Vous êtes sur la page 1sur 6

Trajanov stup

Stup je podignut 106. g. u slavu pohoda protiv Daana (prasatanovnika Rumunjske). Istie se svojom visinom koja iznosi 38 m, ali i kontinuiranim spiralnim pojasom reljefa koji pokriva cijelu povrinu. Na reljefu je prikazana pria o povijesti ratovanja s Daanima. Na vrhu stupa bio je postavljen carev kip koji je uniten u srednjem vijeku, dok je u postolje bila ugraena pogrebna odaja za njegov pepeo. Kada bi izravnali reljefni pojas, dobili bi prikaz dugaak ak 200 m. Na reljefu je prikazano 2 500 likova to ga ini jednim od najambicioznijih djela ikad izraenih, ali je i to jedno od najzamornijih djela jer promatra mora trati u krug oko stupa kako bi vidio cijeli prikaz, a i teko da e bez dalekozora vidjeti pojedinosti iz treeg ili etvrtog reda. Na plitkom reljefu, krajolik i arhitektura su reducirani, izgledaju poput kulisa, a takav prikaz e biti vrlo popularan u srednjem vijeku.

Skulptura
Velika sklonost Rimljana prema grkoj umjetnosti moemo pratiti i u skulpturi. Isprva su uvozili grka djela, no kako je potranja za takvim djelima bila puno vea od uvoza, ubrzo su poeli s izradom kopija. S druge strane, neka kiparska djela koja su imala ozbiljnu i vanu funkciju moemo smatrati izvorno rimskima, a to su narativni ili memorijalni reljefi i portreti. Memorijalni reljefi su izraivani u spomen na vane ljude i dogaaje. Najee su ukraavi komemorativne stupove (poput onoga to smo vidjeli na Trajanovu stupu) te slavoluke. S jednim takvim ste se takoer upoznali proli sat, a to je Konstantinov slavoluk. Zbog ega su graeni slavoluci? Koja je bila njihova funkcija? Konstantinov slavoluk je podignut u blizini Koloseja, jedan je od najveih slavoluka. Veinom je ukraen sa reljefima s ranijih carskih spomenika. To objanjavaju loim

stanjem radionica u to doba, ali i urbom. Naime, spomenik je podignut u samo tri godine (od 312. do 315. g.). Reljefi su preuzeti sa spomenika posveenih Hadrijanu, Trajanu i Marku Aureliju, a njihovi su portreti preraeni tako da slie na Konstantina. Neki su reljefi ipak bili izraeni za vrijeme Konstantina, a nalaze se u bonim prolazima. Na njma se nalaze prikazi Konstantina nakon ulaska u Rim te njegovo obraanje narodu i Senatu s govornice foruma. Ti se prikazi od ostalih razlikuju po tome to nema prostornih skraenja i prostorne dubine, a mjenjaju se i proporcija, pa su glave prevelike u odnosu na ostatak tijela. Narativni prikaz nalazimo na jo jednom spomeniku. To je Ara Pacis Augustae. to znai Ara Pacis? Ara Pacis ili Oltar mira je oltar kojeg je August posvetio boici Mira, a izgraen je 13. g. pr. Kr. Na oltaru je prikazana carska povorka, svi su odjeveni u carsku odjeu, ak i djeca. Dogaaj je idealiziran, naglana je prostorna dubina. Kako? Visina reljafa varira, figzre u pozadini su gotovo utopljene u kamen.

Portreti
U portretima nastalim za vrijeme Republike, umjetnici su bili vrlo realistini. Prikazivali su lica stvarnih ljudi prikazana sa svim detaljima i individualnim karakeristikama. Uenicima pokazujem portret Rimljanina. to uoavate? Opiite portret? Umjetnik je na tom prikazu bore prikazao selektivno, kako bi to bolje naglasio rimsku osobnost strogost, grubost, odanu dunost. Ovaj se interes za tonim prikazima detalja lica povezuje sa starom tradicijom votanih odljeva lica pokojnika. Kult predaka bio je vrlo rairen u Rimu, a iz potebe da svoje blinje i nakon smrti zadre uz sebe, Rimljani rade odljeve njihovih glava koji potom zauzimaju istaknuto mjesto u njigovim kuama. Portreti u rimskoj umjetnosti imaju dvije namjene. Jedna je, kao to smo ve rekli, uvanje uspomene na mrtve, a druga je velianje ivih. Portreti koji slave ive pripadaju javnoj sferi, to jest smjeteni su na javno mjesto. U carsko doba nastupaju promjene. Dolazi do odreenog stupnja idealizacije . Carevi se prikazuju poput boanstva, a takve su skulpture prikazivane diljem rimskog carstva. to

mislite zbog ega? Zbog propagande, tako da svi stanovnici znaju kako izgleda njihov car. Uenicima pokazujem kip Augusta iz Primaporte. Kako je August prikazan? August se uvijek prikazivao kao kakav mladi. Ali, iako je lik u cijelosti idealiziran, mlad i atletske grae, njegovo lice uvijek ima izrazito portretne karakteristike. Vespazijan Trajan Osim narativnih reljefa i portreta, u rimskoj skulpturi razvija i oblik konjanike statue. Jedini sauvani primjer je konjanika statua Marka Aurelija. Kip je vaan jer je jedini sauvani konjaniki kip iz tog razdoblja, ali i zato jer je jedan od rijetkih kipova koji je za cijelog srednjeg vijeka bio izloen u javnosti. (krani su unitavali rimske statue jer su u njima vidjeli poganske idole). Marko Aurelije nije prikazan kao ratnik, ve kao nositelj mira. Statua nije proporcionalna, konj je prikazan manjim nego Marko Aurelije. Portret Konstantina Velikog, prvog kranskog cara, pokazuje promjene u stilu. to vi mislite, kakve su to promjene? U tom prikazu, teite nije vie na fizikoj slinosti s modelom, ve na prikazu uzvienosti i duhovnosti carske osobe. Od cijele statue, ostala je sauvana samo glava koja je visine 2 m, a nalazila se u apsidi Konstantinove bazilike.

Slikarstvo
Poznavanje rimskog zidnog slikarstva moemo zahvaliti velikoj katastrofi koja je zadesila Pompeje i Herkulanum. 79. godine Pompeji su zatrpani pod slojem pepela. Nakon 1600 godina sluajno su otkriveni. Iskapanje je zapoeto tek 1748. godine vjerujui da se radi o iskapanju drevnog gradu Stabiae. Pompejske kue i njihovo unutranje ureenje sauvani su u svom originalnom izgledu sve do danas. Sauvana graa je vrlo ogranienog likovnog dosega. Gotovo svi sauvnai primjerci rimskog slikarstva su zidne slike, kako jo nazivamo zidne slike?, i to one iz Pompeja i

Herkulaneuma. Slike sauvane u tim gradovima nastale su u razdoblju kraem od 200 godina, tonije od kraja 2. st. pr. Kr. pa do kasnog 1. st. poslje Krista. Moemo samo nagaati to je bilo prije. U rimskom zidnom slikarstvu razlikujemo etiri faze, no razlike nisu uvijek jasne, tako da se neke faze prilino poklapaju. Prvi stil - strukturalni Slikanjem se eli doarati da zidovi nisu od obine buke, premazani vapnom, ve oslikom oponaaju oplatu zida kako bi se inilo da je zid obloen ploama raznobojnog kamena ili mramora. U tom se stilu, nainom slikanja potuje ploha, zid ostaje ravna ploha, samo su pokuali stvoriti dojam drukije, plemenitije i skuplje grae nego to to ona jest. Kompozicija je strogo geometrijska, pravokutna mrea, sastavljena od kvadrata i pravokutnika. Drugi stil arhitektonski Nainom prikazivanja sugerira gledatelju dvije promjene u odnosu na zidnu plohu: slikana podnoja prikazana su kao da su kamena i istaknuta, a na njima su polustupovi s istaknutim zabatima i vodoravnim vijencima to odjeljuje gornji dio zida od donjeg. Ponekad su ti stupovi prikazivani uz pomo geometrijske perspektive, pa se inilo kao da slobodno stoje u prostoru, a ne na zidu to je iza njih. Slikaju se zidne slike s likovima u krajoliku ili meu udnim kuama i neuobiajenim graevinama izmiljenih gradova. Na zidnim se plohama esto slika u okvirima s razliitim prizorima u prirodi i u arhitektonskim prostorima, a razne se prizore oslikava i unutar naslikanih stupova sa zabatima. to vidite na slici? Kako slikar prikazuje stupove? Kako su prikazane graevine na slici? Slikar je bio majstor modeliranja i prikaza raznolike grae , oblici koji uokviruju panoramu su otmjeni, bogato ukraeni stupovi, na vrhu slike vidimo i realistino prikazanu masku. Ti elementi vrlo uspjeno istiu prizor sastavljen od nizova graevina, no, no pokuamo li ui u taj labirint od zgrada, lako emo se izgubiti. Pojedine graevine ne mogu se odvojiti od drugih, a i njihove veliine, ako ih stavimo u odnos, poprilino su dvojbene. Perspektiva je ispremjetana i nedosljedna, a slikar nema sustavnog znanja o prostornoj dubini.

Trei stil Trei stil se razvija otprilike od 20. g. pr. Kr. pa do sredine 1. st. poslje Krista. Slikari veu povrinu zida bojaju kao zid a na tom obojanom zidu su naslikane slike koje kao da su uokvirene, dok gornju etvrtinu zida, slikar oslikava tako da nam se ini kao da vrsti zid tu prestaje , a nad njim se otvara nebo. Vidi se i vitka i krhka arhitektura. etvrti stil Razvijao se netom prije erupcije Vezuva 79. g. i od svih je stilova bio najsloeniji. Ujedinjavao je elemente svih triju stilova prethodnih stilova do katkad pretjeranih rezultata, pa ga esto nazivaju i baroknim pompejanskim stilom. Zidna ploha bila je podjeljena na mnotvo malih nia ili natkritih sjenica i krovia na izduenim stupiima. U prednjem planu je najee arhitektura prikazuju stanovnike kua. Jedinstvene znaajke rimskog ukraavanja zidova su i mrtve prirode, kao dodaci sloenim arhitektonskim prizorima etvrtog stil. Obino su te mrtve prirode naslikane u lanim niama. Na primjeru zidne slike iz Herkulaneuma, to vam prvo odvlai panju? Prozirna staklena posuda, dopola ispunjena vodom s odrazima svijetla. Moete li prepoznati, gdje je izvor svjetla koje obasjava posudu? Kao da je uhvaeno u njoj samoj. Poseban primjer zidnog slikarstva javlja se u tzv. Vili misterija, kui u predgrau Pompeja. Ta je kua imala sobu bez prozora, a sva su etiri zida te sobe bila oslikana. Naslikan je zagonetan prizor obreda za koji se pretpostavlja da je uvoenje u Dionizijeve /Bakhove misterije. Tko je bio Dionizije, odnosno Bakho? Dioniz, u grkoj mitologiji bog plodnosti, zemlje, vegetacije i vina, ali i bog mistinih rituala. Rimljani su boga Dioniza preimenovali u Bakha (obiljeja - brljan, zmija, vino, bik). Za vrijeme obreda se vjerovatno pokretima tijela i plesom izazivalo stanje transa, te su takvi obredi bili zabranjeni od 186. g. pr. Kr. pretpostavlja se da su se upravo u Vili misterija okupljali sljedbenici tog zabranjenog kulta. Osim zidnog slikarstva, kako doznajemo od Plinija (tko je bio Plinije?), postojalo je i portretno slikarsvo koje je bilo popularno posebice u doba republike. - izmiljeni, tanki, vitki stupovi i plohe. Oponaaju se otvrena vrata, prozori, balkoni. Javljaju se i portreti koji vjerojatno

Jedini portreti vrijedni panje su sauvani u egipatskoj oazi Fayum. Nastali su otprilike oko 30. g. pr. Kr. Njihovo postojanje moemo zahvaliti drevnom egipatskom obiaju polaganja pokojnikova portreta uz umotano i balzamirano tijelo. Portreti su slikani tehnikom enkaustike. Kakova je to tehnika? Pigmenti boje se mijeaju s otopinom vrueg voska te se slika brzo dok se vosak ne ohladi. Mjeavina moe biti vrlo gusta i neprozirna poput uljane boje, ili rijetka i prozirna. Pronaeni portreti pokazuju mnoge slinosti. Usporeujui dva portreta, moete li uoiti te slinosti? Istaknute oi, raspored osvijetnjenih mjesta i sjena te kut gledanja lica. Mozaici to mislite, od koga su rimljani preuzeli tehniku izrade mozaika? Od grka. U Rimskom Carstvu mozaikom su se prekrivali podovi, a kasnije i zidovi. Prekrivali su se kako javni (posebice terme) tako i privatni prostori. Za izradu mozaika rabili su kamene kockice razliitih veliina: mozaike izraene od komadia kamena veliine 1 do 2 cm kubina su koristili za prekrivanje velikih povrina,a sa komadiima od nekoliko milimetara povrine prekrivali su maje povre. Mozaici napravljeni od tako malih komadia su bili vrlo precizni te su izgledali pout slika.