensa, ime je bilo osigurano odravanje imanja, dok zemlja u rukama plebejaca nije bila podlona toj odredbi, pa su s vremenom patricijska imanja postigla prednost - privatna imanja bila su samo mali dio nacionalnog posjeda, ostatak je pripadao dravi, to je bilo povoljno za velike gentes, koje su raspolagale velikim brojem ljudi - maloposjednici su ispatali, jer nisu imali novca, te su morali pribjegavati zajmovima ija je kamata bila utoliko vea, to je manje novca bilo u gradu, a ako osoba nije imala novca za otplaivanje, bila bi prodana u roblje Etruanima. Prezadueni maloposjednik, kako bi to izbjegao, morao je prodavati svoje posjede. Nakon toga nije imao izbora nego otii u grad, raditi male poslove.

- u osnovi nereda koji obiljeavaju prva stoljea Republike lei agrarna kriza. Njene posljedice bile su stvaranje plebejaca svjesnih svoje snage i ustupaka koji su iskameni od patricija pod prijetnjom pobune, te razbijanje arhajskih okvira grada, pristup vlasti novih ljudi i proirivanje javnog ivota. - seljako podrijetlo plebejaca dobro je osvijetljeno injenicom da je prva politika organizacija plebejaca stvorena oko hrama Cerere, starog latinskog boanstva koje je uslovljavalo rast ita - vrlo su esto narodi koje su Rimljani pokorili traili od Rimljana pomo da se obrane od narodne stranke - Rimljani su u osvojene krajeve naseljavali koloniste, koji su dobivali najbolju zemlju - ostatak zemlje podijeljen je u dva dijela ager publicus (kolektivno i neotuivo imanje rimske drave) i drugi, dodijeljivan domorocima prodajom ili iznajmljivanjem - tako su stvarane latifundie veliki posjedi na kojima su robovi uzgajali stoku - Katon seljak skromnog podrijetla, koji je imao vodeu politiku ulogu poslije pobjede nad Hanibalom, pie o shvaanju seoskog ivota, te idealizira ivot na selu, ali daje i znaajno mjesto privlanosti prihoda - Katonovo djelo daje najpotpunija objanjenja o raznim ureajima - ivot na imanjima bio je surov za radnike, a nadzornik imanja (vilicus) i njegova ena ne smiju obavljati nikakve druge vjerske obrede osim mjesenih rtvovanja larima, jer su veze s bogovima u principu preputene samo gospodaru imanja - Katonova knjiga ipak namee veu disciplinu nego to je zaista bilo, jer je nastala u vrijeme kada se irio Bahov kult i kada su se raale grupe koje su u tajnosti obavljale orgijastike obrede - ta dionizijska religija posebno je bila privlana robovima jer ih je makar na kratko vrijeme oslobaala od njihovog tekog poloaja, ali i prijetila je nerede na selu, pa je Senat otro suzbijao irenje tog kulta, kanjavajui ak smru, tako da je vjerski konzervatizam Katona bio samo osnovna mjera predostronosti - briga za vinograde i zanemarivanje ostalih kultura jer nisu tako profitabilne dovodi do toga da se italska poljoprivreda specijalizira, te se gradovi snabdijevaju uvozom - Marko Terencije Varon napisao je raspravu O agrikulturi oko 37.god.pr.Kr. u kojoj nas iscrpno obavjetava o stanju Italije na poetku Carstva - skoro iskljuiva briga za rentabilnu trgovinu navodi Varona da preporui razvijanje uzgoja, uz

guske i pilie, i finijih vrsta ivotinja (paunova, dralova, fazana, divljih veprova...) koje je u velikim koliinama troila aristokracija - mnogi razboritiji veleposjednici traili su dopunu prihoda u sporednim aktivnostima, za koje je sirovinu prualo imanje npr. u kamenolomima, ciglama, lonarskim radionicama... - uporaba cigle, koja je najprije bila iskljuena iz javnih graevina, nametnula se od perioda Carstva, te se spomenici poinju graditi od cigala, s betonskom jezgrom - ciglane se razvijaju, pa su npr Domitii (obitelj u kojoj e se roditi Neron) imali u Vatikanu velike radionice koje su koristile glinu ovog brda - senatori se nisu smjeli baviti trgovinom, sve njihovo imanje moralo je biti uloeno u nekretnine - to je dovelo do daljnjeg razvitka velikih posjeda, jer su sada bivi namjesnici, koji su se obogatili u svojim provincijama, svoj kapital ulagati u zemlju, pa se uskoro plodni dio Italije i provincija naao u njihovim rukama - u provincijama se stvaraju velika imanja koja njihovi vlasnici nikada nee vidjeti, a za njihovo koritenje brinuli su se prokuratori to su nekada bili osloboenici koji su uivali carevo povjerenje, a nekad vitezovi - prokuratori esto nisu neposredno upravljali imanjem, nego su se sluili sa contractores koji su se brinuli o odreenoj kulturi - na velikim imanjima centar posjeda inila je villa, koja je prvobitno bila stambena zgrada gospodara - kolibe palatinskih pastira vrlo su rano zamijenile zgrade od kamena. One su imale jednu odaju koja e kasnije u klasinoj rimskoj kui postati tablinum, gdje su ivjeli gospodari i njihova djeca, gdje se nalazilo ognjite i bio je podignut rtvenik penata, zatitnika obitelji - ta jedina odaja gledala je na dvorite oko kojeg je bio zid, a ulazilo se kroz iroka vrata - u sredini dvorita bio je bazen u koji se skupljala kinica - nekada su male elije oslonjene na dvorini zid sluile kao stan slugama ili kao tala za stoku - od tog su se plana razvile i gradska i seoska vila - na selu je zgradi dodan povrtnjak, te prema potrebama i druge prostorije - razvoj posjeda, poveanje radne snage i komplicirani postupak proizvodnje vina i ulja doveo je

do stvaranja tipa vila rustica, koje nam pokazuju primjeri iskopani u Pompejima, a jedan od najpoznatijih ovakvih vila otkrivena je u Boskoreale, oko 2 km sjeverno od Pompeja - ta vila prua jasnu sliku kako je izgledalo jedno imuno imanje u vrijeme Nerona - ta je vila imala i prostorije za zagrijavanje kupaonica, pa je ognjite sluilo za stvaranje toplog zraka ispod suspensurae prostorije za toplo kupanje (caldarium) te za zagrijavanje vode koju je sistem cijevi dovodio do caldariuma. Prostorije za mlako kupanje (tepidarium) i svlaionica (apodyterium) dopunjavali su cjelinu kupaonice. - najvei dio prizemlja zauzimale su poljoprivredne zgrade, a posebna grupa prostorija sluila je pripremanju ulja - trapetum mlin za cijeenje maslina - takve ville rustice predstavljale su srednja gazdinstva, te su se Rimljanima ubrzo uinile preskromnima, te se stvara novi tip arhitekture villa suburbana, daleko raskonija, u kojoj se provodi sve slobodno vrijeme - takve vile imaju prostrane trijemove, sastoje se od jedne jedine zgrade s vie katova, od kojih svaki ima terasu - nekada se na centralnu zgradu nadovezuju dva krila, a stambene se prostorije to je vie mogue otvaraju prema van, za razliku od klsine gradske kue koja se zatvara oko atrija i peristila - iskopavanja su pokazala da su pompejanski slikari predstavljali samo vile koje su uistinu postojale, npr. Villa Farnesina, otkrivena u Rimu, ili Hadrijanova vila u Tivoliju - takav tip zgrade vjerojatno je oponaao helenistike kraljevske palae - perzijski su kraljevi imali velike ljetnikovce s vrtovima koje su Grcu nazivali paradeisos i koji su bili dovoljno veliki da se u njima kreu divlje zvijeri - rimski su vojskovoe u Aziji i Siriji upoznali taj tip vrtova, te ih vrlo brzo kopiraju i u Italiji - taj je stil zapoeo u Kampaniji, te se nakon stvaranja slobodne luke na Delosu, poslije 167.god.pr.Kr., utjee na stvaranje italske kue po prekomorskim uzorima - u to se vrijeme pojavljuju i prvi pompejanski peristili - tei se otvaranju svih prostorija i okruivanju zelenilom ako se ne moe podii pravi vrt, tada se pokuava stvoriti iluzija vrta slikanjem drvea i zelenila po zidovima - mitoloke scene najee su uzimane iz Bahovog ciklusa, ciklusa boanstva vinograda i

vonjaka - Rimljani su s iskrenom pobonou vjerovali da prirodu oivljuje bezbroj demona, a posebno je tovan Prijap, azijsko boanstvo (porijeklom iz Lampsaka na Helespontu), koji je smatran sinom Dionisa i Afrodite (Venere) - Rimljani su prvi koji su grmlje potkresavali u obliku kipova - esto se sredinom vrta kopao dug kanal (''eurip'', prema morskom prolazu koji odvaja Atiku od Eubeje) preko kojega su postavljeni mostovi - jo od Augustovskog vremena u Rimu su postojali veliki parkovi u kojima su rado boravili plemii, ali s rastom grada i opadanjem slobodnih povrina, parkovi su se smanjivali i nestajali, a istovremeno su se u Italiji i provincijama namnoile vile - oko svake vile radnici su podizali svoje kolibe, te su ivjeli sa svojom djecom pokraj gospodara (dominus), te su tako nastajala sela koja su se razvila kao vlastelinski fundus - ta su imanja bila obiljeavana imenom gospodara kojem je dodan neki sufiks, najee je to bio acum, sufiks galskog podrijetla - jo od vremena Cicerona, vrtovi su bili mjesto za otium dokolicu posveenu duhovnom ivotu - u prvim stoljeima Republike lov je smatran djelatnou robova, tek od 2.st.pr.Kr. rimska mlade to uzima kao sport, a kasnije lov postaje sastavni dio rimskog ivota

8. poglavlje: RIM, KRALJICA GRADOVA

- antika kultura, i grka i rimska, zasniva se na urbanom drutvu - u vrijeme punskih ratova, svi Rimljani koji su igrali neku ulogu u politikom ivotu i upravi drave, ivjeli su u Rimu, stoga je grad (Urbs) izjednaen s dravom - Carstvu se mogu pripojiti ili oduzeti teritoriji, ali tlo grada je sveto po jednom predanju, Rim nikada nije osvojio ni jedan osvaja - staro shvaanje da je Rim nastao na Palatinu ne odgovara istini, jer na Palatinu nije postojao grad, nego jedno ili dva sela s kolibama nastala sredinom 8.st.pr.Kr. - grad u uem smislu pojavljuje se tek kasnije, u 7.st.pr.Kr., a njegovi prvi tragovi otkriveni su na Forumu, koji je sve do kraja Carstva ostao glavno mjesto politikog, vjerskog i sudskog ivota - prvobitni Rim imao je svoj Forum kao centar i Kapitol kao tvravu - dvije ili tri generacije kasnije, u Rim je dolo toliko doseljenika da je bilo potrebno podii

bedem to je prvi servijanski zid koji e odrediti granicu republikanskog Rima za niz stoljea, te se razlikuju dva pojma, koja e se kasnije spojiti to su oppidum (sve to je zatieno zidinama) i pomerium (grad (urbs) koji je obiljeen samo meaima i ne poklapa se s vojnikim bedemom) - pomerium nije obuhvaao Aventin, iako ga je prvi servijanski zid obuhvatio - priroda pomeriuma proizlazi iz samog rituala osnivanja grada osnivaev plug ocrtao je oko grada krug koji ga je odvajao od ostatka svijeta - o prvobitnim granicama pomeriuma malo se zna osim Foruma i Kapitola, vjerojatno je obuhvaao Palatin i jedan dio drugih breuljaka (osim Aventina, koji je ukljuen tek 49. godine nove ere), a Marsovo polje ostalo je izvan pomeriuma do carskog doba - razvoj Rima nije bio linearna evolucija prvo je odreen vojniki grad podizanjem servijanskog zida u 6. st, a taj je bedem poetkom Carstva potpuno zanemaren, a naseljeni kvartovi prostirali su se i izvan njegovih granica. Tek za Aurelijana podignut je drugi zid koji je zatitio sva naselja. - Urbs se irio vrlo sporo, u njegovim okvirima vaila je vlast gradskih magistrata, a tu su bili i glavni organi uprave: mjesta za skuptine i Curia, gdje se sastajao Senat, kao i glavna svetita rimske religije - glavni dijelovi jednog grada su Kapitol, Forum i Comitium (mjesto sastajanja komicija), sve ostalo je sporedno - politiki centar Rima nalazio se u podnoju Kapitola, a jedan od njegovih najuglednijih spomenika bila je Curia, gdje se obino okupljao Senat - po predanju, nju je podigao Tut Hostilije, te je zato nazvana Curia Hostilia - pod Sulom je poveana, a unitena je u poaru 52.god.pr.Kr., te je poslije martovskih ida zamijenjena novom salom Curiom Iuliom koju je poeo graditi Cezar, ali su je zavrili tek trijumviri, te ju je posvetio Oktavije 29. godine - ivjela je kroz itav period Carstva, i nakon to ju je spalio Karin, obnovio ju je Dioklecijan - pred Curiom nalazi se Comitium, koji je ''posveen'' templum - tu su se do sredine 2.st.pr.Kr. okupljale kurijatske i tribunske komicije - 145.god.pr.Kr. C. Licinije Stolon prenio je tribunske komicije na Forum, to je izazvalo revoluciju jer ako je narod napustio Comitium da bi se okupljao na ''neposveenom'' dijelu Foruma, on je prestajao ovisiti o magistratima i postao vjerski i politiki nezavisan skup, to predstavlja posljednji korak emancipacije u odnosu na patricije. Takoer, ovo je imalo jednu

praktinu posljedicu: Comitium je mogao primiti samo jedan dio rimskog plebsa, dok je Forum mogao primiti itav plebs, te su svi mogli sudjelovati u tribunskim komicijama - Comitium je bio vrlo rano poploan i potovao je znaajne relikvije, kao to je sveto smokvino drvo - po predanju, to je bila ruminalska smokva, u iju je sjenku Tiber spustio koaru s Romulom i Remom - kako je druga pria govorila da su Romul i Rem otkriveni na Palatinu, nastala je druga legenda koja je govorila da je augur At Navije u doba kraljeva presadio drvo sa Palatina u Comitium, kako bi dokazao da moe stvarati uda - na Comitiumu postoji i stari spomenik, grob s dva arhajska lava na kojem je natpis bio toliko star da ga nitko nije mogao proitati jedino to se moe rei je da je grob orijentalizirajueg stila i da vjerojatno pripada 6.st.pr.Kr. - uz Comitium nalazila se slavna govornica, nazivana rostra jer je bila ukraena kljunovima brodova zaplijenjenih 338.godine pr.Kr. u latinskom ratu poslije pobjede nad mornarima iz Ancija - kasnije je podignuta i druga rostra - u republikanskom Rimu Forum je predstavljao i mjesto gdje se obavljala trgovina - najstariji duani bili su na jugu Foruma (tabernae veteres), postavljeni tako da su bili zaklonjeni od sunca. Te su radnje pripadale dravi koja ih je iznajmljivala trgovcima - mesarske radnje prenesene su kasnije u sjeverni dio, u tabernae novae, a tabernae veteres dobili su tada mjenjai, koji su vrili i bankarske poslove, jer je bilo potrebno redovno obavljati zamjenu moneta raznih zemalja Italije - postepeno su sve radnje zauzeli mjenjai, a mesari i prodavai ribe skupili su se u veliku trnicu (macellum), koja je stradala u poaru 210.godine pr.Kr., tijekom drugog punskog rata, ali je ubrzo i obnovljena - piljari su imali svoju trnicu Forum Holitorium, izvan servijanskog zida, a pandan njoj bila je druga trnica Forum Boarium, takoer izvan servijanskog bedema, gdje su se skupljali trgovci stokom -Forum je vrlo rano sluio i za obavljanje razliitih obreda. Bio je presjeen Svetim putem kojim su ile procesije. Sveti put ulazio je na trg izmeu dva najpotovanija svetita grada: Vestinog

hrama i Regia, a na zapadu je dolazio do uspona ka Kapitolu (Clivus Capitolinus), to je bila posljednja etapa prije pristupa Jupiteru Najboljem i Najveem - vrlo dugo su na Forumu bile i posmrtne i gladijatorske igre, a gledatelji bi se penjali na krovove tabernae i susjednih kua - Vestin hram bio je najprije samo koliba gdje je gorio simbolini plamen grada, koji su odravale vestalke, a u hramu nije bilo nikakvog lika boginje, ali su bili uvani neki vrlo vrijedni predmeti, meu kojima i jedna statua, vjerojatno xoanon, koja je davno dola s istoka - legenda je govorila da je to bio paladion, statua Palade koja je s neba pala na Troju i bila povod borbama - u doba Republike, Vestin je hram bio samo jedan dio vee cjeline, Kue vestalki, koja je poznata pod imenom Atrium Vestae - hram se najprije nalazio u podnoju Palatina, u umi, gdje je bila kua sveenica i Velikog sveenika - na rubu Foruma bila su podignuta jo dva hrama: Saturnov i hram Kastora i Poluksa - Saturnov hram podignut je u isto vrijeme kada i hram etruanskog Jupitera Kapitolinskog, - znaaj Saturna nije potpuno jasan, vjerojatno se brinuo za plodnost zemlje, a njegov blagdan Saturnalije slavio se oko zimskog solsticija - argeje, lutke od trske, noene su kroz grad prije nego bi bile baene u Tiber, u procesijama koje su se odravale svake godine, 16. maja - Saturnov hram sluio je tijekom Republike i kao skrovite dravne blagajne - hram Kastora i Poluksa (hram dva Kastora, kako su ga obino zvali) posveen je u vrijem bitke na Regilskom jezeru 499. godine. Zavren je i posveen bogu 27. januara 484. Boanstva koja su se ovdje potovala izjednaena su s grkim Dioskurima, ali se vjerojatno prvo radilo o jednom demonu konjaniku, zatitniku vitezova i nosilaca revolucije 509. Tog su demona izjednaili s dva sina Zeusa i Lede, a kasnije je hram bio svetilite vitezova, te se tamo uvala i arhiva, npr. uvala se bronana tablica koja od 340. godine nove ere daje graansko pravo kampanskim vitezovima - poetkom 2.st.pr.Kr. tijemovi postaju opeprihvaeni - prvi trijemovi u Rimu podignuti su u lukom kraju, kada 193.godine M Emilije Lepid i L.

Emilije Paul, dva kurulska edila, odluuju stvoriti na Tiberu pristanite po uzoru na istonjake gradove - vjerojatno prvi pokuaj stvaranja trgovake arterije, cijelom duinom natkrivene, bio je trijem du jedne od glavnih ulica Marsovog Polja - rije bazilika grki je pridjev koji predstavlja skraenicu za kraljevski trijem - to je bio prostran ograeni prostor iji je krov drao sredinji red stupova i bone kolonade, a nastale su po uzoru na velike pokrivene trijemove u gradovima Sirije, Male Azije i Makedonije - dugo vremena bazilike nisu primale sudove, koji su i dalje zasjedali pod vedrim nebom - prva rimska bazilika, Basilica Porcia, nije sauvana, ali Basilica Aemilia, podiguta iznad privatnih zgrada koje su 179. otkupili cenzori M. Fulvije Nobilior i M. Emilije Lepid, i danas stoji na Forumu, te je zapravo zamijenila tabernae novae - deset godina kasnije, 169., na mjestu tabernae veteres, cenzor Sempronije Grah podigao je Basilica Sempronia - tada su utvrene osnovne linije Foruma - sauvane su i odreene crte starog Foruma, npr. statua Silena (koju su u Rimu obino zvali statuom Marsijasa), koji je prikazan nag, sa sandalama na nogama i frigijskom kapom na glavi. Ta je kapa (pileus) bila simbol slobode, te su je esto robovi doticali, ili joj vjeali cvjetne vijence - jo jedan stari hram za iju funkciju Rimljani klasinog perioda nisu sasvim razumjeli bio je hram Janusu, koji je bio predstavljen s dva lica. Obiaj je bio da u doba rata vrata svetita budu otvorena, te da se zatvaraju s uspostavom mira. Legenda je govorila da je Janus nakon otmice Sabinjanki stvorio ispred sabinskih napadaa izvor kljuale vode kojim im je presjekao put - posljednje boanstvo koje su Rimljani ustoliili na Forumu bio je diktator Cezar. Njegovo je tijelo narod spalio na istonom dijelu trga, pored same Regia, jer se tako Cezar, potomak Marsa, vraao svomo ocu, bogu Regije. Na mjestu gdje je bila lomaa podignut je mramorni stup i rtvenik, a kasnije je Oktavije pred mjestom lomae podigao hram, Divus Iulius, ime je zatvorena i etvrta strana trga. - na jugu, stara je bazilika Sempronia zamijenjena novom koja je, po Cezarovim planovima, dobila ime Basilica Iulia, iako ju je zavrio tek August. U doba Domicijana sluila je kao mjesto za sjednice sudu centrumvira. - za sve vrijeme Carstva, izgled Foruma nije se promijenio August je podigao slavoluk na ulasku u Forum, izmeu hramova Cezara i Veste, na izlasku Svetog puta, a Tiberije je sagradio

slavoluk na zapadnom kraju Svetog puta. Dva stoljea kasnije, Septimije Sever die trei slavoluk, sjeverno od augustovskih rostra. To je i jedini slavoluk koji jo uvijek stoji. - Cezar donosi odluku o gradnji novog foruma, sjeverno od Curie, koji je nazvan Forum Iulium - taj se novi forum razlikovao od starog sastojao se od velikog etvrtastog ograenog prostora, uokvirenog trijemovima s tri strane, a na etvrtoj je bio hram posveen Veneri od tada se svi carski forumi podiu ispred hrama - Oktavije je podigao hram Marsu Osvetniku (Mars Ultor) te je oko tog hrama izgradio svoj forum - August je naredio da se u nie oko trga postave kipovi znamenitih ljudi iz prolosti - Vespazijan je podignuo hram Mira i oko njega sagradio forum na mjestu stare trnice (Macellum) - Domicijan je podignuo hram boici Minervi, te oko njega sagradio