Autizam

to je autizam? Autizam je bioloki poremeaj mozga koji oteuje komunikaciju i drutvene vjetine. Obuhvaa iroki spektar poremeaja koji se kreu od blagih do tekih stupnjeva. Autisti se opisuju kao osobe koje su "u svom svijetu". Mnogi autisti koji dobro funkcioniraju opisuju dva svijeta: "svoj svijet" i "vanjski svijet". Mnogi autisti svoja iskustva opisuju kao "razmiljanje u slikama". Ozbiljne osjetne promjene prate autizam, a neki misle da su one izvor autizma te se moraju razumjeti kako bi se shvatio poremeaj. ira definicija Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se oituje nemogunou razvoja jezika komunikacije i ostalih oblika drutvene komunikacije. Javlja se u 2-5 djece na 10 000 roenih i 1.5 puta je ei u mukaraca. Jedna je od teorija koja objanjava autizam tzv. "teorija misli" koja podrazumijeva poremeaj sposobnosti procjene misli drugih ljudi. Normalna djeca ovu sposobnost stjeu nakon 4. godine. Neka autistina djeca pokazuju iznimne motorne, matematike i druge vjetine. esto su opsesivno okupirana objektima u kretanju, svjetlou, tekuom vodom ili rotirajuim objektima. Kod veine autistine djece poremeaj se prepozna kasnije u djetinjstvu, a teina ovisi najvie o kvocijentu inteligencije. Neka djeca postupno naue govoriti i mogu pokazati izuzetnu nadarenost za matematiku ili umjetnost. Oko 30% autistine djece dobije epilepsiju. Sa starenjem sve osobine autizma postaju izraenije. Znaajno poboljanje se moe oekivati u 1 od 20 djece. Uzrok autizma je nepoznat, a najvjerojatnije rezultat niza imbenika. Autizam je obiljeen slijedeim osobitostima: Odsutnost ili odgoda uporabe jezika i govora: - ponavljanje rijei (eholalija) umjesto normalne verbalne komunikacije - dodirivanje rukom i voenje umjesto verbalnog zahtjeva - izostanak verbalne komunikacije Tekoe povezane s ostalom djecom i odraslima: - izostanak kontakta oima (kad je osoba direktno ispred autistinog djeteta, ono gleda u bilo kojem pravcu, osim u osobu koja je ispred njega) - oita distanciranost - nedostatak zanimanja za ostalu djecu i ono to ostala djeca rade - izostanak odgovora na verbalne zahtjeve - bez odgovora kad se zove imenom - izbjegavanje fizikog kontakta (ak i s roditeljima, braom i sestrama) - ravnodunost prema drugim osobama koje pate ili boluju udna ponaanja: - zabavljanje sa samim sobom, okretanje, prevrtanje, pljeskanje dlanovima itd. - neprimjereno smijanje ili ispadi bez vidljivog razloga - neprimjerena povezanost za stvari - opsesivno-kompulzivno ponaanje, npr. poredavanje stvari - ponavljane udne igre koje traju dug period vremena, npr. slaganje kocaka jedne na drugu pola sata - inzistiranje na rutini i ne-mijenjanju niega u okolini. Teko doivljavaju prekid rutinskog rasporeda i promjene - mogue nanoenje ozljeda samom sebi ili agresivno ponaanje prema ostalima Promjene osjeta - hipo (smanjena) ili hiper (poveana) aktivnost 5 osjetila - abnormalni odgovori na osjete - manjak odgovora na bol ili pretjerano reagiranje na neto to izgleda nebitno, kao npr. zatvaranje vrata Osjetni poremeaji Da bi se potpuno razumio autizam, potrebno je detaljno poznavanje promjena osjetila s kojima se autisti suoavaju. Za tipinu i normalnu osobu, normalno funkcioniranje naih pet osjeta uzimamo kao zdravo za gotovo: 1. vid 2. sluh 3. opip

4. okus 5. miris Neki primjeri utjecaja oteenog osjetnog sustava: etnja kroz susjedstvo Tipinoj osobi nije problem etati niz ulicu s prijateljem, razgovarati, uti zvukove susjedstva u pozadini, mirisati rascvjetale proljetne cvjetove i moda vakati vaku, sve u isto vrijeme. Za autistinu osobu, s poremeajem osjetnog sustava, ovo tipino iskustvo moe biti potpuno preplavljujue. Autist moe biti posve nesvjestan zvukova iz susjedstva, ako npr. prodornog zavijanja sirene hitne pomoi ili moe biti posve obuzet mirisom latica u cvatu. Sunce koje sja kroz kronju stabla moe biti takvo intenzivno iskustvo koje blokira sve ostale funkcije autista pa se on/ona ne moe koncentrirati na hodanje niz ulicu. Ova nemogunost mijeanja osjeta duboko pogaa sposobnost djelovanja, reagiranja i ponaanja na "normalan" nain. Neke injenice o autizmu - autizam je trei nasljedni razvojni poremeaj po uestalosti, nakon mentalne retardacije i cerebralne paralize - autizam je ei poremeaj nego multipla skleroza, cistina fibroza ili tumori djeje dobi - za istraivanje autizma izdvaja se svega 5% sredstava u odnosu na druge bolesti sline pojavnosti i uestalosti Dodatne injenice - mnoga djeca autisti napreduju enormno dobro te se nakon nekog vremena ne razlikuju od vrnjaka - bihevioralne terapije, pravilna prehrana, nadomjesno davanje vitamina i minerala te medicinske intervencije su neki od tretmana koji se s uspjehom koriste - neke od navedenih intervencija smatraju se eksperimentalnim i ne podupire ih medicinska zajednica - autizam je stanje ije je lijeenje izostavljeno s popisa bolesti nekih osiguravajuih drutava u inozemstvu Pristupi lijeenju poremeaja organskih sustava Dok veina srednjestrujakih smatra slijedee informacije najmanje upitnima, me postoji alternativa za lijeenje biolokih problema koji postoje u velike veine autistine djece. esto se kao jedina pomo nude antidepresivi. Iako oni mogu dovesti do olakanja, ne pomau u rjeavanju temeljnog fiziolokog problema koji moe postojati. Kod veine autista postoje nepravilnosti u 4 velika organska sustava: ivani, imunoloki, endokrini i probavni sustav. Prvi je korak testiranje, testiranje i opet testiranje. Neki od preporuenih testova ukljuuju, ali nisu ogranieni na: alergija na hranu, organske kiseline, aminokiseline, odreivanje nivoa serotonina, imunoloka testiranja (ukljuujui razinu antitijela), funkcija jetre, titne lijezde, prisustvo tekih metala u organizmu, neuroloki testovi kao to su: MR, EEG, CT. Testiranja probavnog sustava, kao to su endoskopske pretrage, mogu se takoer ordinirati kos autistinog djeteta s probavnim simptomima. Sve ovo se ini poprilino opseno, a i skupo za zdravstveni sustav. Najbolji je pristup jedna po jedna pretraga. Potrebno je rjeavati problem po problem i svakom problemu prii posebno. Nutricijske intervencije kroz nadomjestak minerala i vitamina ini znaajni dio lijeenja autizma. Mnogi pristupi e pozitivno utjecati na ponaanje. Osnovna je postavka da e djeca, to se bolje osjeaju, bolje uiti. Nadomjestak vitamina i minerala bit e osnovica za poboljanje zdravlja to e potaknuti veinu bihevioralnih/govornih/okupacijskih vjebi. Dijetalna ogranienja - hrana bez glutena (brano, ria, zob i jeam) i kazeina (mlijeko) Jedan od pristupa lijeenju autizma je i prehrana bez glutena i kazeina. Kazein i glutein su slini proteini koji kod neke autistine djece mogu negativno utjecati na modane funkcije te uzrokovati pojavu konih i probavnih simptoma. Prije poetka ovakvog naina prehrane potrebno je posavjetovati se s pedijatrom ili obiteljskim lijenikom.

Autizam - odgoj i obrazovanje

Autizam (Kannerov sindrom) je poremeaj koji se javlja u ranom djetinjstvu karakteriziran oteanom komunikacijom sa okolinom, povlaenjem u sebe, nepravilnim razvojem govora i govorne komunikacije, oteanim razumijevanjem, poremeenom emocionalnom stabilnosti i ponavljanjem nesvrsishodnih aktivnosti (stereotipija). Za oboljele osobe se esto kae da ive kao pod staklenim zvonom ili u nekom drugom svijetu. Pojedine od ovih smetnji kod svake oboljele osobe prisutne su u razliitom obliku i intenzitetu, te je i klinika slika od bolesnika do bolesnika razliita. Uestalost autizma je dva do tri puta je ea kod djeaka. ETIOLOGIJA Uzroci autizma jo uvijek nisu jasni. Pojedinani sluajevi se mogu povezati s nekim bolestima koje je majka preboljela u trudnoi, kao to je rubeola, ili nekim rijetkim bolestima samog djeteta (npr. fenilketonurija). Neke studije su ukazale i na utjecaj naslijea. Ranije se pogreno vjerovalo da majka svojim hladnim pristupom djetetu u najranijoj dobi dovodi do nastanka autizma, no danas je nedvosmisleno odbaeno takvo miljenje. ZNAKOVI I SIMPTOMI Prvi znaci autizma javljaju se ve u prve tri godine ivota i to najee ve unutar prve godine, no esto u tom ranom razdoblju ostaju neprepoznati. Upozoravajui je znak da dijete ne reagira na podraaje iz okoline, to roditeljima moe izgledati kao da dijete dobro ne vidi ili ne uje. No djetetov sluh i vid nisu oteeni, ve njegove reakcije na podraaj nisu odgovarajue. Na majin smijeak ne odgovara smijekom, ne uspostavlja kontakt oima, odupire se promjenama i voli rituale. Karakteristino je ponavljanje nesvrsishodnih pokreta i radnji (njihanje glavom, lupanje glavom o zid). Dijete se igra samo, ponavljajui istu igru sa istim predmetom kroz due vrijeme. Moe biti izrazito vezano za poznate predmete i ne isputati ih iz ruku. Razvoj govora je usporen, nepravilan, a neka djeca uope ne govore. Dio oboljelih izrazito je agresivan spram drugih i sebe samih (agresija i autoagresija). Vano je znati da svi navedeni simptomi nisu posve razliiti od onih koji se i kod posve zdravog djeteta mogu uoiti u pojedinim razvojnim razdobljima (otpor, razdraljivost, povlaenje u sebe i dr.). No ako su oni prisutni stalno i trajno, to svakako zahtijeva ozbiljnu konzultaciju strunjaka. Simptomi mogu biti izraeni u razliitom stupnju, od blagih s kojima e i dijete i obitelj moi izai na kraj i ivjeti, do posve zatvorenih komunikacija i otuenja. Simptomi bolesti se zadravaju cijeloga ivota. Kod jednog dijela oboljelih mogu se kasnije razviti znakovi drugih psihikih poremeaja. LIJEENJE U tretmanu oboljelog najvaniju ulogu ima okolina koja brine o djetetu. Toplo i podravajue okruenje u obiteljskom domu od presudnog su znaaja. Svakodnevna skrb o autistinoj osobi podrazumijeva poticanje normalnog razvoja djeteta u svim podrujima ivota, od samostalnog obavljanja svakodnevnih radnji, poticanja govora, komunikacije s okolinom, do uklanjanja agresivnosti i stereotipija. Skrb o autistinom djetetu je cjelodnevna i cjelonona zadaa to postavlja velike zahtjeve na svakog roditelja. Na raspolaganju su i razliiti oblici psihoterapije, socijalne i radne terapije. Neophodan je individualni pristup svakom djetetu.Terapiju govora potrebno je zapoeti to ranije. U uklanjanju nekih znakova bolesti, posebno agresivnosti, nezaobilazni su lijekovi. Prognoza u velikoj mjeri ovisi o inteligenciji i razvoju govora. Tako e svi postupci kao i svi oblici terapije biti najkorisniji upravo kod oboljelih s normalnim ili viim kvocijentom inteligencije i razvijenim govorom koji omoguuje komunikaciju. ODGOJ I OBRAZOVANJE UENIKA S AUTIZMOM U Hrvatskoj se djeca s autizmom koluju prema Pravilniku o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (NN 23/91). Taj Pravilnik u lanku 12. omoguuje kolovanje uenika s veim tekoama u razvoju u posebnim organizacijama. Za autistine uenike s utjecajnim tekoama u razvoju, odnosno onim tekoama koje bitno smanjuju sposobnost djeteta za svladavanje odgojno-obrazovnog programa redovne osnovne kole, omogueno je kolovanje u posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama (Centar za autizam Zagreb, Rijeka i Split). U tim posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama ostvaruje se odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i programima primjerenim potrebama i mogunostima svakog pojedinog uenika. Timovi strunjaka razliitog profila (lijenik, defektolog, psiholog, fizioterapeut, socijalni radnik) zajedniki rjeavaju odgojno-obrazovne, zdravstvene, socijalne i druge potrebe uenika. kolovanje moe trajati do 21. godine uz istovremeno radno osposobljavanje.