Islamska Literatura

Sa'd Jusuf Mahmud ebu Aziz
KNJIGA O
ZULUMARI MA
Iz arapskog u bosanski prevela:
Amela Bukva
Sarajevo, 2003./1424.h.g.
U ime Allha, Milostivog, Samilosnog
"Prije vas su mnogi narodi bili i nestali. Zato putujte
po svijetu i posmatrajte kako su zavrili oni koji su
poslanike u la ugonili.
To je objanjenje svim ljudima i putokaz i pouka
onima koji se Allaha boje."
(Alu Imran, 137-138)
4
KNJIGA O ZULUMARIMA
U ime Allaha, Mil ostivog, Samilosnog
Hvala Allahu koji Svojom Moi poniava uobraene,
Svojom Veliinom lomi vratove oholou uzdignute,
Svojom Vlau uniava careve silnike, razjedinjava im
snage, razdire vojne redove: rui im graevine i strano ih
cijepa. ("Zaista su u tore znakovi za svakog strpljivog
i zahvalnog." Sebe, 19).
Svjedoim da nema boga osim Allaha Jedinog, koji ortaka
nema. Njemu vlast i hvala pripada. On oivljava i
usmruje i svemoan je. Uzvieni Allah e stisnuti Zemlju
i smotati nebesa Svojom pesnicom, 1 a zatim e rei: "Ja
sam Vladar, gdje su zemalski vladari."
2
I svjedoim da je Muhammed, sali allahu al ej hi ve sellem,
Njegov rob i Njegov Poslanik. O Allahu, uputi Svoju
Milost i Selam njemu i njegovoj porodici i ashabima.
1
Znai na Sudnji da.
2 Hadis - sahih. Navoi ga Buhaja o Ebu Hurejr donosei sud d ga ashab
penosi o Muhammeda, sallalahu alejhi ve sellem. (meru')
s
Svehvaljeni, sallallahu alejhi ve sellem, je u asnom
hadisu rekao: "Pred Sudnji dan sam sa sabljom poslan da
bi se oboavao samo Allah Jedini bez ortaka. Popisana
mi je opskrba u sjenci koplja, a propisano je i ponienje i
nemo mojim protivnicima. Ko oponaa neki narod jedan
je od njih."
3
lbnul-Kajjim komentarie ovaj hadis: "Kao
to e ponienje pasti na protivnike tako e i ugled
pripasti ljudima koji mu se pokoravaju i slijede ga."
4
A zatim:
Onome koji lista stranice istorije daleke i bliske prolosti
postaje potuno jasno koliko je ruan svretak zlih i
razvratnih ljudi. Vrijeme ih je odnijelo. ("Ni nebo ih ni
Zemlja nisu oplakivali, i nisu poteeni bili." Ed
Duhan, 29). Onaj koji iitava biografije nepravednika i
njihov kraj mora se sjetiti rijei Uzvienog Allaha: "Pa
pogledaj kakva je bila posljedica spletkarenja njihova,
unitili smo sve i njih i narod njihov, eno kua
njihovih, puste su zbog nepravde koju su inili - to je
zaista pouka narodu koji zna." (En-Nem], 51-52).
U vremenu u kojem ivimo razraslo se stablo zloina,
ojaalo oruje zablude. Svaki dan ujemo vijesti o
kraama, davanu mita, prostituciji, ubistvima, silovanjima,
prevarama, trikovima, oholosti prema Allahu, Gospodaru
svih svijetova i prema Njegovom Poslaniku El-Eminu
(povjerljivom), sallallahu alejhi ve sellem, i prema
Njegovom istom Zakonu. Ugovori se ne potuju, la se
proirila, ukaljala se ast vjerovjesnikog sunneta.
3
Hadis - haen. Navoi ga Ahmed u svom Musnedu (2150, 92). Ibn Tejmi.a
u djelu EI-Iktida', st. 39, kategorie njegov laac prenosilaca kao doba
(de.id). Haz EI-Iraki ga proglaava sahihom u djelu EI-Ihja'. (pgledaj
Zadul-mead, pri dio, st. 35)
4 Iz djela Zadu l-mea ( 1135) sa Amautovim fsnotaa
6
KNJIGA O ZULUMRIMA
Podigli su se glasovi ateista, sekularista i klevetnika. Veina
ljudi je zaboravila susret sa Allaom, Gospodarom svih
svijetova. Tumaajui po svojim tinama, odlutali su od
bijelog duma ostavivi namaz, ne dajui zekat. javno inei
neposlunost Allahu. Proirile su se bolesti koje nisu
postojale meu naim precima. (''Smak svijeta s
pribliva, Allah e ga jedini otkriti." En-Nedm, 57-58).
Vidjevi to poeljeh da bacim u more amac za
spasavanje i moda e se neki utopljenici u njemu spasiti.
Moda bude svetionik i vodi upuenima koji ve hode
pravim putem. Uzeh olovku, izotih svoj cilj, oistih svoj
nijjet i zamolih za pomo svog Gospodara. Tako napisah
ovu knjigu o porazima nepravednika i njihovim loim
svrecima.
Molim svog Gospodara, velianstvena je Njegova Mo,
da mi ovo djelo lijepo ukabuli i da me time Sebi priblii i
obaspe Svojom milou. On je to i obeao: ''To im je
zaista dobro djelo, Allah e ih sigurno milou Svojom
obasuti, jer Allah prata i samilostan je." Et-Tevbe, 99).
Dovoljno mi je to sam uloio svoj trud i sve to sam
mogao:
"Nije tajna gdje su mojih snaga granice
ne grdite mrava to nosi samo mrvice."
Neka je salavat i selam na naeg vou Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem, njegovu porodicu i ashabe.
Autor: Sa'd Jusuf Muhammed Ehu Aziz
7
8
KNJIGA O ZULUMARIMA
1.
Iblis- voa uprpatenih
Iblis je stvoren od vatre. Rekao je Uzvieni : "A dine
smo stvorili jo prije od arke vatre." (El-Hidr, 27).
Prenosi se da je Aia, radijallahu anha, rekla: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Meleki su
stvoreni od svjetlosti, dini su stvoreni od bezdimne vatre,
a Adem je stvoren od onoga to vam je ve opisano. "
5
Islamski ummet se usaglasio da su dini stvoreni prije
Adema, alejhis-selam. Kur'anski i hadiski tekstovi
potvruju daje Iblis, prokleo ga Allah, od dina. Rekao je
Uzvieni: ''Osim Iblis, bio je o dina, pa se ogrijeio o
naredbu svoga Gospdara." (El-Kehf, 50). Od Ibn
Abbasa, radijallahu anhu, se prenosi da je Iblisovo ime,
prije nego to e poiniti neposlunost, bilo Azazil . Isto je
rekao i Se'id ibn Dubejr. Hasan El-Basri je rekao: "On
nije bio melek ni koliko treptaj oka, on je prvi din, kao
to je i Adem, alejhis-selam, prvi ovjek."
6
s Hadis -sahih. Penosi ga Muslim.
6 Iz djela El-Bijetu ven-nihjetu, 115.
9
Kadaje Uzvieni Allah htio stvoriti Adema, alejhis-selam,
kako bi on i njegovo potomstvo bili na Zemlji, oblikovao
je od nje i njegovo potomstvo na Zemlji. On naredi lblisu,
voi dina i najpobonijem od njih u to vrijeme, da obie
oko njega. Vidje lblis da je on upalj . Shvatio je da se to
stvorenje samo ne kontrolie pa ree: "Ako mi bude data
vlast nad tobom unitiu te, a ako tebi bude data vlast
nada mnom, biu ti neposluan." Kad Allah, delle
anuhu, u Adema udahnu Svog duha (ruha) naredi
melekima d mu uine seddu. Iblis osjeti veliku zavist i
ne htjede mu seddu uiniti rekavi : "Ja sam bolji o
njega, mene si od vatre stvorio, a njega o ilovae." (El
E'araf, 1 2). Usprotivio se naredbi i prigovorio Uzvienom
Gospodaru, donio je pogrean zakljuak, udaljio se od
milosti svog Gospodara. Sa visokog stepena kojeg je
ibadetom dostigao, bio je sputen. Ve se bio poistovjetio
sa melekima, iako nije bio njihovog roda, jer, on je
stvoren od vatre, a oni od svjetlosti. Njegova prvobitna
priroda ga je prevaril a u presudnom trenutku. Vratio se
svom vatrenom korenu: "Svi meleki zjedno seddu
uini osim Iblisa, uzoholio se i bio je nevjerk." (El
Hidr, 30). Iz redova najuzvienijih meleka Iblis bi
sputen na Zemlju bijedan i ponien, pokuen i proeran.
Njemu, dinima i ljudima koji ga budu slijedili obeana je
vatra
?
Nakon to je Allah, delle anuhu, protjerao i udaljio
Iblisa od Svoje milosti, do Smaka svijeta on je zatraio d
mu se da rok do Dana proivljenja i zaprijetio je Ademu i
njegovom potomstvu: ''Daj m vremena do dana
njihovog oivljenja - ree on. Daje ti se vremena - ree
On. E zato to si odredio pa sam u zabludu pao - ree -
kunem se da u ih na Tvom pravom putu presretati pa
7 1id
10
KNJIGA O ZULUMRIMA
u im i sprijeda, i straga, i zdesna, i slijeva prilaziti, i Ti
e ustanoviti da veina njih nee zahvalna biti. Izlazi iz
njega, pokuen i ponien - ree On. Tobom i svima
onima koji s budu povodili za tobom doista u
dehennem napuniti." (El-E'araf, 14-18).
Ibn Kesir kae: Iblis, prokleo ga Allah, je sada iv i prema
kur'anskom tekstu dat mu je rok do Dana proivljenja.
Njegov prijesto je na povrini mora. On na njemu sjedi i
alje vojske da meu ljude bacaju zlo i smutnju.
Od Dabir ibn Abdullaha se prenosi da je rekao: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Iblisov
prijesto je na moru. On svakog dana alje svoje vojske da
zavode ljude. Kod njega najvei stepen imaju oni koji
najvie zavode ljude."
8
Takoer, od Dabira se prenosi da je rekao: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Zaista
ejtan stavlja svoj prijesto na vodu. On alje svoje vojske
protiv ljudi. Najblii njemu po poloaju su oni koji
najvie zavode. Jedan od njih kae: Nisam ostavio tu i tu
osobu dok nije rekla to i to, a lblis mu odgovara: Ne, tako
mi Allaha, nisi nita uinio. Zatim doe jedan od njih i
kae: Nisam ga napustio dok ga nisam od ene rastavio."
Ree Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Pa ga on sebi
priblii i kae: Ti si taj."
9
to znai : Da, ti si taj koji zasluuje poasti, a moe da

znai : Divno je to to si uradio.
8 Pnosi ga Ahmed (3/332) i (3/384 ). H adis je sahih.
9 Hadis-sahih. Penosi ga El-Imam Muslim.
ll
ejtanski putevi do ovjeijeg srca

lbnul-Kajjim, Allah mu se smilovao, navodi est faza kroz
koje ejtan postepeno pokuava uni titi ovjeka.
Prva faza. ejtan se trudi da ovjek postane nevjerik ili
mnogoboac, a ako to ne uspije postii prelazi na drugu
fazu.
Druga faza. To je faza novotarija. On zavodi ovjeka
tako da izmilja i praktikuje novotaije. Ako taj ovjek i
dalje ustraje i biva od sljedbenika sunneta, ejta
zapoinje teu fazu.
Trea faza. Faza velikih grijeha i neposlunosti. Ako
Allah, delle anuhu, od toga zatiti ovjeka ejtan i dalje
ne gubi nadu.
etvrta faza. Faza malih grijeha i ako se od nje spasi (to

znai ako se bude uvao da ne poini male grijehe i ako
uprkos nastojanju ipak poini male grijehe, pouri da
uini tevbu ili ak zauvijek ostavi taj grijeh) tada ejtan
poinje sa ovom metodom.
Peta faza. To je da ejtan ovjeka zaokupi dozvoljenim
(mubah) stvarima. Time se ovjek zaokuplja i protrai
vrijeme u dozvoljene stvari ali se nikada ne bavi ozbiljnim
poslovima.
esta faza. To je da ovjek radei dobro djelo zapostavi

djelo koje je jo bolje. Radei lijepo zapostavi jo ljepe.
Na primjer, inei sunnete zapostavi farzove, preokupira
se sunnetima i ne izvri farz.
12
KNJIGA O ZULUMARIMA
Ovo ne znai da ovjek treba da izostavlja ili nipodatava
sunnet. Upravo praktikovanje sunneta je uzbrdica koju
teba prei na putu pobjede Islama. Nego je ovjekova
obaveza da njegovo praktikovanje vjere bude
sveobuhvato, da obavlja farzove i sunnete, spoljanje i
unutanje propi se uz uslove da ne izostavlja farzove radi
sunneta, a Allah pomae.
lbnul-Kaijim, ABah mu se smilovao, naveo je novotariju
prije velikog grijeha. Iblis vie voli novotariju od velikog
grijeha. Sufan Es-Sevri je rekao: "Novotarija je lblisu
draa od neposlunosti. Iz neposlunosti se ovjek moe
vratiti, ali iz novotarije ne."
1
0
To je zbog ovjekovog uvjerenja da ga novotarija
pribliava Allahu, to nije tano.
Osl i ejtanovi putevi
ejtan ima i druge puteve kojima ostvaruje svoje cileve.

Neki od njih su:
l. Ljutja i strast. Ljutnja je zaista smrt za razum. Kad
god se ovjek naljuti ejtan se njime igra kao to se djeak
igra loptom.
2. Zavist i pohlepa. A ako rob bude pohlepan za neim
ta e ga pohlepa oslijepiti i uiniti gluhim i dovesti u
zabludu.
10 Telbisu lblis o In Devzija st. l l .
13
El-Hasan je izgovorio: Tri su korjena zla: pohlepa, zavist i
oholost. Oholost je sprijeila Iblisa da uini seddu
Ademu. Pohlepa je istjerala Adema iz denneta, a zavist
je natjerala Ademovog sina da ubije svoga brata.
1 1
3. Sitost od hrane, ak i ako je hrana halal, jer sitost jaa
strasti, a strasti su ejtanska oruja. Vehib ibnul -Verd je
rekao: Doprlo je do nas da se zli Iblis prikazao Jaha ibn
Zekerijja-u, alejhis-selam, i rekao mu: "elim da ti dam
savjet." "Lae, ti nee dati savjet, ali obavijesti me o
ljudima" - odgovori Jahja, alejhis-selam. Iblis mu ree:
"Oni su kod nas tri vrste: prva vrsta je natea za nas. Mi
se trudimo dok ga se ne domognemo i zavedemo ga. Ali
on pone uiti istigfare i kajati se (initi tevbu) i upropasti
nam sve to smo ostvarili. Zatim mu se vratimo, ali on
ponovi tevbu. Mnogo patimo zbog ovakvih ljudi, jer ne
gubimo nadu da emo ih zavesti, a ipak kod njih ne
postiemo ono to elimo. Druga vrsta je pred nama kao
lopta pred vaim djeacima, prevremo ih kako hoemo.
Oni nam nee nauditi. Trea vrsta su ljudi poput teb,
zatieni od grijeha. Sa njima nita ne moemo postii."
Jaha ga upita: "Pa prema tome, da li si kod mene neto
postigao?" "Ne, osim jednom. Iznio si hranu da jede, a ja
ti nisam prestajao otvarati apetit sve dok nisi pojeo vie
nego si htio. Te noi si zaspao i nisi ustao da klanja noni
namaz, kao to si to uvijek radio" - odgovori ejtan. Jahja
mu ree: "Nema sumnje da se neu do sitosti najesti dok
sam iv." Zli mu odgovori: "Nema sumnje da poslije tebe
ni jednog neu savjetovati."
1
2
11
Ikzu ulil-himemil-alijeti ila igtinamil-ejjamil-halijeti, str. 182.
12
Iid, str. 1 30.
14
KNJIGA O ZULUMARIMA
4. enja za ljudima. Kada enje prevladaju u srcu,
ejtan tog ovjeka uini sklonim usiljenosti i ulagivanju
osobama za kojima ezne. ovjek se tada koristi raznim
vrstama pretvaanja i zavoenja, dotle da mu osoba za
kojom ezne postane kao predmet oboavanja.
5.
urba i neustrajnost u poslovima. U urbi ejtan svoje

zlo usmjeri na ovjeka odakle se on i ne nada.
urba je od
ejtana, staloen ost je od Allaha.
6. Pretjerana pristasnost prema odreenim mezhebima,
strastima, ejhovima i mrnja prema neistomiljenicima.
7. Runo miljenje o muslimanima. Uzvieni je rekao:
''O vjerci, konite s mnogih sumnjienja, nek
sumnjienja su, zista, grijeh." (El-Hudurat, 12).
8. krtost i strah od siromatva. Rekao je Sufan: "ejtan
nema jaeg oruja nego to je strah od siromatva. Ako se
to u ovjeku pojavi, uzimae kada nema pravo, nee dati
onima koji imaju pravo, nee govoriti istinu, govorie
pristrasno i imae loe miljenje o svom Gospodaru."
1 3
Rekao je Hatim El-Esam: "Svakog juta ejtan mi govori :
'ta e jesti? ta e obui? Gdje e stanovati ?' - pa mu
odgovorim: Kuau smrt, obui u efne i stanovau u
kaburu."
1
4
1
3 jh Taha Aff, Mekjidu--ejtani, st. 124,125.
1
4 Er-Risaletul-Kuejrij etu, st. 17.
15
Oblici ejtanskih spletki
l.
ejtanska spletka je da namami ovjeka na odreeni

put stvarajui kod njega iluziju da mu je u tome kori st i
tako ga dovede u situaciju da bude prekoren.
ejtan ga se
tada odrekne i prepusti ga neprijateljima. Stoji i nasl auje
se gledajui nesree svoje rtve i izruguje mu se, kao to
je opisano rijeima Uzvienog: "l kada im je jtan kao
lijep predstavio pstupke nihove i rekao: 'Niko vas
danas ne moe pobijediti i ja sam va zatitnik!' Onda je
on, kada su s dva protivnika tabora sukobila natrag
uzmaknuo i rekao: 'Ja nemam nita s vama, ja vidim
ono to vi ne vidite, ja s bojim Allaha jer Allah strno
kanjava."' (El-Enfal, 48).
2. Njegova spletka je i da zastrauje vjerike svojim
vojskama i saveznicima kako se ne bi protiv njih borili.
Rekao je o tome Uzvi eni Allah: ''To vas je samo jtan
pristalicama svojim plaio, i ne bojte ih s, a bojte s
Mene, ako ste vjerci." (Alu Imran, 175).
3. Njegova spletka je i da ovjeku uljepa djelo koje mu
teti do te mjere da ovjek zamilja da je to najkorisnija
stvar za njega. Isto tako on u ovjeku probudi odbojnost
prema najkorisnijim stvarima toliko da se ovjeku ini da
su one tetne. Koliko je samo lj udi zavedeno ovim
trikovima. Koliko je on neistina zasladio i prikazao u
lijepom ruhu, a zabranio istinu i prikazivao je u odbojnom
liku. Ulepao je ljudima oboavane kipova, kidanje
16
KNJIGA O ZULUMARIMA
rodbinskih veza, brak sa majkama i uz nevjerstvo,
grijeenje i neposlunost im obeao postizanje raja.
Zapostavljanje nareivanja dobra i odvraanja od zla im
je prikazao u odori lijepog ponaanja prema ljudima i
postizanju njihove naklonosti .
4. Njegova spletka je i podsticanje ljudi na pretjerivanje
u vjeri ili na njeno zanemaivanje. Neki uenjaci iz
prijanjih generacija su rekli: "U svakoj naredbi koju je
Allah, delle anuh u, dao ejtan ima dvije tenje; jedna je
ka pretjerivanju, a druga ka zanemarivanju, svejedno mu
je za koju se ovjek odlui ."
5. Njegova spletka je i uljepavanje neistinitog govora,
oprenih miljenja i kontadiktatomih matarija koja su
smetljite mozgova, iverje neotesanih ideja, pjena baena
na zatamljena neodluna srca koja izjednaavaju istinu sa
neistinom, greku sa ispravnou, iji je oslonac - rekla
kazala i duge rasprave. U tim laama plove zatamljena,
neodluna srca koja ne znaju razlikovati strane svijeta,
stranu istine i neistine, stranu greke i ispravnosti. Ona
ak ne posjeduju nikakvo siguro istinsko uvjerenje kao
kormilo. Ta srca jedna drugim apuu kitnjaste i
obmanjujue rijei. Za to ponekad koriste i Kur'an. Hitaju
u svojim sumnjama i kolebaju se u nedoumicima. Molimo
Allaha da nas od toga zatiti .
6. Od njegovih spletki dobrim i ucemm ljudima. On
nadahnjuje ljude da mu ljube ruku, da ga dodiruju radi
bereketa, da ga hvale, da od njega tae hajr dovu i slino.
Kada on sebe vidi u tom poloaju osjeti samodopadljivost
toliko jaku da e povjerovati ak u rijei poput: "Ti si
17
jedan od velikih evlija, radi tebe se otklanjaju belaji od
stvorenja." Time je dobri i ueni ovjek potpuno propao.
Ako vidi da su neki ljudi prema njemu hladnokrvni ili mu
nisu dovoljno ponizni pobuni se, i u sebi osjeti otpor. On
je gori od velikih grijenika ustrajnih u grijehu. Veliki
grijenici su blii spasu od njega. O ovakvim ljudima El
Hasan je rekao: "Koliko je obmanuti h pohvalama. Koliko
je uobraenih jer im je Allah pokrio sramote!".
7. Njegova spletka je i da navede ljude da uvijek imaju
istu odoru ili odijelo, izgled i nain hoda. Da uvijek
sluaju samo jednog uitelj a i da imaju izmiljen pravac.
On im namee da to neizostavno ine kao to ine i
farzove. Oni to nikada ne izostavljaju, a grde i smataju
grijenim onoga ko to ne ini.
8. Njegova spletka je i aputanje i l ana nadahnua o
pitanju istoe i namaza pri likom nijjeta za namaz. Time
on ljude baci u okove i lance i izvede ih iz kruga
sljedbenika sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem. Kod nekih ljudi on stvori iluziju da nije
dovoljno za valj aost namaza ono to se navodi u
sunnetu, nego tome treba pridodavati jo navika. Tako im
ejtan sabere pogreno rasuivanje, trenutanu
zamorenost i umanjuje nagrade, tako da neki od njih ak
vjeruju da, ako se abdeste "samo" kako se Allahov
Poslanik abdestio i klanjaju "samo" kako je on klanja,
abdest je neispravan, a i sto tako i namaz.
lblis se na Sudnji dan odrie svojih sljedbenika. Prenosi
se od Ukbe ibn Amira, radijallahu anhu, da je rekao:
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
18
KNJIGA O ZULUMRIMA
"Kada Allah sakupi prethodne i naredne te presudi meu
njima i zavri suenje, vjerici e rei : 'Na je Gospodar
meu nama presudio, a ko e za nas initi efa'at?' Rei
e: 'Hajdemo Ademu.' I spomenu Nuha, Ibrahima, Musa-a
i Isa-a. Isa e rei: 'Uputiu vas ka nepismenom
vjerovjesniku.' Te e mi oni doi i Allah e mi dozvoliti
da se uputim prema Njemu. Sa mjesta gdje sam sjedio dii
e se najljepi miris koji je iko ikada omirisao. Kad
doem do svog Gospodara primie moj efa'at i dae mi
svjetlo od kose na glavi do noktiju na stopalima. Zati m e
nevjerici rei : 'Ovo su vjerici nali za sebe zagovaraa,
a ko e za nas zagovarati? To nije niko do li lblis, on nas
je i doveo u zabludu.' Doi e lblisu i rei e: 'Vjerici su
ve nali za sebe zagovorika i ti ustani zauzimaj se za
nas, jer ti si nas i doveo u zabludu.' On e ustati, a sa
mjesta gdje je sjedio e se podii najruniji miris koji je
iko ikada osjetio. A zati m e se njihov pla poveati . ("l
kada bude sve rjeno jtan e rei: 'Allah vam je pravo
obanje dao, a ja sam svoje obeanje iznevjerio. Ali ja
nism nikakve vlasti nad vama imao, samo sam vas
pozivao i vi ste m se odazvali. Zato ne korite mene ve
sm sbe niti ja vama mogu pomoi, niti vi meni moete
pomoi. Ja nemam nita s tim to ste me prije smatrali
Njemu ravnim.' Nevjernike sigurno eka bolna patnja."
Ibrahim, 22)."
Rekao je Ibn Kesir: "Ovo je tekst Ibn Ebi Hatima i navodi
ga Ibn Derir."
1 5
Prenosi se od El-Hasana: "Na Kijametski dan e Iblis stati
na mimber od vatre i odrati govor. Rei e: 'Zaista vam
je Allah obeao . . . do rijei . . . niti ste vi moji spasioci.',
15 Tefsir In Kesir (21819), ali on nije nita rka o njegovom senedu, dok
evkani kae: "Njegov sened je Es-Sujuti okarakterisao kao sla." Fethul

Kair, 3/105.
19
odnosno pomagai. 'Ja poriem ono to ste vi mene inili
drugom Bogu prije."' - kae El-Hasan, odnosno, tako to
ste mi se pokoravali na dunjaluku.
1
6
16 Navoi In Drir i lbnul-Munzir i In Ehi Haim, Fethul-Kair, 3/105.
20
KNJIGA O ZULUMARIMA
2.
Kabil - pri ubica u istoriji ovjeanstva
ta ima bjednije od ovjeka kada mu umre savjest,

povedu ga strasti, zamrse mu se osjeanja, a skameni srce.
On se pretvara u krvolonu zvijer, u lukavog lisca i
okorjelog ejtana, prokleo ga Allah. Njemu savjeti ne
koriste, od njega se nikakvo dobro ne moe oekivati.
ejtan ga je za uzde uhvatio, prohtjevi njegovi su ga

nadjaali. Utjeemo se Allahu od toga.
Kako je poela tragedija
Prije nego li emo poeti sa pripovijedanjem naveemo
opis dvaju glavnih likova prie. To su Ademovi, alejhis
selam, sinovi.
Prvi je Kabil. Bio je egoista. Samoljublje je njime
potpuno vladalo i zaslijepilo mu oi i srce.
21
Drugi je Habil , njegov mlai brat. Rodio se u narednom
majinom porodu. Bio je dobar i prijatan i drugima je
volio pomagati. Bio je pobonjak. Mnogo je tovao sve
Allahove, delle anuhu, naredbe. Po zanimanju je bio
stoar.
ta se zatim desilo
Havva je imala dvadeset poroda i svaki put je rodila
blizance, muko i ensko. Tadanji eriat je nalagao da se
ovjek oeni svojom blizankinjom. To je bilo propisano iz
nude. Havva je rodila Kabila i njegovu lijepu sestru
Levzu, i poslije je rodila Habita i njegovu sestru
lklimiju.
1
7
Pod budnim okom majke Havve i oca Adema djeca su rasla
i sinovi su stasali u mladie. Kada se dostiglo doba
punoljetstva Kabil i Habil krenuli su u potragu za
opskrbom nastojei da udovolje potebama ivota. Kabil ,
najstaiji sin Ademov
1 8
je bio zemljoradnik, dok je Habil
bio stoar. Nakon odreenog vremena Kabil i Habil
odluie da se oene i da se smire. To povjerie roditeljima.
Allah objavi Ademu da se Kabil oeni Habilovom
blizankinjom, a Habil Kabilovom.
Od Seida ibn El-Musejjeba se prenosi da je rekao: "Allah
je naredio Ademu da pri enidbi razdvoji blizance: ovog za
tu i tu za ovog. Adem se pokorio Allahovoj odredbi i
saopti Kabilu i Habilu ta mu je Allah naredio. Kabi! je
odbio ono to mu je prenio Adem i nije bio zadovoljan tim
17 Pogledaj u djelima Gaert-Tibja o Dema'a EI-Hamevija, str. 245; El
ltka, 21103; Et-Tabekatul-Kubra, 1/36.
18
Iz djela Hajatul-Hajva od Demirija.
22
KNJIGA O ZULUMARIMA
brakom, jer je smatrao da je Habilova blizankinja manje
lijepa od njegove. Zavidio je bratu na braku sa njegovom
sestrom Levzom i nije se zadovoljio onim to mu bi dato.
Otkazivao je pokorost ocu, zlo i pokvarenost su mu
obuzeli duu, a zavist se s njim poigravala kako je htjela.
S druge strane, Habil je sauvao smirenost i skruenost
pokoravajui se naredbi svoga oca Adema.
Pria o Kurbanu
Adem ree Kabilu: "Ako nisi zadovoljan, onda vas
dvojica prinesite kurbane i vai kurbani e meu vama
presuditi." Kabil upita: "Kako e meu nama presuditi?"
Adem ree: "
iji kurban bude primljen, ona pripada

njemu (lijepa sestra Levza)."
1
9
Njihov kurban bio je da
prinesu rtvu, da je ostave na zemlji dok vatra ne doe da
je pojede.
20
Habil je izabrao debelog ovna da ga rtvuje Allahu, dok je
Kabil kao rtvu izabrao snop loe penice. A u drugim
predajama stoji da je u snopu vidio veliki klas i okrunio
ga trljajui i zatim pojeo. Svaki je uzeo svoj kurban i
stavio ga na uzvienje (breuljak). Vatra je sila sa
nebesa, uzela Habilovog ovna i gore ga uzdigla. Prenosi
se od Ibn Abbasa i drugih da je taj ovan uzdignut u
dennet i tu je ostao da pase sve dok nije sputen Ibrahim
da ga zakolje umjesto sina Ismaila
?
1
19 Prenosi se o Ibn Abbasa, Ka'ba i Abdullaha ibn Selama, r.a.
20
Nisaul-Enbijai f davil-Kur'ani ves-Sunneti, Ahmed Hali! Dema'a, str.
55,56.
2
1
Tefsir Ibn Kesir, '67. Kae da mu je isnad dobar.
23
I ponovo je Kabil zavidio Habilu, zloba se probudila u
nemu i tada ree bratu Habilu: "Tvoja rtva je
primljena, a moja nije, i zaista u te ubiti." A Habil mu
ogovori: " ... Allah prima samo od onih koji su
bgobojazni. I kad bi ti pruio svoju ruku da me ubije,
ja ne bih pruio svoju ruku prema tebi da te ubijem, jer
se bojim Allaha Gospodara svjetova. Ja elim da ti
pnese i moj i svoj grijeh i da bude stanovnik u vatri, a
to je kazna za sve nasilnike." (El-Maide, 28,29).
Ibn Kesir kae: "Ovaj govor sadri pouku za njega. ako bi
elio da je primi i ukor ako bi joj lea okrenuo."
2
Ibn Abbas kae: "Plaio ga je vatom, ali se nije okanio, i
nije se osvrtao na ukor." Na taj nain Rabi\ mu je
slikovito prikazao svoje strahovanje od zloina, da bi ga
postidio, odgovorio od onog na ta ga strast navraa
prema svom bratu muslimanu, poniznom
bogobojaznom."
2
3
Uzvieni Allah kae: "l strast ga njegova navede da ubije
brata svoga, pa ga on ubi i postade od izgubljenih." (EI
Maide, 30).
FE TA VVE'AT LEHU NEFSUHU (I strast njegova ga
navede), odnosno doaptavala mu, uljepavala
ukraavala.
KA TLE EHIHI FEKA TELEHU (da ubije brata svoga i on
ga ubi). Navode da ga je udario kamenom ili komadom
gvoa.
F ASBEHA MINEL-H
A
SIRIN (i postade o izgubljenih).
Da, zaista postade od izgubljenih.
Izgubio je svoju duu i doveo je do puta propasti. Izgubio
je brata i tako se liio druga i pomagaa. Izgubio je oca i
22
Tefsir In Kesir, 21.
23 Nisaul-Enbiaf dvil-Kur'ani ves-Sunneti, str. 59.
24
KNJIGA O ZULUMARIMA
majku tako da e radi njihove srdbe Allahova srdba na
njega biti sputena. Izgubio je ovaj svijet, jer se ubici
ivot ne smijei. Izgubio je Ahiret uinivi svoj prvi i
posljednji grijeh.
24
Pa, kakva kazna bi?
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Nijedan
grijeh ne zasluuje Allahovu kaznu na dunjaluku, pored
onog to se za njegova poinioca srrema na Ahiretu, osim
nasilja i kidanja rodbinskih veza."
2
I ubica je svezan za jednu nogu od lista do butine, i od
tada je njegovo lice okrenuto suncu. Gdje god se okrene, i
on se okrene. I nad njim je u ljeto ograda od vatre, a u
zimu ograda od leda.
26
Prenosi se od Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhuma,
da je rekao: "I mi zaista vidimo da je meu Ademovim
sinom ubicom i stanovnicima vatre pravedno gjeljeno.
Kazna nad njim je dvostruka kazna nad njima."
7
Prenosi se od Ibn Mes'uda, radij allahu anhu, da je rekao:
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "I
nee ubiti ljudsko bie nepravedno, a da prvi Ademov
sin nee imati udio u njegovoj krvi, jer je on bio prvi koji
je poinio ubistvo."
2
8
24
1bid
25
Hadis je sahih. Prenose ga Buhaija u El-edebul-meufe, 29; Ebu Davud,
49; Tinnizi i Ibn Mae.
26
Tefsir Ibn Kesir, 212.
27
1bid.
28
Hais je sahih. Prenose ga svi osim Ebu Davuda.
25
Prenosi se od Abdullaha ibn Omera da je govorio: "Od
najnesretnijih ljudi je ovjek, sin Ademov, koji je ubio
brata, i nee biti prolivena krv na zemlji od kako je ubio
svog brata pa do Sudnjeg dana, a da ga nee stii zlo od
nje, zato to je on prvi koji je poinio ubistvo."
29
Rekao je Ibrahim En-Neha'i : "Ne postoji nijedna rtva
nepravedno ubijena, a da nee prvi Ademov sin i ejtan
nositi tret za to."
3
0
I zbog toga je lien blagodati dunjaluka i Ahireta. Istinu je
rekao Uzvieni i Slavljeni Gospodar: "l tako kanjavamo
one koji lai izmiljaju." (El-E'araf, 1 52). A Habil, kao
to stoji u predajama, nije bio slabi, nego je bio ovjek
koga je Allah obdario velikim znanjem i tjelesnom
snagom.
Ibn Derir, Allah mu se smilovao, navodi u svom tefsiru
od Abdullaha ibn Amra da je rekao: "Tako mi Allaha,
ubijeni je bio jai, ali se sustezao od grijeha i samo ga je
bogobojanost sprijeila da ne digne ruku na svoga
brata."
3 1
Pao je u Kabilove ruke. Nakon to mu se slika zloina
pokazala u stvarom obliku, slika nepominog tijela kojeg
je ivot napustio, Kabi! je sjeo pored ubijenog brata
ostavi tako nemoan pred tijelom brata krvlju umrlj anog
i pitao se: "Gdje u s njim? Gdje u ga sakriti?" Njegov
brat je bio prvi ovjek koji je umro na zemlji. Kao to se
da zakljuiti, ukopavanje mrtvih bilo je neto do tada
nepoznato.
evkani, Al l ah mu se smilovao, kae: "Nije

znao kako da ga zakopa zato to je bio prvi mrtvac od
Ademovih potomaka." I dok je tako stajao zbunen i u
2
9 Tefsir In Kesir, 212.
30 Iid.
31 Tefsirt-Taberi, 61191; In Kesir, 2/69. Pogledaj Et-Tabekt, 1/37.
26
KNJIGA O ZULUMARIMA
nedoumici, tiinu je prekinuo glas gavrana koji se borio s
drugim gavranom. Nedugo zatim jedan od gavranova bio
je ubijen. Gavran ubica se spustio na zemlju, iskopao
rupu, zatim guruo mrtvog gavrana u nju i prekio ga
zemljom. I ovdje Kabi l otkri svoju slabost i nemo jer nije
razmiljao kao gavran ubica. Uzvieni Allah kae: "Allah
onda posla jednog gavrana da kopa po zemlji da bi mu
pkazao kako da zakopa mrtvo tijelo svoga brata. Teko
meni - povika on - zar ja ne mogu kao ovaj gavran da
zakopam mrtvo tijelo brata svoga. I osjeti grinju
savjesti." (El-Maide, 31).
Profesor Ahmed Halil Duma' je rekao: "Iz ovog ajeta
jasno se vidi da Kabilovo kajanje nije bilo pokaanje
(tevbe-i-nesuh) jer bi Allah primio njegovu tevbu, nego je
to bilo kaanje koje ga je pogodilo kad je uvidio
besmislenost onog to je uradio i onog to Je slijedilo iza
toga, od umora, patnje, zabrinutosti i jada."
2
Ed-Dumejri,
Allah mu se smilovao, u svojoj knjizi Hajatul-Hajvan
kae: "Prvi od Ademovih potomaka koji e biti baen u
vatru je Kabil. Uzvieni Allah kae: 'Gospodaru na,
pokai nam onu dvojicu od dinova i ljudi koji su nas
zaveli'." (Fussilet, 29). A ta dvojica su Kabil i Iblis."
33
Ibn Duma'a, Allah mu se smilovao, je rekao u svojoj
knjizi Garerut-Tibjan da se pod "dvojicom koji su nas
zaveli" misli : Iblis od dina i Kabil od ljudi, zato to su
oni prvi koji su bili nepokori prema Allahu."
3
4
Tragedija
je okonana, a Kabil je izgubio dunjaluk i Ahiret. Zavist
ga je gurula u propast, a Habil je svojom pobonou
zasluio vjene blagodati.
Istinite su rijei pjesnikove:
32
Nisaul-Enbiaf dvil-Kur'ani ves-Sunneti, st. 62.
33
Iid, st. 63.
34
Iid.
27
Pa reci onome to mi osta zavidan,
Zna li prema kome ti ne imade edeba.
Ti Allahovu dobrotu omalovai,
I misli ono to mi je dao da ne treba.
A mjesto tebe mene dobrim osnai
I tebi put elja zatvori.
Ajeti i hadisi upozoravaju na ubijanje ovjeka bez
razloga.
l. Uzvieni Allah kae: "Zbog toga smo m propisali
sinovima Israilovim, ako neko ubije nekoga koji nie
ubio nikoga, ili onoga koji na zemlji nered ne ini, kao da
je sve ljude pubijao; a ako neko bude uzrok da s neiji
ivot suva, kao da je svim ljudima ivot suvao." (EI
Maide, 32).
Imam Ibn Hader El-Hejsemi je rekao: "Izjednaavanje
ubistva jednog ovjeka sa ubi stvom svih ljudi je krajnje
naglaavanje i pruveliavanje odvratnosti prema ubistvu
nevine osobe, odnosno, isto kao to je ubistvo svih ljudi
runo i neprihvatljivo djelo bilo kome, tako bi trebalo da
bude i ubistvo jednog ovjeka."
35
Ibn Abbas je rekao. "Ko ubije poslanika ili pravedna
vladara kao da je sve ljude pobio, a ko im prui ruku
pomoi kao da je svim ljudima ivot sauvao."
36
Mudahid kae: "Ko ubije osobu koju je Allah zabranio
da se ubije, bie zbog toga baen u vatru kao to bi bio
baen da je ubio sve ljude. A ko spasi da ne bude ubijena,
kao da je sve ljude spasio."
37
35 Ez-Zair an ikir.-Kebir, 2194.
36 Iid 21 95.
37 Iid.
28
KNJIGA O ZULUMARIMA
Sulejman ibn Ali je rekao Hasanu: "O Ebu Seide, je li se
ovaj ajet odnosi na nas kao to se odnosi na lsraeliane?"
Rekao je: "Tako mi Onog osim kojeg drugog Boga nema,
nije krv sinova Israilovih Allahu draa od nae krvi ."
3
8
2. Uzvieni je rekao: ''Onaj ko ubije vjernika hotimice
kazna mu je dehennem, u kome e vjeno ostati. Allah
e na nega gjev Svoj spustiti i proklee ga i patnju m
veliku pripremiti." (En-Nisa, 93).
El-Hulud, znai vjenost, odnosno, dug boravak.
Ve le'anehu, znai proklee ga, odnosno, udaljiti od Svoje
mi1osti .
3
9
3. Prenosi se od Ebu Hurejre, radij allahu anhu, da je
Boiji Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, rekao:
"Klonite se sedam stvari koje vode u propast." Rekoe:
"O Boiji Poslanie, koje su to?" Rekao je: "
irk Allahu,
sihr, ubistvo nevine osobe osim s pravom, kamata,
iskoritavanje imetka siroeta, bjeanje s bojnog polja,
potvora udatih bezazlenih vjemica."
40
4. U hadisu stoji: "Vjerik je jakog imana sve dok ne
prolije nevinu krv." (Prenosi ga Buharija).
5. Prenosi se od El-Bera'a da je rekao: "Rekao je Boiji
Poslanik, sa1la11ahu alejhi ve sellem: "I propast cijelog
38
1bid.
39 EI-Kebar, sa fsnotama doktora Usame Muhammeda Abui-Azima, str.
190.
4 Pnose ga Buhaija (5/76-Feth) i Muslim, 1/2.
29
svijeta je kod Allaha manja od ubistva vjerika
nepravedno."
41
6. Prenosi se od Ebu H ure j re da je rekao: Rekao je Boiji
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Da stanovnici
Njegovih nebesa i stanovnici Njegove Zemlje uestvuju u
proljevanju krvi vjerika, to bi ih sve u vatru odvelo."
(Sahih, prenosi ga El-Bejheki u djelu E-u'abu, 4/353).
7. Prenosi se od Ibn Mes'uda da je rekao: Rekao je Boiji
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Prvo to e meu
ljudima biti presueno na Sudnjem danu jesu prolivene
krvi ."
42
Islam je propisao osvetu da bi sauvao ivote onih koji su
nepravedno ubijeni i naglasio je da je u osveti ivot, kako
kae Uzvieni : "A vama je u osveti ivot, o vi koji pameti
imate, da biste bili bogobojazni." (El-Bekare, 1 79).
4
1
Hadisje sahih. Prenosi ga Ibn Made, 2/261 9. Albai je rekao: Sahihje.
42 Prenosi ga Buhaja 12/686 i Muslim, 31130.
30
KNJIGA O ZULUMARIMA
3.
Neposluni sin - Kenan i bn Nuh
Uzvieni kae: ''O Nuhu, on nije dijete tvoje, jer radi ono
to nevalja." (Hud, 46).
Nuh, alejhis-selam, je proveo u svom narodu 950 godina
pozivajui ih na pokorost Jedinom Allahu, i da ostave
oboavanje kipova. Ali oni su se uzoholili i bili ustajni u
idolatriji . Svaki put kad bi ih pozivao stavlj ali bi prste u
ui i zamotavali se odjeom. Pozivao ih je danonono,
tajno i javno, ali ih je njegovo pozivanje jo vie udaljilo.
Uzvieni Allah kae: "l rekli su: Nikako, boanstva svoja
ne ostavljajte i nikako ni Vedda ni Suvaa, a ni Jegusa ni
Jeuka ni Nesra ne naputajte!" (Nuh, 23). Odnosno ne
ostavljajte njihovo oboavanje. Muhammed ibn Ka'b je
rekao: "Ovo su imena dobrih ljudi koji su ivjeli u
periodu izmeu Adema i Nuha. Poslije njih se pojavio
narod koji ih je poeo oponaati u ibadetu. Onda im je
Iblis rekao: 'Kad bi naslikali nihove likove dosljednije bi
slijedili njihov primjer u pobonosti .' Oni to i uinie.
Onda narodu koji je doao poslije njih lblis ree: 'Oni koji
31
su bili prije vas su ih oboavali pa ih i vi oboavajte! '
Tada se pojavilo oboavanje kipova. I ove slike su
nazvane ovim imenima zato to su ih naslikali prema liku
tih ljudi ."
4
3
Kur'an objanjava da je N uh, alejhis-selam, dugo pozivao
svoj narod, ali mu se odazvao samo mali broj . Rekao je
Uzvieni: "A malo je bilo onih koji su s njim vjerovali."
(Hud, 40). Njegov naod je pourivao Allahovu kaznu. O
njima Uzvieni kae: '' Nuhu, reko oni, ti si elio da
s s nama raspravlja, i dugo si se raspravljao. Daj neka
s ostvari ono to nam prijeti, ako istinu govori. To e
vam uiniti samo Allah ako bude htio - ree on - i neete
moi umai." (Hud, 32,33). Zatim je Allah objavio Nuhu:
"da osim onih koji su ve vjerci niko vi iz naroda
tvoga nee vjerk postati i zato s ne alosti zbog onoga
to oni stalno ine." (Hud, 36).
N uh, alejhis-selam, je jako elio d njegov narod povjeruje,
pa mu je Allah, delle anuhu, objavio da niko od njih nee
povjerovati kako bi mu tu udnju sa srca uklonio. Te mu je
Allah nagovjestio da e ih on kazniti i unititi. Tvorac mu
je saopio da e ih kazniti potopom. I kada je jedini put
spasa od potopa bio gradnja lae, Allah, delle anuhu, je
uistinu naredio Nuhu da pripremi materijal za lau. Onda
mu je objavio kako da je napravi. Naredio mu je da ga ne
pita za one koji su prema sebi nasilje uinili, meu kojima
je bila i njegova ena. (Ismijavala je Nuha i njegovo
pozivanje. Ova nesretnica se predala ejtanu, kao put
izabrala nevjerstvo, za vladanje uzela tvrdoglavost, a
ironiju kao nain ophoenja).
43 Fetul-Kar, 5/0.
32
KNJIGA O ZULUMARIMA
Njihova sudbina je zapaena. S njima je zavreno.
Nemoj me moliti za njih, niti ih proklinjati. Kad se Boije
odreenje (kada) obistini, dova ne pomae.
4
I stvar bi gotova. I donese Stvoritelj Uzvieni pravednu
presudu, da kazni nevjerike potopom.
I gradei lau
Odazvao se Nuh, alejhis-selam, Allahovoj naredbi da
gradi lau. A nije znao Nuh ni bilo ko drugi kako se laa
pravi, zato mu je Allah objavio kako da je pravi i poduio
ga kakva teba da bude. Kae Uzvieni Allah: "l gradi
lau pred Nama i pod Naim nadahnuem." (Hud, 37).
Poeo je Nuh, alejhis-selam, gradnju lae i spremio je za
to svo potebno orue. Izgleda da ga je ena viala kako
prebact je drva. A potom on otpoe rad na njenoj
konstrr kciji u obliku lae. Ali ne u blizini mora ili u
blizini velike rijeke, to je izazvalo iznenaenje i
zapanjenost kod njegove ene d ga je poela ispitivati i
ismijavati : "Nuhu, ta gradi od ovih dva?" Nuh ree:
"Lau da se spasim zajedno sa vjericima kada doe
Allahova odredba." Ona mu ree podrugljivo: "A gdje je
voda na kojoj e ploviti? Mislim da si poludio ili te je
pogodila opsjednutost radi ljutnje bogova. Zar se moe
pojmiti da laa plovi po kopnu?'
,
.
5
I svaki put kada bi
pored njega prole glaveine njegova naroda ismijavali bi
4 Po ''kaa" ovdje se pmijeva konani "kada" u kojem nema
mogunosti, a t se tie odenja ''kaa-a", dova ima korsti, pa ga moda i
otkloni.
45 Nisul-Eniai, st. 87,88.
33
ga i govorili: "O Nuhu, poslije poslanstva postao si stolar!
Zaista je ovo udno! " El-Maverdi, Allah mu se smilovao,
je rekao: "Kada su vidjeli da gradi lau, a prije toga nisu
uopte vidjeli sagraanu lau rekli su: 'O Nuhu, ta to
gradi?' 'Gradim kuu na vodi,' - od!ovori Nuh. udili su
se njegovom govoru i rugali mu se.'
Pa im je Nuh govorio: ''Rugaemo s i mi vama onako
kko s v rugate." (Hud, 38).
I okonao je Nuh gradnju lae.
Navode mufessiri, a i drugi uenjaci, miljenja o vrsti
drveta od kojeg je sagraena laa, o njenom obliku,
duini, irini i visini.
ihabuddin El-Alusi je rekao: "Svakom onom koji tei
znatielji bolje je da vjeruje da je Nuh, alejhis-selam,
sagradio lau onako kako je Allah spomenuo u Kur'anu, i
da sebi ne doputamo da govorimo o nenoj duini, irini,
visini, od kojeg je drveta napravljena i koliko je vremena
trebalo da se sagradi i slino tome, to ga Kur'an nije
objasnio niti ga je vjerodostojan sunnet spomenuo.'-
47
Imam El-Razi kae: "Ono to znamo jeste da je bila
iroka, kako bi stali u nju svi vjerici iz njegova naroda i
ono to im je potrebno i kako bi u nju ukrcali par svih
vrsta ivotinja. I zato to je ova mjera sfomenuta u
Kur'anu, a dok druge mjere nisu spomenute.'.4
4 Nisaui-Enbija, st. 90. Penesno iz tefsir Maverdijevog.
47 Ruhui-Meai, 124, penesno iz djela Nisai-Enbia, st. 92.
4 Mefaul-gajbi, 1 7/170.
34
KNJIGA O ZULUMARIMA
I iknu voda
Uzvieni Allah je dao Nuhu, alejhis-selam, znak koji
ukazuje na poetak potopa, a to je izbijanje vode iz
TENNURA (odnosno iz pei u kojoj su pekli hljeb)
49
ili je
to izbijanje vode iz vatre (vulkan). Rekao je Ibn Abbas:
"TENNUR je povrina zemlje i Nuhu bi reeno: "Ako
vidi vodu na povrini zemlje ukrcaj se ti i ko je s
tobom."
50
A Arapi nazivaju povrinu zemlje Tennurom.
51
I priblii se istinita prijetnja i stie Allahova odredba i
iknu voda. Allah otvori vrata nebeska ljevajui vodom, i
uini da izbiu zemaljski izvori.
Nuh i vjerici se ukrcae u lau i ue sa njima par od
svake ivotinske vrste. Ree im Nuh: "Ukrcajte s u nju,
u ime Allaha neka plovi i neka pristane. Gospdar moj,
uistinu prata i smilostan je." (Hud, 41 ) Popevi se na
lau spasie se svi vjerici i Allah ih zatiti zla tog
potopa, a nevjerici, podugljivci se utopie.
5
2
Uzvieni je rekao: "l Mi smo kapije nebeske potvarali
voi koja je neprestano lila, i uinili da i zemlje izvori
provru, i voe su s sstale kako je oreeno bilo, a
njega smo na onoj od dasaka i klinaca sgraenoj, a koja
49 Mudid, At.ja i El-Haan su to naveli. Fethui-Kadir, 21498.
50 Navoe ga Seid ibn Mensur, Ibn Derir, Ibn Munzir, Ibn Ebi Hatim i Ebu
ejh od Ibn Abbasa

51
Fethui-Kair, 21501 .
5
2
Nisaui-Enbijai, st. 92, 93.
35
je plovila pod brigom Naom, nagrada je to bila, za onog
koji je odbaen bio." (El-Kamer, 1 1 - 1 4).
I potop uini da pobjedi vjera nad nevjerstvom i uzdie se
laa na vo, i uzvisi se val i prkri zemlju. Utopi se ena
Nuhova (nije se ukrcala sa vjericima mislei da e je njena
kua spasiti od vode i zatiti je od njenog previranja). Niko
danas nee biti zatien od Allahove odredb. A Nuh,
alejhis-sela, kada se ukrcao na lau i uveo u nju vjerike i
porodicu, kao to mu je bilo nareno, vidje sina Kenana
van la, ai ipak blizu, dovolno da uje poziv. Nije vidio
svoju enu. Obuze ga oaj radi njene sigurosti . Mislio je da
je jedino ona izuzeta i da je samo ona ta o kojoj je Allah
prije govorio (da je njeno nevjerstvo konano i da je kazna
za nju neizbjena). Poele da njegov sin pvjeruje, zato to
mu je ranije ve obao.
Sin Kenan mu je prije potopa pokazivao vjeru, a skrivao
nevjerstvo. Poslaici su vodili brigu o spoljanjim stvaima,
a Allah poznaje ono to je skriveno.
I ka je vidio sina u blizini lae na mjestu gdje moe uti
pziv, zaelio je njegov spas. Mislio je daje vjerik pa muje
rekao: ''O sine, ukrcaj s s nama i ne budi s
nevjercima." (Hud, 42). I njegove rijei (ne budi sa
nevjericima) su dokaz da je Nuh smatao svog sina
vjerikom. I kad mu je sin rekao: "Popeu s na kakvo
brdo koje e me o vode ztiti." (Hud, 43). Nuh mu je
odgovorio: "Niko danas Allahove kazne nee pteen
biti, osim onaj kome s Allah smilovao." (Hud, 43).
E-
evkani o Kenanu ibn N uhu je rekao: "Bio je licemjer

pa je Nuh pomislio da je vjerik."
53
Uzvieni je rekao: "l val ih razdvoji i bi potopljen."
(Hud, 43). Zatim je Allah naredio Zemlji i nebu: "l bi
5
3
Fethul-Kair, 249.
36
KNJIGA O ZULUMARIMA
reeno: 'O Zemljo, gutaj vodu svoju, a ti, o neb,
prestni.' I voda se povue i ispuni s odredba, a laa
pristade na planini El-Dudi i bi reeno: 'Daleko neka je
narod nevjerki."' (Hud, 4 )M
A kada pristade na planini El-Dudi, to je planina u blizini
Mosula (l bi reeno daleko neka je narod nevjeriki)
odnosno nek je uniten narod nevjeriki.
54
I ponovo Nuha obuze ljubav prema sinu pa se obrati
svome Gospodau: ''Gospdaru moj, sin moj je dijete
moje, a obeanje Tvoje je zaista istinito. Ti si o mudrih
namudriji. Rekao je on. 'O Nohu, on nije dijete tvoje jer
radi ono to ne valja, zato Me ne moli za ono to ne zna.
Savjetujem ti da ne bude neznalica.'" (Hud, 45, 46).
"Zato Me ne moli za ono to ne zna" i kada mu je ukazao
na neispravnost njegovog uvjerena da je on iz njegove
porodice, odatle proizilazi zabrana za pitanje o emu nije
obavjeten. "Savjetujem ti da ne bude neznalica",
odnosno upozoravam te d ne bude neznalica. I ovdje je
Nuh, alejhis-selam, pourio da prizna greku: "Rekao je:
Gospodaru moj, utiem ti s da vi nikad ne zamolim za
ono to ne znam. Ako mi ne oprosti i smiluje mi s,
biu izgubljen." (Hud, 4 7). "Bi reeno N uhu iskrcaj s s
pozdravom Naim i blagoslovom tebi i narodu koji e s
izroditi od ovih koji su s tobom. Bie naroda kojima
emo dati da uivaju, a koje e poslije snai Naa patnja
nesnosna." (Hud, 48).
"Iskrcaj se s Naim pozdravom", odnosno sii sa l ae na
zemlju sa sigurou, "blagoslovima tebi", odnosno sa
stalnim blagodatima. U ovom AHabovom obraanju Nuhu
54 Fethu-Kair, 2499; Nisai-Enbijai, str. 93, 94.
37
je dokaz da je njegovo pokajanje primljeno i da mu je
oproteno.
55
Zatim Uzvieni Allah naem Poslaniku, salla1lahu alejhi
ve se1lem, kae: ''o su nepoznate vijesti koje ti Mi
objavljujemo. Ni ti ni narod tvoj niste prije ovoga o tome
nita znali. Zato budi strpljiv, ishod e zaista u korist
estitih biti." (Hud, 49).
Divna li je nagrada estitima, a uasna li gubitka i
unitenja licemjera i nevjerika! Iz ove prie nam se jasno
oituje da porijeklo bez vjerovanja nema nikakve koristi,
a dokaz za to su rijei Gospodara: ''On nije dijete tvoje."
Imam El-Fahr Er-Razi kae: "Pokazalo se da blisko
srodstvo ne koristi ako nema iskrenog vjerovanja."
56
U asnom hadisu stoji: "Koga djelo uspori, porijeklo ga
nee ubrzati." Prenose ga Muslim i drugi . I u drugom
hadisu se kae: "Najblii ljudi su mi bogobojazni ma ko
da su i gdje god da su."
57
Oevidno nam je da oholost, nepokorost roditeljima i
traenje zatite od drugih osim A1laha, zavrava sa
gubitkom i unitenjem.
55 Fethul-Kair, 2/503
56 Mefaihul-gajb, 8/549.
57 Prenosi ga Ahmed u Musnedu.
38
KNJIGA O ZULUMARIMA
4.
Adov narod
"Ko e kupiti od mene ostavtinu Ada za dva dirhema?"
Ebu Derda, radijallahu anhu. Dogaaji ove prie desili su
se u Jemenu, izmeu Omana i Hadremevta, na mjestu
koje se zove El-Ahkaf, a Ahkaf znai - pjeana brda.
Pleme Ad se nastanilo na ovim pjeanim brdima. Allah
im je darovao krupan rast, imetke, duge ivote, pa su
gradili ogromne dvorce i raskone palae. I umjesto da se
ove blagodati koriste u sluenje Blagodavca, Slavljenog i
Uzvienog, koristili su ih u borbi protiv Allaha Uzvienog
i bili su kao to Allah kae: "Dokaze Gospodara Svoga su
poricali, i bili neposluni poslanicima svojim, i slijedili
svakog silnika i tvrdogavca." (Hud, 59). Umjesto Allaha
oboavali su kipove i prvi su ih poslije Nuhova naroda
poeli oboavati . Imam Ibn Kesir kae: "Oboavali su tri
kipa: Samda, Samuda i Hera'a.''
58
Allah im je poslao Huda, alejhis-selam, koji ih pozivae
da vjeruju u Jednog Jedinog Allaha. Kae Uzvieni: "A
Adu brata njegova Huda. O narode moj, govorio je on,
58 EI-Bidajet ven-Nihajet, 1/1 38.
39
Allahu s klanjajte, v drugog boga osim Njega nemate,
zar se ne bojite." (El-E'araf, 65).
Uslijedio je ovaj dijalog izmeu njega i njegovog naroda:
''Glaveine njegova naroda koji nisu vjerovali su
ogovarali: 'Mi te zaista smatramo neznalicom i mislimo
da si laac.' O narode moj - govorio je on - nism
neznalica nego sam Poslanik od Gospodara svjetova.
Dostavljam vam pslanicu Gospodara svoga i ja sam
vam iskreni svjetnik. Zar vam je udno to vam puka
od Gospdara vag dolazi po ovjeku, jednom od vas,
da vas opominje. Sjetite s da vas je On nasljednicima
Nuhova naroda uinio, i dao vam krupan rast. Nek su
vam na umu Allahove blagoati da biste pstigli ono to
budete eljeli. Zar si nam doao da s jedino Allahu
klanjamo, a da one kojima su s nai preci klanjali
ostavimo - govorili su oni. Uini da nas snae to ime
nam prijeti, ako je istina to to govori. Ve e vas snai
kazna i gnjev Gospdara vag - govorio je on. Zar sa
mnom da s prepirete o imenima nekakvim kojima ste ih
vi i preci vai nazivali, a o kojima Allah nikakav dokaz
nije objavio. Zat ekajte i ja u s vama ekati."
(El-E'araf, 66-71 ).
U suri Hud spominje se ovaj dijalog izmeu Huda i
naroda njegova: "0 narode moj, ne traim od vas
nagradu za ovo, mene e nagraditi Onaj koji me je
stvorio! Zato se ne opametite? O narode moj, molite
Gospodara svog da vam oprosti i pokajte Mu s, a On e
vam slati k obilnu i dae vam jo veu snagu, uz onu
koju imate, i ne odlazite kao mnogoboci. O Hude -
govorili su oni - nisi nam nikakav dokaz donio, i ni na
smu rie tvoju neemo napustiti boanstva naa, mi
tebi ne vjerujemo. Mi kaemo samo da te je neko
boanstvo na zlom pogodilo. Ja pozivam Allaha z
40
KNJIGA O ZULUMARIMA
svjedok - ree on, a i vi posvjedoite da ja nemam nita
s tim to vi druge Njemu ravnim smatrate pored Njega i
zato svi zjedno protiv mene lukavstvo smislite i nimalo
mi vremena ne dajte. Ja s uzdam u Allaha, u moga i
vag Gospodara. Nema nijednog ivog bia koje nije u
vlasti Njegovoj. Gospodar moj zaista postupa pravedno.
Pa ako okrenete lea, a ja sam vam sopio ono to vam
je p meni pslano - Gospodar moj e umjesto vas narod
drugi dovesti i v Mu neete niim nauditi. Gospodar moj
zaista nad svim bdi." (Hud, 51 -57).
A u suri E-
uara' izmeu njih je tekao sljedei razgovor:

"l Ad je smatrao lanim pslanike. Kad im brat njihov
Hud ree: Kako to da s Allaha ne bojite? Ja sam
sigurno poslanik pouzdani i zato se bojte Allaha i budite
posluni meni! Z ovo od vas ne traim nikakve nagrade,
mene e Gospodar svjetova nagraditi. Zato na svakoj
uzviici palae zidate, druge ismijavajui i poiete
utvrde kao da ete vjeno ivjeti, a kad knjavate,
kanjavate kao silnici? Bojte s Allaha i meni budite
psluni! Bojte s onoga koji vam daruje ono to znate,
daruje vam stoku i sinove, bae i izvore. Ja s doista
bojim za vas na Velikom danu patnje. Reko oni: Nama
je svejedno savjetovao ti ili ne bio savjetnik, ovako su i
narodi davnanji vjerovali, i mi neemo biti mueni."
(E-
uaa', 1 23 - 1 28).
I rijei Uzvienog: E TEBNUNE BIKULLI RI'IN
AJETEN T A'BESUN - Zato na svakoj uzviici palate
zidate, odnosno: vi postavljate na svakom breuljku
znakkove iz zabave igrajui se s prolaznicima,
ismijavajui ih tako to put nadgledate s tog visokog
zdanja i gaate prolaznike i podrugujute im se. Ebu
Ubejda kae: ERRI'U znai uzviica, a jednina je
ERRI'ATU.
41
A Katada i Ed-Dahhak El-Kelbi su rekli : ERRI'U znai
put. A Mudahid kae: "To je procjep izmedu dva brda."
A Ibn EI-A'arabi kae: "ERRI'U je vrh, toranj u pustinji,
visoki breulj ak." EI-Kelbi kae: "To je i smijavanje
skupljaa novca sa prolaznicima", prenosi se od El
Maverdija.
59
I kae Uzvieni: VE TETTEIDZUNE ME
S
ANI'A -. I
podiete utvrde.
U vezi sa ovim ajetom kae Mudahid i drugi : "To su
visoka utvrenja." A E-
evkani kae: "To su zgrade u

kojima ljudi stanuju."
60
LE'ALLEKUM T AHLUDUN - kao da ete vjeno
ivjeti, odnosno, elei vjeno da ivite.
I kae Uzvieni : VE IZA BETA
TUM, BETA
TUM
D
EBBARIN - a kad kaniavate, kanjavate kao silnici.

Mudahid kae: EL-BAT
U - je tlaenje, ubijanje
sabljom i udaranje biem. A znai: radite to
nepravedno."
6
1
Koliko je zgrada i kua u dananjem vremenu pretvoreno
u leglo zla i kasare poroka. Vrti se oko njih svaki olo i
ulazi u njih svaki razvratnik. Nastala su za poroke
namjenska mjesta i postavljaju se za to reklame i ire
oglasi .
5
9 Fetui-Kair, 410.
6 Iid, 41 10.
61
Iid.
42
KNJIGA O ZULUMRIMA
Osveta
Kada je Hudovo, alejhis-sela, pozivanje u vjeru dolo u
slijepu ulicu i kada su mu rekli kao to je Kur'an
spomenuo: ''Nama je svejedno savjetovao ti ili ne bio
svjetnik, ovako su i narodi davnanji vjerovali i mi
neemo biti kanjeni." (E-
u'ara, 1 36, 137) poela je

Allahova osveta i spustila se na njih Allahova kazna koju
niko ne moe otkloniti od naroda zloinakog. Kae
Imam Muhammed ibn lshak, Allah mu se smilovao: "I
kada su ustrajali u nevjerstvu, Allah im nije dao kap kie
tri godine, i kada ih je to izmorilo zamolili su Allaha da
im spusti kiu. Allah je stvorio cri oblak i kada su ga
vidjeli obradovali su se mislei da nosi kiu i rekli su:
"Ovaj nam oblak kiu donosi ." I kae Uzvieni : ''Ne, to je
ono to ste pourivali, vjetar koji vam bolnu patnju nosi,
koji voljom Gospodara svoga sve rui." (El-Ahkaf,
24,24). I narod Ada bi uniten ovim vjetrom. Kae Ibn
Ishak: "Kao to je do mene doprlo Hud, alejhis-selam,
zajedno sa vjericima se sklonio u staju i od strane kazne
nije ih nita pogodilo osim to su im due zadrhtale i to
je njihova koa osjetila. A vjetar je naiao na Ad
probadajui sve izmeu nebesa i Zemlje i gaajui ih
kamenjem.
6
2
Rekao je Uzvieni : "l o Adu kada na njih vjetar poslasmo
u kome nije bilo nikakva dobra." (Ez-Zaijat, 41 ).
Kae Ibn Kesir: "Odnosno, vjeta koji ne donosi nikakvo
dobro."
6
3
62 El-Bidajetu ven-Nihaetu, 11146. prenosi Et-Tabri ovu vijest u svojoj
istoriji l/1 1 3.
63 Iid, 1/147.
43
Uzvieni kae: "A Ad je uniten vjetrom ledenim,
silovitim, kome je on vlast nad njima sedam noi i osam
dana uzastopnih bio prepustio, pa si u njima ljude
povaljene kao uplja datulina debla vidio, i vidi li da je
iko o njih ostao." (El-Hakka, 6-8).
I rijei Uzvienog: BIRIHIN SARSARIN - znai: vjetar
ledeni, odnosno to je vjetar estoke hl adnoe, a neki kau
da je u znaenju jakog glasa.
A rije EL-'ATIJETI, znai siloviti, ali i sto tako znai
neposluan, kao da se ogluio o svog naredbodavca i nije
mu se pokoravao i nisu mogli da ga sprijee, jer je on
estoko puhao. Ili znai: osilio se na Ad i nisu mogli da ga
zaustave nego ih je unitio.
6
4
A Allahove rijei: SEHHAREHA ALEJHIM SEB'A
LEJALIN VE SEMANIJETE EJJAMIN HUSUMA,
znae: kome je on vlast nad njima sedam noi i osam dana
uzastopnih bio prepustio, odnosno noi i dani potpuno
uzastopni.
6
5
A rijei: FTEREL-KA VME FIHA SAR'A K
ENNEHUM E'AD
AZU NAHLIN HAVIJETIN, znae:

pa si u njima ljude povaljane kao uplja debla vidio,
odnosno poredio ih je sa stablima palmi koje nemaju
kronje. Zato kada bi vjetar doao nekom od njih ponio bi
ga i podigao u vazduh, zatim ga okrenuo naopake i
zgnjeio ga tako da bi tijelo ostajalo bez glave.
66
Prenosi se od Ibn Abbasa da je rekao: Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Pomognut sam
istonim vjetom, a Ad je uniten zapadnim."
6
7
6 Fethul-Kair, 5/280.
65 El-Bidjetu ven-Nihajetu, l/147.
6
1id.
6
7 Hadisje saih. Penose ga Buhaja 9/417 i Ahmed u Musnedu, 1/23/341.
44
KNJIGA O ZULUMARIMA
Kae Ibn Hader: ESSABA - istoni vjetar, kae se za
njega da je KUBUL - napredak, zato to se sastaje sa
Ka'bom i pue sa istoka. A EDDUBUR je suprotan
istonom, odnosno, on je zapadni vjetar.
I kad bi se digla oluja Poslanikovo, sallallahu alejhi ve

sellem, lice bi promijenilo boj u. Prenosi se od Aie,
radij allahu anha, da je rekl a: Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, kada bi vidio oblak ili vjeta znalo bi se to na
njegovom licu, pa sam rekla: O Poslanie, ljudi kada vide
oblak raduju se nadajui se da nosi kiu, a kad ga ugleda
vidim na licu neugodnost. Pa je rekao: "O Aia, ko mi
garantuje da ne nosi kaznu. Narod je bio kanjen vjetrom .
. Vidio je narod kaznu pa je rekao: Ovaj nam oblak kiu
donosi. "
68
Prenosi se takoer od Aie, radijallahu anhu, da je rekla:
Kada bi vjetar estoko puhnuo Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, bi rekao: "Moj Allahu, molim Te za njegovo
dobro i dobro koje je u njemu i dobro sa kojim je poslan i
utjeem se Tebi od njegova zla, zla to je u njemu i zla sa
kojim je poslan."
69
Uzvi eni je rekao: "l kada je dola kazna Naa Mi smo
milou Nam Huda i vjernike s njim spasili i patnje
surove ih potedili." (Hud, 58).
6 H adis je sahih. Penosi ga Muslim, 616'1 16 i Ahmed u Musneu, 666.
( Hadis je sahih. Penosi ga Muslim u Sahihu.
45
Zati m to?
Kae Uzvieni : "Eto, to je bio Ad, on je dokaze
Gospodara svoga poricao i bio neposluan poslanicima
svojim, i pristajao uz svakog silnika inadiju. I
prokletstvo je na ovom svijetu stalno bilo s njim, a bie i
na Sudnjem danu. Ad doista nije vjerovao u Gospodara
svoga; daleko neka je Ad, narod Hudov! " (Hud, 59,60).
Kae profesor Abdus-Selam Muhammed Bedevi :
"Pjeane dine su sada mehak i vrlo gladak pijesak. Kau
da guta svakog ko na njeg stane. Nazivaju ga podruje
ivog pijeska, i zauzima prostor od jedne etvrtine
nenaseljene saudij ske pustinje, u Kraljevini Saudijskoj
Arabiji . Spomenuli su mi neki ljudi koj i su uestvovali u
Jemenskom ratu 1963. godine da su lino vidjeli neke
egipatske padobrace kako se sputaju u ovo nenaseljeno
poduje i kako ih zatim pjeani valovi gutaju kao to
valovi okeana gutau utopljenika."
7
0
Moda su ovi tagovi dio prokletstva koje ih je pogodilo
nakon njihovog uni tenja. Istinu je rekao na Gospodar:
"A siguro nee uspjeti onaj koji lai iznosi." (Ta-Ha,
61). Njihova nadanja na ovom svijetu Allah je sasjekao
kaznom, a na Ahiretu prokletstvom. Ebu Derda,
radij allahu anhu, se popeo na mimber u Damasku kada je
vidio ta su muslimani sagradili zgrada i zasadili drvea u
El-Guti (dolina u Damasku). Stao je u njihovoj damiji i
pozvao: "O narode Damaska!" Pa su se skupili oko njega.
Zatim se zahvalio Allahu i rekao: "Zar se ne stidite?
Sabirate ono to ne jedete, gradite ono to ne nastanjujute,
i nadate se onom to dostii neete. Narodi prije vas su
70 Min Enb-Rusuli, 1/68.
46
KNJIGA O ZULUMARIMA
skupljali i skupljali i nadali se i odugovlaili, i gradili kao
da se nikad poruiti nee. Pa ono to su sabrali je propalo,
nade su im postale iluzije, a kue grobovi. Ovaj Ad
preplavio je imetkom i djecom prostor od Amana do
Omana, pa ko e od mene kupiti ostavtinu Ada za dva
dirhema?"
7
1
Kao da on, radijallahu anhu, poziva kroz vrijeme, o vi koji
ste mislili da ete na zemlji vjeno ostati, koji ste se blatu
klanjali i imetke nagomilavali, uzdizali se iznad Velikog i
Uzvienog, a zaboravili kaznu i povratak, i niste sluali
glas savjetnika, niste se okoristili poukom Opominjaa, i
pravili ste nered na Zemlji, tlaili ste kao silnici, oslanjali
se na vau snagu i vae utvrde, znajte da vam je Gospodar
va zaista u zasjedi. Glas vremena prije vas poziva vas:
"Gdje su vlasnici visokih palaa, gdje su vlasnici otjenih
graevina, gdje su oni koji su bili osoriji od vas, oni koji
su imali vie imetka i djece, oni koji su imali jae zgrade i
tijela. Kakva im je sudbina? Gdje su im palate? Ima li
ikog ko crpi pouku?" Da se Allah smiluje onom ko je
rekao:
Noi su se pomirite s tobom pa si se umislio
A kod svitanja noi pojavi se tuga.
71 Hajaus-Saat, 3/51 7. Ehu Nu'aj navoi u djelu EI-Hiljetu, 1/217.
47
s.
Narod Semudov
Uzvieni je rekao: "l Gospodar njihov ih je zbog grijeha
njihovih unitio i do psljednjeg istriebio."
(E-
ems, 14).
Dogaaji ove prie su se desili u mjestu koje se zove
Hidr, koje se nalazi izmeu Hidaza i Tebuka. Uzvieni
kae: "I stanovnici Hidra su poslanike lanim smatrali ."
(El-Hidr, 80).
ivjeli su poslije Ada, a dokaz za to su

rijei Uzvienog: "I sjetite se da se voljom Njegovom
postali nasljednici Ada." (El-E'araf, 74). Bili su
najkrupniji ljudi stasom i najdue su ivjeli, ak se navodi
da je pojedinac ivio izmeu tristo i hiljadu godina.
Pojedinac bi gradio vrste nastambe pa bi se sruila prije
nego bi on umro. I kada su to shvatili uputili su se u brda,
pa su u njima klesali kue i dvorce. Uzvieni kae: "I
Semudom koji je stijene u dol ini klesao." (El-Fedr, 9).
I kae Uzvieni : "On vas je na Zemlji nastanio, u
ravnicama njezinim palate gradite, a u brdima kue
kleete." (El-E'araf, 74). I po obiaju ljudi, veina ih je
oboavala blagodati, a poricala Blagodavca, ak su
48
KNJIGA O ZULUMARIMA
koristili Allahove blagodati borei se protiv Njega.
Navodi se u eseru: "Sine Ademov, prevrem te u Mojim
blagodatima, a ti se prevre u svojoj nepokorosti prema
Meni, pazi da te ne unitim dok ti grijei." Semud se
umjesto Allahu klanjao kipovima, pa im je Allah poslao
ovjeka, jednog od nih, a on je Salih ibn Ubejed ibn
Asaf, pa ih je pozvao da oboavaju Allaha Jednog i da
ostave klanjanje kipovima, da Allahu druge ravnim ne
smatraju. Jedna skupina mu je povjerovala, a veina su
bili nevjerici, te su navalili na njega rijeima i djelima.
Naumili su da ga ubiju, pa ih Allah kazni kaznom Silnog i
Monog. Kur'an biljei ovaj razgovor koji je tekao
izmeu Saliha i naroda njegova:
"I Semudu - brata njihova Saliha. O narode moj - govorio
je on - kl anjajte se samo Allahu, vi drugog boga osim
Njega nemate. On vas od zemlje stvaa i daje vam da
ivite na njoj, zato ga molite d vam oprosti i pokajte Mu
se, jer Gospodar moj je zaista blizu i odaziva se. O Salihu
- govorili su oni - ti si meu nama prije ovoga cijenjen
bio, zato nam brani da se klanjamo onome emu su se
nai preci klanjali. Mi uveliko sumnjamo u ono emu nas
ti poziva. O narode moj - govorio je on - da vidimo ako
je meni jasno ko je Gospoda moj, i ako mi je On sam
vjerovjesnitvo dao, pa ko e me od Allaha odbraniti ako
Ga ne budem sluao, ta vi biste samo uveati moj u
propast." (Hud, 61 -63).
A na drugom mjestu Uzvieni kae: "I Semud je smatrao
lanim poslanike. Kad im brat njihov Salih ree: Kako to
da se Allaha ne bojite? Ja sam vam siguro poslanik
pouzdani, zato se bojte Allaha i budite posluni meni. Za
ovo od vas ne traim nikakve nagrade, mene e Gospodar
svjetova nagraditi. Zar mislite da ete ovdje biti ostavljeni
bezbjedni u vrtovima i meu izvorima, u usjevima i meu
49
palmama, sa plodovima zrelim? Vi u brdima vrlo spretno
kue kleete. Zato se bojte Allaha i posluni meni budite i
ne sluajte naredbe onih koji u zlu pretjeruju, koji na
Zemlji ne zavode red ve nered uspostavljaju. Rekoe oni:
Ti si samo opinjen! " (E-
u'ara, 141-153).
I na treem mjestu Uzvieni kae: "I Semu
d
u opomene
nije vjerovao. Zar da slijedimo jednog od nas - govorili
su. Tada bismo, uistinu, bili u zabludi i bili bismo ludi, zar
ba njemu, izmeu nas, da bude poslana objava. Ne, on je
laljivac ohol i ! Vrlo brzo e oni saznati ko je laljivac
oholi !
"
(El-Kamer, 23-26).
Navode mufessiri da se Semud jednom sakupio na
sastajalitu, pa im je doao Allahov Poslanik Salih,
alejhis-selam, i pozvao ih da vjeruju u Allaha i podsjetio
ih na Allahove blagodati i kazne te upozorio ih na ma
Njegove osvete. O Salih - rekoe mu oni - ako poziva
svom Gospodaru, uini da izae iz ove stijene (pokazali
su na stijenu koju su izabrali) kamila, takva i takva.
Spomenuli su joj opis i svojstva, pretjerujui pa su ak
traili da bude bremenita u desetom mjesecu. Salih je
rekao: "Ako vam budem dao ono to ste traili i onako
kako ste traili, hoete li povjerovati u ono sa im sam
doao i potvrditi moje poslanstvo?
"
Rekli su da hoe. I
uzeo je zavjete i obeanja od njih. Zatim je pristupio
musali i klanjao se Allahu, delle anuhu, onoliko koliko
je mogao i zamolio svog Gospodara Uzvienog da im da
ono to su traili. Allah je naredio toj stijeni da raspukne i
da iz nje izae velika kamila (bremenita u desetom
mjesecu) onakva kakvu su je traili i onakva kakvu su je
opisali. I kada su je ugledali, vidjeli su veliku stvar,
strahovit prizor, oitu mo, uvjerljiv dokaz i jasan znak.
Imam Er-Razi je rekao: "Znaj da je ta deva bila mudiza
iz vie aspekata. Prvo: Uzvieni ju je stvorio od stijene.
so
KNJIGA O ZULUMARIMA
Drugo: Uzvieni ju je stvorio unutar planine, a zatim
planinu odvojio od ne.
72
I veliki broj je povjerovao, a veina njih je ostala ustrajna
u nevjerstvu, zabludi i tvrdoglavosti . I zato je Uzvieni
Allah rekao: F ZALEMU BIHA (El-Isra, 59) - nisu u
nju povjerovali, odnosno, poricali su je kao jasan dokaz i
ona je bila uzrok to veina njih nije slijedila istinu.
Salih, al ej his-selam, im je rekao: "Ova Allahova kamila je
znamenje za vas." (Hud, 64). Odnosno, dokaz istinitosti
onog s im sam doao.
"pa je pustite neka pase po Allahovoj zemli i ne inite
joj nikakvo zlo da vas ne bi zadesila kazna bliska."
(Hud, 64).
A na drugom mjestu stoji da im je Salih, alejhis-selam,
rekao: "Evo, to je kamila - ree on - odreeni dan ona e
piti, a u poznati dan vi, i ne uinite joj nikakvo zlo, da vas
ne bi stigla patnja na Velikom danu." (E-u'ara,
1 55, 1 56). I dogovorili su se da kamila ostane meu njima
i da pase po njihovoj zemlji kako hoe, da navraa na
vodu i pije iz bunara u danu koji je za nju odreen, a oni
bi se u svojim danima opskrbili sa vodom kako bi im bilo
dovoljno za taj dan. Navodi se da su pili njeno mlijeko
toliko da bi svima bilo dovoljno i zbog toga kae Allah
Uzvieni: "Neka ona pije u dan odreeni , a u poznati dan
vi." Uzvieni je takoer rekao: "l upozori ih da e se voda
izmeu njih dijeliti. Svakom pojenju pristupie onaj iji je
red." (El-Kamer, 28).
Kamila je pila vodu iz bunara jedan dan i ostavljala bi je
njima drugi dan, onda bi se voda koju bi popila pretvarala
u mlijeko koje bi bilo dovoljno itavom Salihovom
narodu.
7
2
Mefaihul-gabi, 1 8119.
Sl
Zavjera
Uzveni je rekao: "Mi smo poslali kamilu da bismo ih
iskuali." (El-Kamer, 28), odnosno, da bi ih ispitali da li
e u nju povjerovati ili zanijekati, a Allah najbolje zna
ono to e uraditi. "pa priekaj ih i budi strpljiv." (I
Kamer, 28), a to bi znailo: Saekaj da vidi ta e
uraditi i stpljivo podnosi njihove uvrede, a jasna vijest o
njihovoj sudbini siguro e ti doi. I kad im se ova hai
oduljio, sastale su se glaveine njihove i dogovoril i se da
ubiju kamilu, kako bi je se oslobodili i imali vodu samo
za sebe. ejtan im je uljepao njihova djela i ubrzali su
kaznu. Uzvieni kae: "I zaklae kamilu i zapovijed
Gospodara svoga ne posluae, i rekoe: 'O Salih, uini da
nas snae to ime prijeti, ako si poslanik."' (EI-E'araf,
77
)
.
Ibn Derir, Et-Taberi, EI-Aiusi i drugi uenjaci tefsira su
spomenuli dvije ene iz naoda Semudovog. Jedna se
zvala Saduk. Bila je bogata i dolazila je iz ugledne
porodice. Udala se za ovjeka koji je kasnije primio
Islam, pa su se razili. Pozvala je svog amidia (koji se
zvao Masrea' ibn Mehred) i ponudila mu .sebe za uzvrat
da zakolje kamilu. Druga se zvala Umejza i bila je starica,
nevjerica. Imala je kerke sa ovjekom koji se zvao
Zu'ab ibn Amr i bio je jedan od glaveina. Ponudila je
svoje etiri kerke Kudderu ibn Salifu.
7
3
Rekla mu je da,
ukoliko zakolje kamilu, kao nagradu e dobiti jednu od
njenih kerki, koju on izabere. Pa namjerie ova dvojica
mladia da je zakolju i poee prizivati pristalice u svom
73 Kudder ibn Salif - za njega se kazivao da je sin bludnice, roen u pstelji
Salifovoj.
52
KNJIGA O ZULUMARIMA
narodu, te im se sedmerica odazvae tako da ih postade
devet. Oni su spomenuti rijeima Uzvienog: ''U gradu je
bilo devet osoba koje su po zemlji ne red, nego nered
inile." (En-Neml, 48).
Pozvali su ostatak naroda da zakolju kamilu uljepavajui
mu taj gnusan in, i oni su mu se odazvali. Tako su se svi
uputili da naprave kamili zasjedu. Kad se pojavila
Masrea', koji je bio skriven u zasjedi, odapeo je strijelu
koja je probila kost kamiline cjevanice. I dole su ene
hukajui narod da ubiju kamilu. Skinule su veo sa svojih
lica kako bi ih pridobile. Pretekavi ostale Kudder ibn
Salif jako udari kamilu sabljom po nozi da joj se ukaza
tetiva iznad pete. Kamila se srui na zemlju i riknu samo
jednom, bolno i jako upozoravajui svoje mladune.
Kudder je ovaj put ubode u grlo i zakla je. Njeno
mladune pobjee i pope se na brdo i riknu tri puta alei
za majkom. Iz ovog konteksta da se primjetiti da je deva
rodila mladune za vrijeme njenog boravka u narodu
Salihovom i ovo je jo jedna mu'diza. Prenosi
Abdurrezak od Muamera, a ovaj od onog koji je uo
Hasana da je reklo (mladune kamile): "Gospodaru moj,
gdje mi je majka?" zatim je ulo u stijenu i nestalo u nju.
Ovo je jo jedna mu'diza i dodaje se ostalim. To
mladune je ivotinja koja e se pojaviti meu ljudima na
kraju vremena.
Uzvieni je rekao: "Ali oni pozva jednog o svojih pa
s on spremi i prekla je. I kakve su bile kazna Moja i
opomene Moje." (El-Kamer, 29,30).
I Uzvieni je rekao: "l kad s jedan nesretnik izmeu
njih pdigao Allahov Poslanik im je doviknuo: Brinite s
o Allahovoj kamili i o vremenu kada treba da pije. Ali
oni mu nisu povjervali ve su je zaklali i Gospodar
njihov ih je zbog grijeha njihovih unitio i do poslednjeg
53
istrijebio ne strahujui zbog toga od odgovorosti." (E
ems, 12-15).
Prenosi se od Ammara ibn Jasira da je rekao: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
7
4
"Hoe li
da ti kaem ko su najnesretniji ljudi?" "Da, svakako" -
odgovori. "Dvojica ljudi ; jedan od nih dvojice je Uhejmir
iz Semuda koji je zaklao devu i onaj koji te udari o Alija
ovuda (po tjemenu) tako da ti se smoi ovo (brada)" tako
da krv tvoja e tei i natopiti bradu.
75
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je uo riku
mladuneta tri puta i znao je da je kamila zaklana. Rekao
je: "
ivjeete u zemlji svojoj jo samo tri dana, to je

istinita prijetnja." (Hud, 65).
Salih je rekao svom narodu nakon to su zaklali kamilu:
"
ekajte kaznu nakon tri dana, a to je broj koliko puta je

mladune riknulo.'.' I dao im je tri nagovjetaja:
Prvi dan lica e im postati uta,
Drugi dan lica e im postati crvena i
Trei dan lica e im postati cra.
74 Ovo je rka Aliji ibn Ebi Talibu.
75 Sahih. Pnosi ga Ibn Ebi Hatim (pgledaj u Sahihul-dami', p brjem
2589) i El-Haim ka daje vjerdostojnog isnada
54
KNJIGA O ZULUMARIMA
Osveta
Poslanik Salih im je rekao: "Uivajte u svojoj zemlji tri
dana i poslije toga spustie se kazna." I nisu povjerovali .
Imam Er-Razi je rekao: "Kada i m je Uzvieni Allah dao
roka ta tri dana bilo je to iz milosti prema njima ne bi li
povjerovali, jer kada su zaklali devu Salih, alejhis-selam,
ih je upozorio sputanjem kazne."
Ali su oni ustrajali u svojoj zabludi i bili upori u svom
nevjerstvu te su skovali zavjeru da ubiju Saliha, alejhis
selam Uzvieni kae: "U gradu je bilo devet osoba koje su
po zemlji, ne red, nego nered inile. Zakunite se najteom
zakletvom - rekoe - da emo nou i njega i njegovu
porodicu ubiti, a onda njegovom najbliem srodniku rei:
' Mi nismo prisustvovali pogibiji porodice njegove i mi
zaista istinu govormo."' (En-Neml, 48,49).
Rijei Uzvienog: TEKASEMU BILLAHI, znae: rekli su
jedni drugima: Zakunite se Allahom.
LENUBEJJITENNEHU VE EHLEHU, odnosno doi
emo mu iznenada u vrijeme spavanja i zatim emo ubiti
njega i njegovu porodicu.
SUMME LENEKULENNE LIVELIJJIHI. Pod pojmom
Salihov zatitnik (velij) podrazumijeva se njegova
rodbina.
MA EHIDNA MEHLIKE EHIHI, odnosno nismo bili
prisutni kada je ubijen niti znamo ko ga je ubio i ko je
ubio njegovu porodicu.
V INNA LESADIKUN - mi smo iskreni u onome to
govorimo. I kada su krenuli da izvre zavjeru Allah je na
njih poslao kamenje koje ih je potuno unitlo. Uzvieni je
rkao: "l smiljali su spletke ali smo ih Mi kaznili onda
ss
kada s nisu nadali, pa pogledaj kkva je bila posljedica
spletkarenja njihova, unitili smo sve i njih i narod
njihov. Eno kua njihovih, puste su zbog nepravde koju
su inili - to je zaista pouka narodu koji zna."
(En-Nemi, 50-52).
Osvanuo je Semud utih lica u prvom dau opomene kao to
ih je Salih, alejhis-selam, upzorio. A u drugom danu
osvauli su crvenih, a u teem crih lica. I kad su trei dan
zarkli govorili su: "Evo proao je rok!" I kad je sljedei
dan sunce osvanulo stigao je krik sa nebsa, iznad njih i
estoki zemljotes ispod njih. I ispustie due i uzdasi
nestadoe i umirie se pokreti, utonue glasovi i istina se
obistini, pa ostado u kuama svojim mrtvi nepomini,
tijela bz dua i bez pokreta. Kae Uzvieni : "Kao da na
njoj nikad nisu postojali." (Hud, 68), odnosno kao da
nikad nisu tu boravili u bogatstvu, izobilju i irini. Uzvieni
kae: ''Semud doista u Gospodara svoga nije vjerovao,
daleko neka je Semud." (Hud, 67).
7
6
Kae Uzvieni: "l
zdesi ih stran potres i oni u zemlji svojoj osvanu
mrtvi, nepomini." (El-E'aaf, 78). Kae Uzvieni : "l
Semudu smo na pravi put ukazivali, ali njima je bila
milija sljepoa o pravog puta pa ih je stigla sramna
kazna od munje prema onome kako su zsluili."
(Fussilet, 17).
I Salih, al ej hi selam, je proao pored nji h i kad je vidio ta
ih je pogodilo rekao je kao to kae Uzvieni : "a on ih je
ve bio napustio i rekao: O narode moj, prenio sam vam
poslanicu Gospodara svoga i opominjao vas, ali vi ne
volite one koji opominju." (El-E'araf, 79). Prenosi se od
Ibn Abbasa da je rekao: Kada je Poslanik, sail allahu alejhi
ve sellem, proao dolinom Asfan idui na Hadd rekao
76 Ovo je dova kaer prtv njih.
56
KNJIGA O ZULUMRIMA
je: "O Ebu Bekre, koj a je ovo dolina?" Rekao je: "Dolina
Asfan." Poslanik ree: "Njome su proli Hud i Salih,
alejhis-selam, mi devama koje su bile zaularene palminom
likom, oguti platevima i pokriveni vunenim ogrtaima
odazivajui se i hodoatei Ka'bu.'
m
77 Aedov Musne, 1/232, Ibn Kesir ka isnad je doba. (EI-Bidaetu ven
Nihajetu, 11158).
57
6.
Nimrud ibn Kenan
Uzvieni je rekao: "I nevjerik se zbuni, a Allah silnicima
nee ukazati na pravi put." (El-Bekae, 257). Navodi
Abdurreza, Ibn Derir, Ibn Ebi Ratim, Ibn Munzir i
Ebu-ejh od Zejda ibn Eslema: "Prvi silnik na Zemlji bio
je Nimrud."7
8
Kae Mudahid i drugi: "Bio je jedan od velikih vladara
na Zemlji . I kako se navodi samo su etvorica ljudi vladali
itavom zemljom: dvojica vjerika i dvojica nevjerika.
Dvojica vjerika bili su Zul-Karejn i Sulejman, alejhis
selam, a dvojica nevjerika bili su Nimrud
Nabukodonosor.79
Mufessir, geneolozi i historiari kau: "Ovaj vladar je
vladar Babilona, a zove se Nimrud ibn Kenan ibn Kev
ibn Sam ibn N uh." To isto je rekao Mudahid. Navode da
je ovaj Nimrud ostao na vlasti etiristo godina, pa se
78 Fethui-Kair, l/287.
79 E-Bidajetu ven-Nihajet, l/1 71 .
58
KNJIGA O ZULUMRIMA
osilio, uzoholio, inio nasilje i tiranisao i izabrao
dunjaluki ivot.
8
0
Ovaj nasilnik je sudio narodu gvoem
i vatom, a bio je idolopoklonik, a potom je pozvao narod
da njega oboavaju i proglasio se bogom! ! ! Jedne noi
Nimrud je zaspao i usnio zvijezdu koja se ukazala na nebu
tako da je potpuno nestalo suneve svjetlosti. Taj ga san
jako uplai pa pozva vraare i astrologe da mu san
protumae. Oni mu rekoe: "Ove godine e se roditi u
tvom okrugu djeak koji e unititi tebe i tvoje carstvo."
On naredi da se zakolje svako muko dijete koje se rodi te
godine u tom okrugu.
81
Ibrahimova majka je ve bila
zanijela Ibrahima. Kada se pribliilo vrijeme poroda i kad
je poela osjeati poroajne bolove napustil a je mjesto
bjeei. Rodila ga je u koritu isuene rijeke. Njegov otac
ga je uzeo i sakrio u podzemno skrovite. Stavio mu je
hranu meu prste tako da ju je on sisao, a majka bi ga s
vremena na vrijeme kriom obilazila sve dok nije
porastao. I kad je izaao iz skrovita ljudi ga nisu ni
primjeivali jer je izgledao kao da se rodio godinu prije. U
Kurtubijevu tefsiru stoji: Ibrahim, alejhis-sela, ree
svojoj majci : "Ko je moj Gospodar?", a ona mu odgovori:
"Ja." On ree: "A ko je tvoj Gospodar?" "Tvoj otac" -
odgovori mati . "A ko je njegov Gospodar?" - nastavio je
Ibrahim. Na to mu majka ree: "Nimrud." "A ko je
Nimrudov Gospodar?" nakon ega ga majka oamari i
vidje da je on taj koji e unititi njihovo carstvo.
8
2
Potvrda toga je u rijeima Uzvienog Allaha: "Mi smo jo
prije Ibrahimu razboritost dali i dobro smo ga poznavali."
(El-Enbija, 51 ).
80
Ibid.
8
1 EI-Kurtubi, EI-Di' li aai-Kur'a, EI-En'a, 75.
82
Min Enbar-Rusuli, 1/97. (Pneseno iz EI-Kurtubija EI-Da' li aaii
Kur'an, EI-En'a, 75.)
59
Kae E-
evkani Allah mu se smilovao: El-Ferra je

rekao: "Ovo znai, dali smo mu upute prije poslanstva,
odnosno, uinili smo da misli i razumije i trai dokaze."
Ovako smatra veina mufessira.
8
3
I otpoe Ibrahim, alejhi s-selam, da se suprotstavlja narodu
sa istinom, te da im objanj ava da nikom ne pripada
oboavanje sem Allahu, kojem niko ravan nije i koji
druga nema. Allah je jedini Bog i Gospodar.
l. Prvi dijalog - Izmeu Ibrahima i negovog oca Azera
8
4
Kae Uzvieni : "Spomeni u Knjizi Ibrahima. On je bio
istinoljubiv i vjerovjesnik. Kada je rekao ocu svome: O
oe moj, zato se klanja onome koji niti uje niti vidi, niti
moe od ikakve koristi biti. O oe moj, meni dolazi
znanje, a ne tebi, zato me slijedi i ja u te na pravi put
uputiti. O oe moj, ne klanjaj se ejtanu, ejtan je
Milostivome uvijek neposluan. O oe moj , bojim se da te
od Milostivog ne stigne kazna, pa da bude ejtanov drug.
Otac njegov je rekao: Zar ti mrzi boanstva moja, o
Ibrahime. Ako se ne okani zbilja u te kamenjem
protjerati, zato me zadugo vremena napusti. Mir tebi -
ree Ibrahim. Molim Gospodara svoga da ti oprosti, jer
On je vrlo dobar prema meni. I napustiu i vas i sve one
kojima se mimo Allaha klanj ate i klanjau se svom
Gospodaru, nadam se da neu biti nesretan u klanjanju
Gospodaru mome." (Metem, 41 -48).
2. Drugi dijalog -Izmeu Ibrahima i njegovog naroda.
Kae Uzvieni : "Mi smo jo prije Ibrahimu razboritost
dali i dobro smo ga poznavali. Kad on ocu svome i narodu
svome ree: 'Kakvi su ovo kumiri kojima se i dan i no
83 Fetul-Kair, 3/41 1.
84 Kao se vidi iz Kur'aa Azr je bio ot Ibraimv. Pogledaj u Fetul
Kair, 3/335.
60
KNJIGA O ZULUMARIMA
klanjate?' Oni odgovorie: 'I nai preci su im se klanjali.' 'l
vi ste a i vai preci su bili u oitoj zabludi' - ree. 'Govori
li ti to ozbiljno ili se samo ali' - upitae oni . 'Ne' - ree
- 'Gospodar va je Gospodar nebesa i Zemlje, On je njih
stvorio i ja u vam to dokazati . Tako mi Allaha, ja u, im
se udaljite, vae kumire udesiti . ' I porazbija ih on u
komade osim onoga najveeg da bi se njemu obratili. Ko
uradi ovo s bogovima naim? - povikae oni - Zaista je
nasilnik.
uli smo jednog momka kako ih huli - rekoe -

ime mu je Ibrahim. Dovedite ga da ga ljudi vide - rekoe
- da se posvjedoe. Jesi li ti uradio ovo s bogovima naim
o Ibrahime? - upitae. To je uinio ovaj navei od njih,
pitajte ih ako umiju da odgovore - ree on. I oni se
zami slie i sami sebi rekoe: Vi ste zaista nepravedni .
Zatim gl ave oborie i rekoe: Ta ti zna da oni ne govore.
Pa zato se onda umjesto Allahu, klanjate onima koji vam
ne mogu koristiti niti od vas kakvu tetu otkloniti - upita
on. Teko vama i onima kojima se umjesto Allahu
klanjate. Zato se ne opametite? Spalite ga i bogove vae
osvetite, ako hoete ita da uinite - povikae. O vatro -
rekosmo Mi - postani hladna i spas Ibrahimu! I oni
htjedoe da mu postave zaku, ali ih Mi onemoguismo."
(El-Enbija, 5 1 -70).
to znai: Kada je Ibrahim, alejhis

sela, iznio dokaz svom naodu i objasnio im
neispravnost nji hovog vjerovanja u kipove rekao je:
"Tako mi Allaha ja u im se udaljite vae kipove
udesiti."
Ibn Kesir kae: "Navodi s da je to rekao osjeajui strah
u sebi." Ibn Mes'ud kae: "Neki su to uli."
85
Imali su
praznik koji su proslavljati jednom godinje na periferiji
grada. Otac ga je pozvao da prisustvuje, a on mu je rekao
85 El-Bidjet ven-Nihjet, 111 67.
61
da je bolestan, kao to kae Kur'an: "i on baci pogled na
zvijezde pa ree: Zaista sam bolestan." (Es-Saffat, 89-90).
Raspravljao se s njim dok nije postigao ono to eli, da
ponizi njegove kipove i da uzvisi Allahovu istinsku vjeru
nad oboavanjem kipova koji zaluuju da budu srueni i
da budu krajnje ponieni. I kad su se svi uputili da
. proslave praznik: "On se njihovim kipovima prikrade."
(Es-Saffat, 91 ), odnosno, uputi se njima kriom i urei .
Nae i h u velikom hramu. Narod j e i spred njih ostavio
raznovrsnu hranu ne bi li im se pribliili. Pa im ree
ironino ismijavajui ih: "Zato ne jedete, ta vam je te ne
govorite i kriom im prie, desnom rukom ih udarajui."
(Es-Safat, 91 -93), zato to je ona aa, ea, bra i
silnija. Te ih porui sa sjekirom u ruci.
6
Kao to Uzvieni kae: "I porazbija ih on u komade",
odnosno sve ih porui, "osim onoga najveeg da bi se
njemu obratili." Navodi se da je stavio sjekiru u ruke
najveeg od njih, a u Taberija stoji da je zavezao sjekiru
za ruku najveeg aludirajui na njegovu ljubomoru zato
to su uz njega i manji bili oboavani . Kad su se vratili sa
praznikovanja vidjee ta je snalo njihova boanstva.
"Povikae: Ko uradi ovo sa bogovima naim, zaista je
nasilnik." Ovo to je snalo njihova boanstva kojima su
se klanjali bio je oit dokaz da nisu pameti imali. Da su
bili bogovi odbranili bi se od onih koji im hoe zlo da
nanesu, ali oni su iz svog neznanja i nerazmiljanja rekli :
"Ko uradi ovo s bogovima naim, zaista j e nasilnik.
uli
smo jednog momka kako ih spominje - rekoe - ime mu
je Ibrahim." Odnosno, spominje ih hulei i
omalovaavajui ih, i on je taj koji ih je poruio. Ibn
8
6
Kako stoji ko Taberija: "To je bio komad gvo" A prenosi se d je to
bila sjekira. To je takor Taberijeva praja
62
KNJIGA O ZULUMARIMA
Mes'ud kae: "Spominje ih govorei: Tako mi Allaha ja
u, im se udaljite, vae kipove udesiti."
87
Suenje
"Rekoe: Dovedite ga da ga ljudi vide, da posvjedoe."
(El-Enbija, 61), odnosno, u veem skupu i pred svim
svijetom da uju i budu svjedoci onog to on kae i da
svojim oima vide ono to e ga snai kao kazna za ono
to je uradio. Ovo je bio najvei cilj Ibrahima, alejhis
selam, a to je da se sav narod skupi i da svim
oboavaocima kipova iznese dokaz za neispravnost onoga
to oni rade. Kad su se skupili i kad su ga doveli rekli su
kao to Kur'an navodi : "Jesi li ti ovo uradio s bogovima
naim, o Ibrahime - upitae. To je uinio ovaj navjei od
njih - ree on." Odnosno, Ibrahim im je rekao
ismijavaui ih: "Zaista se ovaj veliki kip naljutio zato to
ste se pored njega klanjali i ovim malim, a on je vei od
njih, pa ih je poruio." Navodi se da je znaenje ajeta:
"On me je natjerao da ih poruim." Aludirao im je
rijeima: "Pitajte ih ako umiju da odgovore." (El-Enbija,
62,63). "I oni se zamislie i sami sebi rekoe: Vi ste zaista
nasi lnici." Odnosno: Poeli su sami sebe kriviti i govori ti:
Vi ste zaista nasilnici zato to ste ih ostavili bez uvara.
Profesor Sejjid Kutb je rekao: "Izgleda da ih je ovo
ironino ismijavanje potreslo i malo ih podstaklo na
ramiljanje ali to je bio mali blijedi odsjaj iza koga je
doao potuni mrak i jedan otkucaj nakon kojeg su
njihova srca ponovo utula."
87 EI-Bidajet ven-Nihajet, 11167
63
"Zatim _lave oborie i rekoe: Ta ti zna da oni ne
govore."
!
8
I ustinu prvo :u se zamislili, a onda oborili glave jer u
suprotnom ove njihove zadnje rijei bi bile dokaz protiv
njih. Pa zar ima j aeg dokaza lbrahimovog od toga da oni
ne govore!
89
Es-Suddijj je rekao: "Zatim su se vratili nevjerstvo." Ibn
Kesir kae: "Na ovo se odnose rijei Uzvienog (Zaista
ste vi nasilnici) odnosno, oni sami sebi nasilje ine
oboavajui kipove."
Es-Suddijjeve rijei potvruju ono to je rekao profesor
Sejjid Kutb u svom tefsiru.
Tom prilikom Ibrahim, alejhis-sela, ree: "Pa zato se
onda umjesto Allahu klanjate onima koji vam ne mogu ni
kori stiti niti vam tetu nanijeti - upita on. Teko vama i
onima koji ste umjesto Allahu klanjate, zato se ne
opametite. Spalite ga i bogove vae osvetite, ako hoete
ita da uinite - povikae. O vatro - rekosmo Mi - postani
hladna i spas Ibrahimu", a na drugom mjestu "Pripremite
za nega lomau - povikae - pa ga u vatru bacite, i
htjedoe da ga na muke stave, ali Mi njih uinismo
ponienim." (Es-Saffat, 97 ,98)
Prestali su sa svaom i prepirkom onda kada su ostali bez
rijei i ponieni. Nije im preostao nikakav argument osim
da pribjegnu sili i snazi. Vie se niega nisu mogli
dosjetiti da mu kau i njegova opomena je kod nih naila
na zapeaena srca i na gluhe ui.
Onda su zapoeli skupljati granje odakle god su to mogli.
To je trajalo due vremena ak kad bi se neka ena od
njih razbolila, ona bi se zavjetovala da, ako ozdravi, e
88
Fi zilalil-Kuan, 4387.
89 1id.
64
KNJIGA O ZULUMARIMA
skupljati drva za lomau Ibrahimovu. Potom su iskopali
veliku jamu i stavili su u nju sva drva koja su skupili i
potpaliti su vatru. Vatra se rasplamsala i razbuktala, a
iskre su letjele na sve strane. Takvo neto nikad prije nije
bilo vieno. Stavili su Ibrahima u koru katapulta, kojeg
je napravio ovjek po imenu Hejzen. Bio je prvi koji je
napravio katapult, te je Allah dao da proadne u zemlju i
bie u njoj potresan sve do Sudnjeg dana.
Kad je Ibrahim, Allahov prijatelj, svezan stavljen u korpu
katapulta, bi baen u vatru. "Allah nam je dovoljan i
divan li je on zatitnik" - uzviknu on. Ovako navodi
Buharija od Ibn Abbasa da je rekao: "Allah nam je
dovoljan i divan li je on zatitnik." To je rekao Ibrahim
kad je bio baen u vatru, te rijei je rekao i Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem, onda kada mu bi reeno:
"Neprijatelji se okupljaju zbog vas, treba da ih se
priuvateu - to je uvrstilo njihovo vjerovanje i rekoe:
"Dovoljan je nama Allah, divan je On zatitnik." I oni su
se pov;atili obasuti Allahovim blagodatima i obiljem,
nikakv< ih zlo nie zadesilo. (Alu Imran, 173, 174).
9
1
Biljei Ibn Ebi Hatim od Ibn Abbasa da je rekao: "I kada
skupie ono to su Ibrahimu pripremili i bi baen u vatru,
upitao je melek kie: 'Kada e mi biti nareeno da
poaljem kiu?' Allahova odredba bi bra. Allah je rekao:
'Budi hladna i spas! ' Pa na zemlj'i ne osta nijedna vatra a
da ne bi gaena.'1
9
2
Navode El-Firjabi, Abdu ibn Hamid, Ibn Derir i Ibn Ebi
Hatim od Ibn Abbasa da je rekao: "Da hladnou vatre nije
9 Istnu je reka na Gp "Pp je oa koji lai izsi."
91 E-Bidjet ven-Nihjet, 1/16.
92 Feu-Kar, 3/415.
65
pratio spas o Allaha, umro bi Ibrahim od njene
hladnoe."
93
Biljee Ibn Ebi ejb, Ibn Derir i Ibn Munzir od Ka'ba
da je rekao: "V atra je Ibrahimu izgorila samo konopce
kojima je bio svezan."94 .
Biljee Ibn Derir, Ibn Ebi Ratim od El-Minhala ibn
Amra da je rekao: uo sam da je Ibrahim, alejhis-selam,
baen u vatru i proveo je u noj pedeset ili etrdeset, pa je
rekao: "Ni jednog dana niti noi nisam bolje ivio kao
onda kada sam u njoj bio i poelio sam da moj itav ivot
bude onakav kakav je bio u njoj (vatri)."9
5
Ed-Dahhak je rekao: "Penosi se da je Dibril, alejhis
selam, bio sa njim i brisao mu znoj sa lica i to ga je i
jedino u vatri zadesilo."9
6
Es-Suddijj je rekao: "Sa njim je jo bio prisutan melek
sjene. Ibrahim, aejhis-selam, se naao u jami punoj vatre,
a ustvai je bio u zelenoj bai. Ljudi su ga posmatrali ne
mogavi mu prii, a ni on nije mogao izai van."97
Od Ebu Hurejre, radij allahu anhu, se prenosi da je rekao:
"Najljepu rije koju je izgovorio Ibrahimov otac je kada
je rekao vidjevi svog sina u tom stanju: 'Divan li je
Gospodar, tvoj Gospodar, o Ibrahime."98
. Od Aie, radijallahu anhu, se prenosi da je rekla: Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Ubijte
93
Ibid.
94
1id
95
1id.
96
EI-Bidajet ven-Nihajet 1/16.
97
1id.
98
1id.
66
KNJIGA O ZULUMRIMA
vezga - gutera, puhao je vatru na lbrahima."99 Aia ih je
ubijala.
Rasprava izmeu Ibrahima i Ni mruda
Es-Suddijj spominje da se ova rasprava izmeu Ibrahima i
Nimruda desila onog dana kada je izaao iz vate, to
znai da se nije sreo sa njim da bi dolo do rasprave. 1 0
Uzvieni kae: "Zar nisi uo za onoga koji se s
Ibrahimom o njegovom Gospodaru prepirao, onda kad mu
je Allah carstvo dao? Kad Ibrahim ree: 'Gospodar moj je
Onaj koji ivot i smrt daje. ' On odgovori : 'Ja dajem ivot i
smrt.' Allah ini da Sunce izlazi sa istoka' - ree Ibrahim
- 'pa uini ti da grane sa zapada.' I nevjerik se zbuni. A
Allah silnicima nee ukazati na pravi put." (El-Bekae,
258).
I rijei Uzvienog: ELEM TERE - Zar nisi vidio? EI-Ferra
kae da znae: "Jesi li vidio?" odnosno "Jesi li vidio onog
koji se sa Ibrahimom prepirao, a to je Nirud ibn Keu
ibn Kenan
.
"1
0
1
A rijei ELLEZI HADDE IBRAHIME F RABBIHI -
koji se s Ibrahimom o njegovom Gos
e
odaru prepirao.
Imam Taberi kae: ELLEZI HADDE IBRAHIME
znai : onaj koji se raspravljao s lbrahimom.'' 1
0
2
9 Sa. Pnosi ga Ahmed. Vezg je vrsta gmizavca, za veeg se navoi da je
otvan i gubav.
10 El-Bidajetu ven-Nihajetu. 1/172.
1
0
1 Fethu1-Kadir, 11277.
1
02
Tefsirl-Kurbi, 3/35.
67
A rijei: EN ATAHULAL-MULKE znae: kad mu je
Allah castvo dao, odnosno zato to mu je Allah castvo dao.
U znaenju da ga je dobiveno carstvo uinilo objesnim,
oholim i svirepim, t s zbg toga raspravljao.
1 0
3
A rijei - IZ KALE IBRAHIM RABBIJELLEZI WHJI
VE JUMITU - znae: Gospodar moj je Onaj koji ivot i
smrt daje. Taberi kae: "Pod tim se podrazumieva - moj
Gospoda je taj u ijim je rukama ivot i smrt. Daje ivot
onome kome hoe i usmruje onoga koga hoe poslije
oivljenja." Zatim je Nimrud rekao: ENE UHJI VE
UMITU - Ja dajem ivot i smrt, odnosno, ja to inim, ja
dajem ivot i smrt. Ostavlja u ivotu onoga koga sam
htio ubiti, pa mu tako dajem ivot, a drugog ubijam, pa
mu tako dajem smrt. 1
0
4 evkani kae: "Ibrahim je htio da
kae da je Allah taj koji stvara ivot i smrt u tijelima, a
nevjerik da je u mogunosti da potedi smrti pa je to
davanje ivota ili da ubije pa je to davanje smrti . Ovo je
bio glup odgovor, nije ispravno da se sukobljava sa
Ibrahimovim dokazom. Ibrahim je mislio jedno, a
nevjerik drugo. Da mu je rekao: Moj Gospodar je taj koji
stvar ivot i smrt u tjelima, da li ti to moe? Nevjerik bi
s zbunio u samom petku. Ali on je nastavio sa drugim
dokazom nadmeui se sa njim u svai i otvarajui
prostor za raspravu."1
05
Ibn Durejd kae: "Doveo je dvojicu ljudi pa je ubio
jednog, a drugog ostavio i rekao: Ja dajem ivot i smrt."
1
0
Ibrahim ree: "Allah ini da Sunce izlazi sa istoka, pa
uini ti da grane sa zapada." To je rekao zato to ovaj
10 Fethul-Kair, 1177.
10 Tefsirui-Kurb, 31,37.
10 Fethui-Kair, 1177.
1
0 Tefsirt-Ta, 3/9.
68
KNJIGA O ZULUMARIMA
dokaz ne moe biti dvosmislen niti se nevjeriku olakava
da nastavi sa raspravom i smutnjom.
Allahove rijei: FEBUITELLEZI KEFERE - I
nevjerik se zbuni, odnosno, prekinuo je i uutio se
zbunjen.
A rijei: V AL A LA JHI-K VZ ZALIMIN -
znae: a Allah nee uputti narod nasilniki, odnosno, Allah
nevjericima ne ukazuje na dokaze kojima bi pobijali
privrenike istine kod prepirki i raspravlaja, jer dokazi
laova su oborivi (lahko se pobijaju i opovrgavaju).
Muhaed ibn Ishak je rekao: "Odnosno, Allah ih ne
upuuje na dokaz kod prepirki, zbg zablude u kojoj s
nalaze."1
0
7
Kraj sil nika (tiranina)
Biljee Abdur-Rezzak, Ibn Derir, Ibn Munzir, Ibn Ebi
Ratim i Ebu ejh od Zejda ibn Esleme da je prvi nasilnik
na zemlji bio Nimrud. Naod bi odlazio i od njega
nabavljao hranu. Ibrahim je izaao sa njima da je nabavi .
Kada bi ljudi pored Nimruda prolazili upitao bi ih: "Ko je
va Gospodar?" Odgovorili bi : "Ti." Ibrahim je proao
pored njega i on ga je upitao: "Ko je tvoj Gospodar?"
Rekao je: "Onaj koji daje ivot i smrt," pa je on na to
rekao: "Ja dajem ivot i smrt." Ibrahim ree: "Allah ini
da sunce izae sa istoka, pa ti uini da grane sa zapada."
Nevjerik se zbuni i ne dade mu hranu. Vraajui se
svojoj porodici naiao je na dinu utog pijeska i rekao:
"Zato ne bih uzeo malo pijeska i ponio ga kui kako bi ih
1
0 Tefsirt-Taeri, 3/4.
69
obradovao kada doem." Nakupio je pijeska i donio ga
kui. Spustio je svoje stvai i zaspao. Njegova ena je
prila svenju i otvorila ga, a kad u njemu najbolja hrana
koju je iko ikada vidio. Pripremila mu je hranu i prinijela,
a on je znao da u kui nemaju hrane. "Odakle ovo?" -
upita on. "Oc namimica koje si ti donio." - ona odgovori.
I on uvidje da ga je Allah opskrbio te Mu se zahvali .
Allah je silniku poslao meleka koji mu je rekao: "Po vjeruj
i ostavit u te da vlada." On mu je odgovorio: "Zar ima
dugog Gospodara osim mene?" Poslao mu je i dugog
koji mu to ponovi, ali on odbi . Potom mu doe trei, a on
ga ponovo odbi. Melek mu ree: "Skupljaj svoju vojsku
t dana." I sakupi silnik vojsku, a Allah naredi meleku da
otvori vrata komacima. Sunce je izalo ali ga on nije
mogao vidjeti zbog njihove brojnosti . Allah ih je na njih
poslao te im meso pojedoe i k popie da nita osim
kostiju ne osta. A vladar kao to i jeste, njega nita od
toga ne pogodi.
Allah posla komarca koji mu ue u nos i osta Nimrod
etiristo godina udaajui se ekiem po glavi. (navodi se
da se udarao papuama). A najmilostiviji ljudi prema
njemu bili su oni koji sastave ruke i onda ga udae po
glavi. Bio je silnik etiristo godina, te ga je Allah kaznio
etiristo godina, onoliko koliko je trajala njegova vlast.
Zatim ga je Allah usmrtio. A on je gradio toranj nastojei
da dokui nebesa.
1
08
Allah je njegovu graevinu sruio iz
temelja.
1 0
9
Jesi li vidio brate itaoe boga koji se udara papuom?
Istinu je rekao Uzvieni Allah: "Oni koji se suprostavljaju
1
0
8
D
a je faon pslije njega i slijedio ga I on je graio toraj, kao to stoji
u Kur'au.
10 Fethul-Kadir, 1/278, Tefsirt-Taeri, 3/37, 38, El-Bidajetu ven-Nihajetu,
1/172.
70
KNJIGA O ZULUMARIMA
Allahu i Poslaniku Njegovu bie siguro najgore
ponieni ." (El-Mudadela, 20). I zaista razboriti
posmatra e kroz stanice istorije vidjeti u kraju svakog
uobraenog svretak svakog oholnika i propasti nasilnika
kroz istoriju, da su pune pouka i savjeta, to pokazuje d
je mo samo u Allahovim rukama i da vlast pripada samo
Allahu, a ponienje eka onog ko se uzdie iznad Njega,
slavljen neka je, i onog ko se uzvisuje iznad Allahovih
dokaza i Njegovog Poslanika. "Pa neka je hvaljen Allah,
Gospodar nebesa i Gospodar zemlje, Gospodar svih
svjetova. Njemu je ponos i dika na nebesima i na zemlji.
On je Silni i Mudri ." (El-Dasija, 36, 37).
71
7.
Propast Lutovog naroa
Uzvieni kae: "l prevmuta naselja On je prevruo i
snalo ih je ono to ih je salo, pa u koju blagodat
Gospodara svoga ti jo sumnja." (En-Nedm, 53-55).
Lutov narod je nastanio grad Sodomu i okolna sela, u
zemlji na putu prema amu, na mjestu dananjeg Mrtvog
mora. Bili su nevjeriki narod, najrazvratniji meu
ljudima, sa najpokvarenijim duama i najgorih srca i
vladanja. Presjecali su puteve (pravili zasjede), radili sva
nevaljaa djela i od zla kojeg su inili nisu odvraali.
Kako je runo ono to su inili ! Izmislili su razvrat koji
niko od prijanjih naroda nije inio, a to je openje sa
mukacima i ostavljanje ena koje je Allah stvorio
dobrim Allahovim robovima. Lut, alejhis-selam,
1 1 0
ih je
pozvao da oboavaju samo Allaha i zabranio im da ine
ove razvrate, runa i zabranjena djela. Ali oni ostadoe
1 10
Poslanik Lut je Lut ibn Ha ibn Tah Ar, pa p ovom Ibrahim je
njegov amid Lut je pvjervao amidi Ibrahimu i izbjegao sa njim iz
Babilona u a i nataio se u Soomi i Gmr.
72
KNJIGA O ZULUMARIMA
upori u svojoj zabludi i bezbotvu i nastavie sa
razvratom i nevjerstvom te Allah na njih spusti kaznu
koju niko nije mogao zaustaviti i onakvu kakvu nisu
mogli ni zamisliti niti predvidjeti. Allah ih uini
primjerom drugima i poukom za one koji pameti imaju. I
zbog toga je Uzvieni Allah spomenuo njihovu priu u
Svojoj jasnoj Knjizi. Kae Uzvieni: "I Luta kada ree
narodu svome: Zato inite razvrat naoigled jedni
drugih? Zar zbilja sa strau opite sa mukarcima
umjesto sa enama? Vi ste, uistinu, bezumni . A odgovor
negovog naroda je glasio: Iserajte Lutovu porodicu iz
grada vaeg, oni su ljudi istunci." (En-Neml, 54-56).
I Uzvieni kae: "I Lutov narod je smatao lanim
poslanike. Kad im njihov brat Lut ree: Kako to da se ne
bojite? Ja sam vam siguro poslanik pouzdani, zato se
bojte Allaha i budite posluni meni ! Za ovo od vas ne
traim nikakve nagrade, mene e Gospodar svjetova
nagraditi. Zato vi mimo sav svijet sa mukarcima opite,
a ene svoje, koje je za vas Gospodar va stvoro,
ostavlate? Vi ste ljudi koji granicu zla prelazite! Rekoe
oni: Ako se ne okani, o Lute, bie siguro prognan."
(E-uaa', 1 60- 167).
Predaje potvruju da je nered, moralni sunovrat i sve ono
to je pokvaeno zavladalo njihovim ponaanjem i
stanjem obuhvatajui ljude, omladinu, starce, djecu i ene.
Doktor Abdul-Halim Mahmud, Allah mu se smilovao, je
rekao: "Osnovno pravilo kod njih je bio nered i prava je
rijetkost da u njima nae od dobra ikakva traga."
1 1 1
Rekao je Ibn Abbas: "Deset loih djela koje je inio narod
Lutov su: pravljenje fizura, putanje odjee da se vue po
zemlji, bacanje kugle, gaanje ljudi kameniima, igranje
1 1 1
Me'a-Ebija ver-Rusu!, str. 193.
73
putanjem golubova, zvidanje na prst, pucketanje
zglobova, sputanje ogrtaa i odvezivanje ogrtaa
prilikom hoda, ovisnost o pijenju alkohola, openje sa
mukarcima i ovaj ummet e dodati jo jedan razvrat, a to
je openje ena sa enama."
1 1
2
Prenosi se d je Lutov narod radio deset loih djela zbog
kojih je kasnije uniten:
Obavljali su veliku nudu na putevima, ispod drvea koje
daje plodove i na obalama rijeka, skidali odjeu prije nego
bi obavljali nudu, i sputali vjetove (izmeu sebe) i
udarali se po vratovima, na narod bacali kamenie kako
bi ih odvraali, javno radili loa djela na skupovima i
inili najvei razvrat, a to je homoseksualizam.
1 1
Prenosi se da su djela koja su inili Lutov narod bila:
"Bacanje kocki (tavla), natjecanje sa golubovima,
hukanje pasa jednih na druge, borba ovnova, zavaanje
pijetlova, ulazak u toalet bez ogrtaa, zakidanje na vagi i
kantaru, teko onom ko to ini !"
1 1 4
Neki uenjaci kau: "Ovaj ummet ini deset loih djela
koje je inio Lutov narod: vakanje gume, kanjenje
vrhova prstiju, putanje ogrtaa, pucketanje prstima,
turban koji se vee oko glave
1 1
5
meusobno mijeaje,
bacanje kamenia, zvidanje i homoseksualizam."
1 1
6
J J
2
EI-Kebar o Zehebija sa fsnotama doktora Abul-Azima, 226.
J 13 EI-Hukmul-madbutu f tahrimi f'li
k
avmi Lut,
emsuddin Muhammed bin

Omer ei-Gamri, str. 99.
J J4 EI-Kebair, st. 227.
J JS Ukoliko p pjmom vezaje turbana pumijeva vezaje koje voi
opnaanju ena onda je ovo ispavno, jer u suprtom veznje turana je
sunnet Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, je ga je i on nosio a to je
zailjeeno u sahih hadisima
1 16
Min Enbar-Rusuli, 11120. preneseno iz Kurtubija, EI-Ankebut, 29.
74
KNJIGA O ZULUMARIMA
Hadisi i predaje koje upzoravaju na homoseksualizam
l. Prenosi se od Abdullaha ibn Amra da je rekao: Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
Sedmoricu Allah nee pogledati na Sudnjem danu niti ih
oistiti, niti ih skupit s ostalima, nego ih baciti u vatru.
Meu prvima koji e biti baeni u vatru ako se ne pokaju
bie: onaj koji se vjena sa svojom desnicom,
homoseksualci (onaj koji to ini i onaj na kome se to
ini), alkoholiar, onaj koji udara svoje roditelje i oni
pomo zatae, onaj koji nanosi zlo svom komiji, ljudi ga
proklinju i onaj koji poini blud sa komijinom
enom."
1 17
2. Stoji u hadisu asnom: "Allah, delle anuhu, nee
pogledati ovjeka koji je opio s mukarcem i u ovjeka
koji je opio sa enom u njenu stranjicu." Prenose ga
Tirmizi, Nesai, Ibn Hibban u Sahihima.
3. Prenosi se od Ibn Derira da je rekao: Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Najvie ega se
plaim za svoj ummet je djelo Lutovog naroda."
1
1
8
Ono ega se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, plaio
desilo se u njegovom ummetu. Molimo Allaha za spas.
1 17
Prenose ga Ebu
ejh, E-Djlemi i El-Filai.
ejh El-Gamri ga smatra

hasenom u djelu El-Istiksa', st. 36. doktor U sama Abul-Azim kae daje ovaj
hadis nespran doka. Pogledaj u knizi El-Kebair, st. 227.
1 1 8
Pnose ga Ae Tirmizi i Hakim. Vjerostoja je. Pogledaj u Sahihul
Da', 1 552.
75
4. Penosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je
rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem: "Proklet je onaj koji psuje svoga oa, proklet je
onaj koji psuje svoju majku, proklet je onaj koji zakolje u
ime drugog osim Allaha, proklet je onaj koji opi sa
ivotinjom i proklet je onaj koji uradi ono to je uradio
Lutov narod."
1 1
9
5. Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je
sellem: "Pet za pet." Rekoe: "O Allahov Poslanie, ta
znai pet za pet?" Ree: "Ne prekri narod ugovor, a da
Allah ne da vlast nad njima njihovom neprijatelju. Ne
sude po onom to je Allah objavio, a da Alllah meu
njima ne rairi siromatvo. I ne pojavi se razvrat (u drugoj
predaji - meu narodom) dok ga ne objelodane, a da
Allah na njih ne spusti kugu (odnosno, puno smrtnih
sluajeva). I ne zakinu na vagi, a da ne izgub usjeve i da
ih ne snau gladne godine. I ne zabrane davanje zekata, a
da im se ne uskrati kia."
1
2
0
6. Prenosi se od Ibn Omera da je rekao: Doao je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: "O skupino
muhadira! Ako budete stavljeni na kunju sa pet stvari,
utjeem se Allahu da ih ne doivite. Nije se pojavio
razvrat u jednom narodu kojeg su javno inili, a da se
meu njima nije proirila kuga i bolesti koje nisu bile
prisutne kod njihovih prethodnika. I nisu zakidati na vagi
1 19
Sah, penosi ga Ahmed u Musnedu. Pogleaj Sahihul-Dwni', 5891 .
120
Prnosi ga Taberi u EI-Kebir. Sene mu je doba, doka mu je hadis
pslije njega
76
KNJIGA O ZULUMRIMA
i kantaru, a da ih nisu snale gladne godine, estoka
oskudica i nepravednost vladaa nad nima. I nisu prestali
davati zekat svojih imetaka, a da im se nije uskratila
kapljica sa neba, a da nije ivotinja nikada im kia ne bi
pala. I nisu prestali kriti ugovore sa All ahom i Njegovim
Poslanikom, a da Allah vlast nad njima nije dao njihovom
neprijatelju iz drugog naoda koji je uzeo dio onog to
imaju. I ne budu li njihove vode sudile po Allahovoj
knjizi i davali prednost onome to je Allah objavio, Allah
e stvoriti neprijateljstvo meu njima."
1
2
1
7. Mudahid, radijallahu anhu, je rekao: "Da se onaj koji
je uinio djelo Lutovog naoda okupa sa svakom
kapljicom na Zemlji i svakom kapljicom na nebsima ne
bi neistou skinuo."
1
22
8. Hasan ibn Zevkan je rekao: "Ne sjedite u drutvu sa
djecom bogataa, zato to im je lik kao lik djevica i oni su
vee iskuenje od ena."
1
2
3
9. Sufan Es-Sevri je oti ao u kupatilo u koje je uao
djeak lijepog lica pa je Sufan rekao: "Izvedite ga, jer ja
sa svakom enom vidim ejtana, a sa svakim lijepim
djeakom vidim vie od deset jtana."
1 24
1
21
Hais je h, pi ga In Mae i Eu Nu'am u djelu EI-Hiljet.
Busir je rka u Ez-Zvadu: "Po njemu s m rt" Penosi ga Hakim i
kae d je vjo jng isna Sa njim s sloio i Zehebi, a Albai je rka
d je haen. Es-Saiha, l 0.
122 El-Humul-mat t taimi fi'li kavm Lut, st. 9.
1
23 EI-Kebair, st. 61.
12
4 E-Kebar, st. 62 i ElZevair, 2141.
77
10. Prenosi se da kada dvojica mukaraca ope Ar
Mi1ostivog se potrese bojei se srdbe Uzvienog Allaha i
nebesa samo to ne padnu na zemlju, ali ih meleci uhvate
za krajeve i ue KUL HUV ALLAHU EHA (do kraa
sure) sve dok srdba Allaha, delle anuh u, ne prestane.
1 5
l l . Abdullah ibn Mubarak, Allah mu se smilovao, je
dozvolio djeaku, od kojeg se traio razvrat, samo
ubistvom da se oslobodi, odnosno, da ubije onog koji ga
je napastvovao. Ibn Kajjim je rekao: "To je pravilo po
kojem sunnet postupa, jer ako je dozvoljeno ovjeku da
ubije drugog zbog jednog dirhema iz svog imetka kojeg je
elio da prisvoj i pa onaj koji njega lino napadne je prei
da bude ubijen."
1
2
6

12. Seid ibn Musjeb, Allah mu se smilovao, je rekao:
"Ako vidite ovjeka da uporo gleda golobrada mladia,
optuite ga."
1
2
7
13. Neki od prethodnih uenjaka su rekli : "Kada Allah
prestane da gleda roba, iskua ga tako to mu da da se
zaljubi u golobrada mladia i ova ljubav je Lutov narod
dovela do onog to im se desilo. Dana im je samo ova
vrsta ljubavi . Uzvieni kae: Oni su u pijanstvu svome
lutali."
1
2
8
12 El-Kebar, st. 6.
1
2
6
El-Hukmul-mabutu, 95.
12
7
Iid 92.
1
2
8 1
i
d
6, a ajet je iz sue Hd, 72.
78
KNJIGA O ZULUMIMA
Zavretk pokvarenjaka
Uzvieni Allah nije tek tao ostavio ove pokvaenjeka da
osuuju lijep odlike i unitavaj u vrijednosti, a da na njih
nije poslao strijele osvete i estoku kaznu. Nema drugog
boga osim Njega. Zaista je Allah ljubomoran kada se
narue Njegove svetost. Ibn Kajjim kae: "I O, neka je
slavljen i Uzvien, je oredio da nee kazniti silnike
(zalime) prije nego im da dokaz i dok im ne predoi
obeanje i prijetnju. Pa im je poslao Svog plemenitog
poslanika da ih upozori od njihovih zlodjela i da ih
opomene Njegovom bolnom kaznom, javno pred svim
svijetom. Govorio je meu njima, u svim gradovima i
selima. Govorio im je i bio je najvei savjetnik. (Zato
inite razvrat koji niko prije vas na svijetu nije inio) (El
E'araf, 80). Zatim im je ponavljao savjetujui ih i
opominjui ih, ali su oni u pijanstvu ljubavi svoje bili i
nisu pameti imali. (Vi sa strau prilazite mukarcima,
umjesto enama. Ta vi ste narod koji sve granice zla
prelazi.) (El-E'araf, 81 ). Zaljubljenici su odgovarali
odgovorom onih koji su se predali svojim strastima i
grijesima. (Rekoe: Istjerajte Lutovu porodicu iz grada
vaeg, oni su ljudi istunci.) (En-Neml, 56). I kada doe
odreeni as poee odredbe kadera neizbjenog da se
sprovode. Da bi se upotpunili milost i ispit, Milostivi,
Slavljeni i Uzvieni posla u kuu Lutovu meleke u
ljudskom obliku.
1 2
9
Poslao ih je u najljepem obliku koji
moe biti i dooe kao gosti miroljubivi i otvorenih srca.
Ali kao to kae Kur'an: "On se zbog njih nae u neprilici
i bi mu teko pri dui i ree: Ovo je muan dan." (Hud,
129
Dibrila, Mikaila i Isrla, a.s.
79
77). Doprije povik do Lutovog naoda da su kod Luta
doli mladii neviene ljepote (sline niko nikada nije
vidio). Jedni druge pozvae da poure u Lutovu kuu jer
tamo je zadovolenje strasti i dobivanje najveih uitaka.
(l naod njegov pohrli njemu - a prije su radili sramotna
djela.) (Hud, 78). I kada su uli kod njega i napali ga,
rekao im je, potiten zbog brige i bola, srca punog tuge:
"O naode moj - ree on - eto mojih keri
1 3
0
one su vam
istije, bojte se Allaha i pred gostima mojim me ne
sramotite. Zar meu vama nema raumna ovjeka.) (Hud,
78). I kada su uli Lutove rijei odgovorie mu rijeima
punim razvrata i prkosa: "Ti zna da nama nisu potrebne
tvoje keri - rekoe oni - ti doista zna ta hoemo mi."
(Hud, 79). I Lut kao jedini potlaen ree: "Ah da ja samo
imam mo ili da se mogu osloniti na nekog snanog."
(Hud, 80).
1
3
1
I kada su Allah ovi izaslanici vidjeli koliko
Njegov poslanik trpi radi njegovog naroda
homoseksualaca, otkrili su mu istinu i rekli mu: "Ne brini
se." (O Lute, mi smo izaslanici Gospodaa tvoga, oni tebi
ne mogu nauditi. ) (Hud, 81 ). Allahov Poslanik se jako
obradovao jer mu je Allah iznenada otklonio nedau uz
pomo izaslanika. Bi mu reeno: "Ti kreni sa eljadi
svojom u gluho doba noi bez ene svoje
132
i neka se niko
od vas ne obazire. Rok im je praskozorje, a za
praskozote nije blizu." (Hud, 81 ). I kada ga ne posluae
nego nastavie da zavode njegove goste i ne vodie brgu
o komijskim pravima Dibril ih udari po licu svojim
13 E mjih keri - Ibn Abba j reka: "Lt nije pnudio svoje kri nau
d ih ene ili bludie s njima nego je rka: Evo vam vaih ena j s
pslaik u naru smatra oem." Fehul-Kair, 15 J 6.
131
Polaik, sallalahu alejhi ve sllem. kae: "D se Allah smiluje Ltu, tio
j osloa u nekom snaom." Po ga Buhaja i Muslim i dgi.
132
Su
hel j reka: "Lutova ena se zvaa Valiha a Nu
h
ova ena s zvala
Vaiga i Allah ih naoi ka pmjer ize -ize akide (vjevaja).
80
KNJIGA O ZULUMARIMA
krilom i izvadi im oi te ih oslijepi. Odoe od njega
pipajui i govorei : "Vidjee ta e te sutra snai,
luae! " I kada se praskozore ukaza stie poziv
Gospodara da propadne Lutov narod i d osjete bolnu
patnju. Dibril (snani i povjerljivi) iupa gradove
njihove prcetom svoga krila, podie ih uvis dotle da su
meleci uli lajanje njihovih pasa i kukurikanje njihovih
pjetlova. Te ih prevru naopake (i ono to je bilo gore
uini ga dolje) i na njih se jo srui grumenje od blata
(tvrdo, peno blato). Pa jezikom Svoga Poslanika, Allah
Uzvieni je zastraivao njihovu brau pa je rekao: "l kada
pade naredba Naa, Mi prevmusmo ono to je bilo gore bi
dolje i na njih kao kiu grumenje od peena blata
spustismo koje je neprekidno sipalo obiljeeno
1
33
od
Gospodaa tvoga - a ono nije daleko ni od jednog
nasilnika." (Hud, 82, 83).
1
3
4
Dragocjene rijei Ibn Kajji ma
Rekao je, Allah mu se smilovao: Rekoe: "I koliko je
ftnet razvrata bacio ljude naglavake u dehennem i
uctmo da trp bolnu patnju i na spratovima
dehennemskim napojio ih uzavrelom vodom. I koliko je
samo uz Allahovu dozvolu ljudi iz pameti i iz vjere izveo
kao to se dlaka iz tijesta vadi . Koliko je samo blagodati
uklonio, kazni prouzrokovao i koliko je razboritih i jakih
ucmto pomzemm i koliko asnih, uglednih i
velikodostojnih ukaljao i uinio ih najgorim bjednicima.
133 Oiljeeno -na svakom kamenu je pisalo ime rvra kojeg e unititi.
13 Revdi-Muhibbine, 1 88-19, skraena verija
81
Koliko je sraota otkrio, koliko lanog sjaja uveo iza
kojeg je bol uslijedila i koliko je kajanja prouzrokovao. I
koliko je samo vat jada raspirio u kojima su digerice
izgorile. I unitio ugled koji je rob kod Allaha i u srcima
dobrih ljudi imao. Koliko je tekih stradanja i crih
nesrea u nepravednih presuda i zlobe dumanina
privukao. A pravo je udo da iza njega ne uslijedi
nestanak blagodati, iznenadne kazne, umjesto zdravlja
bolest, kucanje nedaa na vrata ili deavanje velike
nesree. I kad bi blagodati upitao: "
ta vas je odvelo?" i
kazne: "
ta vas je dovelo?" i brige i alost: "
ta vas je
privuklo?" i zdravlje: "
ta te udalji i otkloni?" i velu: "
ta
te otkri?" i suncu vjere: "
ta te zakloni?" i lice: "
ta t
otkri i odnese tvoju svjetlost?" i ivote: "
ta te to
zagora?" i saopotovanje: "
ta te to ponizi i prezirom
poslije uvaavanja zamijeni?" uslijedio bi nijemi odgovor
koji se podrazumijeva jer bi rijei bile suvine. I tako mi
Allaha ovo su samo neki plodovi Aka (stastvene ljubavi,
zaljubljenosti) koje ubiru oni koji tom stazom idu, a kada
bi oni samo pameti imali (eno kua njihovih, puste su
zbog nepravde koju su inili, to je zaista pouka narodu
koji zna) (En-Neml, 52).''
1
35
Tako mi Allaha, ovo je pouka koja se pie tintom od zlata
na stranicama srca. I ne samo to, nego se pie i suzama.
Kako je samo jasna pouka, kako je lijep govor i kako je
rjeit savjet, samo da su srca iva.
135 Revdati-Muibbine, Ibn Kaiim, st. 1 86, 1 87.
82
KNJIGA O ZULUMARIMA
Pouka mjest
Allahova volja i mudrost su htjeli da nam ostanu sela i
gradovi Lutovog naroda do dananjih dana, a to je mjesto
koje se zove Mrtvo more i ono nam je pouka. Prouli su
se po sramoti koju ne prekriva trag niti no zaklanja.
- INNE FI ZALIKE LEAA TIN LIL-MUTEVESSIMIN
"To su zaista pouke za one koji posmataju." El-Hidr,
75, odnosno to su znaovi za one koji razmiljaju i pomno
posmataju.
Katada je rekao: "One koji pouku uzimaju, odnosno
pouka za one koji dolaze poslije njih."
Kae Uzvieni: "On je pored puta i sada postoji", El
Hidr, 76.
evkani kae: "Odnosno, sela naroda Lutovog,

odnosno pored utrta puta, a to je put koji vodi iz Medine u
am, i zaista putnik idui ovim putem prolazi pored tih

sela.
1
36
"To je zaista pouka za one koji vjeruju", El-Hidr, 77,
odnosno: Vjerici iz ovih sela i njihovih ostatka uzimaju
pouku. Zato to su vjerici ti koji crpe pouku iz onog to
vide od tragova. Tim se potvruje da je Allah ostavio
njihova mjesta kao pouku i opomenu, pouka za one koji
se Allaha boje i opomena zloincima.
I Uzvieni kae: "I kada pade naredba Naa, Mi sve
prevrusmo, ono to je bilo gore bi dolje, i na njih kao
kiu grumenje od peena blata spustismo koje je
neprekidno sipalo, obiljeeno od Gospodara tvoga, a ono
nije daleko ni od jednog nasilnika." Hud, 82, 83.
Odnosno: I ono nije, odnosno, kamenje, od bilo kojeg
1
36 Fetui-Kar, 3/139.
83
nasilnika koji zulum ini, daleko. I oni ih zbog svog
zuluma zasluuju. Es-Suddijj je rekao: "Od nasilnika
Arapa, oni koji ne budu povjerovali bie njim kanjeni."
Biljee Ibn Derir, Ebu
ejh, Ibn Ebi Hatim od Katade da

je rekao: "Od nasilnika ovog ummeta."
137
Ovo je upozorenje svakom razvratniku da e ga Allah
unititi i osvetiti mu se. Medicina je u savremenom dobu
ustanovila da razvrat homoseksualizma njegove poinioce
pogaa prljavim i neizljeivim bolestima poput side i
drugih bolesti. Istinu je rekao Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem: "Nije se pojavio razvrat u jednom narodu
kojeg oni objelodane, a da se meu njima nije proirila
kuga i bolest koje nisu bile prisutne kod njihovih
prethodnika."
1 38
Islamski propis za one koji i ne djela Lutovog naroda
Poto je homoseksualizam najvei i najruniji grijeh i
poto je njegova pokvarenost od najveih zlodjela onda bi
njegova kazna tebala da bude navea i na dunjaluku i
ahiretu. On je kod Allaha vei grijeh od bluda sa enama.
Ibn Kaijim, Allah mu se smilovao, je rekao: "Allah, neka
je Slavljen i Uzvien, nije nijedan narod stavio na kunju
ovim velikim grijehom prije Lutovog naoda i kaznio i h je
kaznom kojom nikad nikog prije nije kaznio. Kaznio i h je,
ne jednom kaznom poput unitenja, prevrtanje kua na
njih, propadanja u zemlju, gaanja kamenjem sa nebesa i
13
7 Ful-Kair, 251 7
138
Hadis je dobar. Pnos ga In Made i drg ve je spmnut
84
KNJIGA O ZULUMARIMA
stavio ih na patnju na kakvu nijedan ummet nije stavio, a
to sve zbog veliine pokvarenosti zloina. Zg kojeg
zemlja samo to se ne trese kada se na njoj ini. I meleci
samo to ne pobjegnu u najudaljenije stepene nebesa i
zemlje onda kada ga vide bojei se da i njih ne snae
kazna koja se spusti na one koji to rade. I zemlja se u
vapaj u uee svom Gospodaru, Stavljenom i Uzvienom,
a brda samo to se sa svojih mjesta ne pomjere."
Od Muhammeda ibn Munkedira se prenosi da je Hali d ibn
Velid napisao Ebu Bekru Es-Siddiku, radijallahu anhu, da
je pronaao ovjeka u jednom djelu grada koji je imao
odnos sa mukacem kao sa enom. Ebu Bekr je sakupio
ashabe Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a
meu njima je bio i hazreti Alija ibn Ebi Talih. Alija je
rekao: "Ovaj grijeh nije poinio niko osim jednog naroda i
uli ste ta je Allah sa njima uradio. Smatram da bi ga
trebalo spaliti vatom. " Ashabi Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, su se s tim sloili.
1 3
9
Prenosi se o Ebu Abdullaha ibn Hada, Allah mu se
smilovao, da je rekao: "Kazna za homoseksualizam kod
nas je kao kazna za bludnika: sto udaac biem, ako je
neoenjen i kamenovan je ako je oenjen. I navodi se da je
kazna za homoseksualiza da se baci sa visoke planine i
da se gaa kamenjem kao to je Allah kaznio Lutov narod
ovo je stav Ibn Abbasa, radijallahu ahu"
1 40
Oni koji zastupaju kaenovanje homoseksualaca od
Imam
afje, Ahmeda i skupine dugih uenjaka kau:

"Homosesksualca treba kamenovati bio oenjen ili ne", a
kao dokaz uzimaju hadis: "Koga naete da radi djelo
139 Penose ga Ibn Dnja i Bejheki, 8/132. Ub je reka: Ov: hais je
murse!, a ima i dgu u. ali u dgom kazvanju i kae: trba s
kamenovati i spaiti vatm. Haijetul-Hukmil-mabut, str. 81, 82.
14 E-Hukmul-mabutu, str. 83.
85
Lutovog naoda ubijte poinioca i onog na kome se
ini."
I 4I
Ehu Hanife smata da homoseksualca treba baciti sa
visoke planine i gaati kamenjem kao to je uinjeno sa
narodom Lutovim, dokaz za to su Allahove rijei : "Ono
nije daleko ni od jednog nasilnika."
I zbog toga je Islam zatvorio prozore i vrata koja vode
injenju ovog razvrata, npr. :
l. Od Ehu Rejhane, radijallahu anhu, se prenosi da je
rekao: "Allahov Poslanik je zabranio da lei ovjek sa
ovjekom u zajednikoj postelji bez odjee (pregrade) i da
lei ena sa enom u zajednikoj postelji bez pregrade od
odjee."
1 4
2
U dgoj predaji dolazi rije: MK'AT (sa ajnom
ispred mima) umjesto rijei : MATUN (mim ispred
ajna) to znai: MUDAD
E'ATUN - leaje. Kae se za

mua da je: KM'U, odnosno onaj koji lei sa enom u
posteli: DAD
I'UN. A MK'A (ajn ispred

mima) lubljenje u usta i dolazi od rijei KI'AMUL-BE'IR
to znai brjica (nagubac), za devu zato to mu ono stee
gubicu kada s rasrdi da ne ujede. U hadisu je reeno BI
GA
I'AR to znai bz prepreke (pregrade) od odjee.

Iz ovog hadisa je jasno da je Islam zabranio ljudima da se
poljube u usta, to se danas esto deava. Isto tako,
zabranio je enama da jedna drugu poljube u usta.
Takoer nije dozvoljeno da dvije ene bude bez odjee
jedan pored duge u postelji. Isto vai i za ljude.
2. U asnom hadisu stoji: "ovjek ne smije gledati u
stidno mjesto drugog ovjeka, i ena ne smije gledati u
141
Pnose ga Ebu Davud, Tirizi i Ibn Ma, 2562. Hadis je hasen.
142
Pnose ga Ae Ebu Davud, Nesai (81143), Dai i Begavi u erus
Sunneti.
86
KNJIGA O ZULUMARIMA
stidno mjesto druge ene. I ne smiju dva ovjeka leati
pod jednim pokrivaem i ne smiju dvije ene leati pod
jednim pokrivaem."
1
4
3
143 Sahih, prenose ga Muslim, Ae 3/63, Tirmizi i Bejheki.
87
8.
Propast naroda iz Medjena
Kazna koja e stii pokvarenjake
Onima ije su savjesti umrle i svijesti poruene, i koji tua
prava pljakaju i na Zemlji nered ine nakon to je red
uspostavljen, predstavljam propast naroda koji je strast
vodila i koji su se klanjali drvetu umjesto Uzvienom
Allahu. To je narod iz Medjena za pouku i opomenu.
Nastanio se narod
uajbov u Medjenu u
au, u blizini
sela Lutovog naroda. Klanjali su se Ejku umjesto
Allahu.
1
44
"Stanovnici Ejke su poslanike lanim smatrali."
Bili su najgori u ophoenju sa drugim ljudima, zakidali su
na vagi, kupovali su sa vikom, a prodavali s manjkom.
Pljakali su imovinu ljudi tako to su zasjede na putevima
1
4 Ejkaje veliko do isprepletene kronje s puno gana
88
KNJIGA O ZULUMRIMA
postavljali. Allah im je pslao
uajba.
145
Nadimak mu je
bio - govorik poslanika. Pozvao ih je da vjeruju jednou
Allaha Uzvienog i da ostave ono to ine od loih djela.
Kur'an je zabiljeio ono to se deavalo izmeu
uajba,
alejhis-slam, i negovog naroda. Kae Uzvi eni :
A Medjenu - njegova brata
uajba. O narode moj -

govorio je on - Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim
Njega nemate! Dolazi vam jasan dokaz od Gospodara
vaeg, zato pravo na liti i kantaru mjerite i ljudima stvari
njihove ne zakidajte i red na zemlji ne remetite kad je na
njoj uspostavljen red. To je bole za vas ako vjerujete. I ne
pstavljajte zasjede na ispravnom putu, prijetei i od
Allahova puta ovraajui one koji u Njega vjeruju, elei
krivi put. I sjetite da vas je bilo malo i da vas je On
umnoio, a pogledajte kako su skonali oni koji su nered
pravili. Iako jedni od vas vjeruju u ono to je po meni
poslano, a drugi ne vjeruju, pa priekajte dok na Allah
ne presudi , jer On je sudija najbolji . Glaveine naoda
njegova, one koje su bile ohole rekoe: "Ili e te
bezuvjetno vjeru nau prihvatiti , ili emo mi, o
uajbe, i
tebe i one koji s tobom vjeruju iz grada naeg istjerati."
Zar i protiv nae volje - ree on. Ako bismo vjeru vau
prihvatili nakon to nas je All ah spasio nje, na Allaha
bismo lai iznijeli . Mi ne treba d je prihvaamo, to nee
Allah, Gospoda na, jer Gospodar na znanjem Svojim
sve obuhvaa. U Allaha se uzdamo. Gospodaru na, t
presudi nama i narodu naem po pravdi. Ti si sudija
najpravedniji . A glaveine naroda njegova, oni koji nisu
vjerovali rekoe: "Ako poete sa
uabom, biete siguro

izgubljeni." (El-E'araf, 85-90)
1 4
5
Ispvno je d pslaik
uajb nie dobri ovjek sa kojim se susreo Musa,

as., a da z to je veliko vremensko radolje izmedu njih dvojice.
89
A u suri
Hud tekao je ovaj dijalog izmeu
uajba, alejhis
selam, i njegova naroda. Kae Uzvieni:
I Medjenu brata njihova
uajba. O narode moj - govorio

je on - Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim Njega
nemate i krivo ni na liti ni na kantaru ne mjerite. Vidim
da u obilju ivite i bojim se da vas jednog dana ne zadesi
kazna pa da svi ne nastadate. O narode moj, pravo
mjerite i na litri i na kantaru ne zakidate ljudima stvai
njihove i ne inite zlo po zemlji pravei nered. Bolje vam
je ono to Allah ostavlja kao dozvoljeno ako hoete da
budete vjerici. A ja nisam uvar va. O
uajbe - govorili
su oni - da li vjera tvoja trai od tebe da napustimo ono
emu su se preci nai klanjali ili da ne postupao sa
imanjima naim onako kako nam je v
o
lja? E ba si
pametan i razuman. O narode moj - govorio je on -
shvatite da je meni jasno ko je Gospodar moj i da mi je
On dao svega u obilju. Ja ne elim da inim ono to vama
zabranjujem -jedino elim da uinim dobro koliko mogu,
a uspjeh moj zavisi samo od Allaha, u Njega se uzdam i
Njemu se obraam. O narode moj , neka vas neslaganje sa
mnom nikako ne dovede do toga da vas zadesi ono to je
zadesilo Nuhov narod ili Hudov narod ili Salihov narod.
A i Lutov naod nije mnogo prije vas ivio. I taite
oprost od Gospodaa svog i onda Mu se pokajte -
Gospodar moj je uistinu samilostan i pun ljubavi. O
uajbe - rekoe oni - mi ne razumijemo mnogo toga to ti

govori, a vidimo da si ti meu nama jadan, da nije roda
tvoga, mi bismo te kamenovali, ti nisi nama drag. O
naode moj - ree on - zar vam je rod moj drai od Allaha
koga sasvim odbacujete? Gospodar moj dobro zna ono to
vi radite. O narode moj , inite sve to moete, a iniu i
ja. Vi ete siguro saznati koga e kazna stii koja e ga
osramotiti i ko je laac. Pa ekajte i ja u s vama ekati.
(Hud, 84-93)
90
KNJIGA O ZULUMARIMA
Rijei Uzvi enog INNI ERAKUM BIHAJRIN - vidim da
u obilju ivite, odnosno u bogatstvu i obilnoj opsrkbi i ne
mjenjate Allahovu blagodat prema vama nepokoravajui
Mu se i kodei robovima njegovim. I ova blagodat vas
ini neovisnim od nepravednog uzimanja imetka ljudi.
Allahove rijei BEKIJJETULLAHI HAJRUN LEKUM -
bolje vam je ono to Allah ostavlj a kao dozvoljeno,
odnosno ono to vam ostavlja od dozvoljenog nakon
pravednog ispunjenja prava je bolje i vea blagodat od
onog to sebi ostavljate od zakidanja i nepravednog
mjerenja i krtarenja i nepravde na zemlji .
Nastavio je
uajb da ih podsjea na Allahove blagodati i

nimete i da ih upozorava na Njegovu jaku mo i snagu.
Ali oni su se od njega udaljili, izbjegavali i ismijavali ga, i
ne samo to, nego pourivali Allahovu kaznu sa
neobinom uporou u injenju grijeha, pljakanjem
imovine i zakidanja u mjerenju. Uzvieni Allah je rekao o
narodu
uajbovom:
A glaveine naroda
jegova, one koje nisu vjerovale

rekoe: Ako poete za
uajbom, biete siguro izgubljeni.

(El-E'aaf, 90)
A na drugom mjestu stoji da su rekli:
Rekoe oni: "Nama je svejedno savjetovao ti ili ne bio
savjetnik, ovako su i narodi davnanji vjerovai i mi
neemo biti mueni ." (E-
uara', 136- 138)

91
Ovdje poinje Allahova osveta
Allah im je uskrato zrak sedam dana i oni pobjegoe iz
svojih kua i odoe da pomo tae o svog boga Ejke i
da se sklone u njegovom hladu. Allah im posla oblak koji
im hlad napravi i pomislie da nosi dobro (kao to je
Allah uinio sa narodom Saliha, alejhis-selam). Oblak im
s priblii i pomislie d je kia blizu, kad iznenada sa
nebesa stie krik, i zemlja se potrese, a oblak na njih
spusti vatru i vaice. Kao to je Uzvieni rekao:
"l oni su nastavili da ga u la utjeruju, pa ih je stigla
kazna iz oblaka, a to je bila kazna stranog dana." (E
uaa', 1 89)
"l oni osvanue u zemlji svojoj mtvi, nepomini." (El
E'araf, 91)
Umrli su prestaeni i spaljeni sjedei na svojim
koljenima.
Kae Ibn Kesir: "Allah je na njih spustio razne oblike
kazni, iskuenja i patnji zbog njihovih runih osobina.
Allah je dao da ih zadesi estok potes koji je umirio
pokrete, i krik koji je utuo glasove, i oblak u kojem je
na njih sa svih strana vaice vatre poslao."
14
Jasno je da je Allah oblak nad njim postavio kao to je to
spomenuto u suri E-
uara', zatim je dao da ih zadesi

potres koji je tlo ispod nogu njihovih uzdrmao kao to
stoji u suri El-E'araf: "I zadesi ih potom straan potres i
oni osvanue u zemlji svojoj mrtvi, nepomini." Zatim je
poslao krik koji je glasove utihnuo kao to Allah, neka je
Slavljen i Uzvin, kae: "a one koji su zlo inili pgodio
14 Kisu-ija'i o In Kesi
92
KNJIGA O ZULUMRIMA
je uasan glas i oni su u zemlji svojoj mrtvi, nepomini
osvanuli ." (Hud, 94) Ovo je opomena za svakog
prevata koji je svoju savijest prodao nakon to je vjeru
prdao. I spomenuemo na kraju govora o ovom narodu
to vaaju i izdaja uine sa onim koji to rade dokle vaanje
i izdaja dovedu one koji se njima bave. Moda se savesti
probude iz drijemea i vrate u Allahovo okrilje i vrsto
ubjede da se Allahu nita ne moe sakriti i da trun na
nebesima i na zemlji ne izmie Njegovom znanju i da je
Allah, neka je Slavljen, u zasjedi svakom odstupniku.
Uzvieni kae: "Oni koji su smatrali
uajba lacem kao da

nikad nisu u njoj ni bili, oni koji su smatrali
uajba
lacem oni su nastradali . " (El-E'araf, 92)
I Uzvieni kae: "Kao da na njoj nikad nisu ni postojali.
Daleko bio Medjen i Semud." (Hud, 95)
Allahove rijei KEN LEM JAGNEV FIHA - kao da na
njoj nikad nisu ni postojali, odnosno kao da na njoj nisu
nikad ni ivjeli .
I nakon to ih ovo zadesi proe pored njih
uajb, alejhis
selam, i kad ih vidje ree im prijekomo: "O narde moj,
prenio sam vam poslanice Gospodaa svog i savjetovao
vas, pa zato da tugujem za narodom nevjemikim." (El
E'araf, 93)
Ibn Kesir kae: "Obavio sam ono zbog ega sam bio
poslan i ne alim vas jer niste pvjerovali u ono sa im
sam doao."
147
147 Tefsi In Kesi, 272.
93
Upozorenje od varanja
zadovoljsta
poticanje skromnosti
l . Uzvieni je rekao: VEJLUN LIL MUTAFIFIN -
Teko onima koji pri mjerenju zakidaju, odnosno onima
koji oteuju ljude i kradu nj ihova prava pri mjerenju na
litri i kantaru.
Allahove rijei ELLEZINE IZEKT ALU ALENNASI
JESTEVRJN - koji punu mjeru uzimaju kad od drugih
kupuju, odnosno svoja prava upotpunjuju.
Allahove rijei V IZA KALUHUM EV VEZENUHUM
JUHSIRUN - a kad drugima mjere na litra ili na kantar
zakidaju, odnosno na vagi umanjuju.
ELA JEZUNNU ULAIKE ENNEHUM MEB'USUN
kako ne pomisle da e oivljeni biti . Zeddad kae: "To
znai, da oni misle da e biti proivljeni ne bi zakidali na
litri i kantaru."
LI JVMIN AZIM - na Dan veliki, odnosno na Sudnji
dan.
JEVME JEKUMUN-NASU LIRABBIL-ALEMIN - na
dan kada e s ljudi zbog Gospodaa svjetova dii,
odnosno iz svojih grobova da poloe raune.
2. Kae Naf' (Nat' sluga Ibn Omera): "Ibn Omer je
proao pored prodavaa govorei : Boj se Allaha i pravo
mjeri na litri i kantaru jer zaista e oni koji pri mjerenju
zakidaju biti zaustavljeni sve dok im znoj do polovine
uiju ne dopre. Isto tako i tgovac koji stegne ruku u laktu
u vrijeme prodaje, a olabavi je u vrijeme kupovine."
3. Neke Selefje su govorile: "Teko onom ko dennet,
ije je prostranstvo nebesa i zemlja, proda za zro koje je
94
KNJIGA O ZULUMRIMA
manjak i teko onom ko kupi Vejl (ime doline u
dehennemu) za zro koje uzme kao viak."
14
8
Neki su bili stogi u ovom. Govorio je Ibn Abdus-Selam
da je kraa jednog zra - veliki grijeh, i imami su se s tim
saglasili konsenzusom.
1 4
9
I ne gledaj brate itaoe u siunost zra i neznatnost
njegove teine i nitavnu cijenu nego pogledaj u
pokvaeno srce koje je pokrenulo njegovog vlasnika da ga
ukrade jer ovo znai podcjenjivane Allahova nadzora nad
robom. Utjeemo se Allahu od toga. I zbog toga je Bilal
ibn Sa'd rekao: "Ne gledaj u siunost grijeha, nego gledaj
u veliinu Onog kome si bio nepokoran." I u
vjerdostojnom hadisu stoji: "Ko nas vara nije od nas."
4
.
Prenosi se od Pedale ibn Ubejda da je rekao: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallau alejhi ve sellem: "Uspio je
onaj koji je upuen u Islam, a ivot mu bude skroman i on
bude zadovoljan."
1
50
I jednje praine bolje je od jedenja haama i pljakanja
ljudi pa je ak i jednje halal hrane bolje od dobrovoljnog
namaa i posta. Ibrahim ibn Edhem je rekao: "Jedi halal
hranu i nije ti grijeh da dobrovoljno (naflu) ne klanja i
posti"
I S!
148
Ove predaje su uzete iz knjige El-Kebair, 276, 277.
1
4
9 Ez-Zevadir o Ibn Har 112.
15
0
Sahih, prnose ga Ham i Tabrai. Pogleaj u Es-Silsiletus-Saihatu p
brjem 150.
15
1 Er-Rsaletul-Kuejrjetu, st. 8.
95
9.
Faraon - bog koji s utopio
Brate itaoe!
Ovo je jo jedan primjer tiranina (silnika) koji su
nepravedno zagospodarili robovima i uzdizali s iznad
Velikog Gospodara. I doite da vidimo propast nasilnika i
d se uvjerimo kako glupost moe ovjeka da odvede u
provaliju.
"To je pouka za onog koji se bude Allaha bojao." (En
Naziat, 26)
Faraon je bilo vlada Egipta. Oholost ga je dovela dotle da
je pozvao ljude da mu s, umjesto Allahu, klanjaju.
Uzvieni kae: "I sabrao je i povikao: Ja sam gospodar
va najvei, on je rekao. " (En-Naziat, 23-24)
96
KNJIGA O ZULUMARIMA
Imam Es-Suddijj
1 5
2
prenosi od Ibn Abbasa i drugih
ashaba da je faraon vidio u snu vatru koja je dola iz
Kudsa, zatim obuhvatila kue u Egiptu i spalila ih, spalila
Kopte, a ostavila Israeliane. Potom je pozvao proricatelje
i tumae snova i oni mu rekoe: "Kod Israeliana e se
roditi djeak koji e ti oduzeti vlast, potui tvoje carstvo,
izvesti tebe i tvoj narod iz zemlje i zamijeniti tvoju vjeru.
Pribliilo ti se vrijeme u kojem e se roditi."
1 53
Faraon je naredio babicama
1
54
da ga obavjeste o svim
enama koje su trudne i koje su se porodile. Ako je bilo
muko, ubijeno je. Autor Keafa i Kurtubi kau: "Faaon
je taei Musa-a zaklao devedeset hiljada djece."
Musaova majka (koja se zvala Jukabid) zanijela je Musa
a. Ibn Kesir kae: "Na njoj se nisu pokazivali znakovi
trudnoe."
1
55
Kada joj poroajni bolovi dooe, priblii se
jednoj babici koja ju je voljela i obavjesti je. Pomogla joj
je sve dok se nije porodila. Babica je ugledala kolut
svjetlosti na Musaovom licu i rekla joj : "uvaj ga od
oiju ljudi faraonovih."
Uzvieni Allah je uinio da ga svi vole i ko god bi ga
vidio - zavolio bi ga. Kae Uzvieni: "l Ja sam uinio da
te svako voli i da raste pod okom Mojim." (Ta-Ha, 39)
Tako je Allah sproveo Svoju odredbu. "A Allah ini ta
hoe, ali veina ljudi ne zna." (Jusuf, 21 )
Upozorenje ne mijenja ono to j e ve odreeno (kader).
Allah je spasio Musa-a, alejhis-selam, da bi ispunio ono
to se moralo dogoditi. Allah je Musaovoj majci dao
1
52
O
je Ismail ibn Abu-Raa Es-Suddi.i iz Kufe i nadimak mu je
Suduk. EI-Israilijatu vel-mevduatu f kutubit-tefsiri o doktora Muham eda
Ebu
ebb, str. 152.

1
53 Tefsiri-Kurubi (Kasas 4).
1
5
4
Baice - ene koje praaju djecu.
155 Kisasul-Enbija'i, str. 242.
97
nadahnue: "I mi nadahnusmo Musaovu majku: Doji ga, a
kad se uplai za njegov ivot, baci ga u rijeku i ne strahuj
i ne tuguj. Mi emo ti ga doista vratiti i poslanikom ga
uiniti." (El-Kasas, 7)
Izgleda da je kua Musaove make gledala na Nil.
Napravila je Musau zatvoren sanduk, stavila ga u njega i
bacila ga u Nil . A sanduk je zavezala uetom za jedno
drvo. S vremena na vrijeme bi ga uzimala iz sanduka,
dojila ga i zatim ponovo vraala u sanduk. Jedanput ga je
podojila i vratila ga u sanduk, ali je zaboravila da ga
zavee. Krenuo je sanduk presjecajui valove Nila. Boija
odredba ga je odvela do dvorca faaonovog. Vidjele su ga
neke robinje iz faraonovog dvorca, uzele sanduk, ali su se
bojale da ga otvore, pa su ga odnijele gospoi Asiji bint
Mezalim, eni faraonovoj. Uzela je sanduk, otvorila ga i u
nemu vidjela Musa-a i odmah ga je zavoljela. Odnijela ga
je faraonu i rekla mu: "On e biti radost i meni i tebi. Ne
ubijte ga, moda e nam od koristi biti, a moemo ga i
posini ti."
"A oni nita ne predosjetie." (Kasas, 9)
Volja Uzvienog Allaha je htjela da se Musa odgaja u
dvorcu faraona, a faraon je traio neprijatelja van dvorca.
Uzvieni kae: "I naoe ga faraonovi ljudi da im postane
dumanin i jad - zaista su faraon i Hamam i vojske
njihove uvijek grijeile." (Kasas, 8). Musaova majka je
saznala da je njen sin stigao do faaonovog dvorca,
izgubila je pamet i umalo da se oprosti od sebe i sina.
Kae Uzvieni: "I srce Musaove majke ostade prazno,
umalo ga ne prokaza, da Mi srce njeno nismo uvrstili i
vjemicom je uinili." (Kasas, 10)
Asija je ponudila Musa-a mnogim dojiljama, ali je on
odbio da uzme u usta grudi od ijedne. Allah mu je
zabranio dojilje kako bi se vratio majci i da samo iz njenih
98
KNJIGA O ZULUMRIMA
grudi doji i kako bi se njeno srce smirilo. I zaista, njegova
majka ode do faraonovog dvorca. I on prihvati da doji iz
majinih grudi. Potom ju je Asija zamolila da kod nje
boravi kako bi ga mogla dojiti. Ona je odbi i ree: "Ja
imam mua i djecu, ali ako mi dopusti da ga dojim u
svojoj kui ja u to uiniti ." Faraonova ena joj je to
dopustil a i opskrbila je hranom i odjeom. Musaova
majka se vratila zadovoljna jer joj je Allah strah zajenio
sigurou i podario joj snagu, ugled i trajnu opskrbu.
Zbog toga se kae u hadisu: "Primjer onog koji radi i koji
od svog rada nada dobru je kao primjer Musaove majke
koja doji svoje dijete i za to uzima nagradu."
1 5
6
Nakon to se dojenje upotunilo Musa se vratio u
faraonov dvorac d u njemu ivi . Kao da Uzvieni Allah
kae faraonu: "Nee se odgajati osim u tvojoj kui i u
tvojoj postelji i nee se hraniti osim tvojom hranom i
piem u tvom domu i ti si taj koji e ga posvojiti i odgajati
ga. Zatim e uni tenje tvoje biti rukama njegovim. I da
zna d ti ne zna tajnu i da si uistinu bog znao bi tajne.
Zar postoji bog neznalica?" Kada je Musa, alejhi s-selam,
odrastao i saznao kako je njegov narod izloen ponienju,
nepravdi i ubijanju, poeo je da osjea neprijateljstvo
prema faraonu i njegovom narodu. I postade utoite
svakom kome je nepravda uinjena. Uzvieni Allah ga
opskrbi i obdari ga velikim znanjem i tjelesnom snagom. I
zbi se ono to se zbi. Pria o Musaovom ubistvu ovjeka
koji se posvadao sa ovjekom iz naroda Izraeliana, kao
to o tome govori Kur'an u suri El-Kasas. Kao rezultat
ovog djela Musa napusti Egipat i uputi se u Medjen. I
tamo se takoer zbi ono to se zbi. Pia o dvije
uajbove
.
keri i Gumanu. Ovaj dogaaj je imao par kori sti. Sreo se
sa
uajbom dobrim ovjekom koji gaje oenio sa jednom

156
Tefsir In Kesir, 3/610.
99
od svojih keri pod uslovom da ga slui osam ili deset
godina. Musa je upotunio deset godina i zatim se iz
Medjena vratio u Egipat. Kada je naiao pored brda Tur
(Sinaj), tamo je Uzvieni Allah sa njim razgovarao i tamo
mu poslanica bi objavljena.
1 57
Uzvieni Allah mu naredi
da ode Faraonu zajedno sa bratom Harunom - to je bila
Musaova molba. (l podaj mi za pomonika iz porodice
moje Haruna, brata mog, osnai me njime i uini dugom
u zadatku mom) (Ta-Ha, 29-32). Allah ga je pomogao i sa
dvije mu'dize (uda): rukom i tapom. Uzvieni kae: "A
ta ti je to u desnoj ruci o Musa? Ovo je moj tap -
odgovori on - kojim se potapam i kojim lie ovcama
svojim skidam, a slui mi i za druge potrebe. Baci ga, o
Musa - ree On. I on ga baci kad on zmija koja mili.
Uzmi je i ne boj se - ree On. Mi emo je vratiti u ono to
je bila prije. I uvuci ruku pod pazuho svoje, ruka e se
pojaviti bijela, ali ne bolesna i eto, znamenje drugo, da ti
pokaemo neka od Naih velikih uda." (Ta-Ha, 17-23)
Ibn Abbas o tapu kao mu'dizi kae: "Pretvorio se u
zmiju mujaka koja guta veliko kamenje i drvee i kada ju
je vidio da guta sve prepao se i pobjegao. Uzvieni ga
zovnu: (Prii i ne boj se). Navodi se da mu je Allah
naredio da stavi ruku izmeu njenih eljusti i da je uhvati .
I on to uini, kad ona njegov tap u ruci. Zatim je
Uzvieni rekao njima dvojici (Musau i Harunu): (Idite
faraonu on se doista osilio, pa mu blagim rijeima
govorite ne bi li razmislio ili se pobojao. Gospodaru na,
rekoe oni, bojimo se da nas odmah na muke ne stavi ili
da svaku mjeru zla ne prekorai . Ne bojte se - ree On -
Ja sam s vama, Ja sve ujem i vidim.) (Ta-Ha, 43-46)"
157 To sa pbno objasnio u knjizi Kisasul-Kur'an, d mi Alla pmogne
d je uptunim.
100
KNJIGA O ZULUMARIMA
Razmislite o rijeima Uzvienog "Pa mu blagim rijeima
govorite". U njima je pouka za svakog daiju (misionara).
Koju god stvar njenost dohvati, okiti ga. Zbog toga bi
Jezid Er-Rekai, Allah mu se smilovao, kada bi itao ove
Allahove rijei uobiavao da kae:
O ti to stekne lubav neprijatelja tvog
Pa kako e tek prijatelja i zatitnika Svog.
Musa i Harun, Allah im se smilovao, otili su u faraonov
dvorac i pozvali ga i on im je izaao. Musa mu je rekao:
"Mi smo poslanici Gospodara tvoga, pusti sinove Israilove
da idu s nama, i nemoj ih muiti ! Donijeli smo ti dokaz od
Gospodara tvog, a nek ivi u miru onaj koji pravi put
slijedi. Nama se objavljuje da e siguro stii kazna onoga
koji ne povjeruje i glavu okrene." (Ta-Ha, 49).
Faraon im je odgovorio rijeima: "Pa ko je gospodar na,
o Musa - upita faaon." (Ta-Ha, 49) A Musa mu ree:
"Gospoda na je onaj koji je svemu onom to je stvorio
dao ono to je potebno, zatim ga, kako da se time koristi,
nadahnuo." (Ta-Ha, 50) I faraon ree: "A ta je sa
naodima davnanjim- upita on." (Ta-Ha, 51 )
Znaenje faraonovih rijei "A ta j e s narodima
davnanjim" jeste: "O Musa, oni nisu vjerovali u tvog
gospodara u ije ime poziva nego su oboavali kipove i
sline stvari." A znaenje rijei EL-BALU, jeste stanje i
sluaj, odnosno kakvo je stanje i kakav je njihov sluaj .
1
58
A Musa mu odgovori: "O njima zna Gospodar moj, u
Knjizi je, Gospodaru mome nije nita skriveno; On nita
ne zaboravlja." (Ta-Ha, 52)
15
8
Fetui-Kair, 3/369.
101
A na drugom mjestu, u suri E-uara se spominje da je
Musau kada je otiao faraonu, faraon rekao: "Zar te meu
nama nismo gojili dok si dijete bio i zar meu nama tolike
godine ivota svoga nisi proveo, i uradio si zlodjelo koje
si uradio i jo si nezahvalnik."
Nakon dijaloga koji se desio izmeu njih dvojice i kojeg
je asna sura zabiljeila i nakon to je Musa dokazima
uutkao faraona, faraon je rekao: "Ako bude kao boga
nekog drugog osim mene priznavao, siguro u te u
tamnicu baciti ." (E-uara', 29). A Musa ga upita: "Zar i
onda kad ti budem dokaz dao." (E-uara', 30). Faraon
ree: "Pa daj ga ako istinu govori. I Musa baci tap svoj,
kad on zmija prava, onda izvadi ruku i z njedara kad ono
onima koji su gledali bijela." (E-uara', 3 1-33).
Kada mu je Musa pokazao mu'dizu tapa i ruke, i kad je
faraon ugledao ispred sebe ogromnu zmiju nije se
suzdrao nego je pobjegao. Kada se smirio i duu povratio
rekao je: "Ovaj je zaista vjet arobnjak." Ovo je uinio
samo da bi vas iz zemlje vae izveo, rekao je ovo narodu
svom i od njih zatraio savjet: Pa ta savjetujete? I uputie
ga da skupi arobnjake u odreeni dan. Faraon posla po
arobnjae i doe osamdeset hiljada aobnjaka (navodi
se ezdeset hiljada arobnjaka, a navodi se i drugi broj).
Allah najbolje zna.
Suoenje sa arobnjacima
Dooe arobnjaci sa svojim uadima i tapovima i rekoe
faraonu: "Da li e nama doista pripasti nagrada ako mi
budemo pobjednici. Hoe - odgovori on - i biete tada
102
KNJIGA O ZULUMARIMA
siguro meni najblii ." (E-
uaa', 41, 42). I kad ih Musa

vidj
e
, a bilo je to na dan njihova praznika: "Ree im Musa:
Teko vama, ne iznosite lai o Allahu, pa da vas On
kaznom uniti, a siguro nee uspjeti onaj koji lai iznosi."
(Ta-Ha, 61). I poslije toga rekoe: "Rekoe oni : O Musa,
hoe li ti ili emo mi najprije baciti. Bacite vi -ree on - i
odjednom mu se priini da se konopi njihovi i tapovi
njihovi, zbog vradbine njihove, kreu. I Musa osjeti u sebi
zebnju. Ne boj se - rekosmo Mi - ti e doista pobijediti.
Samo baci to to t je u desnoj ruci, progutae ono to su
oni napravili, jer je ono to su oni napravili samo vaka
arobnjaka, a arobnja nee, ma gdje doao, uspjeti." (Ta
Ha, 65-69). I kada je Musa bacio svoj tap, kad on proguta
sve njihove konope i tapove. Navodi se da je slijepac tada
stajao u masi i da je upitao one oko sebe: "Je li se pokazalo
neto u stomaku Musaove zmije?" I kad mu odgovorie da
nije, odmah je povjerovao. Kad arobnjaci to vidjee i kad
se uvjerie da Musa nije aobnjak i da ono to je on uradio
nije magija nego da je to mu'diza od Allaha Uzvienog:
"aobnjaci se onda na tle bacie i rekoe: Mi vjerujemo u
Gospa svijetova, Gospodara Musaova i Harunova."
(E-uaa', 46-48).
Kae Ibn Abbas: "Kad seddu uinie Allah im pokaza
njihovo mjesto u dennetu. "
Kad to faraon vidje ree im: "Zar mu povjerovaste prije
doputenja moga?" (E-
uaa', 49).
Zar je za vjeru u Allaha potrebna dozvola od ljudi,
neznalico jedna! ! !
Zatim faraon ree: "O je va uitelj, on vas je
arobnjatvu nauio." (E-
uaa', 49), odnosno mislei na

Musaa, da ih je on arobnjatvu nauio i da su se oni
zajedno o tome dogovorili. Zatim im je zaprijetio da e ih
razapeti i pobiti. Rekao je: "A vi ete zapatiti,
103
poodsjecau ruke i noge vae unakrst i sve u vas
porazapinjati." (E-uara', 49). aobnjaci odgovorie:
"Nita strano - rekoe oni - mi emo se Gosp svome
vratiti. Mi se nadamo da e nam Gospodar na grijehe
oprostiti, zato to smo prvi vjerici." (E-
uaa', 50-51).
I kada ustrajae u svom vjerovanju faraon poe izvravati
ono to je obeao: ubijanje, razapinjanje, sjeenje ruku i
nogu. Rekao je Ibn Abbas: "Osvanuli su kao grijeni
arobnjaci, a zamrkli kao odani ehidi."
Ovaj tiranin bio je prvi koji je razapeo (na kri). EI
Bejdavi je rekao: "Bilo ih je osamdeset ili sedamdeset
hiljada (odnosno broj arobnjaka koje je ubio).
Haman gradi toranj
Faraon se naduo od oholosti i pozvao svog vezira Hamana
i naredio mu da sagradi toranj . Zato? Da onaj ko se na
njega popenje dospije do Musaovog Boga. Rekao je: "Ja
ne znam da vi imate drugog boga osim mene." (EI-Kasas,
38). Uzvieni kae: "O Hamane - ree faraon - sagradi mi
jedan toranj ne bi li stigao do staza, staza nebeskih, ne bi
li se popeo do Musaovog Boga, a ja smatram da je on
zaista laac. I eto tako su se faraonu njegova runa djela
uinila lijepim. I on je bio odvraen od pravog puta, a
lukavstvo faraonovo se zavrilo na njegovu tetu." (Gafr,
36, 37).
Autor tefsira EI-Keaf i drugi prenose da se faraon popeo
na ovaj toranj i baci o strijelu prema nebu. Allah htjede da
ga iskua i vrati se iljak stijele obojen krvlju. Te ree:
104
KNJIGA O ZULUMARIMA
Ubio sam Boga Musaovog. Osta Musa bez Boga da mu se
klanja.
Kae Uzvieni : "I eto tako su se faraonu njegova runa
djela uinila lijepim i on je bio odvraen od pravog puta, a
lukavstvo faraonovo se zavrilo na njegovu tetu." Siao
je, a njegova oholost i uobraenost se jo vie poveala.
Saupio je narod svoj i rekao: "O narode moj, zar meni ne
pripada carstvo u Misiru (Egipat) i ovi rukavci rijeke koji
ispred mene teku, shvaate li? I zar nisam ja bolji od
ovoga bijednika koji jedva da umije da govori? Zato mu
nisu stavljene naukvice od zlata, ili zato zajedno s njim
nisu doli meleki? I on zavede narod svoj, pa mu se
pokori, oni su doista bili narod grijeni." (Ez-Zuhruf, 51 -
54). A u suri En-Nazi'at Uzvieni kae, prenosei njegove
rijei : "I sabrao je, pozvao i rekao: Ja sam gospodar va
najvei ." (En-Nazi'at, 23-24).
Pria o frizerki faraonove kerke
Kada se vjera u Uzvienog duboko u srcu usadi, ovjek se
pretvara u grubu stijenu od koju se sve snage zla i
nevjerstva rabiju. I ovjek uiva u patnji kako bi
postigao zadovoljstvo Njegovog Stvoritelja Uzvienog i
Silnog. Vjerik postaje kao livena ipka od zlata kojoj
plamen vatre samo jo vie uveava blistavost i sjaj . Ova
pria ukazuje na nepokolebljivost vjerika. Koliko nam je
samo potrbno u vrijeme kada su pravednici pogeli svoje
glave, a nepravedni podigli svoje oruje. Od Ibn Abbasa,
radijallahu anhuma, se prenosi da je rekao: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada sam
lOS
bio na Israu osjetih miris koji proe pored mene i rekoh:
Kakav je ovo miris? Ree (odnosno Dibril): Frizerke
kerke faraonove i njene djece. Ispao joj je ealj iz ruke
(tj. eljajui kosu faraonove kerke) i ona ree: U ime
Allaha. A faraonova kerka upita: Mog oca? Ree: Mog
Gospodaa, tvog Gospodara i Gospodara tvog oca. I ona
je upita: Pa zar ima Gospodara pored mog oca? Ree joj :
Da, moj Gospodar i tvoj Gospodar je Allah, delle
anuhu" Poslanik kae: "Naredio je da se donese kazan od
bakra. Kada se zagrijao, naredio je da se u njega baci .
Rekla je: Imam molbu kod tebe (Ispuni mi molbu). Ree:
Koja je? Rekla je: Sakupi moje kosti i kosti moje djece na
jedno mjesto. Ree: Kako hoe, poto sam ti duan."
Poslanik kae: "Naredio im je da ih bacaju jedno po jedno
dok nisu doli do dojeneta. Reklo je: Majko skoi i ne
oklijevaj, ti si na istini." Zatim je rekao Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem: etvorica su progovorila u
kolijevci kao djeca: ovaj, Jusufov svjedok, prijatelj
Durejdov i Isa sin Meremin, alejhis-selam"
1
5
9
Ovo je jo jedan zloin od zloina faraonovih koji se
dodaje prolim.
159 Prenosi ga Bejheki u djelu Dlailun-nubuvveti, 2/1 21 . Ibn Kesir kae:
"Lnac prnosilaca mu je u reu, ali nisu ga naveli. " (Tefsi Ibn Kesir, 316).
Meddi Fethi Seiid kae d je hadis Sahih. Navo ga Ahmed 11309, 3 10;
Tari, El-Bezzar i Ibn Hibba 2892 i 2893 u Sahihun min kisain-Nebii 3/5,
6.
106
KNJIGA O ZULUMARIMA
Muenje uvaene Aije kerke, Mezahimove
Ovo je jedinstven primjer od primjera izdrljivosti protiv
lai u kojem uestvuje ena da bi nam dala pouku kako je
lijepa ustrajnost u principu. I Allah joj uzdie vjeni orden
i kraj sure Et-Tahrim bi obj avljen kako bi ovjekovjeio
uspomenu na nju sve do Sudnjeg dana.
Prenosi se od Kasima ibn Ebi Nibne da je rekao:
ena
faraonova je upitala: "Ko pobjedi?" I bi reeno:
"Gospodar Musaov i Harunov." I ona ree: "Vjerujem u
Gospodara Musaova i Harunova." Faraon posla po nju i
ree: "Pogledajte najvei kamen koji naete i ako ostane
pri svom stavu bacite ga na nju, a ako odustane od svog
stava onda je moj a ena." Kad je dovedoe podie pogled
prema nebu i ugleda svoju kuu u Dennetu i osta pri
stavu svom i dua joj izae. Kamen bi baen na tijelo bez
due.
U drugim predajama stoji: "Faraonova ena bi paena na
suncu. I kada bi od nje odlazio (faraon) meleki bi joj hlad
pravili svoiim krilima, te bi gledala svoje mjesto u
Dennetu."
r
60
Katade je rekao: "Faraon je bio najdrskiji stanovnik na
Zemlji i najbezboniji, tako mi Allaha njegovoj eni tetu
nije nanijelo nevjerstvo njenog mua kada se pokorila
svom Gospodaru. Da znate da je Allah Uzvi eni pravedan
sudac i da svako samo za svoje grijehe odgovara."
1
6
1
A u drugim predajama stoji da joj je faraon zabio kolce i
stegao ruke i noge. I Asija zamoli svog Gospodara i ree:
"Gospodaru, sagradi mi kod Sebe kuu u Dennetu."
16
Tefsi In Kesi, 461 5
16l lid
107
(Tahrim, l l ). I to se desi onda kada je faraon kod nje bio
prisutan. Ona se nasmija kada vidje svoju kuu u
Dennetu, a faraon ree: "Zar se ne udite njenom ludilu,
mi je muimo, a ona se smije." Allah joj uze duu u
Dennet, Allah bio zadovoljan nome.
1 6
2
Njene zasluge - Uzvieni Al l ah joj se smi lovao
l . Uzvieni Allah kae: "A onima koji vjeruju, Allah kao
pouku navodi enu faraonovu, kad je rekla: Gospodaru,
sagradi mi kod Sebe kuu u Dennetu i spasi me od
faraona i muenja njegova i izbavi me od naroda
nevjemikog." (Et-Tahrim, l l )
Uenjaci rekoe: "Izabrala je komiju prije kue."
2. Prenosi se od Ehu Musa El-Earija, radijallahu anhu, da
je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem: "Mnogo ljudi je bilo savreno, a od ena bile su
savrene samo: Asija - faaonova ena, Metem - kerka
Imranova i Hatida - kerka Huvejlidova. A Aia je bilja
od ostalih ena kao to je popara (erir) bolja od ostalih
jela.
l
6
3
162
Iid.
163
H
adisje sahih, prenose ga Buharija 7/193, Muslim 7/132;
Popara je sa mesom i mesnom juhom.
108
KNJIGA O ZULUMARIMA
Iskuenje nesreama nakon blagostanja
Faraon i njegov narod objavili su rat Musau. i njegovom
narodu, kao to to Kur'an opisuje. Kae Uzvieni : "A
glaveine naroda faraonova rekoe: Zar e ostaviti Musaa
i narod da nered u zemlji prave i da tebe i boanstva tvoja
napuste. On ree: Ubijaemo muku djecu njihovu, a
ensku emo im ostavljati u ivotu, mi uistinu vladamo
njima." (El-E'aaf, 127).
Izraeliani se prepadoe i poalie Musau. Te im on ree:
"Musa ree narodu svome: Molite Allaha da vam
pomogne i budite strpljivi, zemlja je Allahova, On je daje
u naslijee kome On hoe od robova Svojih, a lijep ishod
e biti za one koji se budu Allaha bojali. Zlostavljani smo
- rekoe oni - prije nego si nam doao, a i nakon to si
nam doao. A Musa ree: Gospodar va e neprijatelja
vaeg unititi, a vas nasljednicima na Zemlji uiniti da bi
vidio kako ete postupati ." (El-E'araf, 1 29).
Musa i Harun uputie dovu svom Gospodaru i zamolie
ga da faaon i narod njegov nikad ne povjeruju. "I Musa
ree: Gospodaru na, Ti si dao faraonu i glaveinama
njegovim bogatstva da u raksoi ive na ovom svijetu, pa
oni Gospodaru moj zavode s puta Tvoga! Gospodaru na,
uniti bogatstva njihova i zapeati srca njihova, pa neka
ne vjeruju dok ne doive patnju nesnosnu." (Junus, 88).
Uzvieni Allah ree: "Usliana je molba vaa - a vas
dvojica na pravom putu ostanite i nikako se za neznalicama
ne povodite." (Junus, 89).
109
I otpoe kazna bezboni ka
Uzvieni kae: "I Mi smo faraonov narod gladnim
godinama i nerodicom kaznili, da bi se opomenuli." (El
E'araf, 130).
A pod - ES-SININE - godine, podrazumijeva se estoka
glad. U sahih hadi su stoji da se Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, utjecao Allahu od gladi : "Utjeem Ti se od
gladi, runa li je vika (galama)."
NAKSIN MINES-SEMERATI - nerodica, odnosno
blagoslov je podignut i drvee je prestalo davati plodove.
Kae Ka'b: "Palma bi nosila samo jedan plod."
Allah je na njih spustio dva iskuenja: estoku glad i
oskudnu opskrbu. U nekim predajama stoji da kada se
Allah rasrdi na jedan narod zovne melek izmeu nebesa i
zemlje: "O blagoslovu, uzdigni se, o elucu proiri se, o
duo ne zasiti se." Zatim uslijede iskuenja jedno iza
drugog.
Uzvieni kae: "Zato smo na njih slali i poplave i
skakavce i krpelje i abe i krv - sve jasna znamenja, ali su
se oni oholili i narod zlikovaki bili." (El-E'aaf, 1 33).
ET-TUFANU - poplave. Mufessiri kau: "To je velika
poplava Nila koji je potopio zemlju unitio usjeve i
zajedno s njim pala je kia koja je sve crom tamom
obuhvatila da se ni sunce ni mjesec nisu mogli vidjeti.
Kae se da je to taalo osam dana."
EL-D
ERADU - skakavci , to je zlo koje jede usjeve,

drvee, vrata, krovove kua, odjeu i hranu.
U naem vremenu uli smo o bijelim mravima koji su se
pojavili u nekim zemljama. I navodi se da su jeli gvoe.
1 10
KNJIGA O ZULUMARIMA
uli smo, takoer, o bakteriji koja jede ljudsko meso,

zatim o sidi za koju kau da je kuga moderog doba. I ovo
iskuenje je dolo zbog pojave razvrata i injenja
zabranjenih djela. Snaga i mo pripadaju samo Allahu! ! !
EL-KUMMELU - krpelji . To su bili mali krpelji koji su
jeli ljetinu i zavlaili se ovjeku izmeu odjee i tijela i
sisali im k. Sa'd ibn Dubejr je rekao: "Navalili su na
njihove koe, kosu, trepavice i obrve i prilijepiti na
njihove koe i izgledali su kao da imaju boginje."
ED-DAFADI'U - abe. Uzvieni Allah je naedio Musau
da ode do Nila i da svojim tapom pokae od Nila do
faraonova naroda. Musa to i uini.
abe izaoe iz Nila

kao vojske i napunie njihova dvori ta i posude. Kad god
bi neko od njih otkri o posudu, odjeu, hranu ili pie naao
bi abu. Navodi se da su abe povraale gnoj u posude i u
hranu ispred njih.
Prenosi se od Ibn Abbasa da je rekao: "
abe su se bacale
u lonce koji su kljuali i na pei koje su bile zagrijane.
Puteve i ulice grada napunie tijela aba. Isto tako i kue."
ED-EMU - krv. Kada bi neko od njih podigao posudu
da iz nje pije, voda bi se pretvorila u neistu krv. Ne bi
vode pili, a da u njoj k ne bi nali. I udo koje upuuje
na mo Uzvienog Allaha jeste to to Musaov narod nije
pogodilo nijedno od ovih iskuenja. I pored toga nisu
nijednog dana ni pomislili da slijede istinu i to im je samo
bezbotvo povealo. Govorili bi Musau: "Kakav god da
nam dokaz donese da nas njime opaa, mi ti neemo
vjerovati ." (El-E'araf, 132).
111
Utapanje
Uzvieni Allah je naedio Musau da sakupi narod svoj i da
se sa njima uputi prema Sinaju. Uzvieni kae: "Izvedi
nou robove Moje, za vama e potjera poi." (Ed-Duhan,
23). Musa, alejhis-selam, je sakupio Izraeliane i sa njima
nou krenuo. Kad je za to faraon saznao saupio je vojsku
i krenuo za Musaom i onima sa njim. Musa je sa svojim
narodom stigao do obale mora. Izraeliani saznadoe da
im je faraon i njegova voj ska za petama i osjetie strah.
Rekoe Musau: "Samo to nas nisu stigli." (E-uara, 61 ).
Musa, alejhis-selam, im ree: "Nee, Gospodar moj je sa
mnom, On e mi put pokazati ." (E-uara, 62). Musau,
alejhis-selam, odmah stie podrka. Uzvieni kae: "I Mi
objavismo Musau: Udri tapom svojim po moru i ono se
rastavi i svaki bok njegov bijae kao veliko brdo." (E
uaa, 63). Musa i narod njegov preoe more.
Kada faraon stie do obale mora i nae ga rastavljenog
ree: "More se rastavilo zato to sam ja to htio i iz
stahopotovanja prema mojoj moi ! ! ! "
I poe faraon sa svojom vojskom da prelazi more i kad
stie do polovine puta vrati se voda u svoje tekue stanje.
Kada se poe utapati htjede da Allaha prevari i ree: "Ja
vjerujem da nema boga osim Onoga u kojeg vjeruju
sinovi Israilovi i ja se pokoravam." (Junus, 90).
Tevba u situaciji u kojoj je smrt neizbjena ne vrijedi i ne
prima se jer je ona poput hroptanja u tenutku umiranji
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, koji
prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Rekao je Dibril : Da si me vidio kako uzimam morski
1 12
KNJIGA O ZULUMARIMA
pijesak i guram ga u usta faraonova bojei se da se milost
na njega ne spusti."
1
64
Uzvieni kae odgovaajui na njegov ehadet: "Zar sada,
a prije si neposlua bio i razdor sijao. Danas emo
izbaviti samo tijelo tvoje da bi bio pouan primjer onima
poslije tebe - ali mnogi ljudi su ravnoduni prema Naim
poukama." (Junus, 91 , 92). I tako volja Uzvienog Allaha
htjede da se spasi tijelo faraonovo od nestanka i da
nadahne faraonski narod umjetnou balzamovanja i da
njihova tijela i danas vidimo da budu pouka i opomena, da
Allah sudi i da je Njegova odredba nesalomiva i On e
brzo raune svesti .
I tako se stanica nepravde rastavlja od stanice pravde u
istoriji ovjeanstva.
Uzvieni kae: "A bili smo ih uinili voama koji su

pozivali u ono zbog ega se ide u vatru - a na Sudnjem
danu im niko nee pomoi . I propratismo ih prokletstvom
na ovom svijetu, a na Onom svijetu bie od svakog dobra
udaleni." (El-Kasas, 41 , 42).
I Uzvieni kae: "I koliko ostavie bai i izvora i njiva
zasijanih i dvorova divnih i zadovoljstava koja su u
radosti provodili, tako to bi, i Mi smo to u nasljedstvo
drugima ostavili, ni nebo ih ni zemlja nisu oplakivali, i
nisu bili poteeni." (Ed-Duhan, 25-29).
Izraeliani naslijedie naod faraonov i jedoe njihova
dobra.
+
Kae Uzvieni: "A potlaenom narodu dadosmo u
nasljee istone i zapadne krajeve zemlje koju smo
blagoslovili i lijepo obeanje Gospodaa tvoga sinovima
1
6 Hadis je sahih. Prenose ga Tinnizi i Amed u Musnedu t Hakim, Tajalisi i
Hatib. Pogle u Sahihul-Dami' p brjem 4353 i Es-SaihatJpd brojem
2015.
'
113
Israilovim bilo je ispunjeno. Zato to su tpjeli, a sa
zemljom sravnismo ono to su faaon i narod njegov
sagradil i i ono to su podigli . " (El-E'araf, 1 37).
1 14
KNJIGA O ZULUMARIMA
10.
Propast Ka runa - oboavaoca imetka
Prenosi se od Ibn Mesuda, radijallau anhu, da je rekao:
"Zaista su ovaj dinar i ovaj dirhem unitili one prije vas i
oni su vai unitavai."
1 65
Prenosi se od Ka'ba ibn Ajjada, radijallahu anhu, da je
sellem: "Svaki ummet ima iskuenje, a iskuenje ovog
ummetaje imetak."
1
66
Od Hakima ibn Hizama se prenosi da je rekao: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Zaista je
ovaj imetak zelenilo i slatkoa, pa ko ga uzme onoliko
koliko mu treba bie mu blagoslovljeno, a ko uzme
onoliko koliko mu dua udi, nee mu biti blagoslovljen i
bie kao onaj koji jede i ne zasiti se. Gorja ruka je bolja
od donje."
1 67
1
6 Sahih, prenose ga Bejheki u
u'abul-Ima i Tarani u El-Kebai.

Pogleaj u Sahihul-dami' 2245.
16
Sahih, prenos ga Tirmizi i Hakim (pgledaj Sahihul-dami' 2147)
167
Sahih, prnose ga Ahmed u Musnedu i Tirmizi, Nesai i Muslim.
115
Omer ibn Hattab je rekao: "
uvajte se imetka jer on ima

poudu kao to je pouda za alkoholom."
Istinu je rekao Omer, radijallahu anhu. Koliko se nogu
okliznulo nakon to su bile stabilne, koliko je srca otvrdlo
nakon to su bila ponizna, i koliko ih je samo prekinulo
vezu sa Allahom nakon to ju je uspostavilo. I ne samo to,
koliko je dua uznevjerovalo Allaha poslije vjerovanja sve
zbog imetka. I istinu je rekao Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem: "Nesretan je oboavatelj dirhema,
nesretan je oboavatelj dirhema." Prenosi ga Buharija.
Ovo i pria o Karunu najbolji je dokaz o oholosti u imetku
koji osljepljuje i ogluuje i odvraa od Allahovog puta i
osljepljuje srca prije vida.
Uzvieni kae: "Karun je iz Musaova naroda bio, i iznad
njih se uzdigao." (El-Kasas, 76).
Ibn Derir kae: "Stav veine uleme jeste da je on bio
Musaov amidi."
Katade kae: "Zvao se Munevir (Menur) zbog lijepog
glasa prilikom uenja Tevrata. Ali Allahov neprijatel je
bio licemjer kao to je licemjer bio Sairija."
1
6
8
I uniti ga pouda za gomilanjem imetka. Navodi se da je
bio jeda od sedamdeset ljudi koje je Musa izabrao za
Mikat (stajanje pred Allahom u odreeno vrijeme).
1
6
9
Allahove rijei F BEGA ALEJHIM, uzdizao s nad
njima i oholio se i u tome granicu prelazio.
ehr ibn
Havbe kae:
"Svoju odjeu je produio uzdiui se nad

svojim narodom."
170
168
Bie govora o njemu na sljeeim stanicima, ao Bog d
16 Mefaul-gabi ili E-Tefsirul-Kebir 231 5
170
Tefsir ln Kesir 3/363.
116
KNJIGA O ZULUMARIMA
Uzvieni kae: "Dali smo mu toliko blaga da mu je
kljueve od njega teko mogla nositi gomila snanih
ljudi." (El-Kasas, 76).
Ibn Kesir kae: "Noenje njegovih kljueva bilo je teko
ak i za grupu snanih ljudi. Navodi se da su kljuevi bili
o koe i da ih je nosilo ezdeset mazgi . Allah zna
najbolje."
Prenosi se od Ibn Abbasa: "Njegove riznice je nosilo
etdeset jakih ljudi."
Ehu Rezin je rekao: "Klju bi bio dovoljan itavoj
Kuf."
1
71
Dobri ljudi mu uputie pet savjeta
l. Prvi savjet: LA TEFRAH INNALLAHE LA
JUHIBUL-FERIHIN - I ne veseli se previe, jer Allah ne
voli one koji se previe vesele, to znai : Ne budi objestan
zbog onog to ti je dato i ne smatraj se boljim od dugih.
Veselje koje je zabranjeno je kao to kae Mudahid:
Objesno i razuzdano, odnosno ono koje poinioca poziva
u ono to izaziva Allahovu srdbu i ini ga da zaboravi
zahvalu i spominjanje Allaha.
1 7
2
Ibn Abbas kae: "Allah ne voli one koji se previe vesele,
odnosno koji su objesni."
Kae Mudahid: "Razuzdane i objesne koji se Allahu ne
zahvaljuju na onom to im je dato."
171
Min Enbair-Rusuli l/289.
112
Es-Sina'u bjnen-nefsi vel-mi o jha Kia, s. 23.
1 17
2. Drugi savjet: VEBTEGI FIMA AT AKALLAHU
D
DAREL-AHIRETE - I nastoj da time to ti je Allah dao
stekne onaj svijet, odnosno koristi imetak u pokorosti
na Allahovom putu kako bi dobio veliku nagradu na onom
svijetu, odnosno da troi imetak na ono to e ga do
denneta odvesti i da ide putem poniznih.
1
7
3
3. Trei savjet: VE LA TENSE NESIBEKE MINED
DUNJA - A ne zaboravi i udio svoj na ovom svijetu,
odnosno ono to ti je Allah dozvolio od jela, pia, odjee i
stanova. Gospodar tvoj ima Svoje pravo kod tebe i ti ima
svoje pravo kod sebe, i tvoja porodica ima svoje pravo
kod tebe i tvoji posjetioci imaju pravo kod tebe. I svakom
daj njegovo pravo. Navodi se da je znaenje: "Ne
zaboravi svoj udio na ovom svijetu" - tj. efne.
4. etvrti savjet: VE AHSIN KEMA AHSENALLAHU
ILEJKE - I ini dobro drugima kao to je Allah tebi dobro
uinio, odnosno i ini dobro svojim imetkom Njegovim
stvorenjima kao to je On tebi dobro uinio.
5. Peti savjet: VE LA TEBGIL-FESADE FIL-ERD - I ne
ini nered po Zemlji, odnosno ne ini im zlo i nepravdu i
ne odnosi se prema njima suprotno onom to ti je naeeno,
jer e te Allah kazniti i oduzeti ti ono to ti je dao. Karun
nije sluao ove savjete, nego se uzoholio i uzdigao,
zaboravio Velikog i Uzvienog. Pobjesnio je od srdbe i
rekao svoju reenicu koja mu je vrat slomila: "Ovo to
imam stekao sam znajem svojim." (El-Kasas, 78).
173 Mefaul-gajbi 23131 8
1 18
KNJIGA O ZULUMARIMA
Katade, Mukatil i El-Kelbi kau: "Od Izraelana Kaun je
najvie poznavao Tevrat, te je rekao: Ono to imam mi je
dato mojom zaslugom i znanjem."
Imam Abdur-Rahman ibn Zejd ibn Eslem kae: "Da Allah
nije sa mnom zadovoljan i da ne zna vrijednost moju ne bi
mi dao ovaj imetak." Ovako moe rei samo onaj koji
znanja nema.
1 74
Profesor Abdus-Selam Bedevi kae u svojoj knjizi Min
Enbair-Rusuli : "I esto ovaj iskaz kaemo olahko,
neznajui njegov smisao i posljedicu kao da jedan od nas
kae: Bogatstvo svoje sam rukama svojim stekao, svoj
imetak sam svojom snalaljivou uveao, svoje
neprijatelje sam snagom svojom porazio. Zaboravljajui
da je Allah taj koji odreduje i odluuje." Uzvieni Allah
mu je odgovorio: "A za nije znao da je Allah prije njega
ve unitio neke narode koji su bili od njega jai i koji su
bili vie nakupili - a zloinci nee o grijesima ni ispitivai
biti." (El-Kasas, 78), odnosno zbog mnogobrojnosti
njihovih grijeha oni su u vatri.
Uzvieni kae: "I izae on pred narod svoj u svom sjaju."
(El-Kasas, 79).
El-Hasan kae: "Izae u crvenim i utim odorama, izae
sa poslugom, savjetnicima, robovima i ukrasima. I kada
ga oni koji ude za dunjalukom ugledae kae Uzvieni:
"Ah da je i nama ono to je dato Karunu - govorili su oni
koji su eznuli za ivotom na ovom svijetu - on je uistinu
presrean." (El-Kasas, 79)
Ali oni koji su korisno znanje imali i koji su u smisao
ivota gledali dok su ljudi gledali u njegovu spoljanost
(vanj tinu) rekoe: "I ueni rekoe: Teko vama, onome
174 Tefsir In Kesir 3/637.
119
koji vjeruje i ini dobra djela bolja je Allahova nagrada, a
bie samo strpljivim pruena." (El-Kasas, 80).
Autor Keafa (Ez-Zemaheri) kae: "VEJLEKE - to
znai teko tebi je kletva za propast, ali ovdje je dola u
znaenju: korenje i opomena i podsticane na izbjegavane
neeljenih djela."
1
75
Allahove rjei: VELA JK IL S-SABI U, to
znai samo da e je stljivi postii . Es-Suddij kae:
"Samo e strpljivima dennet biti pruen." A Ibn Derir
kae: "Samo strpljivi u ljubavi prema dunjaluku koji ude
za Onim svijetom e ovu rije prihvatiti."
. Neizbjean svretak
Uzvieni kae: "I Mi smo i njega i dvorac njegov u zemlju
utjerali." (El-Kasas, 8 1 ).
A u sahih hadisu stoji: "Dok je ovjek vukao izar (ogrta,
odjeu) propao je u zemlju i u njoj se potresa sve do
Sudnjeg dana."
1
7
6
"I niko ga od Allahove kazne nije mogao odbraniti, a ni
sam sebi nije mogao pomoi." (El-Kasas, 81 ), odnosno:
Njegov imetak, ono to je sakupio, sluge i robovi nisu mu
od koristi bili, niti su Allahovu kaznu i osvetu mogli od
njega otkloniti, niti je on bio pobjednik i ni on niti bilo ko
drugi nije mu mogao pomoi.
1
77
175
Mefaihul-gajbi 23/321
176
Sah, prenos ga Buhaja 9/176 i Muslim 111 21 .
177
Tefsir Ibn Kesir 3/639.
120
KNJIGA O ZULUMARIMA
I kada su oni koji su udjeli za dunjalukom vidjeli ta
snae Karuna povratie se i pokajae se zbog onog to
poeljee. Uzvieni kae: "A oni koji su ranije
prieljkivali da su na njegovom mjestu, stadoe govoriti:
Zar ne vidite da Allah daje obilje onome od robova Svojih
kome hoe, a i uskrauje. Da nam Allah nije Svoju milost
ukazao i nas bi u zemlju utjerao. Zar ne vidite da
nezahvalnici nikad nee uspjeti." (El-Kasas, 82).
Imam Fahrur-Razi je rekao: "Znam da rije VEJ to znai :
ta, da, uvijek dolazi odvojena od rijee KEENNE i koristi
se za upozoravanje na greku i na pokaivanje pokajanja.
I oni kada su vidjeli Karunovo propadanje u zemlju
shvatie svoju greku i rekoe VEJ - ta! I zatim rekoe.
Kao to Allah daje bogatstvo onome kome hoe od Svojih
robova Svojom voljom i mudrou, a ne radi Allahovog
uvaavanja tog roba. I umanjuje blagodati onome kome
hoe ne radi prezira to roba, nego radi Njegove mudrosti
i davanja iskuenja."
1
7
8
El-Ferra je spomenuo da je znaenje (aapski tekst)
VEJKEENNE - "vejl" - teko njima znaj !
A Katade kae da znai: "Zar ne vidite da Allah?" I Ibn
Derir smatra da je ovo miljenje najispravnije.
Zatim nas Kur'an upuuje na istinu i na ispravni put i na
imetak koji se ne mijenja i ne prestaje: "Taj drugi svijet
daemo onima koji ne ele da se na zemlji ohole i da
nered ine, a one koji se Allaha boje eka srean kraj."
(El-Kasas, 83).
Prenosi se od Alije ibn Ehi Taliba, radij allahu anhu, da je
rekao: "Zaista se ovjeku svia da remen na obui
1 78
Mefau-gajbi 23/323.
121
njegovoj bude bolji od remena na obui njegovog
prijatelja i da pod nega ue."
1
79
I na osnovu onog to je spomenuto musliman ne treba da
se obmanjuje imetkom zato to je imetak prolazan. I on u
svakoj situaciji mora biti zadovoljan onim to mu je Allah
dodijelio i to mu biva blagoslovljeno i Allah mu to uvea,
a ako ne bude zadovoljan ne bude mu blagoslovljeno i ne
povea se iznad onog to muje propisano.
1 80
17
9 Ibid.
1 8
0
Sahih. Prenosi ga Ahmed u Musnedu. Pogleaj u djelu Es-Silsiletus
Sahihau p brojem 1658.
122
KNJIGA O ZULUMARIMA
11.
Samirija i psljedica zlobne podvale
Samirija je: Musa Samirija, bio je jedan od Izraeliana,
odnosno iz Musaovog naroda. Navodi se da se rodio iste
godine u kojoj se rodio Musa sin Imranov, alejhis-selam.
Otac ga je uzeo i pobjegao sa njim od faraonove vojske
bojei se da e ga ubiti i unio ga u peinu u brdima.
Dibril mu je dolazio i vodio brigu o njemu (mislei da je
on Musa sin Imranov, alejhis-selam - poslanik) dok nije
odrastao.
1
8
1
Ovo je istinski dokaz da Allah - neka je Slavljen -jedini
poznaje gajb. Kao to neki rekoe: Tako mi Allaha, niti
Musa koji je razgovarao sa Allahom, niti Isa, niti
Muhammed znadoe niti obina dua niti isti duh ne,
nikako, ni Dibril, a on je na visokom stupnju, uzdie se
iznad biti tvoje due, iako si ti samo jedna od dua koja
taju. Istinite su pjesnikove rijei:
Musa kojeg faraon odgoji poslanik je
A Musa kojeg Dibril odgoji nevjerik je.
181 Tefsirl-krbi, El-E'aaf 148.
123
S'd Jusuf Mahmud ebu Aziz
To dijete bio je Musa Samirija, koji je iskoristo odsutnost
Musaa koji je otiao da od Allaha primi poslanice na brdu
Tur, u odreeno vrijemne, i napravio narodu tele o
njihovog nakita i rekao im: "Ovo je va bg i Musaov
bg." Ova Musa Samirija je na dan kad se more rastavilo
da Izraeliani prou, nakon to se zaustavio na obali da vidi
ta rade faaon i njegova vojska ugledao Dibrila sa crim
turbaom kao uranja u more zaedno sa njegovim konjem
Hajzumom primiui se faaonovu konju. Kau mufessiri :
"Dibril je doao na konju ivota (aren je i enka je) to
obuhvati i oivi ga, odnosno ako svojim kopitom dotakne
zemlju oivi je. Kada ga je Samirija vidio na tom konju
prepoznao ga je i rekao: "Ovaj konj ima veliku vrijednost
(znaaj)" i uzeo je aku te ive zemlje da je iskoristi u
aobnjatvu i vakaa. Zatim je kao vjetar odjurio i stigao
Izraeliane. Kada se Musa poslije toga ppo na planinu sa
onima koje je izabrao (odnosno na dan Mikata na brdo Tur)
i nije se vratio nakon isteka roka koji im je obao, a on je
trajao tideset noi
1 82
Ree im Samirija: "Musa vam je obanje
E
rekrio zato
to je sa vama ukradeni nakit od Egipana.
1 3
O vam je
haram zato to se do njega doli na nedozvoljen nain."
Zatraio je od njih da ga se oslobode i da ga u vatru bace.
Stvaro to i uinie. Od tog topljenog zlata napravi tele.
1 8
4
Samirija baci aku ive zemlje u usta teleta koje je
napravio od njihovog nakita (odnosno zlata). Tele je
davalo glas kao da mue. ejtan ih zavede, i prevlada ih
njihova idolopoklonika priroda koju su u srca svoja
1
8
2
Alla, neka je Slavljen, je Musau Kelimu (sagovomiku) Svom oredio
tideset noi na bru Tur d pslaic pma Zatm i je dopunio s jo dset,
se vrjem koje o Alla ispuni za Mreset noi.
83 n Izraeliana su uzele zlato o ena fanvog nara kada su izlaile
i Egipa pema Sinaju.
1
84 Tefsirl-Kurubi, El-E'af, 14
124
KNJIGA O ZULUMARIMA
usadili. Rekoe: "Ovo je na bog. Musa ga je ovdje
zaboravio, a izaao je na brdo da se sretne sa njim."
Klanjae mu se i oko njega plesae. Bila im je ela, koju
su Musau, alejhis-sela, iznijeli na dan njihovog spasa i
faaonova unitenja kada su naili na narod koji se klanjao
svojim kipovima, pa su mu rekli: "O Musa, napravi nam i
ti boga kao to oni imaju bogove."
itaj Allahove rijei: "Bili smo natovaeni teretom,
nakitom naroda pa smo to bacili, a to isto uradio je i
Samirija. Pa im izlio tele koje je davalo glas kao da mue
i oni su onda rekli : Ovo je va bog i Musaov bog, on ga je
zaboravio." (Ta-Ha, 87, 88).
1
85
Prenosi se od Hasana El-Basrlja da je ime teleta bilo
Behmut, klanjali su mu se i zavoljeli ga kao to nita
zavoljeli nisu.
Harun im je rekao: "O narode moj, vi ste njime samo u
iskuenje dovedeni, Gospodar va je Milostivi, zato
slijedite mene i sluajte nareenje moje. Mi emo mu se
klanjati sve dok nam se ne vrati Musa - odgovorili su
oni." (Ta-Ha, 90-91 ).
Musa, alejhis-selam, je kao svog zajenika bio odredio
Haruna prije nego je otiao na Mi kat.
Uzvieni kae: "A Musa je bio rekao bratu svome
Harunu: Zastupaj me u narodu mome i red pravi i ne
slijedi puteve onih koji su smutljivci." (El-E'araf, 142). I
kad ih je Harun korio dobro su ga istukli da su ga skoro
ubili. I prije nego to se Musa njima vratio Allah ga je
obavijestio da se njegov narod klanja kipovima. Rekao je
Uzvieni: "Mi smo narod tvoj poslije tebe u iskuenje
doveli - ree On, njega je zveo Samirija." (Ta-Ha, 85).
185
Min Enbair-Rusuli 1/79.
125
I Musa se vrati narodu svom srdit i alostan. Nakon to je
poslanice primio i vidio ih u daljini da su se okupili oko
teleta kojem se klanj aju i oko njega pleu pljeui i
zvidei obuze ga velika srdba, buknu iz njega silovit
bijes. U toj navali bijesa iz ruke baci ploe na zemlju.
Navodi se da su se razbile.
1
8
6
Prie svom narodu
govorei: "O narode moj, zar vam Gospoda va nije dao
lijepo obeanje? Zar vam se vrijeme oduljilo ili hoete da
vas stigne srdba Gospodara vaeg, pa se zato niste drali
obeanja kojeg ste mi dali." (Ta-Ha, 86).
Ispriae Musau ta se desilo sa Samirijom i kako im je
napravio tele da mu se klanjaju. Musa prie svom bratu
Harunu i uze ga grubo i surovo za bradu i kosu govorei:
"
ta te je sprijeilo kad si ih vidio da su zalutali da za

mnom nisi poao? Zato nisi nareenje moje posl uao?"
(Ta-Ha, 92-93). Harun mu je odgovorio: "Ree: O sine
majke moje, narod nije nimalo do mene drao, i umalo me
nije ubio, nemoj da mi se svete dumani i ne smatraj mene
jednim od onih kojih su se prema sebi ogrijeili." (El
E'araf, 1 50).
A u suri Ta-Ha stoji : "O sine majke moje - ree - ne
hvataj me za bradu i za kosu moju! Ja sam se plaio da ti
ne rekne: Razdor si meu sinovima Israilovim posijao i
nisi postupio onako kako sam ti rekao." (Ta-Ha, 94).
Ove rijei su na srce Musaovo, alejhis-sela, okrepljujue
djelovale i umirile mu duu: "Ree: Gospodaru moj,
oprosti meni i bratu mom i uini da budemo pod okriljem
Tvoje milosti. Ti si od milostivih najmilostiviji. " (El
E'araf, 1 51 ). Uzvieni kae: "One koji su tele prihvatili
stii e doista kazna Gospodara njihova i poniene jo na
ovom svijetu. Tako mi kanjavamo one koji kuju lai."
186
Iid.
126
KNJIGA O ZULUMARIMA
(El-E'araf, 1 52). Zatim se Musa uputi glavi zmije -
Samiriji te ree: "A ta si ti to htio o Samirija." (Ta-Ha,
95), odnosno: "ta htede i ta te to navede da to uradi?
"Ja sam vidio ono to oni nisu vidjeli - odgovori on, pa
sam aku zemlje ispod izaslanikove stope uzeo, i to bacio
i eto tako je u mojoj dui ponikla zla misao." (Ta-Ha, 96).
Pod tim je mislio da je vidio Dibrila na konju ivota i na
um mu je palo da akom uzme zemlje ispod stope
izaslanika. Ta stopa ne stane na neivo, a da ne postane
ivo. A znaenje NEBEZTUHA - bacio sam je, odnosno
bacio sam je u topljeni nakit taljen u obliku teleta.
VE KEZALIKE SEVVELET LI NEFSI - u dui ga je
neto podsticalo na zlo.
Kae El-Ahfe: "Uljepavalo mu to."
I kada je Musa, alejhis-selam, to od njega uo: "Ree: E
onda se gubi - itavog svog ivota e govoriti : Neka me
niko ne dotie." (Ta-Ha, 97), tj. bjei od nas i gubi se.
F INNE LEKE FIL-HAJATI - Zaista ti je u ivotu,
odnosno dok god si iv.
EN TEKULE LA MISAS - da govori: Ne diraj. Znaenje
LA MISAS jeste: Niko t nee dirati niti e ti koga dirati.
I kasnije kada bi ga neko dotakao ugrijao bi se,
1
8
7 i onaj
koji dodiruje i onaj koga dodire.
I zbog toga bi kada bi vidio nekoga vikao: "Ne diraj me! "
Ovo na dunjaluku, a na Ahiretu, rekao mu je: "A eka te
jo i odreeni as koji te nee mimoii." (Ta-Ha, 97), a to
je Sudnji dan, odnosno eka te obeani as za tvoju
kaznu. On e biti nema sumnje! ! !
Zeddad kae: "Allah e te na Sudnjem danu kazniti za
ono to si uinio, a Allah Svoje obeanje nee iznevjeriti."
187
Onosno pgoila bi ga velika gzica
127
Zatim mu je Musa rekao: "Pogledaj samo ovog tvog boga
kojem si se klanjao, mi emo ga siguro spaliti i po moru
mu prah razasuti." (Ta-Ha, 97), to znai : Pogledaj u svog
boga kojem si ustajao da se klanja i da ga oboava, mi
emo ga spaliti odnosno vatrom. Ibn Abbas kae:
"LENUHARRIKANNEHU - spaliemo ga - vatom. "
A Ibn e bi Hatim biljei od Ibn Abbasa da je on itao bez
tedida
1 88
i govorio je da se zlato i srebro ne mogu spaliti
nego se stue (turpija) turpijom i zatim se baci na vatru i
postane pepeo.
SUMME LENENSIFENNEHU FIL-JEMMI NESFA, i po
moru mu prah rasuti.
ENNESFU je ruevina nee d ga vjetar nosi. Ibn Abbas
kae: "Prosuti ga po moru.
1 8
I tako prevarant i laac izgubi i dunjaluk i Ahiret i to je
oita propast. "To je pouka za one koji se plae patnje na
Onom svijetu, a to je Dan kada e svi ljudi biti sabrani i to
je Dan kada e svi biti prisutni. " (Hud, 103).
188
Onosno itao je LENUHIKNNEHU, to znai istuijamo ga
189
Fethu-Kadir 3/383-384, skeno.
128
KNJIGA O ZULUMARIMA
12.
Bela'm ibn Baura - koji lii psu
udan li je ovaj dunjaluk, koliko je samo zaljubljenika

ubio, koliko zavedenih iznevjerio i koliko naroda zaveo
nakon upute u kojoj su bili.
Istinu je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem: "uvajte se dunjaluka i uvajte se ena. Zai sta su
prvo iskuenje kod Izraeliana bile ene. "1
90
Prenosi se od Ibn Omera da je rekao: Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Nisu dvojica
vukova u toru koji jedu i nered prave na zemlji tetniji od
slavoljublja (.astolublja) i pohlepe za imetkom u vjeri
ovjeka muslimana."
1
9
1
Predstavljamo vam kazivanje o Belamu onako kako ga je
Kur'an opisao, da bi nam kroz njega objasnio da uenjak
kojem znanje ne koristi dospijeva do stepena u kojem se
izjednaava u najboljem sluaju sa psom i sa negovim
najloijim osobinama. Utjeemo se Uzvienom Allahu od
toga. Belam ibn Baura bio je jedan od velikih idovskih
1
90 Penose ga Muslim, Amed, Ebu Davud, Ibn Mae i Tinnizi. Saihje.
1
9
1
Haen je. Prenose ga EI-Bezzr, a Munziri ka d mu je isnad dobar, a
p pjmom FI HAIETIN - u tor, misli se tor ovaa. ka to stji u
drgoj paji.
129
uenjaka, i znanje je sticao od Musa ibn Imrana, alejhis
selam. Navodi se da je znao najvee Allahovo ime, da mu
se dova primala. Musa ga je poslao naodu Medjena da ih
poziva vjeri u jednou Allaha. I kada je otiao da ih
poziva obmanjivali su ga imetkom kako bi ostavio svoju
misiju. Prenosi se da mu je vladar ponudio da ga oeni
najljepom enom. Kada je Belam vidio sjaj novca i
ljepotu ena, potekla mu je voda iza zuba. Razmislio je,
zakljuio, zatim pogledao i rekao u sebi : "Allah ili ejtan?
Musa ili imetak? Dunjaluk ili Ahiret?" Doao je u
besteinski prostor, zatim ga je njegova strast navela da
izabere imetak i ejtana i skrenu slijedivi strast. I na
zemlji postade izgubljen, kao onaj koga su ejtani
opinili. Poe se u praini valjati nakon to mu se prui
prilika da zaradi na nebeskom svodu.
1
9
2
Dragi itaoe, pripovjedam ti kazivanje od kojeg se
zadrhti, poteku suze i srca prepadnu. Molimo Allaha da
ustrajemo u vjeri dok Ga ne sretnemo.
Prenosi se od Huzejfe ibn El-Jemana da je rekao: Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ono
ega se pribojavam za vas je ovjek koji ui Kur'an sve
dok se na njemu ne vidi radost, i koji nosi plat Islama
ogrut njime sve dok Allah ne htjedne da ga on skine i da
ga odbaci iza lea. On e na svog komiju sabljom
nasruti i optuie ga za irk."
Ree: "O Allahov Vjerovjesnie, a koji je od njih dvojice
blii irku, optueni ili onaj koji optuuje?" "Svakako
onaj koji optuuje" - odgovori Poslanik.
1 9
3
A u drugoj predaji od Muaza ibn Debela se prenosi da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Za
1
92
Es-Sina'u bjnen-nefsi vel-mali,
ejh K, str. 8.
1
93 Hadis je dobar. Prenosi ga Eu Ja'la El-Mevsili. A Ibn Kesir u svom tefsir
smaa njegov lana prenosilaca dobrim, 2/420.
130
KNJIGA O ZULUMARIMA
svoj ummet se najvie plaim t stvari :
ovjek koji bude

itao Knjigu Uzvienog Allaha sve dok se na njemu ne
bude vidio zanos i na njemu ne bude plat Islama koji mu
daruje Allah, zatim on svoj ma izvue i udari njim svog
komiju i optui ga za irk." Rekoe: "O Allahov
Poslanie, ko je blii irku, onaj koji optuuje ili
optueni?" Ree: "Onaj koji optuuje." "l ovjek kome je
Allah dao vlast i koji je rekao: Ko se meni pokori, pokorio
se Allahu, a ko meni ne bude posluan nije posluan ni
Allahu, a lae, jer samo Allah dennet posjeduje, a
nijedan vl adar. I ovjek kojeg su prie zavele. Kad god bi
zavrio jednu priu - priao bi duu od ne. D
a
doivi
Deddal a slijedio bi ga! ! ! "
1 94
Moda se pod vladarom u hadisu podrazumijeva
nepravedni vladar, zbog postojanja vjerodostojnih hadisa
koji obavezuju poslunost i pokorost pravednom vladaru,
pa ak i nepravednom, ukoliko ne nareuje da se grijei .
A tei ovjek - ona kojeg prie obmanjuju, to je ovjek
koji izmilja prie i prenosi ih. A Allah najbolje zna.
Uzvieni kae: "I kai im (o Muhammede) vijest o onome
kome smo dokaze Nae dali, ali koji se od njih udaljio."
(El-E'araf, 175).
ejh Kik kae: ES-SELHU - odvajane,

je u osnovi guljenje koe od mesa i Allah nam tim
ukazuje da nema povratka kao to je vraanje koe mesu
poslije guljenja nemogue, tako je i povratak onog koji je
svoje srce zatamnio ljubavi prema dunjaluku - njegov
povratak dokazima svog Gospodara - nemogu.
195
FEETBEAHU
EJT AN - pa ga je ejtan dostigao, a

drugi kiraet glasi: FETTEBEAHU
EJT ANU - on je
postao voa ejtanu, a ejtan iza njega. Kao to kau:
194 Hadis dostie stepn haena Prenosi ga Tarai. Pogledaj u djelu lthafl
dema'a o Tuvejdrija l/325.
19
5
Es-Sina'u baen-nefsi vel-mai, st. 9
131
Bio sam jedan od vojnika lblisovih pa se uzdigoh i Iblis
postade od vojnika mojih.
1
96
"I bi od onih koji su zalutali ." (El-E'araf, 1 75), odnosno bi
od onih koji se propali, koji su zavedeni i koji ine
suprotno onom to znaju.
"A da smo htjeli mogli smo ga s njima uzvisiti ." (El
E'araf, 1 76), odnosno uzvisili bi ga dokazima koje smo
mu dali iznad prljavtine (neisti) i smetljita dunjaluka.
"ali se on ovom svijetu prikloni." (El-E'araf, 1 76).
Mukatil kae: "Zadovoljio se dunjalukom." Ebu Ez
Zehavija kae: "Ukazao mu se ejtan na uzviici Banija sa
koje mu je rekao: Uini seddu Allahu, a Bel am je uinio
seddu ejtanu." Isto kae Adbur-Rahman ibn Dubejr i
drugi. I
97
"i za svojom strau krenuo"(El-E'araf, 1 76), odnosno
uzeo ga za boga kome se klanjao.
El-Ata je rekao: "elio je dunjaluk i slijedio je svog
ejtana."
1
9
6
1bid.
19
7
Tefsi In Kesi 2/420
132
KNJIGA O ZULUMRIMA
Kazna
Uzvieni kae: "Njegov sluaj je kao slua psa, ako ga
potjera on isplaena jezika dahe, a ako ga se okai, on
opet dahe." (El-E'araf, 1 76).
Zar ima runijeg prizora i zar ima pravednije kazne! ! !
Poredi se sa psom, s njegovim najrunijim osobinama, a
ne sa osobinama povjerljivosti niti odanosti. Nego sa
njegovim umorom i naprezanjem. On stalno dahe.
Odnosno, isplazi jezik i die s tekoom u svim stanjima,
svejedno da li ga grdio i bio grub prema njemu ili ga
pustio da se odmaa.
1 98
I znam da je od osobina psa takoer da on stalno mirie
svoju zadnjicu, dok to ne radi sa ostalim dijelovima tijela.
I ne voli da dijeli svoju leinu sa dugima, pa makar bila
dovoljna za sto pasa.
1
9
Korisne rijei Imama Ibn Kajji ma
Rekao je, Allah mu se smilovao: "Allah, neka je slavljen,
poredio je onog kome je dao Svoju knigu i poduio ga
znanjem koje dugom nije dao, a on prestao da radi po
njemu i odabrao Allahovu srdbu umjesto Njegovog
zadovoljstva, i dunjaluk umjesto Ahireta, stvorenje
umjesto Stvoritelja sa psom koji je od nabjednijih i
1
9
8
Es-Sina'u bjnen-nefsi vel-mali, st. l l
1
99 Emsalun ve nemaidun berijetun minei-Kur'ani o profesora Ahmeda
ibn Muhammea Taua 2379.
133
najniih ivotinja i koji ima najkrtiju duu i ija tenja ne
prelazi njegov stomak. On je takoer i najprodrljiviji i
najpohlepniji. Od njegove pohlepe je to to on miriui
ide sa njukom zabodenom u zemlju. I mirie pohlepno i
prodrljivo. I dalje, mirie svoju zadnjicu pored ostalih
dijelova tijela. A ao baci kamen on se vraa po njega i
grize ga iz pretjerane nezasitosti . Jedna je od
najnitavnijih ivotinja koju treba najvie prezirati i koja
se najvie zadovoljava gadostima. Prljava leina mu je
draa od slatkia, i kada se do grabi leine koja je dovoljna
da se nahrae stotine pasa ne doputa nijednom psu da
neto od nje pojede, a da ne zarei na njega i da se ne bori
sa njim. A sve to zbog njegove pohlepe, krtosti i
prodljivosti. A od najudnijih njegovih osobina jeste to
kada vidi nekog koji je neugledne vanjtine i bijedne
odjee i tekog stanja - laje na njega, kao da ga zamilja
da je on njegov supaik i rival u snazi . Kad vidi nekog sa
lijepom vanjtinom i u lijepoj i otjenoj odjei pred njim
sputa njuku na zemlju, pokorava mu se i uopte na njega
ne podie glavu. I u poreenju onog koji daje prednost
dunjaluku i njegovom uivanju nad Allahom i onim
svijetom, a sa datim znanjem - sa psom i njegovim
dahtanjem je udesna tajna. A ona je da je ovaj, ije je
stanje onavo kako ga je Allah spomenuo i od udaljavanja
od AHabovih dokaza i slijeenje strasti, bilo zbog njegove
prevelike udnje za dunjalukom i zbog prekidanja veze
njegovog srca sa Allahom i Onim svijetom. On jako
uzdie za ovim svijetom. Njegovo uzdisanje je slino
neprestanom dahtanju psa, bilo to u njegovom
uznemiravanju ili ostavljanju na miru. Uzisanje i
dahtaje su sline pojave i isti su znaenjem i izrazom. Od
svih ivotinja, pas najmanje moe trpiti e, i kada oedni
zbog ei jede vlano tlo. A moe trpiti glad. U svakom
sluaju, najvie od svih ivotinja dahe, dahe stojei,
134
KNJIGA O ZULUMARIMA
leei, idui, a sve zbog velike pohlepe. Vatra pohlepe u
njegovom elucu ga tjera na stalno dahtanje. Tako isto i
onaj koji se sa njim poredi . Jaka pohlepa i vatra strasti u
njegovom srcu ga tjera da stalno dahe. I ako ga
opominje i savjetuje on dahe i ako ga ostavi i ne
opominje ga on dahe."
Mudahid kae: ''To je primjer onog kojem je dana
knjiga, a on ne radi po njoj ."
Ibn Abbas kae: "Ako ga mudro savjetuje on to ne
prihvata, a ako ga ostavi ne uputi se na dobro kao pas,
ako lei - dahe i ako se otjera dahe." Hasan kae: "On
je l icemjer, ne pridrava se istine, svejedno da li se poziva
ili ne, savjetuje ili ne, kao pas koji dahe i kada ga tjera i
kada ga se okani."
El-Ata je rekao: "Laje i ako ga potjera i ako ga ne
potjera."
Ebu Muhammed ibn Kutejbe kae: "Svi dahu, a dahu
od umora ili ei, osim psa koji dahe kad je umoran, kad
je odmoran, kad je zdrav i kad je bolestan, i kad je edan.
Allah ga navodi kao primjer onome ko porie Njegove
dokaze. I kae: "Ako ga opominje on je u zabludi, i ako
ga ostavi on je u zabludi, kao pas, ako ga otjera - dahe,
i ako ga ostavi na miru - dahe.
"20
Kao to kae Uzvieni : "Ako ih pozovete na pravi put -
nee vam se odazvati, isto vam je pozivali ih ili utjeli."
(El-E'araf, 1 93).
Kae Uzvieni: "Tavi su ljudi koji Nae dokaze smatraju
lanim i zato kazuj dogaaje da bi oni razmislili." (El
E'aaf, 1 76), odnosno taj nizak primjer je primjer ljudi
koji su Allahove dokaze smatrali lanim od idova, nakon
to su ih saznali i pojmili. Iskrivili su, izmijenili i sakrili
2
0 Tefsirul-Kaiim o Imaa Ibnul-Kaiima 280 i ono to slijedi - skeno.
135
obiljeje Allahovog Poslaika, sallallahu alejhi ve sellem
i smatali ga lanim. (Zato kazuj dogaaje), odnosno
priaj im o ovom dogaaju koji je obiljeje ovjeka
udaljenog od dokaza. I spomenuti dogaaj je kao ti ljudi
laovi od idova kojima kazuje (ne bi li razmi slili) o
tome ne bi li tim svoje umove zaposlili, ostavili zabludu i
prihvatili Istinu.
Z
01
Uzvieni kae: "Lo su primjer ljudi koji ne priznaju Nae
dokaze, oni zlo ine sami sebi." (El-E'araf, 1 77)
Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, kae: "Odnosno, lo su
primjer jer se porede sa psima koji nemaju druge tenje
osim pribavljanja hrane i pia. Ko izae iz domena znanja
i upute i prihvati se strasti i slijedi je postaje slian psu, a
lo je njegov primjer."
2
0
2
U asnom hadisu stoji: "Ne treba nam lo primjer, onaj ko
vraa po poklon je kao pas koji vraa svoju bljuvotinu."
203
Pa, utjei se Allahu od uzimanja nakon davanja i od
zablude nakon upute. Amin.
201
Fethui-Kadir 2226.
202
Tefsir In Kesir 2/423
203
Hadis je saih. Pnose ga Buhaja 3/1 5, Muslim 5/65, In Mae 299 i
drgi
.
136
KNJIGA O ZULUMARIMA
13.
Stanovnici Sabe imali su dokaz u mjestu u
kojem su ivjeli
Uzvieni kae: "I kad je Gospodar va objavio: Ako budete
zahvalni, Ja u vam zacjelo jo vie dati, budete li
nezahvalni, kazna Moja doista e stoga biti." (Ibrahim, 7).
Navodi se: "Ko se na blagodatima ne zahvaljuje, izloio
se njihovom nestanku, a ko se na njima zahvaljuje
zavezao ih je uzdom."
2
0
Narod Sabe je naod koji Kur'an navodi kao primjer. Oni
su narod koji je zamjenio Allahovu blagodat nevjerstvom,
te im Allah zamjeni blagodat kaznom, i sigurost
stahom. "Kaznili smo ih tako to su bili nezahvalni, a da
li Mi kanjavamo ikoga drugog do nevjerika,
nezahvalnika." (Saba, 1 7).
Geneolozi kau meu kojima i Muhamed ibn Ishak:
"Ime Sabe je Abdu ems." Kau: "Bio je protjeran od
Arapa i zbog toga je nazvan Saba. Nazvali su ga i Rai
(podmiiva) - zato to je davao ljudima mito."
2
0 El-Dezau min dinsil-ameli l/71
137
Suhejli kae: "Bio je prvi koji se krunisao, neki navode da
je bio musliman, i na sebi je imao znak koji je najavljivao
dolazak Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem."
Od Ibn Abbasa se prenosi da je ovjek upitao Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, o Sabi : "Da li je on ovjek ili
zemlja?
"
I rekao je: "On je ovjek koji je imao desetoro
djece. Njih estoro se nastanilo u Jemenu, a etvoro u
amu. Od Jemenaca su: Mezhed, Ki

n
de, El-Uzd, El
Eanijun, Enmar, Humejr i svi Arapi. A
amci su: Lam,

Dnzam, Amila, Gasan."
20
5
Narod Sabe se nastanio u Jemenu, Allah ih je obilno
obasuo blagodatima, vidljivim i nevidljivim, podaio im
zdravlje i pamet, blagoslovio im zemlu i imetke, i terete
sa njih skinuo, oistio im znak i blagoslov neba na njih bi
sputen.
Uzvieni kae: "Stanovnici Sabe imali su dokaz u mjestu
u kojem su ivjeli. " (Saba, 15).
Odnosno znak koji upuuje na potpunost Allahove moi i
divno stvaanje.
Imam Abdur-Rahman ibn Zejd, Allah mu se smilovao,
kae: "Znak koji su Sabjeci imali u svojim naseljima jeste
da oni u njima nisu vidjeli ni komaca, ni muhu, ni buhu,
ni krpelja, niti korpiona niti zmiju, ni bilo ta drugo.
Kada bi im doao karavan, a u njihovoj odjei bili krpelji,
uginuli bi kada bi ugledali njihove kue."
206
"Dva vrta - s desna i s l ijeva." (Saba, 15)
Voda im je dolazila izmeu dva brda i u nji h se ulijevae i
gorski potoci . Njihovi prianji vl adari nakastie i
sagradie izmeu nih veliku i vrstu branu (to je brana
20 Isnad mu je doba, prenosi ga Ame u Musneu, a Ibn Kesir ka: "Isnad
muje dobar." Pogledaj u El-Bidajetu ven-Nihajetu 2192.
2
0
Fethul-Kadir 4320
138
KNJIGA O ZULUMARIMA
"Mearib" kao to druge predaje navode) dok se nivo vode
nije popeo. Prijestolnica je bila na ravnicama ta dva brda.
Zasaivali su drvee, iskoritavali plodove, kojih je bilo
jako puno, i koji su bili krajnje lijepi. Drvee je davalo
najbolje, najzrelije i naslade plodove. Mo Silnog i Onog
koji prata. Rekle su Selefje, a meu njima i Katade, da
je ena prolazila ispod drvea sa korpom na glavi, ili
zenbiljom u koji se beru plodovi. Plodovi su sa drvea
upadali u korpu i punili je i nikakva kuka za branje im
nije trebala, a sve to zbog brojnosti i zrelosti plodova.
evkani kae: "Ta dva vrta bila su na desnoj i lijevoj
strani doline, s dvije strane su ih bili okruili, a njihova
naselja su bila u dolini."
Kuejri kae: "Ne misli se na dva vrta, nego se misli na
dvije strane, desna i lijeva, i na svakoj strani se nalazilo
mnogo vrtova."
2
07
ta je Al l ah od njih traio za sve ove blagodati?
Kae Uzvieni: "Jedite hranu Gospodaa svoga, i budite
Mu zahvalni . Kakav diva kraj i Gospodar koji mnogo
prata." (Saba, 15). Uzvieni Allah je od njih traio za sve
ove blagodati samo zahvalu i priznanje da je On jedini
Blagodavac i da je u Njegovim rukama sve, i usto viak,
napredak, blagoslov, oprotaj grijeha i trajne blagodati .
Imam Ahmed biljei od Vehba
2
08
da je rekao: Gospodar
da je Slavljen i Uzvien, je rekao u jednim od predaja koje
207
Ibid.
208
O
je Vehb ibn Munebbeh. ejh Ebu ehb kae: "Vehb ibn Munebbeh
Es-San'ani EI-Jemeni je je o izaranih tiina Rodio se krajem
Osmaove, r.a, vlavine. Prenosio je o Ebu Hurjre, Ebu Seida EI-Hudrija,
139
se odnose na Izraeliane: "Kada Mi se pokorava
zadovoljan sam, a kada sam zadovoljan dajem blagoslov,
a Mom blagoslovu nema kraja, a kada Mi se ne pokorava,
rasrdim se, a kad se rasrdim proklinjem i Moje
prokletstvo dostie do sedmog koljena."
2
0
9
ta su uradi l i ?
Uzvieni kae: "Lea su okrenuli ." (
S
aba, 16).
El-Kasimi kae: "Od zahvale."
21
0
evkani kae: "Odbili

su da se zahvaljuju i Allaha su uznevjerovali i Njegove
poslanike lanim smatrali."
Kakva je bi la kazna?
Uzvieni kae: F ERSELNA ALEJHIM SEJLEL
ARIMI - Na njih smo poplavu poslali - poputanjem
brane nastalu." (Saba, 1 6).
EL-ARIMU
EDIDU- odnosno silna kia i puno vode.

Mudahid i Ibn Ebi Nudejm kau: EL-ARIMU - je
crvena kia koju je Allah poslao na branu koja ju je
probila i unitila."
Ibn El-E'arabi kae: "EL-ARIM je jaka bujica."
Ibn Abbaa, Ibn Omera i dgih. Bilje je Buhaja, Muslim, Ebu Davud,
Tinz, Nesai i veina islamskih uenjaka d je on puzdan. Um je u Sa
l i O h.g. El-Israilijetu vel-Mevduatu, o ejha Muhameda Ebu ehba, st.
105.
20 El-Devaul-kaf o Imama lbnul-Ka.ijima, st. 38.
210 Mehasinut-te'vili 141 2
140
KNJIGA O ZULUMRIMA
I Ibn El-E'aabi je takoer rekao: "EL-ARIM je naziv za
mia (pacova)."
Ibn Kesir, uenjak, je rekao: "Mnogi kau Allah je na
temelje brane poslao mia, odnosno takora (pacova).
Kada su to vidjeli pstavie pored brane zamke
(miolovke)."
Kurtubi u svom tefsiru kae: Vehb kae:
21 1
"nisu ostavili
otvor izmeu dvije stijene, a da pored nisu vezali maku."
Ali to ne koristi kad se dosudi odredba. Upozorenje ne
koristi kao ni utoite. I kad su temelji brane bili naueni,
pala je i sruila se. Voda je potekla u dolinu. Ti potoci i
rijeke su trgali i ti plodovi bijahu potrgani, i ti usjevi i
drvee bijahu uniteni i zamijenjeni loim drveem i
plodovima. Kae Silni i Svemogui: "I zamijenili im
njihove vrtove drugim vrtovima sa plodovima gorkim i
tamariskom i neznatnim lotosom divljim." (Saba, 1 6)
Rekli su Ibn Abbas, Mudahid i drugi: (arapski tekst) -
HAMTUN je misvak dvee, a ESLUN je tamariska
(metljika).
2
1
2
Navodi se daje HAMTUN gorki plod koji se ne jede, a da
je ESLUN drvo koje ne daje plodove.
VE EJ'IN MIN SIDRIN KALIL - odnosno malo drvea
lotosovog.
Malo lotosa i puno trja.
"niti deblja niti glad utoli "
Kae Uzvieni: "Kaznili smo ih zato to su bili
nezahvalni." (Saba, 1 7), odnosno ta su radili to su i
21 1
Vehb ibn Munebbh, ve sa spmenuo njegovu biogrju.
212
El-Bidjetu ven-Nifetu l/194.
141
dobili. "A da li Mi kanjavamo ikog drugog do
nevjerika, nezahvalnika." (Saba, 17)
evkani, Allah mu se smilovao, kae: "Za moemo
kazniti ovom kaznom - oduzimanjem blagodati i
sputanjem nesree osim zbog velike i pretjerane
nezahvalnosti i nevjerstva."
2
1
3
Ibn Kesir kae: "Ovom velikom kaznom kanjavamo one
koji nas ne vejruje, nae poslanike lanim smataju,
suprotstavljaju se naim naredbaa i nae svetosti
oskmavljuju."
2
1
4
Zatim ih je Allah razasuo po zemlji,
ponizio ih meu robovima i protjerao ih u svaku dolinu.
Uzvieni kae: "I ogrijeie se prema sebi, i Mi uini smo
da se o njima samo pria, a njih kud koje raselismo. To su
zaista pouke za svakog strpljivog i zahvalnog." (Saba, 19)
Hafz ibn Kesir, Allah mu se smilovao, kae: "I kada su
njihovi imeci bili uniteni, a gradovi sa zemljom
sravnjeni, morali su ih napustiti i iz njih se iseliti.
Ratrkali su se stanovnici Sabe po dolinama i visoravnima
zemlje, na sve strane."
21 5
evkani kae: "Znaenje ajeta je: Uinismo ih likovima
pria koje priae oni koji su poslije njih doli, da se ude
onom to su uinili i da pouku uzimaju iz kazne koja ih je
zadesila. Mi smo ih potpuno rasuli na sve stane zemlje.
"To su zaista pouke za svakog strpljivog i zahvalnog."
Potie stljive i zahvalne zato to su ti oni koji se koriste
poukama i dokazima."
2
16
21
3
Fethul Ka 4321
2
14 EI-Bidajetu ven-Nihajetu 2194
2
1 5
Iid
21
6
Fethui-Kr 4332
142
KNJIGA O ZULUMARIMA
Uzvieni poslije toga kae: "I lblis se uvjeno da je o
njima ispravno mislio, i oni su se poveli za njim, osim
nekolicine vjerika." (Saba, 20)
Hasan El-Basri kae: "Tako mi Allaha nije ih udarao
tapom, niti ih je na to prisiljavao, samo ih je iluzijama i
lanim nadama pozvao, i oni su mu se odazval_."
Samo rasipnici Allahovih blagodati ne primaju pouku, oni
koji su Njegove blagodati zanijekali i iskoristili ih borei
se protiv Blagodavca. Na alost, i meu nama su oni koji
ine ono to su Sabjci inili (a oni su nezahvalni postali),
pa je na nas Allah poslao bolesti koje su krv pile, meso
jele i uinile da kosti istruhnu i odnijele bereket zemlje.
"Kaznil i smo ih zato to su bili nezahvalni, a da li Mi
kanjavamo ikog drugog do nevjerika". Kae Uzvieni:
"A one koji preinauju Allahove blagodati kada su im ve
dole, Allah e zaista stahovito kazniti." (El-Bekare, 21 1 )
Na nama j e samo da se zahvaljujemo na blagodatima,
izdvajao pravo siromaha i siroadi i da budemo
zadovoljni podjelom Uzvienog Allaha.
Neko je liepo rekao:
Ako bude u blagodatima, uvaj ih
Zista grijesi briu blagodti
Koristi h u pokorosti Gospodaru robova
Jer Gospodar robova strogo kanjava
uvaj se neprvde koliko moe

Jer nepravda prema robovima kobnog je kraja
Putuj srcem svojim svijetom
Da vidi tragove onih koji su nepravdu inili
I te nastambe njihove iza njih ostale su.
Kao svjedoci protiv njih koji ne optuuju.
143
Ebu Hurejre prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve
sell em, da je rekao: "Zaista onaj koji jede i zahvaljuje ima
nagradu kao strpljivi posta."
21 7
U asnom hadisu stoji: "Zaista Uzvieni Allah stavlja
roba na kunju onim to mu je dao. I ako on bude
zadovolja onim to mu je Allah dodijelio bude mu to
blagoslovljeno i uvea se. A ako ne bude zadovoljan, ne
bude mu blagoslovljeno i ne povea se iznad onog to mu
je propisano."
21 8
I uvaj se brate muslimane rasipnosti u imetku i
oboavanja materije jer ti je Allah moe pretvoriti u patnju.
Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu da je rekao:
"Nesretan je onaj koji oboava dinar, i onaj koji oboava
dirhem, i onaj koji oboava hamisu, ako mu se da
zadovoljan je, a ako mu se ne da rasrdi se. Propast e i na
glavu e pasti i kada se na t ubode nee ga izvaditi.
21
9
Blago robu koji je uzeo svoga konja za uzdu na Allahovom
putu, raupane kose, pranjavih nogu. Klda je na stai -
na stai je, kada je u pratnji - u pratnji je. Kada trai
dozvolu za ulazak ne dopusti mu se i ako se zagovara za
nekog ne bude mu primljeno."
22
0
Imam Hasan je rekao: "Allah daje da se uiva u
blagodatima onome kome hoe, i kada se taj na njima ne
zahvaljuje pretvori ih u patnju."
217
Hadis je sahih, prenose ga Hakim i Ahmed u Musnedu i Tirmizi i Ibn
Made, pgleaj u Sahihul-Dami' 21 79.
21 8
Hadis je vjeros!ja. Prenosi ga Ahmed u Musnedu. Pogledaj Sahihul
d' 1 879 i Es-Sahihau 1658.
219
Y
IZA I'KE F LA INTEKAE - dova pslaika, sallallahu aejhi ve
sll em, njemu kaa ga t ube, ne izvadi ga sve dok ga ne usmri.
220
Sahih, prnosi ga Buhaja i Ibn Made (pgledaj Sahihul-dami' p
brjem 2962).
144
KNJIGA O ZULUMARIMA
Imam Kuejri kae o unitenju naroda Sabe: "Dobili su
ono to su taili, i upali su u rupu koju su sami iskopali i
bili su ubijeni maem koji su sami napravili." (Letaiful
iaati 3/1 81 )
145
14.
Propast oni h koji su subotu potovali
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"Spletkarenje i vaanje su u vatri"
221
Od loih osobina koje su se ukorijenile kod idova su
osobine: spletkarenje, vaanje, zavoenje, preprednost,
lukavstvo, kako bi dozvolili ono to je Allah zabranio i
zabranili ono to je Allah dozvolio. Zbog toga je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, upozorio svoj Ummet od ovih
osobina. Prenosi se od Ebu Hurejre da je rekao: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ne inite
ono to su idovi poinili, pa da smatrate dozvolenim
ono to je Allah zabranio, uinivi to sa najniom
varkom."
222
221
Sahih, prenosi ga Bejheki i Ibn Adiji u djelu El-Kami!, a Haz u El Fethu
kae: Isnad mu je u rdu. Albai ga je kategorisao ka vjeroostojan p
brojem 1057 u Silsiletus-sahihatu.
222
Isnad muje doba. Prenosi ga Ibn Batta Pogleaj u djelu Iraul-galil 51375.
Albani gaje pripisao Ibn Batti. Ibn Kesir kae: "Ovaj isnadje dobar. "
146
KNJIGA O ZULUMARIMA
I pored ovog upozorenja mnogi su zapali u ono to su
zapal i Izraelci. Promijenili su imena nekim zabranjenim
stvarima. ejtan im je prikazao u lijepom svijetlu da
promjena imena mijenja propise uzvienog Allaha. I
. ustvari, ne znai da time to emo nazvati mito -
nagradom da tim postaje dozvoljeno. I ne znai da
nazivanjem kamate - koriu ona postaje dozvoljena.
Nikad. Promjena imena ne mijenja propise i na ovo je
upozorio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem u drugom
hadisu da ne bi dospijeli do onog do ega su dospijeli
idovi . Prenosi se od Ibn Abbasa da je rekao: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Slijediete
obiaje onih koji su bili prije vas, pedalj po pedalj , arin
po arin, ak i kada bi neko od njih uao u rupu gutera- i
vi biste uli, i ak i kada bi neko od njih imao odnose sa
svojom enom na putu, i vi biste to uinili.
22
3
Uzvieni Allah nam je spomenuo ovo kazivanje -
kazivanje o onima koji su subotu potovali (praznikovali),
da nas upozori od dospijevanja do onog do ega su idovi
dospijeli (od obmanjivanja Allahovog zakona). I da je na
nama da osuujemo loa dijela i da sprijeavamo
nepravednika pod uslovima koje je i slam objasnio, i da ne
budemo skromni u istini i da ne ostavimo naeivanje na
dobro i odvraanje od zla, kako bi uspjeli sa uspjenima.
Doaaji ove prie desili su se u mjestu koje se zove
Ila.
2
4
I nalazi se na obali Crvenog mora.
2
2
5
To je bilo u
vrijeme Davuda alejhis-selam. lbna Abbas i Vehb ibn
Munebbeh kau d se narod od idova u vremenu Davuda
alejhis-selam bio nastanio u selu na obali izmeu Egipta i
Hatima koje se zvalo Ila.
223
Saih, prenosi ga Haim i El Bezza (Saul-' 501)
224
To kau Ibn Abba, Mudad, Ikreme, Suddij i drugi.
225
Tefsir Ibn Kesir 24
147
Kako se sl uaj desio i spomen zavretka speltkaroa
Ibn Abbas radijallahu anhu je rekao: "Allah je odredio
Izraelianima dan koji je i vama odredio da bude praznik,
petak, ali su ga oni zaijenili subotom. Veliali ga i
ostavili ono to im je bilo nareeno. I kada su se samo
subote drali Allah ih je i u njoj na kunju stavio i
zabranio im ono to im je dozvolio dugim danima. Allah
im je zabranio da love ribu i da jedu subotom. I kada bi
bila subota ribe bi na oi njihove dolazile do obale mora,
a kada bi subota prola odlazile bi i ne bi se vidjela ni
velika ni mala riba. I sve tako, kada bi dola subota ribe bi
dolazile, a sa njom i odlazile. To im se oduljilo da su se
zaeleli ribe. Jedan ovjek je namjerio i ulovio ribu tajno,
probuio je koncem, zatim je poslao u vodu. Zabio je
kolac na obali, zavezao je i pusto. Sutradan je doao i
uzeo je t rekao: Nisa je ulovio u subotu - otiao je i
pojeo je. Sljedee subote je uinio isto. Narod je osjetio
miris ribe. Stanovnici Sabe su rekli: Tako nam Allaha
osjetimo miris ribe. Zatim su otkrili ta je taj ovjek
uradio. Uradili su ono to je on uradio i uvali su tanu
dugo vremena pa im Allah kaznu nije pourivao dok je
nisu poeli loviti javno i prodavati je na pijacama."
evkai, Allah mu se smilovao, je rekao: "Upotijebili su
vaku za tovljenje ribe, iskopali su rp, prokopali potoke
tako da su ribe u njih ulazile subotom, a oni su ih lovili
nedjeljom."
22
6
226
Fetul-Kar 1/96
148
KNJIGA O ZULUMARMA
Ibn Abbas kae: "Grupe pobonih su rekli: Teko vama,
bojte se Allaha - i odvraali su ih od onog to su inili, a
druga grupa, koja nije jela ribu i nije narod odvraala od
onog to su inili, je govorila (Zato opominjete narod
koji e Allah unititi, ili ga tekim mukaa namuiti, oni
odgovorie - Da bismo se pred Gospodarom vaim
opravdali) - tako to emo prezirati ono to rade (i da bi
se oni grijeha klonili). I dok su oni u tom ustrajali ti
pobonjaci ostali su u svojim skupovima i mesdidima,
izgubili su naod i nisu ga vidjeli."
U nekim predajama stoji da je grupa koja je nareivala
dobro i odvraala od zla izgradila zid koji je dijelio njih i
nepokomike.
227
Rekao je Ibn Abbas: "Jedni dugima su rekli: Neto se
desilo s narodom, vidite ta je to! Oti li su da pogledaju u
njihovim kuama i nali su ih zatvorenim. Narod je
naveer uao u kue, zatvorio ih za sobom, kao to ih
uvijek zatvaraju, i u njima su bili pretvoreni u majmune.
Prepoznali su ovjeka - bio je majmun, enu - bila je
majmunica i dijete koje je bilo majmune."
22
8
Imam Kurtubi kae: "Majmun bi dolazio svom roaku,
pomirisao mu odjeu i plakao. Ovaj bi mu rekao: Zar te
nisam odvraao. Glavom bi klimnuo govorei 'da'."
229
Profesor Abdus-Selam Bedevi kae: "Ovo znai da su bili
u tijelima majmuna sa ljudskom pameti, i ovo je zaista
jedna kazna."
1
30
227
Tefsir El-Keai El-Kurtubi
22
8
Tefsir Ibn Kesir 1116. Katade je reka: "Nao je bio prtvorn u
majmune koji urlae jeni na dge, i imali su reve."
22
9 Tefsirl-Kurubi, El-E'araf, 165
2
3 Min Enbair-Rusuli 1/334
149
Cijenjeni imam Hasan El-Basri je rekao: "Tako mi Allah
pojeli su najnezdravije jelo koje je iko pojeo i natee
ponienje na dunjaluku i nadue patnje na Ahiretu."
2
1
Ovako ini strast stomaka sa njenim vlasnicima i
oboavaocima. Koliko je jela unitilo dunaluk i
upropastilo Ahiret. Neko je istinu rekao: "O Ademov sine,
tvoj tbuh je pedalj u pedlju, zato te je u vatru uveo?" Ibn
Kesir, Allah mu se smilovao, je rekao: "Kada su to uinili,
Alla ih je pretvorio u majmune koji su vanjskim
izgledom najblii ovjeku, ali ustvari nisu ljudi, i tako
kada su njihova djela i njihove varke bile sline istini
naizgled, a u biti su joj bile suprotne, njihova nagrada
(kazna) je bila shodna njihovom djelu."
2
32
U tom stanju proveli su t dana, nisu jeli, pili, niti se
razmnoavali, zatim ih je Allah usmrtio i unitio (I
siguro nee uspjeti onaj koji lai iznosi). Ibn Abbas
kae: "Preoblieni nije ivio vie od tri dana, nije jeo, pio
i nije se razmnoavao. Tako Allah ini sa onim kojim
hoe i ta hoe i pretvara ga u ono to hoe."
Pronaao sam vjerodostojan hadis u djelu Sahihul -dami'
koji potvruje miljenje Ibn Abbasa. Prenosi se od Ibn
Mesuda radij allahu anhu da je rekao: Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Izoblienom Allah
nije dao potomka, niti im traga ostavio. Majmuni i svinje
su i prije postojali."
233
Uzvieni kae: "Vama je poznato ono to se dogodilo
onima od vas koji su se o subotu ogrijeili, kao i to da smo
im Mi rekli - Budite majmuni prezreni." (El-Bekare, 65)
231
Iid
232
Tefsir In Ka.im 1/158
233
Sahih, prenosi ga Muslim i Imam Ahmed. Sahihul-dami' 1 867.
150
KNJIGA O ZULUMARIMA
LEKAD ALIMTUM - saznali ste, I'TEDEV - koji su se
osmjelili da subotom love ribu, KIREDETEN HASIIN -
majmuni prezreni. Ibn Abbas kae "ponieni majmuni".
Uzvieni kae: "Savremenicima i pokoljenjima njihovim
to smo uinili opomenom, a poukom onima koji se boje
Allaha." (El-Bekare, 66)
NEKALEN - opomena u znaenju - kazna, ukor, a rije
ENNIKU koja ima isti korijen znai - okovi, uad, jer
sprijeava njihovog vlasnika.
LIMA BEJNE JEDEJHA VE MA HALPHA -
savremenicima i pokoljenjima njihovim (odnosno da oni
koji su ivjeli u okolnim gradovima i koji e doi poslije
njih pouku uzimaju. Uzvieni kae: "I upitaj ih", odnosno
o Muhammede, upitaj prisutne
idove "o gradu koji se

nalazio pored mora" - odnosno u blizini mora; "kad su
propise o suboti krili" - odnosno, Allahove granice
prelazili su lovei ribu subotom; "kada su im ribe na oi
njihove, dolazile dok su subotom svetkovali" - odnosno
vidljive u vodi, navodi se ak i da su glave dizale; "a kad
nisu svetkovali - one im nisu dolazile" odnosno kad bi
prola subota ribe ne bi dolazile; "eto tako smo ih u
iskuenje dovodili zato to su stalno grijeili" - ovo
upuuje da je glavni razlog za njihovo iskuenje bila
nepokorost Allahovoj odredbi ; "A kad neki od njih
rekoe i zato opominjete narod koji e Allah unititi ili
ga tekim mukama namuiti"
EL-UMMETU - skupina, odnosno, skupina dobrih ljudi
rekla je drugovima koji su bili upori u opominjanju onih
koji su propise o suboti krili kada su izgubili nadu o
njihovom prihvatanju opomene i ostavljanja grijeenja;
"Oni odgovorie: Da bismo se pred Gospodarom vaim
opravdali i da bi se oni grijeha klonili" - odnosno da nas
Allah ne bi kaznio ako ostavimo naeivanje d<bra i
151
odvraanje od zla koje nam je propisao; "l kada
zaboravie ono ime su bili opominjani mi izbavismo one
koji su od nevaljalih djela odvraali a tekom kaznom
kaznismo grijenike zato to su stalno u grijehu bili." (El
E'araf, 165)
Ibn Kesir kae: "Ovdje se misli da je Allah obavijestio da
je unitio nasilnike (nepravednike), a spasio vjerike koji
su odvraali od zla, ali nita nije rekao o onima koji su
utili. Uenjaci su se o njima razili na dva miljenja: neki
kau da su i oni spaeni, a drugi da su uniteni . Ispravno
miljenje kod istraivaa je prvo, a to je i miljenje Imama
mufessira (glavnog tumaa) Ibn Abbasa.
"I poto su oni bahato odbili da se okane onoga to im se
zabranjivalo, Mi smo im rekli: Postanite majmuni
prezreni.")El-E'araf, 1 66)
evkani kae: "Naa naredba je bila stvaa, a ne ukor
rijeima, odnosno - pretvorili smo ih u majmune."
2
3
234 Fetu-Kair 257
152
KNJIGA O ZULUMARIMA
15.
Vlasnik dva vra
Po prirodi su srca sklona ljubavi prema imetku. Kae
Uzvieni: "On jako voli bogatstvo - u ljubavi prema
bogatstvu on je sebian", a El-HAJRU - dobro u ajetu je
u znaenju - bogatstvo - imetak.
Ali je opasnost d ova ljubav dostigne do stepena
oboavanja imetka umjesto Uzvienog Allaha kao to je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nesretan je
oboavatelj dirhema, nesretan je oboavatelj dinara."
2
3
5
ovjek u ovom ivotu ostari osim u dvije stvari: u ljubavi

prema ivotu i u ljubavi prema imetku. Dokaz za to je u
asnom hadisu, kojeg prenosi Ebu Hurejre, radijallahu
anhu, rekao je: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem: "Srce starca je mlado u ljubavi spram
dvije stvari : ivota i imetka."
2
3
6
235 Hais je sahih ko Buhaje i drugih. Skor je spmenut.
2
3
6
Sahih, prenose ga Muslim i dgi, pgledaj u Sahihul-dami' 48.
153
A u dugoj predaji stoji: Rekao je, sallallahu alejhi ve
sellem: "Srce starca je mlado u ljubavi dvije stvari: dug
ivot i mnotvo imetka."
2
3
7
Ima ljudi na ovom dunjaluku ko radi za Ahiret, a ima ih
to rade za dunjaluk, kao to kae Silni i Uzvieni : "Neki
od vas ele dunjaluk, a neki ele Ahiret." Onaj koji radi za
Ahiret je bez sumnje pobjednik i dobi tnik, a onaj koji radi
za dunjaluk je gubitnik i propalica. Razborit ovjek je
onaj koji prodaje prolazni svijet za vjeni Ahiret i pe
ono to je beskori sno za ono to ostaje. (A to mogu postii
samo stpljivi.)
Kur'an nam navodi primjer dvojice ljudi, jedan je vjerik i
eli vjenu kuu (Ahiret), a drugi je nevjerik, ne vjeruje
u proivljenje i polaganje rauna i voli samo dunjaluk. I
povrh svega smatra onog koji vjeruje u proivljenje
glupim i blesavim koji nema pameti. O obojici ima pria.
Muhammed ibn Hasan El-Mukri je rekao: "Ime dobrog
ovjeka je bilo Temliha, a drugog Kartu.
A u drugo
J
predaji stoji da se vjerik zvao Jehuza, a drugi
Beratus.
2
3
Ali imena nas uope ne zanimaju. Pouka je u
onom to im se desilo.
Bili su ortaci, zatim su podijelili imetke, i svaki je dobio
t hiljade dinara. Vjerik je za jednu hiljadu kupio robove
i oslobodio ih, za drugu hiljadu je kupio odjeu i obukao
neodjevene, a za treu hranu i nahranio gladne. Sagradio
je mesdid i inio dobro. Drugi je svojim imetkom oenio
ene slobodne i kupio stoku i krave iz kojih je korist
izvukao i koje su se preterano razmnoile. Zatim je dosta
prodao te je zaradio da je svoje savremenike bogatstvom
pretekao. Prvog je snalo siromatvo. Naumio je da se
2
3
7
Sahih, prnosi ga Ahmed u Musnedu i Tirmizi i Haim i drgi. Saihul
d' 48.
238 El-Mubeirne bin-Nai o ejha Sajima, prneseno iz Kurubija 641 6.
154
KNJIGA O ZULUMARIMA
zaposli kao vrtla. Rekao je: "Kada bih otiao svom
ortaku i prijatelju i upitao ga da me zaposli u jednom od
svojih vrtova to bi za mene najbolje bilo." Otiao mu je i
upitao ga za posao. Ovaj ga je upitao: "Zar nismo imetak
na dvije polovice podijelili? ta si sa svojim imetkom
uinio?" Odgovorio mu je: "Za njega sam kupio kod
Uzvienog Allaha ono to mi je bolje i trajnije." Pa mu je
rekao: "Za ti zaista vjeruje (tj. u proivljenje). Ja ne
vjerujem da e Smak svijeta nastupiti. Smatram da si glup
i kao kaznu za tvoju glupost neu te primiti.
(zapos1iti)."
2
3
9
Uzvieni kae: "I navedi im primjer dvojice ljudi" (EI
Kehf, 32) tj . nevjericima Kurejijama zato to se ne
mijeaju sa slabim i siromanim, to ih potcjenjuju i iznad
njih uzdiu.
Ibn Ke sir kae: "Neki su rekli da je ovaj primjer naveden i
ne mora biti da se stvao desio, ali veina smata da se
dogaaj zbio. "
24
0
I rekao je: "Poznato je da su ova dva ovjeka bili prijatelji
i da je jedan bio vjerik, a drugi nevjerik."
24
1
"Jednom od njih smo dva vrta lozom zasaena dali i
palmama ih opasali, a izmeu njih njive postavili." (El
Kehf, 32) to znai : "Kafru smo dali dva vrta punim
loze, okruena sa palmama sa svih strana, kao to
trepavice oko okruuju.
EL-DNNETU - vrt ili bata - zbog skrivanja onog to
se u njoj nalazi pod sjenkaa drvea.
VE D
E'ALNA BEJNEHUMA ZER'A - odnosno,
izmeu palmi bile su njive, to govori da je zemlja davala
2
39 EI-Bidajet ven-Nihajet 21 39
24
Iid
241
Iid
155
i povre i voe i da je bila prostrana. "Oba vrta su davala
svoj plod, niega nije manjkalo, a kroz sredinu njihovu
smo rjeku proveli." (El-Kehf, 33)
to znai : u oba vrta

nieg od hrane nije falilo i rijeka je tekla kroz ova dva
vrta. A Allahove rijei HILALEHUMA - tj. - izmeu
njih i kroz sredinu.
"Onje i drugog imetka imao" (El-Kehf, 34)
Vlasnik dva vrta imao je i duge vrste imetka, zlata i
srebra, stoke i dugo.
Ibn Abbas je umjesto SEMERUN - uio SUMURUN - i
rekao je da su to vrste imetka.
"l ree drugu svome dok je s njim razgovarao. Od tebe
sam bogatiji i jaeg sam roda." (El-Kehf, 34)
JUHA VIR UHU- odnosno raspravljao se sa njim
ENE - Ja - lblisova rije
EKSERU MINKE MALEN VE EAZZU NEFERA - Ja
sam od tebe bogatiji i jaeg sam roda - govorei mu da je
siromaan i uzdiui se iznad njega imetkom, ugledom,
robovima i pomagaima. Kae Katada: "Tako mi Allaha
to je elja grijenika: mnotvo imetka i porodica." "I ue
u vrt svoj nezahvalan Gospodaru svome." (El-Kehf, 35),
odnosno: nevjerik je uao u svoj vrt, uzeo za ruku brata
muslimana i uveo ga u vrt hodajui okolo i pokazujui mu
njegova uda.
VE HUVE ZALIMUN LINEFSIHI - nezahvalan svome
Gospodaru.
Katade kae: "Negirajui blagodat svog Gospodara." A
Zemaheri kae: "On se udi onom to mu je dato, ponosi
se tim, ali i porie blagodat svog Gospodara. Tako se
izlae Allahovoj srdbi i to je najgora nepravda. I vidi
mnogo bogati h muslimaa, ako takvo to ne izgovaraju
156
KNJIGA O ZULUMARIMA
svojim jezicima, onda jezicima njihovog ponaanja
govore to i pozivaju na to.
2
4
2
Ibn Kesir kae: VB HUVE ZALIMUN LI NEFSIHI -
odnosno on nije na putu koji zadovoljava."
2
4
3
"I ree: Ne mislim da e ovaj vrt ikada propasti. " (El
Kehf, 35) A to, kada je vidio irinu vrta, pino vode, lijepe
plodove drvea, rekao je to zbog pretjerane glupavosti
(nehata, nemara) i prevelikog nadanja.
"Ne mislim da e Smak svijeta ikad doi." (El-Kehf, 36)
Pouzdao se u sjaj prolaznog dunjaluka i smatrao lanim
postojanje stalnog i vjenog Ahireta.
"A ako budem vraen Gospodaru svome, siguro u neto
bolje od ovoga nai." (El-Kehf, 36) A to zato to je bio
obmanjen (zaslijepljen) svojim dunjalukom i zato to je
smatrao da mu je to Alla dao iz ljubavi prema njemu i
njegovog ugleda kod Allaha.
Neznalica je mislio da je uivanje na dunjaluku dokaz
Allahove ljubavi prema robu. A da je to tako onda bi
najbogatiji lj udi bili poslaici i vjerovejsnici. Moda je to
bogatstvo samo Allahovo zavoene roba. Kao to Silni i
Uzvieni kae: "I kada bi zaboravili ono ime su
opominjani Mi bismo im kapije svega otvorili, a kad bi se
onome to im je dato obradovali, iznenada bismo ih
kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili i zameo bi
se trag narodu koji je inio zlo. Neka je Hvaljen Allah,
Gospodar svjetova." (El-Enam, 4-45)
"I ree mu drug njegov dok je s njim razgovarao: Za ne
vjeruje u Onoga koji te je od zemlje stvorio zatim od
kapi sjemena i najzad te potunim ovjekom uini." (El
Kehf, 37)
242 El-Kea221
243 El-Bidet ven-Nihajet 214
157
A znaenje je. "Vjerik mu je rekao kad ga je vidio da
porie proivljenje. (Onaj koji je moan da stvori, isto
tako moan je da to i ponovo uini.) I ovako vjerik
ljubomoro uva Allahovu vjeru, i ne pokorava se
stvorenju da bi zaradio nekoliko dirhema. Allahu pripada
slava i Njegovim poslanicima i vjericima.
"
to se mene tie, On, Allah, moj je Gospoda i ja

Gospodaru svome ne smatram ravnim nikoga."
(El-Kehf, 38) tj . Samo Njega oboavam i vjerujem da e
proivjeti mrtve i da e saupiti kosti i ostatke. Vjerik je
nastavio da ga opominje i da ga obasipa savjetima ne bi li
se probudio iz ravnodunosti i opijenosti, rekao mu je: "A
zato nisi kada si u vrt svoj uao rekao: Maallah - mo je
samo u Allaha, ako vidi da ja imam manje blaga i manje
roda od tebe." (El-Kehf, 39)
Hafiz Ibn Kesir kae: "odnosno, zato nisi kada si u njeg
uao i pogledao ga zahvalio Allahu na blagodatima koje
ti je dao. !metke i djecu kakve nije drugima dao.
MA
AALLAH. LA KUVVETE ILLA BILLAHI - ta

Allah hoe - Mo je samo u Allaha. Zbog toga su neki
prethodnici rekli: "kada nekog zadivi njegovo stanje,
imetak ili djeca neka kae MA
AALLAH LA
KUVVETE ILLA BILLAHI. "
2
44
Eheb kae: "Malik je rekao: Svako ko ue u svoju kuu
treba ovo da kae." A Ibn Vehb je rekao: "Rekao mi je
Hafs Ibn Mejsere: Vidio sam na vratima Vehb Ibn
Munebbeha da je napisano: MA
AALLAH LA
KUVVETE ILLA BILLAH."
245
24 Tefsir Ibn Kesir 3/84.
245 Sah, prenosi ga Tirzi 13/9, Ahmed 233, Albai ga je kategorisao
vjeroostojnim sa svim pama
158
KNJIGA O ZULUMARIMA
Prenosi se od Ebu Hurejre da mu je Poslaih, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Hoe li da te uputim na rije
koja je od blaga denneta, ili je rekao: blago od blaga
denneta?" Rekao sam: "Hou." Rekao je: LA HA VLE
VE LA KUVVETE ILLA BILLAHI - Samo Allahu
pripadaju snaga i mo. Kada je rob izgovori Allah Silni i
Uzvieni mu kae: Selamim svog roba i ide pravim
putem." Biljei Abdullah ibn Ahmed u djelu Zevaiduz
Zuhdi od Jahja ibn Selima Et-Taifja, a ovaj od onog to
mu je spomenuo da je rekao: "Musa je traio od svog
Gospodara da mu ispuni molbu (elju), pa mu je
ispunjenje zakasnilo. Rekao je: MaaAllah. Njegova
molba je bila ispunjena. Rekao je: O Gospodaru, taim
molbu od tada i tada, a sad si mi je ispunio. Allah mu je
objavio: O Musa, zar nisi znao da su tvoje rijei -
MaaAllah - najuspjenije za ispunjenje molbi (primanje
dova)."
Prenosi se od Enesa radij allahu anhu da je rekao: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko vidi
neto i to mu se svidi i kae MaaAllah la havle ve l a
kuvvete illa billah - urok mu ne moe nakoditi . "
2
46
"Pa Gospodar moj moe mi bolji vrt od tvog dati, a na
tvoj nepogodu s neba poslati, pa da osvane samo klizava
ledina." (El-Kehf, 40)
HAJREN MIN D
ENNET
I
KE - bolji od tvog vrta -
odnosno na Ahiretu.
HUSBANEN - kazna: nesrea. Kae Ibn Abbas:
"Odnosno - kazna sa nebesa." Isto su rekli i Ed-Dahhak i
Katade. A Ibn Barabi je rekao: "EL-HUSBANETU je
munja." Ahfe je za HUSBANEN rekao: "Strijela sa
nebesa." Istaknuti uenjak evkani je rekao: "Znai da na
2
4 Tefsii-Mena 3/1 1 0-prenesno iz djela EI-Kelimut-Tajjibu, str. 199.
159
vrt poalje strijele njegove kazne, bilo hladnou il
kamenje ili neto drugo to hoe od vrsta kazne."
2
4
7
Ibn Kesir kae: "Jasno je da je to vidljiva i muna kia
koja je isupala plodove i drvee vrta."
F TUSBIHA SAIDEN ZELEKA - da postae klizava
ledina, odnosno glatka i ravna zemlja bez usjeva i rastinja.
A ES-SAIDUZ-ZELIKU - je glatka povrina. evkani
kae: "Zemlja bez biljki na kojoj stopala ostavljaju
tragove."
"Ili da mu voda u ponor ode pa da je ne mogne pronai
nikada." (El-Kehf, 41)
Odnosno da ostane bez vode, tj. da mu voda ode u zemlju.
Silazak kazne
Uzvieni kae: "I njegovi plodovi bie obuhvaeni." (El
Kehf, 42) Allahova kazna ih je obuhvatila sa svih strana.
Subhanallah - Slavljen je Allah. Palme su bile te koje su
ih prije okruivale i kazna ih zamijeni, i ostaci zamijenie
blagodati. "To je zato to Allah nee liiti blagostanja
narod kome ga je podario, sve dok se on sam ne
promijeni. A Allah sve uje i sve zna." (El-Enfal, 53)
Stoji u Ahmedovom Musnedu i prenosi se od Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem: "Zaista se rob liava nafake
zbog grijeha koji uini. "
2
4
8
Allah je potpuno unitio
njegova dva vrta. I kada je nevjerik ujutro otiao i vidio
ih unitene, udario je rukom od ruku kaui se, kao to
247 Fetul-Kr 3187
248 Pnosi ga Ae a Alba ga je kaegorsa vjerostojnim u djelu
Saiu-da'
160
KNJIGA O ZULUMARIMA
Uzvieni kae: "l on poe kriti ruke alei za onim to je
na njega utoio, a loza se bijae povaljala po
podupiraima svojim i govorae: Kamo sree da
Gospodaru svom nisam smatrao ravnim nikoga." (El
Kehf, 42)
Udara rukom od ruku - to je aluzija o kajanju. Katada
kae: "Pljee na ono to je utroio u nju i njenu gradnju i
popravlanje, a ona je bila sruena i povaljana po
podupiraima svojim (loza) i rekao je (Kamo sree da
Gospodaru svom nisam smatrao ravnim nikoga) i poelio
je vjerovanje u jednou Stvoritelja kako bi sauvao vrt. A
da li vrijedi kajanje nakon to su se srca i noge
podskliznuli. "
24
9
Uzvieni kae: "I nije imao ko da mu pomogne osim
Allaha, a sam sebi nije mogao pomoi." (El-Kehf, 43)
odnosno njegov imetak i njegove sluge mu nisu koristili
kada je na njega bila sputena Allahova kazna, koj a se ne
otklanja od naroda nevjemikog.
"Tada moe pomoi samo Allah, Istinski . On dae
najbolju nagradu i ini da se sve na najbolji nain
okona." (El-Kehf, 4) Znaenje: U ovom sluaju pomo
pripada samo Allahu, niko drugi je ne moe imati, On
Slavljen neka je najbolje nagrauje svoje miljenike na
dunjaluku i Ahiretu, i daje dobar kraj onima koji vjeruju u
Njega i u Njega se uzdaju."
Istinu je rekao pjesnik:
"Noi su se pomirile s tobom pa si se umislio
A kod svitanj a moi pojavi se tuga."
249 EJ-Mubirne bin-Nur o ejha Sajima, st. 81 .
161
Sudbina vjernika i kazna nevjernika na Ahiretu
Uzvieni Allah nam je upotpunio zavretak ove prie u
suri Es-Safat
2
50

Uzvieni nas je obavijestio da je dao

vjeriku ono to eli, a to je vrt na Ahiretu, a njegovog
prijatelja nevjerika je bacio u vatru. Kako je loe
boravite! I kada su stanovnici denneta uli u dennet, a
stanovnici vatre uli u vatru, stanovnici denneta su se
prisjeati ta su radili na dunjaluku. I ovjek vjerik je
svojoj brai u dennetu rekao: "Imao sam druga, jednog
koji je govorio: Zar i ti vjeruje da emo kad pomremo i
zemlja i kosti postanemo doista raun polagati." (Es
Saffat, 51 -53)
Pa im je Uzvieni Allah rekao: "Hoete li da pogledate"
(Es-Saffat, 54), tj . stanovnike vatre. "I pogledao je",
odnosno vjerik, "i toga ugledao usred dehennema." (Es
Saffat, 55)
Ez-Zeddad je rekao: "SEV A'UN je sredina svega."
Ibn Ebu ejbe, Hanad i Ibn Munzir biljee od Ibn Mesuda
o tefsiru Allahovih rijei: FET ALBA FEREAL-LU FI
SEV AIL-DEHIM - pogledao je i toga ugledao u sred
dehennema, da je rekao: "Pogledao je, okrenuo se svojim
prijateljima i rekao: Vidio sam lobanje ljudi kako
kljuaju." Kada je vjerik ugledao svog prijatelja u vati
pozvao ga je i rekao: "Allaha mi zamalo me nisi
upropastio." (Es-Saffat, 56), odnosno, unitio obmanom.
Mukatil kae: "Allaha mi, umalo me nisi zaveo pa da
sjednem na tvoje mjesto."
"I da nije bilo milosti Gospodara moga, i ja bi se sada
muio." (Es-Saffat, 57), odnosno da nije bilo milosti
250
Poglej u Fethul-Kadir 4/396 i Tefsir sur Es-Saffat o In Kesira koji
ptvruje ovo do ega smo doli. A Allahu pripa zahvaa
162
KNJIGA O ZULUMARIMA
Gospodaa moga prema meni i davanja (obasipanj a)
islama i upute na pravi put i spaavanja od zablude, bio bi
prisutan sa tobom u vatri.
"A ni mi jel' de neemo vie umirati? Jednom smo umrli i
vie neemo biti mueni." (Es-Safat, 58-59)
Zatim je rekao ukazujui na blagodati u kojima se nalaze:
"To je zaista uspjeh veliki i za ovako neto neka se trude
trudbenici." (Es-Saffat, 60-61 )
Za ove iste blagodati i velike nagrade neka s trude
trudbenici, jer ovo je unosna trgovina, a ne rad za prolazni
dunjaluk, jer on je propali ugovor, blagodati su mu kratke,
a njegovo dobro je prolazno, a onaj ko je na njemu ubrzo
e otii.
25 1
Pouka prie
Uenjak Ibn Kesir rekao je komentariui pncu: "Ova
pria govori da niko ne teba da se oslanja na dunjaluki
ivot i da se njime obmanjuje, nego da mu pokorost
Allahu i oslanjanje na Njega uvijek budu na umu. I da ono
to je u Allahovim rukama bude pouzdanije od onog to je
u njegovim rukama. Ko da prednost neemu nad
pokorosti Allahu i udjeljivanju na Njegovom putu, bie
zbog toga kanjen. Moda mu to bude oduzeto kako bi
bio kanjen zvog loe namjere. I u ovoj prii stoji da je
dunost primiti savjet od brata koji se s tobom suosjea, i
da onoga ko odbije ispravan savjet i ne pokori se njemu
eka kazna i propast.' I u njoj stoji da kajanje ne koristi
251
Iid
163
onda kada predodreenje nastupi i kada se okonana
naredba pone obistinjavati.
2
5
2
2
5
2
EI-Bidjet ven-Nihjet 2142.
164
KNJIGA O ZULUMARIMA
16.
Vlasnici vra i zavretk onog koji ne daje zekat
Prenosi se od Ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je rekao:
"uvajte se grijeha, jer zaista kada rob poini grijeh bude
lien opskrbe koja mu je bila pripremljena." Zatim je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prouio: "I
dok su oni spavali, nju od Gosrodara tvoga zadesi
nesrea, i ona osvanu opustoena."
2
5
lbnul-Kajjim, Allah mu se smilovao, je rekao: "Od kazni
za grijehe jeste i to da oni otklanjaju blagodati i izazivaju
nedae."
I rob ne bude lien blagodati, a da razlog za to nije grijeh.
I svaka nedaa koja ga snae je zbog poinjenog grijeha.
Kao to kae Alija Ibn Ebi Talih, radijallahu anhu:
"Nedaa ne sie osim s grijehom, a ne bude podignuta
osim s tevbom."
2
53 Penosi ga In Ei Ham tefsir In Kesir 4635.
165
Uzvieni kae: "Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog
grijeha koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti ." I kada
primijeni, na osnovu toga mu se promijeni i kazna. I tvoj
Gospoda nije nepravedan prema robu. I ako grijeh
zamijeni pokorou, Allah mu zamijeni kaznu
nagradom, a ponienje slavom.
2
54
I ovo istinsko kazivanje Gospodar moi, slavljen neka je,
spomenuo je u Svojoj plemenitoj Knjizi, u suri El-Kalem.
Dogaaji su se desili u Jemenu, preciznie u gradu koji se
zove Davan.
2
55
Udaljen je est milja od Sane. U ovom
gradu Davanu ivio je jedan dobar, bogat ovjek i bio je
od onih koji nareuju da se ini dobro. Ibn Kesir kae:
"Lijepo se u njemu ophodio (odnosno u vrtu koji je
posjedovao). Koristio ga je i vraao mu ono to mu je bilo
potrebno (od njegovih usjeva) i skupljao je svojoj djeci
namirice koliko im je bilo potebno, a viak je
udjelji vao. Kada je umro sinovi su ga naslijedili i rekli su:
Otac nam je bio glupan to je iz ovog vrta ita udjeljivao
siromasima. A da smo ga mi sprijeili nama bi to bilo
uteeno. I kada su to odluili da urade bili su kaneni,
zbog loe najere. Allah im je njihovim rukama u
potpunosti unitio glavnicu, dobitak i sadaku, tako da im
nita nije ostalo.
2
56
Uzvieni kae: "Mi smo ih na kunju
stavili", odnosno Mi smo ih na ispit stavili.
Ibn Kesir kae: "Ovaj primjer Uzvieni Allah naveo je
nevjericima Kurejiima, u onom to im je Allah darovao
od velike milosti i to im je dao od ogromne blagodati, a
to je poslanstvo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem,
ali oni su ga smatrali lanim, odbijali ga i borili se protiv
njega."
254 EI-Devaui-Kafi, st. 55
255 To prosi Seid ibn Dubejr, r.a. Tefsir Ibn Kesir 4636.
256 Fetui-Kar 5/271
166
KNJIGA O Z!JLUMRIMA
evkani kae: "(Mi smo ih stavili na kunju), odnosno
nevjerike Mekke. Pa ih je Allah stavio na kunju glau i
suom, a dovom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sell em.
EL-IBTILAU - iskuavanje, ispitivanje, to znai dali
smo im imetke da se zahvaljuju, ne da budu objesni. I
kada su postali obijesni Mi smo ih stavili na kunju glau
i suom. "
257
"Kao to smo vlasnike jedne bae na kunju stavili." (El
Kalem, 1 7). Ibn Kesir kae: "To je baa puna raznog
povra i voa."
evkani kae: "Poznata je vijest o njima. Baa se
nalazila u Jemenu dva fersaha (6 milja) od Sane.
Pripadala je ovjeku koji je svoje obaveze prema Allahu,
to se bae tie, izvravao. Umro je i ona je pripala
njegovoj djeci. Ljudima su njena dobra uskratili i obaveze
prema Allahu nisu izvravali. El-Vahidi kae: Oni su ljudi
iz plemena Sekif.
ivjeli su u Jemenu, bili su muslimani i

naslijedili su od oca svog farmu (imanje) na kojoj su bile
bae, njive i palme. Njihov otac je iz svega udio izdvojio
siromasima prilikom etve i berbe. Njegovi sinovi su
rekli: Imetka je malo, a djece puno i nismo u mogunosti
da inimo ono to je na otac inio. I odluie da siromahe
svega lie. Snala ih je kazna kao to je Allah spomenuo u
Svojoj Knjizi."
El-Kelbi je rekao: "Udajenost izmeu njih i Sane bila je
dva fersaha (6 milja). Allah ih je na kunju stavio tako to
im je spalio bau. Navodi se da je baa bila u Suranu, a
Suran je na nekoliko fersaha udaljen od Sane. Vlasnici
ove bae ivjeli su poslije Isaovog uzdignua."
2
58
25
7
1id.
258
Fetu-Kadir, 51271
167
"Kad su se zakleli da e je siguro rano izjuta obrati."
(El-Kalem, 1 7), odnosno: Izmeu sebe su se zakleli da e
je jo prije svitanja obrati kako siromasi i prosjaci to ne bi
znali, kako bi plodovi njima ostali i da nita ne udjele.
"l oni ne izdvajaju" - udio siromanih (El-Kalem, 1 8).
evkani kae: "LA JESTESNU - znai nisu rekli

InaAllah - ako Bog da. A navodi se da znai: Ne
izdvajaju siromasima udio iz cjelokupnog imetka kojeg je
njima njihov otac davao. To je rekao lkrime.
"l dok su oni spavali, nih od Gospodara tvoga zadesi
nesrea." (El-Kalem, 19), odnosno tu bau zadesi
nesrea od Allaha Slavljenog.
ET-T AIFU kau da je to vatra koja ju je spalila tako da je
postala cra. Tako kae Mukatil, a drugi kau da je ET
T AIFU Dibril koji ju je iskorenio (iupao).
25
9
Kau: "Pogodila ju je nesrea sa nebesa."
El-Kelbi kae: "Allah je na njih poslao vatu sa neba i ona
ju je spalila dok su oni spavali."
26
"l ona osvanu opustoena" (El-Kalem, 20).
Ibn Abbas kae: "Odnosno kao cra no."
Ibn Kesir kae: "Ovo je kazna za lou namjeru."
El-Ferra' kae: "KES-SARMI znai: kao tamna no,
odnosno, izgorela je i postala kao cra no."
Hasan kae: "Njeno dobro bi odsjeeno."
"A u zoru oni su jedi druge dozivali. " (El -Kalem, 21 ).
Odnosno kada je zora nastupila jedni druge su dozivali da
idu na berbu.
259 Iid
2
6 Koment El-Bidjet ven-Nihaet 11142
168
KNJIGA O ZULUMRIMA
"Poranite u bau svoju, ako je mislite obrati." (El -Kalem,
22), odnosno ako je elite obrati .
Mudahid kae: "Trebali su da oberu groe."
"l oni krenue tiho razgovarajui." (El-Kalem, 23)
odnosno apui izmeu sebe tako da niko ne uje ono to
govore.
"Neka vam danas u nju nikako nijedan siromah ne ulazi."
(El-Kalem, 24), odnosno da vam danas u bau ne ue
nijedan siromah i da ne tai od vas da mu date ono to
mu je davao va otac. Uzvieni kae: "I oni poranie
uvjereni da e moi to provesti." (El-Kalem, 25).
Katada, El-Kelbi, Hasan i Mudahid su rekli: "EL-HARD
to znai ljutnja, ovdje znai namjera (nakana) jer onaj
koji je neto najerio je srdit." Prenosi se od Katade i
Mudahida takoer da su rekli: "ALA HARDIN (ljutito)
da znai zavidni . " Es-Suddijj, Sufani, E-a'bi kau:
ALA HARDIN da znai srdito (ljutito)."
Mudahid je rekao: "Ozbiljno", a Ikrime je rekao:
"Bijesno." A znaenje KADIRINE da e moi to provesti.
E-Sa'bi kae: "Znai da e moi da to zabrane
siromasima." A Katade kae: "Da su sposobni da oberu
bau."
"A kad je ugledae povikae: Mi smo zalutali." (El-Kalem,
26), odnosno kada su ugledali svoju bau i kada su se
osvjedoili kakva ju je nesrea snala, koja je unitila sve u
njoj jedi drugima su rekli: "Zalutali smo na putu do nae
bae, ovo nije naa." Kad su se uvjerili da je to njihova
baa i da ih je Uzvieni Alla kaznio unitivi sve plodove
u njoj i usjeve rekli su: "Ali ne, svega smo lieni." (El
Kalem, 27), odnosno: Lieni smo nae bae zbog nae
namjere da siromasima ne udjelimo njenog dobra.
169
"Najbolji izmeu njih ree: Nisam li vam govorio da je
tebalo na Allaha misliti." (El-Kalem, 28).
KALE EVSATUHUM - srednji je rekao. Ibn Abbas,
Mudahid i drugi kau: "Najnapredniji i najbolji izmeu
njih."
- ELEM EKUL LEKUM LEV LA TUSEBIHUN - Za
vam nisam rekao da se Allaha sjeate.
Mudahid i drugi kau: "A zahvaljivanje u to vrijeme bio
je tesbih, odnosno slavljenje Allaha rijeima Subhanallah."
Ibn Derir kae: "To je da se kae InaAllah - ako Bog
da." Navodi se da to znai: "Zato ni ste slavili Allaha i
zahvaljivali Mu se na blagodatima kojima vas je obasuo."
"Hvaljen neka je Gospodar na - rekoe - mi smo uistinu
nepravedni bili." (El-Kalem, 29), odnosno: Allah nije
nepravedan zbog onog to je uinio sa naom baom, jer
razlog toga je grijeh koji smo poinili. Navodi se da je
znaenje njihovog tesbiha - slavljenja Allaha - traene
oprosta, odnosno: Traimo oprost za grijehe od naeg
Gospodaa jer smo mi bili nepravedni prema sebi tako to
siromasima nismo udjelili. Pokorili su se kada nije
koristilo i pokajali su i priznali grijeh ali nije vrijedilo.
"l onda poee jedni duge koriti." (El-Kalem, 30),
odnosno jedni druge su korili zato to su bili upori u
liavanju siromaha prava na plodove. I odgovor jednih
drugima je bio samo priznavanje grijeha i greke.
"Teko nama - govorili su - mi smo zaista objesni bili ."
(El-Kal em, 3 1 ), odnosno nepokori, prelazili smo
Allahove granice tako to nismo siromasima udjelili i to
nismo Allaha spominjali. Ibn Kesir kae: "Poricali smo
Allahove blagodat, nismo Mu se na njima zahvaljivali
kao to je to otac na prije inio. Zatim su se Allahu
povratili i zatraili od Njega da im nadoknadi boljom od
170
KNJIGA O ZULUMARIMA
nje. Rekli su: "Gospodar na nam moe bolju od nje dati,
samo od Gospodaa naeg mi se nadamo naknadi." (El
Kalem, 32).
Navodi se da su se meusobno dogovorili i rekli :
"Ukoliko nam Allah da bolju od njeradiemo onako kako
je na otac radio."
INNA ILA RABBINA RAGIBUN - odnosno traimo od
Gospodaa naeg dobro elei Njegov oprost. "Eto takva
je bila kazna." (El-Kalem, 32), odnosno: "Slinom
takvom kaznom kojom smo ih na kunju stavili, na kunju
stavljamo i stanovnike Mekke. Iskuali smo stanovnike
Mekke dunjalukom kaznom. "
"A na onom svijetu je neka znaju kazna jo vea." (El
Kalem, 33), odnosno estoka i vea da to samo
mnogoboci znau. Ali oni ne znaju?
61
Prenosi ga El
Bejheki.
26
1
Fethui-Kar tefsir In Kesir, 4635.
171
Pouke prie
l .Kada su vlasnici bae poinili ovaj mali stepen
nepokorosti, Allah im je unitio bau, pa kako teba da
bude stanje onog koji se uporo suprostavlja Poslaniku,
ustajava u nevjerstvu i nepokorosti i nedavanja zekata
njegovog itavog ivota.
2. Kurtubi kae: "Neki uenjaci su rekli o onome ko anje
usjeve i bere plodove neka udjeli neto od toga onima koji
su prisutni i to je znaenje Allahovih rijei: "I podajte na
dan etve i berbe ono na ta drugi
E
ravo imaju." (El
Ena, 1 41 ) i to se ne odnosi na zekat.
2 2
3. Pomo siromanim i udjeljivane slabima iz imetka je
vrsta utvrda i zatitni oklop od nedaa i belaja. Kao to
stoji u hadisu: "Lijeite svoje bolesti sadakom i uvajt
svoj imetak zekatom."
262
El-Du Ii aaii-Ku'ai 8/6718.
172
KNJIGA O ZULUMARIMA
17.
Glava poslanika govori poslije njegove smri
Ustrajnost u naelima je osobina vjerika. Pavi vjerik
uvijek kae istinu, ak i kada je gorka, ne potuje
nasilnika (nepravednika), ne poginje svoje elo stvorenju i
ne pokorava se ovjeku, kakvu god vlast imao i kakav god
njegov poloaj bio. Prenosi se od Ubadeta ibn Samita,
radij allahu anhu, da je rekao: "Dali smo zavjet Allahovom
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem na poslunost i
pokorost, u dobru i zlu, naim izborom, da ne
osporavamo pravo njegove porodice, osim d vidimo
javno nevjerstvo za koje imate od Allaha dokaz, i d
kaemo istinu gdje god bili, ne bojei se na Allahovom
putu niijeg prijekora."
2
6
3
Prenosi se od Ebu Seida EI-Hudrija, radijallahu anhu, od
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, d je rekao:
263
P
nose ga Buaja i Muslim.
173
"Najbolji dihad je rije istine pred nepravednim
vladaom ili zapovjednikom."
264
Prenosi se od Dabira ibn Abdullaha, radijallahu anhu, od
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Voa
ehida je Hamaza ibn Abdul-Mutallib i ovjek koji ode
nepravednom vladaru, uputi ga na dobro i odvrati ga od
zla, pa ga on zbog toga ubije."
265
Poslanici, salavati i selami mog Gospodara neka su na
njima, daju nam najbolji primjer u ovoj vrsti dihada i
dobr ljudi, Allah bio zadovoljan s njima. Od poslanika
koji su javno istinu govorili i koji su se nepra. vdi
suprostavljali je Allahov Poslanik Jahja ibn Zekerijja,
alejhis-selam. Taj poslanik je svojim ivotom platio
cijenu kako bi ustrajao na istini ne bojei se ljudi. Hafz
Ibn Kesir kae: "Prenosi Hafiz ibn Asakir u djelu
Mustaksa f Fedailil-Aksa od Kasi ma sluge Muavijinog da
je rekao: Vladar ovog grada (odnosno Damaska) bio je
Heddad ibn Heddar. Oenio je svog sina kerkom svog
brata - Erbelom - kraljicom Sajda. Od onog to je
posjedovala bila je pijaca nakita u Damasku, gdje se
prodavalo drevno zlato (uvelir). Rekao je Kasim: Zakleo
se da je razvodi t puta (konano) i zatim je poelio da je
vrati . Zatraio je od Jahje ibn Zekerijja da mu da fetvu pa
mu je on rekao: Nije ti dozvoljeno da je oeni dok se ne
uda za drugog ovjeka. Ona ga je zarzila i zatraila od
kralja glavu Jahja ibn Zekerijja, na savjet njene majke. Ali
on joj to odbi, a potom pristade. Poslao je nekoga ko e
mu donijeti glavu na tacni. Jaha je klanjao u damiji
Diran. Glava je progovorila: "Nije mu dozvoljeno, nije
mu dozvoljeno dok se ne uda za drugog ovjeka."
ena je
2
6 Penose ga Ebu Davud i tekst je njegov, Ibn Mae dok je Tirmizi rekao:
"Hadis je doba ai gab."
2
65
P
e
nosi ga Tirzi i Hakim koji je rkao: "Isnad muje dobar."
174
KNJIGA O ZULUMARIMA
uzela tacnu i ponijela je na svojoj glavi. Donijela ju je
svojoj majci, a glava je isto govorila. Kada se pojavila
pred svojom majkom noge su joj propale u zemlju. Njena
majka je poela jadikovati, a robinje vritati i udarati se
po licu. Zatim je' u zemlju propala do ramena. Njena
majka je naedila da je sa sabljom udare po vratu da se
utjei njenom glavom. To i uinie. Tada je zemlja
izbacila njeno tijelo. Pali su u ponienje i nestanak. Krv
Jahje je tekla sve dok nije doao Nabukodonosor i na tom
mjestu ubio sedamdeset pet hiljada ljudi?
66
Njena kazna je bila shodna onom ta je uradila.
"A siguro nee uspjeti onaj koji lai iznosi ."
Pria o govoru poslije smrti ili ubistva desila se u ummetu
Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, sa
nekim ashabima i dobrim uenjacima. Navodimo primjer.
l . Pria o Zejdu ibn Haridete El-Ensari ?
67
Biljei Bejheki od Saida ibn Musejjeba da je Zejd ibn
Haridete El-Ensari iz plemena Haris ibn Hazred. Umro
je u vrijeme Osmana ibn Affana, radijallahu anhu i
prekrili su ga odjeom, zatim su uli glas iz njegovih prsa
(a u predaji Taberije stoji: Zauli su glas ispod prekrivaa
koji govori: O ljudi - dva puta. Skinuo je prekriva sa
njegovog lica i prsa). Zatim je rekao: Ahmed, Ahmed u
prvoj knjizi. Istinu je rekao, istinu je rekao Ebu Bekr Es
Siddik, radijallahu anhu. Istinu je rekao, istinu je rekao
Osman, radijallahu anhu, na njihovom putu, prole su
etiri, a ostale dvije koje e doi sa iskuenjima
(ftnetima). Jak e pojesti slabog. Nastupie Smak svijeta.
Vaa vojska e vam doi sa vijeu o bunaru Eris. A ta je
2
6 El-Bidajet ven-Niajet 2/51
2
6
7
Hajats-Saat 3/595 i t slijei.
175
..
to buna Eris." Rekao je Jahja, rekao je Seid.
26
8 Zatim je
ovjek iz plemena Hatme bio ubijen, i kada su ga prekrili
odjeom, zauo se glas iz prsa njegovih. Progovorio je i
rekao: "Brat iz plemena Hari s ibn Hazred, rekao je
istinu, rekao je istinu."
269
2. Pria o Ahmedu ibn Nasru El-Huza'i Ima Ibn Devzi
kae: Nadimak mu je bio Ebu Abdullah, bio je jedan od
velikih uenjaka koji su nareivali dobro. Sluao je hadis
kod Malika ibn Enesa, Hamada, Haima i drugih.
Stavljen je na muke i odbio je da kae da je Kur'an
stvoren. Ubio ga je u subotu, poetkom ramazana 23 1 .
godine. razapeo j e njegovo tijelo i poslao njegovu glavu u
Bagdad i okaio je. To je tajalo est godina. Zatim mu je
glava sputena i sastavljena sa tijelom koje je ukopano
kasnije istono od Bagdada u grobnici poznatijoj pod
imenom Malikija, u utorak krajem mjeseca evala 137.
godine.
Prenosi se od Davuda ibn Sulejmana da je rekao: "Moj
otac mi je priao i rekao je:
uo sam Ahmeda ibn Nasra

El-Haza'ia da govori: Vidio sam povrijeenog da je pao,
pa sam mu na uho prouio. Din iz njegovih prsa mi je
rekao: O Ebu Abdullah, tako ti Allaha daj da ga udavim,
pa on govori da je Kur'an stvoren."
Prenosi se od Ebu Bekra El-Mervezija da je rekao:
uo
sam Ebu Abdull aha Ahmeda ibn Han bela da je spomenuo
Ahmeda ibn Nasra i rekao: Allah mu se smilovao, nije
bilo dareljivijeg od njega, ak je i sebe rtvovao."
268
J
e
o prnosilaca ove praje.
2
6 Ovo je zbiljeio Bejheki o Hakima i spmenuo mu je isnad i reka:
"Ovaj isnad je ispravan i ima dokae. " Penosi ga tkoer i Ibn Ebi Dunja i
Bejheki u dgom obliku. A Bejheki gaje kaegorisa vjerostojnim .
176
KNJIGA O ZULUMARIMA
Prenosi se od Ibrahima ibn Ismaila ibn Haifa da je rekao:
"Ahmed ibn Nasr je bio pobonjak, i kada je bio ubijen u
mukama i razapet uo sam da glava ui Kur'an. Produio
sam i priao blizu glave posmatrajui je. Pored nje su bili
pjeadja i konjanici koji su je uvali. Kada su svi zaspali
uo sam glavu da ui: Elif-Lam-Mim. Misle li ljudi d e
biti ostavljeni na miru ako kau: Mi vjerujemo, i da u
iskuenje nee biti dovedeni." (El-Ankebut, l , 2). Od toga
mi se koa naostijeila. Vidio sam ga poslije u snu i na
njemu su bili sundus i istebrek (vrste svila), a na glavi mu
je bila kruna. Upitao sam ga: ta je Allah s tobom uinio?
Rekao je: Oprostio mi je i uveo me u dennet, ali sam bio
alostan tri dana. Upitao sam: A zato? Odgovorio je:
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naiao
pored mene i kada je doao do mog tabuta okrenuo je
glavu od mene. Pa sam poslije rekao: O Allahov
Poslanie, jesam li ubijen na pravom putu ili na krivom?
Rekao je: Ti si ubijen na pravom putu, ali t je ubio
ovjek iz moje porodice, i kada sam doao do tebe
zastidio sam te s.
"
Prenosi se od Ibrahima ibn Hasana da je rekao: "Nekoliko
naih prijatelja je vidjelo Ahmeda ibn N asra u snu i nakon
to je bio ubijen, pa su mu rekli: ta je Allah s tobom
uinio? Rekao je: Bio je to samo drijeme (lak san), dok
nisam sreo Allaha, delle anuhu, pa mi se nasmijao."
Allah mu se smilovao.
270
270
Savets-Sae 237, 2382.
177
18.
Kazivanje o zavretku zal ima
Uzvieni kae: "Slini su ejtanu kad je rekao ovjeku:
Budi nevjerik, pa kad je on postao nevjerik on je onda
rekao: Ti se mene vie ne tie, ja se zaista All aha
Gospodara svjetova bojim. Obojicu ih na kraju eka vata,
u njoj e vjeno boraviti, a to e biti kazna za sve
nevjerike." (El-Har, 1 6, 1 7).
ejtan koristi enu kako bi ulovio srca ljudi . ene su
ejtaove zamke (mree). I ko upadne u njegovu zamku
rijeto se probudi iz svoje opijenosti. On se probudi samo
sa skupinom mrtvih kajui se sa pokajnicima. ejta
iskoritava pobonjaka neznalicu, igrajui se sa njim kao
to se djeak igra sa loptom. I zbog toga se kae: "Jedan
uenjak je ejtanu tei od hiljadu pobonjaka." Zato to
uenjak najbole od svih poznaje ejtanske puteve, i on je
178
KNJIGA O ZULUMARIMA
naoruan titom znanja (nauke). Kao to je islam upozorio
na ejtanske spletke i naine njegovog zavoenja (neke od
njih su spomenute u kazivanju o lblisu), islam je takoer
upozorio na ftnet ena. Za to postoje brojni hadisi, npr:
l . Prenosi se od Ibn Mes'uda da je rekao: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "ena je
avret i kada izae ejtan je prati.'m
1
2. Prenosi se od Usame ibn Zejda da je rekao: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Poslije
sebe nisam ostavio tetnije iskuenje za ljude od ena."
272
3. Prenosi se od Dabira ibn Abdullaha daje rekao: Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Zaista,
ena kada prilazi, prilazi sa likom ejtana, i kada neko od
vas vidi enu koja mu se svidi, neka spolno opi sa
svojom enom. Jer zaista, tvoja ena ima ta ima i
druga."
27
3
A u drugoj predaji stoji: "Zaista ena prilazi u ejtanskom
obliku i odlazi u ejtanskom obliku.''
274
4. Prenosi se od Ehu Bekra, radij allahu anhu, da je rekao:
"Ljudi su propali ako se pokore enama, ljudi su propali
ako se pokore enama" - t puta.
275
5. Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je
rekao: "Oni koji su izali iz vjere prije vas, izali su samo
radi ena, i oni koji su ostali e iz vjere izai radi ena."
276
2
71
Sahih. Prenosi ga Tinnizi, Sahihul-dami', 690; El-Mikatu, 310.
2
7
2
Sahih. Prenosi ga Tinnizi, Sahihul-dami', 5597.
2
7
3 Sahih. Penosi ga Tirmizi i Ibn Hibba gaje okarakterisao vjeroostojnim.
Sahihul'da', 1939 i Es-Sa, 235.
,
2
7
4 Sahih, penosi ga Muslim i Ahme u Musnedu, Sahihul-dai'. 1940.
2
75
Prenosi ga Ahme i Tari i Hakim koji je rekao: "Lnac prenosilaa mu je
doba." S njim se sloio Ez-Zehebi.
2
7
6
Lnac prenosilaca mu je dobar. Prenosi ga Hasa ibn Arefe.
179
6. Takoer se prenosi od Ibn Abbasa d je rekao: "ene
su unitile Israeliane svojim nogama, a ene ovaj ummet
unitavaju svojim glavaa."
277
7. Prenosi Alija ibn Ebi Tali b od Poslanika, sali allahu
alejhi ve sellem: "Ljudima e doi vrijeme kada e im
jedina briga biti njihovi stomaci, i njihov ugled bie
uivanje, njihova kibla bie ene, a njihova vjera bie
dirhemi (dinari). To su najgora stvorenja i bie od Allaha
ponieni.'ms
I ovdje se susreemo sa pobonjakom, neznalicom,
jednim od pobonjaka iz naoda Israeliana, kojeg je
ejtan nadvladao i bacio ga u zlo njegovih djela, pa mu je
unitio njegovu pobonost i njegov iman mu oteo, pa je
poslije vjere uznevjerovao i skrenuo s pravog puta nakon
to je strast slijedio. To je Barsisa - pobonjak.
I evo vam njegove prie onako kako su je uenjaci
spomenuli: Biljee Abdurrezak i Ibn Rahevejh i Ahmed u
djelu Ez-Zuhd i Abd ibn Hamid i Buharija u svojoj istoriji i
Ibn Derir i Ibn Munzir i Ibn Merdevije i Bejheki u djelu
E-u'abu, i Hakim koji predaju kategorie
vjerodostojnom. Prenosi se od Alije ibn Ebi Taliba da je
ovjek ibadet inio u svom samostanu, i da je ena imala
brau te da se od neeg razbolila nakon ega su je doveli
njemu. Ona mu s dotjerala i on ju je obljubio te je ona
zatrudnila. ejtan mu je doao i rekao: "Ubij je, jer ako te
oni otkriju bie osramoen." On ju je ubio i zaopao.
Braa su dola, uhvatila ga i odveli . Dok su ili ejtan mu je
doao i rekao: "Ja sam te na to navratio, uini mi seddu i
ja u te spasiti.'' Uinio mu je seddu. I zato Allah kae:
m Penosi ga Aburz u Munef. Lna prnosilaa je vjerostoja.
ltal-m'a 1/3.
2
8
Penosi ga E-Djler.
180
KNJIGA O ZULUMARIMA
"Slini su ejtanu kad je rekao ovjku: Budi
nevjerik "
279
Ibn Derir kae: Prenosi se od Abdurrahmana ibn Zejda, a
on od Abdullaha ibn Mes'uda o tefsiru ov
o
ajeta ("Slini
su ejtanu . M !'): Rekao je Ibn Mes'ud: "Zena je uvala
ovce, imala je etvoricu brae. Nou je odlazila u
samostan pobonjaa. Pobonjak joj prie i poini blud te
ona zatrudni. ejtan mu doe i ree: 'Ubij je i zatim je
zakopaj, jer ti si ovjek kome se vjeruje i ije s rijei
sluaju.' Ubio ju je i zatim zakopao. ejtan je doao njenoj
brai u snu i rekao im: 'Isposnik (pobonjak), vlasnik
samostana, je poinio blud sa vaom sestrom i kad ju je
oplodio ubio ju je i zatim zakopao u tom i tom mjestu.'
Kada su osvanuli jedan od njih je rekao: 'Allaha mi, juer
sam sanjao san, ne znam da li da vam ga ispriam ili ne.'
'Ispriaj ' - rekoe oni. Ispriao je nata je drugi dodao da
je i on sanjao isti san. 'I ja sam tako mi Allaha to isto
sanjao. ' 'Tako mi Allaha, tu ira neto' - rekoe. Krenuli
su i zataili pomo od svog kralja kako bi presudio tom
p
bonjaku. Doli su mu, uhvatili i sa sobom ga pveli.
Sejtan mu je doao i rekao: 'Ja sam t u ovo uvalio, i iz
tog te niko osim mene nee spasiti . Ti meni jednom na
seddu padni, a ja u te spasiti onog u ta sam te uvalio.'
Uinio mu je seddu i kada su ga odveli njihovom kralju,
ejtan ga se odrekao. Bio je osuen i ubijen." Ovo isto se
prenosi od Ibn Abbasa, Tavusa, Mukatila, Ibn Hajjana?
80
Prenosi se od Alije ibn Ebi Taliba u drugom kontekstu.
Ibn Der kae: Prenosi se od Ebu Ishaka: uo sam
Abdullaha ibn Nehika, uo sam Aliju (Aliju ibn Ebi
Taliba) da je rekao: "Jedan pobonjak je ibadetio esdeset
godina. ejtan se umorio pokuavajui da ga zavede, pa se
2
19 Fethul-Kadir, 5/0.
280
El-Bidajetu ven-Nihajetu, 2/1 62.
181
uputio jednoj eni koju je opsjeo i ona je po ludila. ena je
imala brau i on ree njenoj brai: 'Preporuujem vam
onog pobonjaka da je izlijei . ' Doveli su mu je i dok je
lijeio boravila je kod njega. I jednog dana dok je bio s
njom svidjela mu se, obljubio ju je i ona je zatrudnila.
Kad je uvidio ta je uradio on je ubi. Njena braa su dola
po njega da je osvete. ejtan ree pobonjaku: 'Ja sam
tvoj prijatelj . I zbog toga to si me izmorio ja sam ti ovo
uinio, padni mi na seddu.' Pao mu je na seddu i onda
mu je ejtan rekao: 'Ja nemam nita s tobom, ja se bojim
Allaha Gospodara svjetova.' Na to se odnose rijei
Uzvienog: 'Slini su ejtanu koji je rekao ovjeku: Budi
nevjemik'."
281
Poruke prie
l . Osamljivaje sa enama je jedan od najveih razloga
koji dovode do injenja bluda i na to je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, upozorio. Prenosi se od Ibn
Abbasa da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem: "Neka se niko ne osamljuje sa enom
osim u prisustvu mahrema." Prenose ga Buharija i
Muslim. A u drugoj predaji stoji: "ovjek se ne osami sa
enom, a da trei ne bude ejtan." Prenosi se od Ebu
Se'ida da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem: "Nijedno juto ne osvane, a da dvojica
meleka ne poviu: Teko ljudima od ena i teko enama
od ljudi." Prenosi ga Ibn Made i EI-Hakim i za njega
kae da mu je isnad vjerodostojan.
281
Iid 2163.
182
KNJIGA O ZULUMARIMA
2. Upozorenje da se ene ne ostavljaju kod onih koji za
sebe tvrde da su duhovni iscjelitelji svejedno bilo to u
crkvaa ili kod zalutalih sufja. Naalost, ujemo da neki
ljudi ostavljaju svoje ene kod pojedinih ejhova pod
izgovorom njenog duhovnog lijeenja, a ovo je oita
zabluda! Razmisli !
183
19.
Kamenuju mu grob poslije smri
Ebu Regal je ime koje se u istoriji ponovilo dva puta.
Jednom u vrijeme Saliha, alejhis-selam, a dugi put u
dogaaju Slona. I prvom i drugom su ljudi grob
kamenovali. A to su uinili zbog njihovog neprijateljstva
prema Uzvienom Allahu.
Pri Ebu Regal
Prenosi se od Dabira ibn Abdullaha, radijallahu anhu, da
je rekao: Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
seJlem, naiao pored Hidra
282
rekao je: "Ne taite
znakove, narod Salihov ih je traio. Prolazila je (tj. deva)
ovim putem i odlazila je ovim putem. ("l zapovjed
Gospodara svoga ne posluae i zaklae je."). Pila je
282
Mesto kojeg je bilo nastalo plem Semud na Saiha as. Kaivaje o
nima je ve spmenuto.
184
KNJIGA O ZULUMRIMA
njihovu vodu jedan dan i oni su pili njeno mlijeko drugi
dan. Zaklali su je i zadesi ih staan glas. I Allah ih je sve
ispod nebeskog svoda pobio osim jednog ovjeka koji je
bio u Allahovom hramu." Rekli su: "Ko je to Allahov
Poslanie?" Rekao je: "Ehu Regal." I kada je izaao iz
hrama snalo ga je ono to je snalo njegov narod."
2
83
Prenosi se od Ismaila ibn Umejje da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, proao pored groba Ehu
Regala i da je rekao: "Da li znate ko je ovaj ?" Rekli su:
"Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju." Rekao je: "Ovo
je grob Ehu Regala ovjeka iz Semuda. U Allahovom
hramu se spasio od Allahove kazne i kad je izaao
pogodilo ga je ono to je pogodilo njegov narod i ovdje je
ukopan. I sa njim je zakopana grana od zlata. Doao je
narod, pourili su prema njemu sa svojim sabljama, traili
su granu sa zlatom i izvadili je."
2
84
U drugoj verziji hadis je doao spojenog lanca
prenosilaca, kao to ga biljei Ibn Ishak od Budejna ibn
Ehi Budejna da je rekao:
uo sam Abdu1laha ibn Amra

da govori : uo sam Allahovog Poslanika, sa1lallahu alejhi
ve sellem, da kae kada smo sa njim otili u Taif i naili
pored groba. Rekao je: "Ovo je grob Ehu Regala. On je
Ehu Sekif. Bio je iz Semuda. Bio je u ovom hramu koji ga
je titio. I kada je izaao pogodila ga je nesrea koja je
pogodila njegov narod na ovom mjestu i u njemu je
zakopan. A dokaz za to je da je sa njim bila ukopana i
grana od zlata. Kada biste ga iskopali pronali biste ga."
283
Penosi ga Ae u Musnedu, 31396. Ibn Kesir kae: "Iako se ne nalai u
Kutubus-sitte ovaj hadis ogovara Muslimovim uslovima"
2
8 Ibn Kesir kae: "Ova veija hadisa je murse!, tj. d je hadis taija
indirkto primio o Boijeg Pslaika, s.av.s., ali ne spminje ashaba od
koga ga je uo.
185
Narod je pohrlio prema grobu i izvadili su iz njega
granu.
2
85
Ebu Regal drugi
Ova pra se dogodila kad je naiao Abraha el-Habei
pored plemena Sekif elei da uni ti Ka'bu. Ibn lshak
navodi: "Sekif je poslao Ebu Regala sa njim da mu
pokae put koji vodi za Mekku. I krenu Abraha sa Ebu
Regalom te stigoe do Mugamesa (dolina u blizini Mekke,
na putu za Tait, dvije teine fersaha (dvije milje) od
Mekke. Kada su tamo stigli Ebu Rega je umro. Arapi su
kamenovali njegov grob. To je grob koji ljudi kamenuju u
Mugamesu." Ibn Kesir kae: "Ono to je zajedniko za
ovog i onog kojeg navodi Ibn Ishak jeste da se ime ovog
kasnijeg Ebu Regala podudaa sa imenom njegovog
velikog pradjeda. I ljudi su kamenovali njegov grob, kao
to su takoer kamenovali grob prvog, Allah najbolje
zna."
28
6
2
8 Pnosi ga Eu Davud. Rekao je Ibn Kesir: "Na ejh hafz Eu Ha
El-Mizzi, Alla mu se smilovao, je reka: 'Ovaj hadis je doba.' El-Bidajet
ven-Nihajet, 1/158.
286
El-Bidajet ve-Nihajet, 213.
186
KNJIGA O ZULUMARIMA
20.
Oni koji su rovove iskopal i
Kae Uzvieni : "Pokleti neka su oni koji su rovove
iskopali" do rijei Uzvienog "a to e veliki uspjeh biti."
(El-Burud).
Muslim biljei u svom Sahihu od Suhajba da je All ahov
Poslanik, sallal1ahu alejhi ve sellem, rekao: "Meu
narodom koji je ivio prije vas bio je vl ada. Imao je
arobnjaka. Kada je arobnjak ostario rekao je vladaru: 'Ja
sam ostario pa mi poalji djeaka da ga poduim
aobnjatvu.' Poslao mu je djeaka da ga poduava. Na
putu kojim je djeak prolazio ivio je pobonjak. Zastao
je kod njega da ga slua ta govori i svidio mu se. I svaki
put kad bi odlazio aobnjaku nailazio bi pored
pobonjaka i kod njega bi se zadao. I kada bi doao
arobnjaku ovaj bi ga istukao. Poali se djeak
pobonjaku i ovaj mu ree: 'Kada bude strahovao od
arobnjaka reci mu da te je porodica zadrala, a kada
bude strahovao od porodice reci da te je arobnj ak
zadrao.' I dok su stvari tako tekle, naiao je na ogromnu
ivotinju koj a je ljude bila zarobila. Rekao je: 'Danas u
187
saznati ko je bolji, aobnjak ili pobonjak.' Uzeo je
kamen i rekao: 'Allahu moj, ako ti je ono na emu je
pobonjak drae od onog na emu je aobnjak ubij ovu
ivotinju da ljudi prou.' Bacio je kamen i ubio ivotinju.
Doao je pobonjaku i to mu ispriao. Pobonjak mu je
rekao: 'Sinko, ti si danas bolji od mene. Dospio si dotle da
vidim da e na kunju stavljen biti. I ako bude na kunju
stavljen, nemoj me odati .' Djeak je iscjeljivao slijepe od
roenja i gubavce. Lijeio je ljude od raznih bolesti. Za
njega je uo ovjek koji je pravio drutvo vladaru, a bio je
oslijepio. Donio mu je mnogo poklona i rekao mu: 'Ovo
ovdje je za tebe ako me izlijei! ' Rekao je: 'Ja nikoga ne
lijeim. Allah je taj koji lijei. I ao povjeruje u Allaha,
ja u dovu Allahu uputiti i On e te izlijeiti
!
' Povjerovao
je u Allaha i Allah ga je izlijeio. Doao je vladaru i sjeo
pored njega kao to je to prije inio. Vlada ga je upitao:
'Ko ti vid vrati?' Odgovorio je: 'Moj Gospoda.' Vladar
ree: 'Zar pored mene ima Gospodara?' Odgovori : 'Moj
Gospodar i tvoj Gospoda je Allah.' Poeo ga je patiti sve
dok nije odao djeaka. Doveli su djeaka i vladar mu ree:
'Eh sinko, uo sam da iscjeljuje slijepe od roenja i
gubavce i da radi to i to.' Djeak odgovori: "Ja nikog ne
lijeim, samo Allah lijei. ' Poeo ga je muiti dok nije
odao pobonjaka. Doveli su pobonjaka i rekli mu:
'Odrekni se svoje vjere.' On je to odbio. Naedio je da mu
donesu pilu, stavio je pilu na razdjeljak njegove glave i
rasjepio je dok polovine nisu pale. Zatim su doveli ono
to je kod vladara sjedio i rekli mu: 'Odrekni se svoje
vjere.' On je to odbio. Stavio mu je pilu na razdjeljak
glave i pilao je sve dok dvije polovine nisu pale. Zatim su
doveli djeaka i rekli mu: 'Odrekni se svoje vjere.' On
odbi. Zatim ga je guuo u skupinu njegovih prijatela i
rekao mu: 'Odvedite ga do tog brda, popnite se sa njim na
brdo i kada doete do vrha, ako se svoje vjere ne odrekne,
188 .
KNJIGA O ZULUMARIMA
guite ga
:
Odveli su ga i sa njim se popli na brdo.
Rekao je: 'Allahu moj, zatiti me od njih kako hoe.'
Brdo ih je zateslo i oni popadoe. Doao je ponovo
vladaru. Vladar mu je rekao: '
ta su tvoji prijatlji
uinili?' Ree: 'Allah me je od njih zatitio.' Ponovo ga je
guruo u skupinu njegovih prijatelja i rekao: 'Odvedite ga
i ukrcajte ga na veliki brod i doplovite do puine mora, i
ako se svoje vjere ne odekne, bacite ga u more.' Odveli
su ga i on je rekao: 'Allahu moj, zatiti me od njih kako
hoe.' Lada se sa njima prevrula i oni se utopie. Doao
je ponovo vladaru. Vladar mu ree: '
ta uinie tvoji
prijatelji?' Ree: 'Allah me je od njih zatitio.' Zatim ree
vladaru: 'Nee me ubiti sve dok ne uradi ono to ti
naredim.' Vlada ree: 'A ta to?' Djeak odgovori:
'Sakupi narod na jedno mjesto, razapni me na stablu,
zatim uzmi strijelu iz mog tobolca. Stavi strijelu usred
luka i onda reci: 'U ime Allaha djeakovog Gospodaa. ' I
zatim me gadaj. I ako tako uini, ubie me.' Sakupio je
naod na jedno mjesto, razapeo ga na stablo, zatim je uzeo
stijelu iz njegovog tobolca, stavio strijelu usred luka i
rekao: 'U ime Allaha djeakovog Gospodaa' i odapeo
strijelu. Stijela ga je pogodila u slijeponicu. On se
rukom uhvati za slijeponicu na mjesto gdje ga pogodi i
umrije. Narod je rekao: 'Vjerujemo u djeakovog
Gospodara, vjerujemo u djeakovog Gospodaa,
vjerjemo u djeakovog Gospodaa. Kada doe vladar bi
mu reeno: 'Jesi li vidio ono od ega si stahovao? Allaha
nam, zadesi te tvoje stahovanje, lj udi su povjerovali.'
Naredio je da se iskopaju rovovi na ulazima putva i da se
u njima zapali vata. Kada to bi uraeno ree: 'Onaj koji
se ne odrekne svoje vjere bacite ga u vatru.' Ili bi reeno:
'Baci se.' To su i uinili, dok na red nije dola jedna ena s
189
djetetom. Oklijevala je da li da skoi u vatu. Dijete joj
ree: 'Majko budi strpljiva, ti si na Istini !"
2
8
7
A u predaji Imama Ahmeda stoji : "Dola je ena sa sinom
kojeg je dojila i kao da se pokolebala da skoi u vatru.
Djeak joj je rekao: 'Budi strpljiva majko, ti si na
istini.'"
2
88
Ovo kazivanje je vjerodostojno bez sumnje, s tim da se
ime spomenutog vladara nije utvrdilo ispravnim putem ili
ime mjesta ili grupe koja je stavljena na kunju na ovaj
nain.
Kaffal kae: "Zabiljeili su u kazivanju o onima koji su
rovove iskopali razliite predaje i nema nita u njima da je
ispravno osim to se sve podudaraju u tome da su oni
narod - vjerici koji su se suprostavili svom narodu ili
vladau nevjeriku koji je nad njima vladao pa ih je on
bacio u rovove koje ja za njih iskopao. Mislim da je taj
dogaaj bio poznat Kurejijima i da ga je Uzvieni Allah
spomenuo Poslanikovim ashabima kako bi upozorio na
potrebno strpljenje u njihovoj vjeri i na podnoenje
nedaa na tom putu. Kurej ijski murici su patili vjerike,
kao to su se rairile vijesti o njihovom pretjerivanju u
patnji Ammara i Bilala."
2
89
Profesor Ahmed Ferid kae: "Uzvieni Allah je zavretak
ovog predivnog kazivanja zabiljeio u Svojoj Knjizi, a
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je objasnio njegov
poetak i tok. U njemu se jasno oituje snaga vjere i to
kada rob okusi slast imana i njegovu slatkou onda ga to
odvraa od onoga emu se njegove tijelo izlae od bolova
i patnji i vjeriku bude lake da njegova dua napusti
287
Penosi ga Muslim, 1 8/1 30-133 u E-Zuhdu; Ibn Hibba, 3/1 54- 157, p
brojem 873 u Minel-ihsani ft-takribi. Sahih In Hibba.
288
Musne Imama Aluneda, 61 6-18.
289
Mefatihul-gajbi, 1 63 18.
190
KNJIGA O ZULUMARIMA
tijelo nego da njegova vjera napusti njegovo srce. Vjerici
se nagrauju za njihov iman sa vie razloga za vjerovanje,
a nevjerici se kanjavau za njihovo nevjerstvo sa vie
poraza (neuspjeha)."
Od odlika misionara (daija) jesu: suzdravanje od
dunjaluka, zadovolj stvo sa Allahom, delle anuhu, i
Njegovim nagradama, tenja misionara za vjerom svog
naroda, pa ak kad bi zbog tog imana dao svoj ivot.
I u prii je potvrda (dokaz) za keramete evlija, i da je to
jedan od razloga za ustrajnost vjerika i poveanje
njihovog imana. Iz prie se vidi da se arobnjatvo stie
uenjem, i da iskuenje zadesi one koji pozivaju Allahu i
dunost strpljenja u tome, i da su stepeni ljudi u tome
razliiti. Iz prie se taoer vidi da je Allah taj koji sve
ini ("samo Allah lijei") i jedna od poruka pria jeste:
rtvovanje sebe na putu da've.
290
Poruka prie je da lijeenje nekada bude i dovom dobrih
ljudi . Poruka je takoer da je la dozvoljena u ratu, zato
to je rat varka, i takoer la je dozvoljena kako bi se
nej ak vjerik spasio od nadmonog munafka ili
nevjerika.
Objanjenje znaenja ajeta
Uzvieni kae: "Ubijeni su oni koji su rovove iskopali."
Kurtubi kae: "Odnosno prokleti su." Ibn Abbas kae:
"Svako KUTILE - ubijen je, u Kur'anu je u znaenju
L UJNE, odnosno proklet je.
290
Iz djela Tejsirl-Menan, sa izostavljajem i dodavajem, ai bz prmjene
zaenja
191
"i vatrom i gorivom ih napunili kada su oko nje sjedili"
odnosno vladar i njegovi drugovi sjedili su na stolicama
oko rovova natjerujui vjerike na nevjerstvo i ko je
odbio bacali su ga.
"i bili svjedoi onog to su vjericima radili" odnosno bili
prisutni.
"A svetili su im se samo zato to su u Allaha Silnoga,
Hvale dostojnog vjerovali, ija je vlast i na nebesima i na
Zemlji, a Allah je svemu svjedok." (El-Burud, 8-9).
Svemoni kae: VE MA NEKAMU MINHUM - Nisu im
prebacivali i nisu im mahane nalazili, ILLA EN JU'MINU
BILLAHIL-AZIZIL-HAMID - osim to su u Allaha
Silnoga i Hvale dostojnog vjerovali, odnosno osim to su
u Allaha povjerovali koji uvijek pobjeuje i koji je uvijek
hvaljen.
Ez-Zeddad kae: "Nisu ih korili ni za jedan grijeh
osim za njihovo vjerovanje."
"ij a je vlast i na nebesima i na Zemlji, a Allah je svemu
svjedok" odnosno Njemu nita nije skriveno i u ovom je
estoka prijetnja onima koji su rovove iskopali.
"Oni koji su vjerike i vjerice na muke stavljali, pa se ne
budu pokajali, eka patnja u dehennemu i isto tako
prenje u ognju."
FETENUL-MU'MININE, odnosno oni koji su ih spalili
vatrom. Arapi kau FETINE
EJ'U - izgori lo je.

FETINED-DIRMU VED-DINARU - istopio se dirhem
i dina, kada se ubaci u vatru da se vidi njegov kvalitet. A
navodi se da je znaenje FTENUL-MU'MININE -
iskuai su ih u njihovoj vjeri kako bi je se odrekli. I zatim
se ne pokaju za runa djela koja su inili i ne ostave svoje
nevjerstvo i ftnet (eka ih dehennemska patnja) odnosno,
na Ahiretu ih eka patnja u dehennemu zbog njihovog
192
KNJIGA O ZULUMARIMA
nevjerstva (eka ih prenje u ognju) odnosno eka ih druga
patnja pored patje za nevjerstvo, a to je patnja u ognju
koju su oni vjericima priredili. Navodi se da je EL
HARIK ime za vatu kao to je i ES-SEIR. A navodi se
takoer da e biti kanjeni u dehennemu ZEMHRIROM
zatim e biti kanjeni HARIKOM, a dgi je vatra
dehennemska.
Rebi' u ibn Enes kae: "Patnja u ognju ih je stigla na
dunjaluku tako to se vatra iz rovova popla do vladara i
njegovih drugova i spalila ih." Ist< navodi i El-Kelbi.
I prema ovim rijeima Uzvieni Allah ih je kaznio vatom
dva puta, jednom na dunjaluku i jednom na Ahiretu. Istinu
je rekao na Gospodar: "l tako kanjavamo one koji na
Nas lai iznose."
Nagrada je shodna uinjenom djelu. evkani kae: "A to
se tie djeaka on je ukopan, zatim je izvaen. Navodi se
da je izvaen (iskopan) u vrijeme Omera ibn El-Hattaba
sa prstima na sljeponicaa onao kako ih je stavio kad
je ubijen."2
91
Ibn lsh t kae: Priao mi je Abdullah ibn Ebu Bekr ibn
Muhammed ibn Amr ibn Hazm da se desilo da je ovjek
iz plemena Nedran2
9
2 da je ivio u vremenu Omera ibn
El-Hattaba i da je iskopavao rupu u ruevinama Nedrana
iz nekih svojih poteba, pa je dole naao Abdullaha ibn
Taira2
9
3
u sjedeem poloaju sa rukom na mjestu udaca
(uboda) na glavi drei ruku na njemu. I kada bi mu ruku
odvojio od tog mjesta potekla bi k, a kad bi pustio ruku
vratila bi se na to mjesto i krv bi stala. Na ruci mu je bio
prsten sa natpisom: Moj Gospodar je Allah. Napisao je
2
91 Fetul-Kadir, 5/417.
2
9
2
To je na osnovu miljenja d su vjerci bili iz plemna Nea.
2
93 Abulla ibn Tar je ime djeaa, a navoi se d s je zvao Fejmun.
Alla najblje za
193
Omeru ibn El-Hattabu o tome. I on im je napisao da ga
ostave onavog kakav jeste i da na njega vrate ono to je
na njemu bilo. To su i uinili."
2
9
4
Kazivanje o ostajanju tijela dobrih ljudi, a da se ne
raspadne i da ih ne pojede zemlja desilo se nekim
ashabima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao to je
Abdullah ibn Amr ibn Haram i Amr ibn El-Dumuh,
radijallahu anhu, zato to su njih dvojica poginula na
Uhudu i u vrijeme vladavine Muavije izvadili su tijela
njih dvojice zbog proticanja izvora vode i ljudi su nali
njihova tijela onakva kakva su bila kad su poginuli ! ! !
2
94 Tefsir In Kesir, 480.
194
KNJIGA O ZULUMARIMA
21.
Propast Abrahe EI-Habeije
Prenosi se od Ibn lshaka
295
da je Abraha El-Erem
sagradio crkvu u Sani (u Jemenu). Bio je kranin i
nazvao ju je EL-KULEJS. Htio je da narod u nju dolazi
radi hodoaa s namjerom da odvrati narod od hodoaa
Ka'be (Bejtul-Haama). Allah je od ove crkve odvratio
ljude i u njoj dao da se zapali poar.
Neki prenose da su neki Arapi u njoj vrili veliku nudu.
Jako se rasrdio, spremio vojsku s namjerom da uniti
Ka'bu. Ispred vojske je iao veliki slon. Pleme Sekif je
poslalo Ebu Regala sa Abrahom da mu pokae put koji
vodi za Mekku. I krenu Abraha sa Ebu Regalom dok ga
ne dovede do Mugammesa. Kada su tamo stigli Ebu
Regal je umro. Arapi su kamenovali njegov grob. To je
grob koji narod kamenuje u Mugaesu. (Ovo je ve
spomenuto). Kada je Abraha stigao sa svojom vojskom do
Mekke desilo se ono t9 se desilo izmeu njega i Abdul
Mutalliba, djeda Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem.
295 Ovdje smo govor Ibn Ishaa skratili, a izmeu zagrada je nae objanjenje
sa nezatim doima da bi znaenje bilo isprvno.
195
I Abraha se spremi da napadne Ka'bu s namjerom da je
uniti. Slon je stao na svom mjestu i nije se mogao
pomai. Allah je Svoju kaznu spustio na njega. Ibn Ishak
kae: "Allah je na njega poslao ptice sa mora, sline
lastama, i svaka ptica je nosila po t kamena, jedan u
klunu, a dva u kandama. Kamenje je bilo slino leblebiji
i lei. Svakog koga bi pogodile ubile bi ga. A one koje
nisu uspjele pogoditi pobjegli su taei put kojim su
doli. Poeli su se raspadati po putevima i ginuti tamo
gdje im je odreeno. Abraha je bio pogoen. Ponijeli su
ga, a njegovo tijelo je poelo da se raspada, komadi po
komadi. I kad god bi neki komadi otpao, s tog mjesta bi
iknula k i gnoj prourio. Kada su ga donijeli do Sane
bio je veliine kokoi i nije umro dok se njegova prsa nisu
odvojila od srca, kao to kau."
296
A to se tie voe slona
i njegovog jahaa prenosi Ibn Ishak od Aie da je rekla:
"Vidjela sam vou slona i njegovog jahaa u Mekki,
slijepe, nepokrete, mole za hranu."
Ibn Abbas kae za ptice koje su poslane na Abrahu i
njegov narod: "Bile su to ptice sa kljunovima kao kljunovi
ptica, i sa kandama kao ape pasa!" Profesor Sejjid Kutb
kae: "I ono to velia Allahovu mo jeste d oni koji su
se ojaali slonom, a on je najvea ivotinja na etiri noge,
budu kanjeni i uniteni malom ivotinjicom koja skoro
da se i ne primjeti niti golim okom vidi, jer ju je Allahovo
predodreenje vodilo. Zaista je ovo za svakoga razumom
obdarenog uzvienije i zauujue."
297
29
6
Tefsi In Kesir, 4550 i ono t slijei u sknoj veriji.
297
E-Zila 6976
196
KNJIGA O ZULUMARIMA
Objanjenje znaenja ajeta
Uzvieni kae:ELEM TERE -Zar nisi vidio?
El-Ferra kae: "Znaenje je: Zar nisi uo?"
A Ez-Zeddad kae: "Zar nisi znao, a obraanje je
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem."
"
ta je sa vlasnicima slona Gospoda tvoj uradio",

odnosno Abesince koji su krenuli da unite (srue) Ka'bu.
to znai: "uo si, o Muhammede, i uli su ljudi, tvoji

savremenici, i oni poslije njih ono to je do vas doprlo od
vjerodostojnih predaja o vlasnicima slona i ono to je
Allah uinio sa njima. Pa ta im je pa nee da vjeruju?"
"Zar lukavstvo njihovo nije omeo", odnosno, zar njihovo
spletkarenje i njihovo nastojanje da unite Ka'bu i da
pobiju njene stanovnike i ono to su namjerili nije u
korenu zameo tako da do njih nisu doprli niti ostvarili
ono to su eljeli.
"I protiv njih jata ptica poslao."
A znaenje EBABIL jeste: skupine odavde i odande.
Seid ibn Derir je rekao: "Bile su to ptice sa nebesa i nisu
bile viene ni prije ni poslije."
Katada kae: "To su eme ptice koje su dole sa mora u
skupinama. Svaka ptica je imala po tri kamena: dva u
kandama i jedan u kljunu.
to bi pogodile smrvile bi.

Navodi se da su to bile zelene ptice koje su dole s mora, i
glave su im bile kao glave zvijeri. I navodi se da su imale
197
kljunove kao kljunovi ptica, a noge su im bile kao ape
pasa."
2
9
8
"koje su na njih grumenje od gline peene bacale."
Ez-Zeddad kae: - MIN SID
IL, odnosno onim na

emu je bilo napisano da tim budu kanjeni."
Rekao je u Es-Sihahu: Rekli su: "To je kamene od gline
koja je peena vatrom dehennema i na kojim su bila
napisana imena ljudi." Abdurrahman ibn Ebzi je rekao:
"MIN SID
IL su nebesa, to je kamenje koje je palo na

Lutov narod."
lkrime kae: "Gaale su ih kamenjem koje su sa sobom
nosile i kada bi nekog od njih pogodio njihov kamen
pojavile bi se na tom mjestu boginje (kozice). A kamenje
je bilo veliine leblebije i vee od lee."
2
99
Navodi se: "Jedan kameni bi poslale na glavu ovjeka, i
meso i krv bi mu potrekli tako da bi kosti ostajale gole,
bez mesa, koe ili krvi."
300
"pa ih O kao lie koje su crvi rastoili uinio." (El-Fil,
5), odnosno vlasnike slona je uinio kao lie usjeva koje
su crvi pojeli i bacili ih na zemlju. Ibn Abbas kae:
"KEASFIN ME'KUL-kao slama."
Allah se smilovao Imamu Hasanu El-Basriju kada je
rekao: "Da su ih mazge kopitama smrvile i teglei konji u
kasu pregazili zasta niskost njihova nevjerovanja ne bi
napustila srca njihova. Allah e siguro poraziti one koji
Mu se ne pokore."
30
1
29
8
Fetul-Kadir, 5/495.
299 Iid
30
Pnosi to Ebu Nu'ajm o In Abbaa, Fetul-Kadir, 5/496.
301
Ed-Dau ve-Dva, In Kajjim, st. 69.
198
KNJIGA O ZULUMARIMA
22.
Propast Ebu Leheba i njegove ene
Uzvieni kae: "Neka propadne Ebu Leheb i propao je.
Nee mu biti od koristi blago njegovo, a ni ono to je
stekao. Ui e siguro u vatru rasplamsalu i ena njegova
koja spletkari, o vratu njenu bie ue od liine usukano."
(El-Mesed).
Ebu Leheb je jedini koga je Allah spomenuo od
nevjerika Kurejija. On je jedan od amida Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ime mu je Abdul
Uza ibn Abdul-Mutallib, a nadimak mu je - Ebu Utbe. A
nazvan je Ebu Leheb zbog sjaja njegovog lica i
rasplasalost negovih obraza. Kao da je njegov nadimak
odgovaao njegovim djelima i njegovim tenjama, svemu
rasplamsalom (dehennemu i runom zavretku). A
njegova ena Ummu Demil zvala se Erva bint Harb ibn
Umejje i ona je sesta Ebu Sufjana. Ebu Leheb je mnogo
zla nanio Poslaniku, mrzio ga, vrijeao, poniavao njega i
njegovu vjeru. Pogledaj samo jedan primjer od primjera
Ebu Lehebove spletke da'vi Allahovog Poslanika,
199
sallallahu alejhi ve sellem, koju je vodio od prvog dana
misionarstva (da've).
Prenosi Imam Ahmed od Rebie ibn Abbada koji je bio
paganin, a zatim preao na Islam. Rekao je: Vidio sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u
dahilijjetu na pijaci Zul-Medazi kako govori : "O ljudi,
recite: Nema drugog boga osim ,Allaha i uspjeete." Ljudi
su se sakupili oko njega, a iza njega stajao je ovjek
bijelog (svjetlog) lica kiljav (razrok) sa dva uvojka
(pletenice) i koji je govorio: "On je otadnik i laov."
Rekli su mi : "Ovo je njegov amida Ebu Leheb."
Prenosi Buharija od Ibn Abbasa da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, otiao u Bathan, popeo se na brdo i
viknuo: "Evo neprijateljskog upada!" Kurejije su se
okupile oko njega. Rekao je: "Vidite, ao vam kaem d
e vas neprijatlj napasti ujutru ili uvee biste Ii mi
vjerovali?" Rekli su: "Da." Rekao je: "Ja vas opominjem
prije estoke kazne." Ebu Leheb je rekao: "Jesi li nas
zbog ovog sakupio? Propao si (teko tebi)." Zatim je
Uzvieni Allah objavio: "Neka propadne Ebu Leheb i
propao je."
Takva muje bila i jednooka (orava) ena Ummu Demil,
estok neprijatelj Allahu i Njegovom Poslaniku. Ibn Kesir
kae: "Allah nije odredio njemu i njegovoj eni da
povjeruju, niti jednom od njih dvoje avno ili tajno, i to je
bio najai dokaz jasnog poslanstva."
02
To je oit dokaz poslanstva.
I kada su se Benu Haim saupili pod vodstvom Ebu
Taliba da zatite Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
iako nisu bili negove vjere, odazvavi se iz motiva
plemenske pripadnosti, Ebu Leheb se digao protiv svoje
3 Tefsi In Kesi, 4.
200
KNJIGA O ZULUMARIMA
brae i sklopio savez s Kurejijama. Bio je zaruio dvije
Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, keri (Rukajju i
Ummu Kulsum) sa dvojicom svojih sinova prije
poslanstva. Poslije poslanstva naredio im je da raskinu
zaruke kako bi njima dvjema opteretio Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem.
Prenosi se od Ata'e: "Zbog Ehu Leheba je objavljeno:
'Onaj koji tebe mrzi siguro e bez potomstva ostati.' To
je bilo objavljeno kada je umro Poslanikov sin Ibrahim,
pa je Ehu Leheb otiao muricima i rekao: 'Noas je
Muhammed lien potomstva.' Pa je Allah zbog toga
objavio: 'Onaj koji tebe mrzi siguro e ostati bez
potomstva.'"
Njegov zavretak
Ehu Raf', sluga i tienik Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, je rekao: "Allah ga je pogodio (Ehu
Leheba) boleu (slinoj kugi) i ubio ga i ostavio ga
3
0
3
poslije njegove smrti t dana. Nisu ga ukopal i dok se nije
usmrdio. Kurejije su se bojale ove bolesti kao to su se
bojal i kuge dok im nije rekao ovjek iz Kurejija: Teko
vama, zar se ne stidite toga da se va otac usmrdio u kui,
a vi ga niste ukopali? Rekli su: Mi se bojimo da nas ne
pogodi ova bolest. Rekao je: Idite, a ja u vam biti
izvidnik. Tako mi Allaha, okupali su ga tako to su
prosuli vodu na njega iz daljine, ne pribliavajui mu se,
303 Nije napisao u rkopisu uptpunjenje (njegova djeca su ga ostavila pslje
njegove sm) kako bi maenje bilo ppuno.
201
zatim su ga odnijeli daleko od Mekke, naslonili ga na zid
te ga prekrili kamenjem."
3
0
A ono to se desilo njegovoj eni vidjeemo u objanjenju
sure El-Mesed.
"Propale su ruke Ebu Lehe ba i propao je."
Znaenje rijei TEBBET je: unitene su. Mukatil kae:
"Propast se specifno odnosi na ruke zato to se veina
poslova njima obavlja. Navodi se da se pod rukama
podrazumijeva on (njegova dua) ka to Uzvieni kae:
BIMA KADDEMET JEDAKE - ono to su tvoje ruke
uradile, odnosno, ono to si ti uradio. Kao to kau:
Pogodila gaje ruka vremena ili pogodila gaje ruka smrti .
VE TEBBE, odnosno, propao je (unitenje).
Kae El-Ferra': "Prvo je kletva protiv njega, a drugo je
vijest da je uniten kao to se kae: Unitio ga Allah,
unitenje.
"nee mu biti od koristi blago njegovo, a ni ono to je
stekao." Nije ga odbranilo od propasti koja ga je snala i
od Allaha kazna za ono to je sakupio od imetka i to je
stekao od zarade i ugleda.
Mudahid kae: "(a ni ono to je stekao) odnosno, a ni
djeca koju je stekao. Dijete ovjeka je njegova dobit
(sticanje )."
305
"ui e siguro u vatru rasplamsalu", to znai: Allah e
ga baciti u razbuktalu i rasplamsalu vatru, a to je vatra
dehennema.
3 El-Deza'u min dinsil-ameli, 1/51 .
3
0
5 Prnosi se o Ibn Mes'uda da je Allahov Poslanik, s. a v .s., kada je pzva
svoj nao u vjer, Ebu Lheb rkao: "Ako je istina ono t govor mj bri
ja se iskupit o vate na Sudnjem danu, mojim imetkom i djem."
Uzvini Alla je objavio: "nee mu biti o koristi blago njegovo, a ni ono t
je stekao."
202
KNJIGA O ZULUMARIMA
"i ena njegova koja spletkari", odnosno, bacit e i
njegovu enu u rasplamsalo vatru.
A ona je Ummu Demil bint Harb, sestra Ebu Sufana.
Nosila je granje i trje i bacala ga nou po putu kojim je
prolazio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. To je
miljenje i Ibn Zejda i Ed-Dahaka, Rebie ibn Enesa i
Murre el-Hamdanija.
A Mudahid, Katade i Es-Suddijj kau: "Ila je onda i
meu ljude i spletkarila. Arapi kau Hattab za onog kji
ogovara duge."
Seid ibn Dubejr kae: "Znaenje HAMMALETEL
HA TAB - nosaica drva je da je ona nosaica greki i
grijeha. Kao to Uzvieni kae: 'i grijehe svoje e na
leima svojim nositi."' Navodi se da je znaenje:
"Nosaica dva u vati." Kae Ibn Kesir: "Znai nosi drva
i baca ih na mua da mu njegovu patnju povea i bie mu
pomagaica u njegovoj patnji. "
3
06
"O vratu njenu bie ue od liine usukane."
EL-MESED jeste palmina lika u kome su se usukala uad.
Ed-Dahhak i drugi kau: "Ovo je na dunjaluku. Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, je prebacivala siromatvo i
teglila teret veui ue oko vrata. Allah ju je njim udavio i
unitio, a na Ahiretu to e biti ue od vate."
Mudahid i Urve ibn Zubejr kau: ''To je lanac od vatre
koji ulazi u njena usta i izlazi u njenom donjem dijelu."
Prenosi se od Es-Sevrija: "Lanac od vate ija je duina
sedamdeset arina."
Biljee Ibn Ebi Hatim i Ebi Zura' od Esme bint Ebu Bekr
da je rekla: "Kada je bilo objavljeno (Neka propadne Ebu
Leheb i propao je) dola je jednooka Ummu Demil
3 Tefsir In Kesir, 401 .
203
lelekajui sa kaenom u ruci i govorei: 'On kudi naeg
oca, njegova vjera nas poniava, ono to radi nas razdire.'
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je sjedio u
daiji sa Ebu Bekrom. I kad ju je Ebu Bekr vidio rekao
je: 'O Allahov Poslanie, dola je i ja se bojim da te ne
vidi. ' Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem: 'Nee me vidjet.' Uio je Kur'an i njim se zatitio.
Kao to Uzvieni kae: 'Kad ita Kur'an izmeu tebe i
onih koji u onaj svijet ne vjeruju, Mi zastor nevidljivi
stavimo. ' (El-Isra, 45) Prila je, stala ispred Ebu Bekra i
nije vidjela Allahovo g Poslanika. Rekla je: 'O Ebu Bekre,
ula sam da me je tvoj prijatelj kudio.' Rekao je: 'Ne, tako
mi Gospodaa Ka'be, nije te kudio.'
30
7
Okrenula je lea
govorei : 'Znaju Kurejije da sam ja kerka njihovog
poglavara (prvaka).'"
308
I u predaji Hafza El-Bezzaa na kraju stoji: "Kada je
otila, rekao je Ebu Bekr: 'Nije te vidjela?! ' Poslanik je
rekao: 'Melek me je zaklonio dok nije otila.'" Istinu je
rekao na Gospoda: "Oni koji se suprostavljaju Allahu i
Njegovom Poslaniku bie siguro najgore ponieni." (El
Mudadele, 20).
3 Istnu je reka Ebu Bekr. Poslaik, s.av.s., je nije kudio, ali je Uzvieni
Ala taj koji je objavio suru.
3
8
evkani kae: "El-Bezza ga bilje i kae: 'Ne znamo d ga iko sa bljim

senedom o ovog prenosi."' Fethul-Kar, 5/51 3. To je prdaja koju smo
spmenuli iza ove praje.
204
KNJIGA O ZULUMARIMA
23.
Propast sina Ebu Lehebovog
"Allahu moj, poalji na njega psa od Tvojih pasa."
Prenosi Tabri od Katade da je rekao: "Ummu Kulsum,
kerka Allahovog Poslnika, sallallahu alejhi ve sellem,
se udala za Utejbu ibn Ebi Leheba, ali nisu imali brane
odnose sve do Poslaikova, sallallahu alejhi ve sellem,
poslanstva. I kada su objavljene Allahove, delle anuhu,
rijei: "Neka propadne Ebu Leheb, propao je." (El-Mesed,
l ) Ebu Leheb je rekao svojoj dvojici sinova Utbi iUtejbi:
Ako ne razvedete kerke Muhamedove ja u vas se
odei . Njihova majka Bint Harb ibn Umejje (nosaica
drva) rekla je: Sinovi moji, razvedite se, one su vjeru
promjenile. I razveli su ih. I kada je Utejbe razve i
napustio
3
0
Ummu Kulsum, doao je Poslaniku, sallallahu
3 EI-Kaimi kae: "Rekao je E-
ihab: Historiari smataju vjerjnim

d je ima, prkle ga Allah, t sina: Muateb, Utba, koji su prmili Islam i
Utejba - najmlaeg i on je taj koga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kada je javno iskaza neprijateljstvo i vrijenje Poslaika. Vrio mu je
keru i raveo je." Ovo opvrgava miljenje onih koji kau daje onaj koga je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sllem, prkle bio Utb, jer Ute i njegov brat
su pimili Islam na d oslobnja Mekke i uestvovali su sa Poslanikom u
205
alejhi ve sellem, i rekao mu: "Ne vjerujem u tvoju vjeru"
ili "Napustio sam (razveo sam) tvoju kerku, ne dolazi mi
i neu ti dolaziti." Zatim je navalio na Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, i pocijepao mu koulju. Kada
je Utejbe krenuo ka
amu radi trgovine, Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, je rkao: "A ja molim Allaha
da na njega poalje Svog psa." A u predaji od Ibn Asakira
se prenosi: "Tako mi Boga, otii u do Muhammeda i
povrijediti ga vrijeajui mu Gospodara (Slavljen neka
je)." Krenuo je i doao Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, i rekao: "O Muham ede, poriem onoga koji se
pribliio i nageo pa je bio blizu koliko dva luka ili blie,"
pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allahu
moj, poalji na njega psa o pasa Tvojih."
U drugoj predaji stoji da je Utejb plunuo u lice
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, prouio dovu protiv njega:
"Allahu moj, poalji na njega psa od Tvojih pasa."
Ebu Talib je bio prisutan i on osjeti saaljenje zbog dove i
ree: "O sine brata mog, zar si ga morao ovako prokleti."
Utejb se vratio ocu i to mu ispriao.
3
1 0 Prenosilac kae:
"Ili smo dok nismo stigli u E-
arat (predio, mjesto u
amu izmeu Damaska i Poslanikovog grada), a to je

predio pun lavova. Svratili smo u samostan monaha i on
nam ree: "O skupino Arapa, ta vas je dovelo u ove
bitkaa na Hunejnu i Ta. Pogledaj u djelu Kefl-liai f kutubit-tfsiri
minel-evha o doktor Ehu Omera Nadi ibn Mahmuda El-Ezherja, st. 52,
53. I zbg toga smo ispavili ime u prdaji Ibn Asakira a Allau pripada
zahvaa
31
0
Tefsiri-Kurbi, 9/6253, a zvretak praje je: Rekao je Ehu Lheb: "O
sine, ta si rka?" Pa je spmnuo ta je reka. Rekao je: "
ta t je on
ogovoro?" Rekao je: "Allahu mj, paji na njeg psa o paa Tvojih." "O
sine mj, tako mi Boga, niko t o njegove kletve ztt ne moe." Tefsir Ibn
Kesir, sura En-Nem.
206
KNJIGA O ZULUMRIMA
krajeve, u kojoj se uvau lavovi kao to se stoka uva."
Ebu Leheb mu je rekao: "Vi znate koliko sam star i znate
vae dunosti prema meni, ovaj ovjek je prokleo mog
sina i tako mi Boga niko ga njegove kletve nee sauvati.
Pa skupite vae stvari u ovaj samostan i na njima prostrite
mom sinu. Zatim prostite oko stvari." I tako smo uradili.
Doao je lav i ponjuio naa lica i kada nije naao ono to
je htio da epa skoio je i naao se na stvarima. Ponjuio
je lice Utejbe i zatim ga jako udario apom i glavu mu
zgnjeio (smrskao). Rekao je Ebu Leheb: "Znao sam
zasiguro da od dove Muhammedove nee pobjei." I
tako glava koja je pljunula u lice Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, i u kojoj je jezik koji je
porekao Jedinog Allaha bi razmrskana. Nagrada je shodno
uinjenom djelu. Upozorenje ne moe izmjeniti
predodreenje (kader). Kada kader (odedba) nastupi vid
oslijepi. I kada se odreenje (kada) spusti prostor se sui i
ovjeku nisu dovoljni ni zemlja ni nebesa.
207
24.
Poodio ga grm s nebes i splio ga
Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je rekao:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je poslao
jednog svog prijatelja ovjeku koji je bio jedan od
glaveina dahilijjeta, da ga pozove u vjeru Allahovu.
Rekao je: Ko je tvoj Gospoda kome me poziva? Je li on
od gvoa? Je li od bakra? Je li od srebra? Je li o zlata?
Vratio se ovaj Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i
obavijestio ga o tome. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, ga je po drugi put poslao i on je to isto rekao.
Doao je Poslaniku i obavijestio ga o tome. Poslao ga je i
po trei put i on je to isto ponovio, nakon ega se ovaj
ponovo vratio Poslaniku, sallallahu aejhi ve sellem, i
ispriao mu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
je rekao: 'Zaista je Allah Slavljeni i Uzvieni na tvog
druga poslao grom koji ga je spalio.' Ovaj ajet je bio
208
KNJIGA O ZULUMARIMA
objavljen: 'On alje gromove i udara koga hoe i opet oni
raspravljaju o Allahu, a On sve moe. ' (Er-Ra'd,
1
3)."
3 1 1
Slanje gromova je dokaz srdbe Gospodara Uzvienog i
Slavljenog. Zbog toga se navodi u vjerodostojnim
hadisima da e kad s Smak svijeta priblii biti gromova,
kada se zlo proiri, dozvole vanbrani odnosi i rairi se
razvrat.
Prenosi se od Ebu Se'ida El-Hudrija da je rekao: Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Gromovi
e biti zaista kada se Smak svijeta priblii, da e ovjek
doi narodu i rei: Koga je prije vas u osvit grom
pogodio? Rei e: Pogodilo je tog i tog."
31
2
Prenosi Neim ibn Hammad u djelu El-Ften od Ebu
Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao: "Doi e vrijeme
kada neete moi nai kue da vas zatiti jer e ih
zemljotresi unititi, niti jahalice da vas na putevima
prenosi jer e ih gromovi unititi ."
311
Biljei ga EI-Bezza u djelu Kefui-Esta, 3/53 vjerodostojnim senedom
(Mu'd i-Nebijji, st., 4) o
ejha Mustafe ibn El-Udvija, Allah ga

uvao.
312 Penosi ga Ia Ae tekst je njegov. Prenosi ga Hakim slinim
rjeima i kae d je vjerostoja i d ogovaa Muslim
o
vim uslovima iako
ga ne biljei. Zehebi je rekao: "Ima je puzdan prenosilac, ali njegove hadise
nisu navoili dvojica ejhova (Buhaija i Muslim)." Pogledaj u djelu Ithafl
dema'a 21237, 238.
209
25.
Zemlja je odbila da primi njegovo tijelo
Prenosi se od Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, da je
ovjek pisao objavu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
a znao je Bekare i Alu Imran napamet. A kada bi neko od
nas znao napamet Bekare i Alu Imran bio bi cijenjen
meu nama. Pa je postao nevjerik (otpadnik) i pridruio
se muricima. I umro je. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, je rekao: "Zemlja ga ne prima." Iskopali su mu
grob i ukopali ga. Sutadan ga je zemlja izbacila na
povrinu. Zatim su mu ponovo iskopali grob i ukopali ga,
pa ga je zemlja sutradan ponovo izbacila na povrinu.
Zatim su mu iskopali grob i ukopali ga i zemlja ga je
sutradan ponovo izbacila na povrinu. Ostavili su ga tako
izbaenog. Enes kae: "Ebu Talha me je obavijestio da je
doao u zemlju u kojoj je umro i nali su ga izbaenog."
Ebu Talha je upitao: "
t je s ovim?" Rekli su: "Mnogo

puta smo ga ukopali, ali ga zemlja nije primila." Drugim
rijeima je rekao Enes: "ovjek je bio kranin i primio
Islam. Nauio je napamet El-Bekare i Alu Imran i pisao je
objavu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa se vratio
kranstvu. Govorio je: Muhammed zna samo ono to mu
210
KNJIGA O ZULUMARIMA
ja napiem. Allah ga je usmrtio i ukopavali su ga.
Sutradan ga je zemlja izbacila. Rekli su: Ovo je uinio
Muhammed i njegovi prijatelji i iskopali su ga zato to je
od njih pobjegao i bacili su ga van groba. Iskopali su mu
grob duboko u zemlji, koliko su mogli i sljedei dan
zemlja ga je bila izbacila. Otkrili su (shvatili su) da on
nije od ljudi i bacili su ga."
3
1
3
313 Hadis je vjeroostoja. Prenosi ga Buhaija, 361 7; Muslim, 2781 i dgi.
Korisno zapaanje: Pouka pre govor o estini kane Uzvienog Allaha
prma otpa vjee i objanjava mudizu o obavjest Poslaika, sallallahu
alejhi ve sellem o stvaom dogaaju kojeg nije vidio i prije nije uo, a izmeu
nega i Poslanika je bila ogromna rjina Pogleaj u Es-Sahihu min
kisasin-Nebijj, 436 o prfesor Meddija Fethi Es-Sejjida
211
26.
Stavio je nogu na Poslanikov, sallallahu alejhi ve
sellem, vrat i vrat mu je bio odsjeen
To je nesretnik Ukbe ibn Ebi Mu'ajat, koji je vrijeao
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i uradio
ono to niko uradio nije. Stavio je svoju nogu na vrat
najistijeg stvorenja - Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, i za kaznu vrat mu je bio odsjeen. Ibn
Ishak kae o zarobljenicima Bedra
3
1
4
i o Ukbi ibn
Mu'ajetu i kako je ubijen: "Rekao je Ukbe kada je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naedio da
ga ubiju: 'Ko je za djecu o Muhammedu?1
3
1
5
'Vatra' -
odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem." Ubio
gaje Asim ibn Sabit ibn Ebi El-Eflah.
Isto je rekao i Musa ibn Ukbe u svojim pohodima. Kada
mu je priao Asim ibn Sabit, radijallahu anhu, odnosno
kada ga je htio ubiti, rekao je Ukbe: "O skupino Kurejija,
314 Ub je uestvova u bici na Be sa murcima i pao je u zabljenitvo
muslimana zaeno sa ostalim zabljenicima
315 Onosno ko e brinut o njegovoj djei pslie njega
212
KNJIGA O ZULUMRIMA
zato da budem ubijen izmeu svih koji su ovdje?" "Zbog
svog neprijateljstva prema Allahu i Njegovom Poslaniku."
Hammad ibn Seleme kae, prenosei od Ata'a ibn Es
Saiba od E-
abija da je rekao: Kada je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, naredio da se ubije Ukbe rekao
je Ub: "Za izmeu Kurejija da mene ubije, o
Muhammed?" Rekao je: "Da. Da li znate ta mi je ovaj
uradio? Doao mi je, a ja sam bio na seddi iza mekami
lbrahima. Stavio je nogu na moj vrat i pritisnuo je. I nije
je digao sve dok nisam pomislio da e mi oi iskoiti .
Drugi put je doao i donio iznutrice ovce i bacio ih na
moju glavu, a ja sam bio na seddi . Dola je Fatima i
oistila to s moje glave."
U dugoj predaji stoji da je rekao Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem: "Zar e me izmeu ovih ubiti?" Rekao
je: "Da, zato to si mi pljunuo u lice." Uzvieni Allah je
objavio o Ukbetu: "Na dan kad nevjerk prste svoje
bude grizao govorei: Kamo sree da sam se uz
Poslanika pravog puta drao, kamo sree, teko meni, da
toga i toga z prijatelja nisam uzeo, on me je od Kur'ana
ovratio nakon to m je priopen bio. A jtan ovjek
uvijek ostavlja na cjedilu." (El-Furkan, 27-29)?1
6
316
Ovo navoi Sujut u djelu Ed-Durrul-Mensur i pripisuje ga In Merdeviju;
Ebu N'aim u djelu Ed-Delailu i njegov laac prnosilacaje vjeroostojan.
ejh
Mustaa ibn EI-Udvij kae: Ganciju z vjeroostojnost ovog laca
pnosilaca daje Sujut. (Mu'dizatun-Nebijji, st. 4).
213
27.
Da me Muhammed pljune, ubio bi me (Ubejj ibn
Ha lid)
Ako bi itao o njemu ili uo njegovo ime, glas iz dubine
srca bi dozvao govorei: "Utjeem se Allahovim
potpunim rijeima od zla koje je stvorio." Zaista je ovaj
nevjerik jedan od voa zablude i poglavara nevjerstva,
koji su na dnu dehennema. (Utjeemo se Allahu od
njega). Ko je Ubejj ibn Halef i kakva je negova pria?
Ibn Ishak kae: Ubejj ibn Halef bi sretao Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u Mekki i govorio
bi: "O Muhammede, ja imam zatitu, konja kojeg tovim
svaki dan jednim ferekom kukuruza.
3
1 7
Na njemu u te
ubiti." A Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi
rekao: "Ne, nego u ja tebe ubiti, ako Bog da."
Prolazili su dani, toak vremena se vrtio i dolo je vrijeme
kada su se muslimani sukobili sa muricima na Bedru.
Pobjeda je bila saveznik muslimana i ponizili su
3
17
Ferku ili Ferekun je mjer koja dostie 19 mena a neki kau 12 mena, a
mena je teinska mjer o dva ra
214
KNJIGA O ZULUMARIMA
mnogobotvo i njegove poborike. I kada je dola bitka na
Uhudu Ubejj ibn Halef poelje da obistini svoje obanje i
da ubije Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na konju
kojeg je gojio radi toga. Ibn Ishak kae, opisujui dogaaje
bitke na Uhudu: Kada se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sdlem, popeo na brdo Ubejj ibn Halef ga je sustigao
govorei: "Ne spasio se ja ako se ti spasi." Neki rekoe:
"O Allahov Poslanie, da ga napadne neko od nas?"
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: "Pustite
ga." Kada mu se pribliio, Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, uzeo je koplje od Harisa ibn Es-Summe i
neki navode, kao to je do mene doprlo, da kada ga je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo, podigao se da
smo se svi oko njega razili. ak su se i dlae na devi
nakostijeile kada je juruo. Zatim mu je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, krenuo u susret i
pogodio ga u vrat. Od uboda se nekoliko puta estoko
tznuo, a zatim odjurio.
3
1
8
Kada se vratio svom narodu, ranjen Poslanikovim
kopljem, ali ne puno, rekao je: "Tako mi Allaha,
Muhammed me ubi. " Rekli su mu: "Tako nam Allaha,
srce te izdalo. Tako nam Allaha, nije ti nita." Rekao je:
"On je u Mekki rekao: 'Ja u ubiti tebe' i tako mi Boga, da
me pljune, ubio bi me." I ovaj nesretnik je bio jedini koga
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ubio
svojim plemenitom rukom.
3
1
9
Umro je i otiao u vatu.
"Daleko bili stanovnici dehennema ognjenog."
3
2
0
U drugim predajama stoji da ovaj Ubj ibn Halef, kada je
uboden, nije mu potekla k iz uboda. Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, nas je obavijestio da je ovaj nesretik na
31
8
El-Bidajetu ven-Nihajetu, 433, 34.
319 Silsiletu Meail-Islami-Uud, 163.
3
20
EI-Dezau min dinsil-ameli, 11261 , 262.
215
dnu dehennema. Prenosi se od Abdullaha ibn Omera,
radij allahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik,
sallalahu alejhi ve sellem: "Ko ga bude uvao (namaz)
bie mu svjetlost i dokaz i spas na Sudnjem danu. A ko ga
ne bude uvao nee imati svjetlo niti dokaz niti spas na
Sudnjem danu. I bie na Sudnjem danu sa Faraonom,
Karunom, Hamanom i Ubejje ibn Halefom."
3
2
1
Prenosi se od Ibn Mes'uda, radij all ahu anhu, da je rekao:
"ovjek koji e imati najteu patnju na Sudnjem danu
jeste ovjek koji je ubio vjerovjesnika ili onaj kojeg je
Poslanik ubio ili ovjek koji zavodi ljude bez znanja ili
slikar koji slika kipove."
3
22
Zar pameti imaju oni koji se usuuju da daju fetve bez
znanja i oni koji dozvolj avaju pravljenje kipova pod
izgovorom da su ljudi danas siguri od njihovog
oboavanja. Gospodo, ovaj vjerodostojni jasni hadis
govori da nema idtihada kada imamo jasan tekst (iz
Kur'ana i sunneta). Muslimanu nije dozvoljeno da die
svoj glas iznad Poslanikovog glasa, jer e u suprotnom
njegova djela propasti i on e na Ahiretu biti s onima koji
su propali.
321
Pnosi ga A a lanac prenosilaca je dobar i Ibn Hibban u svom
Sahihu i Taeri u El-Evsatu i u El-Kebiru.
322
Hadis je haen. Prenosi ga Ahmed u Musnedu i Tabri i tekst je njegov.
Pogledaj u Sahih p brjem 100.
216
KNJIGA O ZULUMARIMA
28.
Allah, Silni i Uzvieni, te ponizio!
(Abdullah ibn Kum'ej)
Je li vam poznato ovo ime? On je jedan od neprijatelja
Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Ima pria o njemu i Allahovom Poslaniku na Uhudu. Ibn
Hader kae: Skup onoga to predaje spominju da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zadobio posjekotinu
lica, slomio mu se zub, povrijedio mu se obraz i donja
usna s unutranje strane. To su povrede koje su ga snale
od Ibn Kume je.
323
A Ibn Hi am biljei hadis od Ehu
Se'ida El-Hudrija da ga je Abdullah ibn Kum'ej povrijedio
po obrazu tako da su se dva obrua (halke) od njegovog
ljema zarila u obraz.
Abdurrahman ibn Zejd kae: Prenosi se od Dabira da je
onaj koji je pogodio Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, na Uhudu i povrijedio mu lice rekao:
Ovo ti je od mene, aja sam Ibn Kum'ej. Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Allah te ponizio!"
323 Fethul-Bari, 7/431 . In Haer je priao ta se desilo Poslanu, sallalahu
alejhi ve sllem, u bici na Uhudu.
217
Otiao je svojoj porodici, krenuo je za svojom stokom.
Stigao je na vrh planine, uao meu stoku. Jaac ga je
pritisnuo, nabo ga na rogove i guruo ga sa vrha planine
da se sav slomio.
Taberani prenosi hadis od Ebu Umame da je rekao:
Abdullah ibn Kum'ej je pogodio Allahovog Poslaika,
sallallahu alejhi ve sellem, na dan Uhuda, posjekao mu
lice i slomio mu zub i rekao: "Ovo ti je od mene, a ja sam
Ibn Kum'ej." Pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao briui k sa lica: "
ta ti je, ponizio te
Allah!" Allah je na njega poslao divljeg jarca. Udarao ga
je rogovima sve dok ga nije isjekao na komadie. To je da
bi ga ponizio i osvetio Svog Poslanika.
Od Ebu Hurejre se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Poveala se
Allahova srdba na narod zbog onog to su uinili
Njegovom Poslaniku (pokazujui na zub) i Allahova
srdba se poveala na ovjeka kojeg je Allahov Poslanik
ubio na Allahovom putu."
3
2
4
3
2
4 Sa, prenose ga Buaja i Muslim.
218
KNJIGA O ZULUMARIMA
29.
Poslanik je naredio da mu se glava razbije sa
dva kamena
Prenosi se od Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, da je
rekao: U vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, idov je nasruo na robinju i uzeo joj srebro koje
je bilo na njoj i razbio joj glavu. Njena porodica ju je
dovela Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a
ona je bila na izdisaju i nije mogla govoriti. Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Ko te je
ubio? Taj?" - pitajui za onoga koji je nije ubio. Glavom
je dala znak govorei ne. Rekao je Enes: Spomenuo je
drugog ovjeka koji je nije ubio i ona je dala znak glavom
govorei ne. Pa je rekao: "A taj ?" - spominjui njenog
ubicu. Ona je kimnula glavom govorei da. Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naredio da mu se
glava razbije sa dva kamena. U drugoj predaji stoji: Drao
gaje dok nije priznao i glavu su mu razbili kamenjem.
32
5
325 Penosi Buhja 5295; Muslim, 1672 i dgi. Es-Sau min kisasin
nebiji, 6&6.
219
Pouke i poruke prie
l . U ovoj prii oituje nam se nivo ugleda, asti i
dostojanstva koje su uivali prvi muslimani. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je kaznio idova isto onako
kako je on napastvovao enu muslimanku. A danas,
koliko se ljudi zakolje i djece ubije i koliko je ena kojima
se ast oduzme, a na nama se ni dlaka ne pomie, niti trun
ljubomore osjetimo. Gdje je naa ljubomora? Gdje je naa
ast? I gdje je naa mukost?
2. U prii nam se oituje da se ovjek ubija radi ene i d
se ena ubije radi ovjeka.
3. Dozvoljeno je pitati povrijeenog: Ko te je ranio? A
korist pitanja jeste da se zna optueni i da se za njim
taga. I ako prizna nad njim se izvrava ubistvo, a ako
porekne, uzima se njegova rije uz zakletvu i ne kanjava
se samo sa iskazom onog koji je povrijeen.
220
KNJIGA O ZULUMRIMA
30.
Propast Ebu Dehla - faraona ovog um meta
Ebu Dehl je jedan od velikih voa zablude.
Suprostavljao se islamskoj da'vi u njenom samom
poetu. Bolno je patio muslimane, ubio je cjenjenu
Sumejju bint Hajjat, majku Ammara ibn Jasira, zaivi joj
koplje u njenu utobu, a estoko je patio i Abdullaha ibn
Mes'uda.
I ovaj nasilnik se na tome nije zaustavio nego trud nije
alio pokuavajui da ugasi svijetlo islama i da uniti
nastalu islasku dravu i da ponizi muslimane. On je
podstaknuo murike na rat protiv muslimana i stao je na
elo hiljada boraca koji su bili sa punom ratnom spremom
i opremom. Rekao je svoju poznatu izreku: "Tako mi
Boga, neemo se vratiti dok ne povratimo Bedr, tada
emo sjeliti t dana, zaklati devu, najesti se hrane, napiti
se vina i robinje e nam svirati i pjevati i da Arapi uju o
nama i naem pohodu i naoj skupini. Tako da nas uvijek
potuju." Ovo je rekao kada je Ebu Sufan ibn Harb
pokuao da ih odvrati od borbe sa muslimanima, kada je
njegova karavana umakla rukama muslimana.
221
Ebu Dehl je bio uporan u neprijateljstvu i uzoholio se,
kao to kae Kur'an: "l ne budite kao oni koji su da s
pokau svijetu, nadmeno i grada svoga izali, da bi od
Allahovog puta odvraali. A Allah dobro zna ta oni
rade. I kada im je jtan lijepe njihove postupke
predstavio." (El-Enfal, 47, 48).
Kada je Poslanik, sali allahu alejhi ve sellem, saznao za to
krenuo je sa tristo tinaest svojih ashaba. Otpoela je bitka
kao to historija navodi. I muslimani su ispisali najdivnije
epove o junatvu i rtvi. I murike glave su popadale po
zemlji pod udarcima vjerika, a meleki su sili da
uestvuju sa onima koji vjeruju u Jedinog Allaha,
Muhammedovim, sallallahu alejhi ve sellem, ashabima da
saine pobjedu onako kao to je Kur'an opisao.
I navodimo jedan od dogaaja bitke, dogaaj koji se tie
Ebu Dehla. Buharija prenosi od Abdurrahmana ibn Avfa,
radijallahu anhu, da je rekao: Bio sam u borbenom redu
na dan Bedra. Kada sam se okrenuo, i na desnoj i na
lijevoj strani vidjeh jako mlade momke. I kao da se nisam
mogao osloniti na njihovo prisustvo, kad mi jedan od njih
dvojice ree, krijui se od svog druga: "O amida, pokai
mi Ebu Dehla." Rekao sam: "O sine brata mog, ta e sa
njim uiniti?" Rekao je: "Zavjetovao sam se Allahu da,
kad ga vidim, da u ga ubiti ili u biti ubijen." I drugi mi
je isto rekao krijui se od svog druga. Rekao je: "I nita
mi nije bilo drae nego to sam se naao medu takvom
dvojicom ljudi, pa sam im ga pokazao. Nasruli su na
njega kao dvojica orlova dok ga nisu ubili. Oni su
Afrainovi sinovi." Kamo sree da svoju djecu odgajamo u
ovoj snazi i da u njih usaujemo duh borbe na putu
Uzvienog Allaha i ljubav ka susretu sa All ahom i enju
za dennetom, umjesto to ih odgajamo da slijepo slijede
222
KNJIGA O ZULUMARIMA
zapad udaljavajui se od svog identiteta i obiljeja nae
vjere.
U dva Sahiha se navodi hadis od Enesa d je rekao: Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko e
vidjeti ta se desilo sa Ebu Dehlom?" Ibn Mes'ud je
rekao: "Ja u Allahov Poslanie." Otiao je i naao ga
izudarana od dvojice Afrainovih sinova tako d se bio
skoro ohladio. Ibn Mes'ud ree: "Uzeo sam ga za bradu i
rekao: Ti si Ebu Dehle." Hafz u El-Fethu je rekao,
3
2
6
a
mislio je: "Ti si ubijen (gotov) o Ebu Dehle! " Obraao
mu se na taj nain rugajui mu se i svetei mu se zato to
ga je u Mekki muio na najgori nain. Ebu Dehl je
rekao: "Zar ima veeg ovjeka od onog kojeg ste ubili?"
ili je rekao: "kojeg je ubio njegov narod?"
A Buharija prenosi od Ibn Mes' uda da je doao Ebu
Dehlu i rekao mu: "Je li te Allah ponizio?" Rekao je:
"Za ima veeg ovjeka od onoga kojeg ste ubili?"
Prenosi se od Ibn Ishaka od Ebu Ubejde od Abdullaha da
je rekao: "Kada sam doao do Ebu Dehla leao je mrtav
na zemlji. Na njemu je bio ljem i pored njega dobar ma,
a u mojim rukama je bio slab ma. Poeo sam da udaram
njegovu glavu maem i da se sjeam kako me je udarao
po glavi u Mekki, dok mi ruke nisu oslabile. Uzeo sam
njegov ma, podigao glavu i rekao: Je li nas snala srea
ili nesrea? Zar nisi ti na obani iz Mekke.
32
7
Ubio sa
ga i doao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao
mu: Ubio sam Ebu Dehla. Rekao je: Allah osim kojeg
drugog boga nema? Traio je da se zakunem t puta.
Zatim je sa mnom krenuo prema njima i pozvao ih."
328
326
Fetul-Bai, 7/342.
3
27
Na obai -Abulla ibn Mes'ud je bio oban u Mekki.
328
E
J
-
m
ezau min dinsil-aeli, 1/248 i ono to slije, preneseno iz El
Bidajetu ven-Nihajetu.
223
Njegova patnja u kaburu - prokleo ga Allah
l. Biljei Taberani od Abdullaha ibn Muhammeda ibn
Mugire (on nije vjerodostojan) od Malika ibn Mugavila,
od Nafa ibn Omera da je rekao: "Dok sam iao Bedrom
ovjek je izaao iz rupe u rupu, a na vratu mu je bio lanac.
Zovnuo je: O Abdullah, napoji me. Doao sam Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, brzo i obavijestio ga o tome.
Rekao je: 'Jesi li ga vidio?' Rekao sam da jesa. Rekao je:
'Allahov neprijatelj Ebu Dehl i takva mu je kazna sve do
Sudnjeg dana."'
32
9
2. Biljei Ibn Ebu Dunja od Halida od E-
a'bija da je
ovjek rekao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem:
"Naiao sam pored Bedra i vidio ovjeka kako izlazi iz
zemlje, a drugi ovjek ga udaa kukastim tapom dok ne
nestane u zemlji. Zatim ponovo izae i ovaj isto uini sa
njim, vie puta." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, je rekao: "To je Ebu Dehl ibn Hiam koji se tako
kanjava do Sudnjeg dana."
330
Istinu je rekao na Gospodar Slavljeni: "I tako emo Mi
kazniti sve one koji se pohotama previe odaju i u dokaze
Gospodara Svoga ne vjeruju. A patnja na onom svijetu
bie uistinu bolnija i vjena." (Ta-Ha, 1 27).
3
2
9 Ehvalui-Kuburi o Ibn Redeba, 3/57. Penosi ga Tara u djelu EI
Evsatu, ali u lancu penosilaca je i Abullah ibn Muhamed ibn EI-Mugire
koji nije vjeroostoja.
33
0
Ibid.
224
KNJIGA O ZULUMRMA
31.
Kazna onih koji po zemlji nered ine
Prenosi se od Seida ibn Ebi Ab, od Enesa ibn Malika,
radijallahu anhu, d je skupina ljudi iz plemena Akl i
Urejna dola Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, i rekli mu: "O Allahov Poslanie, ivjeli smo u
gradu i tikad nismo boravili na selu i smatramo daje grad
nezdra\ . " Allahov Poslanik, sali allahu alejhi v e sellem,
im je naredio d izvedu nekoliko dva i da piju njihovo
mlijeko i mokrau. Ali oni su ubili pastira Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sllem, i otjerali deve.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je posla
ljude d im se odsjeku ruke i noge i povad oi. Ostavili
su ih takve u pustinji dok nisu umrli.
Katade kae: uli smo d je ovaj ajet objavljen radi njih:
"Kazna za one koji se bore protv Allaha i Poslanika
Njegova i koji nered na zemlji ine jeste d budu ubijeni
ili razapti ili da im se unakrs i ruke i noge odsjeku ili d
se iz zemlje prognaju. To im je pninje na ovom
svijetu, a na onom svijetu eka ih patja velika. Ali ne i za
225
one koji se pokaju prije nego to ih se domognete. I znajte
da Allah prata i daje Milostiv." (El-Maide, 33, 34).
A hadis prenosi Muslim.
Ibn Abbas je rekao za dumske razbojnike: "Ako ubiju i
uzmu imetak treba da se ubiju i razapnu, a ako ubiju, a ne
uzmu imetak teba da se ubiju, ali ne i razapnu. A ako
uine put nesigurim, a ne uzmu novac, onda se protjeraju
iz zemlje."
Ulema se razila: Da li treba da se razapne iv i da se tako
ostavi dok ne umre uskrativi mu hranu i pie ili se ubija
strijelom ili neim drugim? Ili da se prvo ubije pa onda
razapne kao opomena i stavaljanje do znanja drugima koji
nered ine? I da li da bude razapet tri dana pa se skine ili
da se ostavi razapet dok mu gnoj ne potee? U svemu
tome je razilaenje.
33
1
331 Tefsi In Kesi, 281 .
226
KNJIGA O ZULUMARIMA
32.
Zavretak El -Asa ibn Vai la, koji je proivljenje
smatrao lani m
Kae Uzvieni: "ovjek kae: Zar u kad umrem zbilja
biti oivljen? A zar se ovjek ne sjea da smo ga prije
stvorili, a da nije bio nita? I tako mi Gospodara tvoga, Mi
emo njih i ejtane sakupiti i zatim emo ih dovesti da
oko dehennema na koljenima klee." (Merjem, 66-68).
Prenosi se od Seida ibn Dubejra, od Ibn Abbasa,
radijallahu anhuma, da je rekao: El-As ibn Vail je uzeo
kost iz Bathe (doline), zdrobio je rukom i rekao
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Zar e
Allah oivjeti ovo nakon to je uni teno (zdrobljeno)?"
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"Da, Allah e te usmrtiti, zatim e te oivjeti i zatim te
baciti u dehennem."
Rekao je Ibn Abbas: "Objavljeni su ajeti kraja sure Ja
Sin."
33
2
332 Sa. Biljei ga Hakim u Mustedreku, 2429 o Amra ibn Avna o
Haima Rekao. je daje vjerostojan p uslovima dvojice ejhova, ai ga nisu
227
S'd Jusuf Mahmud ebu Aziz
Ovo nije bio prvi put da s ovaj nevjerik uzdie iznad
Allahove moi. Prenosi Buharija i drugi od Mesruka od
Hababa (Ibn El-Ereta) da je rekao: "Bio sam kova
(pravio maeve) u predislamskom dobu (dahilijetu). El
As ibn Vail mi je bio duan i doao sam mu taiti dug.
Rekao je: Neu ti dati dok ne uznevjeruje Muhammeda.
Rekao sa: Neu uznevjervati ak ni kada t Allah
usmrti i zatim proivi. Rekao je: Pusti me dok ne umrem i
oivim, pa e mi biti dato blago i djeca i onda u ti dug
isplatiti. "
333
Zatim je objavljeno: "Zar nisi vidio onoga
koji u dokaze Nae ne vjeruje i govori: Zacijelo e mi biti
dato bogatstvo i djeca! Ili je on budunost prozreo ili je o
Milostivog obanje primio?" (Merem, 77, 78).
Ibn Abbas kae o Allahovim rijeima: "EMITEHAZE
'INDER-RAHMANI 'AHDA - ili je od Milostivog
obeanje primio. Rekao je: Nema boga osim Allaha
oslanjaj ui s na to, a znaenje je: Ili je od Allaha uzeo
obanje ili je rekao da nema drugog boga osim Allaha pa
da mu tim oprostim." A navodi se da je znaenje: Ili je
uinio dobro djelo pa se on tome nada.
"Nijedno, Mi emo ono to on govori zapisati i patnju mu
veoma produiti. " (Merem, 79).
Ajeti i hadisi koji govore o proivljenju
Ajeti i hadisi koji govor o proivljenj u tijela poslije smrti
su mnogobrojni i prostor je tijesan da bi se svi pobrojali.
zbiljeili. Pogle u Es-Saui-Musneu min Esbabin-Nuzul o jha
MukbilaEI-Va'ija st. 174.
33 Prnos ga Buharja i Muslim. Prnosi ga tor i Trzi koji kae daje
hais doba i vjetja.
228
KNJIGA O ZULUMARIMA
Navodimo primjere:
Uzvieni kae: "Poslije e se u rog po dugi put puhnuti i
oni e, odjednom, ustati i ekati." (Ez-Zumer, 68).
Uzvieni kae: "Bie to samo jedan glas i oni e svi pred
Nama biti prisutni." (Ja-Sin, 53).
Uzvieni kae: "Za ovjek misli da kosti njegove neemo
sakupiti . Hoemo, Mi moemo stvoriti jagodice prsta
ponovo." (El-Kijame, 3, 4).
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Ja sam
najugledniji od Ademovih potomaka. Na Sudnjem danu
prvi sam iji e se kabur otvoriti, prvi sam zagovorik i
prvi ije se zauzimanje prihvata." Prenosi ga Muslim.
334
I Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Vi ete
biti sakupljeni bosonogi, goli i neobrezani, zatim je
prouio: 'Onakve kakve smo prvi put iz nita stvorili tako
emo ponovo iz nita stvoriti, to je obanje Nae. Mi
smo doista kadri to uiniti. ' (El-Enbija', 1)."
335
Al1ahova mudrost i pravda iziskuju da Allah poivi Svoje
robove kako bi ih nagradio za ono to su uradili. Allah je
stvorio sva stvorenja da ga oboavaju i poslao im je
Poslanika, objavio knjige objanjavajui im nain na koji
e ga oboavati. Ima robova koji su se drali pokorosti
Allahu i rtvovali sebe i svoj imetak na tom putu. A ima i
onih koji su odbili da se dre pokorosti Allahu i bili
nepokori i razvratno ivjeli. Za poslije toga prilii da
umre pobonjak i pkvarenjak, a da Allah ne nagradi
dobrim onoga koji je dobro ivio i dobro inio i zlom
onog koji je inio zlo.
334 Pglavlje Falu nesbin-Nebiii, 24 178.
335 La pla mu je vjeroja, mutefekun 'aejhi.
229
"Zar emo muslimane sa nevjericima izjednaiti?
ta
vam je, kako rasuujute?!" (El-Kalem, 35, 3
6
).
336
Zaista, zalutali nevjerici su ti koji misle da je svemir
stvoren uzalud i bez smisla, ne iz mudrosti, i da nema
razlike u sudbini vjerika koji ini dobro i nevjerika koji
nered ini i izmeu sudbine onih koji su se grijeha klonili
(bogobojaznih) i sudbine grijenika.
"Mi nismo uzalud stvorili nebo i Zemlju i ono to je
izmeu njih, tako misle nevJerici, pa teko nevjericima
kad budu i vatri." (Sad, 27).
3
7
33
6
El-Kijametul-Kubr o doktora Omera El-Ekara, st. 86.
33
7
Ibid.
230
KNJIGA O ZULUMARIMA
33.
Odbio je da se pokori naredbi Allahova
Poslanika, sal lallahu alejhi ve sellem, i ruka mu
se oduzela
Prenosi Muslim u svom Sahihu od Seleme ibn El-Ekve'a,
radijallahu anhu, da je ovjek jeo kod Allahovog
Poslanika, sali allahu alejhi v e sell em, lijevom rukom pa je
rekao (Poslanik): "Jedi desnom rukom." Odgovorio je:
"Ne mogu. " Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree:
"Nee ni moi . Samo ga je oholost sprijeila da jede
desnom rukom." Seleme dalje pripovijeda: "Nije je
podigao do svojih usta."
Ruka mu se oduzela zbog oholosti nad sunnetom
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i zbog
Poslanikove kletve. I da je jeo desnom rukom i slijedio
Poslanika u beznaajnoj naredbi ne bi ovaj protivnik
Poslanikove naredbe zasluio ovu kletvu radi koje mu se
231
rka ukoila. Ovaj hadis objanjava vanost Sunneta u
Islamu i upozorava na njegovo zapostavlanje ili nemar u
njegovom sprovodenju ili njegovo podcjenjivanje. Kao
to se u dananjem vremenu deava od strane onih koji
viu danonono ismijavajui ga i postavljaju njegovo
sprovoenje kao kaenje za spoticanje na putu da've.
(Slavljen neka si, ovo je velika potvora). Ovaj prethodni
hadis sputava ruke podrugljivaca koji odbijaju izgled
Poslanika, sa11a11ahu alejhi ve seHem, i oponaaju strance
u njihovoj odjei, jelu i piu. I put nevjerika im je blii
od puta njihovog Poslanika. A AUahu se alimo!
Vanost Sunneta u Isl amu
l . Uzvieni kae: "Neka se pripaze oni koji postupaju
suprotno naeenju Njegovu da jh iskuenje kakvo ne
stigne ili da ih patnja bolna ne snae." (En-Nur, 63).
2. Uzvieni kae: "Ono to vam Poslanik da, to uzmite, a
ono to vam zabrani ostavite." (El-Har, 7).
3. Tirmizi biljei od Enesa ibn Malika, radijallahu ahu,
da je rekao: Allahov Poslanik, sali allahu ale j hi v e sellem,
mi je rekao: "O sinko, ako moe da osvane i da zanoi,
a da ti u srcu nema neiskrenosti (ljutnje) ni prema kome,
uini to", zatim je rekao: "O sinko, to je moj sunnet (put) i
ko zavoli moj put zavolio je i mene. A ko me zavoli bie
sa mnom u dennetu."
Dokazi za to su mnogobrojni, a ono to smo naveli je
dovolno za one koji ele uputu.
232
KNJIGA O ZULUMARIMA
Velianje Sunneta kod pbonih prethodni ka
l . Omer ibn Abdulaziz, Allah mu se smilovao, je rekao:
"Niko se ne smije suprotstaviti sunnetu kojeg je potvrdio
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem." ('Ilamul
Muvekki'ine od Ibn Kajjima, 2/282).
2. Prenosi se od Ebu Katade da je rekao: "Ako bude
govorio sa ovjekom o sunnetu i on kae: Ostavimo ovo i
drimo se Allahove Knjige - znaj d je u zabludi."
(Tabkatu, Ibn Sa'd, 7/1 84).
3. Ebu Bekr Es-Siddik, radij allahu anhu, je rekao: "Nisam
osavio nita to je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, radio, a da po tom nisam radio. I ja se bojim ako
ostavim neto od njegovih naedbi da ne skrenem." Ibn
Batta je ovo prokomentarisao rijeima: "Ovo je moja
brao Es-Siddik koji se boji za sebe od skretanja ako bi
uradio neto suprotno onome to je njegov Poslanik,
sail allahu ale j hi v e sellem, radio (naedio). Pa ta treba da
bude sa vremenom u kojem su ljudi
poeli da se rugaju
svom Poslaniku i njegovim naedbama i koji se hvale tim
to mu se suprotstavljaju i koji ismijavaju njegov Sunnet.
Molimo Allaha da nas sauva zablude i da nas spasi
runih djela."
338
4. Imam Ez-Zehebi kae: "Ako vidi onog koji govori i
uvodi novotaju da kae: Ostavimo Knjigu i ahad hadise i
drimo se razuma znaj daje on Ebu Deh1 ."
33
9
33
8
Ta'zimus-sunneti ve Mevkifus-selef mimen adaha ev istehezze bi j-in
minha o Abullaha Kajima Es-Sedejbaija, str. 2.
339 Sijer e'aamin-nubla, 4472.
233
5.
afja kae: "Muslimani su se sloili da kada neko

jasno raspozna sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, ne treba da ga napusti radi iijeg
miljenja."
34
0
6. Ahmed ibn Hanbel kae: "Ko odbije hadis Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, on je na ivici propasti ."
(Tabekatul-Hanabile, 2/1 5)
7. Hafz u djelu El-Feth je spomenuo da Ibn Abdul-Ber
biljei dobrim senedom od Ebu Davud da je bio na brdu i
da je na obali uo ovjeka koji je kihnuo i zatim se
zahvalio Allahu. On je zatim iznajmio amac za dirhem i
doao do onog to je kihnuo i rekao mu: "Allah ti se
smilovao" i zatim se vratio. Upitali su ga za to. Rekao je:
"Moda mu se dove primaju." Kada su otili da spavaju
uli su nekog da govori putnicima lae: "Zaista e Ebu
Davud kupio dennet od Allaha zajedan dirhem. "
3 1
8. Kada je Ebu Bekr E-
ibli
34
2
bio na samrti rekao je
svom slugi: "Jednom sam bespravno uzeo dirhem, pa sam
zbog toga njegovom vlasniku dao sadake hiljadama
dirhema, i pored toga nita moje srce ne zaokuplja vie od
toga." Zatim je naredio da ga abdesti . Abdestio ga je, ali
mu nije poeljao bradu. E-
ibli je digao svoju ruku, a

jezik mu se ve bio oduzeo i prstima prolazio kroz bradu.
Pogledaj Allah ti se smilovao stepen uvanja jednog od
obiaja islama ovog dobrog roba a to je obiaj (prolaenje
prstiju kroz bradu) i nije ga zaboravio ak ni u trenucima
smrti. Razmisli !
34 I'alemul-muvek'ine, 2/282
34
1
Es-Sulukul-idtimaii o ejha Hasana Eiuba, str. 36. biblioteka El-Kuds
citirajui Fethul-Bari.
342 Jedan od sufjskih ejhova iz
ib\e u Horsau. Bio je ima, spminju s

njegovi kerameti. Njegovu biogrju je napisa Ibn Kesir (pgledaj njegovu
biograju i spmenutu priu u djelu El-Bidajetu ven-Nihajet, 6277, 278).
234
KNJIGA O ZULUMARIMA
9. Prenosi se od S alema ibn Abdullaha ibn Omera da je
Abdullah ibn Omer rekao: uo sam od Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kae: "Ne
branite svojim enama da idu u damiju kada za to trae
dozvolu od vas." Pa je Bilal ibn Abdullah rekao: "Tako
mi Allaha, zabraniemo im." Pa mu je priao Abdullah i
ukorio ga na ruan nain. Nisam ga uo da tao kori
(vrijea) nikada. Rekao je: "Ja ti govorim ono ta je rekao
Allahov Poslanik, a ti kae mi emo zabraniti."
343
A u drugim predajama stoji da se Ibn Omer, radijallahu
anhu, s njim posvaao i nije sa njim progovorio do smrti .
Pogledaj samo, Allah te sauvao, kako su cijenili govor
njihovog Poslanika i potovali nje
ove naredbe i srdili se

ako se naue. Uporedi kakvi su bili oni i ovo vrijeme! ! !
Propis za onog ko se ruga i l i ismijava neemu iz
vjere
Imam Ez-Zehebi, Allah mu se smilovao, je rekao
(Korisno zapaanje koje se odnosi na miljenje ljudi):
ta
je to nevjerstvo (kuf) i ono to je ulema potvrdila. Ako se
bude rugao jednom od Allahovih imena ili Njegovoj
naredbi ili obeanju ili prijetnji - nevjerik je. I ako kae:
"Ako mi Allah ovo naredi - neu to uraditi" - nevjerik
je. "Ako bi kibla postala na ovoj strani" - nevjerik je. I
ako mu se kae: Ne ostavljaj namaz jer e te Allah
siguro kazniti i kae: "Ako me kazni zbog namaza i
pored onog to me snalo od bolesti i nedaa, nepravdu bi
mi uinio" - nevjerik je. I ako kae: "Da meleki i
poslanici kod mene to svjedoe, ne bi povjerovao" -
343 Pnosi ga Muslim u svom Sahihu.
235
nevjerik je. I da mu se kae: Odrei nokte, to je uistinu
sunnet i kae: "Neu ja to uiniti iako je sunnet" -
nevjerik je. I da kae: ''Taj je u mojim oima poput
idova"
344
- nevjerik je. I ako kae: "Uistinu je Allah
sjeo za pravdu ili ustao za pravdu" - nevjerik je.
345
Na drugom mjestu s navodi: "Ko kae muslimanu nedao
ti Allah da ti se dobrom zavri ili Allah ti vjeru oduzeo" -
nevjerik je.
I navodi se takoer: "Ko zatrai zakletvu ovjeka i
htjedne da se zakune Allahom i kae: Hou da se zakune
razvodom - nevjerik je." I1i kae: "Da je taj i taj
poslanik, ne bi mu povjerovao" - nevjerik je. I ako bi
klanjao bez abdesta ismijavajui se i smatrajui to
dozvoljenim - nevjerik je. I ako kae: "Snaga i mo
pripadaju samo Allahu, ne moe se zatiti" - nevjerik je.
I ako kae: "Ne bojim se Sudnjeg dana" - nevjerik je. I
ako sjedne na uzviicu oponaajui hatiba i postave mu
pitanja ismijavajui se, ili da jedan kae: anak popare
bolji je od nauke - nevjerik je.
346
I ako se iskua
nedaama i kae: Uzeo si mi
34
7
imetak i djecu, ta to
radi? - nevjerik je. I ako udari svoje dijete ili slugu i
ovjek mu kae: Za nisi musliman? I on kae: "Nisam",
namjero - nevjerik je. I ao poeli da Allah ne zabrani
blud ili ubistvo ili nepravdu - nevjerik je.
34A taj vjek bud muslima.
3
5
Zto to je Uzvienog Allaa po s Njegovim stvonjima i rka:
ust, sjeo, a jasan tekst to nije naveo.
3 Oo ukazuje na uvaavanje nauke i uenjaa i d s ne omalovaavaju i
enjuju, p pp.
1 Onosno, orjui s Allau.
236
KNJIGA O ZULUMRIMA
Zatim je Ez-Zehebi rekao: "I bojim se za svakog roba da
mu ove stvai ne istgnu iman i ne uvedu ga u vjenu
vatru."
3
4
8
34 Poglej kjigu EI-Kear o Ez-Zehija (Veliki grije brj 41 Et kzib
bil-kar, s maim izmen).
27
34.
Propast Musejleme Kezzaba
Uzvieni kae: "Na Sudnjem danu vidjee pocrela lica
onih koji su o Allahu lai govorili. A zar u dehennemu
nee biti boravite oholih." (Ez-Zummer, 60).
Uzvieni kae: "Ko je nepravedniji od onoga koji lai o
Allahu iznosi ili koji govori: Objavljuje mi se, a nita mu
se ne objavljuje ili koji kae: I ja u rei isto onako kao
to Allah objavljuje" (El-En'am, 93
)
.
Uzvieni kae: "Ima li nepravednijeg od onoga koji o
Allahu izmilja lai . Oni e pred Gospodara svoga biti
dovedeni, a svjedoci e rei : Ovi su izmiljali lai o
Gospodaru svome! Neka Allahovo prokletstvo stigne
mnogoboce." (Hud, 1 8).
Musejlema Kezzab (laac) -je laac iz Jemame. Lano je
tvrdio da je poslanik u vrijeme Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sell em. Allah ga je ocrio i osramotio
njegovom lai. Zatim je poeo da bunca rijei koje su
izazivale smijeh i podugivanje i tvrdio je da je to Kur'an
koji se objavljuje sa nebesa! ! !
238
KNJIGA O ZULUMARIMA
Naprimjer: "O abe keri dvije abe, istile se
Niti vodu muti niti onog koji je pije spreava
Glava ti je u vodi, a trup u blatu."
"Tako mi sijaica usjeva, etalica ita, i vijalica penice, i
meljaice mliva, i pekaice hljeba, i spravljatljive popare,
i gutaice zalogaja, izoblienih i debelih. Nadmaili ste
beduine i nisu vas pretekli gradani. Pratilac vam je pa ga
ugostite i donesite vijesti o smrti pa ga utjeite."
"Tako mi tamne noi i snanog vuka . . . " i tako dalje do
kraja ovog smijenog blebtanja.
Amr ibn El-As je doao kao izaslanik u vrijeme svog
dahilijjeta kod Musejleme. Musejlema mu je rekao: "
ta
je sada objavljeno naem dugu?" Amr mu je rekao:
"Objavljena mu je kratka i rjeita sura." Upitao ga je:
"Koja je?" Odgovorio je: "Objavljeno mu je VEL-ASR
(Tako mi vremena)." Musejlema je razmiljao jedan
sahat, zatim je podigao glavu i rekao: "I meni je
objavljena slina njoj ." Amr je rekao: "Koja je to?"
Musejlema je citirao: "O krtico, o krtico, ti zaista rovi i
izranja, a tvoji putevi su rupe i brazde." Zatim je rekao:
"
ta misli, o Amre?" Amr je rekao: "Tako mi Allaha, ti

siguro zna aja znam da ti lae." Historiari navode da
je oponaao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. uo je
da je Poslanik, sali allahu al ej hi v e sellem, pljunuo u bunar
koji je zatim obilovao vodom. Onda je Musejlema pljunuo
u buna koji je kasnije potpuno presuio, a u drugoj .
predaji stoji: "Voda bunaa je postala gorka i slana. Uzeo
je abdest i tom vodom zalio palmu koja se kasnije osuila.
Doveli su mu djeae da ih blagoslovi, on ih je potrao po
glavi. Neki od njih su oelavili, a neki poeli da tepaju
(kusaju)." Navodi se da je uio dovu ovjeku kojeg su oi
zabo lile. Potrao ih je i ovaj je zatim oslijepio.
239
Ovaj prokletnik je stigao u Meinu i doao je Allahovom
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sllem, je stao pored njega i uo ga da
govori: "Ako mi Muhammed da da budem nasljednik
poslije njega - ja u ga slijediti." Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, je rekao: "Da mi zatai ovaj tap
(palmin tap u njegovoj ruci) ne bi ti ga dao. A ako ode
(ne primivi Islam) Allah e te ubiti i vidim da si ti uistinu
onaj koji mi je u snu prikazan." Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sllem, je u snu vidio da su mu na
rukama dvije narukvice od zlata i to ga je zabrinulo. Allah
mu je u snu objavio da ih puhne i kad je puhnuo odletjele
su. Protumaio ih je kao dvojicu laaa koji se pjaviti,
a to su: Stanovnik Sane
34
9 i stanovnik Jemame. To se i
desilo. Oni su nestali i nestale su njihove lai.
to se tie
EI-Esveda, on je zaklan u svojoj kui, a to se tie
Musejleme, Allah ga je ubio rukama Vahi ibn Herba.
Pogodio ga je kopljem i preklao ga kao to se deva kolje.
Ebu Dedana ga je udario p glavi i raspolutio je. To s
desilo u sred njegove kue u Hadikatul-mevti (Parku
smri).
3
5
0
Prije njega su ubijena dva njegova vezira
Muhkem ibn Tufeil i Er-Ridel ibn Utfa. Buharija prenosi
da je Musejlema naisao Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem: "U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog.
Od Musej leme, Allahovog poslanika Muhammedu
Allahovom Poslaniku. Spas neka je na teb. A zatim, ja s
tobom u ovom uestvujem. Tebi pripadaju gradovi, a
meni sela (a prnosi se da je napisao, vama je pla zemlje,
a nama pola), ali Kurejije su naod koji hoe vie. "
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je napisao:
"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Od
349 To j El-Eve El-Ani, pkle ga Alla.
35 Bilo je t u bici n Jem.
240
KNJIGA O ZULUMARIMA
Muhammeda, Allahova Poslanika Musejlemi lacu. Spas
neka je na onog koji slijedi uputu. A zatim, sao Allahu
pripada zemlja, daje je u nasljedstvo onome kome hoe od
Svojih robova, a nagrada pripada bogobojaznima." Kada
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio,
Musejlema otpoe tvrditi da je nakon Poslanikove smrti
njemu pripalo poslanstvo. Obmanuo je svoj narod i oni
mu se pokorie. Allah nije htio da ga ostavi nakon smrti
Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, veje odmah
na njega poslao jednu od Svojih sablji i glasnika smrti
koji mu je rasporio stoma i rascijepio glavu. Allah mu je
duu odmah u vatru poslao. Lo je to zavretak.
35
1
351 E-Bidjet ven-Nihet 6345.
241
35.
Propast Hujejje ibn Ahtaba - poglavara
idovskog plemena Benu Nadir
Hujejje ibn Ahtab je glava idovske zmije, poglava
idova Benu Nadir koji su pokuali da ubiju Poslanika,
sallallahu aejhi ve sellem, bacajui na njega kamen. Ali
Allah, delle anuhu, je omeo spletku nevjerika i spasio
Svog Poslanika El-Emina. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, ih je otjerao iz Medine nakon to im je posjekao
palme i spalio kue. Kao to kae Uzvieni: "To to ste
neke palme posjekli ili ih da uspravno stoje ostavili -
Allahovom voljom ste uinili, zato da On nevjerike
ponizi. " (El-Har, 5). Radost nisu osjetili poslije
progonstva pa su se povezali sa okolnim plemenima i
pomou svake varke su se trudili da uestvuju u upanju
korena muslimana. Na elu im je bio prokleti idov
Hujejje ibn Ahtab koji je bio razlog za krenje ugovora
sklopljenog izmeu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
i idova Benu Kurejza, koji je diktirao zajedniku
odbranu Medine u vrijeme napada bilo kojeg neprijatelja.
To se desilo u bici na Hendeku. I kada je Allah presudio
idovima Benu Kurejza d im se pobiu ljudi i oduzme
242
KNJIGA O ZULUMARIMA
imetak, protjeraju ene i djeca, ovaj prokletnik je bio u
njihovim utvrdama i jaao njihovu snagu i podsticao
njihovu energinost. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
ih je izveo skupinu po skupinu i poodsjecao im glave.
Bilo ih je oko osamsto - devesto.
35
2
To je trajalo sve dok
ih nisu pobili. Doveli su Hujejja ibn Ahtaba, a na njemu je
bio ruiasti ogrta koji je poderao sa svih strana, a onda
zakrpio da mu se ne oduzme, a ruke su mu bile svezane
konopcem za vrat. Kada je pogledao u Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Tako mi
Allaha, ne krivim sebe to sam ti bio neprijatelj , ali onaj
koji napusti Allaha bie na cjedilu ostavljen." Zatim je
priao narodu i rekao: "O ljudi, nita runo u Allahovoj
odredbi: Knjiga, kader i boj. Allah ga je propisao
Israelianima." Zatim je sjeo i glava mu bi odsjeena.
Debel ibn Devval Es-Sa'lebi kae:
353
ivota t, ni Ibn Ahtab sebe korio nije

Ali onaj ko Allaha iznevjeri bie ponien.
Borio bi se dok mu dua ne iznemogne
udio bi slavu stii, ali je nikad ne stie.

Ovo su idovske varke u svim vremenima i ono to se
danas dogaa je najbolji primjer toga.
ejh Muhammed Gazali kae: "Nain idova u krenju

ugovora koje su sklopili nekad i sada ini nas potuno
sigurim da su oni narod koji nikad ne ostavlja svoju
podlost. I da oni uvaju ugovore sve dok se ti ugovori ne
sukobe sa njihovim ambicijama, koristima i strastima. I
kad prestanu da ih upuuju na haram, odbace ih s
352 El-Bidajetu ven-Nihajetu, 3/278.
353
O
je Ibn Dva iz plemena Benu Sa'leb ibn Sad ibn Zejban ibn Begid
ibn Rejs ibn Gata. Bio je idov i prea je na Isla. Pogledaj priu u EI
Bidajetu ven-Nihajetu, 31281 .
243
prezrenjem. Kad bi magarac ostavio svoju riku i zmija
svoje ugrize, idovi bi ostavili krenje ugovora. Kur'an je
upozorio na ovu runu osobinu idova i ukazao na to da ih
je ova osobina pretvorila u ivotinje, a ne ljude, i kae:
"Najgora bia kod Allaha su oni koji poriu, oni koji nee
da vjeruju. Oni s kojima ti ugovore sklopi, pa oni svaki
put, ne bojei se posljedica, kre ugovor svoj." (El-Enfal,
5 - 5
6
).
354
35 Fus-siri, s. 324, 325.
24
KNJIGA O ZULUMRIMA
36.
Stigla me Sa'dova kleta
Prenosi se od Dabira ibn Semure, radij allahu anhu, da je
rekao: Poali se narod Kufe Omeru ibn El-Hattabu,
radijallahu anhu, na Sa'da (Sa'd ibn Ebi Vekas). Omer ga
je smjenio i postavio Ammara, radijallahu anhu Opet su
se alili na Sa'da pa su ak rekli da ne klanja ispravno.
355
Poslao je po njega i rekao: "O Ebu Ishak, ovi tvrde da ne
klanja propisno." Sa'd je rekao: "Tako mi Allaha.
to se
mene tie ja sam im klanjao namaz Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, i nita o namaza oduzimao
nisam. Jaciju klanjam prva dva rekata due, a druga dva
krae." Omer mu je rekao: "To je tvoje miljenje, o Ebu
Ishak. " (Tako ti misli o sebi). Poslao je sa njim ovjeka
ili vie ljudi u Kufu. Pitali su stanovnike Kufe o njemu i
nisu izostavili ni jedan mesdid. Jedan ovjek, koji s
zove, Usam ibn Katade je rekao: "Kad si nas u boj
pozvao, Sa'd nije iao u boj s voj skom, i nije plijen
355 Onosno ne klaja onako kao je Poslaik, sallallau alejhi ve sllem,
naio. Ovo je kjnja izmiljotna i ptvora na asnog ahaa
245
pravedno dijelio, i nije pravedno sudio." Sa'd je rekao:
"Tao mi Allaha, uiu dovu za t stvari: Allahu moj, ako
Tvoj rob lae Ti uini da ga drugi vide i da se o njemu
uje, produi mu ivot, poveaj mu siromatvo i izloi ga
iskuenjima." Kae prenosilac: "Poslije toga kada bi ga
neko upitao, rekao bi : Stari ovjek na kuanj ama, stigla
me Sa'dova kletva."
Abdullah ibn Umejr kae: "Ja sam ga vidio kada su mu
obrve bile pale na oi od staosti , a presretao je na
putevima robinje i opipavao ih."
356
356 Vjerstjna praja Biljee je Buhwija Muslim i Bejheki.
246
KNJIGA O ZULUMARIMA
37.
Allah joj je grob uinio isp njenih nogu
U vrijeme vladavine Emevija desio se dogaaj Seidu ibn
Zejdu, a on je jedan od desetorice kojima je obean
dennet. O tom dogaaju je narod Jesriba dugo nakon
toga priao. Urva bin t Uvejs je tvrdila da je Seid ibn Zejd
prisvojio dio njene zemlje i pripojio ga svojoj zemlji. To
je ponavljala meu muslimanima i neprestano o tome
priala. Poalila se Mervanu ibn El-Hakemu i onim u
Medini . Mervan mu je poslao ljude da sa njim o tome
razgovaraju. Ashabu Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, bi teko i on ree: "Oni misle da joj ja
nepravdu inim. Kako da joj inim nepravdu? uo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kae:
Ko nepravedno uzme pedalj zemlje na Sudnjem danu e
mu se natovariti sedam zemalja.
35
7
Allahu moj, ona samo
lano tvrdi da sam joj ja nepravdu nanio i ako bude lagala,
oduzmi joj vid i baci je u njen bunar zbog kojeg me je
optuila. I na vidjelo iznesi moju nevinost to e pokazati
357 Hais je sahih. Penosi ga Muslim u knjizi EI-Mesaka, pglavlje Tahrimuz
zulmi.
247
muslimanima da joj ja nisam nepravdu nanio." Iza toa
nije dugo prolo kada je potekla bujica kroz El-Akik
58
kao nikad do tada i granica oko koje su se prepirali bi
otkrivena. Muslimanima se pokazalo da je Seid istinu
govorio. ena poslije toga nije ivjela due od mjesec
dana, kada je oslijepila i dok je obilazila tu svoju zemlju
upalaje u svoj buna.
Abdullah ibn Omer je rekao: "Dok smo bili djeca sluali
smo ovjeka kako govori drugom: Allah te oslijepio kao
to je El-Ervu oslijepio."
3
58
El-A-dlina u Men kz koju tk bjic.
248
KNJIGA O ZULUMARIMA
38.
Allah mu je sramotu otkrio i ruku mu odsjekao
Navodi se u knjizi od hafza Ibn Kesira, Allah mu se
smilovao, El-Bidajetu ven-Nihajetu, da se Eajun ibn
Dabi'a El-Medai popeo do nosiljke na devi (odnosno do
Aie, radijallahu anhu) u vrijeme bitke El-Demel s
namjerom da je pogleda. Bio je veliki spletkao. Rekla je
(u sebi): "Allah te prokleo." Rekao je: "Allaa mi, vidim
samo bijelo-rumenu enu." Rekla je: "A11ah t raotkrio,
odsjekao ti ruku i pokazao tvoje stidno mjesto (avret)."
Ubijen je u Basri, razapet je, oeena mu je ruka i baen
je go u jednu od ruevina Ezda.
3
9
Neko je lijepo rekao:
Kad te vrijeme svojom estinom pogodi
I nesrea i nevolja te zadese
Gospodau svom zavapi jer On je blizu
Od ile kucavice onome ko Ga zove blii je
uva se d te mazluma stjela ne zgodi
I znaj da za njegovu dovu zastor ti ne nagodi.
359 E-Bidajet ve-Nihajet, 511 .
249
39.
Ko me vidi neka nikome nepravdu ne nanese
Neko je rekao:
3
6
0
Vidio sam ovjeka odsjeene ruke do
ramena koji je vikao: "Ko me vidi neka nikome ne uini
nepravdu." Priao sam mu i upitao ga: "Brate, kakva je
tvoja pria?" Rekao je: "Brate moj, moja. pria je udna.
To je zato to sam bio pomaga nepravednika. Vidio sam
jednog dana ribara koji je ulovio veliku ribu. Riba mi se
jako dopala. Priao sam mu i rekao: Daj mi ovu ribu.
Rekao je: Ne dam ti je, ja za njenu vrijednost uzima
hranu mojoj djeci. Udario sam ga i silom mu uzeo ribu te
otiao s njom. Dok sam tako iao i nosio je, ujela me je za
palac. Kada sam je donio kui bacio sam je iz ruke. Palac
me je zabolio i osjetio sam tako jaku bol da itavu no
nisam zaspao. Ruka mi je natekla. Kad je svanulo otiao
sam doktoru i poalio mu se na bol . Doktor je rekao: Ovo
je poetak gangrene. Odsjeci palac ili emo morati itavu
ruku odsjei.
3
6
1
Odsjekao sam pala. Zatim me je ruka
zabolila tako da nisam mogao ni spavati ni mirovati. Rekli
36 Ov priu spminu Ima Ez-Zehebi u djelu EI-Kebair, str. 12, Veliki
jeh broj 26; i Ibn Haer u djelu Ez-Zevair, 2.
1 U djelu Ez-Zevadir stoji: "Ovo je petak gagene, osjeci ga ili
obuhvait cijelu r." 212.
250
KNJIGA O ZULUMARMA
su mi : Odsjeci aku. Ja sa je odsjekao. Bol se proirio i
u podlakticu i bolilo me tako jako da nisam mogao
mirovati.
36
2
Poeo sam da zovem u pomo od jakog bola.
Rekoe mi: Odsjeci je do lakta. I odsjekao sam je. Bol se
proirio i u miicu (nadlaticu). Zabolila me je vie nego
prije. Rekoe mi : Odsjeci je do ramena jer e se u
suprotnom proiriti po cijeiom tielu. Odsjekao sam je.
Neki ovjek me je upitao:
ta je razlog tvog bola? Pa sam

mu ispriao o ribi . Rekao mi je: Da si u poetku vratio
ribu njenom vlasniku i da si od njega halala traio i da si
ga zadovoljio ne bi te bol snala i ne bi ti dio tijela bio
odsjeen. Idi sada njemu i trai mu halal prije nego to bol
dospije u tvoje tijelo. Rekao je: Traio sam ga po gradu
dok ga nisam naao. Pao sam na njegove noge ljubei ih i
plaui, govorei mu: Prijatelju moj, tako ti Allaha,
molim te da mi oprosti. Upitao me je: Ko si ti? Rekao
sam: Ja sam onaj koji ti je uzeo ribu silom. Ispriao sam
mu ta mi se desilo i pokazao sam mu ruku. Zaplakao je
kada ju je vidio. Zatim je rekao: Brate moj, ja sam ti
halalio kad sam te vidio u ovom iskuenju. Rekao sam:
Prijatelju moj, tako ti Allaha, jesi li me prokleo kad sam ti
je uzeo? Rekao je: Jesam. Rekao sam: Allahu moj, zaista
je ovaj nadjaao moju slabost svojom snagom i nasilno mi
uzeo ono ime Si me opskrbio pa pokai mi Svoju mo na
njemu. Odgovorio sam mu: Prijatelju moj, Allah ti je
pokazao svoju mo na meni i ja se kajem Allahu
Uzvienom to sam bio u slubi nasilja. Nikad mu vie
neu stati na vrata niti mu pomaga biti dok sam god iv,
ako Bog da."
362
U djelu Ez-Zevadim stoji: "Nisam mogao spavati niti mirvati o estine
boli."
251
U prii je veliko upozorenje onome ko pomae zulum
(nepravdu) i da se dove onog kome je nepravda nanesena
primaju.
Abdullah ibn Selam kae:
363
"Kada je Uzvieni A1lah
stvorio stvornja i kada su stali na svoje noge i podigli
glave rekli su: O Gosp, s kim si ti? Uzvieni je
odgovorio: Sa onim kome je nepravda nanesena dok mu
se njegovo pravo ne vrati."
Mekhul Ed-Dimiki kae:
364
"Na Sudnjem danu zovnue
melek: Gdje su nasilnici i njihovi pomagai? Niko ko im
je tintu prinio, nalio u tintaicu i olovku zailio i ono to
je iznad toga nee ostati da sa njima nee biti slavljeno.
Bie sakupljeni u sanduke od vatre i bie baeni u
dehennem."
363 Abullah ibn Selam je i Hae. Jedan je o idovskih sveenika koji je
preao na Islam. Jean je o pomaka Jusufa ibn Ja'kuba, as. Pea je na
Islam kada je Pslanik, sallallahu alejhi ve sllem, doao u Medinu.
Uestvova je sa Omerm u osloju Kuds Um je u Medini 43.
hidtke gone. Tefsir vel-Mufessirn o doktor E-Zhbija
3 Mekhul E-Dm je mufija i uenjak Daa EI-Mizn, 4177.
252
KNJIGA O ZULUMARIMA
40.
Kad je umirao vidio je dva brda od vatre
Prenosi se od Malika ibn Dinara
365
da je rekao: "Doao
sam kod komije koji je bio na samrti. Govorio je: Dva
brda od vate! Dva brda od vate! Rekoh:
ta to kae?
Rekao je: "O Ebu Jahja, imao sam dvije vage na kojima
sam zakidao. Ustao sam i poeo udarati jednu o drugu.
Rekao je: "O Ebu Jahja, kad god udari jednu o drugu ovo
postaje vee i ee. Umro je u svojoj bolesti."
366
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se bojao pjave
zakidanja na vagi u svom ummetu, jer je ova pojava jedan
od razloga ekonomske propasti i vladanja nepravde.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "O skupino
muhadira! Ako budete stavljeni na kunju sa pet stvari,
utjeem se Allahu da ih ne doivite. Nije se pojavio
razvrat u jednom narodu i oni ga javno inili, a da se
365 Mai ibn Dina- pznati najesnik, jakog imaa, velike pbnosti. Bio
je uenjak, zd pbjak, je je sao ono to je zo. Um je 127 h.g.
A navoi se i dga gona Tehzibut-Tehzib, 1014.
36 Pnosi ga Imam Ez-Zehebi u djelu El-Keba, st. 276 i Ibn Haer u E
Zvair, 11.
253
meu njima nije proirila kuga i bolest koje nisu bili
prisutne kod njihovih prethodnika. I nisu zakidali na vagi
i kantaru, a da ih nisu snale gladne godine, estoka
oskudica i nepravednost vladara prema njima. I nisu
prestali davati zekat svojih imetaka, a da im se nije
uskratila kapljica sa neba. A da nije ivotinja nikada im
kia ne bi pala. I nisu prestali kriti ugovore sa Allahom i
Njegovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a d
Allah vlast nad njima nije dao njihovom neprijatelju iz
drugog naroda koji je uzeo dio onog to su oni imali. I ne
budu li njihove voe sudile po Allahovoj Knjizi i davali
prednost onome to je Allah objavio, Allah e stvoriti
neprijateljstvo meu njima."
36
7
Pouku uzimajte o ljudi ! ! ! Zaista je nagrada shodna
uinjenom djel u! ! !
367 Has je dbar. Prnose ga Ibn Made i Ebu N'ajm u djelu El-Hiljetu.
Busiri je rekao u djelu Ez-Zeva'hid: "Ovaj hadis je doba da s ra p njemu."
Prenosi ga Hakim i kae da je vjeroostojna isnada Sa njim se sloio i Ez
Zehebi. A Albanije rekao daje hasen. Sahihatu, 10.
254
KNJIGA O ZULUMARIMA
41.
Jezik vage soji na mom jeziku
Neki od prethodnika rekao je: "Svjedoim za svakog koji
vaga i mjeri da e u vatru jer tu niko ne moe biti
pravedan, osim koga Allah sauva od nepravednosti ."
3
68
Neki od njih je rekao: "Uao sam kod bolesnika koji je
bio na samrti i poeo sam ga podsjeati na ehadet, ali
njegov jezik ga nije izgovarao. Rekao je: Brate moj, jezik
vage je na mom jeziku, spreava me da ga izgovorim.
Rekao sam: Tako ti Allaha, zar si na vaganu zakidao?
Rekao je: Nisam tako mi Allaha, ali nisam nikad zastao da
ispita tanost vage."
To je staje onog koji ne vodi brigu o ispravnosti njegove
vage, pa kakvo je stanje onog koji zakida na vagi. Istinu je
rekao Uzvieni Allah kada kae: "Teko onima koji pri
mjerenju zakidaju, koji pravu mjeru uzimaju kad od
drugih kupuju, a kad drugima mjere na litra ili na kantar
zakidaju. Kako ne pomisle da e oivljeni biti, na Dan
368
I djela El-Kebair o Ia Ez-Zehebija, str. 26. komentr Abul
Muhsin El-Bezza.
255
veliki, na Dan kada e se ljudi zbog Gospodaa svjetova
dii." (El-Mutaffun, 1-6).
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "U vejl
(dolina u dehennemu) e nevjerik padati etrdeset
godina prije nego to stigne do njegovog dna."
36
9
Neki prethodnik je rekao: "Teko onom ko proda dennet
ije je rrostastvo nebsa i Zemlja za zro koje
'
je
manjak
3
0 i teko onome ko kupi V ej l za zro koje uzme
kao viak."
371
Dobri prethodnici su smatali povjerljivost u kupvini i
prodaji jednim od najboljih ibadeta.
El-Fudajl je pogledao u svog sina, a on je imao obiaj da
pere robu prije vaganja (da se ne bi njena teina poveala
kupu) i rekao mu: "Ovo to radi je bolje od dva hadda
i dvadeset umri ."
To je zato to je vjera korektan odnos prema ljudima.
3 Prenosi ga I A Tin , Ham, a Ez-Zehebi ga je okaterisa
verostojnim i phvato ga Ibn Kesir kae: "Munker", 1/16.
3 0 Ibn Abusselam je rka d je k jeog za veliki grjeh -
konsenzusom. Pogleaj u djelu Ez-Zvair, 114.
37
1
EI-Kebair o Ez-Zhebija, 227.
256
KNJIGA O ZULUMARIMA
42.
Zaklan je u snu
Ibn Kajir navodi
3
7
2
od El-Kajrevanija da je on naveo u
svojoj knjizi El-Bustan od nekog prethodnika da je rekao:
"Imao sam komiju koji je psovao Ehu Bekra i Omera,
radijallahu anhura. Tog dana kada ih je najvie psovao ja
sam ga epao i on je mene. Otiao sam svojoj kui, jako
tuan i sjetan. Zaspao sam i preskoio veeru. Vidio sam
Allahov og Poslanika, sali allahu ale j hi v e seller, u snu i
rekao mu: O Allahov Poslanie, jedan psuje tvoje ashabe.
Rekao je: Koje roje ashabe? Rekoh: Ehu Bekra i Omera.
Rekao je: Uzmi ovaj no i njim ga zakolji. Uzeo sam no,
poloio ga na lea i zaklao ga. Vidio sam kao da je moje
ruka bila poprskana kivlu. Bacio sam no i spustio se na
zemlju da je obriem. Probudio sam se iz sna i uo vrisak
iz pravca njegove kue. Upitao sam: Kakav je ovo vrisak?
Rekli su mi: Taj je umro iznenada. Kad je svanulo otiao
sam i pogledao ga kad mu na vratu linije kao da je
zaklan! ! !"
37
2
Pneno iz kjige Nihajetz-Zalimin o Irhima El-Hazimie, l/39-.
257
Istinu je rekao Uzvieni Allah kada kae u hadisi
kudsijju: "Ko neprijatljski postupa prema Mom dobrom
robu, Ja mu objavljujem rat."
3
7
3
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Bojte se
Allaha kad spominjete moje ashabe i ne uzimajt ih
olahko poslije mene. Ko ih zavoli i mene je zavolio, a ko
ih zamrzi i mene je zamrzio. Ko ih vrijea i mene je
uvrijedio, a ko mene uvrijedi, uvrijedio je Allaha, a ko
uvrijedi Allaha - samo to ga nije usmrtio."
3
7
4
Ejub Es-Sahtijani je rekao: "Ko zavoli Ebu Bekra
sagradio je sebi svetionik, ko zavoli Omera ukazao mu se
pravi put. Ko zavoli Osmana osvijetlio se Allahovim
svjetlom, a ko zavoli Aliju uhvatio se za najvre ue
(vezu). A ko kae dobro za Allahove ashabe onda se liio
licemjerstva."
Imam Ez-Zehebi kae: "Ko ih napada ili psuje izaaoje iz
vjere i otpao je od muslimanske nacije." (El-Kebair od
Ez-Zehebija).
373 Hais je sahih. Penose ga Buhaija i Muslim.
374 Penose ga Ia Ahme i Timizi koji kae: "Oaj hais je haen-gaib",
51696.
258
KNJIGA O ZULUMARIMA
43.
Umro je kao to magarac krpaje
Pedesetih godina prolog stoljea na jednom od fakulteta
u arapskoj davi, jedan student je stao drei svoj sat i
zurei u njega. Vikao je govorei: "Ako Allah postoji
neka me onda ubije za sat vremena." Bio je to udan
prizor, prisustvovalo mu je mnotvo studenata i profesora.
Minute su brzo prolaile i kada je sat upotpunio svoje
minute studnt je istupio oholo i provokativno govorei
svojim kolegama: "Vidite li, da Allah postoji usmrtio bi
me! " Studenti su se razili. Meu njima je bilo onih
kojima je ejtan doaptavao (na zle misli navraao), bilo
je i onih koji su rekli: "Allah ga je, uistinu, ostavio do
odreenog roka iz Svoje mudrosti." Bilo je i onih koji su
klimali glavom i ismijavali ga. A to se tie spomenutog
mladia, otiao je svojoj kui sav sretan. Otiao je
kooperei se kao da je dokazao razumnim dokazom do
kojeg niko prije njega nije doao da Alla, Slavljen neka
je, ne postoji i da je ovjek stvoren uzalud, da nema
Gospodaa i da nema budueg ivota i da nee polagati
raun. Uao je u svoju kuu, a majka mu je bila spremila
rua. Otac je bio zauzeo svoje mjesto za stolom ekajui
259
ga. Mladi je potao u kupatilo i poeo da se umiva i da
pere ruke, zatim da se brie pekirom. Dok je to inio, pao
je na zemlju mrtav nepomian.
Da, pao je mrtav, a doktor u svom izvjetaju je potvrdio
da je razlog smrti bila voda koja je ula u njegove ui ! ! !
O tome j e rekao doktor Abdurezak Nefvel, Allah mu se
smilovao: "Allah je htio da on umre kao to magarac
umire." Nauka je dokazala da ma
f
aac i konj, ako im ue
voda u ui - umiru iste sekunde.
3
7
3
7
5 Dgaaj se desio na Univerztetu Ajnu-
er (oljopriv faultet).
Ovaj dogaaj je pma novine su o tome pisae i ludi ga pavali. E
Meelletul-aijjet, 1413. h.g.
260
KNJIGA O ZULUMRIMA
44.
Njae iz svog groba kao to njae magarac
Penosi El-Asbehani i drugi da je Ehu Abbas El-Essam
kazivao ovu predaju u prisustvu hafiza hadisa i nisu mu je
osporili. On prenosi da je El-Avam ibn Haveb rekao:
"Jednom sam doao u dio grada koji je bio u blizini
groblja. Kada je nastupila ikindija jedan grob se otvorio,
izaao je ovjek sa magaeom glavom i ljudskim tijelom,
zanjakao je t puta i zatim se grob nad njim zatvorio. U
blizini je bila starica koja je prela vunu. Jedna ena ree:
Vidi li tu staricu? Rekao sam:
ta je s njom? Rekla je:

Ona je majka ovog. Upitah:
ta je bilo s njim? Rekla je:

Pio je alkohol i kada bi odlazio majka bi mu govorila:
Sine moj, boj se Allaha, ne pij vino. Govorio bi joj :
Njae kao to njae magarac. Umro j e poslije ikindie i
svaki dan mu se grob otvara poslije ikindije, t puta
zanjae i zatim se grob nad njim zatvara."
3
7
6
376 Ez-Zvair o In Haer El-Hejsemije, 21 54. tpa Dal-has i Et
Tergib vet-Terib o Muzirje, 3/30.
261
Primjeri dobroinstva prema roditeljima
l. Prenosi se od Aie, radij allahu anhu, da je rekla: Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Uao
sam u dennet i u njemu uo uenje Kur'ana. Upitao sam:
Ko je ovo? Rekoe mi: Harisa ibn Nu'man." Rekao je:
"To vam je dobroinstvo, to vam je dobroinstvo."
377
O,
radijallahu anhu, je imao obiaj da biska glavu svoje
majke i d je hrani svojom rukom.
2. Muhammed ibn Munkader je stavljao svoj obraz na
zemlju i zatim govorio svojoj majci: "Stavi svoju nogu na
njega."
3
7
S
3. Kada bi Ebu Hurejre odlazio iz kue obukao bi svoju
odjeu, zatim bi stao na vrata svoje majke i rekao:
"Esselamu 'alejki ve rahmetullahi ve berekatuhu, o majko
(mir i spas neka su na tebe i Allahova milost i blagoslov).
I ona bi mu isto odgovorila. Onda bi rekao: "Da te Allah
nagradi zbog mene svaim dobrom to si me kao malog
gojila." I zatim ona kae: "I tebe sine moj, da te Allah
nagradi zbog mene svakim dobrom to ini dobro prema
meni u starosti . " Zatim bi odlazio i kada bi se vraao
govorio bi isto.
3
7
9
377 Lc pnosilaca mu je vjerostojan. Biljee ga Ae 61 51 ; Haim,
3/208 i drgi. (MEN FA TEHU BIRR U V ALIDEJHI, st. 19).
378 MEN FATEHU BIRRUVALIDEHI, st. 27, 28.
379 Ibid.
262
KNJIGA O ZULUMRIMA
45.
Allahova osveta za Njegove dobre robove
Prenosi se od Muhammed ibn S irina,
3
80
Allah mu se
smilovao, da je rekao: "Tavafo sam oko Kabe i uo
ovjeka da govori: Allahu moj, oprosti mi, iako mislim d
mi nee oprostiti. Rekao sam mu: O Allahov robe,
nikoga nisam uo da govori ono to govori. Rekao je:
Zarekao sam se Allahu da u, ako budem u prilici,
oaaiti Osmana. Kada je bio ubijen i stavljen na svoj
krevet u kui, ljudi su dolazili da ga vide i da se poselae.
Uao sam kao da hou da se poselamim i kada nikog od
ljudi nisam naao, podigao sam pokriva sa njegovog lica
i brade i oamario ga. Allah mi je osuio desnu ruku i
postala je nepomina." Ibn Sirin kae: "Bacio sam pogled
na njegovu ruku i vidio da je osuena." I Osman, trei
halifa, kome je nepravda bila uinjena, prepustio je
Allahu svoj sluaj i Allah je Svoju odredbu i odreenje
sproveo te uinio onog to mu je nepravdu nanio poukom.
A Allah je Silan i stogo kanjava.
38
1
Pusti neka stvari svojim tokom teku
I zakni uvijek rabat od svega
Jer, samo u teptaju nekom
38 Muhammed ibn Sirin - pja, Jet, sluga Enesa ibn Malika Zatka
je tdeset ashaa Ebu Avaa kae: "Vidio sam Muhamea ibn Sirina
jenput na pijai i niko ga nije vidio, a da nije spmenuo Uzvienog Allaha"
(Tahul-Islam, 3/317).
3
81
El-Bidajetu ven-Nihajetu o Ibn Kesira Pogledaj Taihut-Tari
(Nihajetuz-Zalimin, 3/26).
263
Allah mijenja stanja u druga.
Neko je spjevao:
Hej ti to u neznanju tumara slijepim
Dokle e runo smatrati lijepim
I od kada do kada e zaboravljati muke
Kad pred Allahom progovore noge i ruke
Od tebe uda, jer ako vidi
Ti ko' da se dati pravog puta stidi.
Neko ree:
Allah zna ta rob sniva
Ono to kae i ono to skriva
I ako ljude ubjedi da je prava kriva
Nee Onoga to zna sve to je bilo i to biva.
264
KNJIGA O ZULUMARIMA
46.
Tijelo mu s raspalo, a bio je iv
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Ko ne bude
milostiv prema ljudima, nee mu se Allah smilovati ."
38
2
Poslaik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Sao
zloinac bude lien milosti."
383
Neki pouzdani ljudi su mi rekli da se ovjek bavio sihrom
i radio zabranjene stvai, npr. rastavljanje branih drugova
i injenje ene ovjeku mrskom (odvratnom). inio je i
duge zabranjene stvai kao to je ulazak u toaet sa
Mushafom, kojeg je stavljao na noge kao obuu.
Utjeemo se Allahu! ! ! Ljudj kojima je zlo bilo naneseno
su ga proklinjali. Nebo je Kibla slabih i onih kojima je
nepravda uinjena.
U nekim knjigama stoji da Uzvieni rekao: "Moja srdba
se povea prema onom koji nasle ini onome koji nema
drugog pomagaa osim Mene."
3
Allahova kazna se ne otlanja od naoda zloinakog.
Toa vremena se okretao i to je vie staio njegovi
zloini su postajati tei . I konano, dolo je vrijeme da i
zloinac okusi gorinu patnje i da pije iz iste ae iz koje
je dugo vremena napajo Allahove robove. Allah ga je
stavio na kunju sa boleu koja ga je vezala za postelju.
Bolest se prelila preko njegove koe i napunila se gnojem
32 Hadis je vjeroostjan. Pnose ga Bua, Muslim i Tin z.
383 Isnad mu je dobar. Penose ga Ebu Davud, izvor je njegov i Tin z koji
kae d je has hasen; Ibn Hibba u Sahu, a ejh Albani kae d dobar
(Sahihu sunen Ebu Davud, 4133).
384 EL-Kebair o Ez-Zhebija, st. 21 1, koment d. U same Abul-Azima
265
i sukrvicom. Medicina je bila nemona pred njegovom
boleu. Postao je potpuno nesposoban i nepomian.
Dodir vode mu je bio uskraen. Smrad od njega se
proirio da su ga prolaznici na daljini od nekoliko metara
o kue osjeali. Poeo je jaukati i jadikovati. Njegova
patnja se oduila i pourivao je smrt i prieljkivao je, ali
je nije nalazio. Bio je izloen mukama i gutao je ae
patnje nekoliko godina. Smrt ga je dokrajila da bi stao
pred Onoga kome s raun polae i Koji ne umire.
O ti to sretan spava prvi dio noi
Znaj d e belaj i u zoru doi.
Istinu je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem: "Ko se ne smiluje, nee mu se smilovati ."
Muttefekun alejhi.
266
KNJIGA O ZULUMRIMA
47.
Dibril, alejhis-selam, je prevrnuo dvorac na one
koji su u njemu bili
Prenosi se od Vehba ibn Munebbeha,
3
8
5
Allah mu se
smilovao, da je rekao: "Jedan vladar, silnik, sagradio je
dvorac i izdigao ga. Pored dvorca je jedna siromana
starica sagradila kolibu kako bi se u nju sklonila. Jednog
dana silnik je izaao na jahanje i kruio oko dvorca.
Ugledao je kolibu i upitao: ije je ovo? Rekli su mu: Od
siromane starice koja se u nju sklonila. Naredio je da
srue kolibu. Staica se vratila i ugledala sruenu kolibu.
Rekla je: Ko ju je sruio? Staica je podigla glavu prema
nebu i rekla: Gospodau, ako ja nisam bila prisuta, pa
gdje si Ti bio? Allah je naredio Dibrilu da prevme
dvorac na one koji su u njemu i on ga je prevmuo."
386
Navodi se: Kada su Halid ibn Bermek i njegov sin bili
zarobljeni
387
sin mu je rekao: "O oe, poslije ugleda
3
85
Njegova biogja je spmenuta u prii o "Sabi".
3
8
6
EL-Kebair o Ez-Zehebija, st. 1 16. i Ez-Zevair o ln Hadera, 2122.
3
87
Bio je je o namjesnika
267
naosmo se u zarobljenitvu i u okovima." Rekao je: "O
sine moj, dova onog kome je nepravda uinjena putovala
je u noi koju smo mi zaboravili, a Allah je nije
zaboravio."
388
Da, kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Zaista se
dova onog kome je nepravda uinjena podie iznad
oblaka i kae Gospoda Uzvieni i Slavljeni: Tako mi
Moje moi i Uzvienosti, zaista u te pomoi ak i nakon
nekog vremena."
38
9
Boj se dove mazluma jer njegova dova
Iznad oblaka se die i po njoj biva
Boj se dove onoga izmeu ije dove
I Gospodara svjetova nema zastora da je skriva.
Nemoj misliti d e Allah da je odbije
Niti da Njemu govori skriveni postoje
Jer tano je da Allah kae: Moi mi Moje
Mazluma u pomoi i on e biti nagraen
A onaj ko u ovaj govor ne povjeruje
Neznalica je ili mu je razum poremeen.
3
88
EL-Kebair o Ez-Zhebija, st. 1 16.
3
8
9 Hadis je hasen. Mui ga pripisuje Taraiji i kae: Njegov sene je
dobar. Et-Tergib, 3/146.
268
KNJIGA O ZULUMRIMA
48.
Ebu Mi' lak i pmo Boija
Ibn Ebi Dunja je naveo u svojoj knjizi El-Mudabin:390
Prenosi se od Hasana da je rekao: "Jedan od ashaba
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, imao je nadimak
Ebu Mi'lak i bio je trgovac te tako puno putovao po
svijetu. Bio je poboan i bogobojazan. Jedanput je izaao i
presreo ga je naoruani lopov i rekao mu: Daj sve to
ima, ja u te siguro ubiti
.
Rekao je: ta e ti moja k, ti
eli novac. Rekao je: Novac je svakako moj zato hou
samo tvoj ivot. Rekao je: Dobro kad navaljuje. Pusti me
da klanjam etiri rekata. Klanjaj ta god hoe - odgovori
lopov. Jedna od dova na zadnoj seddi mu je bila: O
najdrai, o najdai, o Gospodau prijestolja uzvienog, o
Ti koji ini ono to hoe, molim Te, tako Ti Tvoje moi
koja je nesavladiva i Tvoje vlasti koja nepravdu ne nanosi
39 O je hz i muds, ujak, E Bekr ibn Muhamme ibn Ujd ibn
Sufa, pznat kao Ibn Ebi Dunja Miljenje koje pvlaava jeste d je umro
282 hidtske, Alla mu s smilovao.
269
i Tvoga svjetla koje je ispunilo prostor prijestolja Tvoga,
da me zatiti zla ovog lopova. O Pomagau, pomozi mi.
To je ponovio tri puta. Zatim je ugledao konjanika koji u
svojoj ruci di koplje naslonjeno izmeu uiju negovog
konja. Kada ga lopov vidje krenu prema njemu. Konjanik
ga pogodi. Trgovac ga upita: Tako ti mog oca i majke, ko
si ti? Melek sa etvrtog neba - odgovori konjanik. Kad si
molio svojom prvom dovom uo sam lupanje na
nebeskim vratima. Potom si uputio svoju dugu dovu, pa
sam uo galau stanovnika nebesa. Potom si molio
svojom teom dovom pa mi bi reeno: Dova nekog ko je
u nevolji. Zamolio sa Allaha da m dopusti da ga
ubijem." Hasan kae: "Ko se abdesti i klanja etiri rekata
te zaoli Allaha ovom dovom bie usliana, svejedno bio
u nevolji ili ne."
3
9
1
391 Ovo kazvaje navoi In Kajim u E-Da'u ve-Dva, 1 8 i In Ei Dunja
u djelu Mudud-da'vet, 63. tampa Mektebti-Kur'ani. Ovo kaivanje se
to prenosi ali u skraenoj veriji o Hana o Enesa u djelu El-lsatu,
4182 u djelu Usul-gat, 695.
270
KNJIGA O ZULUMRMA
49.
Posljedica nasilja
Ibn Batik u svojoj istoriji navodi da je Kahir (silnik)
poinio mnogo runih djela za koja se nikad u islamu nije
ulo. Mnoge od njih je spomenuo. Pria se da je jeda
ovjek rekao: "Klanjao sam u Mensurovoj damiji u
Bagdadu i vidjeh ovjeka sa crim ogrtaem koji je bio
toliko ishaban i podera da mu se vidjela postava.
Govorio je: O ljudi, dajte mi sadaku, juer sam bio vlada
pravovjemima, a danas sam siromani musliman.
Raspitao sam se o njemu pa mi rekoe: On se bio osilio
prema Allahu. To je bio Kahir Billahi."
U ovoj prii je najvea pouka. Utjeemo se Allahu od
Njegove srdbe i nestanka Njegovih blagodati
.
Njegov
(Kahirov) hilafet je tajao est godina, est mjeseci i
sedam dana. Bio je glup i nepromiljen, proljevao je k i
bio ovisnik o alkoholu. Imao je koplje koje, kada bi uzeo
u ruku, ne bi ispustio dok ne bi nekog ubio. Da nije bilo
uvara poubijao bi naod.
Neki su ispjevali stihove:
271
I ne ini zulum kad si u trenutku moi
Jer kazna za njega, kajanje e doi
Ti mimo spava, a mazlum je budan
Proklinje te, a Allaha ne obuzima san.
Upozorenje nasilnicima
Prenosi se od Riama ibn Hakima ibn Hazma, radijaJlahu
anhu, da je u Siriji proao pored ljudi Nabetejaca koji su
bili zavezani i izloeni suncu i na ije glave je bilo sipano
ulje. On upita: "
ta je ovo?" pa mu rekoe: "Kanjavaju

ih neplanja haraa." A u drugoj predaji stoji: "Svezai
zbog dizije." Hiam ree: "Svjedoim da sam uo
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je
rekao: Allah e kazniti one koji kanjavaju ljude na
dunjaluku. Zatim je otiao kod emira i prenio mu ta je
vidio, nakon ega je on naredio da ih puste.
3
9
2
Nabetejci
su stranci, selaci koji su boravili u Betaihu, predjelu
izmeu Basre i Kufe.
392 Njegov isna je vjerstoja. Pnosi ga Muslim, a u drgom hadisu
Derir doaje daje rka: "Njihov vladar je tada bio Umjr ibn Sa'd."
272
KNJIGA O ZULUMARIMA
so.
Govori : "Teko meni od vatre."
Navodi se u knjizi El-Bidajetu ven-Nihajetu f Menakibil
Aereti.
3
9
3
Od Ebu Kalabe se prenosi da je rekao: "Dok
sam bio s njim u dutvu u
amu sam uo glas ovjeka

koji govori: Teko meni od vatre! Pa sam otiao do njega
kad ugledah ovjeka odsjeenih ruku do ramena i nogu do
kukova, slijepog i unakaenog lica. Upitah ga za njegov
hai i on ree: Ja sam bio sa onima koji su uli u
Osmanovu kuu.
3
9
4
Kada sam mu se pribliio njegova
ena je vrisnula.
3
9
5
Ja sam je oamario. Osman je rekao:
ta ti je Allah ti odsjekao ruke i noge i oi ti oslijepio i
bacio te u vatru. I uhvati me ogroman stah i izaoh
bjeei i zadesi me ono to vidi. I od Osmanove kletve
393 O Imama Eu Dafera Ae pznatog kao El-Muhibb Et-Tali, str.
507. sa fsnotama o Ha E-Neretja tampa El-Mektebtul-Kajirtu.
394 Om ibn Afa, tei pravedni hlifa i je o destorce obradova
dennetom. Meleki su ga se stidjeli. Bio je jen o pisa Objave i Poslanik,
sallallau alejhi ve sellem ga je oenio sa dvije svoje keri: Rukajom i Ummu
Ku! sum.
395 Nala bint El-Ferasa, r.a
273
nije ostalo nita osim vatre. Rekao sam mu: Proklet neka
si i daleko." Biljei ga El-Melan u istoriji. Uzvieni Allah
uistinu kanjava za amar kojeg ovjek udari nepravedno,
pa ak da i oamareni bude rob. Pa ta mislite o onome ko
napadne enu Zun-Nurejna (Poslanikovog dvostukog
zeta, odnosno vlasnika dva svjetla), radijallahu ahum.
Prenosi se od Ebu Mesuda El-Bedije, radijallahu anhu,
da je rekao: "Udaao sam djaka, svog roba, biem, pa
sam uo iza sebe glas koji mi ree: Znaj Ebu Mesude. Ali
od srdbe glas nisa prepoznao. Pa kada mi se pribliio
vidjeh da je to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem. On mi ree: Zna Ebu Mesude da je Allah Silni i
Uzvieni kadar da te kazni vie nego ti ovog djeaka.
Rekao sam: O Allahov Poslanie, puta ga na slobodu
radi Allaha. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem: A da to nisi uinio vatra bi te sprila, vata bi te
progutala. "
3
9
6
39
6
Hais je sa, prenosi ga Muslim, 3/1 280, 1281 ., brj 3, 35 (1659) i Ebu
Dvd i Tinnizi.

274
KNJIGA O ZULUMRIMA
51.
Noge mu se osuile i pade
Prenosi se od Ebu Derda, radijallahu anhu, da je rekao:
uo sam Allahovog Poslanika, sallllahu alejhi ve sellem,
da kae: "Ko bude krenuo putem traei nauku Allah e
mu olakati put u dennet, i meleki svoj a krila postavljaju
pod onog koji trai nauku iz zadovoljstva sa onim to on
radi."
3
97
Ahmed ibn Verdan El-Malikija u svojoj knjizi El
Mudalesatu kae: Priao nam je Zekerija ibn
Abdurrahman El-Basri i rekao je: uo sam Ahmeda ibn
uajba da kae: Bili smo kod jednog uenjaka hadisa u

Basri i ispriao nam je hadis Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem: "Meleki postavljaju svoja krila pod onog koji
tai nauku." Sa nama u skupini je bio jedan ovjek od
Mu'tezila, pa je poeo da se podruguje sa hadisom i ree:
"Tako mi Boga, sutra u na svoje papue ukucati eksere
da njima nagazim krila meleka." To je uinio i prohodao u
papuama te mu se obje noge osuie i gangrena ih
snae.
3
98
397 Hadis je sahih. Peose ga Ebu Davd, Tinnizi i Ibn Hibba u svom
Sahihu, a Al bai ga je kategoris veostjnim (Sahihut-Tergib, 1/33).
398 Fadlul-Ilmi, Muam e Seid Rela, str. 58, 59.
275
Taberani kae: uo sam Ebu Jahja Zekerijja ibn Jahja Es
Sadija da kae: Ili smo nekim sokakom Basre do vrata
jednog uenjaa hadisa. Pourili smo, a sa nama je bio
ovjek, aljivdija i podrugljivac. On ree: "Podignite
noge sa krila meleka, da ih ne slomite" - podrugujui se.
On se i ne pmae sa svog mjesta, a noge mu se osuie i
on pade.
3
99
39 Iid.
276
KNJIGA O ZULUMRIMA
52.
"Allahu moj, oslijepi onu koja mi enu okrenu
protiv mene."
Ebu Muslim El-Havkaniju se primala dova.
400
Bilal ibn
Ka'b kae: "Gazela je prola pored Ebu Muslima El
Havkanija i djeca su mu rekla: Zamoli Allaha da je zadri
da je uhvatimo rukama. Zamolio je Allaha, delle anuh u,
i Allah je zadrao dok je nisu rukama uhvatili.
40
1
Ebu
Muslim, kada bi dolazio iz damije kui, govorio je:
"Allahu ekbr! " i njegova ena bi mu odgovaaa. Kada bi
bio na vratima govorio bi: "Allahu ekber!" i ena bi mu
odgovarala. Te noi je doao, izgovorio tekbir na vratima,
ali niko mu nije odgovarao. Kada bi ulazio u kuu ena bi
mu uvijek uzimala ogrta i papue, zatim mu donosila
hranu. Uao je u kuu, a u kui ni svjetiljka nije bila
upaljena, a ena mu sjedi oborene glave, eprka tapom.
Upitao ju je: "
ta ti je?" Rekla je: "Ima ugled kod

Muavije, a mi nemamo slugu" kad bi ga zamolio on bi ti
40 O je Abullah ibn Suvveb, zhid, jea o istaknutih tabiina u
au.
Dao je iz Jemena. Pe je na lslan jo dok je Poslaik bio iv. Do je u
Meinu za vrijeme hilafeta Ebu Bekra. Ka'b ga je vidio i rekao: "Ovo je
mudrac ovog ummeta." El-Esve El-Anesi ga je bacio u vat i nije ga
spalila! ! ! Primala mu se dova. Um je na bizantjskoj zemli kao gai ja, Allah
mu se smilovao. Taihul-Islai, 2/525.
41
Hiljetul-elia o Ebu Nu'ajma, Allah mu s smilovao, 2/129, 1 30.
277

udovoljio i dao ti slugu." Rekao je: "Allahu moj, oslijepi
onu koja mi enu okrenu protiv mene." Dola joj je ena
prije toga i rekla joj : Tvoj mu uiva ugled kod Muavije i
kad bi mu rekla da zamoli Muaviju dao bi mu i ivjeli
biste. Dok je ta ena sjedila u svojoj kui oslijepila je i
rekla: "
ta vam je sa svjetiljkom, to se ugasila?" Rekli

su: "Nije se ugasila." Uvidjela je svoj grijeh, dola je Ebu
Muslimu plaui i molila ga da zamoli Allaha, delle
anuhu, da joj povrati vid. Smilovao j se Ebu Muslim i
zamolio Allaha i Allah joj je vratio vid.
0
2
Moda je u ovoj prii pouka i poruka onima koji se
petljaju izmeu mua i ene i ljudi da ih zavade. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Ko okrene enu protiv
mua nije na."
4
03
41idv
403 Hadis je hasn zbg dok. Pos ga Ahme, 2/397 i Beheki, 7/1 1 5.
278
KNJIGA O ZULUMARIMA
53.
Allah j e dovoljan
Prenosi se od Muhammeda ibn Muhammeda ibn Abdul
Aziza ibn El-Mehdija da je rekao: Moj otac mi je ispriao,
rekao je: uo sam Mej munu b int Saku la (umrla je 1 63. g)
da kae: "Na komija nas je vrijeao, pa sam klanjala
dva rekata i prouila sam od poetka svake sure ajet dok
nisam prola cijeli Kur'an i rekla sam: Moj Allahu, zatiti
nas od njega. Zatim sam zaspala i vidjela sam zvijezde
koje su bile blistave, pa sam prouila: I Allah e te
siguro od njih zatiti jer On sve uje i sve zna. (El
Bekare, 137). Pred zoru, taj ovjek je ustao, krenuo da
sie, okliznuo se, pao i umro."
4
0
4
Istinu je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Tri
dove nema sumnje da nee biti primljene: dova onog
kome je nepravda nanesena, dova putnika i dova
roditelja.'.
4
5
4 El-Muntezim o Ibn El-Devzija, 7/226 i El-Bidajetu ven-Nihajetu od Ibn
Kesira, 1 11333.
405
Hadis je sahih. Prenosi ga Tirizija, 4/1905 i smatra ga dobrim haism.
Albai je rekao: "Sahihje."
279
U Hakimovoj predaji stoji: "Bojte se dove onog kome je
nepravda nanesena jer se ona penje prema nebu kao
vaica. '.40
Pored ovog nasilnika e biti proklet na Sudnjem danu
pred svima. Doao je Tavus El-Jemani kod Hiama ibn
Abdul-Melika i rekao mu: "Boj se dana kada e svi biti
pozvani." Haim ga je upitao: "
ta je to dan poziva?"
Rekao je: "Allah kae (a onda e jedan glasnik meu
njima da ga i jedni i drugi uju, viknut: Neka Allahovo
prokletstvo ostane nad onima koji su se prema sebi
ogrijeili.) (El-E'araf, 4)." Hiam je bio kao munjom
oinut. Tavus je rekao: "Ovo je samo neznatni opis, pa
kakvo e biti suoenje." (Ez-Zevadir, 2/269).
Neka te dunjaluke elje ne obmanu
Jer one istinu bacaju u stranu
Pripremi se za smrt prije nego doe
Jer smrt je istina, a ono ivota brzo e da proe.
Umejma je rekla: "Ova koulja danas ima etrdeset sedam
godina, oblaim je i nije se poderala. Majka mi je oplela i
obojila vodom zumbula, a odjea u kojoj ne ini
nepokorost Allahu nee se brzo poderati." (El
Muntezim, 1 5/42, tampa Darul-kutubi-ilmijjeti).
4 Hadis je sahih. Penosi ga Hakim, a Albai kae da je shih. (Sahihul
dami', 1 18), Es-Sahihatu p brjem 871 .
280
KNJIGA O ZULUMARIMA
54.
Neprijatelji e pred Allahom biti sakupljeni
Prenosi se da je Haddad
4
0
7
zatvorio ovjeka
nepravedno i on mu je napisao pismo u kojem je rekao:
"Od nae nesree prolo je dana i dana i tvog uivanja
prolo je dana i dana, a sastanak nam je na Sudnjem danu,
a zatvor je dehennem, mislim da vladaru nije potreban
dokaz." (Na kraju je napisao):
"Znae o pospani, kada se sretnemo
sutra kod Boga ko je nasilnik!
Pa, tako mi Allaha, zaista je nasilje san
I uvijek je nasilnik taj koji se kori.
Siguro e se ljudima prekinuti uivanje
U koja su se utopili, prestae blagodati
I Gospodaru duga na Sudnjem danu emo kroiti
Jer pred Allahom neprijatelji e se skupiti."
4
08
Prenosi se od Dabira da je rekao: Kada su se muhadiri
iz Abesinije vratili, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, je rekao: "Zar mi neete priati o udima koje ste
vidjeli u zemlji Absiniji." Mladii su rekli: "Hoemo
47 To je Haddad ibn Jusuf Es-Sekafi i njegovu biogafiju emo kasnie
naveti, ako Bog d.
4
08 Nihajetu-Zalimine, 3/74.
281
Allahov Poslanie! ! !" Dok smo sjedili, pored nas je prola
jedna staica, jedna od opatica, nosei na glavi krag pun
vode. Prola je pored jednog mladia koji joj stavi ruku
meu pleke i gumu je. Pala je na koljeno i krag se
slomi. Kada se podigla okrenula se prema njemu i rekla:
"Znae ti uobraeni kada Allah postavi prijesto i skupi
one koji su bili i one to e doi, kad ponu ruke i noge
priati o onome to su radile. Znae sutra moju i tvoju
sudbinu kod Njega." Dabir kae: I Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ree: "Istinu je rekla, istinu je
rekla! ! ! Kako e se Allah smilovati narodu koji ne titi
slabe od jakih."
4
0
4 lsnad je dobar, prnosi ga Ibn Mae. El-Busiri kae: "Njegov isnad je
dobar." 27!329. ejh Albai je rekao daje dobar.
282
KNJIGA O ZULUMARIMA
ss.
Kazna za onog koji napada pobonjake
Prenosi se od Abbasa ibn Hiama ibn Muhammeda El
Kufja od njegovog oca od njegovog djeda da je rekao:
"ovjek iz plemena Benu Eban ibn Darim, koga su zvali
Zera', uestvovao je u ubistvu Husejina. Gaao je
Husejina strijelom i pogodio ga u bradu. K je poela da
tee, a Husejin je rekao: Pogodi ga njom, odnosno eu
koja je snala Husejina. Molio je Husejin da mu daju vode
za pie prije nego ga ubiju, ali oni su odbili. Zamolio je
svog Gospodara i rekao: "Allahu moj, uini ga ednim."
Dova mu bi usliana. Kada je taj ovjek, koji je uskratio
vodu Husejinu ibn Aliji - ehidu Kerbele, bio na samrti,
Allah mu je dao da ga snae e koja se nije mogla
ugasiti, ak da je popio i svu vodu svijeta. Vritao je od
estoke vruine u svom stomaku koja je bila posljedica
ei. A vritao je i od jake hladnoe u leima. Tako su mu
stavljali lepeze i led ispred njega kako bi ugasili vruinu i
e i pe iza njega, a on je govorio: Napojite me, ubi me
e. Donosili su mu veliki peha pun vode ili mlijeka ili
vina i da su to pterlea popila bilo bi im dosta. To bi
283
popio i zatim ponovo govorio: Napojite me, ubi me e.
Stomak mu je pukao kao u deve.410
A ovo je kazna shodno uinjenom djelu.
Istinu je rekao Uzvieni Allah koji kae u hadisi kudsijji:
"Ko neprijateljski postupa prema Mom dobrom robu, Ja
mu objavljujem rat."41 1
Kada j e Hasan uo za pogibiju Husejina ibn Alija ibn Ebi
Taliba gorko je zaplakao i rekao: "O alosti, ta je snalo
ovaj ummet, ubijen je sin Njegovog daije, Njegovog
Poslanika. Allahu moj budi mu u zasjedi."
"I znae siguro oni koji in nepravdu u kakvu e se
muku uvaliti ." E-uaa, 227.
410
Pogleaj u djelu Meeuz-Zevaid ve Menbul-fevaid o Ibn Ebi Dunje i
u djelu Nihajet-Zalimin, 3/88.
41 1
Hadis je sahih. Prenosi ga Buhaja.
284
KNJIGA O ZULUMARIMA
56.
Allah ga je zarobio u njegovom tijelu
To je Ahmed ibn Ebi Davud El-Ijradi EL-Mu'tezilija,
sudija Mu'tesimov, koji je narod u iskuenje doveo tvrdei
da je Kur'an stvoren. Zbog njega su uenaci ummeta bili
poniavani, paeni, zatvaani i ubijani. Iznosio je lai o
Ahmedu ibn Hanbelu, izobliio njegovu vjeru. Zbog njega
je bio ubijen Ahmed ibn Hasa El-Hezai.
4
1
2
Zatvorio je
Imama Ahmeda i muio ga bievanjem. Imam Ahmed ga
je proklinjao. Allah ga je zaobio u njegovom tijelu, kao
to je on zatvorio Imama. Uao je kod njega. Abdul-Aziz
El-Kenani ga je vratio. Rekao mu je: "Nisam doao da te
posjetim, ve da zahvalim Allahu to te je zatvorio u
tvojoj koi. "
41
3
Ibn Kesir kae: "Allah ga je stavio na kunju
hemiplegijom
41 4
prije smrti na etiri godine, tako da je
ostao leati u postelji i nije mogao da pomie ni jedan dio
4
1
2
N
jegova biogfja je spmenuta u prii: Glava pslanika je priala poslije
s.
4
1
3 Sije e'alamin-nublai, l l/1 70, 1 71 .
414 Hemiplegja je paaliz pla tijela.
285
tijela. Okus hrae, pia i spolno openje su mu bili
uskraeni. "415
Uinio mu je pola tijela takvim, da ako bi na nega pala
muha, kao d ga je zvijer ujela, a drugi dio da ga je zvijer
ujela ne bi osjetio.
Neko je uao kod njega i rekao: ''Tako mi Allaha, nisam ti
doao kao posjetilac, nego sam doao da ti izrazim
sauee i da se zahvalim Allahu koji te je zatvorio u
tvoje tijelo, a to je za tebe ea kazna od zatvora."
Kada je umro niko nije obratio panju na njegovu smrt
niti se obazirao. Ispratila gaje samo nekolicina slubenika
vladaa - zasluena kazna. A kada je umro Ahmed ibn
Hanbel, njegova denaza je bila najvea denaza u istoriji
muslimana. I kada se glava Ahmeda ibn Nasra El-Hizaija
skinula sa raspa bilo je dosta svijeta prisutno. Istinite su
rijei Ahmeda ibn Hanbela, Allah mu se smilovao:
"Recite krivovjercima (hereticima) izmeu nas i vas
razlika je na dan denaza kuda prolaze."
415 El-Bidajet ven-Nihajet, 10/336 i ono t slijei. Pogleaj u djelo El
Dezau min Dinsil-Ameli o Sejjida El-Aaija, 1/352 i ono t slijei.
286
KNJIGA O ZULUMARIMA
57.
Zaklan j e na dan Kurban-bajrama
To je podlac El-Da'd ibn Dirhem.
4
1
6
Sujuti u SVOJOJ
knjizi El-Evailu kae: "Prvi koji je izgovorio runu rije o
vjerovanju, odnosno o islamu, je El-Da'd ibn Dirhem,
odgajatelj Mervana El-Himara, zadnjeg emevijskog
vladaa.
Rekao je da Allah ne govori. Prvi je rekao da je Kur'an
stvoren i zanijekao je da Allah govori Kur'anom i da je
Allah uzeo Ibrahima za prijatelja. On je prvi govorio o
Allahovim, delle anuhu, svojstvima i porekao ih. Ibn
Kesir kae: " El-Da'd ibn Dirhem je preuzeo ovaj podli
pravac (mezheb) od ovjeka koji se zove Eban ibn
Sema'u, a Eban ga je uzeo od Taluta, sina seste Ibn El
Ea'saa koji je to uzeo od svog dajde Lubajda ibn El
Ea'sama - idova.
4
1 7
Njegov zavretak
4
1
6
Pogleaj u Meuul-Fetava, 5/20 i Sijer E'alamin-nubelai, 5/433 i El
Bidajetu ven-Nihajetu, 9/350.
4
1
7 Lubajd ibn El-Ea'samje osihro Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
287
Ovaj podla je zaklan na dan ugleda i asti Ibrahima El
Halila, 1 24. h.g. Halid ibn Abdullah El-Kaseri, namjesnik
Iraka u Vasitu, ga je zaklao kao kurba na Kurban
bajra. Rekao je: "O ljudi, idite zakoljite svoje kurbane,
Allah vam ih primio, a ja u kao kurban zaklati El-Da'da
ibn Dirhema. On je tvrdio da Allah nije uzeo Ibrahima za
prijatelja i da nije razgovarao sa Musaom." Zatim je
otiao i zaklao ga. To je bilo po fetvi tabiina, njegovih
savremenika. Ehlu sunnet i dema'a su mu na tom djelu
zahvalili.
4
1
8
418
S
un-Nunie o Her 1 130, preo iz kjige El-Dezau min
Dinsil-Ameli, 1130.
288
KNJIGA O ZULUMRIMA
58.
Allah ga je uinio dokazom muslimanima
Gajtan Ed-Dimiki El-Kaderi je bio drugi po redu koji je
govorio o kaderu poslije Ma'beda El-Dihenija. El-Evzai
se sa njim raspravljao i donio fetvu da ga ubiju. Bio je
razapet 105. h.g.
4
1 9
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Kaderije su
Medusije (vatropoklonici) ovog ummeta, ako se razbole
ne posjeujte ih, ako umru ne ispraajte im denaze.
"
4
2
0
Ebu Dafer El-Hatmi kae: Vidio sam Omera Abdul
Aziza kada je pozvao Gajlana zbog nekih stvari koje je
govorio o kaderu, koje su doprle do njega. Rekao mu je:
"Teko tebi o Gajtane. ta sam to uo o tebi ?" Rekao je:
"Lae se na mene vladaru pravovjemih i pripisuje mi se
ono to nisam rekao." Upitao ga je: "ta kae o znanju. "
Rekao je: "Nestalo je znanja." On mu ree: "Ti si
pobjeen, a sada idi i govori ta god hoe, o Gajlane. Ti
kada bi priznao znanje bio bi poraen, a kada bi ga
zanijekao bio bi nevjerik. Ti, ako ga prizna pa bude
4
19 Fusnote kjige Kitabus-Sunneti o Imama Abullaha ibn Ahmea ibn
Hanbla (o doktor El-Kahtenija, st. 386).
420
Hadis je ha. Albai je sve njegove praje kategorisao k dobr.
Haijetut-Tae, st. 30.
289
poraen, bolje ti je nego da ga porekne pa da bude
nevjerik." Zatim mu je rekao: "Ima li suru Ja-Sin?"
Rekao je: "Da." Rekao je: "Ui ." Gajlan je uio sve do
rijei Uzvienog "o veini njih ve se obistinila rije zato
oni nee vjerovati." (Ja-Sin, 1 -7). Rekao je: "Stani, ta
misli?" Ree: "Kao da nikad nisam prouio ovaj ajet, o
vladaru pravovjemih." Ree: "Nastavi." Uio je: "Mi smo
uinili da budu kao oni na ije vratove smo sindire stavili
sve do podbratka, zato su oni glava uzdignutih, i kao oni
ispred kojih i iza kojih smo pregradu metnuli." (Ja-Sin, 8-
9).
Omer je rekao: "Pregradu metnuli i na oi koprenu stavili
zato oni ne vide. I njima je svejedno opominjao ih ti ili ne
opominjao, oni nee vjerovati." (Ja-Sin, 8-
9).
Upitao ga je: "ta misli?" Ree: "Kao da nikad nisam
uio ove ajete. Ja se zavjetujem Allahu da vie nikad neu
priati ni o emu to sam prije priao." Ree mu: "Idi ."
Kada je otiao Omer je rekao: "Allahu moj, ako e slagao
ono to je rekao uini da okusi vrelinu oruja."4
2
Kada je
na vlast doao Jezid ibn Abdul-Melik, bio je ovjek kojeg
pitanja kadera nije zanimalo i koji o tom pitanju nije
vodio brigu. Gajlan je ponovo progovorio. Kada je na
vlast stupio Hiam naredio je da mu ga dovedu. Rekao mu
je: "Zar se ti ve nisi zavjetovao Allahu i Omeru da
nikada o ovim stvarima nee govoriti?" Ree: "Ako mi
oprosti neu vie." Ree: "Ali, Allah nee meni oprostiti
ako ja tebi oprostm. Zna li Fatihu napamet?" Ree:
"Da." Pa mu ree: "Ui." On poe da ui: "Hvala Allahu
Gospodaru svih svijetova, Milostivom Samilosnom,
Vladaru Sudnjeg dana. Samo Tebe oboavamo i od Tebe
pomo taimo." I Hiam mu ree: "Stani . Zato si Mu
421
A u dugoj praji stoji: Allahu moj, ao je bio isken oprsti mu, a ako je
slagao uini ga ajetm veicima."
290
KNJIGA O ZULUMRIMA
pomo traio? Za neto to je u Allahovim rukama i to ti
ne moe imati, ili neto to je u tvojim rukama (odnosno
to ti svojim rukama ini). Idite, odsjecite mu ruke i
noge, odsjecite mu glavu i razapnite ga.
"4
22
ejh islama Ibn Tejmije navodi: "Muslimani su naveli
dokaze protiv Gajtana i raspravljali su se sa njim, te su mu
objasnili i stinu, kao to je to uinio Omer ibn Abdul-Aziz,
koji je od njega traio da se pokaje, ali je on svoj zavjet
nakon pokaj aja iznevjerio, pa su ga ubili ."4
2
3
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Kada se
spomenu moji ashabi suzdrite se govora, kada se
spomenu zvijezde, suzdrite se govora."4
2
4
4
22
S
e
r
u Usuli i'tikadi Ehlis-Sunneti vel-Dema'ati, 3/414, 415. preneseno i
djela El-Dezu m Dnsil-Ameli, 11368.
4
2
3 Der'ut-Teadi, 711 173.
424 Hadis je sahih. Penosi ga Tari u El-Kebir i Ebu Nu' aj im u El-Hiljetu
i Albai k da je sahih u Es-Sahihatu, st. 24.
291
59.
I Gospar duga ne umire
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Dobroinstvo
ne propada i grijeh se ne zaboravlja i Gospodar duga ne
umire. Radi ta hoe. Kako postupa prema drugima tako
e i oni prema tebi ."
Uenjaci navode da je bio jedan ovjek koji je imao jako
starog oa. Poeo je gunati zbog brige o nemu i
sluenja. Uze ga i povede u pustinju da ga zakolje. Kada
je stigao do jedne stijene ostavi ga na njoj i otac ga upita:
"O sinko, ta namjerava da uini sa mnom?" Ree:
"Hou da te zakoljem." Ree: "Ako stvao hoe da me
zakolje onda me zakolji kod sljedee stijene. Ja sam prije
tebe bio nepokoran svom ocu i zaklao sam ga kod te
stijene. Pa moj sinko i t tako uradi.'.
4
25
Prenosi se od Ka'ba El-Ahbara da je rekao: "Sastala su se
tojica pobonjaka Izraeliana pa su rekli : Hajde da
ispria svaki od nas najvei grijeh koji je poinio. Prvi je
rekao: to se mene tie, ja se ne sjeam veeg grijeha o
toga da sam iao sa svojim prijateljem i jedno dvo se
isprijeilo ispred nas. Ja sam iza njega iskoio i on se
prepao. Rekao je: Neka Allah presudi izmeu mene i tebe.
4
25 EI-D min Dinsii-Aeli, 2/1 81 .
292
KNJIGA O ZULUMARIMA
Drugi je rekao: Druio sam se sa Izraelianima i kod nas
je bio obiaj kada bi nekoga poprskala mokraa on bi to
odsjekao.
42
6
Jednom me je mokraa poprskala i ja sam
odsjekao dio koe, ali ne dovoljno. To je najvei grijeh
koji sam poinio. Trei je rekao: Ja sam imao majku koja
me jedne prilike pozvala i ja sam joj se odazvao, ali ona
me nije ula zato to je puhao sjeveri vjetar. Pa mi je
dola ljuta i poela me gaati kamenjem. A ja sam uzeo
tap i doao da sjednem pred nju da me istue sve dok se
ne zadovoli. Ona se od mene prepala, udarila licem u
drvo i rasjekla ga. To je najvei grijeh kojeg sam ikada
poinio.'.
42
7
426
Ooso, ojekao bi kou koju bi mokaa pprkala.
417 Me latehu bir validejhi o prfesor Meija E-
ehavija, 30, 31 .
293
60.
Ruka mu se ukoila
Prenosi se od Ebu Muhammeda Et-Taija da je rekao:
ovjek iz plemena Benu Nehd je ostario i oslabio.
Nadimak mu je bio Ebu Munazi, i imao je sina koga su
zvali Munazil. On je imao malu djecu. I kada bi neto
zaadio on bi im to dao, a uzimao je i oeva primanja koji
je bio jako star. Starcu se rodio sini i Munazil je i
njihovo sljedovanje sebi prisvajao. Kada je dolo vrijeme
primanja izaao je Munazil vodei svog oca i doveo ga na
mjesto gdje se djeli . Kada su prozvali njegovo ime ustao
je Munazil i rekao: "Dajte mi njegovo sljedovanje." Onda
je starac ustao i rekao: "Dajte mi u ruke moje
sljedovanje." To i uinie. On uze svoje sljedovanje i
krenu oslanjajui se na Munazila. Munazil mu ree: "Daj
ga meni da ti ga ja ponesem." Strac ree: "Ostavi ga." I
kada je Munazil ugrabio priliku otvorio je oevu ruku i
uzeo mu novac. Starac je otiao ne nosei nita u rukama.
Pa ga njegova porodica upita: "ta si uradio?" Munazil je
uzeo moje sljedovanje i izgovori stihove:
"Munazila podnositi dolo je do vrhunca
kao to ovjeku dodije potaivati svoj dug
odgajao sam ga sve dok velikim ne stasa
294
KNJIGA O ZULUMARIMA
ak i od koplja veim ne posta
ruku mi je iskrenuo i imetak mi oteo
Allah i njegovu iskrenutom uinio."
I ostade Munazil iskrenute ruke.
428
Nagrada za dobroi nsto
Prenosi se od Amra ibn Mejmuna El-Uzdija da je rekao:
Kada je Musa pourio svom Gospodaru vidio je ovjeka
ispod Ara i poelio isto mjesto. Zamolio je Allaha da mu
kae njegovo ime. Ali ga Allaha nije obavijestio o imenu
tog ovjeka i rekao mu je: "Ali u ti ispriati o njegovom
djelu i t osobine. Ljudima nije zavidio na onom to im je
Allah dao od Svojih blagodati, nije bio neposluan svojim
roditeljima i nije prenosio tue rijei.'>
42
9
423 Mudbud-da'veti o Ibn Ehi Dunje, st. 10, 105; E1-1sbetu o Ibn
Hadera, 3/212.
429 Isnad mu je verostojan. Biljee ga Ae u djelu Ez-Zuhd, 85 i Ibn Ehi
Dunja u djelu Es-Satu, 265.
295
61.
Propast Haddada Es-Sekafija
Haddad Es-Sekaf je bio Emevija. Jako je bio
pristasan prema Emevijama. Smatrao je da je nevjerik
ko god im se suprostavlja i zbog toga ga je dozvoljeno
ubiti, ne bojei se za to niijeg prijekora.
Prenosi se od Riama ibn Hassana: "Pobrojali su temeljito
koliko je ljudi ubio Haddad pa je taj broj dostigao cifru
od sto dvadeset hiljada ljudi." Ez-Zehebi navodi njegovu
biografju i kae: "Bio je silnik i nepravednik, nesabija
(protivnik halife Alije), podlac, proljeva tue krvi, zlo mi
je od njegovog runog ivota kojeg sam opisao u svojoj
velikoj istoriji, od njegovog opkoljavanja Zubejra u Ka'bi,
gaanja Ka'be iz katapulta, poniavanja stanovnika dva
sveta hrama, njegovog odgaanja namaza sve dok ga
Allah nije unitio. I mi ga kudimo u ime Allaha, ne
volimo ga. Ustvai, mi ga u ime Allaha mrzimo. To se
smatra najveim stepenom imana."
4
30
Omer ibn Abdul
Aziz kae: "Kada bi se svi narodi natjecali u zlu i svi
narodi doveli svog zulumara, a mi doveli Haddada,
pobijedili bi ih."
43
1
43 Sijer e'alamin-nublai, 4/343.
431 EI-Bidajetu ven-Nihajetu, 9/143.
296
KNJIGA O ZULUMARIMA
Doao je kod Esme bint Ebu Bekr nakon to joj je ubio
sina Abdullaha ibn Zubejra i rekao joj : "Zaista je tvoj sin
postao ateista u ovoj kui i Allah je uinio d iskusi bolnu
patnju", ona mu je rekla: "Lae! Bio je dobar prema
svojim roditeljima, mnogo je postio i klanjao. ula sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kae:
'Iz plemena Sekif izai e dvojica ljudi i jedan je
unitava, a drugi laac. ' to se tie laca to je Ibn Ebi
Ubejed, odnosno, Muhtar, a to se tie unitavaa - to si
ti."
Haddad je jednog dana drao hutbu i rekao: "O ljudi,
sustezanje od Allahovih zabrana je lake od izdavanja
Allahove kazne." Priao mu je ovjek i rekao mu: "Teko
tebi, o Haddade! Ja drskosti i bestidnosti ! Radi to
radi i govori ovako neto. Dabogda propao i tvoj trud
bio uzaludan." Haddad je rekao strai: "Uhvatite ga! "
Kada je zavrio svoj govori upitao ga je: "ta te je to
osmjelilo protiv mene?" Odgovorio je: "Teko tebi, o
Haddade. Ti si se usudio protiv Allaha, a da se ja ne
usudim protiv tebe. Ko si ti da se ja ne usudim protiv tebe,
a ti se usuuje protiv Allaha, Gospodara svijetova."
Rekao je: "Pusti ga! " Od najveih grijehova koje je
Haddad poinio jeste ubijanje pobonjaka Seida ibn
Dubejra, radijallahu anhu. Ibn Kesir kae: Haddad
mu je rekao: "Tako mi Allaha ubiu te." Odgovorio mu
je: "Ja sam onda sretan (seid) kao to me je moja majka
nazvala." Ibn Kesir kae: "Ubio gaje."
Poslije toga je prolo etdeset dana i kada bi zaspao vidio
bi ga u snu kako ga uzima za nabore i govori mu: "O
Allahov neprijatelju, zbog ega si me ubio?" Haddad
297
bi govorio: "
ta ja imam sa Seidom ibn Dubejrom?
ta
ja imam sa Seidom ibn Dubjrom?"
432
Kada je Haddad umro Hasan El-Basri je rekao:
"Allahu moj, Ti si ga usmrtio, pa od nas odagnaj njegov
put."
Kada je Ibrahim En-Neha'i uo za njegovu smrt zaplakao
je od radosti.
Od govora Haddada
"Zaista je Allah stvorio Adema i njegovo potomstvo od
zemlje i uinio da hodaju njenim kopnom. I jeli su njene
plodove i pili njene rijeke i pustoili je sjekirama hodajui
po njoj . Zatim je Allah vlast na zemlji dao drugima i
povratio ih njoj pa je ona jela njihovo meso kao to su oni
jeli njene plodove, i pila im krv kao to su oni pili njene
rijeke i rastgala ih u svojoj utrobi i njihove zglobove
rastavila kao to su je oni pustoili sjekirama hodajui po
njoj ."
A kao e tek tebe o Haddade. Ubio si sina pomonika
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i unuka
Siddika i ubio si Seida ibn Dubejra.
433
432 El-Bidajet ven-Nihajet, 9/103.
433 El-Dezau mi dinsil-aeli, 2/1 81
298
KNJIGA O ZULUMARIMA
62.
Vuku mu se crijeva u vatri
To je Amr ibn Luhajji El-Huzai ' . Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Prvi koji je
promijenio vjeru Ibrahimovu jeste Amr ibn Luhajji ibn
Kuma' ibn Handef Ehu Huza'a."
4
3
4
Prenosi se od Ubejja ibn Ka'ba da je rekao: "On je prvi
koji je naveo Arape da oboavaju kipove."
4
35
Ibn Hi am kae: Jedan uenjak mi je priao da se A ibn
Luhaji uputio iz Kulle u am radi nekih poslova. Kada je
stigao u jedno prenoite u zemlji El-Belka u kojoj su tada
boravile Amalikije, a oni su potomci Amlaka, a navodi se
da su potomci Amlika ibn Laviza ibn Sama ibn Nuha.
Vidio ih je kako oboavaju kipove i upitao ih: "Kakvi su
ovo kipovi koje vidim da oboavate?" Rekli su mu: "Ovo
su kipovi koje oboavamo. Molimo ih za kiu, pa nam je
daju i taimo pomo od njih i oni nam pomau." Rekao
434 Hadis je hasen. Bilee ga Ibn Ebu Asim i Taberai, a Albai kae: "Doba
je." (Es-Silsiletus-Sahihatu, 1 677).
4
35 H adis je hase. Penosi ga Hakim i kae da je vjeroostojna isnada i s njim
s sloio Ez-Zehebi. Albani kae: "Dobar je."
299
im je: "Hoete li mi dati jeda od ovih kipova da ga
odnesem u zemlju Arapa i da ga oboavaju i veliaju?"
436
I Amr ibn Luhajji je prvi koji je oslobaao kaile.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Vidio sam
Amra El-Hazaija da mu se crijeva vuku u dehennemu, on
je bio prvi koji je oslobodio devu (sa'ibu) i prvi koji je
prorezao uho devi (behira)."
43
7
U drugoj predaji stoji: "O
je bio prvi koji je promijenio Ismailovu vjeru i postavio
kipove, oslobodio sa'ibu i prorezao uho behire koji je
smatao ovcu vesilom i koji je oslobodio haa (mujaka
deve )."
438
Uzvieni kae: "Allah nije propisao ni behiru ni saibu ni
vesilu, a ni haa, to oni koji ne vjeruju govore o Allahu
lai i veina njih nema pameti." (El-Maide, 103).
43
9
436 Er-Revdul-enf o Suhelija, 11350; El-dezau min Dinsil-aeli, 1/242.
437 Hadis je sahih. Prenose ga Buhaja i Muslim.
438 Isnadje dobar. Es-Sahihatu pd brojem 1676.
439 Predislamski Arapi su imali svoje nepisane propise o stoci. Od nekih
ivotinja nisu jeli meso, a neke nisu muzli, jahali i tovarili.
l . Kad bi im kamila pet puta donijela mlade na svijet, i ako bi njezino
posljednje mladune bilo muko, takvoj kamili bi uho razezivali i
ostavljali bi je da pase. Ne bi je muzli, jahali ni tovarili. To je behira.
2. Putik ili bolesnik bi se nekada zavjetovao: Ako se iv i zdrav vratim s
putovanja ili ako ozdravim, neka onda ta i ta kamila bude slobodna. Takvu
kamilu ne bi jahao ni tovario i pustio bi je da slobodno pase. To je sa'iba.
3. Ako bi im ovca ojan jila ensko janje uzeli bi ga sebi, a ako bi ojan jila
muko, rtvovali bi ga svojim kipovima. A ako bi ojan jila muko i ensko,
onda muko ne bi rtvovali svojim kumirima. Takvu su ovcu zvali vesila.
4. Ako bi mujak kamile stekao deset potomaka ne bi ga vie jahali i
tovarili. Ostavili bi ga da slobodno
p
ase. To je ham.
300
KNJIGA O ZULUMARIMA
63.
Allahova pravda
Uzvieni kae: "O vjerici, i meu enama vaim i
djecom vaom, doista imate neprijatelja, pa ih se
priuvajte." (Et-Tegabun, 14).
ejh Abdul-Hamid Kik, Allah mu se smilovao, navodi u

jednoj od svojih hutbi saetak prie da je bogati ovjek,
kada mu je otac umro, doveo majku kod sebe. Boravila je
kod njega, brinuo se o njoj i materijalno je izdravao.
Ovaj sin se oeni enom koja je samo sebe voljela i samo
svoj interes gledala. Nije podnosila majku svog mua,
loe se prema njoj ophodila i vrijeala je svojim jezikom i
postupcima. Allahova volja je htjela da majka poludi.
Njegovoj eni zemlja je postala tijesna i vie nije mogla
podnositi njeno prisustvo, pa ree svom muu: "Ti ima
da izabere izmeu dvije stvar, ili da izabere svoju
majku ili da izabere mene." Mu je pokuao ubijediti
svoju enu da bude stpljiva i zadovoljna stanjem u kojem
se nalazi, ali bez uspjeha. On otpoe smiljat i mjeriti:
majka ili ena. Konano, on skrenu sljedei stast.
Njegova zla misao mu je doaptavala i njegov ejtan ga
301
upuivao i poe razmiljati kako da se kutarie majke. U
jako tamnoj noi on povede svoju majku i baci je sa krova
kue. Majka pade na zemlju isputajui svoje posljednje
izdisae kako bi se srela sa svojim Gospodarom i njemu se
alila na nasilja robova. Kao to je obiaj Arapa, razapeo
je veliki ator kako bi mu to vie ljudi suut izrazilo, ne
znajui d ga Allahova pravda eka u zasjedi . Dani su
prolazili i on poe misliti da ga Allahova srdba i kazna
nee stii (koju niko od naoda zloinakog ne moe
otkloniti). Neposlunog sina snae ludilo, ista majina
bolest. Slavljen neka je Allah! eni on dodija kao to joj
je prije njegova majka dodijala. I u croj tamnoj noi
pope se sin na krov kue i sam se baci sa istog mjesta.
Pade na zemlju isputaui svoje posljednje izdisaje da se
susretne sa svojim Gospodaom i sa onim to je poinio.
A kazna je shodna uinenom djelu. I prevru se cra
stranica u zraku kue koja je na nepravdi poivala kako bi
njena pouka ostala, odjekujui u uima svakog onog ko
ima svijesti !
"U tome je zaista pouka za onog ko razuma ima ili ko
slua, a pri s ba je." (Kaf, 37).
302
KNJIGA O ZULUMARIMA
I na kraju: "Mol imo Allaha za lijep kraj. "
I svi navedeni primjeri nam jasno oituju da je Allah
Uzvieni nasilnicima i zloincima uistinu u zasjedi. Daje
im roka ali ih ne zanemaruje, kao to kae Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem: "Zaista Allah da nasilnicima
da dugo poive, ali kada ga kazni ne moe mu umai.
Zatim je prouio: 'Eto tako Gospodar tvoj kanjava kad
kanjava sela i gradove koji su nasilje inili. Kanjavanje
Njegovo je zaista bolno i strano.'" Sretan je onaj koji se
ui na tuim grekama. "Gospodar tvoj nije nikada
nepravedno unitavao sela i gradove ako su stanovnici
njihovi bili dobri."
Kada bi ovjek pogledao razboritim okom svoj ivot i
. svoju sudbinu, njen poetak, njen kraj, izabrao bi za vou
svog Gospodara i odmah bi Mu se vratio pokajniki,
grijehe priznavajui.
Hamid je rekao: Dok je Hasan sjedio u damiji, duboko je
uzdahnuo i gorko zaplakao da su mu se ramena zatresla, a
srce zadrhtalo. Rekao je: "Da su srca iva ili da imalo
dobra u sebi imaju zaplakala bi od noi ije je jutro Sudnji
dan, odnosno dan Allahovih robova da stvorenja nisu ula
za dan puniji od njega vidljive golotinje i planih oiju."
Govorio bi : "Siromah sin Ademov, kako je samo slab.
Skrivenih nedostataka, stjenica ga moe povrijediti,
zalogaj ga moe ubiti , svaki dan se Ahiretu jedan stepen
priblii, a od dunjaluka otkine po jednu stepnicu. A esto
se oholi, nepravdu ini, sili se i duge ugnjetava! ! !"
Takoer bi govorio: "O sine Ademov, da se svi ljude
pokore Allahu i ti sam bude nepokoran, njihova
pokorost ti ne bi koristila. I da se ne pokore Allahu, a ti
jedini se pokori, njihova nepokorost ti ne bi tetila. O
303
sine Ademov, tvoj grijeh je tvoj grijeh
.
I on je tvoje meso
i tvoja k. I ako se sauva od tvog grijeha tvoje tijelo i
tvoja k e biti sauvani, a u suprotnom eka te vatra
koja se ne gasi i tijelo koje se ne raspada i dua koja ne
umire."
I neka je sala vat i selam na naeg Poslanika Muhammeda,
sallallahu alejhi ve selle!l, i na njegovu asnu porodicu i
vrle ashabe.
Napisao:
Sa' d Jusuf Mahmud Ebu Aziz
Prijevod: Bukva Amela
304

Islamska Literatura

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Islamska Literatura

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Sa'd Jusuf Mahmud ebu Aziz

to znai : Da, ti si taj koji zasluuje poasti, a moe da

ejtanski putevi do ovjeijeg srca

etvrta faza. Faza malih grijeha i ako se od nje spasi (to

esta faza. To je da ovjek radei dobro djelo zapostavi

ejtan ima i druge puteve kojima ostvaruje svoje cileve.

urba i neustrajnost u poslovima. U urbi ejtan svoje

ejtanska spletka je da namami ovjeka na odreeni

evkani kae: "Njegov sened je Es-Sujuti okarakterisao kao sla." Fethul

ta ima bjednije od ovjeka kada mu umre savjest,

ejtan ga je za uzde uhvatio, prohtjevi njegovi su ga

iji kurban bude primljen, ona pripada

evkani, Al l ah mu se smilovao, kae: "Nije

ejh od Ibn Abbasa

evkani o Kenanu ibn N uhu je rekao: "Bio je licemjer

uara' izmeu njih je tekao sljedei razgovor:

evkani kae: "To su zgrade u

EBBARIN - a kad kaniavate, kanjavate kao silnici.

u'ara, 1 36, 137) poela je

AZU NAHLIN HAVIJETIN, znae:

I kad bi se digla oluja Poslanikovo, sallallahu alejhi ve

ivjeli su poslije Ada, a dokaz za to su

ivjeete u zemlji svojoj jo samo tri dana, to je

ekajte kaznu nakon tri dana, a to je broj koliko puta je

evkani Allah mu se smilovao: El-Ferra je

uli smo jednog momka kako ih huli - rekoe -

to znai: Kada je Ibrahim, alejhis

emsuddin Muhammed bin

ejh, E-Djlemi i El-Filai.

ejh El-Gamri ga smatra

ta vas je dovelo?" i brige i alost: "

ta te udalji i otkloni?" i velu: "

ta te zakloni?" i lice: "

evkani kae: "Odnosno, sela naroda Lutovog,

am, i zaista putnik idui ovim putem prolazi pored tih

ejh, Ibn Ebi Hatim od Katade da

afje, Ahmeda i skupine dugih uenjaka kau:

E'ATUN - leaje. Kae se za

I'UN. A MK'A (ajn ispred

I'AR to znai bz prepreke (pregrade) od odjee.

uajba. O narode moj -

uabom, biete siguro

uajb nie dobri ovjek sa kojim se susreo Musa,

Hud tekao je ovaj dijalog izmeu

uajba. O narode moj - govorio

uajbe - rekoe oni - mi ne razumijemo mnogo toga to ti

uajb da ih podsjea na Allahove blagodati i

jegova, one koje nisu vjerovale

uajbom, biete siguro izgubljeni.

uara', 136- 138)

uara', zatim je dao da ih zadesi

uajba lacem kao da

ebb, str. 152.

uajbom dobrim ovjekom koji gaje oenio sa jednom

uaa', 41, 42). I kad ih Musa

uaa', 49), odnosno mislei na

ERADU - skakavci , to je zlo koje jede usjeve,

uli smo, takoer, o bakteriji koja jede ljudsko meso,

abe izaoe iz Nila

Uzvieni kae: "A bili smo ih uinili voama koji su

u'abul-Ima i Tarani u El-Kebai.

uvajte se imetka jer on ima

"Svoju odjeu je produio uzdiui se nad