ARHITEKTURA GOTIKE Gotika umjetnost javlja se u drugoj polovici 12. stoljea te traje sve do prve polovice 15. stoljea.

To je doba razvoja obrta i trgovine koji su u vrijeme romanike bili gotovo posve zamrli. Gradovi se utvruju, a otvaranjem sveuilita teite intelektualne djelatnosti premjeta se iz benediktinskih samostana u univerzitetske dvorane, gdje se na bazi skolastikog uenja vode rasprave o religiji i znanosti. Gotiki stil se tako prvi oituje u arhitekturi u Francuskoj, tonije, na bazilici Saint-Denise na kojoj se vide inovacije koje e kasnije biti karakteristine za ovaj stil (nestaju teki i masivni zidovi zahvaljujui raznim nosaima zahvaljujui kojima svod ne poiva na zidnoj masi, zidovi se otvaraju i upotpunjuju velikim staklenim prozorima, kor se udvostruuje, pojavljuju se rebrasti svodovi, iljasti lukovi i kontrafore (vanjski podupirai)....), pa se od te bazilike stil iri cijelom pokrajinom Ile-de-France (150 km oko Pariza) a kasnije i ostalim dijelom Europe.Katedrale su bile simbol svjetovne i crkvene moi vladara za kojega se smatralo da je Boji namjesnik na zemlji; bile su zemaljski odraz boanskoga. GOTIKA ARHITEKTURA U FRANCUSKOJ BAZILIKA SAINT-DENISE Poeti emo od bazilike Saint-Denise u Francuskoj kao primjer prve gotike graevine. 1122. godine zapoinje rekonstrukcija romanike graevine u kojoj ona dobiva neke karakteristike gotike arhitekture; teina svoda i njegov se pritisak sistemom svoenja kanalizira prema stupovima nosaima, a boni pritisak primaju na sebe kontrafori. Ovakav sistem gradnje omoguava rastvaranje zidnih ploha mnogobrojnim velikim obojenim prozorima (tzv. vitrajima) koji imaju glavnu ulogu u osvijetljavanju gotikih graevina. Karakteristian je veoma proireni kor, deambulatorij koji je sluio za liturgijske procese. Osim zbog svoje vanosti u arhitekturi, vana je i zbog svoje namjene; bazilika Saint-Denise bila je posljednje poivalite gotovo svih francuskih kraljeva, a bila je i mjesto gdje su se krunile francuske kraljice.

KATEDRALA U CHATRESU Graevina potjee iz 4. stoljea, no kasnije je pregraena u romaniku baziliku. Nakon mnogobrojnih stradavanja u poarima bila je nadograivana mnogo puta, ali je gradnja napokon zavrena 1220. godine, osim sjevernog tornja proelja koji je dovren tek u 16. stoljeu. Trobrodni prostor produuje se preko istaknutog transepta u kor s dvostrukim deambulatorijem sa zrakastim apsidiolama.Vitraji ove katedrale predstavljaju najbolje ouvan kompleks gotikih oslikanih prozora uope, takoer predstavlja prototip nekolicine znaajnih gotikih katedrala u Francuskoj. Arhitektonski prostor sastoji se od niza kolonada, triforija, te niza prozora, koji svojim dimenzijama odgovaraju dimenzijama arkada. Krino-rebrasti svodovi su etverodijelni, a visina svoda glavnog broda iznosi 36 m.

Tri portala zapadnog proelja se sastoje od istih romanikih elemenata poput samostanske crkve u Conquesu; iznad svakog portala nalazi se visoki vitraj u luku. Iznad njih se nalazi golema rozeta s vitrajima, a iznad nje galerija s niama u kojima su figure starozavjetnih kraljeva. Na kraju, iznad galerije se nalazi trokutasti zabat s niom u kojoj je skulptura Djevice Marije s malim Isusom. Ponavljanje trostrukih elemenata (portala, lukova, horizontalna podjela katova, i trokutasti zabat) je numerika asocijacija na Sveto Trojstvo. Isto tako, na rozeti se nalaze kranski simboli organizirani u geometrijske oblike. Tri grupe od po dvanaest elemenata okruuju manji sredinji krug. Krug simbolizira Kraljevstvo Nebesko ili samog Boga, a broj 12 na 12 apostola.

KATEDRALA NOTRE-DAME U PARIZU Gradnja katedrale Notre-Dame de Parizu zapoinje 1163., a dovrena je tek 1345. U to vrijeme ova je katedrala premaila sve druge do tada izgraene sa svojom unutranou duljine 130 metara, irine od 48 m i visinom stropa od 35 metara. Tada su se gradovi natjecali u gradnji najvee i najljepe sakralne graevine koja je trebala pokazati bogatstvo pojedinoga grada. Vanjtina sjevernog proelja katedrale prikazuje itav niz gotikih arhitektonskih ukrasa. Katedrala je petobrodna, a sistem potpornih stubova i lukova koji okruuju cijelu graevinu nose glavni dio teine konstrukcije. Proelje uokviruju dva zarubljena tornja. Strelasti zavreci uobiajeni u gotici, nisu nikad bili izvedeni, tako da su kule prekrivene terasastim krovovima. Potporni stupovi pojaavaju uglove kula i dijele proelje na tri glavna dijela. Vertikalni karakter graevine je veoma uoljiv.

SVJETOVNA ARHITEKTURA MONT SAINT-MICHELE Obrambene zidine i utvrde sagraene su od 13. do 15. stoljea. Romanika opatijska crkva ima kor s deambulatorijem i kapelama izraenim u stilu plamene gotike.

AVIGNON Sjedite papa od 1309. do 1424. Najkompletniji primjer francuske srednjovjekovne fortifikacije

ENGLESKA KATEDRALA U SALISBURIJU Katedrala je primjer ranoengleskog gotikog stila, graena od 1220.-1258. godine to je bilo neobino malo vremena. Tlocrt je dug i uzak s istaknutim dvostrukim transeptima, jednim ui

od drugoga i etverokutnom apsidom umjesto krune; manje kompaktan nego tlocrti francuskih crkava. Glavni brod s jednostavnim svodom visok je samo 26 metara, ali je zato toranj visok 123 metra bio najvii kameni toranj u srednjem vijeku. Graevni materijal tamni fosilizirani kamen, iz june Engleske i kamen iz kamenoloma u Francuskoj.

WESTMINISTERSKA OPATIJA Opatija koja je tradicionalno stoljeima mjesto krunidbe engleskih vladara preureena je 1245. godine u gotikom stilu Rad na preureenju trajao je od 1245. pa sve do 1517. i glavnina je dovrena za vlasti kralja Rikarda II. Henrik VII. dodao je kapelu posveenu Djevici Mariji (poznatu kao Kapela Henrika VII.). Opatija takoer sadri elemente tipine za Francusku arhitekturu, zbog toga to je graena po uzoru na francusku katedralu Sainte-Chapelle u Parizu.

NJEMAKA Njemaka se arhitektura sporije razvija; gotika umjetnost nakon to se pojavila u Francuskoj, u Njemakoj pojavljuje tek 100 godina poslje. KATEDRALA SVETOG PETRA I MARIJE

Arhitektura Klnske katedrale je zasnovana na onoj u Amiensu, osobito vjeran u tlocrtu , stilu i irini sredinjeg broda u odnosu na njenu visinu. Tlocrt je upisanog latinskog kria, to je uobiajeno za gotike katedrale. Ima dva bona broda s obje strane glavnog broda, ime je poduprt jedan od najviih gotikih krinih svodova, skoro visine katedrale u Beauvaisu, koja je veinom poruena. Izvana je teret vanjske opne poduprt kontraforima u francuskom stilu, a istoni kraj ima jedinstven deambulatorij iji se prohod rastae u apsidu sa sedam radijalnih kapela. Izvana, a osobito iz velike udaljenosti, katedralom dominiraju njeni visoki tornjevi koji imaju osobit njemaki karakter jer su otvorni poput onih na katedralama u Ulmu, Beu i Regensburgu.

KATEDRALA SV. PETRA I SV. PAVLA

SKANDINAVIJA: VEDSKA I NORVEKA VEDSKA KATEDRALA U UPPSALI Katedrala datira iz 13. stoljea i najvea je u skandinaviji.

KATEDRALA U TRONDHEIMU

Katedrala je sagraena na grobu Sv. Olava, i tijekom stoljea bila je hodoasniko sredite, to je ekonomsku i relijsku mo gradu. Od 1814. godine bila je mjesto krunjenja kraljeva. Katedrala pokazuje kasno romanika i Norveka obiljeja, ali je veinski dio izveden u gotikom stilu.

ITALIJA

FIRENTINSKA KATEDRALA Prolazi kroz par faza gradnje.Lijepa koljka, od bijelog i zelenog mramora, nad gotikim apsidalnim tlocrtom trebala je formirati mirnu i prostranu unutranjost. Talijani, poput Nijemaca, su nevoljko naputali romaniki stil i prihvaali gotiku te su se, ubrzo nakon 1400. godine, okrenuli novom renesansnom stilu. Gotiki stil je openito bio ublaen i modificiran klasinim proporcijama i potivanjem ljudskog mjerila za irinu vie nego za visinu. Tako su mnogi arhitekti kasnije proirivali i mijenjali Di Cambiov izvorni projekt. Meu njima je bio i Giotto koji je sagradio odvojeni zvonik 1334. godine. Giotto je zamislio visoki i elegantni toranj koji se naoko suava i postaje laki s visinom (84 metra). Kako je Giotto preminuo na samom poetku gradnje, 1337. godine, njega su zavrili Andrea Pissano i Francesco Talenti koji su se drali genijevog nacrta.Godine 1378. zavren je svod glavnog broda po odvanim nacrtima Ghinija i Francesca Talentija, a od 1380. do 1421. nastavilo se s gradnjom oltara i tambura oktogonalne kupole, koju nisu mogli dovriti jer jo nije bilo izumljeno izvodivo konstrukcijsko rjeenje. UTVRDE CASTEL DEL MONTE Tlocrt utvrde (ali i njenih osam kula) je izveden iskljuivom uporabom osmerokuta u strogoj simetriji. Ulazna vrata plastiki su izdvojena i naglaena visokim zabatom, kapitelima i vijencem. Podjelu unutranjosti na dva kata itamo izvana po uskom zaobljenom vijencu koji obilazi itavu graevinu i dijeli je horizontalno.