PLATON: DRAVA (Politea) etvrta knjiga

Izvorno ime Platonovog djela je Politea. Pojam politea oznaavao je u Platonovo vrijeme javni ivot u dravi i upravljanje dravom, zatim pravni sustav odreene drave, njezino graanstvo i konano dravu u geografskom smislu rijei. (iz pregovora, Platon:Drava, Naklada Juri, Zgb, 1997.)

Platon biografija Platon (provog imena Aristokle) roen je 427. godine i smatra se jednim od njveih umova koje je ovjeanstvo imalo. Potjee iz ugledne aristokratske obitelji i ve kao mladi pokazuje interes za znanost. Iako je zbog svog podrijetla bio predodreen za politiku karijeru, razoaran zbog Sokratovog samoubojstva, za koje je krivio demokraciju, nikada nije preuzeo tu ulogu. 387. g pr. Kr. osnivao je vlastitu filozofsku kolu Akademiju, a glavna pitanja kojima se bavio bila su iz podruja politike i socijalne etike Platon je svojim djelima zaduio itavu civilizaciju. Negovi spisi bili su tijekom povijesti neiscrpno vrelo ideja i poticaja mnogim velikim umovima. Hegel, Marx, Nietzsche, Locke... samo su neki od mislilaca koji su se tijekom svog ivota bavili Platonom. Od svih Platonovih teorija svakako treba istaknuti tzv. objektivni idealizam. U toj teoriji Platon istie da je itava realnost satkana od dva svijeta: a) svijeta ideja b) pojmovnog svijeta Za Platona su ideje vjene, nepromjenjive i bit svega. One su bitak i bit. Po njima neto to jest - jest. Takoer, Platon gradira ideje i to tako to na sam vrh piramide stavlja ideju dobra. Ona je najsavrenija i stvari jesu, ukoliko su dobre. to se tie njegove epistemologije, on smatra da spoznaja nije nita drugo nego anamenza (sjeanje). Istie da se dua samo prisjea sadraja koje je znala prije spajanja s tijelom.

Od njegovih djela treba istaknuti sljedee knjige: Fedon, Parmenid, Sofist, Dravnik, Fileb, Timej, Kritija, Zakoni, Apologija. Osim svih ovih, tu je takoer i Drava koju svi smatraju njegovim najboljim i najdiskutabilnijim djelom. Platon se smatra osnivaem poltike filozofije. Ovaj veliki filozof, matematiar, politolog do svoje je smrti (347.) irio svoj nauk u Akademiji, a i danas su njegove teorije kljune u drutvenim znanostima.

Drava openito Drava je Platonovo kapitalno djelo, u kojem je pokazao kako bi idealna drava trabala izgledati. Ovaj velianstveni spis sadri mnogo rasprava o politici, etici, religiji, dravnom ureenju, umjetnosti i obrazovanju te ratu i ljudima, openito. Osnovni naglasak itavog djela je na odnosu izmeu pojedinca i drave, odnosno trai se odgovor na pitanje; isplati li se vie biti pravedan ili nepravedan. Zadaa i glavni cilj drave, za Platona, je srea njezinih graana, odnosno srea i prosperitet ljudi koje ivi u dravi. Ono to treba istaknuti u uvodu, jest utopijski imid drave. Naime, Platonov polis zamiljen je kao drutvo slobodnih graana u kojem nema niti spolne (rodne) ni kastinske diskriminacije, ve svi ive u apsolutnoj harmoniji. Mnogi autori, nasuprot idealnom drutvenom ureenju, naglaavaju kako su u Platonovoj Dravi vrlo jasno vidljivi totalitarni elementi. Pojedinac u takvom jednom poretku potpuno gubi svoju individualnost i stavlja se samo u slubu dravnih interesa. Privatna sfera se zanemaruje i vie no ita se istie vanost kolektivnog dobra. Kompariramo li takav jedan poredak s ovim djelom uoit emo da Platon uistinu uzdie dobrobit drave nad pojedincom, odreuje kojem e staleu koji ovjek pripadati te na taj nain osporava slobodan izbor. Drava se ukupno sastoji od deset knjiga i nastala je u Platovovom zrelom razdoblju.

Glavni lik ovog djela je Sokrat. Njega Platon idealizira i postavlja ga na tron neupitnog autoriteta koji u svemu ima pravo. Pisana u obliku dijaloga Sokrata s pojedinacima, razliitih karaktera i uvjerenja, Drava iznosi osnovu Platonove filozofije te time zauzima krucijalno mjesto u politikoj filozofiji koje joj zaslieno pripada.

etvrta knjiga etvrta knjiga Platonove Drave poinje raspravom o srei. Protagonisti ove diskusije su Sokrat i Adimant, koji kroz svoj razgovor, poruuju kako niti jedan stale u dravi (ukupno ih je tri proizvoai, uvari, vladari) nema privilegiju biti sretan, ve to mora biti drava u cjelini. Drava je jedinstvo heteronomije u kojem svaki pojedinac obavlja svoj posao najbolje to moe. Adimant zatim povede razgovor o novcu, bogatstvu i siromatvu. Sokrat u ovom dijelu knige iznosi tezu kako novac ne treba biti najvaniji, kako niti jedan ekstrem nije dobar (pretjerano bogatstvo/siromatvo), ve treba biti umjeren to posebno treba vrijediti kod voljnika. to se tie irenja drave, Platon sugerira onoliko irenje koliko je dostatno da drava moe sauvati svoju jedinstvenost. Posebnu ulogu u dravnoj strukturi imaju tzv. uvari drave. Oni su zadueni za sigurnost ovakve tvorevine, uvaju polis od vanjskih i unutarnjih neprijatelja i krasi ih hrabrost. No, ipak ima onih kojih se rode kao neki lo porod. Takvim ljudima drava omoguava potreban odgoj kako bi jednoga dana i oni postali korisni lanovi drutva. Ba taj odgoj i obrazovanje osnovni su preduvjet za odravanje reda, mira i stabilnosti u drutvu. Odgoj i obrazovanje osnovna su funkcija drave i sastoji se u tome da graani evoluiraju u fizikom i umnom smislu. Uitelji e odrediti koji e uenici ii u proizvoae (uit e zanat), koji u vojnike (usvajat e vojne vjetine), a koji e se kolovati za potencijalne vladare.

Jedino sustavnim obrazovanjem i odgojem graana mogue je postii zdravi polis. Najbolji i najrazboritiji meu uvarima bit e promaknuti u upravitelje polisa. Njima je zabranjeno posjedovanje privatnih dobara, ena i djece jer su novac i privatno vlasnitvo glavni izvor zavisti i poude. Osim uvara drave, Platon razlikuje jo dva stalea: radnike, tj. proizvoae i upravitelje, odnosno filozofe. Vladari bi mogli biti samo stariji od 50 godina jer tada vie nisu ambiciozni za moi. Ta tri stalea su zapravo metafora tri stanja ljudske due: poudni, voljni i umni. to je ovjek u malom, to je drava u velikom - kae Sokrat. Poudni dio due je emocionalna crta ovjeka koja kontrolira ljudske osjeaje, voljni dio simbolizira pozitivne strane ovjekove naravi, poput nade, potivanja i odlunosti, a racionalni segment je onaj kojim kontempliramo te on mora biti superiorniji ostalim dvama djelovima. Naruavanje ovog odnosa rezultira nepravednou. A ako ipak doe do te nepravednosti, tu je dravni odgoj i obrazovanje. Platon u djelu 427e kae da je dobra drava samo ona koja posjeduje etiri osnovne vrline: umjerenost, hrabrost, mudrost i pravednost. Mudrost (spohia) je osobina koju posjeduju filozofi te bi oni zbog toga trebali voditi dravu. Oni jedini imaju uvid u sve (ideje) te dravu mogu sagledati s jedne takve, objektivne, perspektive. Hrabrost je odlika uvara polisa. Ona im nije determinirana, ve se izgrauje sustavnim odgojem i obrazovanjem. Umjerenost bi trebala krasiti proizvoae. Oni tom svojom osobinom trebaju prevladati ono to je loe i ostalim staleima teko kontrolirati (emocije i nagone).

I kao najvaniju vrlinu Platon istie pravednost. Pravednost se ogleda u podjeli rada. Svaki stale ima svoj zadatak koji mora ispuniti. Autor u djelu kae da nema razlike izmeu pravednog pojedinca i pravedne drave. Na drugoj strani vage lei nepravednost. Zamjenjivanje uloga triju stalea vodi ka nepravednosti, Platon takoer a priori odbacuje mogunost prijelaza iz stalea u stale (npr. iz uvara u proizvoae ili proizvoaa u vladare). Takvo to bi dovelo do ruenja itavog sustava, to bi na kraj rezultiralo propasti polisa kao takvoga. Za Platona nepravednost je nesloga triju sposobnosti i obavljanje vie poslova, uplitanje u tue poslove te ustanak nekog dijela protiv cijele due. Postoji pet vrsta nepravednost, isto toliko i oblika dua. Kraljevstvo vladavina jednog. Aristokracija vladavina vie njih.

Marko Kovai