SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET KEMIJSKOG INENJERSTVA I TEHNOLOGIJE SVEUILINI PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Mihaela uki

ZAVRNI RAD

Zagreb, srpanj 2009.

1

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET KEMIJSKOG INENJERSTVA I TEHNOLOGIJE SVEUILINI PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Mihaela uki

SPRJEAVANJE ONEIENJA NA PROCESIMA ANALIZOM PROCESNIH TOKOVA

ZAVRNI RAD

Voditelj rada: dr. sc. Ljubica Matijaevi, izv. prof. FKIT lanovi ispitne komisije: dr. sc. Ljubica Matijaevi, izv. prof. FKIT

Zagreb, srpanj 2009.

SPRJEAVANJE ONEIENJA NA PROCESIMA ANALIZOM PROCESNIH TOKOVA

Saetak rada: Rad daje saeti pristup sinteze i analize proizvodnog procesa s ciljem smanjenja oneienja okolia. Praenjem kretanja tvari (sirovina, produkata, sporednih produkata, pomonih materijala) kroz proces i njihovim karakteristikama, mogue je preusmjeravanjem tokova postii ekonomski i ekoloki prihvatljiv proces. Pristup izvedbi procesa s ciljem smanjenja trokova i oneienja okolia naziva se integracija procesa i dvije osnovne grane su integracija energije (topline) i integracija mase (tvari). U radu e se kroz ogledni primer ( case study) prikazati kako se analizom procesne sheme mogu prepoznati kritina mjesta za preusmjeravanje tokova tvari s unaprijed postavljenim ciljem.

Kljune rijei: sprijeavanje oneienja, integracija procesa, mrea izmjene tvari, mrea izmjene topline

Summary: This work gives summarize approach of synthesis and analysis of production process with the purpose of reducing enviromental pollution. Monitoring the movement of substances ( raw materials, products, secondary products, auxiliary materials) through the process and their characteristics , can be forwarded flows to achieve economically and enviromentaly acceptable process. Access to performance of processes to reduce costs and environmental pollution is called integration process and the two main branches are integration of energy (heat) and the integration of mass (matter). The work will through a demonstration example (case study) show that the analysis process scheme can identify critical positions to divert flows of substances with a pre-set objective.

Key words: pollution prevention, process integration, mass exchange network, heat exchange network

SADRAJ 1. 2. UVOD.............................................................................................................................1 OPI DIO........................................................................................................................2 2.1. Izvori oneienja u procesima................................................................................2 2.2. Spreavanje oneienja na procesima....................................................................3 2.2.1. Spreavanje oneienja u reaktorima......................................................3 2.2.2. Spreavanje oneienja kod separacijskih ureaja..................................3 2.2.3. Spreavanje oneienja iz spremnika i fugitivnih izvora........................3 2.3. Upravljanje otpadom na procesima.........................................................................4 2.4. Sinteza i analiza procesa.........................................................................................6 2.5. Integracija procesa...................................................................................................8 3. METODOLOGIJA.........................................................................................................9 3.1. Pinch tehnologija.....................................................................................................9 3.2. Integracija topline....................................................................................................9 3.3. Integracija mase.....................................................................................................15 3.3.1. Grafike metode......................................................................................15 3.3.2. Algebarske metode..................................................................................21 3.2.3. Matematiko modeliranje.......................................................................23 3.2.4. Matematiko optimiranje........................................................................24 4. 5. 6. 7. REZULTATI I RASPRAVA.......................................................................................25 ZAKLJUAK..............................................................................................................35 POPIS OZNAKA.........................................................................................................36 LITERATURA.............................................................................................................37

1. UVOD Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja Republike Hrvatske donijelo je 2005 godine Strategiju gospodarenja otpadom RH1. Strategijom se ureuje gospodarenje razliitim vrstama otpada na teritoriju RH, pa tako i industrijskim otpadom. Objedinjeni uvjeti zatite okolia za nova postrojenja i u sluaju rekonstrukcije postojeeg postrojenja utvruju se u jedinstvenom postupku s postupkom procjene utjecaja na okoli, prije izdavanja lokacijske dozvole i sadre uvjete zatite tla, zraka, vode, mora, ukoliko to lokacija postrojenja uvjetuje, te ostalih sastavnica okolia. Zahtjevi IPPC (Integrated Pollution Prevention and Control) direktiva2 se temelje na primjeni najbolje raspoloivih tehnika (BAT Best Available Technique) koji se utvruju Zakonom o zatiti okolia. BAT tehnike podrazumijevaju sve tehnike ukljuujui tehnologiju, planiranje, izgradnju, odravanje, rad i zatvaranje postrojenja, koje su primjenjive u praksi pod prihvatljivim tehnikim i ekonomskim uvjetima te su najdjelotvornije u postizanju najvieg stupnja zatite okolia kao cijeline. Od listopada 2007. godine sva postrojenja trebaju dobiti objedinjenu dozvolu koja odreuje granine vrijednosti emisija temeljem BAT-a. Proizvoa proizvoda od kojega potjee otpad odgovoran je za odabir rjeenja najprihvatljivijeg za okoli prema svojstvima proizvoda i tehnologiji proizvodnje, ukljuujui vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne tehnologije. Proizvoa otpada podmiruje sve trokove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, trokove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada, te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog tete za okoli koju je prouzroio ili bi je mogao prouzroiti otpad. Emisije u okoli, propisane posebnim propisima, iz postrojenja za obradu otpada i odlagalita otpada moraju se umanjiti, koliko je to mogue, na tehniki i gospodarski najuinkovitiji nain. Sa stajalita kemijsko inenjerske struke, kada je industrijski otpad u pitanju uvijek se prati proizvodni proces i emisije koje pri tome nastaju, a koje oneiuju okoli vodu, zrak i tlo. Zadatak kemijskih inenjera je prepoznati mjesta na procesnim postrojenjima na kojima se javlja oneienje i mjesta na kojima nije iskoritena toplina, te raznim vjetinama i alatima dati rjeenje za ekonomski i ekoloki prihvatljiv proces. Svrha ovoga rada je dati saeti pristup sintezi i analizi procesa s ciljem smanjenja svih emisija u okoli. Promatrati e se samo cijelina unutar granica postrojenja.

2. OPI DIO Sprjeavanje oneienja (pollution prevention) podrazumijeva uinkovitije koritenje sirovina i energije kako bi se smanjilo ili u potpunosti eliminiralo nastajanje oneienja. Pojam obuhvaa smanjenje na izvoru, recikliranje unutar postrojenja te modifikacije u procesu i na postrojenju koje rezultiraju veom energetskom uinkovitou, boljim iskoritenjem sirovina te, smanjenjem nastajanja otpada. Sprjeavanje oneienja ne podrazumjeva spaljivanje otpada, recikliranje izvan postrojenja, obradu otpada i odlaganje. 2.1. Izvori oneienja u procesima Svi procesi, osim glavnog proizvoda, proizvode i sporedne produkte koji se mogu koristiti kao sirovine za neku drugu proizvodnju ili kao pomoni materijali, kad je to tehniki ili ekomonski opravdano. Ako nije, tada se govori o otpadu. Postoje dva osnovna pristupa postupanja s oneienjima3: Obrada otpada raznim kemijskim, fizikalnim i bolokim postupcima kako bi se preveo u oblik pogodan za isputanje u okoli, to su takozvane end-of-pipe obrade ili tehnologije. Smanjenje ili uklanjanje proizvodnje otpada na izvoru analizom i projektiranjem ekoloki prihvatljivih procesa. Tri su osnovna izvora oneienja u procesima: 1. reaktor procesna jedinica u kojoj se odvija pretvorba tvari iz sirovina u eljeni produkt, veinom uz nepotpunu konverziju, uz dodatka aditiva, katalizatora i radi svega toga glavni izvor otpadnih tvari. Osim toga u reaktoru se odvijaju egzotermne ili endotermne reakcije kojema treba odvesti ili dovesti toplinu tako da je reaktor energetski aktivna jedinica koja ima potencijal za iskoritenje topline na procesu. 2. separacijski ureaj procesna jedinica za odvajanje produkta od ostalih neeljenih komponenta koje su potencijalni otpad. Separacijski ureaji koriste separacijska sredstva koji su takoer izvori oneienja. 3. procesne operacije tu spadaju jedinice za izmjenu topline, za transport fluida cjevovodi, pumpe, kompresori, zatim spremnici i ostale karakteristine jedinice ovisno o tehnologiji koja se analizira.

2.2. Spreavanje oneienja na procesima 2.2.1. Spreavanje oneienja u reaktorima Otpad u reaktorima nastaje zbog neistoa u pojnoj smjesi koje uzrokuju nastajanje nusprodukata, ako nije mogua separacija i povrat neizreagiranih reaktanata, te reakcijama kojima nastaju nusprodukti. Za smanjenje nastajanja otpada u reaktoru treba voditi rauna o izboru reaktora, uvjetima u reaktoru (koncentracija, temperatura, tlak), izboru katalizatora, konverziji i selektivnosti, prijenosu topline i tvari, eventualnim neistoama u ulaznoj struji. Ako primjerice, nije mogue separirati i recirkulirati neizreagirane reaktante tada je potrebno poveati konverziju bilo podeavanjem optimalnih radnih uvjeta (tlaka i temperature), bilo odvoenjem produkta ili dodavanjem reaktanta u suviku. Ako reakcijom nastaje nusprodukt, tada treba mjenjati reakcijski put kojim se odvija reakcija. Treba koristiti heterogene katalizatore kada je to mogue, jer ih je lake odvojiti i reciklirati nego homogene katalizatore. 2.2.2. Spreavanje oneienja kod separacijskih ureaja Kako niti jedna reakcija nema 100%-tnu konverziju, a u veini sluajeva su sirovine heterogene smjese, potrebno je pojedine komponente odvojiti separacijskim procesima. Vrlo je vano za separacijske procese, to vee iskoritenje separacijskih sredstava, jer ona pridonose stvaranju otpada. Lo izbor separacijskog sredstva utjee na krajnji proizvod, a takoer i na potronju energije potrebne za provedbu procesa. Zato se odabir separacijskog postupka i sredstva treba temeljiti na fizikalnim i kemijskim svojstvima molekula koje e se odvajati, ali i na iskustvenim pravilima. Koliina otpada koja nastaje u separacijskim jedinicama moe se smanjiti povratom otpadnih tokova. Primjerice, otpadne vode iz jednog procesa mogu, mjeanjem sa svjeom vodom, sluiti kao ulazna struja u drugom procesu. Separativni reaktori4 su novi tipovi reaktora gdje se u jednoj procesnoj jedinici odvija kemijska reakcija i separacija. Kontroliranim dodavanjem reaktanata i uklanjanjem produkata, pomie se ravnotea i na taj nain se postie bolja konverzija. 2.2.3. Spreavanje oneienja iz spremnika i fugitivnih izvora Oneienja koja mogu nastati u spremniku su pare lako hlapivih komponenata koje se preko ventila isputaju u okoli, kao i talozi koji se stvaraju na dnu spremnika, a sadre hru,

neistoe i tee komponente iz sirovine. Taloenje se moe sprijeiti ili mijeanjem ili dodavanjem sredstava za emulgiranje, kako bi se estice zadrale suspendirane u tekuini i kao takve se ispustile iz spremnika 4. Emisije u zrak se mogu rijeiti sakupljanjem plinova i ponovnim vraanjem u cisternu ili u podzemni spremnik. Fugitivne ili pobjegle emisije nastaju proputanjem na ventilima i pumpama, te znaajno pridonose oneienju. Fugitivne emisije se mogu smanjiti detektiranjem proputanja i popravkom opreme ili zamjenom opreme suvremenijom tehnologijom. 2.3. Upravljanje otpadom na procesima Emisije na proizvodnim procesima ine otpadni plinovi, otpadne vode, otpadna toplina, a logian slijed upravljanja otpadom je slijedei:5 1. Smanjenje na izvoru reaktor je prilagoen tako da nastaje manje otpada 2. Recikliranje u procesu neizreagirana pojna smjesa se odvaja u separatoru i vraa u reaktor 3. Recikliranje unutar postrojenja otpad iz rektora se u drugom reaktoru, koji je unutar postrojenja, prevodi u produkt 4. Recikliranje izvan postrojenja otpad iz reaktora se odvaja i prevozi do drugog postrojenja u kojemu se prevodi u produkt 5. Zbrinjavanje otpada otpad iz reaktora se odvaja i obrauje kako bi mu se smanjila tetnost 6. Sigurno odlaganje otpad iz reaktora se odvaja i odvozi na ureeno odlagalite otpada 7. Direktno isputanje u okoli otpad se odvaja od produkta i neobraen isputa u okoli Smanjenje na izvoru obuhvaa radnje unutar procesa koje smanjuju ili u potpunosti eliminiraju nastajanje otpada. Pojam podrazumjeva modificiranje opreme i tehnologije, poboljanja u procesu proizvodnje. Ono ne podrazumijeva djelovanje nakon nastajanja otpada, mijenjanje fizikalnih, kemijskih i biolokih svojstava, koncentriranje kako bi se smanjio volumen ili razrjeivanje kako bi se smanjila toksinost. Na slici 2.1 dani su shematski prikazi primjera upravljanja otpadom.

Slika 2.1. Primjeri upravljanja otpadom

2.4. Sinteza i analiza procesa Sinteza i analiza procesa ine osnovu pri projektiranju procesa koji treba biti tehniki izvediv te ekonomski i ekoloki prihvatljiv. Osnovno kod sinteze procesa je odabir jedinica, povezivanje jedinica u cijelinu uz predlaganje alternativa i konaan odabir najprihvatljivijeg procesa. Rezultat sinteze procesa je procesna shema koja predstavlja odabranu procesnu opremu i meusobnu povezanost te opreme. Nakon sinteze procesa slijedi analiza procesa kojom se mogu locirati mjesta nastajanja otpadnih tvari i prepoznati sve energetski aktivne jedinice kako bi se utvrdilo da li je maksimalno iskoritena toplina unutar procesa. Potrebno je pratiti tokove sirovina, produkata, identificirati recirkulacijske i bypass struje, zatim struje pomonih medija te ulazne i izlazne struje. Na slijedeim slikama dana je procesna shema proizvodnje benzena procesom hidrodealkilacije toluena na kojima su prikazani svi navedeni elementi. Na slici 2.2 je crnom zadebljanom linijom prikazan tok sirovine, toluena koji ide do reaktora. U reaktoru toluen regira i nastaje benzen, iji je tok prikazan plavom isprekidanom linijom.

Slika 2.2 Procesna shema proizvodnje benzena procesom hidrodealkilacije toluena6

10

Na slikama 2.3 i 2.4 prikazane su recirkulacijska struja za toluen i bypass struja, a na slici 2.5 prikazane su struje pomonih medija te ulazne i izlazne struje.

Slika 2.3. Identifikacija recirkulacijske struje za toluen

Slika 2.4. Identifikacija bypass struje 11

Slika 2.5. Identifkacija ulaznih i izlaznih struja i struja pomonih sredstava Za odabrani proces potrebno je raspolagati sa radnim uvjetima, koliinom i sastavom svake pojedinane struje, specifikacijom opreme kako bi se provela detaljna analiza procesa. Potrebno je provesti simulaciju baznog procesa uz pomo programskog sustava kojim raspolaemo, a zatim razlaganjem procesa na pojedinane cijeline potrebno je provesti parametarsku studiju za svaku pojedinanu jedinicu ili vie jedinica unutar procesa kako bi predvidjeli ponaanje odabranog procesa. Nakon toga slijedi integracija procesa s ciljem to boljeg iskoritenja topline i tvari u samom procesu. 2.5. Integracija procesa Integracija procesa predstavlja heuristiki pristup izvedbi procesa koji uzima u obzir interakciju meu procesnim jedinicama, sa ciljem smanjenja trokova i oneienja okolia, a ukljuuje integraciju energije i integraciju mase. Osnovna prednost ovakvog pristupa je promatranje sustava kao cjeline, to rezultira boljim iskoritenjem sirovina i energije, te smanjenjem oneienja i gubitka energije. Integracija energije je sistematska metodologija povezivanja svih energetski aktivnih jednica unutar procesa i pronalaenje rjeenja za najbolje iskoritenje topline u samom procesu. Integracija mase je sistemska metodologija povezivanja i prepoznavanja tokova tvari unutar procesa i pronalaenje rjeenja za najbolje iskoritenje mase u procesu kod procesa kod kojih dolazi do izmjene tvari.

12

3. METODOLOGIJA 3.1. Pinch tehnologija Pinch tehnologija predstavlja sustavnu metodologiju za ouvanje i utedu energije u raznim procesima koji troe energiju. Pojam pinch tehnologije (ili tehnologije procjepa) po prvi put uvode Linnhoff i suradnici, krajem 70tih godina 20. stoljea predstavljanjem nove metodologije, zasnovane na termodinamikim principima, koja je osiguravala veliku utedu energije pri projektiranju mree izmjenjivaa topline 7,8,9. Danas tehnologija procjepa nalazi sve veu primjenu zbog niza prednosti u odnosu na konvencionalne metode izvedbe procesa. Tehnologija procjepa se koristi za odreivanje energetskih trokova i projektiranje mree izmjenjivaa topline (Heat Exchange Network HEN design) u procesu. Desetak godina poslije, Manousiouthakis sa suradnicima razvija metodu za analizu mree izmjene tvari (Mass Exchange Network MEN design), iji je osnovni pristup analogan iskoritenju topline kod izvedbe mree izmjenjivaa topline. Stoga je primarni cilj ovakve tehnike ekonomska uteda koja se ostvaruje boljom i kvalitetnijom integracijom topline i tvari, bilo u preliminarnoj fazi projektiranja procesa ili na ve postojeim postrojenjima te smanjenje oneienja okolia. 3.2. Integracija topline Primjena pinch analize u integraciji topline bit e prikazana na jednostavnom primjeru protustrujnog izmjenjivaa topline. Procesne struje esto treba zagrijavati kako bi se postigli odgovarajui uvijeti bilo za eljenu reakciju, bilo za neki separacijski proces. Pri tome se toplina dobiva izgaranjem goriva, to utjee na poveanje trokova i na okoli. Procesne struje takoer treba i hladiti, to se postie prolazom rashladne vode kroz sustav. Kako bi se temperatura rashladne vode mogla drati konstantnom, koriste se rashladni tornjevi kod kojih se javlja velik gubitak procesne vode zbog isparavanja u atmosferu. Projektiranjem mree izmjenjivaa topline, toplina iz struja koje treba hladiti (tople struje) slui za grijanje hladnih struja. Time se smanjuje potreba za gorivom i smanjuje se gubitak procesne vode iz rashladnih tornjeva. Na slici 3.1 shematski je prikazan izmjenjiva topline. Topla struja Ts Tt

Tt Hladna struja Ts

13

Slika 3.1. Shematski prikaz izmjenjivaa topline Promjene entalpije s temperaturom prikazane su na slici 3.2. Da bi dolo do izmjene topline, mora se odravati minimalna temperaturna razlika, Tmin , koja u praksi obino iznosi izmeu 10 i 20 C. temperatura temperatura Hh Hh

Tmin

Tmin

Hc Hex entalpija

Hc Hex entalpija

Slika 3.2. Toplinski dijagrami

Toplina prenesena izmeu struja oznaena je kao Hex , a toplina prenesena iz hladnjaka i grijaa Hc i Hh. To je najjednostavniji primjer jedne struje koja se hladi i jedne struje koja se grije. Na slijedeem primjeru pokazati e se odreivanje pinch podruje za etiri struje (dvije koje treba grijati i dvije koje treba hladiti) prikazane u tablici 3.1, uz Tmin = 20C. Potrebno je pronai mreu izmjenjivaa uz maksimalno iskoritenje energije. Jedna od metoda je algebarska metoda tablica10. Metoda tablica Tablica 3.1. Procesni podaci zamiljenog procesa struja 1 2 3 4 vrsta topla topla hladna hladna Cp, kW/ C 40,0 30,0 60,0 20,0 Ts, C 180 150 30 80 Tt , C 40 60 180 160 H, kW 5600 2700 9000 1600

Postojee temperature Tact prevode se u intervalne temperature oduzimanjem polovice vrijednosti Tmin od tople struje i dodavanjem polovice Tmin hladnoj struji.

14

Topla struja T int = T act

Tmin 2 Tmin 2

Hladna struja T int = T act +

Tablica 3.2. Intervalne temperature uz Tmin = 20C struja 1 2 3 4 aktualna temperatura, C izvor cilj 180 40 150 60 30 180 80 160 intervalna temperatura, C izvor cilj 170 30 140 50 40 190 90 170

Zatim je potrebno poredati intervalne temperature, zanemarujui one vrijednosti koje se pojavljuju dva puta. 190 170 140 90 50 40 30 interval 1 2 3 4 5 6 3 4 1 2

Slika 3.3. Temperaturni intervali Bilanca topline za struje Hn = ( Cpc - Cph ) Tn 3

15

Hn- toplina n-tog intervala, kW Cpc - suma toplinskih kapaciteta svih hladnih struja u intervalu, kW/oC Cph - suma toplinskih kapaciteta svih toplih struja u intervalu, kW/oC Tn - razlika intervalnih temperatura, oC Nakon prikaza temperaturnih intervala radi se kaskada toplinskih intervala kako bi se odredila pinch temperatura, to je prikazano u tablici 3.3. Tablica 3.3. Izrada kaskade toplinskih intervala interval 1 2 3 4 5 6 Interv. T C 190 170 140 90 50 40 30 T C 20 30 50 40 10 10 Cpc- Cph kW/C 60 40 10 -10 20 -40 H kW 1200 1200 500 -400 200 -400 kaskada 0 -1200 -2400 -2900 -2500 -2700 -2300 2900 1700 500 0 400 200 600

Kaskada pokazuje da se toplina moe prenositi s hladne na toplu struju. Negativne vrijednosti u koloni ukazuju na to da je temperaturni gradijent krivo usmjeren, te da izmjena topline nije termodinamiki mogua. Na toploj strani (vrh kolone) treba dovesti 2900 kW kako bi se eliminirale negativne vrijednosti iz prethodne kolone. Pinch se javlja tamo gdje nema prijenosa topline, a to je interval 3, pri temperaturi od 90 C. Intervalna temperatura tople struje = 90 + 10 = 100 C Intervalna temperatura tople struje = 90 10 = 80 C Sljedei korak je izvedba mree izmjenjivaa za maksimalno iskoritenje energije koja poinje kod temperature pincha i slijedi pravilo koje se temelji na toplinskim kapacitetima struja za povezivanje granice pincha. Tamo gdje je napravljena veza, prenosi se maksimalna koliina topline.

16

100oC 180oC 1 150oC 2 180 C

o

80oC 40oC

3200 kW 1500 kW

60oC 1300 kW 30oC 3 1600 kW 4 pinc h Slika 3.4. Mrea izmjenjivaa topline 80oC

160oC

Mrea iznad pincha 1. Cph Cpc 2. Po tom principu struje 1 i 2 mogu se povezati sa strujom 3, ali ne i sa strujom 4 3. Struja 1: H = 40*(180 100) = 3200 kW Struja 2: H = 30*(150 100) = 1500 kW 4. Izraunati topline hladnih struja da se postignu ciljane temperature od temperature pincha. Struja 3: Struja 4: H = 60*(180 80) = 6000 kW H = 20*(160 80) = 1600 kW

5. Povezati struje 1 i 3 i prenijeti 3200 kW sa struje 1 na struju 3 6. Povezati struje 2 i 3 i prenijeti 1500 kW sa struje 1 na stuju 3 7. Ukljuiti grija u struji 3 da se dovede jo potrebna toplina H = 6000 (3200 + 1500) = 1300 kW 8. Ukljuiti grija u struju 4 koji treba dovesti 1600 kW topline za zagrijavanje struje Mrea ispod pincha 9. Cph Cpc 10. Struja 4 poinje kod pinch temperature 11. Po prvom uvjetu ne moe se povezati , 1 i 2 sa 3

17

12.

Ako se struja 3 raspodijeli, Cp e se reducirati tako da e se struje 1 i 2 moi povezati sa raspodijeljenom strujom

13. Struja 1: H = 40*(100 40) = 2400 kW Struja 2. H = 30*(100 60) = 1200 kW 14. Toplina koja se predaje hladnoj struji od poetka do pincha Struja 3: H = 60*(80 30) = 3000 kW Struja 4: H = kod pinch temperature 15. Struja 1 ne moe doi do ciljane temperature. Prijenos topline od struje 1 do jednog kraka struje 3 e biti 1800 kW 16. Temperatura na izlazu iz ovog izmjenjivaa: Tizl = 100 C 1800/40 = 55C zadovoljava 17. Struja 1 se mora hladiti do ciljane temperature, stoga je potreban hladnjak H = 2400 - 1800 = 600 kW 18. Prijenos ukupne koliine topline (1200 kW) od struje 2 na drugi krak struje 3 zadovoljava obje strane. Topli i hladni izvori od 2900 kW i 600 kW se moraju predvidjeti. Presjeci struja Ako su vrijednosti toplinskih kapaciteta takve da nije mogue napraviti povezivanje struja (Cph Cpc za mreu iznad pincha, Cph Cpc za mreu ispod pincha), tada se presjecanjem struja reduciraju maseni protoci, a time i toplinski kapaciteti struja. Osnovna pravila za izgradnju mree uz maksimalno iskoritenje energije su4: 1. odredi se podruje pincha 2. izvedba dalje od pincha 3. iznad pincha napraviti povezivanje uz ogranienje Cph Cpc 4. ispod pincha povezati struje uz ogranienje Cph Cpc 5. ako kriteriji povezivanja nisu zadovoljeni presjei struje 6. maksimizirati toplinske uine izmjenjivaa nadopuniti sa vanjskim grijanjem samo iznad pincha i vanjskim hlaenjem ispod pincha

18

Minimum broja izmjenjivaa Mrea izmjenjivaa topline koja je prethodno opisana, daje maksimalno iskoritenje energije i prema tome minimum potronje i kotanja sredstava za hlaenje i grijanje. No, optimum e biti postignut kada su postignuti najnii godinji trokovi, a u njih spadaju cijena temeljnog kapitala, trokovi pomonih ureaja i ostali pogonski trokovi. Broj izmjenjivaa topline i njihova veliina odredit e glavnu cijenu. Stoga, nakon to se konstruira mrea izmjenjivaa s maksimalnim iskoritenjem energije, treba revidirati tu mreu te u obzir uzeti cijenu opreme, pogonske trokove i sigurnost mree. Vanost Tmin Iz jednadbe za prijenos topline moe se vidjeti da je povrina izmjene topline A, obrnuto proporcionalna temperaturnoj razlici.
A= Q k T

Iz toga slijedi da e T odrediti veliinu izmjenjivaa i koliinu izmjenjene topline. Primjerice, ako se smanji T, poveat e se prenesena toplina, odnosno iskoritenje energije, smanjit e se potronja energenata, ali e investicije u izmjenjiva biti vee, jer e mu porasti dimenzije. Zato je optimalni Tmin onaj koji daje najnie godinje trokove kako je grafiki prikazano na slici 3.5.

Slika 3.5. Utjecaj Tmin na ukupne trokove izmjenjivaa topline

3.3. Integracija mase

19

3.3.1. Grafike metode MSA (Mass Separating Agent) predstavlja separacijsko sredstvo, tj. siromanu fazu koja selektivno uklanja neeljene komponente (npr. oneiivala) iz bogate faze (npr. struja otpada). Postoje procesna separacijska sredstva i vanjska separacijska sredstva. Procesna separacijska sredstva su uvijek dostupne na postrojenju i tokovi su im unutar postrojenja. Vanjska separacijska sredstva se moraju kupovati na tritu, pa je njihov odabir vezan sveukupnom ekonomijom. Ciljani sastav separacijskog sredstva odreuje projektant na osnovi razliitih gledita (fizikalno gledite, tehniko gledite, okoli, sigurnost, ekonomsko gledite). Pinch diagram Za smanjenje MSA potrebno je to je vie iskoristiti procesne MSA prije koritenja vanjskih. Pri razmatranju primjenjivosti procesnih MSA za uklanjanje oneienja, u obzir se moraju uzeti termodinamiki uvjeti izmjene mase. Prvi korak pri konstruiranju pinch diagrama je prikaz svih bogatih struja11. Crta se diagram ovisnosti izmjenjene mase za svaku bogatu struju o sastavu (slika 3.6).

Slika 3.6. Prikaz izmjene mase za dvije bogate struje Svaka bogata struja prikazana je strelicom iji poetak predstavlja poetni sastav a kraj ciljani sastav te struje. Nagib svake strelice jednak je protoku te struje. Vertikalna udaljenost izmeu poetka i kraja strelice predstavlja koliinu tvari preneenu pomou bogate struje:
MRi = Gi ( yis yit ), i = 1,2,....., N R

20

Vano je napomenuti da je skala na ordinati relativna, te da se pomicanjem strelica u vertikalnom smjeru ne mijenja nagib strelice. Ukupna sastavna krivulja se konstruira primjenom linearne superpozicije kako je prikazano na slici 3.7.

Slika 3.7. Ukupna sastavna krivulja bogatih struja Ovisnost izmjenjene mase, za svaku procesnu siromanu struju, o sastavu dana je na slici 3.8.

Slika 3.8. Prijenos koliine tvari siromanih struja (MSA) Na apscisi se nalaze sastavi siromanih struja koji su korespondentni sa sastavima bogatih struja prema formuli:
xj = yi b j mj j

Masa oneiivala koju moe primiti svaka procesna MSA:

t s MS j = LC j ( x j x j ), j = 1, 2,....., N SP

gdje je NSP broj procesnih MSA.

21

Prikaz svih siromanih struja dobiva se konstrukcijom sastavne krivulje siromane struje koja je pokazana na slici 3.9.

Slika 3.9. Ukupna sastavna krivulje siromanih struja Ukupna sastavna krivulja bogatih i siromanih struja pokazana je na slici 3.10. Prijenos tvari je termodimaniki mogu jedino kada se siromana sastavna krivulja nalazi iznad bogate sastavne krivulje.

Slika 3.10. Konstrukcija pinch diagrama Pomicanjem sastavne krivulje siromane struje vertikalno, dolazi se do toke dodira sa sastavnom krivuljom bogate struje. Toka dodira dviju krivulja je pinch toka. Kao to se vidi iz slike 3.10 iznad pincha dolazi do izmjene mase izmeu bogate i siromane struje, te nema

22

potrebe za koritenjem vanjskih MSA. U podruju ispod pincha potrebno je koristiti vanjske MSA. Kroz pinch nema prijenosa mase. Source-sink diagram Source-sink dijagram je prikaz kvantitativne metode kojom se odreuju procesne struje koje mogu sudjelovati u integraciji mase. Prvo se odreuju tokovi tvari koji e predstavljati izvore i prijamnike tvari ija se integracija eli postii . Ako je tvar npr. voda, tada e struje otpadne vode predstavljati izvore, a struje kojima je potrebna voda, spremnike. Za konstrukciju dijagrama potrebno je znati protoke procesnih struja, zatim se odreuju kljuna oneienja i koncentracije oneienja u strujama koje predstavljaju izvore, a nakon toga se odrede rasponi koncentracija u strujama koje predstavljaju spremnike. Slika 3.11 prikazuje jedan takav diagram. Diagram prikazuje ovisnost protoka (izvora i spremnika) o koncentraciji oneienja. Izvori su prikazani tokama koje odgovaraju tono odreenoj koncentraciji i protoku, dok su spremnici prikazani povrinama koje su omeene gornjom i donjom vrijednosti protoka i koncentracijama oneienja. Podaci, na osnovi kojih je konstruiran diagram na slici 3.11, nalaze se u tablici 3.4. Iz diagrama na slici 3.11 se vidi da se struja iz izvora C moe koristit kako bi se djelomino zadovoljile potrebe struje 1 za vodom. Takoer, koncentracija struje iz izvora A nije puno vea od maksimalno dozvoljene koncentracije za struju 1, pa postoji mogunost da mijeanjem struja A i C nastane struja koja e po iznosu koncentracije zadovoljavati ogranienje struje 1. Tablica 3.4. Podaci za source-sink diagram5
OTPADNE VODE izvor A B C protok, kg/s 3 5 1 koncentracija, ppm 7 15 4 PROCESI KOJI ZAHTJEVAJU VODU protok max 4,8 2,5 kg/s min 4 2,1 koncentracija max 5 1 ppm min 0 0

prijamnik 1 2

Struje koje imaju koncentraciju oneienja viu od maksimalne koja je mogua za pojedini prijamnik, mogu se mijeati sa strujama nie koncentracije kako bi se dobila koncentracija koja se nalazi unutar granica za taj spremnik. Protok struje A+C dobije se kao jednostavna suma protoka struja A i C, dok se koncentracija rauna

23

(3.0kg / s ) * (7 ppm) + (1.0kg / s ) * (4 ppm) = 6.25 ppm (3.0kg / s ) + (1.0kg / s )

Slika 3.11. Source-sink diagram za podatke u tablici 3.4 Na slici 3.11 vidi se da toka koja predstavlja struju A+C ima zadovoljavajui protok, no koncentracija je via od maksimalno dozvoljene za struju 1. Da bi snizili koncentraciju struje A+C moramo dovoditi svjeu vodu, iji protok moe maksimalno biti 0.8 kg/s kako se ne bi prekoraila najvea vrijednost protoka. Sada koncentracija iznosi
(3.0kg / s ) * (7 ppm) + (1.0kg / s ) * ( 4 ppm) + (0.8kg / s ) * (0 ppm) = 5.2 ppm (3.0 + 1.0 + 0.8) kg / s

Niti ova koncentracija ne zadovoljava uvijet za struju 1. Kako bi jo snizili koncentraciju, koristit emo samo dio struje A, to je prikazano na slici 3.12.

24

Slika 3.12. Source-sink diagram s protocima otpadnih struja i protocima svjee vode ija koji zajedno ine pojnu smjesu Grafike metode se temelje na znatno pojednostavljenim pretpostavkama, pa stoga nisu pogodne za analizu sustava u kojima je prisutno vie oneienja. U tim sluajevima koriste se algebarske metode. 3.3.2. Algebarske metode Intervalni diagram sastava Konstrukcija intervalnog dijagrama, skraeno CID dijagrama (The Composition Interval Diagram) bit e prikazano na primjeru uklanjanja fenola iz otpadne vode12. Prvo se odredi skala za sastave otpadnih struja, y, zatim se prema jednadbi 6 odrede skale za svaku procesnu siromanu struju (MSA). Na CID dijagramu svaka je procesna struja prikazana vertikalnom strelicom iji poetak odgovara poetnoj koncentraciji, a kraj ciljanoj koncentraciji struje. Zatim se crtaju horizontalne linije koje dodiruju poetak i kraj svake strelice. Te horizontalne linije predstavljaju koncentracijske intervale. Unutar svakog intervala, termodinamiki je mogu prijenos mase sa otpadne na siromanu struju. Takoer je mogu prijenos mase sa otpadne struje u intervalu k na bilo koju siromanu struju u sljedeem intervalu. Jedan takav diagram prikazan je na slici 3.13.

25

Slika 3.13. Intervalni diagram Sljedei korak je konstrukcija tablice koja prikazuje izmjenjenu masu izmeu procesnih struja u pojedinim intervalima (tablica 3.5). Tablica 3.5. Tablica izmjenjenih koliina
KOLIINA OTPADNIH STRUJA, kg fenol/s Interval 1 2 3 4 5 6 7 R1 0.0052 0.0308 0.0040 0.0264 0.0096 0.0040 R2 0.0132 0.0048 0.0020 0.0040 R1+R2 0.0052 0.0308 0.0040 0.0396 0.0144 0.0060 0.0040 KOLIINA PROCESNIH MSA, kg fenol/s S1 0.0050 0.0330 0.0120 S2 0.0303 0.0039 0.0258 S1+S2 0.0303 0.0089 0.0588 0.0120 -

Na temelju podataka iz tablice 3.5 crta se kaskadni diagram (slika 3.14). Na slici 3.14a je vidljivo da se masa moe prenositi s otpadne na siromanu struju, a negativne vrijednosti ukazuju na injenicu da je koncentracijski gradijent krivo usmjeren. Najnegativnija vrijednost iznosi -0.0184 kg/s i ona odgovara viku kapaciteta procesne siromane struje koji se moe ukloniti smanjenjem protoka ili ciljane koncentracije te struje. U ovom sluaju taj e se viak ukloniti smanjenjem protoka struje S2 . U tablici 3.6 prikazani su podaci na temelju kojih se crta novi kaskadni diagram u kojemu se javlja pinch toka na prijelazu iz etvrtog u peti

26

interval (slika 3.14b). Masa koja izlazi iz zadnjeg intervala mora se ukloniti pomou vanjske siromane struje. Tablica 3.6. Revidirana tablica izmjenjenih koliina
KOLIINA OTPADNIH STRUJA, kg fenol/s Interval 1 2 3 4 5 6 7 R1 0.0052 0.0308 0.0040 0.0264 0.0096 0.0040 R2 0.0132 0.0048 0.0020 0.0040 R1+R2 0.0052 0.0308 0.0040 0.0396 0.0144 0.0060 0.0040 KOLIINA PROCESNIH MSA, kg fenol/s S1 0.0050 0.0330 0.0120 S2 0.0210 0.0027 0.0179 S1+S2 0.0210 0.0077 0.0509 0.0120 -

Slika 3.14.a) Kaskadni diagram

b) Revidirani kaskadni diagram

27

3.2.3. Matematiko modeliranje Osim grafikih i algebarskih metoda koje su navedene u prethodnim poglavljima navedeni problemi najee se rjeavaju matematikim modeliranjem. Metode temeljene na matematikom programiranju pruaju globalna optimalna i suboptimalna rjeenja, pri emu se heuristiki pristup koristi za stvaranje dobrih modela procesa koji se dalje koriste u programiranju. Pri analizi sloenih sustava neophodno je koritenje ovog pristupa za modeliranje superstrukture. Superstrktura predstavlja model procesa, u kojeg su ugraene sve mogue operacije i sva mogua meudjelovanja. Svaka operacija koja koristi separacijsko sredstvo (siromanu struju) opisana je matematikim modelom. Odabir funkcije cilja ovisi o modelu i ogranienjima modela. Ogranienja se mogu odnositi na bilance tvari i energije, termodinamike uvjete, zahtjeve zatite okolia, tehnike zahtjeve i sl. Nakon matematikog modeliranja slijedi i optimizacija takovih procesa. Konani rezultat optimiranja su optimalni parametri pojedinih operacija kao i optimalna struktura mree izmjene tvari12. Matematiko modeliranje i optimizacija nije predmet ovoga rada.

28

4. REZULTATI I RASPRAVA Motivacijski primjer Pojednostavljena procesna shema procesa proizvodnje akrilonitrila prikazana je na slici 4.1. Kisik, amonijak i voda reagiraju, pri emu nastaje plinovita struja koja sadri akrilonitril, vodu i amonijak. Ova struja se alje u kondenzator, u kojemu se uklanja veina vode, koja ide na obradu. Struja plina iz kondenzatora alje se u kolonu za pranje, skruber gdje se ispire u kapljevitu struju, koja zatim odlazi u odvaja, dekanter u kojemu se razdvaja na vodeni i organski sloj koji sadri veinu akrilonitrila. Organski sloj, zajedno s 1 kg/s vodenog sloja se alje u destilacijsku kolonu, dok se ostatak vodenog sloja alje na obradu. Zanemariva koliina vode otopljena je u sloju akrilonitrila, ali u vodenoj struji zaostaje 0.068 kg akrilonitrila/1kg vodenog sloja. Oba sloja sadre amonijak, ija je koncentracija u vodenom sloju 4.3 puta vea. Donja struja iz destilacijske kolone ostat e nepromjenjena, ako ulazna struja sadri izmeu 15 i 25 ppm amonijaka, te 75% i 85% akrilonitrila. Destilacijska kolona radi pri snienom tlaku kojega osigurava parni ejektor. U ovom procesu proizvodnje moe se postii integracija procesnih tokova vode i akrilonitrila, dok se amonijak mora ukloniti jer je oneiivalo.

Slika 4.1. Shema procesa proizvodnje akrilonitrila (AN)

29

Source-sink dijagram za proizvodnju akrilonitrila5 Izvori otpadne vode i akrilonitrila su kondenzator, dekanter, destilacijska kolona te parni ejektor. Spremnici su kolona za pranje, skruber i kotao. Niti jedan otpadni tok se ne moe koristiti kao ulazna struja u kotao zato to sadre amonijak ili akrilonitril. Iz diagrama na slici 4.2 vidi se da se donja struja iz destilacijske kolone i otpadna voda iz kondenzatora mogu koristiti kao ulazna struja u skruber. Donja struja iz destilacijske kolone koristit e se u cijelosti, jer sadri najvei udio akrilonitrila od svih otpadnih struja. Maksimalni protok kroz skruber je 6.2kg/s , maksimalna koncentracija amonijaka 10ppm, x je protok struje iz kondenzatora, a y protok svjee vode, tada slijedi:
0.8kg / s + x + y = 6.2kg / s

(0.8kg / s ) * (0 ppm) + x * (14 ppm) + y * (0 ppm) = 10 ppm 0.8kg / s + x + y

Rjeavanje bilance dobije se da je protok svjee vode 1 kg/s, a protok otpadne vode iz kondenzatora 4.4 kg/s.

Slika 4.2. Source-sink diagram za proces proizvodnje akrilonitrila

30

Bilanca mase skrubera Shematski prikaz ulaznih i izlaznih struja pokazan je na slici 4.3.

Slika 4.3. Blok dijagram za bilancu mase skrubera Protok vode koja naputa skruber je
0.5kg / s +1.0kg / s + 4.0kg / s + 0.7 kg / s = 6.2kg / s

a protok akrilonitrila
4.6kg / s + 0.4kg / s + 0.1kg / s = 5.1kg / s

Koncentracija amonijaka na izlazu iz skrubera iznosi 23 ppm, a rauna se:

(5.1kg / s ) * (39 ppm) + (0.8kg / s ) * (0 ppm) + (1.0kg / s ) * (0 ppm) + ( 4.4kg / s ) * (14 ppm) = 23 ppm (5.1 + 0.8 + 1.0 + 4.4) kg / s

Bilanca mase dekantera Sljedea je bilanca tvari oko dekantera, koji je shematski prikazan na slici 4.3 . U dekanteru se razdvajaju organski i vodeni sloj. Organski sloj i 1kg/s vodenog sloja se alju u destilacijsku kolonu.

31

Slika 4.3. Blok dijagram za bilancu mase dekantera

Iz odnosa akrilonitrila u vodenom sloju odredi se protok vode u destilacijsku kolonu

(1kg / s )vodenogsloja = 0.0678kgAN * (1kg / s )vodenogsloja + z kgvodemogsloja

gdje z predstavlja protok vode u 1kg/s vodenog sloja koji se alje u destilacijsku kolonu. Rjeenje iznosi 0.9kg/s vode. Bilanca vode oko dekantera daje protok vode koja se alje na obradu
6.2kg / s 0.9kg / s = 5.3kg / s

Protok akrilonitrila koji je u vodenom sloju je

(5.3kg / s )vode * 0.0678kgAN = 0.4kg / sAN kgvode

Koliina akrilonitrila u organskom sloju je

5.1kg / s 0.4kg / s = 4.7 kg / s

Potrebno je jo odrediti koncentraciju amonijaka u objema strujama koje naputaju dekanter. Protok vodenog sloja jednak je sumi protoka vode poslane na obradu i 1 kg/s vode poslane u destilacijsku kolonu, te iznosi 6.7kg/s, dok je protok organskog sloja 4.7kg/s. Ako je x koncentracija amonijaka u vodenom, a y u organskom sloju, tada vrijedi
(5.1 + 6.2) kg / s * 23 ppm = (6.7kg / s ) * x + (4.6kg / s ) * y

uz x = 4.34 *y y = 8 ppm, x = 33 ppm Koncentracija amonijaka u struji koja ide u destilacijsku kolonu iznosi 32

(33 ppm) * (1.0kg / s ) + (8 ppm ) * ( 4.6kg / s ) = 12 ppm 5.6kg / s

Bilanca mase destilacijske kolone Destilacijska kolone je shematski prikazana na slici 4.4. Donja struja ima sastav kao i prije integracije, pa je bilanca za vodu oko destilacijske kolone
0.9kg / s 0.7 kg / s = 0.2kg / s

Koliina akrilonitrila koja odlazi u struji prema parnom ejektoru je 0.2 kg/s, pa je bilanca za akrilonitril, iz koje se dobije koliina akrilonitrila u produktu
4.7 kg / s 0.2kg / s 0.1kg / s = 4.4kg / s

Preostaje jo bilanca za amonijak, uz koju je dan odnos amonijaka u struji produkta i struji koja odlazi u parni ejektor (y=34*x). Ako je x koncentracija amonijaka u struji produkta, a y koncentracija amonijaka u struji parnog ejektora, tada slijedi
(5.6kg / s ) * (12 ppm) = (0.8kg / s ) * (0 ppm) + (4.6kg / s ) * x + (1.4kg / s ) * y

Rjeavanjem se dobije x = 1.3 ppm, y = 44.2 ppm amonijaka.

Slika 4.4. Blok dijagram za bilancu mase destilacijske kolone Shema procesa nakon integracije prikazana je na slici 4.5, a u tablici 7 dane su razlike u vrijednostima izlaznih struja prije i nakon integracije.

33

Slika 4.5. Shema procesa za proizvodnju akrilonitrila nakon integracije mase Tablica 4.1. Izlazne struje pri proizvodnji akrilonitrila prije i nakon integracija procesa
Akrilonitril u struji produkta Protok struje poslan na obradu Maseni udio akrilonitrila u struji poslanoj na obradu Koncentracija amonijaka u struji poslanoj na obradu Koncentracija amonijaka u struji produkta prije integracije proces 3,9 kg/s 13,1 kg/s 0,084 20 ppm 1 ppm nakon integracije procesa 4,4 kg/s 7,7 kg/s 0,078 35 ppm 2 ppm

Iz tablice 4.1 vidi se da se koncentracija akrilonitrila u struji produkta poveala , dok se protok struje koja se alje na obradu smanjio, pa se moe zakljuiti kako je proces nakon integracije uinkovitiji.

Kaskadna analiza vode Glavni cilj kaskadne analize vode, engleski WCA (The Water Cascade Analysis Technique) ove metode je pronai minimalnu koliinu potrebne svjee vode i smanjiti nastajanje otpadne vode u procesu proizvodnje koritenjem te otpadne vode 14. Na primjeru

34

proizvodnje akrilonitrila bit e prikazana metoda kaskadne analize. Proces proizvodnje je opisan u prethodnom odlomku, a u tablici 4.2 su dani podaci o protocima i koncentracijama struja koje zahtjevaju vodu (water demands,Dj) i struja koje su izvori vode (water sources, Sj). Tablica 4.2 . Podaci o protocima i koncentracijama struja u procesu proizvodnje akrilonitrila
j 1 2 i 1 2 3 4 ureaji koji trebaju vodu BWF kolona za pranje, skruber ureaji koji su izvori vode destilacijska kolona (dno) kondenzat otpadnog plina vodeni sloj iz dekantera kondenzat parnog ejektora protok, kg/s 1,2 6,2 protok, kg/s 0,8 5,0 5,9 1,4 koncentracija, ppm 0 10 koncentracija, ppm 0 14 25 34

Na temelju podataka o protocima i koncentracijama procesnih struja, koji su prikazani u tablici 4.2, konstruira intervalna tablica (tablica 4.3).

Tablica 4.3. Intervalna tablica

razina, k 1 2 1 koncentracija, Ck (ppm) 0 10 2 istoa, Pk 1,000000 0,999990 0,00000 4 3 4 14 25 0,999986 0,00001 1 0,999975 0,00000 9 5 6 34 1000000 0,999966 0,99996 6 0,000000 1,4 1,4 5,9 5,9 5,0 5,0 3 P 0,00001 0 -6,2 -6,2 4 j FD,j (kg/s) -1,2 5 i FS,i (kg/s) 0,8 6 j FD,j + i FS,i (kg/s) -0,4

U prvoj koloni se nalaze koncentracije oneienja u pojedinoj procesnoj struji poredane po rastuem nizu. U drugoj koloni su koncentracije izraene kao istoa vode ( P). Ako kao koncentraciju iste vode uzmemo 1000000 ppm, tada se istoa vode izraa pomou formule

35

P=

1000000 C 1000000

gdje C predstavlja koncentraciju oneienja (NH3) u ppm. U treoj koloni se nalazi P, koji predstavlja razliku izmeu istoe vode u intervalima k i k+1, prema formuli P=Pk Pk+1 U kolonama 4 i 5 nalaze se protoci struja. Protoci struja koje zahtjevaju vodu imaju negativan predznak, a struje koje su izvori vode su pozitivnog predznaka. U estoj koloni nalazi se suma protoka za pojedinu koncentracijsku razinu. Zatim se konstruira kaskadni diagram na temelju podataka iz tablice 4.3 (slika 4.6a).

Slika 4.6. a) Kaskadni diagram s pretpostavljenim protokom svjee vode 0 kg/s; b) kaskadni diagram iste vode; c) zahtjevi za svjeom vodom u pojedinom intervalu Izvor/manjak iste vode predstavlja umnoak FC (ukupni izvor/zahtjev) i P (razlika istoa izmeu dva koncentracijska stupnja) (slika 4.6b). Ako je pozitivnog predznaka, to znai da je

36

voda vee istoe od one koja je potrebna za taj stupanj, a ako je negativnog predznaka, tada voda nema zadovoljavajuu istou. Zahtjevi za svjeom vodom po intervalima raunaju se prema formuli

FFW , k =

ukupni _ viak _ iste _ vode PFW Pk

Negativna vrijednost FFW,k znai da nema dovoljno svjee vode. Kako bi se osiguralo dovoljno svjee vode, na vrh kaskade se dodaje ona koliina vode koja je po apsolutnoj vrijednosti jednaka najnegativnijoj vrijednosti FFW,k. Iz slike 4.6c je vidljivo da ta vrijednost iznosi 2.057 kg/s svjee vode. Sada se na vrh kaskade dodaje 2.057kg/s svjee vode (slika4.7).

Slika 4.7. Izvedivi kaskadni diagram za proces proizvodnje akrilonitrila Izvedivi kaskadni diagram je onaj koji ima sve pozitivne vrijednosti ili barem nulu kao vrijednost u koloni - ukupni viak iste vode. Iz dijagrama se moe vidjeti da se pinch javlja u treem stupnju istoe (P3). Na oglednom primjeru proizvodnje akrilonitrila prikazane su dvije metode integracije procesa, grafika i algebarska. U tablici 4.4 prikazane su koliine potrebne svjee vode i 37

nastale otpadne vode u procesu bez integracije mase i nakon integracije mase grafikom i algebarskom metodom. Tablica 4.4. Podaci o koliinama svjee i otpadne vode u procesu proizvodnje akrilonitrila
Svjea voda, kg/s Otpadna voda, kg/s Bez integracije procesa 7,20 13,10 Source-sink metoda 2,20 7,70 Kaskadna analiza 2,17 7,87

Iz tablice 4.4 je vidljivo da se integracijom procesa mogu postii znaaje utede. Potronja svjee vode smanjena je za gotovo 70%, a koliina nastale otpadne vode smanjena je za 40%. Takoer je vidljivo da se objema metodama dobiju gotovo identini rezultati. 5. ZAKLJUAK U ovom radu su na raznim primjerima prikazane metode integracije procesa. Integracija procesa predstavlja pristup izvedbi procesa s ciljem smanjenja trokova i oneienja okolia. Svrha ovog rada je dati saeti pristup sintezi i analizi procesa s ciljem smanjenja svih emisija u okoli. Na oglednom primjeru proizvodnje akrilonitrila prikazane su dvije metode integracije procesa, grafika i algebarska. Sourcesink metoda je grafika kvalitativna metoda, koja na jednostavan nain, vizualno prikazuje struje koje se mogu koristiti u integraciji procesa. Kaskadna analiza je algebarska metoda koja se temelji na metodologiji pincha, a njena prednost se oituje u mogunosti preciznog i brzog izraunavanja traenih veliina. Obje metode se najee koriste istovremeno, jer su komplementarne, a daju gotovo identina rjeenja to se vidi i na primjeru proizvodnje akrilonitrila. Integracijom procesa mogue je postii znaajne utede energije i tvari, smanjiti emisiju otpadnih tvari, te smanjiti ukupne trokove industrijske proizvodnje i negativan utjecaj na okoli.

38

6. POPIS OZNAKA A povrina, m2 Dj struje koje zahtjevaju vodu Cp toplinski kapacitet, kW/ C Cph toplinski kapacitet tople struje, kW/ C FC ukupni izvor/zahtjev, kg/s FD,j protok struja koje zahtjevaju vodu, kg/s FFW,k protok svjee vode, kg/s FWW,k protok otpadne vode, kg/s FS,j protok struja koje su izvor vode, kg/s Gi maseni protok bogate struje, kg/s k koeficijent prolaza topline, W/m2K
LC maseni protok siromane struje, kg/s j

Hc toplina prenesena iz hladnjaka, kW Hex toplina prenesena izmeu struja, kW Hh toplina prenesena iz grijaa, kW Hn toplina n-tog intervala, kW P razlika izmeu dva koncentracijska stupnja Tmin minimalna temperaturna razlika, C Tn razlika intervalnih temperatura, C Skraenice AN akrilonitril BAT najbolje raspoloive tehnike BWF , skraenica za kotlovsku vodu (Boiler Water Feed ) CID intervalni diagram sastava HEN mrea izmjene topline IPPC skraenica od Integrated Pollution Prevention and Control LP linearno programiranje MEN mrea izmjene tvari MSA separacijsko sredstvo WCA skraenica od The Water Cascade Analysis Technique Indeksi i brojilo struja j brojilo struja k brojilo intervala s poetna vrijednost t ciljana vrijednos

MRi koliina tvari prenesena pomou bogate struje MSj masa oneiivala koju moe primiti siromana struja NR broj bogatih struja NSP broj siromanih procesnih struja P istoa vode Q toplina, W Sj struje koje su izvori vode T int intervalna temperatura, C Tact postojea temperatura, C Ts poetna temperatura, C Tt ciljana temperatura, C
xs j poetni sastav siromane struje

x tj ciljani sastav siromane struje

y is poetni sastav bogate struje y ciljani sasav bogate struje
t i

39

7. LITERATURA 1. www.mzopu.hr 2. ec.europa.eu/environment 3. Smith, R., Chemical Process Design and Integration, John Wiley & Sons Ltd., Chichester, 2005. 4. Matijaevi, Lj., Analiza procesa s obzirom na emisiju polutanata, nerecenzirani tekst u privatnoj korespondenciji 5. Allen, D.T., Shonnard, D.R., Green Engineering, Environmentally Conscious Design of Chemical processes, Prentice Hall Inc. New Jersey, 2002. 6. Turton, R., Bailie, W.B., Shaewitz, J.A., Analysis, Synthesis, and Design of Chemical Processes, 2nd Ed Prentice Hall, New Jersey, 2003. 7. Gundersen, T., Naess, L., The Synthesis of Cost Optimal Heat Exchanger Networks, An Industrial Review of the State of the Art, Comput. Chem. Eng., 12 (1988) 503-530 8. Linnhoff, B., Townsend, D.W., Boland, D., Hewitt, G.F., Thomas, B.E.A., Guy, A.R., Marsland, R.M., A User Guide on process Integration for the Efficient Use of Energy, Revised 1st Ed., Institution of chemical Engineers, Rugby, UK, 1994. 9. Linnhoff, B., Pinch Analysis A State of the Art Overview, Trans. Inst. Chem. Eng. Chem. Eng. Res. Des., 71, Part A5, 503-522 10. Matijaevi, Lj., Iskoritenje energije, nerecenzirani tekst u privatnoj korespondenciji 11. El Halwagi, M.M., Manousiouthakis, V., Synthesis of Mass Exchange Networks, AIChE J., 35 (1989a) 1233-1244 12. El Halwagi, M.M., Pollution Prevention trough Process Integration, Academic Press, An Elsevier Science Imprint, San Diego, California, 2003., str. 105-125 13. Bagajewicz, M., A Review of Recent design Procedures for Water networks in Rafineries and Process Plants, Comput. Chem. Eng., 24 (2000) 2093-2113 14. Manan, Z.A., Tan, Y.L., Foo, D.C.Y., Targeting The Minimum Water Flow Rate Using Water Cascade Analysis Technique, AIChE J., 50, 12 (2004) 3169-3180

40

IVOTOPIS Roena sam 24. srpnja 1987. godine u Poegi. Osnovnu kolu sam zavrila 2002. godine u Pleternici, a iste godine sam zavrila i osnovnu glazbenu kolu u Poegi. Prirodoslovno matematiku gimnaziju u Poegi zavrila sam 2006. godine. Iste godine sam upisala Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, smjer kemijsko inenjerstvo. Strunu praksu sam odradila u INA d.d., Sektor istraivanja i razvoja u razdoblju od 1. do 30.09.2008.

41