http://freedomtek.

org

Kako ovjek miljae

James Allen

Kako ovjek miljae JAMES ALLEN Autor knjige "Od muke do mira" Um je gospodar moi koja oblikuje i stvara, a ovjekov Um, uvijek kada uzima u ruke Alat misli i oblikuje to eli, raa tisuu radosti, tisuu boli: - On misli u tajnosti, i to sprovodi na vidjelo: okoli nije nita drugo do njegovo ogledalo.

SADRAJ

Predgovor........................................................................4 Misli i karakter .................................................................5 Efekt misli na okolnosti....................................................7 Efekt misli na zdravlje i tijelo .........................................12 Misao i svrha .................................................................14 Faktor misli u postignuu ..............................................16 Vizije i ideali ..................................................................18 Spokojnost ....................................................................20

Predgovor
Cilj ove knjiice, koja je rezultat meditacije i iskustva, nije namijenjen kao iscrpan traktat na mnogo-ispisanu temu o snazi misli. Ona je vie sugestivna nego to tei objanjavanju i cilj joj je da stimulira ene i mukarce da otkriju i prihvate istinu da Oni oblikuju sami sebe, na osnovu zamisli, koje odabiru i potiu. Da je um majstor tkalac kako unutarnje haljine karaktera tako i vanjskog plata okolnosti i da kako su do sada tkali u neznanju i boli od sada mogu poeti tkati u prosvjeenju i veselju.

Misli i karakter
U aforizmu, "Kao to ovjek miljae u svom srcu takav i je" (eng. As a man thinketh in his heart so is he), ne samo da obuhvaa u cijelosti ovjeka kao bie, ve je tako sveobuhvatan da dopire do svakog stanja i okolnosti u njegovom ivotu. ovjek je doslovno ono to misli i njegov lik je potpuni zbroj svih njegovih misli. Ba kao to biljka nie iz sjemena (a bez njega to nije ni mogla), tako svaka ovjekova radnja nie iz skrivenih sjemena svijesti i nije se mogla pojaviti bez njih. To jednako vrijedi za takva djela koja nazivamo spontanima i nesmiljenima i za ona koja su namjerno provedena. Djelo je rezultat misli, a radosti i patnje su njegovi plodovi; i tako ovjek skladiti slatke i gorke plodove svog gospodarenja. "Misao u umu nas je napravila, ono to jesmo je mislima bilo zapisano i izgraeno. Ako je ovjekov um imao zlih misli, bol dolazi na njega ba kao to kota dolazi iza goveda.... (eng. "Thought in the mind hath made us, What we are By thought was wrought and built. If a man's mind Hath evil thoughts, pain comes on him as comes The wheel the ox behind....) Ako pojedinac ustraje u istoi misli, radost ga slijedi ba kao njegova vlastita sjenka. ovjek je rastao po zakonu i nije rezultat pronalaska, a uzrok i posljedica su apsolutne i neodstupajue kako u skrivenom svijetu misli tako i u vidljivom i materijalnom svijetu. Plemenit i boanstvu slian pojedinac nije sluajnost, ve je prirodni rezultat kontinuiranog nastojanja pravilnog razmiljanja i uinka duge suradnje s boanskim mislima. Jedan neplemeniti i ivotinjski pojedinac, po istom ovom procesu, je rezultat kontinuiranog djelovanja prizemnih misli. ovjek stvara i rastvara samog sebe, u tvornici svojih misli on kuje oruje uz pomo kojih se unitava, ali on isto tako izrauje alate s kojima si gradi rajski dvorac sree, snage i mira. Uz pravi izbor i istinitu primjenu misli, ovjek se uspinje do Boanskog Savrenstva; zlostavljanjem i pogrenim primjenama misli, on se sputa ispod razine ivotinje. Izmeu ove dvije krajnosti su svi ostali stupnjevi karaktera, a ovjek im je i tvorac i gospodar. Od svih lijepih istina koje se odnose na duu koja je obnovljena i dovedena na svjetlo u ovom dobu, niti jedna nije vie radosna ili bogatija boanskog obeanja i povjerenje od ove da je - ovjek gospodar misli, stvaralac karaktera, te tvorac i oblikovatelj stanja, okolia i sudbine. Kao bie Snage, Inteligencije i Ljubavi, te gospodar svojih misli, ovjek posjeduje klju za svaku situaciju i sadri u sebi to pretvarajue i regenerativno sredstvo uz pomo kojega moe napraviti samog sebe kakvim eli. ovjek je uvijek gospodar, ak i u svom slabijem i najzaputenijem stanju, ali u svojoj slabosti i degradaciji on loe upravlja svojim kuanstvom. Kako se poinje ogledati nad svojim stanjem, on tada postaje mudar gospodar koji inteligentno usmjerava 5

svoju energiju i kroji svoje misli prema plodnim rezultatima. Takav je svjestan gospodar, a ovjek samo tako moe postati, otkrivajui u sebi zakone misli. Ova otkria su samo primjene, samoanalize i iskustva. Samo takva traenja i iskopavanja su dobiveno zlato i dijamanti, a svaki ovjek moe pronai istinu povezanu s njegovim postojanjem, ali samo ako e kopati duboko u rudnike svoje due. Isto tako kako je on stvoritelj svog karaktera, kalup svog ivota i graditelj svoje sudbine moe bez pogreke dokazati, ako e promatrati, kontrolirati i mijenjati svoje misli, te pratiti njihov utjecaj na sebe i druge i u tom trenutku povezivati uzrok i posljedicu paljivim istraivanjem i koritenjem svakog iskustva. ak i onoga za koje smatra da je neznaajno i svakodnevno, kao sredstva za dobivanje tog znanja o samom sebi koje je Razumijevanje, Mudrost i Snaga. U tom smjeru, kao ni u jednom drugom, zakonom apsolutno je da "Tko trai, nai e; i onomu koji kuca, vrata e biti otvorena;" jer samo strpljenjem, vjebom i beskrajnom nametljivou ovjek moe ui kroz Vrata Hrama Znanja.

Efekt misli na okolnosti

ovjekov um moe se povezati sa vrtom, koji se moe inteligentno kultivirati ili ga se moe pustiti da divlja, ali bez obzira da li ga se kultivira ili zanemaruje, on mora i bude dao, plod. Ako nije posaeno korisno sjeme, tada e obilje beskorisnog korova -sjemena pasti i nastavit e se proizvoditi te iste vrste. Ba kao to vrtlar kultivira svoje zemljite, istei ga od korova i uzgajajui cvijee i voe koji su mu potrebni, tako i ovjek moe odravati vrt svojeg uma, plijevei neispravne, nepotrebne i neiste misli, te kultivirati savreno cvijee i voe ispravnih, korisnih i istih misli. Provoenjem ovog procesa, ovjek prije ili poslije otkriva da je on gospodar vrtlar svoje due, upravitelj svog ivota. On takoer otkriva unutar samog sebe, zakone misli, te razumije sa sve rastuom tonou, kako misaoni procesi i elementi uma djeluju u stvaranju njegovog karaktera, okolnosti i sudbine. Misao i karakter su jedno, a kako se sam karakter samo moe oitovati i otkriti kroz okoli i okolnosti, vanjski uvjeti ivota neke osobe uvijek e se nai skladno povezani sa njegovim unutranjim stanjem. To ne znai da su ovjekove okolnosti u bilo kojem trenutku prikaz njegovog cijelog karaktera, ve su one tako prisno povezane sa nekim vitalno misaonim elementom unutra njega samoga da su za sada neizostavni na njegov razvoj. Svaki ovjek je tamo gdje je po zakonu njegova bia; zamisli koje je sagradio u svoj karakter doveli su ga tamo i raspored njegovog ivota tamo nije sluajnost, ve je to rezultat zakona koji ne moe pogrijeiti. To je jednako istinito za one koji se osjeaju "izvan harmonije" sa svojim okolinom kao i za one koji su s njima zadovoljni. Kao progresivno i evoluirajue bie, ovjek je tamo gdje je kako bi nauio i rastao; i kako ui duhovnu lekciju koju sadri bilo koja okolnost za njega ona prolazi i daje mjesto drugim okolnostima. ovjek je odbojnik tako dugo dok vjeruje da je stvorenje uvjeta izvana, ali kada spozna da je on kreativna mo i da je moe nareivati skrivenom tlu i sjemenu svog bia iz kojeg rastu okolnosti, on tada postaje zakonit gospodar sebe. Te okolnosti rastu iz misli svakog ovjeka i to zna svatko tko je dulje vrijeme vjebao samo-kontrolu i samo-ienje, jer on e primijetili da su promjene u njegovim okolnostima u tonom omjeru sa njegovim promjenjivim mentalnim stanjem. Ovo je toliko istinito da kada se ovjek ozbiljno usmjeri na popravak nedostataka u svom karakteru i ostvari brzi i znaajan napredak, on brzo prolazi kroz sukcesiju preobraaja. Dua privlai ono to tajno uva, ono to voli, te takoer ono ega se boji, ona dosee visinu svojih njegovanih tenji, ona pada na razinu svojih neasnih elja- i okolnosti su sredstva kojima to postie . Svaka misao-sjeme posijano ili dozvoljeno da padne na um i ukorijeni se, stvara svoje vlastito, te prije ili poslije procvjeta u djelo i nosi plodove mogunosti i okolnosti. Dobre misli rode dobrim plodovima, loe misli rode loim plodovima.

Vanjski svijet okolnosti oblikuje sam sebe u unutranjem svijetu misli, pa su tako ugodni i neugodni vanjski uvjeti faktori, koji za krajnji cilj ine dobro pojedincu. Kao etelac svoje etve, ovjek ui jednako kroz patnju i blaenstvo. Slijedei najdublje elje, tenje, misli, po kojima si doputa da ga se dominira, (pratei krijesnice neiste mate ili nepokolebljivo hodati putovima jakih i visokih nastojanja) ovjek na kraju stigne do plodova i ostvarenja u vanjskim uvjetima svoga ivota. Zakoni rasta i prilagodba posvuda su dostupni. ovjek ne dolazi u dom za siromahe ili u zatvor tiranijom, sudbinom ili okolnostima, ve putem niskih misli i poude. edan ovjek ne pada iznenada na put kriminala stresom ili nekim sluajnim vanjskim utjecajima; zloinaka misao je dugo vremena tajno prisutna u srcu, a povoljna prilika je otkrila njenu nakupljenu mo. Prilika ne ini ovjeka, ona ga otkriva njemu samom. Ne moe postojati niti jedna takva okolnost kao to je sputanje u porok i njegova patnja, osim zlobne sklonosti, a isto tako uzdizanje prema vrlinama i ista srea nije mogua bez kontinuirane kultivacije takvih elja. Prema tome, sam ovjek je gospodar i vladar misli, stvaraoc samog sebe, te autor i oblikovatelj svoje okoline. ak i pri porodu dua dolazi i kroz svaki korak svojeg zemaljskog hodoaa, ona privlai one kombinacije okolnosti i prilika koji otkrivaju same sebe, one koje odrazi njene istoe i neistoe, snage i slabosti. Ljudi ne privlae ono to ele, ve ono to oni jesu. Njihove ideje, matanja i ambicije su osujeene pri svakom koraku, ali njihove najskrivenije misli i elje se hrane svojom vlastitom hranom bilo da je ona ista ili prljava. "Boanstveno to oblikuje nae krajeve" je u nama samima, to je ono to smo mi. ovjek okuje samog sebe: misli i djelovanja su ciljevi Sudbine one zatvaraju, jer su uporita; oni su takoer aneli Slobode oni oslobaaju, jer su plemeniti. Molitvom ovjek ne dobiva ono to eli, ve ono to pravedno zavrijedi. Njegove elje i molitve su usliane i odgovorene kada su u skladu sa njegovim mislima i postupcima. U svjetlu ove istine, to je dakle, smisao "borbe protiv okolnosti?" To znai da ovjek stalno odbija izvanjski uinak, a sve vrijeme njeguje i uva njegov uzrok u srcu. Taj uzrok moe biti u obliku svjesnog poroka ili nesvjesne slabosti, meutim to god da je, to tvrdoglavo usporava nastojanja njegovog posjednika, a time glasno trai lijek. Ljudi su eljni poboljati svoje prilike, ali su istovremeno neskloni poboljati sami sebe i na taj nain ostaju vezani. ovjek koji ne zazire od samo-raspea nikada ne moe dostii cilj prema kojem mu je usmjereno srce. To je jednako istinito za zemaljske kao i za nebeske stvari. ak i ovjek iji je jedini cilj stei bogatstvo mora biti spreman uiniti velike osobne rtve prije nego to moe doi do ispunjenja tog cilja, a koliko tek vie onaj koji eli doi do snanog i uravnoteenog ivota? Uzmimo za primjer ovjeka koji je oajno siromaan. On je vrlo eljan da njegova okolica i ugodnosti doma budu poboljani, ali sve to vrijeme on izbjegava rad i smatra da je opravdan u tome da pokuava prevariti svoga poslodavca da mu je plaa nedostatna. Takav ovjek ne razumije najjednostavnije elementarne principe onih naela koja su temelj istinskoga napretka i ne samo da je potpuno nespreman ustati iz svog jada, ve zapravo privlai k sebi jo dublji jad ivei u njemu, te djelujui iz lijenih, varljivih, i kukavnih misli.

Sada uzmimo za primjer bogatog ovjeka koji je rtva bolne u uporne bolesti koja je rezultat prodrljivosti. On je spreman dati velike koliine novca da bi se oslobodio ove bolesti, ali istodobno on nee rtvovati svoju elju za prodrljivou. On eli zadovoljiti svoj ukus za bogatu i neprirodnu hranu i imati svoje zdravlje. Takav ovjek je potpuno nesposoban biti zdrav jer jo nije nauio prvi princip zdravog ivota Zatim imamo poslodavca koji je usvojio krive mjere kako bi izbjegao plaanje pravilne plae i u nadi ostvarenja vee dobiti, smanjuje plae svojim zaposlenima. Takav ovjek je potpuno nespreman za ostvarenja prosperiteta, a kad se nae u steaju, to se tie i ugleda i bogatstva, on okrivljuje okolnosti, ne znajui da je on jedini autor ovog stanja. Predstavio sam ove tri prie samo kao ilustraciju istine da je ovjek uzronik (iako gotovo uvijek nesvjesno) svojih okolnosti, i da iako je cilj na kraju dobar, on stalno frustrira svoje postignue ohrabrujui misli i elje koje se moda ne mogu uskladiti s tom krajem. Ovakvi sluajevi se mogu umnoiti i varirati gotovo neogranieno, ali to nije potrebno, jer itatelj moe, ako to odlui, potraiti djelovanja zakona misli u svom umu i ivotu i sve dok je to uinio puki vanjski imbenici ne mogu sluiti kao temelj za rasuivanje. Prilike su ponekad toliko komplicirane, a misao je nekad duboko ukorijenjena. Uvjeti sree variraju beskrajno kod pojedinaca, tako da ovjekovo duevno stanje (iako ono moe biti poznato njemu samome), ne moe biti prosuivano od strane drugog, gledajui sa vanjskog stajalita. ovjek moe biti poten u odreenim situacijama, ali isto tako moe oskudijevati; ovjek moe biti nepoten u nekim situacijama, ali stei bogatstvo. Meutim, zakljuak do kojega se dolazi, da pojedinac doivljava neuspjeh zbog svoje potenosti da drugi prosperira zbog svoje nepotenosti je rezultat povrnog rasuivanja koje pretpostavlja da je nepoteni ovjek u potpunosti pokvaren (korumpiran), dok je poteni ovjek moralan. U svjetlu dubljeg znanja i ireg iskustava takav sud je pogrean. Neastan ovjek moda ima neke divne vrline, koje drugi ne posjeduje, a poten ovjek ima odvratne mane koje nisu prisutne u ovom prvom. Poten ovjek anje dobre rezultate svojih potenih misli i djela, ali on isto tako donosi na sebe patnje, to proizvode njegove mane. Neastan ovjek isto tako sakuplja svoje patnje i sree. Neugodno je ljudskoj tatini vjerovati da osoba pati zbog svojih vrlina, ali sve dok nije iskorijenio svaku bolesnu, ogorenu i neistu misao iz svog uma, te oprao svaku grenu mrlju sa svoje due. Tek tada on moe biti u stanju da zna i da izjavljuje da su njegove patnje rezultat ne njegovih loih ve njegovih dobrih kvaliteta. Na putu prema tome i puno prije nego to on dostigne ovo vrhovno savrenstvo, ovjek e pronai, ako radi na svom umu i ivotu, Veliki Zakon koji je u potpunosti pravedan i koji ne moe po tome dati dobro za zlo ili zlo za dobro. Imajui na umu takvu spoznaju, on e tada znati, gledajui unatrag na svoje prolo neznanje i sljepou, da mu je ivot, i da je oduvijek bio, pravedno ureen, te da su sva njegova prola iskustva, dobra i loa, bila pravedno razvijene graevine, njega nerazvijenog. Dobre misli i djela ne mogu nikada stvarati loe rezultate, a loe misli i djela ne mogu nikada stvoriti dobre rezultate. To je isto kao da kaemo da iz kukuruza samo moe nastati kukuruz, a iz koprive samo kopriva. Ljudi razumiju ovaj zakon u prirodnom

svijetu, i rade s njim, ali malo ih ga razumije u mentalnom i moralnom svijetu (iako je tamo njegovo djelovanje jednako jednostavno), a oni dakle, ne surauju s njim. Patnja je uvijek uinak krive misli u nekom smjeru. To je znak da pojedinac nije u skladu sa sobom, i sa Zakonima njegova bia. Jedini i vrhovni razlog koritenja patnje je da se oisti, da izgori sve to je beskorisno i prljavo. Patnja prestaje za onoga koji je ist. Nema smisla paliti zlato nakon to je uklonjena neistoa, isto tako savreno isto i prosvijetljeno bie ne moe patiti. Prilike, koje ovjek susree s patnjom, su rezultat njegovog vlastitog mentala (psihe) u skladu. Okolnosti, koje ovjek susree sa sreom rezultat su njegove duevne harmonije. Srea, a ne materijalno posjedovanje, je mjera prave misli; jad, a ne nedostatak materijalnog posjedovanja je mjera krivih misli. ovjek moe biti proklet i bogat, moe biti blagoslovljen i siromaan. Srea i bogatstvo su pridrueni samo kada je bogatstvo pravilno i mudro iskoriteno, a siromah se samo sputa u jad kad gleda na svoj zgoditak kao teret koju mu je nepravedno nametnut. Neimatina i zadovoljenje su dvije krajnosti jada. Oni su oboje jednako neprirodni i rezultat su mentalnih poremeaja. ovjek nije pravilno uvjetovan sve dok nije sretno, zdravo i prosperitetno bie, a veselje, zdravlje i prosperitet su rezultat skladne prilagodbe unutranjeg i vanjskog, tj. ovjeka s njegovom okolinom. ovjek poinje biti ovjekom kad prestane cviliti i tuiti se, te zapoinje traiti skrivenu pravdu koja regulira njegovim ivotom. A kako prilagoava svoje misli tom kontrolirajuem faktoru, on prestaje optuivati druge kao uzroke svojeg stanja i izgrauje se u jakim i plemenitim mislima. On se prestaje boriti protiv okolnosti ve ih poinje koristiti kao pomagala u svom sve vie ubrzanom napretku, te ih koristi i kao sredstvo za otkrivanje skrivenih moi i mogunosti u sebi. Zakon a ne zbunjenost, je naelo koje dominira u svemiru. Pravda, a ne nepravda, je dua i sutina ivota, i pravednost, a ne korupcija, su pokretake i oblikovake snage duhovne vlade u svijetu. ovjek se samo mora ispraviti kako bi otkrio da je svemir u pravu i za vrijeme tog procesa ispravljanja on e otkriti da, kako mijenja svoje misli prema stvarima i drugim ljudima, se stvari i ostali ljudi mijenjaju prema njemu. Dokaz ove istine je u svakoj osobi i stoga ga je lako priznati jednostavnom istragom koju sustavno radimo samoanalizom. Neka ovjek radikalno promijeni svoje misli i bit e zapanjen brzom transformacije koja e imati uinak na materijalne uvjete njegova ivota. Ljudi vole misliti da misao moe biti tajna, ali ne moe, jer ona brzo kristalizira u naviku, a navika se vrsne u okolnost. ivotinjske misli kristaliziraju se u navike pijanstva i senzualnosti, koje se vrsnu u okolnosti bijede i bolesti. Neiste misli bilo koje vrste se kristaliziraju u iscrpljujue i konfuzne navike, koje vrsnu u zbunjujue i nepovoljne okolnosti. Misli straha, sumnje i neodlunosti se kristaliziraju u slabe, kukavne, neodlune navike, koje vrsnu u okolnosti propadanja, siromatvo, ropske ovisnosti. Misli lijenosti se kristaliziraju u navike neistoe i nepotenja, koje se vrsnu u okolnosti psovanje i pronje. Misli mrnje i kritiziranja se kristaliziraju u navike optube i nasilja, koje se opet vrsnu u okolnosti ozljeda i progona. Egoistine misli svih vrsta se kristaliziraju u navike samotraenja, koje vrsnu u vie ili manje nesretne okolnosti.

10

S druge strane, prekrasne misli svih vrsta se kristaliziraju u navike milosti i dobrote, koje se udruuju u vesele i sunane okolnosti. iste misli se kristaliziraju u navike umjerenosti i samo-kontrole, koja se udruuju u okolnosti poinaka i mira. Misli o hrabrosti, samouvjerenosti i odluke se kristaliziraju u srane navike, koje se udruuju u okolnosti uspjeha, obilja i slobode. Energine misli se kristaliziraju u navike istoe i marljivosti, koje se udruuju u okolnosti miline. Njene i opratajue misli se kristaliziraju u navike blagosti koje opet vrsnu u zatitne okolnosti. Nesebine misli i misli ljubavi se kristaliziraju u navike samo zaboravljivosti za druge, koje opet vrsnu u okolnosti sigurnosti, trajnog napretka i istinskih bogatstava. Odreeni vlak misli koji je uporan, u bilo dobrom ili loem, ne moe ne dati svoje rezultate na karakter i okolnosti. ovjek ne moe direktno odabrati svoje okolnosti, ali je moe odabrati svoje misli, tako i indirektno ali sigurno oblikuju svoje okolnosti. Priroda pomae svakom pojedincu zadovoljenje misli i to one koje on veinom potie, a mogunosti koje su ponuene brzo e dovesti na povrinu i dobre i zle misli. Neka ovjek prestane sa svojim grenim mislima i cijeli svijet e omekati prema njemu i biti mu spremni pomoi. Neka skloni sa strane svoje slabane i bolesne misli i evo, prilike e iskoiti u svakom trenutku da mu pomognu u njegovoj vrstoj nakani. Neka potie dobre misli i nee ga vezati uz jad i sramotu niti jedna teka sudbina. Svijet je va kaleidoskop, a razliite kombinacije boja, koje se u svakom trenutku predstavljaju su izvrsno prilagouje slike vaih stalno pokretnih misli. "Znai biti ete ono to ete biti; neka neuspjeh nae svoj lani sadraj u toj siromanoj rijei okolini, ali duh koji ga prozre on je slobodan. "On gospodari vremenom, on pokori prostor; on zastrauje tog hvalisavog varalicu, priliku i vee tiransku okolnost i svrgne joj krunu, te popunjava mjesto sluge. "Ljudska volja, ta nevidljiva snaga, potomstvo besmrtne Due, moe sjei put do bilo kojeg cilja, i kroz zidove granita. "Ne budi nestrpljiv u odgodama, ve ekaj kao onaj koji razumije; Kad se duh uzdigne i naredi, Bogovi su spremni sluati."

11

Efekt misli na zdravlje i tijelo

Tijelo je sluga uma. Ono slua operacije uma, bile one namjerno izabrane ili automatski izraene. U pozivu nezakonitih misli tijelo brzo tone u bolest i propadanje, a u pozivu veselih i lijepih misli oblai se u mladenatvo i ljepotu. Bolesti i zdravlje, ba kao i okolnosti ukorijenjeni su u mislima. Bolesna misao e se izraziti kroz bolesno tijelo. Za misli straha poznato je da ubiju ovjeka jednako brzo kao i metak, a one i dalje ubijaju tisue ljudi iako manje brzo. Ljudi koji ive u strahu od bolesti su ljudi koji ju i dobiju. Anksioznost brzo demoralizira cijelo tijelo i ostavlja ga otvorenim, za ulaz bolesti, dok neiste misli, ak iako im se fiziki ne preputa, ubrzo e unititi ivani sustav. Snane, iste i sretne misli grade tijelo u milosti i snazi. Tijelo je delikatan i plastini instrument, koji odgovara spremno da se misli pod kojima je utisnut, navike i misli e proizvesti svoje uinke na njemu bilo dobre ili loe. Ljudi e i dalje imati neistu i otrovnu krv, tako dugo dok e propagirati neiste misli. Iz istog srce dolazi isti ivot i isto tijelo. Od neista uma proizlazi neisti ivot i oteeno tijelo. Misao je izvor djelovanja, ivota i manifestacije, neka izvor bude ist i sve e biti isto. Promjena prehrane nee pomoi ovjeku koji nee promijeniti svoje misli. Kada ovjek naini svoje mislima istima, on vie nee htjeti neistu hrane. iste misli rade istu naviku. Tzv. svetac koji nije oprao svoje tijelo, nije svetac. Onaj koji je ojaao i proistio svoje misli ne treba ni razmatrati tetne mikrobe. Ako elite zatitili svoje tijelo, uvajte va um. Ako elite obnovili svoje tijelo, uljepajte va um.. Misli zloe, zavisti, razoarenja, potitenosti, kradu tijelu zdravlje i milosti. A kiselo lice ne dolazi sluajno, to je rezultat kiselih misli. Bore koje nagruju iscrtane su od ludosti, strasti i ponosa. Znam enu od devedeset i est godina, koja ima sjajno i nevino lice djevojke. Znam ovjeka koji jo nije uao u srednje godine ije je lice iscrtano u neskladanim konturama. Prvo je rezultat slatke i sunane udi dok je drugo posljedica strasti i nezadovoljstva. Kao to ne moete imati sladak i zdrav stan ukoliko ne dopustite zraku i suncu slobodan ulaz u vae sobe, isto tako snano tijelo i bistro, sretno, vedro dranje mogu samo biti rezultat slobodnog prihvaanja misli radosti, dobre volje i spokoja da dou u um. Na licima ostarjelih nalaze se bore koje je izradilo suosjeanje, druge je izgradila snana i ista misao, a druge su isklesane od strasti: koji in ne moe razlikovati? Uz one koji su ivjeli pravedno, starost je spokojna, mirna i dobroudna, kao zalazee sunce. Nedavno sa vidio filozofa na samrti. On nije bio star, osim po godinama. Umro je kao slatko i mirno ba kao to je i ivio.

12

Nema boljeg lijenika od vesele misli koja e raspriti bolesti tijela, nema tog tjeitelja za usporedbu sa dobrom voljom, koja raspruje sjenke tuge i boli. Stalno ivjeti u mislima zlovolje, cinizma, sumnje i zavisti je kao biti zatvoren u tamnici koju smo si sami sagradili. Ali misliti dobro o svemu, biti veselo sa svima, strpljivo uiti kako nai dobro u svemu - takve nesebine misli su portal neba, a ivjeti iz dana u dan u mislima mira prema svakom stvorenju, dovest e obilni mir njihovom vlasniku.

13

Misao i svrha
Sve dok je misao nije povezana s ciljem nema inteligentnih dostignua. Kod veine ljudi, brodu misli je dozvoljeno "da bude noena", na oceanu ivota. Besciljnost je porok i takvo splavarenje ne smije se nastaviti za onoga koji bi htio izbjei katastrofu i unitenje. Oni koji nemaju centralnu svrhu u svom ivotu padaju lako kao plijen za sitne brige, strahove, nevolje i samosaaljenja. Sve ovo je dokaz slabosti koje, ba kao to namjerno planirani grijesi (iako razliitim pravcima) vode u propast, nesreu i gubitak, jer slabost ne moe opstati u razvijajuem svemiru. ovjek bi trebao pojmiti ispravan cilj u svom srcu i krenuti ga ostvariti. On bi trebao napraviti ovu svrhu kao centralnu toku svojih misli. Ona moe biti u obliku duhovne ideje ili moe biti svjetovni objekt, ovisno njegovoj prirodi u to vrijeme, ali to god da je, on bi trebao stalno fokusirati svoju misaonu snagu na taj objekt koji je postavljen pred njim. On bi trebao napraviti ovu svrhu svojom vrhovnom dunosti i trebao bi se posvetiti dobivanju ovog dostignua, ne doputajui svojim mislima da odlutaju daleko u kratkotrajna matanja, enje i zamiljanja. Ovo je kraljevska cesta na putu do samokontrole i istinite koncentracije misli. ak i ako on ne uspije ponovno i ponovno ostvariti svoju namjenu (kao to on nuno mora sve dok slabost nije prevladana), steena snaga karaktera e biti mjera njegova istinskog uspjeha, te e ovo stvoriti novu polazinu toku za budui prevlast i trijumf . Oni koji nisu spremni shvatiti veliku svrhu trebali bi fiksirati misli na besprijekorno izvravanje svoje dunosti, ma kako god im se beznaajno njihov zadatak ini. Samo na ovaj nain mogu se misli skupiti i usredotoiti, a odlunost i energija razviti, a kada se ovo dogodi, nema niega to nismo u mogunosti ostvariti. Najslabija dua, znajui svoje vlastite slabosti i vjerujui u istinu da se snaga samo moe razviti trudom i praksom, tako vjerujui, odjednom e se napregnuti i dodajui trud naporu, strpljenje strpljenju i snagu snazi, nikada se nee prestati razvijati, te e napokon postati boanski jaka. Kao to se tjelesno slab ovjek moe uiniti jakim paljivim i strpljivim treningom, tako i ovjek slabih misli moe postati jak vjebajui samog sebe pravilnim razmiljanjem. Kako bi uklonila besciljnost i slabosti i kako bi se poelo razmiljati s ciljem je nain kako ui u redove onih jakih koji prepoznaju neuspjeh kao jedan od putova prema dostignuu. Njima slue sve prilike, oni misle snano, pokuavaju hrabro i dostiu majstorski. Kada ovjek zane ovu svrhu trebao bi psihiki obiljeiti ravan put do svog dostignua, ne gledajui desno ili lijevo. Sumnje i strahove treba vrsto iskljuiti, oni su unitavajui elementi koji razbijaju ravni pravac napora, iskrivljuju ga u neuspjean i beskoristan. Misli sumnje i straha nisu nikada nita ostvarile i nikada ne mogu. One uvijek dovode do propasti. Cilj, energija, mo za uiniti i sve jake misli prestaju postojati kada se sumnja i strah uuljaju. 14

Volja za uinjenjem izvire iz znanja da neto moemo uiniti. Sumnja i strah su veliki neprijatelji znanja, a onaj koji ih potie, koji ih ne unitava, ometa samog sebe u svakom koraku. Onaj koji je pokorio sumnje i strah pokorio je i neuspjeh. Svaka njegova misao je bliska s moi i sve tekoe on hrabro susree i mudro prevladava. Njegovi ciljevi su sezonski posaeni i oni cvatu i donose plod, koji ne pada prerano na zemlju. Savezniki povezana misao s ciljem postaje kreativna snaga, onaj koji ovo zna spreman je postati neto vie i jae od obinog smotuljka zapetljanih misli i nestabilnih osjeaja. Onaj koji ovo radi postao je svjesni i inteligentni gospodar svojih mentalnih sila.

15

Faktor misli u postignuu

Sve to ovjek postie i sve to on ne uspije postii je izravna posljedica njegovih vlastitih misli. U pravilno ureenom svemiru, gdje je gubitak ravnotee znai ukupno unitenje, pojedinana odgovornost mora biti apsolutna. ovjekova slabosti i snaga, istoa i neistoa, su njegove, a ne od drugog ovjeka, one su donesene od njega samoga, a ne od nekog drugog i kao takve, samo ih on moe promijeniti, a ne nitko drugi. Njegovo stanje je takoer samo njegovo, a ne od drugog ovjeka. Njegove patnje i srea su se razvili iznutra. Kao to on misli, takav i je, kako nastavlja misliti, takvim ostaje. Veliki ovjek ne moe pomoi slabom, osim ako je slabiji spreman da mu se pomogne, pa ak i tada slabi ovjek mora postati jak za sebe, on mora, svojim trudom, razviti snagu kojoj se divi u drugome. Nitko drugi osim njega samoga ne moe promijeniti njegovo stanje. Uobiajeno je bilo za ljude da misle i govore: "Mnogi su ljudi robovi, jer jedan je tlaitelj i zato mrzimo tlaitelja." Meutim sada, ima sve vie onih koji pokazuju tendenciju da preokrenu ovaj sud, i da kau: "Jedan ovjek je tlaitelj, jer mnogi su robovi i zato preziremo robove." Istina je da su tiranin i rob suradnici u neznanju i ako se ini da utjeu jedan na drugog, u stvarnosti utjeu sami na sebe. Savreno Znanje percipira djelovanja zakona u slabosti onog ugnjetavanog i u krivo primjenjoj moi ugnjetavaa. Savrena Ljubav, gledajui na patnju koju obje strane povlae za sobom, ne osuuje niti jednu. Savreno Suosjeanje prihvaa i ugnjetavaa i ugnjetavanoga. Onaj koji je pokorio slabosti, te otpustio sve sebine misli, ne pripada niti silniku niti ugroenom. On je slobodan. ovjek moe samo ustati, pobijediti i ostvariti uzdiui svoje misli. On moe samo ostati slab, bijedan i ubog odbijanjem da podigne svoje misli. Prije nego to ovjek moe ita postii, ak i u svjetovnim stvarima, mora dii svoje misli iznad ropskih ivotinjskih zadovoljenja. On se ne mora, kako bi uspio, odrei u potpunosti animalnosti i sebinosti, ali jedan dio mora barem biti rtvovan. ovjek ija je prva misao brutalno zadovoljenje ne bi mogao ni misliti jasno niti planirati sustavno, on ne bi mogao nai i razviti svoje latentne resurse, te bi u svakom sluaju doivio neuspjeh. Kako nije zapoeo s kontrolom svojih misli, on nije u stanju kontrolirati stanja i usvojiti ozbiljne odgovornosti. On nije sposoban samostalno djelovati. Meutim, on je ogranien samo na one misli koje odabere. Nema napretka i postignua bez rtve, a ovjekov ovozemaljski uspjeh e biti u onoj mjeri u kolikoj rtvuje svoje zbunjene animalne misli i podesi svoje misli na razvoj svojih planova, jaanje svojih odluka i pouzdanost u sebe. I to vie uzdie svoje misli, to postaje vie hrabar, pravedan, vei e biti njegov uspjeh, vie blagoslovljena i trajnija e biti njegova dostignua. Svemir ne daje prednost lakomima, nepotenima, nemoralnima, iako se povrinski tako ponekada ini. On pomae iskrenima, velikodunima i estitima. Svi veliki uitelji 16

proglasili su ovo na razliite naine, a kako bi dokazao i znao ovjek samo treba ustrajati u naporu da bude to vie krepostan, uzdiui svoje misli. Intelektualna dostignua su rezultat misli koje su posveene potrazi za znanjem ili za lijepim i istinitim u ivotu i prirodi. Takva postignua mogu ponekada biti povezana s tatinom i ambicijom, ali ona nisu rezultat tih obiljeja, ona su prirodni izdanak dugog i tekog truda, te istih i nesebinih misli. Duhovna dostignua su dokonanja svetih tenji. Onaj koji ivi stalno u koncepciji plemenitih i uzvienih misli, koji prebiva na onome to je isto i nesebino, e sigurno kao to sunce dostie svoj vrhunac i kako je mjesec pun, postati mudar i plemenit, te e se uzdii u poziciji utjecaja i blaenstva. Postignue bilo koje vrste, su kruna napora i ukrasa misli. Uz pomo samokontrole, odluke, istoe, pravednosti i dobro usmjerenih misli ovjek se uspinje, dok uz pomo animalnosti, lijenosti, neistoe, korupcije i konfuzije misli, se ovjeka sputa. ovjek se moe uzdii do visokog uspjeha u svijetu, pa ak i do uzvienosti u duhovnom carstvu, a opet se moe spustiti u slabosti i jad doputajui da ga zaposjednu arogantne, sebine i korumpirane misli. Pobjede ostvarene pravilnim mislima mogu se samo panjom odravati. Mnogi daju prednost kad je uspjeh osiguran, a brzo padaju natrag u neuspjeh. Svi uspjesi, bilo u poslovnom, intelektualnom ili duhovnom svijetu, rezultat su usmjerene misli, ureeni su po istom zakonu i radi se o istim metodama. Jedina razlika je u cilju ostvarenja. Onaj koji bi htio ostvariti malo mora rtvovati malo, onaj koji bi htio postii puno mora rtvovati mnogo, onaj koji bi htio dostii visoko mora rtvovati uvelike.

17

Vizije i ideali
Sanjari su izbavitelji svijeta. Kako je vidljivi svijet sadran u nevidljivom, tako su i ljudi, kroz sve svoje kunje i grijehe i prljave nagone, hranjeni lijepim vizijama njihovih usamljenih sanjara. ovjenost ne moe zaboraviti svoje sanjare, ona ne moe dopustiti da njihovi ideali izblijede i umru, ona ivi u njima. Znaju ih kao realnosti koje e ga jednog dana vidjeti i znati. Kompozitor, kipar, slikar, pjesnik, prorok, mudrac, ovo su stvoritelji svijeta poslije svijeta, oni su arhitekti neba. Svijet je prekrasan jer su oni ivjeli, bez njih radno ovjeanstvo bi propalo. Onaj koji njeguje prekrasnu viziju, uzvienu ideju u svom srcu, jednoga e dana to shvatiti. Kolumbo je njegovao viziju nekog drugog svijeta i otkrio ga je, Kopernik je kultivirao viziju o mnotvu svjetova i veem svemiru i objavio ga je, Buddha je ugledao viziju duhovnog svijeta besprijekorne ljepote i savrenog mira i uao je u nj. Njegujte vae vizije, njegujte vae ideale, njegujte glazbu koja se pokree u vaem srcu, ljepotu koja se stvara u vaem umu, milost koja oblai vae najie misli jer iz njih e izrasti ljupki uvjeti. Ako ostanete uravnoteeni s njima, va svijet e biti napokon izgraen. eljom ete dobiti, stremei ete postii. Zar e ovjekove najosnovnije elje primiti najveu mjeru zahvaljenja, a njegove najie tenje gladovati od nedostatka hrane? Takav nije Zakon: takvo stanje stvari nikad se ne moe postii: "trai i dobi." Sanjaj uzviene snove i kako sanja, to e i postati. Tvoja vizija je obeanje onoga to e jednoga dana postati, tvoj ideal je proroanstvo onoga to e na kraju otkriti. Najvee dostignue je na poetku i za neko vrijeme bio san. Hrast spava u iru, ptica eka u jajetu, a u najvioj viziji due budi se aneo. Snovi su sadnice stvarnosti. Vae okolnosti mogu biti neprijatne, ali one takve nee dugo ostati, ukoliko spazite ideal i nastojite ga dohvatiti. Ne moete putovati unutar i dalje stajati izvana, bez tanda. Uzmimo za primjer mladia koji je potlaen siromatvom i radom, zatvoren je dugo vremena u nezdravoj radionici, bez obrazovanja i manjka mu uglaenost. Ali on sanja o boljim stvarima, a on razmilja o inteligenciji, uglaenosti, milosti i ljepoti. On zamilja, psihiki izgrauje, idealne uvjete ivota, vizija ire slobode i veeg opsega uzima ga u posjed, nemir ga potie na djelovanje i on koristi svoje slobodno vrijeme i sredstva, ma koliko god mala ona bila, kako bi razvio svoje latentne moi i resurse. Vrlo brzo, njegov um se mijenja tako da ga radionica ne moe zadrati. Ovo je nastalo iz sklada sa njegovim mentalitetom da ispada iz svog ivota kao oprava koja je odbaena sa strane. I tako rastom mogunosti koje se uklapaju u opseg njegovih rastuih moi, ona izlazi iz njih zauvijek. Nekoliko godina kasnije, ovaj mladi je odrastao mukarac. Nalazimo da je gospodar odreenih snaga uma, kojima upravlja. U svojim rukama on dri uad gigantskih odgovornosti, on govori i ivoti su promijenjeni, mukarci i ene ovise o njegovoj rijei i mijenjaju svoj karakter i ba kao i sunce on postaje fiksni i svijetli centar oko kojega se okreu mnoge sudbine. On je realizirao viziju svoje mladosti. On je postao jedan sa svojim Idealom.

18

A i ti takoer mladi itatelju, e shvatiti Viziju (ne ispraznu elju) svog srca, bila ona osnovna ili lijepa ili mjeavina obje, jer e uvijek teiti prema onome to tajno i najvie voli. U tvoje ruke bit e stavljeni toni rezultati tvojih vlastitih misli, dobit e ono to si zaradio, ni vie, ni manje. Bez obzira na svoje sadanje okruenje, past e, zadrati se ili ustati sa svojim mislima, svojim Vizijama, svojim Idealima. Ti e postati tako mali kao to su tvoje elje za kontrolom, veliki kao tvoja dominantna tenja. Prema lijepim rijeima Stanton Kirkham Davisa: "Moete voditi zapisnik i jedan tren proi kroz vrata koja su se toliko dugo vremena inila kao barijera vaih ideala i pronai sebe ispred publike, s olovkom i dalje iza uha, s mrljama tinte na rukama i tada izliti bujicu svojih nadahnua. Moda vodite ovce i zalutate u grad, usta iroko otvorenih, moete zalutati pod nejasnim vodstvom duha u atelje majstora i nakon nekog vremena on e rei: Nita te vie ne mogu nauiti. I sada si ti postao majstor, koji su do nedavno sanjao velike stvari za vrijeme dok si vodio ovce. Poloit ete pilu na pod kako bi na sebe preuzeli zadau regeneracije svijeta. Lakomisleni, neupueni i nemarni, koji vide samo prividne uinke stvari, priaju o srei i prilici. Kada vide ovjeka kako se bogati, kau, "Kako je on sretan!" Promatrajui drugoga kako postaje intelektualac, oni uzvikuju: "Kako je visoko razvijen!" A primjeujui svetaki karakter i iroki utjecaj drugog, kau: "Kako ga je prilika posluila na svakom koraku!" Oni ne vide testova i neuspjehe i borbe koje su ovi ljudi dobrovoljno proli kako bi dobili ovo iskustvo, nemaju znanja o rtvama koja su uinili, o neustraivim naporima koja su stavili naprijed, o vjeri koju su izvjebali, kako bi pobijedili naizgled nepremostivo i shvatili Viziju svog srca. Oni ne poznaju mrak i glavobolju, oni samo vide svjetlost i radost, i zovu to "srea". Oni ne vide dug i naporan put, ve samo ugodan cilj i zovu ga "dobra srea", ne razumiju proces, ve samo uoavaju rezultat, i zovu ga prilika. U svim ljudskim poslovima postoje nastojanja i rezultati, a snaga napora je mjerilo rezultata. Nije prilika. Pokloni, moi, materijalna, intelektualna, duhovna vlasnitva su plodovi truda to su zavrene misli, izvedeni ciljevi, realizirane vizije. Vizija koju slavite u svom umu, Ideal kojega ustoliite u svom srcu - to e izgraditi va ivot, to ete postati.

19

Spokojnost
Smirenost uma jedan je od prekrasnih bisera mudrosti. To je rezultat dugog i strpljivog truda samokontrole. Njegova prisutnost je znak sazrelog iskustva i vie nego obinog poznavanje zakona i operacija misli. ovjek postaje miran u toj mjeri da se razumije kao bie koje se misaono razvija, jer takva znanja su neophodna za razumijevanje drugih kao rezultat misli. Kako on razvija pravo razumijevanje i sve vie i vie vidi jasnije interne odnose stvari preko djelovanja uzroka i posljedice on prestaje galamiti i uzrujavati se i brinuti i tugovati, te ostaje staloen, postojan, smiren. Miran ovjek koji je nauio kako upravljati samim sobom, zna kako se prilagoditi prema drugima, a oni s druge strane, potuju njegovu duhovnu snagu, te smatraju da mogu nauiti i osloniti se na njega. to ovjek postaje sve vie miran, vei je njegov uspjeh, njegov utjecaj, njegova snaga za dobro. ak i obian trgovac e shvatiti da se njegov poslovni prosperitet poveava kako on razvija veu samokontrolu i staloenost, jer e ljudi radije poslovati sa ovjekom ije je ponaanje vrsto ujednaeno. Snaan i miran ovjek je uvijek voljen i cijenjen. On je kao stablo koje daje hlad ednoj zemlji ili kao kamen koji titi za vrijeme oluje. "Tko ne voli mirno srce, slatku narav, uravnoteeni ivot? Ne obzira dali pada kia ili sja sunce, te dolaze li promjene onima koji posjeduju ove, jer su oni uvijek slatki, vedri i mirni. Taj fini karakter, kojega mi zovemo spokojnost je posljednja lekcija kulture, to je plod due. On je dragocjen kao mudrost, vie je eljen od samog zlata - da, ak i od istog zlata. Kako se ini beznaajno puko traenje novca u usporedbi sa spokojnim ivotom ivotom koji prebiva u oceanu istine, ispod valova, van dosega oluja, u vjenom Miru! Koliko ljudi znamo koji unitavaju svoje ivote, koji eksplozivnim naravima unitavaju sve to je slatko i lijepo, koji upropatavaju svoju ravnoteu karaktera i stvaraju zlu krv! Pitanje je, da li velika veina ljudi unitava svoj ivot i kvari svoje veselje nedostatkom samokontrole. Kako malo ljudi susreemo u ivotu koji su uravnoteeni, koji imaju tu izuzetnu stabilnost koja je karakteristika izgraenog karaktera! Da, ovjeanstvo se bori s nekontroliranom strasti, sa bunom neobuzdanom tugom, noena je anksioznou i sumnjom, a samo mudrac i samo onaj ije su misli kontrolirane i iste, ini poslunima vjetrove i oluje due. Olujom noene due, bez obzira gdje ste, bez obzira pod kojim okolnostima ivite, znajte da u oceanu ivota otoci sree se smjekaju, sunane obale tvojih ideala ekaju tvoj dolazak. Drite svoju ruke vrsto na kormilu misli. U brodu tvoje duu poiva Uitelj koji zapovijeda, Ona samo spava: probudi ga. Samokontrola je snaga, Prava misao je vjetina, Smirenost je mo. Reci svome srcu, "Mir, budi miran!"

20