Proizvodnja i prerada ljekovitog i aromatinog bilja

Proizvodnja i prerada ljekovitog i aromatinog bilja

Autor: IVAN MIHOVILOVI, dipl.ing.agronomije Ustanova za cjeloivotno uenje Magistra, Pula

Izdavai: Grad Senj, Obala dr.Franje Tumana 2, 53270 Senj Razvojna agencija Senj d.o.o., Stara cesta 2a, 53270 Senj Hrvatski zavod za zapoljavanje - Podruni ured Gospi, Budaka 1, 53000 Gospi Grafiko oblikovanje: Eko-info studio usluni obrt Tisak: Prodigital d.o.o. 1. izdanje Naklada: 100 primjeraka

Ljekovito i aromatino bilje

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, ljekovito bilje je vrsta bilja iji jedan ili vie biljnih dijelova sadre bioloki aktivnu tvar koja se moe koristiti u terapijske svrhe ili kemijsko-farmaceutske sinteze. S druge strane prema istom izvoru, aromatino bilje je vrsta bilja koje sadri jednu ili vie aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa, koje se koriste za spravljanje mirisa, kozmetikih proizvoda, napitaka, aroma za ivene namirnice. Danas postoji veliki broj vrsta bilja. U farmaceutici je oko 50% aktivnih tvari biljnog podrijetla, to uvjetuje sve veu potranju za prirodnim sirovinama. Sve se vie raspoznaje trend povratka prirodnim izvorima u prehrani i lijeenju, osobito vezano uz poveanje ivotnog standarda. Ljekovito bilje moe biti jednogodinje, dvogodinje ili viegodinje, drvenasto ili grmoliko. Broj biljnih vrsta ljekovitog bilja neprestano se mijenja. Procjenjuje se da je proizvodnja ljekovitog i aromatinog bilja u Hrvatskoj negdje na 2.000 2.500 ha, od ega je oko 90% kamilica, a ostalo su uglavnom lavanda, paprena metvica, matinjak, komora, sljez, odoljen i neven. Ograniavajui imbenici daljnjeg razvoja proizvodnje aromatinog bilja u Hrvatskoj su u prvom redu: neorganizirano trite svjeeg bilja, ogranieni skladini i rashladni prostori, te preraivaki kapaciteti. Svakako treba spomenuti i relativno nisku tehniku opremljenost i nisku razinu educiranosti proizvoaa. Analiza tla je osnovni dio dobrog programa sadnje. Jednom kad se upoznaju potrebe tla, mogue je napraviti neke korekcije prije sadnje i pripremiti plan za nadolazei program obrade. Kiselost se mjeri pomou ljestvice od pH 1 do pH 14. PH koji je ispod 7 zove se kiselim, a onaj iznad 7 je alkalni. Stupanj pH se moe podesiti pomou poljoprivrednog krea, ako se eli povisiti ili pomou sumpora, ako se eli sniziti pH vrijednost. Veina bilja uspijeva dobro u tlu gdje je postotak organskih tvari vii od 3%. Ako je koliina organskih tvari nia od 3%, treba prije poetka sadnje zapoeti sa programom podizanja te razine i nastaviti s tim programom i za vrijeme uzgoja. Zemlju za analizu treba uzeti na nain da se uzme jedan ili dva uzorka tla, s budueg nasada. Mineralni sastav iz uzorka uzetog s povrine zemlje, je drugaiji nego onaj uzet malo dublje, gdje je zemlja manje rahla.

Sakupljanje bilja

Najvanije je raspoznavanje biljaka pri emu mogu pomoi crtei i fotografije, a za tono odreivanje koristi se botaniki klju. Pri sakupljanju biljaka treba se iskljuivo sluiti rezanjem, a ne upanjem. Sakupljaju se za suha, lijepa vremena, u prijepodnevnim satima. Nakon dugotrajne kie treba priekati dva ili tri dana Kada se skuplja bilje za uporabu u ljekovite svrhe, klju je u biranju najzdravijih biljaka koje se mogu nai. Biljke kao i sva druga iva bia, uglavnom se sastoje od vode, te reagiraju na utjecaj mjeseca. Kemijski sastav biljke suptilno se mijenja iz sata u sat. Vanjski su dijelovi najbolji ujutro, nakon to rosa ishlapi i prije nego sunce osui viak vlage. Korijenje je najkvalitetnije uveer i nou. Listove i cvjetove nije dobro brati dok su mokri, jer ih je tee osuiti, te se moe razviti plijesan. Jaka suneva svjetlost smanjit e koliinu dragocjenih hlapivih ulja. Biljke se sakupljaju u koaru ili papirnatu vreicu i nikada se ne pritiu, a oteeni dijelovi biljke odstranjuju se ve prilikom branja. Uobiajeni nain uvanja je suenje. Korijenje i stabljike treba oprati i narezati prije suenja, a listove i cvjetove ne, jer vlaga izaziva stvaranje plijesni. Svjee se bilje za proizvodnju eterinih ulja moe destilirati vodenom parom, a destilirati se moe i suho ljekovito bilje ekstrakcijom pogodnim otapalom (etanolom, metanolom), izdvajaju se aktivne komponente u trajan i stabilan ekstrakt. Ljekovito bilje uvijek se sui u hladu i na prozranom prostoru. Idealno mjesto u veini kuanstava je reetkasta polica u prozranom ormariu na koju se bilje rairi na komadu papira i ostave vrata otvorena da bi zrak mogao cirkulirati. Suenje treba biti gotovo za dva do tri dana. Ako su dobro osueni listovi i cvjetovi biti e hrskavi i smrvit e se na dodir. Zeleni dijelovi, listovi i neki cvjetovi sue 1

se cijeli. Neposredno prije upotrebe usitni se ili izree. Manje koliine potpuno suhih droga pohranjuju se u staklenke s poklopcem, a vee koliine se prvo stavljaju u papirnate vreice.

imbenici koji utjeu na koliinu i kakvou aktivnih sastojaka aromatinog bilja

Ekoloki imbenici Biljni svijet i njegov okoli usko su vezani jer okoli uvjetuje ivot biljaka, a biljke utjeu na okoli. Za biosintezu su izuzetno vani ekoloki inioci. To je osobito vano pri plantanom uzgoju ljekovitog bilja, za koje su uz potpuni razvoj biljne vrste vani i ekoloki uvjeti koji e toj biljnoj vrsti omoguiti tvorbu maksimalne koliine bioloki korisne aktivne tvari optimalne kvalitete. Temperatura Temperatura utjee na rasprostranjenost, nain razvoja biljaka i na proizvodnju biomase. Razliiti sekundarni sastojci biljke posljedica su slijeda biokemijskih sinteza i svaki zahtijeva optimalnu temperaturu jer se sadraj aktivnih tvari poveava ili smanjuje. Geografska irina Geografska irina vana je zbog temperature i sunanih razdoblja. Odreuje nam duljinu dana, sunana razdoblja, temperaturu Svjetlost Svjetlost je takoer vana za stvaranje bioloki aktivnih tvari. Intenzitet svjetlosti utjee na metabolizam biljke, tj. na kvalitetu i kvantitetu aktivnih tvari. Voda Voda moe bitno utjecati na udio bioloki aktivnih tvari u ljekovitom bilju. Ako kia pada prije berbe, smanjuje se sadraj aktivnih tvari u mnogim vrstama ljekovitih biljaka jer se gube neke tvari topljive u vodi. To je osobito vidljivo kod onih biljaka u kojima se eterina ulja stvaraju u organima smjetenim na povrini razliitih nadzemnih dijelova (npr. u ljezdastim dlaicama). Tlo Tlo uvelike utjee na kvalitativna (sastav aktivnih tvari) i kvantitativna svojstva biljke preko teksture i pH tla. Nadmorska visina I nadmorska visina ima znatan utjecaj. Na nioj nadmorskoj visini manje je aktivnih tvari u lavandi, pelinu, paprenoj metvici, timijanu, a via nadmorska visina uzrokuje vie gorkih glikozida u lincuri, vie linolne kiseline, a manje kamfora u lavandi, vie anetola u komorau. Alelopatija Veliki broj biljnih vrsta izluuje aktivne kemijske materije koje mogu na druge biljke utjecati dvojako: inhibitorno, ali i stimulativno prema fiziolokim procesima drugih biljaka u njihovoj blizini. Alelokemikalije se u budunosti smatraju kao veliki potencijal u suzbijanju korova. Vrijeme i gustoa sjetve, odnosno sadnje Svako zakanjenje u sijanju ili sadnji u proljee negativno moe utjecati na urod, jer biljke niu u vrijeme kad su temperature ve visoke i kad nema kia. Gustoa sjetve i sadnje utjee na neoekivane prinose i kakvou, a osobito pregusta sjetva. Postoji i skupina biljnih vrsta ija se gustoa sadnje moe regulirati prema namjeni proizvodnje, npr. sljez. Gue se sadi ako se eli potaknuti stvaranje listova, a rjeom sadnjom potie se tvorba cvijeta. Natapanje Dovoljna zaliha vode vana je za kontinuirani rast i razvoj biljke. Na podrujima gdje koliina oborina nije dovoljna, moramo biljkama osigurati vodu navodnjavanjem. Nain i vrijeme berbe Nain berbe moe utjecati na kakvou proizvoda. Da bi se izbjegao gubitak sjemena, berba treba biti strojevima koji suvie ne tresu biljke. Grmoliko bilje, primjerice lavandu, treba brati bez trzanja. 2

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE LJEKOVITOG I AROMATINOG BILJA BOROVICA (Juniperus communis, porodica Cupressaceae, empresi)
Narodna imena za obinu borovicu su: smreka, obina borovica, kleka, smrikva, smrekva, smrekovica, smrekva crna, kadik, fenja, brinje, brinj, resnica, smri, smrika, smrika, borovica, brin, smrek, smrekva rna, smrkovina, smrkva, mr, mreka. Morfologija Srednje je visok grm ili nisko stablo, ponekad i do 15 m visoko i oko 50 cm debelo, a najee naraste u visinu od 3 5 m. Habitus moe biti razliit od nepravilnoga do izrazito stupastoga, a najee je jajast ili unjast. Deblo je ljebasto, grane su uzdignute ili visee i nisu u prljenima. Kora je u poetku glatka, kasnije izbrazdana, odvaja se u obliku ljuski i traka. Korijenov sustav je vrlo razgranat sa ilom sranicom, a razvijena je i endotrofna mikoriza. Pupovi su sitni i obloeni ljuskama. Lie je igliasto po tri u prljenu, dugo od 5 20 ( 30) mm, i do 2 mm iroko, uspravno, bodljikasto, najire pri bazi, postepeno se suava u iljasti vrh, s donje strane je zeleno, a na gornjoj strani ima bijelu ili sivu uzdunu prugu, popreni presjek je trapezast, ostaje na stablu do etiri godine. Mikrostrobilusi (muki cvatovi) su jajasti, svijetlouti, sastoje se od veeg broja pranika, smjeteni u pazucima listova, 2 3 zajedno, enski su pojedinani, zeleni. Sjemenke su smjetene u bobiastom eeru koji je kuglast, mesnat, sastavljen od 3 6 ljusaka, na kratkoj stapci, ispoetka svijetlozelen, u doba zrenja modrikastorn, sivkasto nahukan (nahukan = vrlo fino naprican), 6 9 mm u promjeru. Zri druge ili tree godine. Najee se nalazi po tri sjemenke u eeru koje su slobodne, tvrde, unjaste, trokutaste i smee. Najee dvodomna a vrlo rijetko jednodomna, anemofilna i heliofilna vrsta. Raste vrlo sporo i moe doivjeti veliku starost. Vrlo je otporna na jake mrazeve, kao i na veliku suu. Cvjeta u travnju i svibnju, zavisno od nadmorske visine. Ekoloki uvjeti Obina borovica je najrasprostranjenija etinjaa, rasprostranjena je na podruju cijele Europe, zapadne i sjeverne Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj je vrlo rairena od nizinskoga do planinskoga pojasa, naroito u hrastovim i bukovim umama, kao i u degradiranim umama bukve i jele. Takoer raste i na otvorenim panjakim povrinama, goletima i sjeinama. Stanite Svijetle najee crnogorine ume, ikare, vritine, neplodni travnjaci, panjaci i sl. Dolazi na vapnenakim, silikatnim i serpentinskim podlogama. U Hrvatskoj je vrlo zastupljena i raste na degradiranim izuzetno kiselim stanitima kitnjakovih uma, te se esto javlja s obinom brezom na vritinama i bujadnicama. Borovica nema naroitih zahtjeva na tlo a dolazi esto u velikom mnotvu na kamenitoj i krakoj podlozi od primorskog podruja do planinskih i brdskih podruja. Berba Biljka borovice je itava ljekovita, no u prvom redu se sabiru plodovi (Baccae Juniperi ili Fructus Juniperi communis) od jeseni pa ak i do zime ako to dozvoljavaju vremenske prilike. Plodovi se sabiru tako da se s grane omlate na ponjavu a iza toga se razastru radi suenja na suho i zrano mjesto. Plod borovice 3

sui se samo prirodnim putem te se ne smije suiti ni na suncu ni na umjetnoj toplini. U nekim se podrujima sabiru velike koliine plodova borovice te se tada suenje obavlja esto u sloju debljine pedlja no u tom je sluaju treba ee mijeati da se ne bi ugrijala i izgubila eterino ulje. Primjena Eterino ulje dobijeno destilacijom ploda, upotrebljava: se u diureticima i laksativima, kao mirisna komponenta u kozmetikim proizvodima, za aromatiziranje prehrambenih proizvoda, i u aromaterapiji. Djelovanje eterinog ulja je antireumatsko, antiseptino, spazmolitino, diuretino, detoksificirajue, rubefacijentno, emenagogno, tonizirajue. Primjenjuje se kod: bronhitisa i bolova u miiima, celulita, problema s probavom, nakupljanja tekuine u tijelu . Ne smije se upotrebljavati kod osoba s bolesnim bubrezima niti kod trudnica i male djece. Ne preporua se kontinuirana primjena due od 3 tjedna.

BOSILJAK (Ocimum basilicum, porodica Lamiaceae, usnae)

Morfologija Korijen je osrednje razvijen, stabljika je zeljasta, razgranata, male kronje, visine 40 60 cm. Listovi su mekani, svijetlozeleni, unakrsno nasuprotni, na dugim peteljkama. Na vrhu stabljike stvara se izdueni cvat sastavljen od 17 18 sitnih cvjetova bijele do svijetloruiaste boje. Plod je kalavac, izduen, tamnosmee do crne boje. Masa 1.000 sjemenki je 1,2 g do 1,8 g. Sjeme je klijavo 4 5 godina, a nie 7 14 dana nakon sjetve. Stabljika bosiljka sadri 0,5 do 1,5% eterinog ulja u kojem ima eugenola koji cijeloj biljci daje karakteristian miris i aromu. Osim eterinog ulja, bosiljak sadri i vitamin B, vitamin C i karotin. Ukoliko je bosiljak uzgojen iz sadnica, vegetacijsko razdoblje mu traje 170 do 180 dana. Cvjetati poinje sredinom lipnja i ponekad cvate dva mjeseca. Ako se pokosi u poetku cvjetanja, novi izbojci procvjetaju poetkom rujna. Razdoblje sazrijevanja plodova traje dugo, pa plodovi koji sazru prvi dotad se ospu. Ekoloki uvjeti Bosiljku je za klijanje potrebna temperatura najmanje 12C, a optimalna je 18 20C. Pri 0C mlae i starije biljke propadnu. Prilino vlage zahtijeva zbog plitkog korijena. U vegetacijskom razdoblju potrebno je 600 do 650 mm padalina. Voda je osobito potrebna za vrijeme klijanja i nicanja, izbijanja izbojaka i pupanja. to se tie tla, bosiljak je izbirljiv i treba ga sijati na toplim humidnim tlima s dobrim vodozranim reimom. Tehnologija uzgoja Plodored Bosiljak se lako uklapa u sve plodorede jer je jednogodinja biljka, a svi usjevi poslije kojih nema korova u tlu dobri su kao predkultura. Najbolje ga je sijati poslije okopavina (kulture koje trae okopavanje), a prije itarica. Ako se proizvodi na okunicama, svake druge godine se moe posaditi na isto mjesto. Priprema tla Jesensko duboko oranje je obavezno, jer proljetno nije dovoljno. Sjetveni sloj se priprema u rano proljee sa to manje operacija da se u tlu sauva to vie vlage. 4

Sjetva Bosiljak se moe sijati izravno, na stalno mjesto ili proizvesti rasad koji se sadi u svibnju. Optimalni rok sjetve je posljednji tjedan travnja. Sije se na razmak 50 cm meu redovima u kuice sa 3 5 sjemenki na razmak 20 25 cm. Dubina sjetve je 0,5 1 cm. Za povrinu 1 ha potrebno je 2,5 kg do 3,5 kg sjemena. Rasad se proizvodi u negrijanim plastenicima. Sjetva se obavlja poetkom travnja, a rasad je spreman za sadnju do sredine svibnja. Sadnice se sade na meuredni razmak 50 cm, na razmaku u redu 20 25 cm. Optimalan sklop je 140.000 do 200.000 biljaka po hektaru. Obavezno treba zaliti biljke poslije sadnje. Njega usjeva Usjev treba odrati bez korova i stalno prozraivati tlo kultivacijom i okopavanjem. Zalijeva se u obrocima 30 40 l vode po m, u fazi klijanja i nicanja sjemena, u stadiju bokorenja i na poetku pupanja poslije prve konje. Stabljika bosiljka kosi se dva puta godinje, na poetku cvjetanja poetkom srpnja i krajem rujna prije jesenskih mrazova. Iz dva otkosa moe se po ha dobiti 6 8 t svjee herbe ili 1,3 do 1,7 t suhe sjeckane droge. etva se obavlja u dva prohoda zbog gubitka sjemena osipanjem, a poinje sredinom kolovoza, kada je 50% ploda zrelo. Po ha urod sjemena moe iznositi 250 do 300 kg. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava: se kao mirisna komponenta u kozmetikim proizvodima ukljuujui i proizvode za higijenu usne upljine, za aromatiziranje hrane i u aromaterapiji. Djelovanje eterinog ulja potie probavu i funkciju jetre, stimulira cijeli organizam. Olakava tegobe: probavnog trakta, cistitisa i slabosti organizma Linalolni kemotip je siguran za primjenu.

BUHA (Pyrethrum cinerariaefolium, porodica Asteraceae, glavoike)

Vjerojatno je buha viegodinja zeljasta biljka, u nas dobila ime po brzom uspjenom usmrivanju buhe, vrlo pominoga ljudskoga i ivotinjskog nametnika. Buha spada u porodicu glavoika (Asteraceae) i rod Pyrethrum, gdje je vrlo veliki broj vrsta, samo u Europi njih 17. Najvanije su tri vrste, i to na dalmatinski buha, perzijski (P. roseum Bieb) i kavkaski (P. garneum Bieb.). Razlikuju se po boji latica, ali i insekticidnoj moi. Perzijski buha ima ute suscvjetnice i ruiaste, rumene latice, rijetko kada bjelkaste. Kavkaski ima ute suscvjetnice i mesnate crvene latice. Meutim, dalmatinski buha ima poput snijega bijele latice, i veu insekticidnu mo od spomenuta dva. Iz povijesti buhaa Iako je insekticidna mo buhaa bila poznata i priznata, jo zadugo nije bila otkrivena supstancija, koja je bila nositelj te moi. U mnogim zemljama provoena su istraivanja u tu svrhu. Tek nakon viegodinjih istraivanja uspjelo je 1924. godine poznatim kemiarima Staudingeru i Ruiki izolirati alkaloid koji buhau daje insekticidnu mo. Oni su taj spoj nazvali pyrethorone esters, odnosno piretrin (I. i II.). To je bilo pravo veliko otkrie, pa su od tada gotovo u cijelosti potisnuti iz uporabe 5

perzijski i kavkaski buha. Iduih godina i desetljea nastavljena su istraivanja buhaa, pa je 1945. godine otkriven jo jedan spoj u buhau nazvan cimerin (I. i II.). Godine 1966., zahvaljujui suvremenim kemijskim analizama, otkrivene su jo dvije insekticidne supstancije nazvane jasmolin. U meuvremenu su u Japanu i Keniji, tim dvama najveim svjetskim proizvoaima buhaa, osnovani instituti za oplemenjivanje (selekciju) buhaa, u svrhu uzgoja tipova s veim postotkom piretrina. Dostignut je postotak piretrina u cvijetu buhaa od 2 i vie posto. Iako je posljednjih desetljea dolo do stvaranja sintetskih piretroida, insekticidna mo buhaa nije zaboravljena i naputena. Naprotiv, buha je ostao nezamjenjiv izvor piretrina, zbog svoje neotrovnosti za ljude i domae ivotinje, ali i njegova svojstva da ne djeluje na fizioloke rezistentnosti (otpornosti) kod insekata. O tome svjedoi njegova 150-godinja uspjena uporaba. Ekoloki uvjeti Svjetlost je vana jer zasjenjivanje smanjuje krupnou cvjetova, a udio i prinos djelatne tvari moe smanjiti do 50%.Za toplinom ima umjerene potrebe, dobro podnosi zime u kontinentalnom klimatu, za cvatnju mu je potrebna jarovizacija. postupak kojim se ubrzava proces prolaska biljke kroz period niih temperatura, kako bi mogle prei iz vegetativne u generativnu fazu. Glede vlage i tla, dobro podnosi suu, uspijeva na svim laganim tlima: plitkim, neplodnim, vapnenastim, skeletnim, pjeskovitim, alkalnim. Morfologija Korijeni su brojni, cilindrini, tamnosmei, dubine 15 20 cm. Cvjetovi: oblikuje cvat glavicu na vrhovima stabljiki, promjera 2,5 5 cm, u sreditu su uti, cjevasti, hermafroditni cvjetovi, a uz rub bijeli jeziasti, enski. Selekcija je u cilju stvaranja krupnijih cvjetova tetraploidne sorte. Cvjetne stabljike su pojedinane ili slabo razgranate pri vrhu (3 5 cvjetova), 100 200, ak do 400 po biljci. Cvatnja: kraj svibnja do poetka lipnja, traje oko 2 tjedna. Tehnologija uzgoja Plodored Ne nalazi mjesto u plodoredu, usjev se iskoritava 4 6 godina, na istu povrinu moe nakon 2 godine, na povrine oiene od viegodinjih korova. Naini uzgoja buhaa a) uzgoj iz presadnica Sjetva se obavlja u veljai i oujku, (moe i kolovoz rujan) u negrijanom zatienom prostoru na razmak redova 30 40 cm, dubinu 0,5 1 cm. Za 1 ha je potrebno 1 kg 1,5 kg sjemena. Sadnja je u rujnu do poetka listopada ili u oujku travnju, i to u oba termina uz obavezno navodnjavanje. Razmak sadnje: 60 x 20 30 cm (sklop: 60 80.000 biljaka/ha). b) dijeljenje starih biljaka Obavlja se u jesen (rujan listopad) ili proljee (oujak). Biljke stare 3 4 godine podijele se na 5 10 dijelova, i sade se na razmak 60 x 20 30 cm. Priprema tla U jesen treba obaviti duboko oranje, da bi u proljee priprema za sadnju omoguila fini povrinski sloj jer buha ima kratak iliast korijen. Njega usjeva Obavezno je suzbijanje korova prije kretanja vegetacije, te meuredna kultivacija u proljee. Rezidba cvjetnih stabljika se obavlja nakon rune berbe. Berba cvata U tehnolokoj zrelosti po poetku otvaranja cjevastih cvjetova dok je sredinji, uti dio cvata jo uleknut tj. uvuen. Zavrava kad jeziasti cvjetovi poinju venuti (nakon 8 10 dana). Berba se obavlja raznim tipovima kosilica, kombajnom za ito ili runo (eljevima) u nekoliko podbiranja (dobiva se najkvalitetnija droga). 6

EMPRES (Cupressus sempervirens, porodica Cupressaceae, empresi)

Obini empres je prirodno rasprostranjen u sjevernome Iranu, Maloj Aziji, na Cipru i na Kreti, odakle se proirio po itavom Mediteranu. U Hrvatskoj se esto uzgaja u primorskim krajevima, a u junoj Dalmaciji se obnavlja prirodnim putom, ali ne tvori vee umske komplekse ve se javlja u manjim ili veim skupinama. Iako se radi o mediteranskoj vrsti obini empres se vrlo esto moe nai i u unutranjosti, te nisu rijetki primjerci npr. u Zagrebu. Stanite Raste na kamenitim, skeletoidnim terenima eumediteranske zone (europski dio Mediterana) vazdazelene vegetacije. Dobro uspijeva i na kiselom i na bazinom tlu. U Hrvatskoj se koristi za poumljavanje opustoenih i ogoljelih krkih podruja. Obino je empres u Primorju rairen kao dekorativna vrsta, te se uzgaja u parkovima, nasadima, grobljima, vrtovima i alejama, i to kao soliterna stabla, u manjim skupinama ili

u drvoredima.

Morfologija Raste kao visoko stablo 20 30 ( 50) metara s vrlo gustom, usko piramidalnom, stupastom kronjom koja se suava prema vrhu i s uspravljenim i priljubljenim granama (f. sempervirens). Takoer raste i kao nie stablo iroko unjaste kronje s horizontalno odstojeim granama (f. horizontalis). Korijenov sustav mu je vrlo dobro razvijen, jako razgranat, razveden, prodire duboko u tlo i prilagodljiv je terenu. Kora je tanka, dugo ostaje glatka, sivosmea do tamnosmea, ljuti se u uzdunim trakama. Lie je ljuskasto, vrsto prileglo uz etverobridne tanke izbojke, poredano u etiri reda, oko 1 mm dugo, tamnozeleno, na jednoj strani ima uzdunu smolnu ljezdicu. Cvjetovi su jednospolni, mikrosporofili su jajasti u obliku rese, ukasti, 4 8 mm dugi, esto na cijeloj kronji rasporeeni, enski su veinom pri vrhu kronje, pojedinani ili u skupinama. eeri su 2,5 5 cm dugi, u mladosti zelenkasti, kasnije sivosmei, pepeljasti, sastavljeni od 8 14 plodnih ljusaka, koje su u poetku priljubljene, kasnije (u doba zrenja) se razmiu. Sazrijevaju druge, a otvaraju se u rujnu tree godine. Pod svakom ljuskom ima od 8 do preko 20 sjemenki koje su 5 7 mm duge, spljotene, svijetlosmee i usko okriljene. Zbog sadraja aromatinih ulja sjemenke su vrlo mirisne. Nakon ispadanja sjemenki eer vie godina ostaje na stablu. Biologija Jednodomna, anemofilna, heliofilna i kserofilna vrsta. Veoma otporna na visoke temperature i dugotrajne sue. U mladosti raste relativno brzo i doivi 400 500 godina, a poneki primjerci ak i preko 1.000 godina. Vrijeme cvjetanja je krajem zime, a u Primorju ve i tijekom veljae. Sjemenom raa ve u 10-oj godini ivota. Razmnoava se sjemenom, a moe i vegetativno (cijepljenjem, reznicama, izbojcima iz panja). Obilno rodi svake godine, a sjemenke imaju veliku energiju klijavosti koju zadravaju i vie godina. Sjemenke su vrlo lagane i 1.000 komada tei svega 7 g. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom listova i granica, upotrebljava se kao mirisna komponenta u predmetima ope uporabe, i u aromaterapiji. 7

Djelovanje eterinog ulja je venotonino, limfonino, antiseptino, spazmolitino, adstringentno, diuretino. Primjenjuje se kod: edema, varikoziteta vena, hemoroida, loe cirkulacije, celulita, bolova u miiima, reumatizma, njege masne koe. Moe izazvati nadraaj koe i treba izbjegavati primjenu kod mastoza.

UBAR (Satureja hortensis, porodica Lamiaceae, usnae)

ubar je podrijetlom iz Istonog Sredozemlja i Srednjeg Istoka. Najvei proizvoai ubra su Francuska, panjolska, Njemaka, Kanada i SAD. ubar je biljka, koja je poznata jo od doba Starog Rima, a koristila se u kuhinji i medicini. Tada se smatralo da ima afrodizijaka svojstva. Rimske su travarice smatrale da je ubar ljubavna biljka. Grci su mu takoer pridavali afrodizijaka svojstva. Morfologija Jednogodinja, zeljasta, vrlo razgranata s granama koje pri dnu odrvene i mirisna, oko 30 40 cm visoka biljka, sitnih, uskih, tupo kopljastih, do 3 cm dugih po rubu glatkih nasuprotnih listova. Cvjetovi su sitni, bijeli do ruiasti, na kratkim peteljkama, u puzucima listova. Miris mu je aromatian, a ukus ljutkast, slian papru. Plod ine zrnca boje oraha, izbrazdana tankim brazdama. Zanimljivo je to da cvjeta dva puta u istoj sezoni. Ekoloki uvjeti Kao divlji raste u Primorju, na vapnenom tlu koje se nekada obraivalo. Moe se uzgajati u vrtovima, kao zain i ljekovita biljka. Raste slobodno u prirodi na kamenitim i ljunanim obroncima u istonom Sredozemlju. U srednjoj Europi uzgaja se kao zainska biljka, no tu i tamo kao samonikla biljka raste u blizini polja, na eljeznikim nasipima i na grobljima. Za uzgoj su potrebna rahla tla i bogata hranjivim sastojcima. Biljci je jako potrebna toplina, pa su sunani poloaji i prikladni za uzgoj. ubar je vrlo osjetljiv na mraz. Za sunog vremena kulturu ubra potrebno je obilno zalijevati, ali samo vodom kojoj je temperatura jednaka temperaturi zraka. Berba Stabljika i vrhovi mladice s cvjetovima u lipnju, za vrijeme punog cvjetanja. Odmah se sui ili moi u alkohol.

GOSPINA TRAVA (Hypericum perforatum, porodica Hypericaceae, )

Gospina trava (poznata i pod imenom kantarion) zeljasta je korovska biljka (visoka 30 70 cm). Raste uz rubove uma, po istinama, ikarama, livadama i uz ivice. Jedna je od najrasprostranjenijih ljekovitih biljaka. Nalazimo je na sjeveru do srednje Skandinavije, na istoku do Altaja i Kine, na jugu do Sjeverne Afrike, a prenesena je i u Sjevernu i Junu Ameriku te Australiju i Novi Zeland. Svjetlopute osobe moraju biti oprezne kod uporabe ulja od gospine trave zbog fotosenzibilizacije. Naime, kod njih se, pod utjecajem suneva svjetla, javljaju upalni procesi na koi slini opekotinama od sunca. Morfologija Vrhovi granica puni su kitnjastih cvasti sa utim cvjetovima, na sredini imaju karakteristian smotuljak pranika, slian paperju. Listii gospine trave, gledani prema svjetlu, izgledaju kao da su probueni vrhom igle. Te su tokice na listiima lijezde s eterinim uljem. 8

Gospina trava cvate u vrijeme cijeloga ljeta, od svibnja do rujna, ali najvie u srpnju.Bere se gornji dio biljke dok je u cvatu. Ekoloki uvjeti Odgovaraju joj i sunce i hlad, odnosno podnosi potpunu izloenost suncu, kao i zasjenjenost s 20 40% sunca. Moe podnijeti do -10C, i do nekoliko tjedana godinje pod snijegom. Cvjeta od lipnja do rujna. Primjena Macerat (ulje kantariona) dobiven natapanjem cvjetova u maslinovo ulje, upotrebljava se i pri izradi kozmetikih pripravaka kako zbog svog antiseptikog djelovanja, tako i zbog svojstva omekavanja i zatezanja koe, to je posebno dragocjeno u njezi zrelije koe. Djelovanje macerate je antibakterijsko, antivirusno, kao pomo pri zacjeljivanju rana i opeklina. Primjenjuje se kod: raznih infekcija koe ukljuujui i neke virusne poput herpesa, zatim kod rana, opeklina ili nagnjeenja. Sigurnost primjene: Macerat se ne smije nanositi na kou neposredno prije izlaganja suncu zbog mogueg fototoksinog djelovanja. Osim toga, njegova je primjena sigurna. Gospina trava sadri i eterino ulje, ija farmakoloka djelotvornost nije posebno izraena, a izolacija je vrlo skupa te nije uobiajena njegova proizvodnja u irim razmjerima.

KADULJA (Salvia officinalis, porodica Lamiaceae, usnae)

Morfologija Kadulja je viegodinja biljka, ravastog, drvenastog korijena koji duboko prodire u tlo. Vrlo je otporna na suu. Mlada kadulja ima zeljastu stabljiku, a kasnije pri dnu odrveni. Mladi izdanci su svijetlozeleni do ljubiasti, prekriveni rjeim ili guim dlaicama sivobijele boje. Listovi su svijetli, s obje strane obrasli dlaicama, jajasti do izdueno kopljasti. Cvat ja klasast, sastoji se od 2 8 cvjetova, plave, ruiaste ili bijele boje, vrlo ugodna mirisa koji privlai pele. Plodi je kalavac, okruglast, malo izduen, irok 2 mm, a dug 2 2,5 mm. Kada sjeme sazrije opna postane tvrda, kestenaste do tamnosmee boje. Masa 1.000 sjemenki je 7,6 do 7,8 g. Sjeme je klijavo 3 4 godine. Eterino ulje se nalazi u cijelom nadzemnom dijelu biljke, a najvie u listovima. U osuenoj biljci ga ima od 1,6 do 2,7%. ivotni vijek kadulje je 5 7 godina, a ukoliko je loa tehnologija uzgoja, urod se moe poeti smanjivati ve nakon etiri godine. Kadulja je biljka toplog podneblja, klija pri temperaturi od 12 do 15C, moe i pri temperaturi 6 8C, ali neto sporije. Poetni razvoj je vrlo spor, rijetko cvate u prvoj godini, a u drugoj procvate vrlo rano. U uvjetima kontinentalne klime cvjetanje zapoinje poetkom svibnja, a traje do kraja lipnja. Plodovi vrlo sporo sazrijevaju, tek u kolovozu, a berba je oteana zbog osipanja sjemena. Ekoloki uvjeti Visoke dnevne temperature pogoduju rastu i nagomilavanju eterinog ulja. Zime bez snijega, uz jae golomrazice, mogu u kontinentalnim krajevima zemlje nanijeti vee tete mladom usjevu, pa se zato kadulja moe preventivno zagrnuti nakon druge konje. Dobro podnosi suu, ali mlade biljke iz izravne sjetve za poetni rast zahtijevaju prilino vlage. Nije osjetljiva na kvalitetu tla, a najbolje rezultate daje na toplim humusnim tlima s dobrim vodozranim reimom.

Tehnologija uzgoja Plodored Kao viegodinja biljka, kadulja se lako uklapa u smjenu sa svim biljnim vrstama bez obzira na to kada se one vade iz tla. Priprema tla Tlo je vano pravodobno i kvalitetno obraditi s obzirom na dugi vijek usjeva. Kadulja se sije samo u tlo koje je u jesen duboko preorano. Povrina tla se u proljee treba izravnati, a sve potrebne operacije treba provesti sa to manje prohoda da bi se u tlu ouvala vlaga akumulirana tijekom zime. Tako dobijemo mrviasti sjetveni sloj potreban za sjetvu sitnog sjemena kadulje. Sjetva Kadulja se izravno sije ili se sadi proizvedeni nasad. U rano proljee, najkasnije do 15. oujka obavlja se izravna sjetva, jer dugo nie i za poetni rast treba prilino vode. Dubina sjetve je 1,5 2 cm, a razmak meu redovima 50 cm. Po metru duljine reda treba biti 70 do 80 biljaka, za to je potrebno 10 do 12 kg sjemena po hektaru, s tim da je klijavost sjemena vea od 80%. Ukoliko je sjetva obavljena u optimalnom roku, ve u prvoj godini usjev se moe kositi dva puta. Ako se posadi rasad, u prvoj se godini sadnje usjev kosi jedanput ili se uope ne kosi. U travnju se u lijehe sije sjeme za proizvodnju rasada i potrebno ga je stalno zalijevati da se moe presaditi u srpnju ili u jesen. Presauje se na razmak meu redovima 70 cm, a u redu 40 50 cm. Zalijevanje usjeva je obavezno, a za proizvodnju sadnica po 1 ha potrebno je 250 do 300 m lijeha i 0,5 kg do 1 kg sjemena. Njega usjeva Nicanje kadulje poinje za 20 25 dana i za to vrijeme niknu brojni irokolisni korovi koje treba unititi neposredno prije nicanja. Usjev oblikuje redove i potrebno ga je vie puta okopati i oplijeviti. Viegodinje biljke brzo rastu pa rano zatvaraju redove, ime se smanjuje mogunost nicanja korova, ali je obavezna njega kultivacijom radi prozraivanja tla. Koenje herbe Herba kadulje slui za dobivanje droge i eterinog ulja. Pokoena herba se osui, listovi se izdvoje trljanjem i ventiliranjem, a otpad se upotrebljava za destilaciju eterinog ulja. Vuenim samoutovarnim strojem se kosi u visini 8 10 cm, jer se nie koene biljke mogu smrznuti tijekom zime.U prvoj godini kadulja se prvi puta kosi tek u srpnju, a poetkom listopada drugi puta. Od dva otkosa dobiva se 6 8 tona svjee herbe po hektaru, a od nje se doradom dobije 1,7 2 tona suhog lista ili 10 12 kg eterinog ulja. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke, upotrebljava se kao mirisna komponenta u kozmetikim proizvodima, za aromatiziranje hrane i u aromaterapiji. Djelovanje eterinog ulja je lipolitino, antibakterijsko, antifungalno, ekspektorirajue, slino hormonalnom. Primjenjuje se kod: amenoreje, virusnih infekcija, za poticanje probave, kod afti, celulita i pretilosti. Moe nadraiti kou,a u veim dozama, posebno oralno uneseno, je neurotoksino, a ima i abortivno djelovanje.

10

MUKATNA KADULJA (Salvia sclarea, porodica Lamiaceae, usnae)

Morfologija Mukatna kadulja je dvogodinja, a ponekad i trogodinja biljka sa jakim i dubokim korijenom, duine do 130 cm koji titi tlo od erozije. Stabljika je visine do 180 cm, promjera 4 cm, drvenasta, obrasla gustim dlaicama. Donji, krupni listovi na dugim peteljkama, iroki su 10 20 cm, jajasti. Na vrhu stabljike listovi imaju krae peteljke i sitniji su, sivozeleni, veoma naborane povrine obrasli dlaicama. Gornji dio stabljike razgranat je u bogate, klasaste cvatove, duge 60 80 cm. Sastavljeni su od ruiastih, rijetko bijelih cvjetova. Mukatna kadulja je dobra medonosna biljka zbog ugodnog mirisa cvijeta i dugotrajnog cvjetanja. Sjemenke su tamnosmee, jajaste, duge 2 3 mm, a masa 1.000 sjemenki je 4 5 g. Udio eterinog ulja iznosi od 0,04 do 0,2%, ovisno o podneblju u kojem biljka raste. Sjeme sadri 25 32% masnog ulja koje se koristi u industriji porculana i keramike. Klijavo je 4 5 godina, posijano proklija za sedam dana, a biljke niknu za dva do tri tjedna. U prvoj godini mukatna kadulja razvije samo lisnu masu, jer poetni rast nije brz, a nakon jarovizacije u drugoj godini uzgoja rano oblikuje cvjetnu stabljiku. Cvjetanje poinje u lipnju i traje mjesec dana. Ukoliko je klima vrlo povoljna, moe procvjetati u rujnu, s tim da je udio eterinog ulja zanemariv. Sjeme dozrijeva vrlo neujednaeno i sklono je osipanju. Ekoloki uvjeti Mukatna kadulja podnosi suu, jer je termofilna i fotofilna (voli toplinu i svijetlo) biljka to pozitivno utjee na udio eterinog ulja. Za vrijeme kinog i hladnog vremena udio eterinog ulja je mnogo manji. Vlaga je potrebna za vrijeme nicanja i nastajanja prvih listova. Sjeme klija ve kod temperatura od 8 10C, a najbolje vrijeme za klijanje je pri temperaturi od 25 28C. U pogledu tla nije izbirljiva, ali treba izbjegavati ona na kojima postoji mogunost zadravanja vode. Tehnologija uzgoja Plodored Predkultura ovisi o vremenu sjetve. Ako se sije ljeti, treba na vrijeme pobrati predkulturu. Priprema tla Sjetveni sloj treba biti dobro pripremljen, bez obzira na vrijeme sjetve. Zimsko oranje je obavezno ako se sije u rano proljee, a priprema se sa to manje operacija. U kolovozu je ljetna sjetva koja zahtijeva to plie oranje da se ne izgubi vlaga iz donjeg sloja tla. Pri tako kasnoj sjetvi cijela proizvodnja ovisi o pripremi tla. Sjetva Sjetvom u rano proljee, nekad se u prvoj godini postigne rast cvjetnih stabljika. Da bi se ekonomino iskoristilo zemljite, mukatna kadulja za dobivanje eterinog ulja moe se posijati s koprom, na 12 cm razmaka i prije no to nikne posije se kadulja na 50 cm razmaka. U kolovozu se obavlja ljetna sjetva da se biljke dovoljno razviju da bi mogle prezimiti. Razmak redova je 50 cm, a po hektaru je potrebno 5 7 kg sjemena dobre klijavosti. Sjetva se obavlja sijaicama za sitnozrne kulture ili sijaicama za repu.

11

Njega usjeva Kod njege usjeva najvanije je unitavanje korova. Pri ljetnoj sjetvi mogu je napad tetnika. Kultiviranje je potrebno radi prozraivanja tla, a vri se prije zatvaranja redova lisnom masom. etva branje cvjeta Mukatna kadulja se kosi, silira u trenutku kada sadri najvie eterinog ulja. Do fizioloke zrelosti sjemena, udio ulja se poveava, a potom se naglo smanjuje, pa etvu treba poeti 8 10 dana nakon cvjetanja i zavriti je u roku 10 15 dana. Ubire se vrni dio biljaka, cvatovi. Isjeckana masa naglo gubi eterino ulje, pa se mora odmah destilirati. Biljku je bolje pokositi i silirati prije same destilacije. Kod nas su prinosi 10 15 t svjeeg cvata ili 10 15 kg eterinog ulja po hektaru. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava: se u kozmetikoj i prehrambenoj industriji te u aromaterapiji Djelovanje eterinog ulja je spazmolitino, slino hormonalnom, hipotenzorno, tonizirajue, karminativno, digestivno, emmenagogno, sedativno, antidepresivno, dezodorirajue. Primjenjuje se kod: astme, infekcija grla, tegoba menopauze i izostanka menstruacije, bolova u miiima, povienog tlaka, greva u probavnom sustavu i nadimanja te u njezi masne koe i kao pomo u regeneraciji stanica. Zbog mogunosti stimulacije menstrualnog krvarenja nikako se ne preporua tijekom trudnoe. Takoer je trebaju izbjegavati ene koje pate od mastoza ili imaju estrogen ovisne tumore. Nije uputna niti njezina primjena nakon znaajnije konzumacije alkohola.

KOMORA (Foeniculum vulgare, porodica Apiaceae, titarke)

Morfologija Komora je viegodinja biljka zeljaste stabljike. Korijen raste duboko, velik je i mesnat, prljavobijele boje. Stabljika je visoka 150 200 cm, zeljasta, uspravna, vrlo razgranata. U prvoj polovici vegetacije lisna masa je vrlo bujna, a odumire s izbijanjem cvjetnih stabljika. Listovi su mekani, glatki, perasto sastavljeni od tankih gotovo nitastih, plavozelenih isperaka. Cvjetovi su sitni, utonaranasti, skupljeni u titaste cvatove promjera 10 15 cm. Plod je dug 6 10 mm, irok 2 3 mm, a sadri dvije sjemenke. Sjeme je zelenkasto ili sivosmee boje. Dozrelo sjeme ima uzduna rebra u kojima je nakupljeno najvie eterinog ulja. Masa 1.000 sjemenki iznosi 4 8 g. Stabljika sadri eterino ulje iste kakvoe u cijelom nadzemnom dijelu pa ugodno mirie od poetka vegetacije. Stabljika i listovi sadre 1 1,5% eterinog ulja, a plodovi 3 6%. Sjeme komoraa osim ulja sadri i bjelanevine, masna ulja i eer. Sjeme je klijavo 2 3 godine. Kada su uvjeti povoljni proklija za 14 20 dana. U poetku sporo napreduje, pa od nicanja do vlatanja prou dva do dva i po mjeseca. Vlatanje je izduivanje stabljike odnosno lanaka stabljike. Poetak vlatanja je trenutak kada se u rukavcu moe napipati prvo koljence. U prvoj godini cvjetanje zapoinje poetkom srpnja, a zavrava krajem kolovoza. Plodovi sazrijevaju vrlo dugo, pa se u prvoj godini odui do kraja rujna ili ak poetka listopada. Ako se posije kasno u proljee moe se dogoditi da zbog jesenskih ranih mrazova do kraja dozru samo vrne grane. Tijekom zime nadzemni dio biljke propadne. Iduih godina biljka istjera mlade izbojke vrlo rano u proljee, ve poetkom oujka. Izbojci brzo rastu i poetkom lipnja biljka dosegne visinu 180 cm i tada zapoinje cvjetanje. Do kraja kolovoza 12

dozrijevaju plodovi koji su skloni osipanju. Ekoloki uvjeti Komora je autohtona biljka toplog podneblja, zahtijeva umjerenu klimu s toplim ljetima i blagim zimama. Sjeme poinje klijati kod temperature 6 8C, a pri 15 16C najvea je klijavost. Za vrijeme vegetacije potrebne su mu visoke temperature, osobito u vrijeme cvjetanja, 20 22C. Prinos je manji ako u razdoblju cvjetanja zahladi i potraje kino vrijeme jer oplodnja nije potpuna. U vrijeme klijanja i vlatanja potrebna je vlaga. Tehnologija uzgoja Plodored to se tie predkulture, prednost imaju itarice iako komora nema posebne zahtjeve. Nakon etve itarica ostaje dovoljno vremena za primjenu agrotehnikih mjera. Predusjevi ne smiju biti vrste iz iste porodice zbog zajednikih tetnika, bolesti i dominantnih korovskih vrsta. Proljetne kulture se siju poslije komoraa na istom mjestu. Komora kasno nestaje s tla, ostavlja veliku nadzemnu i korijensku masu koja se mora smrznuti na otvorenoj brazdi. Priprema tla Dobro obraeno tlo sa dosta vlage potrebno je da bi komora nikao brzo i ujednaeno. Da bi se tlo u proljee pripremilo sa to manje prohoda strojem i odrala vlaga nakupljena u zimskim mjesecima, u jesen treba obavezno obaviti jesensko duboko oranje. Sjetva Komora se sije to ranije u proljee zbog produene vegetacije. Svako kanjenje smanjuje prinos. Na tlima na kojima nije mogua rana proljetna priprema, sjetva se obavlja prije zime, tako da nikne s prvim zatopljenjem u proljee. Biljka ima vrlo razgranatu stabljiku te joj je potrebno dosta prostora. Sije se na meuredni razmak 50 cm sa 50 70 klijavih zrna na duni metar, na dubini 2 2,5 cm, za to je potrebno 10 12 kg sjemena po hektaru. Njega usjeva Odmah poslije sjetve, prije no to nikne usjev poinje se sa njegom. Zatita od korova provodi se kultivacijom. U svibnju komora zatvori redove i do etve nisu potrebne nikakve mjere njege. Povremeno ga moe napasti moljac. Liinka najprije napada stabljiku, a zatim list i cvat. U mjere njege ubraja se i ureenje usjeva poslije etve. Preostali nadzemni dio biljke skrati se na visinu 10 15 cm, a usitnjena herba se ravnomjerno razbaca po usjevu i tako prireena slui kao organsko gnojivo i dobra je zatita od smrzavanja korijena u sluaju golomrazica. etva etva ploda je oteana, napose u prvoj godini proizvodnje kada se obavlja tek krajem rujna ili poetkom listopada, zbog produenog razdoblja sazrijevanja i sklonosti osipanju. etva viegodinjeg usjeva je kvalitetnija jer se obavlja u vrijeme suhih ljetnih dana, poetkom rujna. anje se itnim kombajnom jednim prohodom. Mehanizam za branje treba podesiti tako da se stabljike kose ispod donjih cvatova, na visini 70 80 cm iznad povrine tla. Kada sazri 40 50% ploda treba poeti sa etvom, jer se tada sjeme manje osipa. Plod se mora odmah preraditi jer sadri oko 30% vlage. Prinos ploda varira od 2,5 do 2,7 t/ha, uz sadraj eterinog ulja 4 7% . Prinos eterinog ulja moe biti 25 30 kg/ha. Plod za sjeme ubire se samo s viegodinjeg usjeva. anje se neto kasnije nego pri dobivanju ploda. Iz dobivenog sjemena nakon etve odstranjuju se primjese herbe i turih zrna, a doraeno sjeme se odmah dosui u termikoj suari, na temperaturi do 38C. Prinos po hektaru moe iznositi 1,3 do 1,7 tona suhog sjemena. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom sjemenki, upotrebljava se kao karminativ i aroma u laksativima, kao mirisna komponenta u kozmetikim proizvodima, za aromatiziranje hrane i stone hrane i u aromaterapija. Djelovanje: eterinog ulja je karminativno, slino hormonalnom (estrogen), spazmolitino, tonizira probavni sustav. Primjenjuje se kod: amenoreje, nadutosti i drugih probavnih tegoba, bronhitisa i astme. Ne smiju ga koristiti trudnice, dojilje, djeca i osobe oboljele od estrogen ovisnih karcinoma. 13

LAVANDA (Lavandula angustifolia, porodica Lamiaceae, usnae)

Ime lavanda potjee od latinske rijei lavare, to znai kupati se, a objanjava osnovnu namjenu suhog cvijeta i eterinog ulja. Eterino ulje prave lavande upotrebljava se za proizvodnju parfema i kolonjske vode. Za proizvodnju sapuna upotrebljava se jeftinije eterino ulje hibridne lavande. Lavanda je vrlo omiljena ukrasna biljka, a sve se vie uzgaja i plantano. Nema velikih zahtijeva u pogledu kvalitete tla, uzgoj joj je vrlo ekonomian, a moe posluiti i kao dobra paa za pele. Morfologija Iz roda lavande poznato je 48 vrsta, lan je porodice usnaa. Prava lavanda uspijeva sve do nadmorske visine 1700 m, irokolisna do 700 m, a hibridna od 700 do 1000 m. Lavanda je viegodinja biljka koja raste u obliku poluloptastog grma. ivotni vijek samonikle i uzgojene lavande je do 30 godina. Korijen je drvenast, vrlo ravast i prodire duboko u tlo. Stabljika je kratka, debela, drvenasta i od samog vrata korijena vrlo razgranata. Prava lavanda je sitan grm visok 40 60 cm i promjera 80 120 cm. Cvjetne su grane jednostavne, duge 20 40 cm. Listovi su nasuprotni, uski, cjelovitog ruba, dugi 3 5 cm, iroki 0,2 do 0,5 cm, sivozelenkasti, na naliju dlakavi. Cvjetovi su zigomorfni s laticama karakteristine plave boje lavande. Plod je kalavac (vrsta tanke, vrste ovojnice koja se kala da bi sjeme ispalo) sa 4 sjemenke u kojima se potpuno razviju svega 1 do 2 sjemenke. Jajastog je oblika, crnosmeeg sjaja, duine 1,8 do 2,2 mm. Apsolutna masa sjemena je 0,5 do 1,1 g. Hibridna lavanda je zbijeni grm visok 80 100 cm, promjera vie od 150 cm. Cvjetne su stabljike razgranate, duge 60 do 90 cm. Listovi su zeleni, slabo dlakavi, dugi 5 7 cm i iroki 0,8 do 1 cm. Cvjetovi su karakteristini za obje vrste. Hibridna lavanda je sterilna i plodovi nisu upotrebljivi. Sve vrste lavande karakterizira jak, prepoznatljiv miris koji potjee od nakupljenog eterinog ulja. Eterino ulje se dobiva destilacijom cvijeta lavande. Cvijet prave lavande sadri od 0,5 do 1,5% eterinog ulja, a hibridne lavande 0,9 do 5%. Eterino ulje uglavnom se nakuplja u lijezdama smjetenim do same cvjetne ake. Glavni sastojci ulja su linalilacetat i linalol. Vrstu karakterizira sastav eterinog ulja, pa tako prava lavanda sadri linalilacetata 35 do 60%, a hibridna lavanda samo 7 16%. Sjeme lavande klijavo je tri do etiri godine. Posijano sjeme klija vrlo dugo, do dva mjeseca. U poetku biljka raste vrlo sporo, ali moe potjerati cvjetnu stabljiku ve u prvoj godini. U drugoj godini vegetacija poinje tek sa zatopljenjem. Prava lavanda poinje cvjetati u lipnju, a hibridna neto kasnije. Kada je hladno vrijeme, cvjetanje kasni i po dva tjedna, a kada je toplo pone cvjetati mnogo prije. Puni cvat traje 6 8 dana i tada cvjetovi sadre eterino ulje najbolje kakvoe. Plod sazrijeva postupno tijekom kolovoza, a sklon je osipanju. Ekoloki uvjeti Lavanda je termofilna biljka koja za nagomilavanje eterinog ulja zahtijeva visoke temperature tijekom cijele vegetacije. Topli, od vjetra zaklonjeni tereni pogoduju brzom rastu biljaka. Hladna tla uz mrazove nanose velike tete usjevu, iako biljka u mirovanju podnosi temperature i do -20C. Ako vegetacija pone rano, hibridna lavanda moe stradati zbog kasnih proljetnih mrazova. 14

Lavanda zahtijeva mnogo sunca i svjetlosti. Ako tijekom cvjetanja potraje kino i hladno vrijeme, smanji se udio eterinog ulja i za 50%, kao i udio etera u njemu (do 30%). Lavanda odlino podnosi suu, osim u poetnoj fazi rasta. Prava lavanda nema velikih zahtijeva u pogledu tla, te uspijeva i na plitkom, siromanom tlu, pa i na kru. Hladni, nepropusni pseudoglej ni pjeskovita tla, ne podnose ni prava ni hibridna lavanda. Tehnologija uzgoja Plodored Lavanda na istom mjestu ostaje 15 do 20 godina. Predkultura mora ostaviti tlo bez korova. Mlada biljka je izuzetno osjetljiva na sporo topljive herbicide, te se moe saditi na mjestu gdje je bio kukuruz tek nakon dvije do tri godine. Priprema tla Prije osnivanja plantae lavande mora se godinu dana prije obaviti to je mogue dublje jesensko oranje. Ako postoji mogunost nastanka nepropusnog sloja, mora se izabrana povrina orati. Posljednji predusjev moraju biti leguminoze, koje do rujna nestanu s tla. Odmah nakon etve predusjeva zemljite se preore na dubinu 18 20 cm, provede se osnovna gnojidba i za sadnju pripremi rahli povrinski sloj tla debljine do 15 cm, koji se do sadnje mora slegnuti. Razmnoavanje Prava lavanda se najee razmnoava sadnicama dobivenim od sjemena, ali se moe razmnoavati i vegetativno, zelenim sadnicama i klonovima. Hibridna se lavanda razmnoava samo vegetativno jer je sjeme sterilno. Uzgoj sadnica od sjemena Za sjetvu treba pripremiti klijalita na zaklonjenom mjestu i dezinficirati tlo metil-bromidom. Sjetva se obavlja prije zime, u studenom ili rano u proljee, u oujku. Za proljetnu sjetvu sjeme mora proi proces jarovizacije, 36 sati pri -16C. Sjetva se obavlja runo ili strojno, na razmaku izmeu redova 20 40 cm, na dubini 0,5 1,5 cm, poetkom svibnja. Kada biljke oblikuju 4 5 pravih listova, pikiraju se u otvorene lijehe na razmaku 35 x 5 cm i ostave se do jeseni uz redovno zalijevanje. Sadnice visoke 18 20 cm obreu se na visinu 8 10 cm da bi se razvilo granje. Na jednom hektaru moe se od 7 9 kg sjemena tako uzgojiti 600.000 do 800.000 sadnica. Proizvodnja klonova Klonovima se sve ee razmnoavaju obje vrste lavande. ibe se ukorjenjuju u negrijanim lijehama pokrivenim folijom. Za uzimanje klonova najbolji su tri do etiri godine stari grmovi, a reu se tijekom kolovoza ili u travnju. Pripremljeni klonovi stave se u pijesak, na dubini 4 5 cm, meuredni razmak 6 10 cm, na razmaku u redu 2 3 cm. Zalijevanje mora biti obilno. Zakorijenjeni se klonovi krajem svibnja presauju u otvorene lijehe. Po etvornom metru moe se uzgojiti 600 800 klonova. Klonovi hibridne lavande mogu se uzgojiti na otvorenom prostoru, na rahlim tlima bogatim humusom, uz obilno otapanje. ibe duge 12 20 cm reu se tijekom listopada ili oujka i polau u pripremljeno tlo, u jarke duboke 18 20 cm koji se prethodno dobro zaliju. Meuredni razmak mora biti 35 40 cm, a razmak u redu 3 5 cm. Poto se jarci zaspu zemljom, iznad tla smije ostati klon visok samo do 7 cm. Slijedeih dana je obavezno jo 3 5 puta zaliti. Kada izdanci dosegnu visinu 15 20 cm, treba ih porezati na visinu 8 10 cm da se pojaa rast bonih izbojaka. Na hektaru se moe proizvesti 700.000 do 900.000 klonova. Postavljanje polonica To je est i jeftin nain razmnoavanja hibridne lavande. Polonice se pripremaju u proljee, kada prestanu mrazovi. Biljke stare tri do etiri godine zagrnu se zemljom do visine 30 cm. Zagrnutim biljkama se mora osigurati dovoljno vlage. U jesen nakon kinog razdoblja, zemlja se odgrne, a dobro zakorijenjene granice odreu se vinogradarskim karama i posade. Od srednje razvijenog grma moe se dobiti 100 do 150 polonica. Sve se sadnice sade u jesen, tijekom listopada. Sadnja u proljee nije preporuljiva, a posljednji je rok uspjene sadnje oujak. Sade se samo dobro razvijene sadnice, kojima treba odrezati korijen dulji od 15 cm. Lavanda se sadi runo ili strojevima. Prava se lavanda najee sadi u redove razmaka 150 cm i razmaka unutar reda 40 cm, sa sklopom 16.700 sadnica po hektaru. Hibridna lavanda se sadi na razmak meu redovima 180 ili 200 cm, a unutar reda 50 60 cm, uz sklop 9.200 10.000 sadnica po hektaru. 15

Njega usjeva Osnovna njega usjeva sastoji se u orezivanju biljaka krajem svibnja na visinu 8 10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Ponovo se biljka orezuje u drugoj godini na visinu 15 18 cm. Nakon toga vie nema potrebe oblikovati kronju. Na kraju prve godine sklop se nadopunjuje jaim sadnicama, jer se samo izjednaen usjev moe zadovoljavajue rezati strojem. Vano je redovito kultivirati tlo radi prozraivanja, a usjev u redu okopati. Korov treba suzbiti prije poetka vegetacije. Nasad prave lavande pone starjeti nakon 6 8 godina, grmovi se prorjeuju, smanjuje se broj cvjetnih izbojaka, a cvjetne stabljike se skrauju. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom cvijeta, upotrebljava: se kao mirisna komponenta i aktivna tvar u farmaceutskim i kozmetikim proizvodima, za aromatiziranje hrane i u aromaterapiji. Djelovanje: protuupalno, spazmolitino, sadativno, hipotenzorno, analgetino, ubrzava epitelizaciju koe Primjenjuje se kod: opeklina, greva miia, nervoze, nesanice, tjeskobe konih tegoba, Sigurno je za primjenu, ak i nerazrijeeno.

LAVANDIN (Lavandula x hybrida)

Nastao je krianjem prave lavande i lavande latifolije (irokolistne lavande). Od mnogobrojnih klonova lavandina najprisutniji su: Abrial, Super, Grosso, Budrovka (lavandin s otoka Hvara). Lavandini su jaeg mirisa, ali nemaju tako izraena ljekovita svojstva kao prava lavanda. Stoga imaju i drugaiju primjenu. Lavandin Abrial je poznat po svom antibakterijskom i protugljivinom djelovanju. Lavandin Super i Lavandin Grosso koriste se u kozmetikoj industriji, a Lavandin Budrovka je odlian analgetik. Svi lavandini koriste se u industriji deterdenata i sredstava za ienje, dok je svima poznato da se suhi cvijet lavandina, u prigodnoj vreici, koristi za zatitu od moljaca. Hibridna je lavanda neto zahtjevnija i najbolje prinose daje na dubokim, plodnim tlima s dobrim vodozranim reimom, ali uspijeva i na tlima na kojima se uzgaja prava lavanda. Dok prava lavanda za najbolju kvalitetu trai uzvienja od barem 600 metara n/m, lavandin kvalitetno uspijeva ve na 300 metara n/m, inei uzgojne uvjete jednostavnijima i prihvatljivijima. Lavandin ujedno izraste vii od lavande, i ima tri cvjetne glave na stabljici, a inae su vrlo slini. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom cvijeta, upotrebljava: se kao mirisna komponenta i aktivna tvar u farmaceutskim i kozmetikim proizvodima, te kao sastojak aroma za hranu, i u aromaterapiji. Djelovanje: protuupalno, spazmolitino, analgetino. Primjenjuje se kod opeklina, greva miia, nervoze, konih tegoba Sigurno je za primjenu uz umjereni oprez zbog prisustva kamfora. 16

LOVOR (Laurus nobilis, porodica Lauraceae, lovori)

Porodica lovora obuhvaa 50 rodova i oko 2.000 vrsta, rasprostranjenih prvenstveno u jugoistonoj Aziji i Braziliji. U naim krajevima raste iz roda Laurus vrsta L. nobilis lovor. To je nisko drvo sa cijelim, koastim, zimzelenim listovima i jednospolnim i dvodomnim cvjetovima. Da li je lovor kod nas autohton ili podivljao vrlo je teko neto odreenije rei. Morfologija Drvenaste biljke s jednostavnim listovima, najee cijeloga ruba. Listovi su koasti, vazdazeleni, dugi 6 12 cm na kratkoj peteljci, duguljasto eliptini i zailjeni, rub je blago valovit ili cjelovit, gorkog okusa. Gornja strana lista je sjajna i tamnija, a donja svjetlija i bez sjaja. U pazucima listova razvijaju se ukastobijeli cvjetovi u obliku uperaka. Lovor je nisko zimzeleno drvo ili bun. Naraste od 10 18 metara. Muki cvjetovi su sitni i zeleni, enski su neugledni. Plod je malena crna bobica duga 1 cm, a sadri samo jednu sjemenku. Lovor cvate u proljee od oujka do svibnja. Upotrebljavaju se listovi i bobice. Bere se u svako doba. Listovi se sue u hladu, ponekad se preaju da se ne bi uvijali. Tako mogu sauvati tamnozelenu boju i jak miris. Zrele bobice se sue. Plodovi sazrijevaju u kasnu jesen. Dopire do 300 400 m nadmorske visine. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom listova, upotrebljava se u formulacijama mirisnih kompozicija za parfeme, sapune, detergente i sl. U prehrambenoj industriji se upotrebljava za aromatiziranje: alkoholnih pia, smrznutih deserta, pekarskih i mesnih proizvoda. U tradicionalnoj medicini koristi se kao karminativ, dijaforetik, kolagog te u pripravcima za opu stimulaciju Djelovanje eterinog ulja je antireumatsko, antiseptino, baktericidno, dijaforetino, digestivno, kao stomahik, diuretino, emenagogno, baktericidno i fungicidno, hipotenzorno, sedativno. Primjenjuje se kod: tegoba probavnog sustava, za olakavanje raznih tegoba respiratornog sustava, a posebno kod kroninog bronhitisa. Potie imunoloki sustav te se upotrebljava kod prehlada, gripe i raznih virusnih infekcija. Koristi se i u preparatima za ublaavanje miinih bolova te u njezi masne koe i kod gljivinih konih infekcija. Treba izbjegavati primjenu eterinog ulja duu od tri tjedna, jer moe izazvati alergijske reakcije. Ne preporua se trudnicama, dojiljama ni maloj djeci.

MAURAN (Origanum majorana, porodica Lamiaceae, usnae)

Morfologija U naim krajevima mauran je jednogodinja biljka koja ne raste samonikla. U toplijim krajevima je dvogodinja ili viegodinja. Ima tanak ravast korijen iz kojeg izrastu uspravne stabljike, obilno razgranate u polugrm, visine 50 80 cm. Mladi izbojci su dlakavi, sivozeleni, a starije stabljike su gole, smee boje. Listovi su nasuprotni, sjedei ili na kratkoj peteljci, eliptini, dlakavi, glatkog ruba. Na vrhu stabljike u pazucu listova oblikuju se skupine od 7 9 bijelih, utih, zelenih, ruiastih ili ljubiastih cvjetova. Plod je sitan, utosme, ovalan i malo nepravilnog oblika. Masa 1.000 sjemenki je 0,2 0,5 g. 17

Cijela biljka ima ugodan miris od eterinog ulja, a udio mu je 0,8 1,5%. Zbog ugodnog mirisa i dugotrajne cvatnje vrlo je dobra paa za pele. Sjeme maurana klijavo je dvije do tri godine. Na otvorenom nie za tri tjedna, a posijano u klijalitu za tjedan, dva. Raste sporo, a bokori tek za 30 40 dana, nakon ega se brzo grana i razvija. Krajem lipnja poinje cvjetanje i traje do mjesec dana. Ako ima dovoljno padalina u srpnju i biljka se pokosi na poetku cvjetanja, ponovo procvjeta u kolovozu. Ekoloki uvjeti Mauran kao biljka junog podneblja je termofilna i fotofilna biljka. Za klijanje je optimalna temperatura 20 22C. Mlade biljke podnose temperature do -2C, ali pri 10C prestanu rasti. Ukoliko zahladi prije oblikovanja cvjetova, smanjuje se prinos herbe i udio eterinog ulja. Biljci treba i dovoljno vlage, pa je tako prinos najvii pri 60% kapaciteta tla za vodu. Mauranu je za vegetaciju potrebno 600 650 mm/m padalina, a u fazi klijanja, oblikovanja izboja i pupanja je posebno osjetljiv. Vrlo je zahtijevan i u pogledu tla, a dobre prinose daje samo na tlima bogatim humusom. Tehnologija uzgoja Plodored U plodored se mauran dobro uklapa, a vrste koje ne ostavljaju tlo zakorovljenim mogu biti predkulture. Na istoj povrini mauran se moe uzgajati nakon dvije godine, a ne preporua se proizvodnja u monokulturi. Domovinom maurana smatra se podruje istonog Sredozemlja i Male Azije, a kao kultura uzgaja se u vrtovima umjerenog pojasa zbog osjetljivosti na mraz. U narodu cijenjena biljka za lijeenje niza oboljenja. U starom Egiptu mauran je bio posveen bogu Ozirisu. Priprema tla Zimsko oranje tla je preduvjet za dobre prinose, a u proljee se obradi tlo da se bolje ouva vlaga nakupljena za vrijeme zime. Povrina treba biti ravna i sitnomrviasta. Da bi se unitili zimski korovi, prije sjetve ili sadnje se obavlja jo jedna priprema sjetvene povrine. U to vrijeme obavlja se i gnojidba. Za visoke prinose mauran zahtijeva dosta hraniva, ali u razliitim stadijima razvoja treba razliite koliine. Sjetva Mauran se moe uzgajati sadnjom i izravnom sjetvom. Sadnice se uzgajaju u toplim i hladnim lijehama. U oujku se sije u otvorene, hladne lijehe. Kod izravne sjetve sjeme ne smije dospjeti u tlo dublje od 0,2 0,3 mm. Poslije sjetve treba povrinu dobro navlaiti i prekriti folijom. Kada biljka pone nicati, poslije 8 10 dana, folija se ukloni. Krajem travnja mogu se saditi dobro njegovane sadnice, visoke 6 8 cm. U hladnim lijehama treba paziti da njene biljice ne stradaju od visokih temperatura i velike vlanosti zraka. Strojevima za sadnju, na meuredni razmak 50 cm i u redu 20 25 cm obavlja se sadnja. 15 25 sadnica zajedno se sadi u kuicu. Za hektar je potrebno 500.000 do 600.000 sadnica, jer se toliko moe proizvesti na 110 120 m povrine, a za to je potrebno 1,5 2 kg sjemena. Poetkom oujka se obavlja izravna sjetva. Sjeme posijano dublje od 0,5 cm nee niknuti i zato sjetvenu povrinu treba dobro pripremiti. Redovi trebaju ostati otvoreni, a glatkim valjkom povaljati sjeme nakon sjetve. Meuredni razmak je 50 cm, optimalan sklop po dunom metru 120 130 biljaka za to je potrebno 8 10 kg sjemena po hektaru. Za tri tjedna nie tako posijano sjeme. Njega usjeva Odmah poslije nicanja biljica treba kultivirati tlo pri izravnoj sjetvi, budui da je najvanije prozraivanje tla. Nakon sadnje, 10 12 dana tlo se kultivira. Kultivaciju takoer treba obaviti poslije svake obilnije kie. U naim klimatskim uvjetima, drugi uvjet za uspjeni 18

uzgoj je natapanje sa 100 150 mm/m vode, a istodobno se preporuuje prihranjivanje nasada, koji se moraju zatititi od bolesti i korova. U poetku pupanja i nakon konje, kada izbijaju mladi izboji, nasadu moe natetiti pjegavost lia. Koenje biljke Mauran se kosi vie puta za vrijeme vegetacije 7 9 tjedana poslije sadnje, u poetku cvjetanja, obavlja se prva konja, otprilike krajem lipnja. Visina reza je 4 6 cm i uvijek mora biti ista. Kod suhog ratarenja biljka se bere krajem rujna, a ukoliko se natapa bere se u kolovozu, da bi se trei puta mogla kositi prije prvih mrazova, u listopadu. Na plantaama se kosi strojno, a na malim povrinama runo. Pokoene biljke odmah se transportiraju do suare jer fermentiraju, to smanjuje vrijednost suhog zaina. Po hektaru se moe dobiti 8 10 tona svjee biljne mase pri suhom ratarenju, a 10 15t/ha ako se natapa. Upotrebljavaju se lie i mladice s cvjetnim vrhovima. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava se kao mirisna komponenta u kozmetikim proizvodima, kao sastojak prehrambenih aroma i u aromaterapiji. Djelovanje eterinog ulja je hipotenzorno, vazodilatirajue, umirujue, antialergijsko i analgetiko. Primjenjuje se: kod stresa, nervoze, tahikardije, hipertireoze i neuralgije. Sigurno je za primjenu uz oprez kod vrlo niskog tlaka.

MAJINA DUICA I TIMIJAN (Thymus serpyllum i Th. vulgaris porodica Lamiaceae, usnae)
Thymus od grkog thymos ili thymon tamjan, zbog slinosti mirisa. Takoer thymos po grkom znai hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajue djelovanje biljke. Egipani su je koristili kod balzamiranja i za izradu parfema. Grci su timijanom zainjali neke vrste sireva i dodavali ga piima i dimljenom mesu. Majina duica rasprostire se po Europi i Aziji. Naziva se jo babja duica, duica, vrisak, divlji bosiljak, tamjanika, materinka, papric, bukovica. Poput slinog timijana koristi se dosta u mediteranskoj kuhinji kao zain, a dodaje se povru, raznim jelima od mesa, patetama, ribi, salatama, umacima i juhama. Pretpostavlja se da neutralizira jako masna jela. Nadzemni dio biljke se tijekom cijele godine moe koristiti za pripremanje ajeva i napitaka. Majina duica je poznata i u biljnoj medicini kao ljekovita biljka i koristi se za pripremanje ljekovitih pripravaka. Zbog jakog mirisa Majina duica koji odbija biljne ui sadi se pored rua ili drugog, na ui osjetljivog bilja. Poznat je veliki broj samostalnih oblika majine duice, ali ih nestrunjaci ne razlikuju i Thymus serpyllum je zapravo skupno ime za razliite oblike i vrste, koje su meusobno povezane kriancima i prelaznim oblicima. Morfologija Majina duica je trajna 20 30 cm visoka, grmolika biljka. Cvjeta od svibnja do rujna. Ima uske elipsaste sivo-zelene listie sa kratkim peteljkama. Roza do lila cvjetovi stvaraju na vrhovima stabljike okrugle cvjetove, jakog i ugodnog mirisa. Puzei je grmi s brojnim izdancima i vrijeama (stolonima), granice su mu uspravne, a listovi uski elipsasto sivo-zeleni s kratkim peteljkama, goli ili obrasli dlakama. Sa nalija listovi su obrasli gustim sivim dlaicama koje na vrhu imaju kvrice pune eterinog ulja. Sitni 19

svijetlocrveni do tamnocrveni cvjetovi razvijaju se na vrhovima ogranaka. Biljka ima ugodan miris i aromu. Sjeme je klijavo 2 3 godine, a u povoljnim uvjetima proklija za dva do tri tjedna. U poetku raste vrlo sporo i ne podnosi zasjenjene povrine. Rano u proljee druge godine biljke su u punoj vegetaciji. U svibnju cvjetaju, a tada se i kose, da bi u rujnu sazrele za drugi otkos. Dulje vrijeme cvate i sazrijeva, sitno sjeme je sklono osipanju to predstavlja problem kod uzgoja biljaka za sjeme. Ekoloki uvjeti Majina duica raste po suhim i sunanim mjestima, na livadama, panjacima i na kamenju. U Hrvatskoj je vrlo rasprostranjena. esto se pojavljuje u veim skupinama uzdu mea, na suhim rubovima uma, sunanim mjestima bez stalne vlage i sjene. Odlina je pelinja paa. Niske zimske temperature bez snjenog pokrivaa na rastresitim tlima mogu nanijeti vee tete usjevu. Na hladnim, vlanim tlima trune, na siromanim ne daje prinos, a najbolje uspijeva na ernozemu dobre strukture, uz dobru opskrbljenost hranjivim elementima. Priprema tla Za sadnju je potrebno duboko zimsko oranje. Sa to manje operacija obrauje se tlo u rano proljee kako bi se ouvala vlaga nakupljena zimi. Tlo mora biti ravno, sitnomrviasto, vlano i rahlo do dubine 12 cm. Timjan Proizvodnja sjemena U urednom nasadu u kojem nema viegodinjih vrsta proizvodi se sjeme. Biljke se ne kose ve se ostave da sjeme sazre. etvu je najbolje obaviti u dva dijela zbog produenog razdoblja cvjetanja i sazrijevanja. Kada na donjoj treini cvata sjeme postane smee, herba timijana se pokosi i ostavi rairena na ceradi da sjeme sazre. Herba se osui nakon dva do tri tjedna i spremna je za vrenje kombajnom. Sjeme koje se dobije doradi se do zadovoljavajue istoe i uskladiti na suhom mjestu. Po hektaru se moe dobiti 100 do 150 kg sjemena. Uzgoj sadnica od sjemena Za sjetvu treba pripremiti klijalita na zaklonjenom mjestu i dezinficirati tlo. Sjetva se obavlja u rano u proljee, u oujku na dubini 0,5 1 cm, poetkom svibnja, kada biljke oblikuju 4 5 pravih listova, pikiraju se u otvorene lijehe. Njega usjeva Vano je redovito kultivirati tlo radi prozraivanja, a usjev u redu okopati. Korov treba suzbiti prije poetka vegetacije. Ukoliko se pojave viegodinji perzistentni korovi obavlja se i meuredna kultivacija, a obavezna je radi prozraivanja tla. Najbolje ju je obaviti u jesen poslije gnojidbe. Koenje herbe Nadzemni dijelovi biljke se pokose. Jedna konja je u prvoj godini, a u drugoj dvije, u fazi cvjetanja kada biljke sadre najvie aktivnih tvari. Konja moe biti runa ili strojna, a visina reza je 7 10 cm iznad tla da bi se smanjila koliina drvenastih dijelova u sirovini. Prve godine prinos nije vei od 6t/ha, a u slijedeim godinama proizvodnje moe se dobiti 8 10 tona svjee herbe po hektaru. Treba napomenuti da majinu duicu treba brati paljivo. Nikako se ne smije upati, jer se time biljka unitava. Treba odsijecati samo gornju polovinu lisnatih granica u cvatu i to karama. Osuena biljka sadri oko 0,6% eterinog ulja (Oleum Serpylli), koje se sastoji preteno od cineola, a najvaniji sastojak ulja, timol, zastupljen je u manjoj koliini.

20

Primjena Eterino ulje majine duice i timijana dobiveno destilacijom biljke upotrebljava se kao mirisna komponenta i aktivna tvar u farmaceutskim i kozmetikim proizvodima, kao sastojak prehrambenih aroma, i u aromaterapiji. Djelovanje eterinog ulja majine duice je antiinfektivno, antiviralno, antiseptino, spazmolitino, rubefacijentno. Primjenjuje se kod: tegoba probavnog i dinog sustava, reumatskih tegoba, virusnih infekcija za jaanje imuno-sustava. Moe nadraiti kou. Blaeg je djelovanja od slinog, timijana, timolnog kemotipa. Djelovanje eterinog ulja timijana je antibakterijsko, antifungalno, antiparazitsko, antireumatsko, antiseptino, spazmolitino, antioksidativno, karminativno, ekspektorirajue, hipertenzorno, emenagogno, rubefacijentno, insekticidno te jaanje imunosustava i poticanje cirkulacije. Primjenjuje se: protiv greva, za olakavanje probavnih smetnji, protiv kalja i protiv reumatskih bolova, pri mentalnim i intelektualnim naporima, kod depresije i umnog zamora te kod glavobolja i tegoba uzrokovanih stresom. Moe nadraiti kou i sluznicu ili izazvati alergijsku reakciju. Ne preporua se kod povienog tlaka, pojaanog rada titnjae kao niti trudnicama i djeci.

MILODUH (Hyssopus officinalis, porodica Lamiaceae, usnae)

Narodna imena za miloduh su hisop, izop, sipan, ipant. Morfologija Miloduh je grm s kratkim drvenastim granicama. Prezimiti moe vani. Raste u visinu 30 60 cm, listovi su jajasti, ovalni, na vrhu picasti. Dugi su oko 3 cm, na mjestima gdje se pojavljuju cvjetovi puno su manji. Cvjetovi su obino ljubiasto plavi, vrlo rijetko roza ili bijeli. Cijela biljka ima lijep, aromatian miris. Raste na sunanim, kamenitim vapnenastim mjestima. Biljka ne zahtjeva posebne uvjete, jednako kao i majina duica. Potrebno joj je sunce, vapnenasta zemlja, ponekad malo vode. Razmnoava se sjemenom u proljee. Moe se dijeliti, a pelceri se prilino lako primaju. Cvjeta u srpnju i kolovozu. Stanite Miloduh raste samoniklo u prirodi, a uzgaja se po vrtovima kao kulturna biljka. Domovina miloduha su kamenita podruja Sredozemnog mora, zemalja oko Kaspijskog

jezera i Crnog mora, zatim, Italija, juna Francuska, zapadna Azija.

Berba Za lijek se u sabiru listovi i cvjetovi, te cijela biljka (za vrijeme cvatnje). Sui se oprezno u hladu sa to manje diranja i prevrtanja. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava se u aromaterapiji. Djelovanje eterinog ulja je protuupalno, antivirusno i antidepresivno. Primjenjuje se kod: astme, virusnih dinih infekcija , depresija, nervoza i tjeskoba. Sigurno je za primjenu.

21

NEVEN (Calendula officinalis, porodica Asteraceae, glavoike)

Morfologija Jednogodinja je biljka, u jesen iznikle biljke bez oteenja mogu prezimiti i rano u proljee poeti rasti. Korijen raste duboko u tlo i vretenast je, a iz njega rastu zeljaste lako lomljive stabljike visine 50 80 cm. U gornjoj polovici su razgranate, svijetlozelene, kao i sjedei, duguljasti listovi. Cvjetna glavica promjera 5 10 cm oblikuje se na vrhu svake stabljike. U sreditu cvjetne stabljike nalaze se cjevasti plodni cvjetovi, a u 2 3 reda su rasporeeni uz rub jeziasti, neplodni, uti do naranasti cvjetovi tzv. latice. Plod je srpasto savijen, nazubljenog vanjskog ruba, svijetlosme do tamnosme. Sjemenka je roka, duine 0,5 2 cm. Masa 1.000 sjemenki iznosi 4 10 g. Sjeme je klijavo 5 6 godina, a nakon 4 5 dana nie. Neven vrlo brzo raste, pa prvi cvjetovi procvatu 40 dana nakon nicanja i cvatu sve do jaih mrazova u jesen. Ukoliko su u srpnju visoke temperature naglo procvjeta i daje sjeme, ali s prvom kiom biljka se obnavlja. Biljke se pomlauju i produuje im se vijek vegetacije redovitom berbom. Ekoloki uvjeti Neven nije osjetljiv na suu, voli toplu klimu. Na rastresitim tlima bogatim humusom, ernozemi, smea tla i crnice, daje prave prinose. Tehnologija uzgoja Plodored Neven se dobro uklapa u plodored jer je jednogodinja biljka, a na isto tlo sije se nakon dvije godine. Zimskim dubokim oranjem postiu se bolji prinosi. Priprema tla Poslije obaveznog zimskog oranja, tlo se poravna i usitni u proljee, da se radi sigurnog i jednolinog nicanja osigura zbijena posteljica. Sjetva Sjetvu treba obavljati to ranije u oujku jer mlade biljke nevena nisu osjetljive na proljetne mrazove, da bi to prije mogla poeti berba cvijeta. Na taj nain se dobiva vei prinos po jedinici povrine. Sije se strojevima za sjetvu penice izravno, na meuredni razmak 50 cm, u neprekidnom nizu, na dubinu 3 4 cm. Za jedan hektar je dovoljno 5 6 kg sjemena. Mogu je i uzgoj nevena iz rasada, ali je gospodarski opravdan samo ako se uzgaja kao ukrasna biljka. Njega usjeva Zajedno sa sjetvom obavlja se zatita od korova. Kada se pojavi 3 5 pravih listova gust usjev se prorjeuje na razmak 6 8 cm. Ovisno o karakteristikama tla i zakorovljenosti irokolisnim korovima, treba obaviti dvije do tri kultivacije. Berba cvijeta U svibnju kada procvjeta dovoljan broj cvjetnih glavica, poinje berba cvjetova. Obavlja se runo, najbolje dva puta tjedno. Ubrani cvjetovi odmah se otpremaju na suenje. Suenje samo latica je bre i ekonominije. Osuena droga je vrlo higroskopna i odmah nakon suenja se pohranjuje u natron-vree i uskladiti u suhoj prostoriji. Postiu se prinosi 0,8 1 tona osuenih glavica, odnosno 0,4 0,5 tona latica po hektaru. Primjena Maceriranjem cvijeta nevena u biljnom ulju koje ne smije biti podlono oksidacijskim procesima, dobiva se djelotvoran pripravak za olakavanje raznih tegoba. 22

Fizikalne i kemijske karakteristike dobivenog macerata ovise o kvaliteti droge kao i vrsti i kvaliteti biljnog ulja kojim se provodi ekstrakcija. Stoga i njegova boja moe varirati u raznim nijansama i intenzitetima uto-naranaste boje. Meu glavnim sastavnicama macerata su: karotenoidi i triterpenoidi. Sadri i neto eterinog ulja, koje se vrlo rijetko posebno izolira iz biljne droge. Djelovanje macerate je protuupalno i antibakterijsko, a primjenjuje se za zacjeljivanje rana, lijeenje opeklina, proirenih vena i popucalih kapilara, modrica i ekcema. U kozmetikim pripravcima koristi se za njegu i oporavak oteene i ispucane koe, posebno u proizvodima za ruke i tijelo. Obino se dodaje 3 10% macerata u ulja ili kozmetike emulzije za ienje i njegu koe. Oprez je nuan samo pri oralnoj primjeni pripravaka od nevena, dok se dermalna primjena smatra sigurnom.

ORIGANO, MRAVINAC (Origanum vulgare, porodica Lamiaceae, usnae)

Udomaen na Sredozemlju, nezamjenjiv je u grkoj, panjolskoj, turskoj i talijanskoj kuhinji. Danas se uzgaja posvuda u srednjem pojasu. Raste i divlji na suhim travnjacima i rubovima uma, na vapnenastom i osunanom tlu. Postoje razliite vrste origana koje se bitno razlikuju po koliini i sastavu eterinih ulja a najcjenjeniji je grki origano. Morfologija Divlji mauran je viegodinja biljka, koja naraste i do 70 cm, karakteristine opore arome i okusa. Iz korijena , rizoma, rastu uspravne, kvadratne stabljike. Tamnozeleni listovi su ovalni, duljine do 4,5 cm i irine do 3 cm. Cvjeta od srpnja do rujna, roza-ljubiastim, rijetko bijelim cvijetom, koji oprauju pele i leptiri. Uzgoj Origano voli posve sunano mjesto, te suho, dobro drenirano lunato tlo. Ima jau aromu ako se sije na plodnijem tlu. Sije se u proljee, a dijeli u proljee ili jesen. Prije zime treba ga pripremiti za mirovanje rezidbom na jednu treinu biljke. Moe se uzgajati i u zatvorenom. U periodu rasta malo zalijevati, ne gnojiti. Povremeno kratiti vrhove da bi se biljka grmasto razvila. Prezimiti moe na otvorenom tako to se u kasnu jesen skrati skoro do zemlje i pokrije liem i granama. Teglice se unose u hladan, moe i bez svjetlosti, podrum. Razmnoava se sjemenom koncem zime i dijeljenjem starijih biljaka. Berba Listovi origana se mogu brati u svako vrijeme, ali je aroma najbolja u vrijeme cvjetanja. Beru se samo gornji, mladi, dijelovi biljke. Sui se u hladu na propuhu (temperatura ne smije biti vea od 35C) da se ne bi izgubila vrijedna eterina ulja. Cvijet privlai pele i leptire! Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava: se kao mirisna komponenta i aktivna tvar u farmaceutskim i kozmetikim proizvodima, kao sastojak prehrambenih aroma a posebno mesnih proizvoda, i u aromaterapiji. Djelovanje: eterinog ulja je analgetino, antireumatino, antivirusno, baktericidno, fungicidno karminativno, ekspektorirajue, rubefacijentno. Primjenjuje se kod: tegoba probavnog i dinog sustava, reumatskih tegoba, virusnih infekcija za jaanje imunosustava. Moe nadraiti kou i sluznicu. Ne smiju ga upotrebljavati trudnice i djeca. 23

PUPOLJKA, NOURAK (Oenothera biennis, porodica Onagraceae, pupoljkovke)

Pupoljka je dvogodinja cvjetnica iz obitelji Onagraceae, rod Oenothera. Porijeklom je iz June i Sjeverne Amerike, a u Europu je prenijeta 1525.godine. Radi injenice to cvate nou jo se i naziva uti nourak, veernja zvijezda, a radi ljekovitosti i lijek za sve, univerzalni kraljevski lijek. Morfologija Pupoljka je dvogodinja biljka. Prve godine stvara samo malu lisnatu prizemnu rozetu s tek nekoliko listia, a naraste u visinu i cvate tek druge godine uzgoja. Prosjena visina je oko 60 cm, ali moe narasti i do visine od 1 metra. Ima nasuprotne jajasto-iljaste listove, od kojih su donji s peteljkama, a gornji sjedei. Cvat je patitac koji se sastoji od bijelih, crvenih, ruiastih, utih ili proaranih cvjetova bez mirisa. Vjeni je usko cjevast i rairen na obodu. Ako se nourak obilno zalijeva, cvjetat e od srpnja sve do listopada. Cvjetovi se otvaraju u kasno poslije podne i ostaju otvoreni tijekom itave noi. Zbog toga je i dobila naziv nourak ili engleski Four oClock Plant. Pupoljku

oprauju noni kukci, uglavnom moljci i leptiri. Razmnoava se sjemenom koje se sije u oujku. esto se koristi za ukraavanje obronaka, stjenovitih mjesta, oblikovanje cvjetnih skupina i sl. na izrazito sunanim mjestima.

Berba Jestivi je korijen, mlado lie i nezrele ahure s sjemenjem, cvjetovi i sjeme. Korijen se jede sirov ili kuhan, a navodno je paprenog okusa i daje veliku snagu organizmu, te se preporua uzimati bolesnima. Listovi se jedu samo oni prizemni, i to mladi, dok oni sa stabljike ne, a nezrele tj. zelene sjemene ahure zelene. Cvijetovi su slatki i mogu se koristiti za salate ili kao ukras. Sjemenke se koriste za kolae, na isti nain kao i mak. Vrlo sitno sjeme se mora brati runo. Primjena Biljno ulje se dobiva hladnim tijetenjem sjemenki i bogato je nezasienim masnim kiselinama i koristi se kao dodatak prehrani i u kozmetici. Primjenjuje se oralno za snienje kolesterola. U kozmetici se koristi za lijeenje suhe ispucale koe, te kod psorijaze i ekcema. Ulje je vrlo sigurno za upotrebu.

RUMARIN (Rosmarinus officinalis, porodica Lamiaceae, usnae)

Grmolika biljka, koja raste od jedan do tri metra u visinu, zimzelenih listia sa sitnim svijetloplavim cvjetiima. Cvjeta od oujka do svibnja, a u rujnu drugi put. Rumarin voli sunane i kamenite krajeve (zbog kalcija) i ne zahtijeva puno vlage. Ipak ne voli mraz pa ga treba odgovarajue zatititi. Jednostavno se presauje i ne trai posebnu gnojidbu, stoga je gotovo idealna biljka za ekoloki uzgoj. Morfologija Grmolika trajna biljka mirisnih zimzelenih listia sa sitnim svijetloplavim cvjetiima. Listovi su nasuprotni, sjedei, vrsti, koasti, vrlo uski, a dugi 2 3 cm. Gornja strana listova je tamnozelena, a donja je sivobijele boje. Izmeu ogranaka, razvijaju se prljenasto na 24

maloj peteljci maleni ljubiastoplavi cvjetovi. Miris cvjetova i cvjetnih vrhova granica je jak i nalik na kamfor, dok je okus ljut, pomalo gorak i aromatian. Cvjeta od oujka do svibnja, a katkada u rujnu cvate i po drugi puta. U cvjetovima, listovima i granicama sadri eterina ulja, ija kvaliteta ovisi o klimi i o sunanim i zatienim poloajima. Rasprostranjen je po sunanim i kamenitim krajevima hrvatskog obalnog podruja i otoka. esto se uzgaja po vrtovima i cvjetnim loncima, ali je vrlo osjetljiv na mraz, pa ga u sjevernim krajevima treba tititi od hladnoe. Raste na itavom priobalnom podruju Mediterana, od Portugala do Male Azije i Crnom moru. Upotrebljavaju se cvjetovi rumarina, izdanci u cvatu, a najee se sabiru listovi. Listovi se sabiru ljeti, reu se grane i stave suiti. Destilacijom listova ili granica dobiva se rumarinovo ulje. Cvjetovi i biljka u cvatu sabiru se u travnju i svibnju i sue u hladu. Uz eterino ulje, rumarin sadri smolu, tanin, gorke tvari i male koliine saponina. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom granica upotrebljava:se kao mirisna komponenta u kozmetikim proizvodima, kao sastojak prehrambenih aroma, i u aromaterapiji. Djelovanje eterinog ulja je analgetino, mukolitino, srani tonik, stimulirajue kod astenije, hipertenzorno, potie rast kose Primjenjuje se: kod reumatskih bolova i greva te kod spinalnog artritisa i zubobolje, kao pomo kod neuromuskulatornih tegoba, ublaavanje miine napetosti. U malim dozama oputa nervnu napetost, u visokim djeluje suprotno, potie probavni sustav. Visoki udio kamfora moe tetno djelovati na trudnice , malu djecu i osobe koje boluju od epilepsije, pa se njima ne preporua primjena ovog kemotipa rumarina.

SMILJE (Helichrysum italicum, porodica Asteraceae, glavoike)

Viegodinji je aromatini polugrm iz porodice Asteraceae, rasprostranjen na kamenjarima i kamenjarskim travnjacima mediteranskog podruja. Morfologija Smilje je trajna zeljasta biljka sivkaste boje od obilja vunastih dlaka. Stabljika je visoka 10 40 cm, uspravna, nerazgranjena, obrasla duguljastim listovima, a na vrhu nosi nekoliko utih glaviastih cvjetova. Cvjeta ljeti, od lipnja do srpnja. Poto je biljka dvodomna (ima muke i enske cvjetove na zasebnim biljkama), razlikuju se enske glavice, koje su sa skoro konastim crvenim cvjetovima, od mukih, iji su cvjetovi neugledni i cjevasti. Plod je ahenija (plod karakteristian za biljke iz porodice Asteraceae, suhog izgleda) glatka ili hrapava duine do jednog milimetra. Biljka ima flavonskih heterozida (koji daju ukastu boju i eterino ulje), tanina, smole, gorkih materija, oko 0,4% eterinog ulja i drugih nedovoljno prouenih sastojaka. Za lijek se upotrebljavaju cvjetne glavice, kad se cvjetovi ponu otvarati. Ekoloki uvjeti Voli kamenitu i pjeskovitu zemlju, izuzetno dreniranu. Ne uspijeva na tlima bogatim vodom. Plantani nasadi u Francuskoj nisu uspjeli, ba iz tih razloga. 25

Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava se kao mirisna komponenta u kozmetikim proizvodima, i u aromaterapiji. Djelovanje eterinog ulja je antikoagulantno, antialergijsko, protuupalno, antiseptino, fungicidno, mukolitino, ekspektorirajue, spazmolitino, kolagogno, diuretino, adstringentno i neurotonizirajue. Primjenjuje se: u tretiranju hematoma, za olakavanje tegoba proirenih vena, u tretmanima bolnih i napetih miia, greva u miiima, reumatskog artritisa i drugih reumatskih tegoba. U programima za detoksifikaciju kod bronhitisa, sinusitisa, astme i raznih vrsta kalja kod bakterijskih infekcija, prehlade i gripe, za olakavanje stanja blae depresije, psihikog zamora, letargije, nervne iscrpljenosti i stresa. Ne nadrauje kou i uglavnom je sigurno za primjenu, ali se ne preporua trudnicama.

STOLISNIK (Achillea millefolium, porodica Asteraceae, glavoike)

U srednjem vijeku postojalo je vjerovanje da je stolisnik vjetija trava. Vjeruje se da uzgajanje ove vrlo ljekovite trave donosi ljubav, dobru sreu i jasno vienje. Cvjetove stolisnika rasporeuju ispod jastuka, u svrhu dobivanja istinskih snova o budunosti. Njegovo lie stavljeno na oi ima arobno djelovanje , prikazuje budue velike ljubavi. Poput mnogih arobnih biljaka u starom vijeku su ga zvali eljezna trava jer odlino zaustavlja krvarenja i lijei rane. Koristili su ga stari Druidi (sveenika klasa u zajednici starih Kelta, koji su obitavali sjeverno od Alpa, u veem dijelu zapadne Europe i na Britanskim otocima) u svojim obredima, iz njega su izraivali amulete i posipavali kune pragove kao zatitu od zlih sila. Sveanj stolisnika objeen na vrata ili zavezan na djeju kolijevku na ivanjsku no (24.lipnja) trebao je osigurati iduu godinu bezbolnu. Morfologija Viegodinja zeljasta biljka. Rizom je horizontalan, puzajui. Stabljike je visoka do 80 cm, prekrivena dlakama,

nerazgranata. Listovi su naizmjenino rasporeeni, izdueni dvostruko ili trostruko perasto dijeljeni. Ovalne cvjetne glavice, 3 5 mm u promjeru, sakupljene u guste, ravne, gronjaste, sloene cvjetove. Obodni, jeziasti cvjetovi su bijele ili ruiaste boje, trozubi. Hermafroditni cvjetovi su ute, cjevaste krunice, mnogobrojni. Plod je ahenija. Stolisnik je kozmopolitska biljna vrsta. 26

Uzgoj Razmnoava se dijeljenjem korijenja. U vrtu ga je dobro ukopati u zemlju zajedno sa posudom ili staviti opeke (ogradu) kako bi mu se ograniilo irenje korijenja. Berba Vrni, zeljasti dio se odsijeca po poetku cvjetanja, u lipnju, pa do kraja cvatnje u rujnu. Sui se na propuhu, u hladu ili u blago zagrijanim suarama. Usitnjava se naknadno. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava se: u izradi farmaceutskih i kozmetikih pripravaka, za aromatiziranje gorkih likera, i u aromaterapiji. Djelovanje eterinog ulja je protuupalno, antipiretino, spazmolitino, antireumatino. Primjenjuje se kod: akna, ekcema, seboreje, konih upala. Sigurnost primjene: moe izazvati alergijsku reakciju.

VRIJESAK (Calluna vulgaris, porodica Ericaceae, vrijesovi)

Vrijesak je vazdazeleni grmi s poleglom stabljikom od koje se odvajaju uspravne granice, visoke 25 80 cm. Vrijesak ima zvonolike cvjetove s ruiasto obojenom akom. Rasprostranjen je u zapadnoj Europi (od sjeverne Norveke do Islanda), sjevernom dijelu Male Azije, pa ak i u zapadnom Sibiru. Iz Europe je prenesen u Sjevernu Ameriku i raste u njenom atlantskom dijelu. Kod nas raste u primorskim krajevima (od sjevernog do junog primorja), naroito u niem planinskom dijelu okrenutom prema jugu. esto se susree u Lici (naroito na Velebitu). itava polja vrijeska karakteristina su za vritine nastale unitavanjem uma i degradacijom umskoga zemljita. Korisna je i njegova prirodna uloga razvijenim korijenskim sustavom uva tlo od ispiranja oborinama. Livade s vrijeskom osobito cijene pelari zbog dobre ispae za pele i dobivanja visokovrijednog i ljekovitou dodatno oplemenjenog meda. Cvate od srpnja do kraja listopada, vezano za klimu podneblja u kojem raste. Najbujniji je u proljee i jesen, u vrijeme kada ima najvie oborina. Berba Sabire se itava biljka, u vrijeme cvatnje. Listovi vrijeska imaju veu ljekovitu vrijednost od cvijeta. Ako se predugo sui, ishlape eterina ulja, pa gubi na ljekovitosti. Kod vrijeska se sabiru granice s listovima i cvjetovima. Listovi i cvjetovi se odvoje od drvenastih dijelova stabljike, zatim sue, u tankom sloju, u hladu i na prozranome mjestu. Najbolja je podloga za suenje ist papir (nikako novinski). Cvjetovi nakon suenja moraju zadrati prirodnu ruiastu boju. U protivnom, to je znak da postupak suenja nije bio dobar. Primjena Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava se za formulacije mirisa prehrambenih aroma (posebno zaina). Djelovanje eterinog ulja je antibakterijsko, antivirusno, imunomodulirajue, tonizirajue. Primjenjuje se kod: infekcija probavnog i dinog sustava, opeg umora. Moe nadraiti kou i sluznicu. Ne preporua se koristiti bez strunog nadzora. 27

28

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Grada Senja i ni na koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita Europske unije. This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this publication are the sole responsibility of the Town of Senj and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

Ovaj projekt se financira sredstvima Europske unije / This project is funded by the European Union