ROMANIKA

KIPARSTVO & SLIKARSTVO

FRANCUSKA
(DAVOR SIFTAR PRODUCTION)

KIPARSTVO
ST-GENIS-DES-FONTAINES
nadvratnik opatijske crkve: Krist u mandorli s anelima i apostolima, datiran natpisom u 1020. g, rad jedne pirinejske radionice, najstariji primjer romanike kamene skulpture.

JUGOZAPADNA FRANCUSKA

SAINT SERNIN

(Toulouse)

radile su 3 razliite stilske radionice: Glavni oltar (1096.): Bernardus Gelduinus 2 portala na jugu: Porte des Comtes (1100.) prvi put ikonografski program na portalu Porte Miegeville (1118.) jedan od prvih portala sa svim elementima: luneta, nadvratnik, arhivolti, stupci.
PORTE MIEGEVILLE 1118.

MOISSAC

(biva opatija Sv. Petra)

Juni portal (1120 - 1135.): u luneti je prikaz Stranog suda: Krist, aneli, 24 starca Apokalipse, na dovratnicima: Petar i Izaija, u nadvratniku: vatreni kotai (simbol pakla) Klaustar: na kapitelima je 10 reljefa: prvi put se biblijske scene pojavljuju na kapitelima.

SOUILLAC (St. Marie, 1120 - 1135.)

Reljefi na zapadnom proelju su pod utjecajem Moissaca, a na trumeau su figure bestijarija.

ZAPADNA FRANCUSKA KATEDRALA SV. PETRA Angouleme, 1115.

Iznad glavnog portala je Krist u mandorli okruen simbolima evanelista.

NOTRE-DAME-DE-LA GRANDE Poitiers, sr. 12. st.

Zapadno proelje podijeljeno u 5 zona, u najgornjoj je Krist u mandorli sa simbolima evanelista.

CRKVA SV. PETRA Aulnay, 1130.

Mijeanje arhitekture i skulpture, karakteristino za romaniku Zapadne Francuske: na glavnom portalu 4 arhivolta stepenasto uvuena u zidnu masu ukraena su prikazima: fantastine ivotinje i ljudi, Starci Apokalipse, figure s knjigama i posudama, ivotinjski likovi unutar vitica.

BURGUNDIJA SAINT FORTUNAT Charlieu, kraj 11. st.

Zapadni portal: Najstariji primjer portala sa stupovima, gdje su svi dijelovi prekriveni skulpturom. Prvi put prikaz Krista u slavi u mandorli.

SV. PETAR Cluny, 1115 - 1120.

8 figuralnih kapitela ambulatorija, na 2 su prikazane personifikacije 8 glasova gregorijanskog korala u obliku sviraa i sviraica, a na ostalima alegorije godinjih doba, vrlina, umijea, raja...

SAINT-LAZARE Autun, 1120 - 1130.

Majstor Giselbertus, jedan od najznaajnijih kipara u srednjem vijeku, potpisao Posljednji sud u timpanu. Pripisuje mu se veina reljefa, najvie na kapitelima.

ST. MADELAINE Vezelay, 1120 1130.

glavni portal: u luneti Krist u mandorli, ispod apostoli u arhivoltima: prikazi mjeseci i radova nadvratnik: poslanja apostola u misiji trumeau: Sv. Ivan Krstitelj glavni i boni brodovi: scene iz Starog Zavjeta narteks i proelje: scene iz Novog Zavjeta Ikonografski program je vezan uz II. Kriarski rat.

ZAPADNI PIRINEJI MAJSTOR IZ CABESTANYJA

Djelovao u Italiji, panjolskoj i Francuskoj, naziv je dobio po luneti male crkve u Cabestanyju. Karakteristike stila: velike glave s plonim elom, dugaki nosevi, bademaste oi, velike ruke s dugim prstima, elastian pad draperije.
NOTRE DAME, CABESTANY

/2 12. st.

Notre Dame, Cabestany Sarkofag Sv. Saturna u Saint Hilare de Aude Muka glava u San Pedro de Roda

SARKOFAG SV. SATURNA U S. HILARE DE AUDE

NOTRE DAME
(Serrabone, iza 2/2 12. st.)
Figuralni kapiteli sa tribine kora

PROVANSA
Kod izrade proelja, u romanici su glavni uzori rimski modeli: portali u obliku trijumfalnog luka.

SAINT-GILLES-DU-GARD
3 portala na zapadnom proelju, 12 st. iza apostola Bartolomeja nalazi se potpis Brunus, najkompletniji ciklus Pasije: sjev. portal: ulazak u Jeruzalem, plaanje Judi, izgon iz raja, sred. portal: Petar pere Isusu noge, posljednja veera, Judin poljubac, ju. portal: Poncije Pilat, bievanje, noenje kria.

SAINT TROPHIME Arles, 2/2 12. st

Portal je istaknut (neobinost): u luneti je Krist u mandorli, u nadvratniku su apostoli. Klaustar je bogato ukraen skulpturom: na kraju luka su po 2 stupa sa zasebnim kapitelima s prizorima Kristove muke.

CHAUVIGNY, SV. PETAR (2/2 12. st.)

etiri kapitela u ambulatoriju
ORLOVI NOSE DUE U PAKAO GRIFON ZMAJ GUTA KRANINA AVO POKAZUJE SVOJ OLTAR

SLIKARSTVO
Slikarstvo dosie vrhunac izmeu 1080. i 1150. godine. Nastaju 4 kole:

1. KOLA U TOURSU (tzv. naturalistika kola) Sv. Nikola (upna crkva, Tavant): tema - borba dobra i zla Saint-Algnan-sur-Cher Saint-Savin-sur-Gartempe 2. KOLA U MONTECASSINU Berze-la-Ville (1110 1120.) - Krist u slavi:
1. Tamne freske s plavom pozadinom, tipine za Burgundiju i Auvergne 2. Crvenkasto-ukaste freske s blijedom podlogom, tipine za dolinu Loire.

St. Chef (Dauphine, 1080.)

Crvenkasto-ukaste freske s blijedom podlogom.

3. GRUPA LAVAUDIEU (tzv. Bizantska grupa) Lavaudieu (benediktinska opatija)

Krist u slavi, Bogorodica na prijestolju, aneli, apostoli. Slinost s freskama na tamnoj pozadini iz Berze-la-Ville. Bizantske karakteristike: paljivo modelirani miii lica i ruku.

4. CATALAN GRUPA (regija u Roussillonu) Saint-Plancard (Saint-Jean-Levigne)

Freske oko 1140. g.