UVODNI DIO

Pod elektromotorima podrazumjevamo elektrine strojeve, elektrine rotacijske strojeve koji pretvaraju jedan oblik energije u drugi, a rade na principu elektromagnetne indukcije. Elektromotori su u tom smislu strojevi koji pri svome radu pretvaraju elektrinu energiju u mehaniku energiju. Nikola Tesla je konstruisao svoj uveni elektromotor 1887. godine. Radio je na principu obrtnog elektromagetnog polja (Tesla je otkrio obrtno elektromagnetno polje 1882.godine).

SLIKA 1. Obrtno elektromagnetno polje

Elektromotor je elektrina maina koja radi na principu elektromagnetne indukcije, ali postoje imotori koji koriste druge elektromehanike fenomene, kao to su: elektrostatika sila piezoelektrini efekat

1. Tehniki opis elektromotora

Elektromotor ima dva osnovna dijela: stator rotor Stator na unutarnjoj strani ima tri odvojena kalema ili kola. Rotor se nalazi unutar na osovini, ima oblik malog cilindra sa omotaem od paralelnih bakarnih ipki. Na kraju tih ipki su po jedan bakarni prsten koji ih povezuje.

SLIKA 2. Osnovni dijelovi elektromotora

Kada se struja propusti kroz kalemove statora nastaje obrtno magnetno polje. To magnetno polje indukuje struju u provodnicima rotora i tada se rotor ponaa kao elektromagnet. Pratei rotaciono magnetno polje, rotor se kree kruno sa neto manjim brojem okretaja. Taj manji broj okretaja nastaje zbog toga to postoji trenje njegove osovine. Kako se rotor ne mora obrtati sa istim brojem obrtaja (okretaja), ovaj motor se zove asinhroni. Teslin elektromotor koji je bio asinhroni je bio jednostavan, i u tome je njegovo savrenstvo. Rotor mu se prikljuuje na posebnu struju te nema kolektora i etkice. Njegov rotor stavlja se sam u pokret. Pored jednostavnosti on radi gotovo beumno. Ima jo jednu izuzetnu osobinu a to je stepen korisnog dejstva, ili stepen iskoritenja od ak 95%. To je do sada najbolja maina koja pretvara elektrinu energiju u mehaniku energiju.

Asinhroni motori se preteito upotrebljavaju u svrhu motora, tj. pokretanja nekog dijela a jako rijetko kao generatori, a to su u stvari strojevi koji proizvode elektrinu energiju. Pored asinhronih motora postoje i sinhroni elektromotori. Oni po svojoj izvedbi odgovaraju sinhronom generatoru. Kod njih je brzina vrtnje rotora jednaka brzini vrtnje rotirajueg magnetnog toka (kao i kod sinhronog generatora), brzine su sinhrone. Na slici imamo ilustraciju rada trofaznog izmjeninog motora:

Obrtno magnetsko polje kao suma vektora magnetnih indukcija tri fazna namotaja

Sinhroni motor moe sam krenuti ako ima prigusni namot. Ako ga nema, mora se pokrenuti pogonskim strojem do priblino sinhrone vrtnje i tek ukljuivanjem na mreu poinje raditi kao sinhroni motor. Sinhroni motor se primjenjuje tamo gdje je potrebna apsolutna kruta karakteristika brzine vrtnje i popravljanja faktora snage mree.

2. Slika sredstva sa detaljima

Poto smo rekli da su asinhroni motori takvi strojevi kod kojih je brzina vrtnje magnetnog toka i rotora asinhrona, oni se preteno uputrebljavaju kao strojevi tj. motori male snage koji se izrauju u serijskoj proizvodnji. Najee se izvode kao trofazni motori a samo pri malim snagama kao i jednofazni (monofazni) motor sa irokom primjenom.

SLIKA 3. Asinhroni elektromotor

-Glavni dijelovi asinhronog su stator i rotor. Stator se izrauje od paketa limova u obliku upljeg valjka koji je sa unutarnje strane uzduno oebljen sa limovima (utorima). U njih se ulae statorski namot. Statorski namot prikljuujemo na mreu. Na slijedeoj slici je prikazana spojna shema trofaznog asinhronog motora:

SLIKA 4. Spojna shema trofaznog asinhronog motora Na kuitu statora nalazi se prikljuna kutija sa stezaljkama preko kojih se spaja namot motora i dovod mree. Rotor asinhronog elektromotora sastoji se od paketa limova valjkastog oblika sa uzdunim utorima na obodu. Ovisno o vrsti namota koji se nalazi u utorima, razlikujemo dvije vrste asinhronih motora: o kliznokolutni sa faznim namotom o kavezni sa kratko spojenim kaveznim namotom. Kliznokolutni asinhroni motor ima rotorski namot izveden po istim naelima kao to je izveden i statorski namot. Kliznokolutni asinhroni motori se koriste ondje gdje nisu doputeni veliki udarci struje, gdje je potrebno lagano uputanje u rad bez trzaja, gdje se trai velik potezni moment i mogunost kontinuiranog podeavanja brzine vrtnje tj. okretaja motora bez posebnih izvora promjenjive frekvencije. Kavezni motor se izvodi tako da se u svaki utor rotorskog paketa uloi po jedan bakreni tap a onda se poeci i krajevi spoje na eonim stranama bakarnim prstenom.

 Princip rada asinhronog motora

Princip rada trofaznog asinhronog motora se temelji na rotirajuem magnetnom polju za iji pronalazak ima velikih zasluga i Nikola Tesla. Ukljuivanjem statorskog namota na izmjeninu trofaznu mreu poinje tei trofaznim namotom trofazna izmjenina struja koja stvara rotirajue magnetno polje. -Prilikom ukljuivanja trofaznog asinhronog motora na napon, razvija se potezni moment koji pokree rotor motora. Momentna karakteristika trofaznog asinhronog motora ovisi o njegovoj izvedbi i moe izgledati kao na slici:

SLIKA 5. Momentna karakteristika asinhronog motora U trenutku pokretanja motor razvija potezni moment Mp a pri pokretnoj brzini postie maksimalni pokretni moment Mm. Pri nazivnom optereenju motor razvija nazivni moment Mn uz nazivnu brzinu vrtnje Nn i pri tome uzima iz mree nazivnu struju In. Pokretanje sinhronog motora dobija se iz istosmjernog izvora. Sinhroni motor moe sam krenuti ako ima prigusni namot. Ako ga nema mora se pokrenuti pogonskim strojem do priblino sinhrone brzine vrtnje, te onda kad se prikljui na mreu radi kao sinhroni motor. Moe se pokretati i preko asinhronog pogonskog motora, kao to vidimo na slici br.6:

SLIKA 6. shema pokretanja sinhronog motora pomou asinhronog Sinhroni elektromotor je maina koja se okree vrlo tanom brzinom u skladu sa frekvencijom elektrine mree (sinhrono). Maina sa dva pola (1 par polova) e se okretati brzinom od 50 rot. / sec. (kod mree od 50 Hz), sa 4 pola25 rot./sec. itd. Potreban je poseban metod da se motor dovede do blizu sinhrone brzine.

3. Opis i upotreba elektromotora

Svrha i upotreba elektromotora zavise od veliina koje karakteriu rad tih istosmjernih strojeva, a to su: -iznos momenta vrtnje -iznos brzine vrtnje

SLIKA 7. Ilustracija rada istosmjernog elektromotora Imamo slijedee vrste tih motora:

Paralelni elektromotor
Takav motor se najee primjenjuje. Slui za pogon dizalica, alatnih strojeva, za tamparske strojeve, u valjaonicama, za kompresore ili u svim elektromotornim pogonima gdje je potrebno ekonomino podeavati brzinu okretaja u irokim granicama. Prednost: ekonomino i kontinuirano podeavanje brzine vrtnje, velika korisnost i mala promjena brzine vrtnje sa promjenom optereenja. Nedostaci: velika osjetljivost i cijena u odnosu prema sinhronom elektromotoru.

 Serijski elektromotor
Serijski elektromotor se u prvom redu primjenjuje za elektrinu vuu (el. eljeznice, tramvaji, rolejbusi, dizalice isl.) Prednost mu je ekonomino podeavanje brzine vrtnje i dobra korisnost. Pri preoptereenju razvija velik moment uz relativno malo optereenje mree. Npr. paralelni i serijski elektromotori su optereeni sa 30% veim momentom od nazivnog. Paralelni elektromotor e uzimati iz mree pri tom preoptereenju i 30% veu struju od nazivne. U namotu motora e se razvijati temperatura za 69% vea nego pri nazivnom optereenju. Naprotiv serijski elektromotor e uzimati iz mree samo za oko14% veu struju a u njegovom armaturnom namotu razvijati e se temperatura za oko 30% vea od one pri nazivnom optereenju. Nedostatak mu je potreba istosmjernog napona za napajanje i vea osjetljivost, te cijena u odnosu prema asinhronom elektromotoru.

Serijsko-paralelni (kompaund) elektromotori

Kompaundni elektromotori se primjenjuju za teke pogone osobito za one sa zamanjakom, gdje se kompaundacijom postie jae opadanje brzine pri optereenju a time i bolje dejstvo zamanjaka. Prednost: posjeduje dobre strane paralelnog i serijskog elektromotora, zavisno o kompaundaciji. Nedostatak: poprima loe osobine jednog ili drugog, zavisno o kompaundaciji.

Univerzalni elektromotori
Oni spadaju u grupu jednofaznih kolektorskih motora koji se mogu prikljuiti bilo na istosmjerni bilo na izmjenini napon. Ti elektromotori su izvedeni bez kompenzacijskog namota i bez pomonih polova. Primjenjuju se na mjestima gdje je potrebna velika brzina rotacije, za snagu do 500W i napon do 220V. Pokree se direktnim prikljuivanjem na mreu. Primjenjuje se za razne rune alatne strojeve (rune brusilice, builice, pile itd.), za razne uredske sprave i kuanske aparate (usisavae praine, strojeve za pranje rublja isl.).

Siemens servo gear motor

SLIKA 6. Univerzalni elektromotori Prednost mu je da se moe prikljuiti na izmjenini i istosmjerni napon, ima velik potezni momenat i dobar faktor snage (cos). Izvedba je jednostavna, a nedostatak im je loa iskoristivost.

Motori sa permanentnim magnetima

Kod ovih motora polje ili stator je sainjeno sa magnetima, male su dimenzije, gubici su niski, a snage ograniene do nekoliko kilowata. Primjena: vrlo esti su u igrakama.

SLIKA 7. Motori sa permanentnim magnetima

4. Kratki proraun osnovnih elemenata

Proraun osnovnih elemenata elektromotora izraunavanje snage elektromotora u kilowatima. U drvnoj industriji npr. za razliite strojeve iznosi: se svodi uglavnom na

Glodalice Builice Krune pile

priblina snaga 0.1-5 kw priblina snaga 0.1- 2 kw priblina snaga 1 - 8 kw

Podeavanje brzine vrtnje istosmjernih motora

Jedno od najvanijih svojstava istosmjernog elektromotora je mogunost ekonominog podeavanja brzine vrtnje. Prema jednaini:

(o/min)
Vidimo da su mogua dva osnovna naina podeavanja brzine vrtnje: podeavanje naponom pri emu se mjenja napon U odnosno pad napona Ia Ra podeavanje poljem pri emu se mjenja magnetno polje promjenom uzbudne struje

Vanjska karakteristika nezavisno uzbuenog motora

Podeavanje naponom primjenjuje se za brzine vrtnje od 0 do brzine vrtnje koja odgovara nazivnom naponu motora. Taj nain podeavanja brzine vrlo je ekonomian. Nedostatak asinhronih i sinhronih motora u pogledu njihove regulacije brzine vrtnje (iako u novije vrijeme razvoj ispravljake tehnike omoguuje izradu statikih pretvaraa frekvencije pomou kojih se izvodi napajanje izmjeninih motora te ekonomino i kontinuirano podeavanje brzine vrtnje), ubrzao je elju i potrebu pronalazka motora izmjenine struje koji bi imali sline karakter istike brzine vrtnje, kao to ih imaju istosmjerni motori. Tako je ve poetkom 20 stoljea pronaen itav niz jednofaznih i trofaznih izmjeninih kolektorskih motora od kojih se neki i danas susreu u elektromotornim pogonima i znae najbolje rjeenje.