UPUTE ZA UZGOJ GLJIVE BUKOVAE U OBITELJSKOM GOSPODARSTVU

Bukovaa, naena u prirodi, u nas je poznata i cijenjena gljiva. Javlja se nakon obilnih kia kad malo zatopli, i u hladnijim godinjim razdobljima. Nalazimo je i zimi kad su druge gljive rijetke i zbog toga je meu poznavaocima vrlo omiljena. Raste na panjevima, sruenim stablima i komadima drva koji ostaju iza sjee u umi. Prvi pokuaji uzgoja su ili u tom pravcu da se bukovaa uzgaja na drvu. Danas se uzgaja prvenstveno na slami i piljevini. U posljednje vrijeme sve vie uzgaja na razliitim poljoprivrednim nusproizvodima, npr. slami razliitih itarica pomijeanoj s razliitim omjerima, pljeve, piljevine itd. Pokazalo se da micelij mnogo bre prorasta takve hranjive podloge nego drvo, pa itav ciklus uzgoja traje dva do, najvie tri mjeseca. Usto su i prinosi vei, pogotovo ako se uzgaja u zatvorenim klimatiziranim i adekvatno osvijetljenim prostorijama. Uzgoj bukovae sve se vie iri, tako da bi mogla ugroziti primat najuzgajanijih gljiva, ampinjona i skii-take. Tome ima vie razloga: - jednostavno se uzgaja - uzgaja se na razliitim podlogama, - velika tolerancija prema temperaturi, od 5 do 30C, - nema velikih rizika pri uzgoju, kao, npr., kod ampinjona, - ima velike prinose - prilino je otporna na bolest i tetoine, - odlinog je ukusa Bukovaa
Pleurotus ostreatus (Jacq. ex Fr.) Kummer

Vjerojatno zbog slinosti sa koljkom nazivaju je jo i otrigaama. Klobuk bukovae je oblo ispupen promjera 5 do 15 cm. U mladosti je rub svinut prema dolje, kasnije ravan i na kraju se savije prema gore. Boje je raznolike: sive, sivosmee ili smeeute. U mladosti je obino tamniji a kasnije bljei. Lamele su bijele ili sivkaste, guste i sputaju se niz struak. Struak je kratak, 2 do 4 cm.

Budui da nekad mnogo struaka izlazi iz jedne osnove, gotovo se i ne moe govoriti o odvojenom struku. Bijele je boje i posut sitnim dlaicama. U veini sluajeva struak nije u sredini klobuka. Prilino je tvrd pa se za jelo moda moe koristiti samo dok je sasvim mlad.
PROSTOR

U prostoru gdje se uzgaja mora biti optimalna temperatura i stalna visoka vlanost zraka. Takvi se prostori moraju moi lako prozraavati, makar i pomou ventilatora, a moraju biti i osvijetljeni potrabnom koliinom svjetla, s tim da se ukoliko ne postoji dovoljno prozorskih otvora moe postavljati i umjetna rasvjeta pomou fluorescentnih cijevi ili takozvanih tednih arulja. Za tu svrhu mogue je iskoristiti razne prostorije, bez obzira na njihovu starost i ljepotu, bitno je jedino voditi rauna, da e u prostorijama trebati odravati temperaturu od nekih prosjenih 18 stupnjeva tijekom cijele godine, to podrazumijeva da e se prostorija ljeti rashlaivati uz pomo ventilacije i ovlaivanja, a u zimskom periodu dogrijavati. Potrebno je da je u prostoru dostupna struja i voda. Poeljna visina prostora za uzgajalite je barem oko 3 metra, da bi se vree sa supstratom mogle slagati do 4 reda visine, ukoliko se maksimalno eli iskoristiti prostor. Ukoliko se prostorije uzimaju u najam, na podruju Primorsko -Goranske upanije, cijena najma ne bi trebala prelaziti preko iznosa mjesene najamnine od 3 DEM po metru kvadratnom prostora. Ukoliko uzgajiva planira sam puniti vree sa supstratom, to mu je ekonomski isplativije nego kupovati gotove napunjene vree, potreban je i dvorini prostor ili jo jedna prostorija gdje e privremeno skladititi slamu, smjestiti posude za moenje slame, puniti vree. Za poetno pokretanje proizvodnje nije potreban veliki prostor. Razlog tome je da je razvijen posebi sistem slaganja vrea sa supstratom u redove izmeu okomitih drvenih letvi, i do visine od etiri reda. Primjerice; na 30 m2 moglo bi se kvalitetno smjestiti maksimalno do 400 vrea sa supstratom na kojima rastu gljive. Na 50 m2, oko 800 vrea, na 100 m2 do oko 1600 vrea. Koliko se vrea moe smjestiti na odreeni prostor, navedeno je stoga, da bi se mogli ravnati oko obima proizvodnje na koji ete ii , jer od broja vrea ovise i trokovi, kao i mogunost zarade, te to je vei broj vrea to je vea isplativost proizvodnje. Prednosti koritenja posebne prostorije za prorastanje Bitno je uoiti da se proces uzgoja gljiva bukovaa moe uvjetno podijeliti na dvije faze; -1 faza; od dana punjenja vrea sa supstratom i micelijem, te narednih 21 do 30 dana u kojem periodu vree treba samo drati na propisanoj temperaturi, a bez osvjetljavanja, vlaenja i ventiliranja, te vree mogu biti sloene jedna do druge, jer na njima se ne bue rupe i iz njih jo ne rastu gljive, ve vree samo bijele jer supstrat proima zasijani micelij,

-2 faza; po zavretku prve faze ( prorastenje ) vree trebaju biti adekvatno sloene da bi se mogle obavljati berbe, vree se bue, kroz te otvore poinju rasti gljive, te je potrebno paziti na vlagu, temperaturu, svijetlo i ventilaciju. Dakle, prostorija za prorastanje moe biti manja ( otprilike 1/3 prostorije za uzgoj ) jer izmeu svake vree nije razmak kao u prostoriji za uzgoj, te ju je jednostavnije urediti. Ono to je jo bitnije , je to da se na takav nain moe postii stalni kontinuitet proizvodnje bez nepotrebnih prekida. Jer, kada se napuni vrea sa supstratom, i ako se odmah postavlja u uzgajalite, takvu vreu treba samo grijati da bi micelij prorastao, i za to vrijeme (od 21 do 30 dana), naravno jo ne rastu gljive, nego se tek nakon toga bue rupe i tada poinje rast gljiva i berbe. Ukoliko bi radili samo sa jednom prostorijom, uvijek imamo dakle po mjesec dana mrtvog hoda, a ako radimo sa dvije prostorije, tada nam je jedna prostorija za prorastanje, a druga za uzgoj, te kad ve imamo jednu turu vrea u prostoriji za uzgoj i kad buimo na njima rupe i zapoinju rasti gljive, tada se ve idu raditi nove vree sa supstratom, koje e stajati u ovoj manjoj prostoriji za prorastanje, i kad se zavre berbe sa vrea u prostoriji za uzgoj, koje se nakon toga bacaju, odmah se ima spremna nova tura vrea, koje su za to vrijeme bile u prostoriji za prorastanje, one se prenose u prostoriju za uzgoj, te se time postie stalna proizvodnja bez prekida. Ono to je jo bitnije, je to da se na taj nain moe udvostruiti proizvodnja, jer ako radei sa samo jednom prostorijom moete obaviti 5 ili 6 ciklusa godinje, radei sa jednom glavnom prostorijom za uzgoj, i jednom manjom prostorijom za prorastanje, moete obaviti 10 ili 12 ciklusa godinje (duplo). PRIPREMA UZGAJALITA -razgledati neko od ve postojeih uzgajalita radi uoavanja kako e se tono postaviti drvena imi metalna konstrukcija koja e sluiti za slaganje vrea u prostoriji za uzgoj, kako bi se maksimalno iskoristila raspoloiva povrina. -uglavnom, za postavljanje nosee konstrukcije upotrijebit e se drvene letve, duine, onoliko koliko je prostorija visoka, promjera 5 x 5 cm ili sline. Umjesto drvenih letvi mogu se upotrijebiti i razni metalni profili, investicija je u poetku skuplja, ali je trajnija. -kada se isplanira kako e se konkretno postaviti redovi sa vreama , tada e se tono i znati koliko je vrea tono mogue smjestiti u prostoriju za uzgoj. Inae, razmak izmeu svakog pojedinog reda (nosee konstrukcije) je 90 do 100 cm, kako bi ostalo dovoljno mjesta za smjetaj vree, za rast same gljive i za prolazak izmeu redova, a u jedan red, primjerice dugaak 10 metara slae se oko 30 vrea u jedan red visine. Vree se veu u redove iskljuivo metalnom icom. -ukoliko u prostoriji nema dovoljno prirodne rasvjete, postaviti dodatnu rasvjetu i to sa fluorescentnim cijevima i to tako da se na svakih 2 metra postavlja jedna arulja od 45 W. Mogu se koristiti i moderne tedne arulje zbog niske potronje struje, a velikog efekta u svijetlu ( W ). -ventilacija; mali prostori mogu se ventilirati i sa otvaranjem prozora, odnosno vrata, ali to nije uvijek dovoljno. Preporuljivo je, a za vee prostore i obvezno ugraditi ventilatore. Jedan ventilator postavlja se pri vrhu prostorije i on slui za ubacivanje svjeeg zraka, drugi ventilator postavlja se na suprotnoj strani prostorije, i postavlja se to nie kod poda, kako bi isisavao iskoriteni zrak, i ugljini dioksid. Ispred usisnog ventilatora postaviti filter ili gustu mreu koja e spreavati ulazak insekata. Kod odabira ventilatora potrebno je voditi rauna o kapacitetu uzgoja, odnosno broju vrea u uzgajalitu. Prema literaturi i praksi navodi se da za 1 m3 supstrata potrebno je na sat dovoditi 10 m3 zraka.

Konkretnije, 20 vrea sa supstratom, sadrava oko 1m3 supstrata, te stoga zakljuak je da na svakih 20 vrea supstrata potrebno je na sat vremena dovoditi 10 m3 zraka. -grijanje, s obzirom da se mora odravati optimalna temeratura, za hladnija doba godine, potrebno je predvidjeti grijanje prostora, a eventualno i zraka koji se ubacuje sa ventilacijom. Odravanje temperature potrebno je rijeiti automatskim termostatom. Grijanje i rashlaivanje uzgajalita e rijeiti svaki uzgajiva samostalno u zavisnosti od svog uzgajalita, jer danas postoji veliki broj raznih grijaa i klima ureaja, s tim da se vodi rauna, da je potrebna stalna tempertura u uzgajalitu, i po ljeti i po zimi, od priblino 18 stupnjeva. -voda; pripremiti izvor i dovod vode, radi vlaenja prostora sa plastinim cijevima sa sapnicama ( to finija magla). U prostoriji za prorastanje nije potrebno postavljati rasvjetu, a poto se radi o manjoj prostoriji, koja je ispunjena maksimalno sa svim vreama koje kasnije odlaze u uzgajalite (veliku prostoriju), takav prostor e biti vrlo jednostavno dogrijavati zimi, ve i npr. obinim elektrinim uljnim radijatorom, a vree kod prorastanja i same oslobaaju toplotu, tako da je poeljno staviti ventilaciju, kako bi se ljeti mogao prostor rashlaivati. Rashlaivanje se ljeti moe vriti uz pomo klima ureaja, ili ventiliranjem u nonim satima i prskanjem vodom. Vano je stoga i da je graevina otporna na direktno zagrijavanje od sunca, kako se u prostorijama ne bi stvarala nepotrebno visoka temperatura. Takoer, potrebno je nabaviti precizni termometar ( toplomjer) i vlagomjer. DEZINFEKCIJA UZGOJNIH PROSTORA U svim fazama ugoja potrebno je odravati stalnu higijenu. Prije svakog postavljanja vrea u uzgajalite potrebno je izvriti dezinfekciju prostora. Prostor se moe dezificirati sa prskanjem sa obinim ili klornim vapnom, ili prskanje sa formalinom. Prskanje formalinom; uzima se obino 250 ml 40% otopine formalina i ulije u 10 litara vode. Ako je prostorija 100 m3 treba 20 litara otopine formalina u vodi. Za dezinfekciju se mogu upotrijebiti i druga sredstva koja se mogu nai u prodaji u poljoprivrednim apotekama, ( savjeti se mogu dobiti i kod Chromos Zg, 01/ 6040382), a koja su za to namjenjena, npr. varikina, izosan Tijekom cijelog uzgoja treba voditi rauna o istoi i higjeni, tako da sav alat, posude i slino sa ime se radi potrebno je drati isto, redovito prati, i po potrebi dezifincirati. Poeljno je paziti i na istou obue sa kojom se ulazi u uzgajalite, jer se na taj nain mogu prenijeti grinje. Podovi se mogu tretirati akaricidima (sredstvima protiv grinja i pauka), npr. Kelthan.

IZRADA VREA SA SUPSTRATOM (PUNJENJE)

Supstrat za uzgoj bukovaa moe pripremati sam uzgajiva, ukoliko raspolae sa adekvatnim dovoljno velikim prostorom za smjetaj bavi i posuda u kojima se moi slama ( i piljevina), te ukoliko raspolae sa dovoljno vremena i radnom snagom, a sve prema uputama naruitelja, koji e pokazati i nauiti uzgajivaa kako se pune vree sa supstratom i micelijem. Ukoliko uzgajiva eli, moe ugovoriti isporuku gotovih pripremljenih vrea sa supstratom i zasijanim micelijem, ukoliko nema potreban broj posuda za moenje slame ili dodatni prostor gdje e se to raditi.

Bez obzira, punio vree uzgajiva samostalno ili e preuzeti gotovo napunjene vree, duan je sam pravovremeno osigurati potrebnu koliinu slame koja e biti utroena prilikom punjenja vrea. Podrazumijeva se dakle, da uzgajiva, pravovremeno pronae gdje ima za kupiti slame, te da ugovori to jeftiniji prijevoz slame i njezin istovar, te da i sam uestvuje u tome.
Najee se kao osnovni sastojak za pripremu supstrata upotrebljava penina slama. Ona mora biti potpuno zdrava, to se vidi po njezinoj zlatnoutoj boji te suhim i pucketavim vlatima. Supstrat pripremljen od vlane, trule i pljesnive slame nee dati dobre rezultate.

Takoer, uzgajiva mora pravovremeno osigurati potrebnu koliinu i vrstu micelija.

Preporuka je svima koji imaju uvjeta i prostora da samostalno idu na varijantu punjenja vrea, jer taj nain im je ekonomski isplativiji nego da plaaju radnu snagu, prijevoz gotovih vrea, utovar, istovar, a kada jednom uzgajiva naui kako se priprema supstrat i pune vree, bez problema e to obavljati sam. Proces izrade supstrata i punjenja vrea je zasebna tema, i u ovom prikazu nee dalje biti objanjavana, ve e o tome uzgajiva dobiti posebne konkretne upute.

PRORASTANJE
Napunjene vree sa supstratom ( teina oko 20 kg, cilindrinog oblika, visine oko 80 cm, irine oko 30 cm) smjetaju se u sobu za proraatanje. Vree moraju stajati okomito, dovoljan razmak izmeu vrea je 3 do 5 cm radi omoguavanja cirkulacije zraka, da ne bi dolo do pregrijavanja mase. Potrebno je i ostaviti i po nekoliko irih prolaza da se moe doi do udaljenijih vrea, ukoliko za to bude potreba. Kada se na taj nain popuni jedan nivo u prostoriji, mogu se vree slagati i na drugi i trei nivo na police. Kada se vree smjeste u prostoriju za proraatanje, ukoliko ima na dnu vree nataloene vode koja je zaostala od punjenja, uglove vree probuiti sa iglom da se iscjedi viak vode. Otvore ne raditi prevelike, kako ne bi dolo do eventualne sekundarne zaraze iz okoline. Ukoliko ima poderanih vrea, polijepiti ih sa selotejpom. Za vrijeme proraatanja nije potrebno svijetlo, te se preporuuje prostoriju zamraiti. Supstrat se nalazi u najlonskim vreama, izoliran od okolia, tako da prostoriju ne treba vlaiti, a dodatnu vlagu u prostoru stvarati tek ako vlanost padne ispod 70 %.

Temperatura supstrata je uvijek neto via od temperature u prostoriji, pa se smatra da je optimalna temperatura prostorije 20 do 23C. Pri nioj temperaturi micelij e sporije rasti, a pri 5C sasvim prestaje rasti. Previsoka e temperatura (iznad 30C) mnogo vie koditi nego niska, jer je poznato da temperatura via od 33C ubija micelij. Kapljice s unutranje strane vree ne trebaju zabrinjavati. To je samo znak da je u vrei via temperatura i vlaga, to izaziva kondenzaciju. Pri optimalnoj temperaturi prorastanja ve nakon nekoliko dana primjeuje se da je supstrat na nekim mjestima poeo bjeljeti. Nakon 14 dana vree su ve prilino pobijeljele, a poslije 21 dan vree bi trebale biti sasvim proratene. Ne treba se zabrinjavati ako to ipak malo dulje potraje, jer sve ovisi o soju micelija i supstratu. Temeratura i vlanost se kontrolira sondanim toplomjerom i vlagomjerom, najmanje jednom dnevno i to zapisati u tabelu, koju je potrebno voditi za tu priliku. Ukoliko bi u toplim danima temperatura zraka u prostoriji za prorastanje rasla vie od dozvoljene, potrebno je intervenirati rashlaivanjem sa ventiliranjem, te izuzetno, vlaenjem poda i finim prskalicama, ukoliko ne postoji klima ureaj. Ukoliko se stalno vlai pod, paziti na istou poda, naroito da nema po podu stvari koje bi trulile i slino. U vrijeme prorastanja za toplih dana mogua je pojava insekata kao to su muice, to moe biti potencijalno opasno, jer se insekti mogu provui kroz eventualne rupe u supstrat i onda ih je teko unititi. U svrhu prevencije moe se upotrebljavati insekticid Neopitroid (Pliva), koji se moe otopiti u vodi da se dobije rastvor sa kojim se tada prskaju vree. Vrea se nakon prskanja sama posui, na njoj ostaje insekticid, koji moe pruiti znaajnu zatitu u fazi proratanja. Ako se prskanje protiv insekata obavlja kasnije, zbog berbi gljiva potrebno je voditi rauna o karenci insekticida. Karenca je minimalno dozvoljeno razdoblje od zadnje primijene insekticida (pesticida) do berbe. Da je proratanje zavreno, vidi se po tome to je to je cijeli supstrat bijele boje i vrlo vrsto dri cijelu masu zajedno, a miris je ugodan i svojstven za bukovau. Ako je tijekom proratanja dolo do pojave pljesni u supstratu, moe se intervenirati na taj nain da se zaraeni dio izree iz vree (iletom razrezati vreu, odmaknuti foliju), izvaditi zaraeni dio slame noem i to mjesto tretirati otopinom 1 %-tnog formalina (vatom). Nakon toga ponovo vreu zalijepiti selotejpom. Ako je zaraza sluajno vea od 30 %, potrebno je onda cijelu vreu izbaciti iz prostorije.

PLODONOENJE
Nakon prorastanja vree sa supstratom, potrebno ju je premjestiti u pripremljeni prostor za uzgoj. Vree se paljivo prenose u naruju, bez ikakvog bacanja niti se ne prenose samo vuenjem za vrh gdje su vezane. U prostoriji za uzgoj veu se icom za pripremljenu konstrukciju. Nakon postavljanja svih vrea u prostoriju za uzgoj, potrebno je probuiti rupe na vreama kroz koje e rasti mlade gljive. Rupe se bue sa otrim predmetom i to tako

da se po povrini cijele vree ravnomjerno napravi nekih 30 do 40 otvora promjera oko 8 mm. Kroz te otvore pojavit e se primordiji (zaeci mladih gljiva). Predmet kojim se bue rupe, to ee dezifincirati npr. u otopini formalina. Od buenja rupa potrebno je posebnu panju posvetiti temperaturi, vlagi, svijetlu i zraku, jer od toga izravno ovisi koliki e se prinos postii. TEMPERATURA Treba stalno imati na umu da je temperatura u supstratu uvijek neto via od temperature prostorije, pa treba paziti da se ne pregrije prostorija, jer se tako vrlo lako uniti micelij. Takoer je vrlo vano da se jednom postignuta (potrebna) temeratura ne mnijenja puno, jer e u protivnom (ako su promjene temperature ee), proraatanje, a onda i berba kasniti i nee biti ujednaena. Ukoliko se gljiva bukovaa eli uzgajati cijele godine, potrebno je osigurati grijanje u onim mjesecima, kada temperatura padne ispod dozvoljene za uzgoj. To ovisi o soju ali se veinom preporua temperatura za prorastanje oko 20 stupnjeva (u prostoriji za prorastanje, ili za vrijeme prorastanja, ukoliko se sve radi u istoj sobi), i od 8 do 24 stupnjeva u prostoriji za plodonoenje. Sojevi sa kojima emo raditi trebaju temperaturu za plodonoenje od 16 do 18 stupnjeva. Pei na lo ulje, naftu, ugljen ne smiju biti u istoj prostoriji gdje se uzgaja gljiva, jer gljive lako upijaju mirise, a mogue su i deformacije plodnih tijela (naroito tako djeluje nafta). Najbolji naini grijanja su grijanje na elektrinu energiju, centralno grijanje, klima ureaji, grijanje uz pomo termogena, to jest ureaja koji grije topli zrak, te se takav zrak uvodi ravnomjerno u uzgajalite uz pomo PE perforirane cijevi promjera 30-40 cm, tako da je na taj nain mogue i zagrijavanje ali i provjetravanje, mjeanjem zraka iz vanjskog prostora. Ukoliko uzgajiva ne moe sam rijeiti grijanje (ventiliranje) potrebno je kontaktirati odgovarajuu strunu osobu koja se bavi klimatizacijom, koja e predloiti konkretna rjeenja za konkretni prostor. VLAGA Vlaga u prostoriji se moe izravno vezati na moment zagrijavanja. im se jae zagrijava, mora se regulirati i vlaga, jer je poznato da se podizanjem temperature isuuje zrak. Inae, optimalna vlanost u prostoriji za plodonoenje je od 85 do 95 %. Za vrijeme rasta gljive vlaga bi trebala biti izmeu 90-95 %, dok dva dana prije same berbe treba vlagu smanjiti na 75-85 %. Time se spreava deformacija gljiva i klobuci nee biti sluzavi od previe vode. Takve gljive (bez pretjerane vlanosti) se mnogo bolje uvaju. Vlanost se postie zalijevanjem betonskog poda ili oroavanjem lenim, runim, ili ugraenim automatskim ovlaivaima. Sa bilo ime da se odrava vlaga, voda se mora rasprivati u to finiju maglicu, a iskljuivo je zabranjeno direktno polijevanje vrea ili gljiva koje rastu. Radi odravanja vlage, mogu se na zidove ili izmeu redova vjeati jutene vree natopljene vodom. Kako e odravati vlagu uzgajiva treba rijeiti prema konkretnim prilikama u svome prostoru, te tu postoje i jeftina rjeenja koja zahtjevaju vie angamana, a postoje i skuplji potpuno automatski ovlaivai sa samonapajanjem vodom. Kolika je vlanost prostorije, kontrolira se vlagomjerom (higrometar). SVJETLO Da bi se razvilo kvalitetno plodno tijelo gljive bukovae potrebno je adekvatno osvjetljenje. Kod slabog osvjetljenja se formiraju slabi zakrljali klobuci i dugaki struci. Svijetlo je potrebno ve od faze primordija (poetak formiranja gljive), pa do berbe. Osvjetljenje moe biti prirodno, ili sa aruljama.

Inae, kada je temeratura via potrebno je i vie svjetla, a kad je nia i manje svijetla. U proizvodnji gljive bukovae dovoljno je 10 sati svjetla (bez obzira da li je prirodno ili umjetno), ali uvijek u isto vrijeme dana (treba imitirati prirodu). VENTILACIJA Kod fruktifikacije, gljive intenzivnije diu i oslobaaju vie ugljik dioksida. Ve vrlo male koncentracije ugljik dioksida moe u toj fazi uzgoja prouzroiti deformaciju izgleda gljive. To se manifestira izgledom gljive, jer klobuk dobije izgled lijevka, i jako izduen struak. Obino ako je struak vei od 30 % ukupne mase gljive to je znak da prozraivanje nije u redu. Intenzitet stvaranja ugljik dioksida zavisi od brzine rasta micelija i gljiva, kao i od temperature prostorije. im je via temperatura, tim se stvara vie ugljik dioksida. Isto tako, ako su klobuci mali, savinuti prema gore i slini lici, a temperaturaje u redu, rije je o prevelikoj koncentraciji ugljik dioksida. Ugljik dioksid se zapravo zadrava oko stupova supstrata i mora se zranom strujom izbaciti van iz prostorije. Uestalost prozraivanja, kao i intenzitet e ovisiti o; a) koliini supstrata u prostoriji ( vidjeti naprijed navedene podatke o potrebnim kapacitetima ventilatora) b) temperaturi; ako je temperatura nia potrebno je manje provjetravanja, a ako je via treba jae provjetravati c) fazi razvoja gljive; u fazi intenzivnog plodonoenja u prostoriji punoj supstrata potrebno je i najvie prozraivati. Kod ukljuivanja ventilatora treba voditi rauna o vanjskoj temperaturi, da se ne uvede u prostoriju za plodonoenje prehladan ili pretopli zrak. Ako su dnevne temperature previe visoke, treba glavno prozraivanje provoditi nou, kada se temperatura zraka spusti. Brzina kretanja zraka oko povrine supstrata trebala bi biti oko 5 do 10 cm/sek.

BERBA
Trenutak berbe ne ovisi samo o veliini plodnog tijela gljive, ve i o njenom izgledu . U mladih gljiva rub klobuka je zavrnut prema, a zatim se postepeno izravna. Bere se kada rub klobuka doe u ravninu, boja gljive malo posvjetli, a na mjestu gdje je klobuk vezan sa strukom, rairi se bijela navlaka od hifa. Kako gljiva dostie navedenu fazu rasta, uskoro e zapoeti i izbacivati spore u obliku bijelog praha. Berbu treba zapoeti prije izbacivanja spora. Prerasle gljive poinju mijenjati oblik i postaju lijevkastog oblika, ili rub postane valovit. Zrele gljive se paljivo odlome sa vree tako da se cijeli struak uhvati rukom i lagano zakrene lijevo-desno. Gljive netreba rezati noem, jer se na ostacima struaka moe vrlo brzo pojaviti zelena plijesan. Skupine gljiva (buketi) se beru cijele, nikad pojedinano gljiva po gljiva iz buketa, makar i sve gljive iz buketa nisu sasvim dozrele za berbu. Ukoliko ima zbog toga pokoja gljiva koja nije za prodaju u svjeem stanju, takva se gljiva moe iskoristiti za suenje, kao i ukoliko uzgajiva ima prezrele gljive. Bukovaa se bere kada veliina klobuka naraste promjera do 10 cm. Kao to je reeno bere se cijeli grm iz korjena, nita se ne ostavlja na tome mjestu. Ne smije se ostavljati da gljiva prezri (prezrele gljive) jer iako joj raste veliina, gubi i do 20-30 % svoje teine, a o izgledu da se i ne govori, te se takova gljiva ne otkupljuje. Takove gljive moe uzgajiva osuiti i predati u suenom stanju. Gljiva se za suenje naree u rezance, te se sui na suncu, ili u improviziranim ili posebnim suarama za gljivu. Da li e se preuzimati suena gljiva, potrebno je posebno dogovoriti.

Za prodaju dolaze u obzir samo klobuci, jer su struci neto ilaviji, te se kod berbe struci reu 1 do 2 cm ispod lamele klobuka. Rezanje klobuka se moe obaviti ve prilikom berbe, ili se to naknadno obavi prilikom sortiranja gljive i spremanja za isporuku na otkupno mjesto. Gljiva se mora isporuiti na otkupno mjesto odgovarajui sloena, u odgovarajuoj amalai isti dan kada se vri i berba jer stajanjem gljiva gubi na kvaliteti. Po ambalau dolazi uzgajiva do otkupljivaa koji obezbjeuje potrebnu koliinu amalae, a gljiva se slae u ambalau, uredno klobuk do klobuka, tako da se ne dogodi pritiskanje donjih klobuka od gornjih, i da se vidi kvaliteta svih gljiva, a ne samo onih koje su na vrhu. Nakon branja gljiva potrebno je paljivo poveati otvore na najlonskoj vrei, jer je prvobitni zatvoren ostatkom struka, ili otvarati najlon na onim mjestima gdje se vidi da se formiraju plodna tijela mladih gljiva. Cijeli najlon se ne smije nikada skinuti, jer bi se supstrat prekomjerno posuio. Gljive uglavnom rode u valovima, te je trajanje jednog vala oko tjedan dana, te se vree iskoritavaju do 4 vala berbi, a poslije toga, prinos gljiva je preslab za industrijsku proizvodnju, te se te vree iznose iz uzgajalita i postavlja nova tura vrea. Prinos gljiva se rauna na bazi teine vlanog supstrata, a kree se od 15 do 30 %, ovisno o uvjetima uzgoja i strunosti uzgajivaa. Iskoriten supstrat se moe iskoristiti kao odlino organsko gnojivo. - - - - - - - - Ovaj pregled sastavljen je prema literaturi dr. Brune Novaka, dr. Boac Romana, dr. Koso andora, dipl. ing. Lisjak Zlatka te prema iskustvu steenom u samom uzgoju gljiva. Uzgajiva je duan pravovremeno triti naknadni savjet za sve eventualno nenavedeno ili njemu nerazumljivo.
Biljeke; -Fungi Perfecti, Zg 01/2995 293 -prodaja micelija, micelij se uvijek izrauje po narudbi, a rok za isporuku je max. 25 dana, tako da se pravovremeno zainteresirana osoba mora predbiljeiti! -cijena slame; oko 400 kn / 1 tona, 300 bala standardne veliine = oko 4 tone -prijevoznik iz Pazina ; 091 / 2057 411 -pesticidi, fungicidi; 01 / 6040 382 -itd