GOTIKA

ARHITEKTURA

(DAVOR SIFTAR PRODUCTION)

NJEMAKA
U poetku: kombinacija francuske gotike i njemake romanike.

LIMBURG an der LACHN (1225.)

4 etana elevacija, 6 dijelni svod.

MUNSTER, KATEDRALA (1221.)

Veliki kockasti prostori i kupolasti svodovi.

LIEBFRAUEN KIRCHE
(Trier, 1230.)
Jedna od rijetkih centralnih graevina, 2 etana elevacija.

KOLN, KATEDRALA (po. 1248.)

Jedna od najveih njemakih graevina 13. st. Primjer rayonnant stila u Njemakoj. Ostakljeni triforij, radijalne kapele, 5 brodova, 3 brodni transept.

STRASBOURG, KATEDRALA
(1235 1275.)
Flamboyant proelje, rayonnant unutranjost.

BONN, KATEDRALA (1209.)

3 etana elevacija: niske arkade, pasani triforij, zona prozora. Veliki kupolasti traveji. Ovdje se uvodi koritenje lebdeeg luka.

DVORANSKE CRKVE ST. ELIZABETA (Marburg, 1235.)

Prva dvoranska crkva u Njemakoj. Glavni brod je neznatno iri od bonih i jednakih su visina. Znaajno hodoasniko sredite.

ST. SEVERUS (Erfurt, 1270.)

BAZILIKE HALBERSTADT, KATEDRALA (1260.)

MAGDEBURG, KATEDRALA (po. 1209.)

Najranija gotika graevina u Njemakoj, uzor joj je bio Laon. 1330. ulazni trijem s kipovima mudrih i ludih djevica, a u 15 i 16. st. dobiva zvonike.

"BACKSTEIN" GOTIKA
Kasno 13. i 14. stoljee. Upotrebljava se cigla, koja je teka za gotike ciljeve, ali se izvlai maksimum mona arhitektura.

ST. MARIA (Lubeck, 1277. kor) BREMEN, KATEDRALA

PARLERI
U 2/2 14. st. skupina graditelja i kipara utjee na razvoj srednjoeuropske arhitekture i plastike. U arhitekturi je prevladao dvoranski prostor, a u skulpturi portretnost i vrst volumen. U kasnijim djelima se istie slikovitost, koja prelazi u mekani stil. 1. Heinrich iz Gmnda vodio je gradnju crkve (Schwbisch-Gmnd, 1330 1351.) Njegov plan kora je povezao vijenac ophodnih kapela sa sredinjim prostorom kora prema dvoranskom principu, pa je njegov deambulatorij samo nastavak bonih brodova. Elevacija je 2 etana. 2. Peter Parler (sin Heinricha) suraivao s ocem na Sv. Kriu (Prag, 1353.) Peter Parler dolazi na poziv kralja Karla IV. Gornji dio kora obogatio je stupnjevanjem triforija, a nad korskim prostorom podie mreasti svod.

Sv. Kri

Katedrala Sv. Vita

Kor Sv. Bartolomeja (Koln) Kor Sv. Barbare (Kutna Hora, 1383.) Karlov most (na Vltavi) Kapela Svih Svetih (Hradani, sruena)
3. Vaclav Parler (sin Petra) Nastavlja gradnju Sv. Vita, radio je na Milanskoj katedrali i na katedrali Sv. Stjepana u Beu. Radionica Parlera ostvarila je prvi put u srednjoj Europi portretni ideal u kiparstvu, u nadgrobnim spomenicima i poprsjima u triforijima (portreti lanova kraljevske obitelji, prakih nadbiskupa, likovi Krista i Marije, te ekih svetaca). Odjeci njihove umjetnosti vidljivi su i u: Poljskoj Zagrebu Marijina crkva (Krakow) juni portal Sv. Marka, sjeverna stijena broda u Katedrali

FAZE NJEMAKE GOTIKE

1. FAZA: pojedini elementi novog stila uklapaju se u preteno romanike graevine (Bamberg, Limburg, Naumburg) 2. FAZA: prevladava prostorna koncepcija francuske gotike (Kln, Regensburg) 3. FAZA: dolazi do traenja vlastitog razvoja (Sv. Elizabeta u Marburgu, Frauenkirche u Minhenu, Liebfrauenkirsche u Trieru)