UVOD

Potkraj osamdesetih i poetkom devedesetih godina prolog stoljea, osobito nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, nasluivale su se tektonske promjene na globalnoj geopolitikoj karti svijeta. Nestanak blokovske podijele na istok-zapad, uspostavljanje novih oblika meunarodnih odnosa, tranzicija od ideolokih prema, kako tvrde neki zapadni autori, civilizacijskim

antagonizmima i sukobima, novi oblici globalne opasnosti po svjetski mir kao to je terorizam, meu ostalim predstavljaju neka od glavnih obiljeja posthladnoratovskog razdoblja. Velike promjene doivio je jugoistok Europe gdje se ve stoljeima proimaju i sukobljavaju interesi zapadne hemisfere, Rusije, Turske i islamskog svijeta. Raspad bive Jugoslavije, osamostaljenje bivih saveznih republika i agresivni rat Srbije i Crne Gore protiv, Slovenije, Hrvatske, BiH i naposljetku Kosova ponovno je skrenuo pozornost svijeta na podruje Balkana kao jedno od kriznih prostora u svijetu gdje i danas postoji niz nerijeenih meunacionalnih i meudravnih pitanja kao nukleus za nove nestabilnosti. Osobito je Bosna i Hercegovina bila pogoena tekim ratnim stradanjima i razaranjima, a kao vrhunac brutalnosti toga rata je masovni zloin srpskih snaga nad muslimanskim ivljem u Srebrenici kojega je Meunarodni sud za ratne zloine podruju bive Jugoslavije u Den Haagu proglasio genocidom, jedinim zloinom takve vrste na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Upravo BiH je cijelo vrijeme nakon Daytonskog mirovnog sporazuma u sreditu pozornosti meunarodne javnosti ali i politikih akcija. Aktivnim ukljuivanjem SAD-a u zavretak rata u BiH, buldoerdiplomacijom u postizanju mirovnih rjeenja, pacificiranjem Srbije NATOovim udarima u proljee 1999. zbog rata na Kosovu, ta, jedina svjetska supersila stekla je status odluujeg faktora u meunarodnim odnosima u ovom dijelu svijeta. U ratu podijeljena na tri etno-nacionalne cjeline, potom Washingtonskim pa Daytonskim sporazumom na unutarnjem planu ureena kao drava sastavljena od dva entiteta, ekskluzivnog jednonacionalnog, Republike Srpske na 49 posto teritorija i Federacije BiH s deset upanija gdje ive dominantno Bonjaci i Hrvati, u manjem postotku Srbi i ostali. U postdaytonskom razdoblju Bosna i Hercegovina kao slaba drava permanentnom politikom krizom
1

iskljuivo

egzistira

pod

snanom

institucionalnom nazonou meunarodne zajednice koja raznim pritiscima, ucjenama, vojnim akcijama zbog antidaytonskog djelovanja, politikim odlukama provodi, katkad i selektivno, odredbe Daytonskog sporazuma iji je dio i ustav Bosne i Hercegovine kao jedan od aneksa toga meunarodnog dokumenta kojega nikada nije potvrdilo niti jedno zakonodavno tijelo u BiH. Mirovni proces, pokuaje razvoja demokracije, civilnog drutva, vladavine prava, ustavne promjene, meunacionalne konflikte i proklamirani put u Europsku uniju i NATO- u Bosni i Hercegovini nadzire meunarodno tijelo Vijee za provedbu mira u BiH koje ine 55 ambasadora drava koje su angairane u izgradnji poslijeratne BiH meu kojima je SAD, Njemaka, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Kanada, Japan..., potom Predsjednitvo EU, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije koju predstavlja Turska. Vijee za provedbu mira u BiH nadreeno je Uredu Visokog predstavnika OHR (Office High Representative) sa sjeditem u Sarajevu. Tu su jo i Ured specijalnog predstavnika Europske Unije koji bi prema planu postupno trebao preuzimati ingerencije OHR-a kako BiH napreduje u ispunjavanju uvjeta i kriterija za potencijalno lanstvo u EU. Meutim, iako Ured visokog predstavnika u posljednjih nekoliko godina djeluje smanjenim kapacitetom preputajui sve vie donoenje odluka domaim politiarima, nisu ukinute tz. Bonske ovlasti kojima visoki predstavnik ima mogunost smjenjivati i kanjavati dunosnike, nametati i suspendirati zakone, tumaiti Daytonski sporazum, donositi odluke koje derogiraju ak i sudske odluke, a dio represivnih mjera lei i u rukama specijalnog predstavnika EUSR kao to je utjecaj na potencijalno zamrzavanje imovine u zemlji i inozemstvu. Upravni odbor Vijea za provedbu mira politike smjernice daje OHR-u, dok je Specijalni predstavnik izravno vezan za Bruxelles. Ukratko, Bosna i Hercegovina, povijesno gledano, od pada bosanskog kraljevstva pod osmanlijsku vlast, pa sve do Daytonskog sporazuma postoji iskljuivo u sastavu nekog oblika naddravnog poretka (u smislu njezine dravne suverenosti) te kao takva pokuava ostvariti europsku perspektivu i lanstvo u NATO savezu to za sobom opet povlai niz otvorenih pitanja i cijelog spleta dijametralno suprotstavljenih interesa kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu. Dakle, imajui u vidu svu sloenost BiH kao drave, kompleksnost njezinih unutarnjih odnosa, samo ureenje, vanjske okolnosti i razliite kako vanjske tako i unutarnje interese, namjera je dokazati i razjasniti vanost
2

pribliavanja BiH EU i ulasku u NATO. No jednako tako metodom analize pokazati izvjesnost najrealnijeg ishoda a to je nastavak statusa quo. Tomu pridonosi odsutnost artikuliranije vizije i stratgije brojinh meuao dnih subjekata i faktora premda nitko ne porie vanost uspjenog nastavka euroatlanskog puta BiH. Ta vanost se moe cijeniti i kroz dimenziju stabiliziranja ne samo BiH ve i ireg regionalnog prostora jugoistoka Europe ali i opi civilizacijski i drutveni znaaj.

1. METODOLOKO-TEORIJSKI

OKVIR

1.1. Hipoteza rada

Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma potpisanog 21. studenoga 1995. utvrena su dva glavna cilja-odranje tekom mukom postignutog mira i de facto obnova i izgradnja drave kao prosperitetne demokratske vienacionalne zajednice s euroatlanskom perspektivom. No, kako se ispoekta gotovo romantiarski najavljivao brzi gospodarski oporavak i razvitak drutva i drave, naravno pod izravnim pokroviteljstvom meunarodne zajednice, optimizam je postupno nestajao, a na povrinu su izbijali samo potisnuti problemi i antagonizmi nesavrenog mira o emu govori i bivi ef diplomacije BiH Jadranko Prli u svojoj istoimenoj knjizi. Dejan Jovi primjeuje kako ni itavo desetljee nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma nije jasno kakva e biti politika budunost Bosne i Hercegovine. Ni svi najvaniji meunarodni faktori koji su na posredan ili pak neposredan nain sudjelovali u stvaranju uvjeta za pregovore i napokon potpisivanje Daytonskog sporazuma (zbog francuskog ultimativnog inzistiranja da se zavrni in potpisivanja obavi u Parizu pa ga neki zovu i Daytonsko-pariki sporazum) nisu bili sigurni u njegovu budunost, samim time ni u budunost BiH.11 Jo tijekom pregovora o miru u amerikom Daytonu sukobljene strane u BiH i njihovi patroni iz Beograda i Zagreba Miloevi i Tuman natjerali su amerike diplomate koji su organizirali pregovore da se slue takozvanom shutlle diplomacijom. Ameriki su posrednici komunicirale i prenosile ideje i prijedloge.2 s Holbrookeom na elu Takav angaman aemrike doslovno putovali od delegacije do delegacije koje nisu meusobno administracije doveo je do uspostave mira iako je u nekoliko navrata to bi izazvalo nastavak sukoba i rtava velikih razmjera stvar ozbiljno prijetila kolapsom
1

pregovora

(Kovaevi,

282.

2004).3Duboko

nepovjerenje,

Chollet, Derek, Tajna povijest Daytona, Amerika diplomacija i mirovni proces u Bosni i Hercegovini, Golden marketing-Tehnika knjiga Zagreb 2007. str.343) 2 Kovaevi, ivorad, Meunarodno pregovaranje, Diplomatska akademija Filip Vinji, MSP SCG, Beograd 2004. 258-282 3 Kovaevi u svojoj knjizi Meunarodno pregovaranje navodi kako valja primetiti da su bila pripremljena dva saoptenja-jedno u sluaju uspeha, a drugo ako pregovori propadnu. Citira Holbookea: jednstavno reeno potrudili smo se to smo najvie mogli. Zbog toga to nisu uspele da se sloe strane su jasno pokazale da bi dalji napori SAD da se postigne sporazum bili uzaludni. Prema tome danas je kraj ove 4

opstrukcije i nadmetanje bili su iznimno izraeni i u prvim postdeytonskim mjesecima pa i godinama. Sve vie su se pojavljivala razliita vienja BiH ali i njezine europske budunosti.4 Suprotstavljeni politiki stavovi oko budunosti BiH idu od lanstva u EU i NATO pa sve do njezine disolucije. Srpski lan BH predsjednitva Neboja Radmanovi na summitu efova drava i vlada zemalja lanica Procesa suradnje u jugoistonoj Europi (SEECP) je izjavio kako je Bosna i Hercegovina opredjeljena za europske integracije bez obzira na povremene zastoje te kako je Europska unija cilj i da svako kalkuliranje iz europskih krugova moe samo biti kontraproduktivno. Nekoliko mjeseci kasnije Radmanovi ne da je izrazio euroskepticizam glede BiH u EU ve prognozira raspad Unije te kako Srbi u BiH ak sumnjaju u opstanak Europske unije i surauju s Rusijom koja ulae milijune eura u Republiku Srpsku! Dakle, u Bosni i Hercegovini je prisutan cijeli spektar politikih gledita, procjena i analiza koji posve opreno vide budunost zemlje u euroatlanskoj zajednici.5 Na ruku takvim razmiljanjima u Bosni i Hercegovini idu i pojedina ira politika pa i geostrateka pozicioniranja zemalja koje imaju velike interese na Balkanu6. Takvi politiki stavovi i obrati u vienju euroatlanske perspektive Bosne i Hercegovine uporita nalaze u navodnoj pasivnosti Europske unije spram BiH i s druge pak strane zbog tradicionalno dobrih odnosa Srba s Rusijom i Bonjaka s Turskom iji je interes na Balkanu samim time i u BiH sve izraeniji.67 Dakle, osim ve uvrjeene podijeljenosti BH drutva na tri etno-nacionalne i vjerske cjeline o emu pie Mirjana Kasapovi, Bosna i Hercegovina je podijeljena na dvije dominantne politike vizije koje egzistiraju u Sarajevu i Banjaluci. No unutarnja formual svedena je na etniki pluralizam.6 U Sarajevu BiH vide kao centraliziranu, i kako mnogi tvrde, unitarnu dravu, Srbi sa to labavijim vezama i to vie samostalnosti Republike Srpske. Hrvatska politika u BiH je poprilino neartikulirana i povremeno se pojave ideje o treoj etno-teritorijalnoj jedinici. Upravo inzistiranjem na ustavno-pravnom preustroju BiH koji bi i Hrvate
inicijative...Specijalna uloga koju smo igrali proteklih meseci je zavrila. Lideri k oji su danas tu moraju da ive s posledicama svog nesupeha! 4 Richard Holbrooke, Zavriti rat, ahinpai, Sarajevo, 1998.
5

Bieber, Florian, Institutionalizing ethnicity in the Western Balkans Managing Changes in Deeply Divided Societies, Lieden, 2005. 6 Radmanovi kae kako je ista situacija i s pripadnicima bonjake vjeroispovjesti na Balkanu koji vole Tursku. A budui da je Turska u fazi da vie ne eli u EU , imamo viestruki problem. EU to ne razumije i vrlo je realno da se ovdje od eurooptimizma pree na euroskepticizam zakljuio je Radmanovi, a prenio zagrebaki Veernji list u izdanju od 17. kolovoza 2012.
7

Biserko, Sonja, Rusija i njen utjecaj na Balkanu, (267-299), u : Biserko (ur.) Snaga line odgovornosti, Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2008. 5

uveo u ravnopravan poloaj neki vide kao usporavanje Bosne i Hercegovine na europskom putu. Bonjaci ne vide mogunost stvaranja i hrvatskog entiteta bez krize i sukoba, a Srbi su protiv neizravnog biranja, dakle kroz parlament, nacionalnih predstavnika u Predsjednitvo BiH i Dom naroda ime bi se otklonila praksa da drugi narodi biraju politike predstavnike Hrvatima. Nesuglasja oko temeljnih pitanja za europsku budunost BiH pa i budunost uope na domaoj politikoj sceni gotovo su uobiajena pojava. Ni u meunarodnim krugovima ne postoji izriit konsenzusoko tih pitanja. Na jednoj strani postoje tumaenja i tvrdnje oko stalne potencijalne opasnosti od novih sukoba ali i nunosti da EU Bosnu i Hercegovinu tretira krajnje ozbiljno8. Navodei ovaj kratki egzemplarni prikaz samo dijela odnosa u Bosni i Hercegovini nastojimo pokazati svu zamrenost kako vanjskih tako i unutarnjih okolnosti u kojima ta drava nastoji ostvariti izgledan euroatlanski put. Nesumnjivo da je izgradnja sigurnosne arhitekture na jugoistoku Europe u velikom interesu i Unije i NATO-a. Istraivanje tei k tome da se pokae koliko je Bosna i Hercegovina, u irem geopolitikom kontekstu koje se jednostavno ne moe ignorirati, sposobna ostvariti pribliavanje tim integracijama. No, za ostvaraj tih proklamiranih ciljeva potrebne su unutarnje promjene, prije svega ustavne, za koje nema dovoljno politikog konsenzusa.9 Taj proces neminovno je u fokusu ne samo EU i SAD-a ve i drugih. Stoga je upravo proces integracija BiH svojevrsni test mnogo irih odnosa i preklapanja interesa.10 U tom duhu se moe vidjeti utjecaj i na eurooptimizam ali na euroskepticizam u Bosni i Hercegovini. Karakterizirajui ju kao slabu dravu koja opstaje iskljuivo angamanom meunarodne zajednice brojni teoretiari i autori upitnim smatraju sposobnost BiH za samostalan euroatlanski put bez neke vrste vanjske pomoi Kasapovi, 2005.). To se prije svega odnosi na potrebu njenog unutarnjeg teritorijalnog redizajna koji predstavlja pravi gordijski vor, a za kojega domae politike snage nemaju ni snage pa ni volje. Dakle, red poteza bi bio ustavno-pravno preureenje kako bi se otklonile blokade pa onda kroz reforme ubrzati pribliavanje EU i NATO-u.

(Bivi visoki predstavnik meunarodne zajednice, austrijski diplomat Wolfgang Petrisch koj i se proslavio izjavom da je Daytonski sporazum luaka koulja na BiH upozorava kako BiH i Balkan ve dugo nisu u fokusu interesa europskih elnika i kako to moe biti vrlo opasno) 9 epi, Boo, Pat u Bosni i Hercegovini, Matica Hrvatska Mostar 2005. str. 295.-296. 10 Drutveni su rascjepi oblici teritorijalne i funkcionalne polarizacije modernih drutava, odnosno njihovih interesa, vrijednosti i identiteta te vizije zajednice u irim integracijskim okvirima. O klasinoj teoriji rascjepa vidjeti Allard Littunen 1964.; Lipset i Rokkan 1967.; 2000.

1.2. Metode rada

Za razumijevanje bosanskohercegovake stvarnosti i njene euroatlanske budunosti potrebno je upoznati se s najvanijim dogaajima i epohama njene povijesti. Polazite u istraivanju i sam metodoloki pristup zahtjeva fokusiranje na nekoliko segmenata bez kojih slika BiH ne bi bila potpuna odnosno specifinosti koje prate njen euroatlanski put. Stoga najadekvatnijom metodom za ovaj rad drim metodu analize kao postupak znanstvenog istraivanja ralanjivanjem sloenih pojmova, sudova i zakljuaka na njihove jednostavnije dijelove i elemente. Prema Hegelu to je postupak miljenja u kretanju od posebnoga k opem ili izvoenje teorema iz aksioma po utvrenim pravilima . Prema gnoseolokoj funkciji upotrijebit emo dvije vrste analizedeskriptivnu pri opisu elemenata neke cjeline i eksplikativnu kada emo pokuati objasniti cjelinu na osnovi nekih njezinih dijelova. Prva je dakako povijesni procesi koji su svaki na svoj nain oblikovali dananje bosanskohercegovako drutvo. Glavna konstanta BH drutva je podijeljenost.11 Etniko-vjerski princip podjele je dominantan koji je nakon raspada Jugoslavije i dravnog osamostaljenja BiH glavna politika legitimacija kojoj su vjerodajnice dale vjerske zajednice. Zato je vano u pristupu ali i odreivanju bitnih toaka istraivanja definirati sve one elemente koji su validni za dokazivanje teze o BiH kao dravi koja je kroz svoj povijesni hod u sastavu nekog naddravnog subjekta. Stoga se ini da je psiholoko stanje stanovnitva pasiviziranost i oekivanja rjeenja izvana. Jovi nadalje zapaa bosanskohercegovaku prije svega vanjskopolitiku, dakako slijedom toga i unutarnju stvarnost pitanjem hoe li Bosna i Hercegovina zauvijek ostati pod protektoratom Ujedinjenih naroda-ili e odgovornosti i ovlasti koje sada ima Visoko predstavnitvo postupno prenositi na demokratski legitimirane (izabrane) narodne predstavnike! Pitanje je tim vanije jer dotie problem legitimnosti politikog poretka uspostavljenog daytonskim sporazumom! (Jovi, 2003.)12 Ono to je vano u pristupu i metodologiji rada jest da BiH kao drava sa strukturnim problemom.13 S tim u svezi postoji niz institucionalnih i zakonskih neujednaenosti izmeu entiteta ali i drugih razina vlasti to je
11 12 13

Kasapovi, Mirjana, Bosna i Hercegovina podijeljeno drutvo i nestabilna drava, Politika kultura Zagreb 2005. str.77

Jovi, Dejan, asopis sa knjievnost i kulturu i drutvena pitanja, 2003, str. 48.
epi, Boo, Pat u Bosni i Hercegovini, Matica Hrvatska Mostar 2005. str.87. -90.

poseban problem u ispunjavanju uvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju i Mape puta za pristup NATO-u. Tako se i u izvjeima o napretku esto moe sresti zapaanje kako su po pojedinim poglavljima neke od institucija napravile pomak, a neke ne te osobito se uoava razlika u usklaivanju zakonodavstva na razini dvaju entiteta. Kako bi se stekla cjelovitija slika vano je istraiti i politiki aspekt procesa pribliavanja Bosne i Hercegovine euroatlanskim integracijama. Bosna i Hercegovina je dakle potpisivanjem meunarodnih dokumenata i sporazuma te postupnim

stvaranjem tijela i institucija potrebnih za ispunjavanje predpristupnih uvjeta potvrdila svoju opredjeljenost za pristupanje EU i NATO. Meutim, treba analizirati, apostrofirati i istraiti politike odnose koji stoje na putu napretka. Prije svega neprovoenje odluke Suda za ljudska prava u Strasbourgu, potom nedonoenje niza zakona bez kojih jednostavno nastavak pribliavanja nije mogu. Deklarativni politiki konsenzus postoji, meutim nerijeeni politiki odnosi i stalni sukobi ine stvarno stanje BH prilika. Ono to u istraivanju treba naglasiti je postojanje, ini se, vie konvergentnih motiva od strane Brisela nego BiH za eurointegracijski napredak. Sagledavajui sve elemente dakle, istraivako pitanje bi moglo biti-kako e Bosna i Hercegovina u euroatlanske integracije?

1.3. Struktura rada

Vodei se upravo spomenutim dravnim, drutvenim, nacionalnim, politikim, gospodarskim, vjerskim i kulturnim specifinostima Bosne i Hercegovine u istraivanju njenog napretka k euroatlanskim integracijama potrebno je takoer ukazati na neke od znanstvenih, autorskih i politikih dilema koje prate BiH. Imajui na umu aranmane meunarodne zajednice, sva sredstva i instrumente kojima raspolae u upravljanju procesima u Bosni i Hercegovini, namee se ocjena kako je ta drava pod meunarodnim pokroviteljstvom ili starateljstvom pa ak i poluprotektoratom. To se potkrepljuje vojnim, politikim i ekonomskim injenicama. Unutranji ustroj i politiki odnosi isprepleteni lanac nemoguih elja na isuvie malom prostoru.14 Znanstvene analize ne ostaju samo na tvrdnji da Bosna i Hercegovina ne postoji kao suverena drava, nego
14

Lasi, Mile, EUROPSKA UNIJA, nastanak, strategijske nedoumice i integracijski dometi, Sarajevo publishing 2009. str. 284. 8

se dovodi u pitanje i sama mogunost njezina postojanja kao samostalne drave, zakljuuje Mirjana Kasapovi (2005. 15, Bosna i Hercegovina podijeljeno drutvo i nestabilna drava). Dakle, nesumnjivo da se jedno poglavlje mora upravo posvetiti tome: -je li Bosna i Hercegovina suverena drava ili protektorat; -politiko, gospodarsko, sigurnosno stanje u BIH; -vanjskopolitika orijentacija BiH za ulazak u NATO i EU; Dakle, jedan od najvanijih vanjskopolitikih ciljeva BiH je lanstvo u NATOu. Meutim, kao to je poznato unutarnje politike blokade, kanjenja s donoenjem kljunih odluka i zakona gurnuli su u drugi plan Mapu puta. U nastavku rada analizirat emo lansvo BiH u Partnerstvu za mir, lanstvo u Akcijskom planu, odnos javnosti spram tog procesa i znaaj, dakako i o potekoama s kojima se BiH susree u tom procesu. Glede analize pribliavanja BiH Europskoj uniji potrebno je istraiti odnos kriterija i uvjeta koje svaka potencijalna zemlja lanica odnosno kandidat za lanstvo mora ispuniti prema postignutoj razini. Analizirat emo politike i ekonomske kriterije te poglavlja vodei rauna o trenutanim dostignuima procesa koji traje. Kao to smo govorili, o BiH na putu u EU i NATO nemogue je govoriti niti je mogue imati cjelovitu sliku bez sagledavanja vanjskih odnosa. Tako je potrebno ponuditi i alternativu-euroatlantizam, te utjecaj Turske, Ruske Federacije ali i arapskog proljea na geopolitike odnose na Balkanu posljedino i na Bosnu i Hercergovinu.

1.4. Teorijsko odreenje euroatlantizma

U razdoblju nakon hladnog rata cjelokupna meunarodna zajednica nala se pred novim politikim i sigurnosnim izazovima. Jednako tako amerikoeuropski odnosi zahtjevali su adekvatne odgovore na geopolitike promjene na podruju bivega istonog bloka i jugoistoka Europe ali i nametala pitanja novih koncepcija kolektivne sigurnosti Europe. Kako je NATO savez najvri, najmonolitniji i najpouzdaniji institucionalizirani oblik suradnje euroatlanskog sustava, njegovo irenje dalje na istok nije samo pitanje europske sigurnosti ve se istrauje nova europska obrambena i sigurnosna politika kao i nove izmjenjene meunarodne okolnosti te stremljenja da se u

okviru tih okolnosti odri i unaprijedi savez utemeljen na naelima vrijednosti zapadnog svijeta. Sigurnosna arhitektura Europe nezamisliva je, iako zemlje lanice imaju svoje sigurnosne sustave, bez SAD-a odnosno NATO saveza. Posebno nakon proirenja Europske unije na istonoeuropske zemlje i tenji za proirenjem na zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije namee se imperativ uspostave suradnje na naelima i vrijednostima euroatlantizma. Izvjesna europska perspektiva se nazire i otvaranjem prostora, nakon SSP-ja i za novu strategiju za BiH ali je usporavanje reformi u suprotnosti tom projektu.15
15

NATO kao

najjai vojno-politiki savez na svijetu iji je glavni stoer i snaga SAD, nastao nakon Drugog svjetskog rata, opstao nakon nestanka blokovske podjele svijeta, predstavlja univerzalan sigurnosni okvir euroatlanskog prostora. Lidija ehuli Vukadinovi euroatlantizam definira kao ...ukupnost veza i odnosa postavljenih izmeu SAD-a i zemalja zapadne Europe koje su u prvom redu vidljive u institucionaliziranom obliku njihove vojne suradnje kao temelja euroatlanskog zajednitva!(ehuli, Euroatlantizam, 2003.) Na tom principu vojne suradnje temelje se polazine osnove za izgradnju svih ostalih euroatlanskih veza i odnosa. Citirana znanstvenica i autorica postavlja neke od teorijskih pretpostavki euroatlantizma, dakako imajui u vidu ire teorije meunarodnih odnosa koje pod razliitim pretpostavkama omoguuju selekciju procesa i mogunost izbora rezultata. Kao to u meunarodnim odnosima nema cjelovite teorije koja bi mogla samostalno obuhvatiti objanjenje meunarodnih odnosa jednako vrijedi i za teorijske pristupe euroatlantizmu. Glavna karakteristika tih teorija zasniva se na pretpostavkama sile, suradnje i natjecanja u meunarodnim odnosima. U tom svjetlu promatraju se i ameriko-europski odnosi. Glavni pobornik teorije realizma je ameriki znanstvenik Hans Morgentau koji se kao i Kissinger i neki drugi nadovezuju na Hobbesove postavke i ideje. Ta teorija bila je dominantna u doba hladnog rata kada se odluujui znaaj pridavao vojnoj sili. Zagovornici neorealistike teorije meu glavnim tvrdnjama ili bolje rei zakljucima iznose promjenjivost sile u meunarodnim odnosima ime se

15

Lasi, Mile, EUROPSKA UNIJA, nastanak, strategijske nedoumice i integracijski dometi, Sarajevo publishing 2009. str. 293. 10

suprotstavljaju nositeljima miljenja realista o apsolutnom vodstvu vojne sile. Teoretiari institucionalizma kako sama rije kae zastupaju tvrdnje o meuovisnosti izmeu drava i povezanosti drave s raznim institucijama u realizaciji politikih, sigurnostih i gospodarskih ciljeva. Liberalizam u svojemu fokusu ima pitanja odnosa na tritu, slobodnu trgovinu. Moravschik navodi kako su meunarodne institucije samo sredstvo, mehanizam, a ne razlog suradnje. U tom duhu preferira se miljenje da je za ameriko-europske odnose vanija trina surandjja i suradnja na naelima slobodne trgovine od politiko-sigurnosnih odnosa s NATO-om u glavnoj ulozi.

1.5. Teorije integracije

Politike teorije integracije prouavaju ulogu drave i nadnacionalnih institucija u razvitku i funkcioniranju integracija. Intenzivnim razvojem multilateralizma meunarodnih odnosa nakon Drugog svj etskog rata posebno se mjesto u prouavanjima daje teorijama integracije. U drugoj polovici dvadesetog stoljea dva snana procesa, globalizam i regionalizam obiljeavaju meunarodne odnose i svjetsko gospodarstvo. Globalizam karakterizira rastua meunarodna ovisnost, transnacionalna ekonomska kretanja, razvoj i liberalizacija trgovinskih odnosa i sektora usluga, sve vea prometna povezanost te internacionalizacija proizvodnje. Regionalizam kao proces tei regionalnom okupljanju u cilju stvaranja to povoljnijih trinih, gospodarskih, infrastrukturnih, financijskih i drugih uvjeta za razvitka, jaanje konkurentnosti skupina zemalja na svjetskom tritu i zauzimanja to boljih pozicija u procesima pregovora. Regionalno organiziranje zemalja smatra se nekom poeljnom, pozitivnom protuteom globalizaciji jer pored kompetitivne uloge potie razvoj komplemetarnih gospodarstava na regionalnoj razini kao i procese uzajmnosti i meusonih prilagodbi. U svijetu postoje razliiti integracijski stupnjevi ekonomskih integracija od multilateralnih trgovinskih ugovora, carinskih unija, zona slobodne trgovine, itd. Postoje dvije osnovne podjele teorija integracije-politike teorije i ekonomske teorije integracije. S nastankom regionalnih integracija javlja se cijeli niz
11

teorijskih pristupa u istraivanju naina njihova funkcioniranja. Pod politike teorije integracije spada prouavanje uloge drave i nadnacionalnih institucija u razvitku i funkcioniranju intergracija. Tako razlikujemo etiri osnovna pravca:

-federalizam, -funkcionalizam, -neofunkcionalizam, -pluralizam Federalizam objanjava izgradnju zajednice stvaranjem zajednikih institucija nadnacionalnog karaktera po funkcijama istovjetna dravi. Meutim, uspjenost izgradnje nadnacionalnih institucija ne ovisi samo o dobroj volji subjekata koji stupaju u takav oblik organizacije s funkcijama komplementarnim dravi. Drutvene, politike, civilizacijske, povijesne, ideoloke okolnosti i uvjeti, stupanj gospodarskog razvoja, meunarodne okolnosti bitno, gotovo presudno utjeu na njihov nastanak, razvoj i odranje. Tako moemo navesti primjer nastanka uspjenih federalnih drava nadnacionalnog karaktera prije jaeg industrijskog razvoja kao SAD, Kanada, vicarska ili pak neuspjene nakon Drugog svjetskog rata kao npr. SSSR ili Jugoslavija. Talijanski zagovornik teorije federalizma Altiero Spinelli jo tijekom Drugog svjetskog rata osnovao je Europski federalistiki pokret i suautor je s Rossijem i Colornijem Manifesta za slobodnu i ujedinjenu Europu. I Jean Monnet, kao neofunkcionalist, zalae se za europsko ujedinjenje kombinacijom interesa i vrijednosti, tj. interesa stvaranja velikog otvorenog konkurentnog trita i vrijednosti integracije Europe u federaciju. Za razliku od federalizma funkcionalizam polazi od pretpostavki da se razvoj meunarodnih integracija mora temeljiti na funkcionalnim vezama kroz razliite aktivnosti koje e postupno dovesti do meusobnog pribliavanja i stvaranja mogunosti rjeavanja politikih problema bez osnivanja politikog ili nadnacionalnog saveza. Neofunkcionalisti zagovaraju potrebu uspostave nekog oblika nadnacionalnog sustava temeljenog na zajednikim interesima. Nasuprot federalizmu, pluralizam definira integraciju kao zajednicu drava koje nisu ograniile suverenitet te da cilj integracija nije izgradnja nadnacionalnih institucija. Za pluraliste je primarno potivanje zajednikih
12

dogovorenih pravila te visok stupanj politik i ekonomske suradnje. Vrijedno je spomenuti liberalizam preferira miljenje da se integracija postie primjenom mehanizama trinog gospodarstva uz uvjet osiguranja slobodnog kretanja, kapitala, roba, radne snage i usluga. Za uspjenu integraciju dri se dovoljnom monetarna stabilnost i konvertibilnost valuta te kako nije potreban nadnacionalni okvir. S druge pak strane prema miljenju institucionalista zakonitosti slobodnog trita nisu dovoljne za punu integraciju bez kooradinacije i nadzora ekonomskih politika zemalja lanica i planiranja u globalnim okvirima. Kako je nakon Drugog svjetskog rata Europa bila razorena, ameriki je interes bio sprijeavanje prodora komunizma i Sovjetskog utjecaja. Stoga je poduzela snane mjere pomoi u oporavku europskog gospodarstva poznate pod nazivom Marshalov plan 147. godine kojim je pod odreenim uvjetima u Eurou plasirano 13 milijardi dolara. Marshalov plan u pojedinim znanstvenim krugovima dugo se smatrao prvim oblikom euroatlanske suradnje.

13

2. BOSNA I HERCEGOVINA-SUVERENA DRAVA ILI PROTEKTORAT

2.1. Od turskih osvajanja do Daytona
Krajem svibnja 2012. godine u selu Milodra u blizini grada Kiseljaka u sredinjoj Bosni odrana je sveanost koja se po svearskom i prigodniarskom nainu gotovo ne razlikuje od drugih sveanosti kojima se obiljeava neki vaan datum, povijesni dogaaj, sporazum, neki dokument koji e odrediti tijek dogaaja pa i povijesti. Vjerojatno bi lokalni mediji zabiljeili dogaaj koji bi ve sutra pao u zaborav da nije rije o slavljenju dokumenta koji i danas, pet i pol stoljea, izaziva prijepore u bosanskohercgovakim povijesniarskim, pravnim, politikim, vjerskim krugovima i javnosti. Naime, toga 28. svibnja obiljeena 549. obljetnica kad je turski sultan Mehmed Fatih II Osvaja 1463. godine na tom mjestu bosanskom franjevcu fra Anelu Zvizdoviu dao Ahdnamu, dokument kojim se, kako neki povjesni izvori navode, doputa kranima slobodno ispovjedanje vjere i pastoralno djelovanje sveenstva. Neki to nazivaju prvim dokumentom, odnosno, preteom modernih povelja o potivanju ljudskih prava16.kakve danas poznaje Europa i moderni svijet. Moda bi ta osmanlijska lekcija iz ljudskih prava Europi i imala priblian znaaj da prije i poslije toga u munjevitom ratu Turci nisu osvajajui bosansko kraljevstvo nekoliko dana ranije, 19. svibnja 1463. godine osvojili bosanski kraljevski grad Bobovac nakon ega je u turske ruke palo Jajce pa Klju na Sani u zapadnom dijelu Bosne i jo prema razliitim izvorima vie od stotinu gradova. Sve je opustoeno, a sto tisua stanovnika, krana je odvedeno u ropstvo te oko trideset tisua mladia u janjiare, ruene su crkve i samostani diljem Bosne. Mnogo ljudi je ubijeno, meu njima i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomaevi kojeg su Osmanlije, obeavi da e ga potedjeti, namamili u klopku pod Jajcem. Od tada pa sve do konca otomanske vladavine Bosnom i Hercegovinom do 1878. godine uslijedilo je stradavanje, raseljavanje i ugnjetavanje domaeg hrvatsko-katolikog stanovnitva i plemstva te

16

Dnevni Avaz, Sarajevo, svibanj 2012 14

islamizacija.

17

U periodu od 1815. do 1878. godine dolazi do slabljenja i

opadanja Osmanlijske vlasti u BiH. Bosna i Hercegovina je na Berlinskom kongresu stavljena pod Austro-ugarsku upravu.18 Dolazi do umjerene modernizacije BiH, industrijalizacije, reformi u drutvenim odnosima.19 Zbog bojazni od posljedica mladoturske revolucije, monarhija anektira BiH u svoj teritorij to je nailo na buru nezadovoljstva srpskog i muslimanskog puanstva. Jaanje srpske drave nakon Balkanskih ratova osobito pod utjecajem Rusije prijetilo je sukobom. On je i doao nakon poznatog atentata na prijestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. godine. Prvi svjetski rat, kolaps Austrougarske, sovjetska revolucija odredili su budunost BiH u Kraljevini Jugoslaviji.1820 U Drugom svjetskom ratu BiH ulazi u sastav NDH. Najvee bitke voene su upravo na njezinom teritoriju. Slijedom povijesnih okolnosti jaanjem Titove vojske u BiH su udareni temelji nove drave Jugoslavije odlukama AVNOJ-a te konstituirana BiH odlukama ZAVNOBiH-a. BiH u sastavu jugoslavenske zajednice, kao jedna od est ravnopravnih socijalistikih republika, esto je i tada pa i nakon raspada Jugoslavije nazivana kao Jugoslavija u malom. U dravnom aparatu, vojsci, policiji i na vodeim mjestima dominantni su bili Srbi, muslimani, odnosno kasnije Bonjaci su bili nositelji dravnih stremljenja, kako navode pojedini autori, te su uspjeli potisnuti svoju ulogu i masovno sudjelovanje u vojsci i vlasti NDH, dok su Hrvati kao najmalobrojniji narod imali epitet reakcionarnog katolikog naroda konstantno sumnjivih namjera. Kao takvi sustavno i planski su proganjani, gospodarski zanemarivana hrvatska podruja te izvrgnuti policijskoj represiji i svjesnom poticanju iseljavanja u inozemstvo. Druga polovica osamdesetih godina bila je u znaku sve veih politikih nestabilnosti osobito nakon pojave i meteorskog uspona na vlast Slobodana Miloevia.21 Dravu su potresale gospodarske afere, uglavnom politiki motivirane i konsturirane. Unato potpori Zapada reformistike snage tadanjeg jugopremijera Ante Markovia nisu uspjele u namjeri politike i
17 18 19

*Pavo ivkovi, Etnika i vjerska povijest Bosne, Slavonije i Srijema do konca 17. stoljea, HKD Napredak Sarajevo-Mostar, str.59.

Malcom, Noel, Povijest Bosne, Kratki pregled, Novi liber, Zagreb, 1995.

Daja M. Sreko, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878 -1918) ZIRAL Mostar-Zagreb 2002. str.38.-45. (Ovdje se pojam modernizacije primjenjuje bez teorijskog preciziranja kao zbirni pojam za sve procese i mjere kako bi se jedno tradicionalno drutvo pod novim povjesnim uvjetima gospodarski, socijalno i politiki osposobilo za funkcioniranje)
20

Cipek, Tihomir, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca-anciem regime,(290-305) u: Dijalog povjesniara-historiara2, Zagreb, 2000.
21

Lasi, Mile, Nepodnoljiva lakoa umiranja Titove Jugoslavije, OFF -SET Tuzla 2012. str.37

15

gospodarske konsolidacije drave u nestajanju. Presudna je bila 1990. godina kada na prvim demokratskim izborima tri nacionalne stranke, muslimanska SDA, srpska SDS i hrvatska HDZ u BiH uvjerljivo osvajaju vlast.22 Ve je u tijeku srpska agresija na Hrvatsku, a i u BiH sve se vie zvecka orujem. Nakon Memoranduma o suverenitetu BiH 12. listopada 1991. Srbi bojkotiraju skuptinu te 9. sijenja 1992. proglaavaju po ve vienom receptu Srpsku republiku BiH. Uz poporu EZ-a u BiH se provodi referendum o neovisnosti 29. veljae i 1. oujka 1992. na kojemu Hrvati i Bonjaci glasuju za neovisnost dok Srbi bojkotiraju referendum.23 Ubrzo nakon toga, 7. travnja 1992. slijedi meunarodno priznanje BiH ali takoer nedugo zatim poinje otvorena agresija JNA i srpskih snaga. Uz vojnu nadmo te podrku Beograda, a zahvaljujui i embargu meunarodne zajednice na uvoz oruja srpske snage su ve iste godine ostvarile glavninu svojih ciljeva ovladavi teritorijem od Drine do Une odnosno 70 posto teritorija BiH. Neodlunost muslimanskog vodstva u Sarajevu da prui odluniji otpor ila je takoer na ruku tim planovima. Jedino su Hrvati organizirani kroz Hrvatsko Vijee Obrane (HVO) pruili odluan otpor u ijim redvima su u Posavini i dijelu Hercegovine bili djelomino i Bonjaci. Kasnije, ve krajem 1992. dolazi do napetosti izmeu Bonjaka i Hrvata. Iz Sarajeva su Hrvate optuivali za pokuaje secesionizma i elje za prikljuenjem HRvatskoj dok su Hrvati optuivali Bonjake za sve veu islamizaciju zemlje i dominaciju. Izbio je sukob koji je zavrio snanim Amerikim pritiskom na obje strane koje su posredovanjem predsjednika Clintona i amerike administracije sklopile Washingtonski sporazum 18. oujka 1994. godine te uspostavljena hrvatsko-bonjaka Federacija.2024 Pokuaji meunarodne zajednice da pronau rjeenje u BH gordijskom voru nisu dali rezultata. Brojne diplomatske inicijative, pritisci i prijedlozi pali su u vodu. Istiemo tzv. Cutilierov plan kantonizacije BiH, a potom i VanceOwenov plan iz sijenja 1993. godine koji je jo vie antagonizirao sukobljene Hrvate i Bonjake. Propao je i Owen-Stoltenbergov plan.25 Tek postizanjem Splitskog sporazuma kojega su potpisali predsjednici Tuman i Izetbegovi u ljeto 1995. godine o vojnoj suradnji Hrvatskih snaga i Armije BiH stvari su se
22 23 24 25

Boras Franjo: Bosansko-hercegovaki kaos 1990.-1996. MH Mostar 2006. str. 83. Delali Medina, ai Suzana:Balkan Blues, Bosanska kronika 1975.-1995., str.133. Sarajevo 2007.

Rathfelder, Erich, Rat u Bosni i Hercegovini, Durieux, Zagreb, 2000. Owen, David, Balkanska odiseja, Hrvatska sveuilina naklada, Insitut za povijest Zagreb, 2008. 16

pomaknule. Osobito kad je HV izveo operaciju Oluju te oslobodio i dijelove teritorija BiH kao to je Zapadna Bosna i Biha koji je bio u okruenju i kojemu je prijetila sudbina Srebrenice. Slomljena je kima plana Velike Srbije. Rat je zavren temeljnim sporazumom koji je postignut u amerikom gradu Daytonu u Ohiu poznat kao Daytonski mirovni sporazum. Slubeno je potpisan u Parizu 14. prosinca 1995. godine. To je Opi okvirni sporazum za mir u BiH koji je definirao Bosnu i Hercegovinu kakvu poznajemo danas i njezin Ustav kao sastavni dio (jedan od aneksa) tog sporazuma. S tim meunarodnim mirovnim aranmanom za BiH nisu postignuta trajna rjeenja i sukobi su samo preli na politiki teren. Dio analitiara problem BiH detektira upravo u njenom oktroiranom konstitutivnom aktu, ustavu.26 Dugogodinja politika kriza, meunarodni intervencionizam nemogunost postizanja konsenzusa oko najvanjih pitanja Bosnu i Hercedgovinu dri u svojevrsnoj pat-poziciji. Trustovski model upravljanja meunarodne zajednice Bosnom i Hercegovinom, rtvujui dravnu suverenost zarad ostvaraja dugoronih

ciljeva stvaranja pretpostavki za izgradnju samoodrive drave sve se vie pokazuje nedostatnom strategijom27 Drava kao subjekt meunarodnog prava mora imati teritorij, stanovnitvo, politiku vlast-vladu i sposobnost stupanja u odnose s drugim dravama. U praksi postoje ili su postojala odstupanja od ta etiri osnovna svojstva koje treba imati drava prema Konvenciji Montevidea. Nermin Tursi navodi kako su se u suvremenom svijetu politika i suverenost jednostavno podudarili. To je u praksi postalo pravilo, ali ne i univerzalno vrijedee. Naime, historija je puna kontradikcije i razliitih iskustava. Prije svih, tu su primjeri Bjelorusije i Ukrajine u sklopu SSSR-a. Te dvije drave imale su mogunost stupanja u ugovorne odnose s drugim subjektima meunarodnog prava, iako nisu bile samostalne (tj. nisu zadovoljavale treu tezu Konvencije), tako da su, dijelom, imale vanjski suverenitet, dok unutarnji nije postojao, tj. bile su pravno ovisne od SSSR-a. S druge strane, imamo Narodnu Republiku Kinu koja je, od 1949. do 1970. godine, posjedovala unutranju pravnu nezavisnost, ali nije ostvarila potpuni meunarodnopravni subjektivitet (tako da nije zadovoljavala etvrtu tezu Konvencije). Iz ovakvog
26

Koul, Franjo: Povijesni novum rata i ratovanja u Bosni i Hercegovini, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru XI. 1998.,str. 381. (Ovo je vrijeme Daytona! Daytonski sporazum je zamijenio sve drugo iz povijesti, tradicije i kulture. Sporazum iz Daytona ima snagu Biblije, Kurana ili Evanelja!) 27 (Kasapovi, Mirjana (2005.) Bosna i Hercegovina podijeljeno drutvo i nestabilna drava , Politika kultura, Zagreb14.)

17

iskustva javlja se potreba za usklaivanjem meunarodnopravnog suvereniteta s konvencionalnim i domaim. Odnosno, potreba njihovog uzajamnog proimanja. To bi proizvelo stanje da suverena vlast unutar svoje teritorije ureuje aktivnosti, uiva neovisnost od vanjskih utjecaja i ulazi u meusobno korisne ugovorne odnose (ugovore) s drugim subjektima meunarodnog prava. Meutim, zbog kolizije teorije i prakse u meunarodnim odnosima, te problema s kojima se susretao konvencionalni suverenitet, proizalo je njegovo teorijsko segmentiranje na: privremenu upravu i podijeljeni suverenitet. Grotius, Vattel i Pufendorf o suverenitetu su govorili detaljnije. Starija njemaka teorija drave smatra podijeljenu suverenost moguu na primjeru malih drava, samostalnih kneevina i kraljevina to je prema nekim miljenjima da na teritoriju jedne drave postoje dva suvereniteta odnosno suverene vlasti.U dananjim teorijama meunarodnog prava, prelazna uprava priznata je kao alternativa konvencionalnoj suverenosti, ali nije eksplicitno smiljena kao izazov osnovnim normama suvereniteta.1828Najee je praena opsenim operacijama za upostavu mira. Dananja iskustva prelaznu upravu mogu definirati kao jednu prelaznu mjeru ka uspostavi potpunog suvereniteta. Najee je odobrava Vijee sigurnosti UN-a, ali zbog svog meunarodnog statusa i Sjedinjene Amerike Drave. U novije vrijeme, zabiljeena su iskustva s prelaznom upravom u Istonom Timoru, amerika uprava u Iraku, UMNIK na Kosovu. Naalost, u takvoj kategorizaciji vrlo esto se nalazi i Bosna i Hercegovina.29 Tursi ide korak dalje u definiranju dvojbi oko entiteta u BiH kao potencijalnih nositelja suverenosti navodei ne bez politikih natruha kako entitet u interkulturalnoj politikoj zajednici kakva je Bosna i Hercegovina ne moe biti nositelj suverenosti i teritorijalnosti tj ne moe jednostrano iskljuujui ostale zalaziti u domenu unutarnje i vanjske dravne suverenosti! Na tragu, opet, politikih preferencija srpski intelektualni milje posve suprotno promatra bosanskohercegovaku politiku stvarnost pa i pitanja suverenosti. Autor Petar Kuni zakljuuje da se zbog ustavnog neodreenja dravnog ureenja Bosne i Hercegovine radi o sloenoj dravi-sui generisuniji sastavljenoj od dvije drave, Republike Srpske i Federacije BiH...! Nerzuk urak o Bosni i Hercegovini govori kao o najneuspjenijoj dravi
28

Rezolucija 626, (VII) G. Elian, Le principe de la souverainete sur les ressurces nationales et ses indices juridiques sur le commerce imternational RC 149 1976.
29

Tursi, Nermin, Suverenitet BiH izmeu politike emocije i realnosti, Godinjak 2009. BZK Preporod Sarajevo, str. 114.)

18

europskog dijela euroazijske ploe.30 Smatra kako dugotrajnu neuspjenost Bosne i Hercegovine pored nacionalistikih politika najdosljednije hrani Rusija proizvodei od Republike Srpske balkansku varijantu June Osetije dravu unutar drave koja sigurno grabi k nezavisnosti kao dugoronom cilju srpske politike elite u Bosni i Hercegovini. Brisel odbija generirati promjenu ustavnog i teritorijalnog ureenja daytonske odnosno amerike Bosne i Hercegovine participira u neizvjesnoj budunosti u kojoj scenarij slian gruzijskom nije nemogu. Ostane li u duem vremenskom trajanju Bosna i Hercegovina prosti zbir dvije entitetske pseudodrave nemojmo se iznenaditi ako na granicama entiteta Republika Srpska jednog dana osvanu ruski mirovnjaci. Politike, znastvene, publicistike i povjesniarske rasprave o tome je li Bosna i Hercegovina suverena drava jednako su aktualne kao i neposredno nakon sukoba i stvaranja BiH kakva je danas. Mirjana Kasapovi navodi kako u politolokoj literaturi koja se bavi poredbenim istraivanjem postkomunistikih zemalja istone Europe Bosna i Hercegovina se ni ne prouava kao zasebna drava. Ta drava iskljuivo opstaje zahvaljujui masivnoj intervenciji Zapada te se nalazi pod protektoratom drava NATO-a pod vodstvom SAD-a. Brojni drugi autori dvoje o suverenosti Bosne i Hercegovine. Iako je meunarodna zajednica oekivala da e BiH nakon mirovnog sporazuma krenuti putem reformi i razviti se u ujedinjenu, demokratsku, ekonomski prosperitetnu i odrivu dravu, negativni politiki procesi uinili su da ne funkcionira kao suverena drava u uvrijeenom znaenju tog pojma. Cohen (1995.) naglaava da je postala segmentirana drava, odnosno podijeljena drava pod snanim institucionalnim prisustvom, neki e rei protektoratom, meunarodne zajednice i NATO-a. Fukuyama Bosnu i Herce govinu, pie Kasapovi, svrstava u red slabih i propalih drava poput Somalije, Haitija, Kambode, Kosova, Ruande, Istonog Timora, Liberije, Siera Leonea, Konga...! U tom je drutvu Bosna i Hercegovina zbog nedjelotvornosti vlasti, netransparentnosti javnih institucija, neuinkovtosti u suzbijanju kriminala i korupcije.31 Meutim, znanstvene analize ne ostaju samo na tome da je BiH drava upitnog suvereniteta nego se upitnim dri i sama mogunost njenog postojanja kao samostalne drave. Prema Galeu Stokesu (2005.176) nitko nema dugoronu odrivu viziju kako bi
30 31

urak Nerzuk-Geopolitika Rusije i Bosna i Hercegovina, Scribd)

DEI,kriteriji za pristupanje EU, konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, (Palermo 2000.), Sarajevo 2006. str.194 19

mogao izgledati stabilan ishod jer ne

postoji temeljni konsenzus

konstitutivnih etnikih zajednica o dravi i njenom ureenju te kako takav konsenzus prema sadanjem stanju nije mogu. Meunarodni faktori u Bosni i Hercegovini razlono su na strani tvrdnji i uvjeravanja kako je BiH suverena i samostalna drava. I najmanjom polemikom ili skepsom dovoditi u pitanje proklamiranu suverenost BiH kao logiki sliied postavio bi niz pitanja to je meunarodna zajednica radila gotovo dva desetljea ime bi se (ne)izravno priznao poraz tog angamana i uzaludan posao vrijedan prema grubim procjenama nekoliko desetaka milijardi eura koliko je potroeno u BiH. Meunarodnu administraciju predvodi ured visokog predstavnika, kojega na prijedlog Vijea za provedbu mira imenuje UN. Golemi, dodue neformalni utjecaj imaju pojedini veleposlanici najutjecajnijih zemalja SAD-a, Ruske Federacije, Velike Britanije, Njemake, Turske...praktiki zemalja stalnih lanica Vijea sigurnosti UN-a, a iji je glas presudan i u Vijeu za provedbu mira. Zato se od njihovog zaposlenika visokog predstavnika oekuje da na jednoj strani govori o BiH kao suverenoj dravi, a s druge pak strane o potrebi meunarodnog angamana. Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko smatra da politika neslaganja o najosnovnijim pitanjima u BiH, koja traju ve pet godina bez ikakvih naznaka rjeenja, jasno pokazjuju da mandat visokog predstavnika u BiH ostaje od sutinskog znaaja za BiH kako bi ona mogla osigurati potpuni oporavak. BiH nije protektorat, nego suverena drava u kojoj je zbog jasnih historijskih razloga predvieno postojanje meunarodnog dunosnika s vrstim mandatom za rjeavanje razlika i sutinskih dravnih pitanja, te obezbjeenje potivanja Sporazuma o implementaciji civilnih aspekata Mirovnog sporazuma. Sve dok ne prestane osporavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i osnovnih struktura drave, visoki predstavnik e imati ovu ulogu", kae Inzko. On je autorskom tekstu u "Dnevnom avazu" poruio da graani BiH mogu da budu uvjereni da visoki predstavnik, za sada, ostaje na svojoj funkciji s ciljem ouvanja okruenja u kojem se potuju civilni aspekti Mirovnog sporazuma i okruenja u kojem politiari BiH mogu da rade posao za koji su izabrani.

20

2.2. Daytonska BiH-drava eksperiment meunarodne zajednice

Nakon rata okonanog Daytonskim sporazumom, krenulo se u reintegraciju de facto podijeljene Bosne i Hercegovine. Snana meunarodna nazonost kroz institucije kao OHR, UN-ove agencije, OESS, meunarodne provedbene snage (IFOR), kasnije Stabilizacijske snage (SFOR), imala je zadau u suradnji s domaim vlastima doslovno izgradnju drave, njezinu obnovu, uspostavu suradnje i povjerenja meu trima konstitutivnim narodima. Sve to se odvijalo veoma sporo ili oteano jer su ostale neprevladane posljedice rata. No, pored toga, imaju6i u vidu sve isprepletene globalne meunarodne interese na podruju jugoistoka Europe, osobito u BiH, i u domaim i u meunarodnim politikim i diplomatskim krugovima kao i javnosti cijelo vrijeme postavljaju se pitanja stabilnosti pa i opstanka dravne zajednice Bosne i Hercegovine kao teritorijalno podijeljene na dva dijela ali i s de facto s tri podijeljena drutva.32 Brojni znanstvenici i analitiari nastojali su pojasniti Daytonsku BiH. Svojevrsnoj dejtonologiji pridruuje se i jedan od najcjenjenijih francuskih strunjaka za geostrategiju Alain Joxe koji kae da je produeni prekid vatre tehniki neto to predstavlja vojniki in....! Ne treba, meutim, na Daytonski sporazum, pa ak i na njegov rezultat gledati gledati kao na jedan diplomatski in, kao na ustavni in koji se produuje. On je pun kontradikcija. S jedne strane Dayton kae da je Bosna i Hercegovina jedinstvena, a s druge pak strane, da je podijeljena na dva ili tri dijela. U njemu se govori na inkopatibilan nain o itavom nizu stvari. Meutim, oigledno je da, ukoliko prekid vatre bude trajao ivot e dati izvjestan sadraj tim sporazumima. Sporazum o miru je neto to se manje-vie moe izvriti, realizirati, meutim, ovaj sporazum nije sporazum o miru na europski nain. Sporazum o miru na europski nain ukljuuje izvjesne klauzule koje se moraju izvriti , koje su obvezujue. Neto slino Daytonu bilo je i sa sporazumima u Oslu i

32

urak, Nerzuk, STATUS, magazin za (politik) kulturu i drutvena pitanja, Postdaytonska BiH-to (ne)bi trebalo promjeniti, br. 5. studeni 2004. Mostar)-Sporazum iz amerike baze Wright-Patterson, ultimativni je dokument teorijski sistematiziran i uokviren razliitim metodama politologije, polemologije, filozofije, sociologije, pravnih znanosti i politike geografije koje s e ne ponaaju apstraktno, ve u meuovisnoj igri oblikuju jednu interdisciplinarnu metodu diplomatske prakse kojim je Holbrookeov tim znanstvenika te civilnih i vojnih strunjaka nadiao prijeteu tiraniju historije balkanskih aktera daytonske drame, zapoinjui, pozovemo li se na Poppera, nemoguu misiju: komplementaran nastup utopijskog inenjeringa i postupnog drutvenog inenjeringa)

21

Washingtonu a koji se tiu mira na Bliskom istoku. SAD mogu zamisliti jedan sporazum o miru koji ustvari nije izvrni, koji nije izvriv i koji sam po sebi ne moe opstati kao prekid vatre ukoliko nema njihovog stalnog pritiska. Prema tome, ja pravim razliku izmeu imperijalnog prekida vatre koji traje i izmeu mira!(Jox - urak, STATUS 2004.) Prema daytonskom Ustavu koji je vrlo kratak i ima svega dvanaest lanaka, Bosna i Hercegovina je sloena drava. Ustav uope ne rjeava pitanje karaktera te drave, u smislu je li ova unija, konferedacija ili federacija33 Prema profesoru epiu samo se znanstvenoteorijskom analizom ustavnih rjeenja, ne samo daytonskog ve i washingtonskog Ustava Federacije BiH moe odrediti njezin karakter. Dakle, to nije konfederacija u klasinom smislu , jer je njen konstitutivni akt ustav, a ne ugovor. Pored toga sastavne jedinice ustav tretira kao entitete, ali ne kae da su drave. Entiteti ne mogu donijeti odluku da istupe iz drave to je karakteristino za lanice konfederacije. Meutim, s obzirom na pozicije i ograniene ovlasti sredinje Vlade kao i na injenicu da Federaciju BiH kao jedan od entiteta ine kantoni koji imaju veliki opseg samostalnosti jasno je da ona ima neke oblike konfederalizma. Ona, meutim, nije ni federacija jer u svom sastavu ve ima jednu federaciju. Reklo bi se da je to sloena drava sui generis neto izmeu konfederacije i federacije. Tako ureena drava, uskoro se pokazalo u praksi, sadri cijeli niz konstrukcijskih pogreaka koje stoje na putu ne samo provedbi odredbi temeljnih meunarodnih sporazuma kojih je potpisnik drava Bosna i Hercegovina, prije svega Daytonskoga sporazuma, ve su te pogreke i rjeenja izravna zapreka postojanju drave u duhu najvanijih meunarodnih dokumenata-Povelje UN-a, Ope deklaracije o ljudskim pravima, Ugovora o civilnim i politikim pravima, Deklaracije o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim, etnikim, vjerskim ili jezinim manjinama, Pakta o graanskim i politikim pravima... i tako dalje. Najbolje se to vidi na sustavnom uruavanju nacionalnih i ljudskih prava Hrvata u BIH ali i pripadnika drugih naroda koji su u manjini na odreenom podruju gdje su veinski drugi narodi, a to se osobito odnosi na povratnike. Takoer, to se vidi i na nesposobnosti vlasti u BiH da provede presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu po tubi predstavnika idovske i Romske zajednice protiv Bosne i Hercegovine zbog nemogunosti tih manjina da biraju svoje predstavnike u

33

epi, Boo: Suvremeni politiki sustavi; 5.4.2. Politiki sustav Bosne i Hercegovine; str.194; izdanje Logos Split-1996.).

22

dravno Predsjednitvo i Dom naroda na emu Bruxelles ultimativno inzistira. No, i pored velikog broja rasprava, znanstvnih istraivanja, politolokih studija, istupa diplomata, politiara i povjesniara o temi poslijeratne Bosne i Hercegovine nema jasne definicije ni konsenzusa oko najosnovnijeg pianja suverenosti BiH ili je pak neka vrst protektorata meunarodne zajednice? Znanstvene analize ne ostaju samo na tvrdnji da Bosna i Hercegovina ne postoji kao suverena drava, nego se dovodi u pitanje i sama mogunost njezina postojanja kao samostalne drave34 U prilog tomu govore i brojni drugi autori koji argumentiraju svoje tvrdnje injenicama kako meunarodna zajednica svojim uspostavljenim instrumentarijem za provedbu mirovnog sporazuma i drugih aranmana zapravo kontroliraju i usmjeravaju sve vitalne procese u Bosni i Hercegovini to daje za pravo ocjenama kako je ta drava pod nekom vrsti pokroviteljstva, starateljstva ili pak protektorata. Vrhoni tuma Daytona i dalje je Visoki predstavnik koji ima iroke ovlasti te kao najvii autoritet moe donositi konane i obvezujue odluke. Vojne snage EUFOR-a nadziru mir, dodue s neto manjim efektivama u odnosu na ranije razdoblje,no u sluaju izbijanja krize veoma brzo se u veem opsegu mogu pozicionirati na teritoriju BiH. U Bosni i Hercegovini ne postoji konsenzus tri konsitutivna naroda oko najvanijih pitanja dravne zajednice i njenog ureenja, slau se analitiari.2835 Drava je u permanetnoj postdaytonskoj krizi, glavni politiki akteri ne razumiju njen kosocijalni konstrukt* (Enver Kazaz, 2012.) Jednostavno prema sadanjim rjeenjima politikog sistema ne moe biti izbornog pobjednika jer taj konstrukt trai formiranje irokih koalicija stranaka sva tri naroda i iz entiteta. To se ponajbolje vidjelo nakon opih izbora u lisopadu 2010. godine. Iako niti jedna stranka nije dobila veinu, i koalicije su neizbjene, u Federaciji BiH (FBIH) zabiljeen je uspjeh Socijaldemokratske partije BiH (SDP) koja je osvojila veinu glasova u ovom entitetu. I u Republici Srpskoj (RS) pobjedio je Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik (SNSD) koji je i do sada bio na vlasti u tom entitetu, neto manje uvjerljivo ali dovoljno za entitetsku skuptinsku veinu. Meutim socijaldemokratija kao i sve ostalu u Bosni i Hercegovini ima nacionalne boje. Dvije stranke sa socijal-demokratskim predznakom koje su
34 35

Mirjana Kasapovi, Bosna i Hercegovina podijeljeno drutvo i nestabilna drava, 15, Politika kultura Zagreb 2003.

Vlaisavljevi, Ugo, Demoktarska konsocijacija i nepodnolivi pluralizam, (8112 122) u: Status, magazin za politiku kulturu i drutvena pitanja br.13, Mostar, 2005. 23

osvojile najvie glasova u dravi, ali nedovoljno da samostalno formiraju vlast na razini institucija BiH, ipak su ljuti neprijatelji. I nisu samo socijaldemokrati u Bosni i Hercegovini suprostavljenih stavova. Dvije partije koje tvrde da se zalau za interese bonjakog naroda, Stranka demokratske akcije i Savez za bolju budunost, takoer ne ele razgovarati kao partneri. Ono to je posebno bilo pogubno za mogunost politikog dijaloga i uspostavljanja vlasti na osnovi veinske narodne glasake volje bilo je istiskivanje vodeih stranaka meu bosanskohercegovakim Hrvatima HDZ BiH i HDZ 1990. kroz stvaranje neprincipijelne koalcije SDP-a s minornim hrvatskim strankama HSP i

Narodnom strankom Radom za boljitak koje nemaju izborni legitimitet. Zbog toga je dolo do duboke krize vlasti, blokade reformi i poptunog zastoja na putu BiH u euroatlanske integracije. Daytonska BiH kao rigina kombinacija teritorijalne i institucionalne konsocijalne demokracije ve dvadeset godina trai politiara koji e je razumijeti, a iz njene rogobatne politike realnosti pokuati izgraditi politiku viziju koja e makar minimalno uljuditi zemlju36 Glomazan drani aparat, etiri razine vlasti, preko dvije stotine ministarstava, veliki broj ureda i institucija samo su dio rogobatnih politikih realnosti. Traganje za odrivim rjeenjima bosansko-hercegovakog bermudskog tokuta traje od zavretka sukoba 1995. Konfrontacija s bojnog preselila se na politiko polje. Teritorijalizacija etno-nacionalnih segmenata, tri artikulirane vjersko-nacionalne strukture sa svojim kulturolokim identitetima i osobenostima imaju potencijala za uspostavu i uvrivanje konsocijacijske demokracije ...premda se ne moe govoriti o kontinuiranoj, dosljednoj i osvijetenoj tradiciji demokratskog konsocijacijalizma37

2.3. Ekonomsko stanje u BiH

Globalna ekonomska i financijska kriza utjecala je i na ionako slabu bosanskohercegovaku ekonomiju. Nagli pad izvoza i novanih transakcija iz inozemstva meu glavnim su faktorima recesije od 2009. do 2012.godine. Svjetska banka je iznijela procjenu da bi gospodarsko stanje u BiH moglo postati alarmantno. Smanjenje rasta u EU i eurozoni utjecalo je na izvoz BiH
36 37

Enver Kazaz-Buridanov magarac, Jedinstvena Bosna i Hercegovina, 2012. Kasapovi, Mirjana, Bosna i Hercegovina podijeljeno drutvo i nestabilna drava2006. 158

24

ali i na ekonomski rast zemlje. Banke su pootrile kreditne kriterije to je dodatno usporilo ulaganja i otealo poslovanje domaim tvrtkama, ali i dovelo pada potronje. Neformiranje dravne vlade gotovo godinu i pol nakon izbora 2010. godine dodatno je otealo ekonomsku situaciju. Vijee ministara je odredilo smjer djelovanja za izlazak iz krize, meutim, politiki sukobi i nesuglasja, smjene ministara uzrokovali su loe rezultate. Dolo je do pada vanjskotrgovinske razmjene u prvoj polovici 2012. u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. To je prouzroilo pad ekonomskih aktivnosti i smanjenje inozemnih investicija.38Usvajanje prorauna institucija BiH i meunarodnih obveza u iznosu 630 milijuna eura dodatno je dolilo ulje na politiku vatru i izazvalo novu krizu i blokade, a u posljednjih 6 godina samo je na vrijeme donesen proraun za 2010. godinu. Ono to posebno zabrinjava BH izvoznike jest ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine. Proizvodi biljnog i animalnog podrijetla nee se moi izvoziti na trite Unije bez prilagodbe uvjeta, pravilnika i kriterija u emu Bosna i Hercegovina kasni. 39 Hrvatska je najvaniji vanjskotrgovinski partner BiH. Takav razvoj dogaaja neupitno e utjecati na BH gospodarsku sliku. U sijenju 2012. izvoz iz BiH je pao za 21 posto, a ve u veljai 27 posto najvie proizvoda biljnog i animalnog podrijetla. Analitiari su jedinstveni da bi zadravanje pravila CEFTA -e ublaila posljedice. Pad industrijske poizvodnje, porast proraunskog deficita i kamatnih stopa, pad opsega proizvodnje i vrijednosti na burzama posljedice su krize. Ono to je posebno zabrinjavajue je da stalna nova zaduenja kod MMF-a i drugih svjetskih novarskih institucija ne troe u razvojne projekte ve u tekuu potronju i zatvaranje proraunskih rupa. Najvei dio ide na mirovine i socijalna davanja. Samo u 2012. godini dospjela potraivanja od entiteta prema MMF-u iznose 175 milijuna eura. Iako su prilikom pregovora o stand by aranmanu s MMF-om iz 2009. godine kad je odobreno milijardu i 200 milijuna eura, utvreni jasni uvjeti pod kojima e BiH potroiti novac, nakon povuenih 400 milijuna eura, provedba aranmana je prekinuta jer niti su provedene sturkturne reforme ni proraunske utede u BiH. 40 Provedba privatizacije u BiH ima dosta propusta , a na taj proces eka jo nekoliko velikih gospodarskih subjekata kao elektroprivredna poduzea, pote, itd.
38 39

(Monitoring Centra civilnih inicijativa o radu Vijea m inistara BiH. 2012) Duljko Hasi, Vanjskotrgovinska komora BiH 40 Lider-svijet, biznis politika-(lipanj 2012. str.6) premijer BiH Bevanda upozorava kako prvo treba kod MMF-a ishoditi odgodu plaanja dospjelih obveza, pa onda pregovarati o novom stand by aranmanu

25

Bosanskohercegovaka valuta je konvertibilna marka ima oznaku KM odnosno BAM. Vrijednost KM vezana je za euro i to u odnosu 1 EUR=1.955 KM. Vanjski dug BiH je 4,19 milijardi eura.

2.4. Stanje sigurnosti u BiH

Sigurnosni sustav BiH veoma je kompleksan. Na vrhu sigurnosne strukture je dravno Ministarstvo sigurnosti, na entitetskim i kantonalnim razinama su Ministarstva unutarnjih poslova i pripadajui resori za potporu. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je posebna struktura koja izravno surauje sa Obavjetajno-sigurnosnom agencijom (OSA), Dravnom agencijom za istrage i zatitu (SIPA). Posebna uloga i ovlasti pripadaju Graninoj policiji BiH koje je suradnji s Agencijom Europske unije za sigurnost vanjske granice postigla dobru suradnju i opremanju, izobrazbi kadrova i tehnikoj modernizaciji nadzora granice BiH. Bosna i Hercegovina je sa sigurnosnog stajalita veoma kompleksan prostor. Velike koliine naorunja nakon ratnih sukoba ostale su izvan kontrole. Meunarodne vojne snage (SFOR) su u nekoliko navrata u akcijama pod nazivom etva uspjele prikupiti i unititi znaajne koliine oruja. BiH se nalazi na nekoliko meunarodnih puteva trgovine drogom, ljudima i drugih oblika kriminala. Ono to je posebno oteavajue jest da su se u BiH postupno razvile radikalne islamistike skupine iji su se pripadnici borili na strani jednonacionalne, muslimanske Armije BiH. Smatra se da u BiH trenutano djeluje oko 4000 radikalnih islamista vehabija, mudahedina i njihovih domaih sljedbenika. Najvea im je koncentracija u selu Maoa na sjeveru Bosne, gdje se obuavaju za borbu i vjersko-ideoloki indoktriniraju. U lipnju 2010. napali su policijsku postaju Bugojnu kad je poginuo jedan policajac, a u listopadu 2011. napadnuto je ak i veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu. Nikad nisu rasvijetljena ubojstva hrvatskih povratnika u srednju Bosnu koja se pripisuju upravo vehabijama. Imaju jake meunarodne politike i logistike veze od Europe do bliskog Istoka. Za neke zemlje se otvoreno pretpostavlja da su im pokrovitelji41
41

Devad Galijaevi,Nezavisne novine, B.L.: BiH je mogua toka napada radikalnih islamista, pripadnika vehabijsko-selefijskog pokreta na amerike mete u Sarajevu, a iza svega toga sigurno stoji Iran koji ima organizirani sistem islamista! izjav io je ekspert za borbu protiv terorizma Devad Galijaevi za Banjaluke Nezavisne novine 15. rujna 2012.) 26

Nako rata razvojaeni afro - azijci mahom su dobili bosansko-hercegovako dravljanstvo, sklapali brakove s domaim enama muslimankama i ostajali ivjeti u zemlji. Mnogi od njih su u njihovim zemljama podrijetla osueni na visoke zatvrske kazne, ak i smrtne zbog teoristikog djelovanja. Neki se nalaze u Imigracijskom centru u Sarajevu i ekaju izruenje matinim zemljama. No, s tim problem nije rijeen jer mnogi njihovi suborci i sljedbenici nastavljaju s djelovanjem. Pretpostavlja se da na tlu BiH postoji nekoliko njihovih tajnih kampova za vojnu izobrazbu ali i brojni pomagai pa i drave sponzori.42 Ideoloka indoktriniranost vehabizmom i vjerskim fanatizmom, naslanjajui se na ratne zasluge u obrani islama i Bosne stekli su blagonakonost i pojedinih radikalnih krugova unutar Islamske zajednice, osobito onih imama koji su bili vojni zapovjednici u ratu (Nezim ef.Halilovi, imam damije Kralja Fahda u Sarajevu). Publicist i novinar Esad Heimovi smatra da ak ima i onih u vrhu vlasti Bosne i Hercegovine koji tite teroriste.43 Nedvojbeno je rije o kompleksnom problemu na kojega upozoravaju i inozemne vlade i najutjecajnije zapadne obavjetajne agencije. Gradnja sigurnosne arhitekture na jugoistoku Europe istie se kao jedna od primarnih zadaa euroatlanskih integracija. Europska unija ozbiljno je shvatila tu potrebu u Bosni i

Hercegovini. Prva policijska misija EU pod okriljem Europske sigurnosne i obrambene politike (ESDP) djelovala je u BiH od 1. sijenja 2003. do 30. lipnja 2012. kada je zavrila mandat. Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU Catherine Ashton pozitivno je ocijenila europsku policijsku misiju u BIH. Modifikacijom uloge policije i broja osoblja napravljeni su znaajni koraci u pruanju potpore vladavini zakona u BiH i ostvarenju doprinosa oblikovanju zajednike sigurnosne i obrambene politike EU u regionu.

42

Beirevi Edina: Saudijska Arabije je veliki sponzor i darovala je veliki novac Bosni i Hercegovini tijekom i nakon rata. Meutim, sve je to na neki nain uvjetovano izvozom vehabizma jer mi nakon rata imamo vidljvije prisutan vehabizam meu bosanskim muslimanima!Edina Beirevi, AlQuaida u BIH-Mit ili stvarnost, 2012.) 43 Heimovi Esad: Neki politiari oito misle da e im teroristi u odreenom mom entu dobro doi!Heimovi, Hrvatska rije Sarajevo, studeni 2011.) 27

2.5. Vanjskopolitika orijentacija BiH za ulazak u NATO i EU

Sukladno odredbama ustava Bosne i Hercegovine Predsjednitvo drave je nadleno za voenje vanjske politike. Meu osnovnim pravcima djelovanja vanjske politike BiH je unapreenje suradnje sa susjednim zemljama, snanija bilateralna suradnja sa zemljama lanicama Vijea za provedbu mira (PIC) , SAD-om, Rusijom, Kinom, Francuskom, Turskom, Njemakom, Velikom Britanijom i ostalim lanicama Vijea sigurnosti UN-a, zemljama Europske unije, subregionalnim organizacijama te euroatlanskim institucijama. Vanjskopolitika orijentacija Bosne i Hercegovine je ulazak u NATO i Europsku uniju. Opis trenutnog stanja u BiH, ukljuujui zakonodavni okvir po pitanjima vanjske i regionalne politike i EU integracija Pitanja iz ove oblasti dijele se na tri distinktne cjeline u pogledu njihovog znaaja u politikom ivotu u Bosni i Hercegovini. U pogledu nadlenosti za formiranje i sprovoenje ovih politika, koje se detaljno razmatra u sljedeoj sekciji, situacija u BiH je iznimno kompleksna. Razliite razine vlasti imaju odreene ovlasti u pogledu formiranja odluka u vanjskoj politici, dok je i u pitanjima gdje postoje jasne nadlenosti drave za donoenje odluka, za njihovo donoenje potrebno osigurati konsezus entiteta odnosno konstitutivnih naroda. Nepostojanje konsezusa o identitetu i orijentaciji drutva i drave u BiH odraava se naravno i na oblast vanjske politike, koja po definiciji odraava unutarnji konsenzus politikih snaga.4344 Najjasnija slika u ovoj oblasti jest u podruju europskih integracija, gdje je postignut naelni konsenzus svih politikih aktera o potrebi ulaska u Europsku uniju. U skladu s tim je osnovana Direkcija za europske integracije (DEI) sa koordinatorskom ulogom na dravnoj razini. ak i po tom pitanju povremeno dolazi do prepreka, poput viemjesene nemogunosti vladajuih stranaka da imenuju novog direktora DEI-ja, odnosno povremenim jeftinim pokuajima ubiranja politikih poena za domau konzumaciju dovoenjem u pitanje europskih integracija ako one ugroavaju iskljuivu nadlenost entiteta po odreenim portfeljima.

44

Sarajli, Eldar, Neodluni gospodar: proturijenosti politike Europske unije prema BiH, (35-41),u: Status, magazin za politiku kulturu i drutvena pitanja, br.13, Mostar 2008. 28

Slabosti drave po pitanju europskih integracija se najvie ogledaju u neprihvatanju hijerarhijski nadreene uloge DEI ili nekog drugog tijela na dravnoj razini, koje bi bilo u stanju mandatorno regulirati odreene mjere za postizanje prioriteta iz oblasti europskih integracija. Po sadaenjem ustrojstvu, DEI predstavlja neku vrstu tehnikog servisa koji jednostavno kanalizira komunikaciju izmeu domaih institucija i EU tijela. Sve ovlasti za donoenje odluka i odreivanje prema zahtjevima EU su u isljuivoj ovisnosti od volje kljunih politikih aktera u entitetima. Kada se ova situacija dublje analizira, stvara se dojam da je pored deklarativne opredijeljenosti za europske integracije napravljeno veoma malo konkrektnih poteza da se ta opredjeljenja provedu u stvarnost. Nakon dugotrajnog razdoblja kad gotovo nita nije napravljeno na strukturalnim reformama na osnovu obveza definiranih Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju, vladajua garnitura je u proteklih godinu dana donekle napredovala kroz svoja nastojanja da osigura ispunjavanje uvjeta za uvrtavanje BiH na tzv. bijelu engensku listu zemalja ijim graanima za putovanje u zemlje engenskog sporazuma nije potrebna viza. Upitna je meutim opredjeljenost za dalje strukturalne reforme. U svezi djelovanja Bosne i Hercegovine na vanjskopolitikom planu mimo donekle tehnike oblasti EU integracija uoava se potpuna odsutnost organiziranog djelovanja drave u poslijeratnom periodu. Na razini drave, Predsjednitvo BiH ima nadlenost za voenje vanjske politike to je rezultat svojevrsnog kompromisa kojom se ova oblast ureuje na dravnoj razini, bez stvaranja struktura koje bi bile osposobljene da stvarno preuzmu ingerencije za formiranje politika na sredinjoj razini. Predsjednitvo BiH nije ni kadrovski ni mandatno opremljeno da bi moglo obavljati artikulaciju i agregaciju interesa u oblasti vanjske politike na razini drave. Samim tim, odreeni prerogativi iz ove oblasti prelaze u nadlenost Vijea ministara, odnosno Ministarstva vanjskih poslova, kao nadlenog ministarstva. Europska Unija 1996. godine u okviru programa Phare i Obnova poinje s pruanjem pomoi BiH. Godine 1997. EU omoguuje BiH autonomne trgovinske povlastice za izvoz na teritorij Unije. To je u sklopu Regionalnog pristupa u cilju provedbe sporazuma iz Erduta radi osiguranja regionalne stabilnosti te politike i ekonomske uvjetovanosti razvoja bilateralnih odnosa zemalja regije. 1999. godine BiH je zajedno s Hrvatskom, Albanijom, Makedonijom, Srbijom i Crnom Gorom na temelju Odluke Vijea EU
29

ukljuena u proces Stabilizacije i pridruivanja, odnosno pokrenuta je inicijativa za pristupanje BiH EU i Paktu stabilnosti . tj. poele se stvarati politike pretpostavke za poetak procesa pripreme BiH za europske integracije. Godinu kasnije Unija je objavila Mapu puta (Road Map) za izradu Studije izvodljivosti (Feasibilitiy Study). Rije je o dokumentu u kojemu je postavljeno 18 uvjeta koje BiH treba ispuniti prije izrade Studije izvodljivosti. 2001. godine usvojena je Strategija EU za BiH 2002.-2006. Nakon toga u sljedeih nekoliko godina poduzeto je niz koraka kako bi se realizirala Mapa puta, Europsko vijee na summitu u Solunu 2003. godine potvruje odlunost u podravanju europske perspektive zemalja Procesa stabilizacije i pridruivanja (Solunska agenda), potom Studija izvodljivosti je provedena i identificirala je 16 prioritetnih reformi iji bi napredak bio osnova za poetak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju. Program je dobio podrku Parlamenta BiH nakon ega je nastalo novo ozraje s procesom europskih integracija kao prioritetom. Ve 2004. godine objavljen je dokument Europsko partnerstvo za BiH s kratkoronim i srednjoronim prioritetima glede priprema BiH za daljnje integriraje u EU. Krajem iste godine BiH je potpisala Okvirni sporazum o otvaranju Europskih programa dok su kroz operaciju ALTHEA snage Europske unije EUFOR preuzele vojnu misiju ouvanja mira od NATO-ove misije SFOR.45 Kako je EU otvorena za europske drave koje potuju i prihvaaju njene vrijednosti, dakle naela slobode, demokracije, ljudskih prava i osnovnih sloboda te pravne drave, Bosna i Hercegovina je, prema tim naelima i vrijednostima na tekom ispitu. Kriteriji Europskog vijea iz Kopenhagena 1993. godine ili Kopenhaki kriteriji, politiki, ekonomski i pravni, za dravu kakva je BiH pravi su izazov ali i teko premostiva prepreka. Ako ovim kriterijima dodamo i etvrti, administrativni kriterij, utvren u Madridu 1995. godine, a odnosi se na prilagodbu administrativnih struktura i njihovo jaanje u cilju uinkovitijerg usvajanja i primjene zakonodavstva EU, Bosnu i Hercegovinu ekaju radikalne strukturne, ustavne i zakonske reforme. Meutim, kao i na svakom drugom polju u BiH tako se i u podruju vanjske politike uoavaju strukturni problemi koje generira aktualno zamrznuto ustavno i politiko stanje. Vanjskopolitika orijentacija Bosne i Hercegovine usljed promjenjivosti geopolitikih odnosa sve vie

45

Strategija integriranja Bosne i Hercegovine u Eurpsku Uniju, Direkcija za europske integracije, 2006.)

30

poprima oblike dezorijenatcije. Vanjska politika (VP) Bosne i Hercegovine odvija se u sjenci krize identiteta i subjektiviteta zemlje. Po miljenju Amera Kapetanovia, autora knjige Vanjska politika BiH izmeu izazova i slabosti vanjska politika BiH je bila dinaminija u tri i pol ratne godine negoli kroz deset sljedeih. Tada je imala neku doktrinu i strategiju, radi panje svijeta koji je pred na im problemom uglavnom zatvarao oi.Nakon 1995. godine poinje gaenje: uslijed dogmatinoga daytonskog realizma, kako Kapetanovi zove to stanje, ostala je bez forme i sutine, i vie se odrauje na dnevnoj osnovi nego to se ozbiljno priprema i vodi. Bilo bi pretjerano rei da VP BIH danas ne postoji, ali ona strateki ne funkcionira prema zahtjevima novog vremena. Daytonski sporazum nametnuo je okvir iz kojeg je zasad nemogue iskoraiti, pa se sve odvija po inerciji, bez prostora za politiku hrabrost, te inventivnost. Sve se svelo na priu kako BiH navodno ima budunost, zna se kako je njezina strategija lanstvo u Europskoj Uniji, bez suvinog propitivanja. Ali, BiH nema niti u emu jasnu viziju.

31

3. BOSNA I HERCEGOVINA NA PUTU U NATO

Kriza na prostorima bive Jugoslavije, njen raspad i nastanak samostalnih drava, rat na neki je nain zatekao Europsku zajednicu koja nije imala uinkovitog odgovora za taj politiko-sigurnosni izazov.46 Nakon nestanka Waravskog pakta i sam NATO se naao pred geostratekim pozicioniranjem i redefiniranjem svoje uloge kao najmonolitnije euroatlanske vojno-politike strukture. Radovan Vukadinovi objanjava kako bi meunarodna sigurnost trebala znaiti da se svi lanovi meunarodne zajednice kao cjeline osjeaju sigurni i da u meunarodnom politikom sistemu postoje takvi odnosi, ili pak takvi mehanizmi, koji omoguavaju da se svim dravama jami i u praksi prui sigurnost! Izvjesno je bilo da EU jedino moe raunati na vojnu snagu jo uvijek postojeeg ali paraliziranog NATO-a. Istodobno s pokretanjem vojnih akcija izvan klasino definiranog podruja operacija NATO-a, otvorila se i debata o daljnoj budunosti NATO-a! Kako pie Damir Grubia, rezultat je bio mogu prevladavanjem rasprava u okviru NATO-a kroz prijelaz u petu fazu-Razdoblje ekspanzije, 1995.-2001. Ta faza je izravna posljedica eskalacije ratova na podruju bive Jugoslavije i aktiviranje NATO-a u vojnoj intervenciji protiv jugoslavenskih, srpskih snaga u BiH i neto kasnije protiv protiv Jugoslavije na Kosovu.47 irenje NATO-a na podruje jugoistoka Europe kao prostor nestabilnih procesa i nepredvidljivih sigurnosnih situacija i rizika, dakako, nametnulo se u brojnim teorijskim i znanstvenim miljenjima. Henry Kissinger, Zbignew Brzezinski Wiliam Odon naistaknutiji su zagovornici irenja NATO-a poradi geopolitikih razloga, pie Lidija ehuli. Takozvani Jalta pristup temlji se na realnoj nunosti i objektivnoj datosti kako bi se izbjegao geopolitiki vakum u srcu Europe. Dakle geopolitiki vakum izmeu nove Njemake i nove Rusije, ali i irenje NATO-a otvara mogunost stvaranja nove europske sigurnosne arhitekture. Pored pitanja regionalnih sukoba i njihova rjeavanja, posljednjih nekoliko godina europskim raspravama o sigurnosti dominiralo je pitanje budunosti euroatlanskog saveza i sadraja njegova djelovanja u

46

Tatalovi, Sinia, Etniki sukobi i europska sigurnost, Politika kultura Zagreb 2003. str.151. 47 ehuli Lidija, GrubiaDamir, Proirenje NATO i EU: dvije strane istog procesa, NATO i
novi meunarodni odnosi, 2004.str.105.-109.)

32

posthladnoratovskom razdoblju.3848 Posebno mjesto u tim raspravama imalo je ureivanje odnosaa sa Rusijom, odnosno postizanje dogovora s njom o pitanjima proirenja NATO-a na zemlje srednje i i stone Europe!49 I drugi, tzv. Mastricht pristup, iji zagovornici irenje NATO-a vide u kontekstu regionalnog pristupa ali kroz institucionalno-liberalni model . Dakle, komplementarno kroz sustav kolektivne sigurnosti, demokratske procese i gospodarsku suradnju drava regije. U tom velikom geopolitikom procesu na sigurnosno rizinom prostoru Balkana, Bosna i Hercegovina, kako zbog teke ratne prolosti i sadanje nesreenosti , relativno sigurnosne nestabilnosti, namee se kao pravi izazov u proirenju NATO-a ali i kao svojevrsni prioritet u traenju adekvatne strategije glede proirenja NATO-a. 50 U svjetlu okolnosti u kojima se nalazi BiH, meu najvanijim motivima za lanstvo u NATO-u je jamstvo sigurnosti koje proistjee iz Washingtonskog ugovora ako je napadnuta jedna lanica, tretira se kao da su napadnute sve. S obzirom da na Balkanu jo egzistiraju politika miljenja i ne samo politika kako nisu rijeena neka granina i teritorijalna pitanja te kako e se Bosna i Hercegovina raspasti, punopravno lanstvo BiH u NATO-u imalo bi vitalni znaaj.51 Bosna i Hercegovina kao postkonfliktna zemlja sa svim slabostima i nerijeenim pitanjima ponabolji je primjer kako uvezena rjeenja ne mogu biti trajna. Profesor Radovan Vukadinovi i profesorica Lidija ehuli u knjizi Politika europskih integracija govorei o europskoj sigurnosnoj strategiji jasno naznaavaju kako je EU okruena regijama s postojeim latentnim izvorima regionalnih sukoba iji su izvori najrazliitiji (etniki, religijski, pitanje granica, prava manjina, ekonomska zaostalost...). Njihovo rjeavanje je teko i esto zahtjeva i dublje razumijevanje povijesnih i inih osobitosti odreene regije, zemlje ili naroda koji ivi na tim trusnim podrujima. Nametanje jednostranih rjeenja, ukljuujui i ona od strane Europske unije do sada se nisu pokazala kao uspjean model trajnog uklanjanja problema. Upravo BiH je zemlja sa svim navedenim karakteristikama iako mirovni proces traje ve
48

Vukadinovi, Radovan, Postkomunistiki izazovi europskoj sigurnosti, Grafotisak Grude 1997. str.50.
49

Cvrtila, Vlatko, Hrvatska i NATO, Odnosi NATO-a i Rusije: na granicama carstva; Centar za politoloka istraivanja, Zagreb 2004. str. 63) 50 L. ehuli, NATO u meunarodnim odnosima; Proces posthladnoratovskog irenja NATO saveza, 118, 119) 51 Steven Woehrel, U BiH je mogu ratni sukob manjih razmjera koji moe izazvati regionalnu destabilizaciju, Izvjee lanovima amerikog kongresa, svibanj 2012. - CRS upozorava kako bi ne samo zbog opstrukcionizma RS-a ve i drugih faktora podjela BiH bi destabilizirala cijelu regiju i potaknula nove sukobe)

33

vie od desetljea i pol. Dakako, razlika je u tome to neke druge zemlje i regije s istim ili slinim problemima nemaju benefite koje ima BiH, snani angaman meunarodne zajednice, zemlja je de facto pod upravom Ureda visokog predstavnika(OHR) iako pasiviziranog sa strategijom preputanja inicijative domaim snagama te snanim uplivom interesa Europe, SAD,a Turske, Rusije i pojedinih islamskih zemalja. Takoer, ne moe se zanemariti i okruenje-Srbija koja iako deklarativno govori o cjelovitosti i neupitnom suverenitetu BiH ima dvojben stav prema proteklom ratu i njezinoj ulozi u tom ratu na teritoriju BiH, srbijanska pokrajina Sandak s dominantno muslimanskim ivljem ima vrste veze s bonjakim narodom u BiH, a osobito su snane veze izmeu radikanih islamistikih grupacija vehabijskog pokreta s obje strane Drine, odnosi Srbije spram Kosova i este tvrdnje u politikim i znanstvenim krugovima o svojevrsnoj kompenzaciji Republike Srpske za Kosovo..! Blagodati slabe drave koriste i politike elite estim zloporabama vlasti i ovlasti, prisutan je kriminal, korupcija, organizirani kriminal, distribucija droge, oruja, trgovina ljudima i drugi oblici nezakonitosti. BiH je suoena sa sigurnosnim izazovima na koje nije sposobna sama odgovoriti, a koji su danas sve ea kombinacija civilnih i vojnih opasnosti. Kad je okonna misija Stabilizacijskih snaga u BiH 2004. godine u Sarajevu je uspostavljen NATO stoer HQ-Headquarters). Uz pomo NATO-a odgovornost za ouvanje mira preuzeo je EUFOR, vojna misija Europske unije. NATO stoer u BiH je iskljuivo savjetodavnog karaktera u oblasti reforme obrane ukljuujui i aktivnosti vezane za euroatlanske integracije.

3.1. lanstvo BiH u Partnerstvu za mir (PfP)

Partnerstvo za mir je politiko-vojni program NATO saveza s ciljem stvaranja povjerenja izmeu Alijanse i drugih zemalja Europe i zemalja biveg Sovjetskog bloka radi uspostave vojne suradnje i regionalne stabilnosti. Program Partnerstvo za mir utemeljen je 1994. godine. Opseg suradnje odreuje svaka drava lanica kroz Pojedinani partnerski program (IPP). Bosna i Hercegovina pristupila je Partnerstvu za mir 14. prosinca 2006. godine potpisivanjem Okvirnog dokumenta s NATO-om te je podnesen prezentacijski dokument koji sadrava temelj djelovanja Bosne i Hercegovine u pravcu
34

provoenja politikih ciljeva Partnerstva za mir i djelovanja u pravcu ostvarenja punopravnog lanstva u NATO-u. BiH je u Partnerstvo za mir primljena tono na isti datum kad je potpisan Daytonski sporazum u Parizu (14 prosinca 1995.) godine. U diplomatskim krugovima se govorilo kako je to dogaaj kad je BiH prela iz daytonske u briselsku eru.52 On predstavlja civilne i vojne mogunosti predviene u sklopu PfP-a, te definira podruja suradnje u kojima e sudjelovati BiH. Sadri sljedee elemente: -politiki ciljevi partnerstva usmjereni na punopravno lanstvo u NATO-u; -podruja suradnje s NATO-om, -identificirana sredstva i resurse koje BiH stavlja na raspolaganje u programu partnerstva BiH je poela koristiti Individualni partnerski program 2007. dok je u etvrtu fazu programa ula 2010. godine. to se tie Individualnog partnerskog akcijskog plana, NATO je odobrio zahtjev BiH za unapreenjem suradnje na razinu IPAP-a 2008. godine. Taj program omoguava pomo NATO-a Bosni i Hercegovini sukladno zajednikim ciljevima, interesima potrebama i mogunostima. Kao program Partnerstva za mir, IPAP je dostupan zemljama koje imaju politiku volju i mogunosti proirenja suradnje s NATO-om koji ima mogunosti asistencije u reformskim procesima. Dakle kroz tu suradnju za svaku zemlju se prua fokusirani specifian savjet kako postii zacrtane ciljeve. Oblasti u kojima se surauje kroz IPAP su politika i sigurnosna pitanja, obrambena i vojna pitanja, znanost i okoli, odnosi s javnou, planiranje akcija u izvanrednim okolnostima i durga pitanja. Dvogodinji program se razvija u suradnji s NATO-om s ciljem da se definiraju oblasti u kojima IPAP eli poduzeti reformske procese u kojima NATO moe pruiti asistenciju. To je relativno novi instrument nastao na temelju iskustva zemalja koje su ule u NATO 2005. godine.53 Misija BiH pri NATO-u u Briselu je ojaana i sastoji se od politikodiplomatskog, obrambenog, vojno-diplomatskog i administrativnog dijela. U cilju to uinkovitije suradnje Vijee ministara BiH osnovalo je NATO koordinacijski tim (NKT) sa zastupljenou svih institucija BiH jer u alijansu
52 53

Japp de Hoop Sheffer, bivi glavni tajnik NATO-a). Povijest IPAP-a: IPAP je prva dobila Gruzija uavi u program 2004., Azerbejdan u svibnju 2005., Armenija u prosincu 2005., Kazahstan u sijenju 2006., Moldavija u svibnju 2006. i Bosna i Hercegovina i Crna Gora poetkom 2008. godine)

35

ulazi drava, a ne pojedine institucije. Kako bi se ispunili zadani uvjeti, potrebno je osnaivati institucije koje su kljune za NATO integracije, ministarstva unutarnjih poslova, obrane i vanjskih poslova su popunjena posebnim odjelima koji su involvirani u integracijske procese. NATO koordinacijski tim BiH kao interresorno tijelo ima zadau koordinacije i monitoringa svih aktivnosti ministarstava i institucija BiH. Dakle, jasno i nedvosmisleno je vanjskopolitiko opredjeljenje Bosne i Hercegovine za punopravno lanstvo u NATO-u. Na bukuretanskom samitu NATO-a 2008., godinu i pol nakon ulaska u Partnerstvo za mir, BiH je pozvana da unaprijedi suradnju s NATO-om na razinu Intenziviranog dijaloga. To se odnosi na politika, ekonomska, obambena pitanja, potom pitanja resursa, sigurnsona i pravna pitanja i javnu diplomaciju. Takoer, BiH je dobila od NATO-a 2008. Individualni diskusijski dokument gdje je prezentirala stajalita po pitanjima od interesa za NATO koji su dio studije proirenja Saveza iz 1995. godine. BiH zbog svojega specifinog geostratekog poloaja i predstavlja vaan imbenik stabilnosti i sigurnosti Europe. Stoga je vanjskopolitiko opredjeljenje BiH ulazak u euroatlanske politike i sigurnosne integracije, navodi se u dokumentu ministarstva obrane Vojna doktrina BiH. Dakle moe se ocijeniti da je Bosna i Hercegovina pokazala spremnost za postupno prihvaanje prava i obveza koje pripadaju zajednici euroatlanskih zemalja te u skladu s tim sudjelovanje i aktivan doprinos kolektivnoj sigurnosti pridruivanjem programu Partnerstvo za mir.

3.2. lanstvo BiH u Akcijskom planu za lanstvo u NATO-u

Akcijski plan za lanstvo (Membership Action Plan-MAP) je posljednji stupanj u integrativnom procesu prije ulaska u punopravno lanstvo u NATO. MAP omoguava dravama pretendentima da svoje pripreme usmjere na ciljeve i prioritete zacrtane u planu te primjene NATO-ovu strunu pomo i procjene. Pripreme ukljuuju sve aspekte lanstva politiku, gspodarstvo, pravna pitanja, obranu, sigurnost i informatiku. No, sudjelovanje u MAP-u ne jami budue lanstvo. Bosna i HErcegovina aplicirala je za lanstvo u MAP u lipnju 2009. godine. Ve u prosincu iste godine oekivala je poziv u MAP, meutim to se nije dogodilo zbog zastoja u reformskim procesima u BiH to je bila glavna zamjerka na sastanku Sjevernoatlanskog vijea NATO-a. Bosna i Hercegovina
36

morala se zadovoljiti diplomatskom izjavom glavnog tajnika Rassmusena kako nije pitanje hoe li ui u MAP i NATO ve je samo pitanje kada. Tek odlukom dravnog Predsjednitva o unitenju vika naoruanja u OS BiH i slanjem jedne pjeake postrojbe za osiguranje u misiju ISAF u Afganistanu na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja lanica u Tallinu u travnju 2010. godine odlueno je da se BiH dodijeli lanstvo u MAP-u. Program MAP-a ima mnogo ire dimenzije nego to bi moglo da se zakljui da su mu cilj iskljuivo euroatlantske integracije. Polazei od injenice da u integracije ne ulaze ni vojske ni odbrambeni sistemi, ve drave u svim aspektima i drutveno-ekonomskim okruenjem, MAP se postavlja kao kljuni proces pridruivanja NATO-u kao kljunim politikim akterom na Balkanu ije je irenje imperativ. Cilj koji podrazumijeva ova strategija je razvoj sigurnosnih kapaciteta u uvjetima demokratske graanske kontrole u svakoj balkanskoj dravi i mogua transformacija jedinstvene uloge NATO-a u pojedinanim oblastima od sigurnosnih snaga do razvoje sigurnosnih snaga. Akcijski plan za lanstvo (MAP), partnerstvo za mir (PfP). Za meunarodnu zajednicu to postavlja tri prioriteta: uspostavljanje procesa stabilizacije i pridruivanja i Akcijski plan za lanstvo NATO-a kao bazni putokaz evolucije u regiji i odgovarajuu racionalizaciju prisustva u skladu s meunarodnim zahtjevima i prioritetima, drugo, kampanje meunarodne zajednice, prvenstveno u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, da eliminira politikokriminalne organizacije kao najvee prijetnje unutranjoj i regionalnoj stabilnosti; rekonstrukcija meunarodnog prisustva u cilju eliminiranja neovisnog voenja politikih procesa od strane ad hoc struktura, posebnu Bosni i Hercegovini i na Kosovu, i transfer odgovornosti na stalne europske ili lokalne institucije. Zbog svega, meunarodna zajednica definirala je pristup po kojem se intenzivna nazonost meunarodne zajednice uspostavlja oko procesa pridruivanja Europskoj uniji i Akcijskog plana za lanstvo. U vrijeme definiranja procesa stabilizacije na Balkanu, koncept kolektivne sigurnosti koji je razvio NATO kao europski sustav sigurnosti odnio je prevagu nad dogovornim konceptom koji se razvija u okvirima Europske unije ili univerzalni koncept razvijan u okvirima Organizacije za europsku sigurnost i saradnju (OSCE) ili globalne sigurnosti kao koncepta Ujedinjenih naroda.54

54

(olaja, Milo- Bezbjednosna dilema Bosne i Hercegovine kao entitetska dilema-sa NATOOM ili bez, FPN Banja Luka, lipanj 2012.)

37

Meutim, lanstvo BiH u MAP-u nije aktivirano jer zbog politikih razloga i krize u BiH nije rijeeno pitanje vojne imovine koja se mora knjiiti u dravno vlasnitvo, a rije je o 69 lokacija, 45 vojarni i ostalih objekata. Nerealna su bila oekivanja BiH da dobije zeleno svjetlo za aktiviranje lanstva u MAP-u na summitu NATO-a u Chicagu u svibnju 2012. godine. Godinji nacionalni plan (MAP) iri opseg suradnje s NATO-om s obrambenih i vojnih pitanja na politika, ekonomska, sigurnosna, pravdu i resurse. U odnosima s NATO-om do sada je najvei dio poslova obavlja Ministarstvo obrane ali aktiviranjem MAP-a suradnja se proiruje i na cijelu vladu, parlament, te entitetske vlade i parlamente. Na sastanku lanica u Buxellesu 10. travnja 2012., Savez jer jasno dao do znanja da BiH mora ispuniti taj kljuni uvjet, rjeenje pitanja vojne imovine. Dravna tajnica SDA-a Hillary Clinton poruila je kako bi BiH trebala to prije poeti uivati u svim povlasticama koje MAP moe pruiti. Pored nedvosmislene potpore SAD-a i EU, u BiH nema politike spremnosti.55 Politiki konsenzus oko ulaska BiH u NATO i dalje predstavlja svojevrsnu konicu. Postavlja se pitanje podrke vlasti u RS cijelokupnom programu prikljuenja NATO-u. "U RS su miljenja da e se u trenutku, kada BiH bude u prilici da odluuje o tom pitanju, RS o tome izjasniti na obavezujuem referendumu", politika je predsjednika RS-a Milorada Dodika: "Mi emo podrati da se o tome graani izjasne na referendumu i mi emo donositi odluku o tome".

3.3. Vojna sigurnost u regionalnom okviru

U takvoj situaciji vlast RS bi odluku o ulasku BiH u NATO mogla vezati za odluku Srbije u ovom procesu. Ukoliko Srbija bude neutralna, stajalite je srpskih politiara, RS e na referendumu predloiti i svoju neutralnost, a ukoliko Srbija promijeni svoju poziciju u pogledu NATO-a, RS e takvu poziciju pratiti. Sa tim se slae i opozicija u RS. "Ne moe se pitanje vojne sigurnosti BiH staviti uzvan regionalnog okvira i u tom kontekstu smo suglasni da odnos prema NATO-u gradimo na principima regionalnog odnosa, a ne pojedinanog odnosa BiH", sloni su u RS-u.

55

D. Hadovi, Centar za sigurnosne studije,-Tehniki dio registriranja imovine puno je laki od politikog dijela!; Southeast European Times)

38

Ipak Partija demokratskog progresa je miljenja da su poruke o potrebi odravanja referenduma jeftina politika pria, kojom se eli sauvati naklonost birakog tijela pred lokalne izbore". injenica je da politiari u BiH nemaju dilemu oko toga da li zemlja treba ii ka EU ali kad je u pitanju NATO savez interesi dva entiteta su razliiti. Stoga je jo uvijek prilino smjelo ustvrditi da sve etnike strukture u BiH imaju jedinstven i iskren odnos prema unutranjoj i vanjskoj politici, odnosno da su istinski opredjeljeni k izgradnji moderne demokratske drave. Vanjski faktor, predstavljen u formi prisutnosti meunarodne zajednice u politikom ivotu BiH, zasigurno odrava onu minimalnu drutvenu koherentnost po pitanjima strateke orijentacije, odnosno vanjskih, odbrambenih i sigurnosnih prioriteta. Takoer, ne treba izgubiti iz vida ni trenutnu politiku situaciju koja bi se mogla reflektirati na mogua opredjeljenja i dileme u budunosti. Kao to je poznato, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najjaa politika partija u Republici Srpskoj, kontinuirano zagovara demilitarizaciju BiH i u posljednje vrijeme podriva napore koje je BiH ostvarila na reformi odbrambenog sustava.56Na jedan ovakav pristup vjerovatno znaajnog utjecaja ima odluka politike elite u Srbiji da proglasi vojnu neutralnost i ne razmatra kao politiku opciju prikljuenje NATO-u, ve samo EU. Javljaju se i ideje o tzv. ciparskom modelu.48 57Ovom stavu, koji jo uvijek nije slubeno izneen u institucijama na dravnom nivou, postuno se priklanjaju i ostale politike partije u Republici Srpskoj, ali je takvo miljenje sve vie zastupljeno u medijskim istupima politiara. Svakako da ovakva stajalita kako u Srbiji, tako i u Republici Srpskoj, zahtjevaju znatno veu pozornost predstavnika meunarodne zajednice i ozbiljnije razmatranje stavova koji u mnogome mogu biti veoma vani za integriranje regije u eu- roatlantske strukture. Ovakvo razmimoilaenje u stavovima po pitanju lanstva u NATO-u, koje je prisutno u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, moe predstavljati kamen spoticanja daljem putu k punopravnom lanstvu.

56

(Vijesti.ba/Fena, 1. studenog 2012.) Vlada Republike Srpske prihvatila inicijativu za demiltarizaciju Bosne i Hercegovine u skladu sa stratekim opredjeljenjima Republike Srpske u sustavu obrane BiH)
57

Solsten, Eric, Cyprus: a country study, Federal Research Division, Library of Congress, Washington DC, 1993. 39

3.4. O NATO-u ne odluuju entiteti ve drava

"Bonjaki politiari stava su da je pitanje ulaska BiH u NATO odavno rijeeno odlukom Predsjednitva BiH", kae lan parlamentarne komisije za sigurnost efik Daferovi. "Ulazak u NATO je dravna stvar BiH i ako treba referendum onda je to referendum na nivou drave. To nije entitetska stvar i ne moe biti entitetski referendum. A mislim da nam ne treba nikakav referendum, da je BiH ve odluila o ulasku u NATO. Postoje odluke Predsjednitva BiH ali i entitetskih organa", kae Daferovi. Vojni analitiar Gostimir Popovi kae da pria o prikljuenju BiH NATO savezu nema veze sa sigurnou zemlje jer je cilj, kako kae kontrola alijanse. Zbog toga Popovi smatra da se referendum mora provesti u RS: "Referendum je kao kategorija obavezan prema dokumentima NATO saveza, a u RS ne da je obavezan, nego je jedino mogue rjeenje". Da je pria o utjecaju Srbije na proces pristupanja BiH NATO savezu ozbiljna govori i injenica da je veliki broj graana Srbije protiv ulaska u NATO iako je Srbija lanica programa Partnerstvo za mir. Zbog svega ovoga i Daferovi smatra da Srbija moe imati ogroman utjecaj na procese u BiH kada je u pitanju NATO: "Kako vrijeme odmie i dogaaji se niu, imajui u vidu ta se sve dogaalo, sve vie se moe govoriti o takvom zakljuku".58Vojna imovina jo eka Parlament BiH Uvjet za poetak primjene Akcijskog plana za lanstvo u NATO je rjeavanje pitanja vojne imovine, odnosno njena raspodjela i knjienje na dravu i entitete. Ministar obrane BiH Muhamed Ibrahimovi je nedavno u Sarajevu izjavio da naalost ovo pitanje jo eka rjeenje u Parlamentu BiH. Raspisivanje referenduma o pristupanju NATO savezu jo je jedno u nizu referendumskih pokuaja vlasti u RS, koja ne bi bila obavezujua za cijelu zemlju. Meutim, cijeli proces pristupanja mogao bi biti blokiran iz RS na razne naine u institucijama, ukoliko politiari iz RS i dalje budu zahtjevali da pristupanje NATO-a savezu ovisiti od kretanja Srbije u ovom procesu. Republika Srpska kroz specijalne veze sa Srbijom nastoji na svojemu podruju uvui Rusiju kao glavnog investitora u energetski sektor. U tomu je djelomino i uspjela prodajom upravo Rusima rafineriju nafte u Bosanskom Brodu. I jedna
58

Maksimovi, Dragan, Srbija koi BiH na putu u NATO?, Nacional dnevno online izdanje 31. svibnja 2012. www.nacional.hr/clanak/130834/

40

i druga strana nude ruskim investicijama mogunost gradnje hidroelektrana na rijeci Drini, prirodnoj granici izmeu Bosne i Hercegovine odnosno Republike Srpske i Srbije. U tom kontkestu gleda se i na potnecijalnu gradnju plinovoda Juni tok upravo preko Repulbike Srpske. I tu se dolazi na politiko polje. Golemim investicijama osigurala bi se snana gospodarska nazonost Rusije na Balkanu to po automatizmu podrazumijeva, barem u tom specifinom sluaju, politiku i vojnu povezanost u cilju snanije zatite interesa Srbije i Republike Srpske. Takav politiki plan, prema miljenju brojnih relevantni h analitiara, to bi osiguralo veliki stupanj samostalnosti i politike sigurnosti Republike Srpske u BiH i kao krajnji rezultat blokada ulaska Bosne i Hercegovine u NATO savez. Ruska vanjska politika je tijekom prolog desetljea doivjela niz transformacija u svom odnosu prema NATO-u, a ta tema je sastavni dio razmatranja ruskih interesa prema Srbiji i njenoj politici u odnosu na NATO. Moskva ima racionalne razloge da se protivi daljem proirivanju NATO-a i zaokruivanju NATO stratekog prostora sve do ruskih granica, ali se u tom stavu prema proirivanju suoava sa realnim nedostatkom stratekih saveznika, objanjava Aleksandar Fati. U stvari, moglo bi se smatrati da je jedini nevoljni saveznik Rusije u istonoj Evropi danas Srbija, koja je ostala izvan NATO-a. Istodobno, to je ruska politika diplomatskog i stratekog protivljena irenju NATO-a neuspjenija, izvjesnije je da e dolaziti do sve veeg zaotravanja ruske Obrambene doktrine i Stratekog koncepta, dva kljuna obrambena dokumenta Ruske Federacije, a samim tim i do sve veeg rasta klasine sigurnosne dileme izmeu Rusije i NATO. Stoga je u interesu globalne sigurnosti da se proirivanje NATO-a zaustavi, radije nego da sigurnosna dilema sa Moskvom eskalira, to to ne znai i da je u stratekom interesu malih zemalja poput Srbije da ostanu izvan NATO-a !Osim injenice da su ruska poduzea vlasnici obje velike naftne kompanije u Srbiji, Beopetrola i, odnedavno, Jugopetrola, ime ve kontroliraju trite energenata u toj zemlji, kljuni aspekt ruske energetske strategije prema Srbiji je planirana izgradnja plinovoda Juni tok kroz Srbiju, sa krakom koji se, preko Republike Srpske, odvaja k Federaciji Bosne i Hercegovine . Projektirano je da Juni tok bude u funkciji 2015. godine, s godinjim kapacitetom transporta od oko 63 milijarde kubnih metara plina , to je 35% ukupnog ruskog izvoza plina u Europi. Kad se ima u vidu da europske zemlje od Rusije uvoze plin koji pokriva izmeu 23 i 40% njihove ukupne potronje, jasno je koliki je strateki znaaj Junog toka
41

za Rusiju i za sve zemlje kroz koje bi on prolazio.59 Analitiari idu i korak dalje pa se moe dodati kako bi Srbija u tom sluaju znaajno ojaala u odnosu spram EU i SAD kad je u pitanju priznavanje ili bolje rei nepriznavanje Kosova. O tomu u Srbiji postoji opi politiki konsenzus i bivih i aktualnih administracija. Tako se ljuti politiki neprijatelji bivi predsjednik Tadi i aktualni Nikoli u potpunosti slau. Nikoli ide i korak dalje kad je u rujnu 2012. godine prilikom govora na Glavnoj skuptini UN-a jasno poruio kako Srbija izmeu Europske Unije u koju im se ne uri i Kosova, bira Kosovo. Osiguravanjem energetskih projekata na granici u ruskom vlasnitvu, otvoreni su srpski politiari, sprijeio bi se NATO bedem na Drini.
60

Uporedo s tim,

zbog politikog ureenja Bosne i Hercegovine srpski predstavnici u sredinjim dravnim tijelima vlasti imaju mogunost blokirati svaku odluku koja bi vodila pribliavanju BiH NATO savezu. To se djelomino ve ostvarilo kad, kako rekosmo, BiH nije napravila reformske pomake kako bi se nastavio zapoeti put u Sjevernoatlanski vojni savez. Treba ovdje rei i injenicu koja je neslubeno potvrena sa razliitih NATO strana - lanice Saveza koje su proteklih godina, od kada traje bh. hod po mukama do NATO lanstva, snano lobirale za BiH, sada gube sve argumente zato da i dalje za rukav vuku skeptine u Alijansi, jer, sa bh. strane, osim praznih obeanja, ne stie nita to bi potvrdilo da je BiH sposobna da postane dio euroatlanske sigurnosno-politike organizacije. BiH e novu priliku za aktiviranje lanstva u MAP-u dobiti u rujnu 2013. godine.

3.5. Odnos javnog mnijenja

S ciljem realizacije jednog od najvanijih vanjskopolitikih prioriteta BiH, euroatlanske integracije,Vijee ministara BiH imenovalo je radnu grupu za izradu NATO komunikacijske strategije. Zadaa joj je osiguranje podrke javnosti za lanstvo BiH u NATO-u. Stvoren je dokument Komunikacijska strategija BiH u NATO integracijskom procesu. Prvi rezultati istraivanja razine informiranosti javnosti o NATO-u radi osiguranja potpore graana za ulazak u lanstvo Saveza s obzirom na bosanskohercegovake prilike bili su
59

Fati, Aleksandar, Nova Srbija, novi NATO-vizija za 21. stoljee, Srpska strateka dilema izmeu NATO-a i Rusije, str.39, 44) 60 (Dnevni list, 6. listopada 2012. str. 8.-9. Srpske politike elite preko Srbije uvlae Ruse u energetske projekte u BiH; Borba za Drinu kao graninu crtu NATO-a?, )

42

oekivani. Prema rezultatima ankete o NATO-u i Partnerstvu za mir pokazala se opa neinformiranost stanovnitva.61 Prema anketnom istraivanju ak 71 posto ispitanika smatra se nedovoljno informiranim ili potpuno neinformiranim o procesu pribliavanja BiH u NATO. Razliite u preferencije i u dva entiteta. Pozitivno miljenje o NATO -u u Republici Srpskoj ima tek 30 posto ispitanika ( na emu vjerojatno Milorad Dodik temelji potrebu za referendumom u R.Srpskoj o ulasku BiH u NATO oekujui istovjetan rezultat) dok u Federaciji BiH o NATO-u pozitivno misli ak 89 posto ispitanika. Kad je rije o sudjelovanju u operacijama pod vodstvom NATO-a u inozemstvu javnost je snano podijeljena. U Republici Srpskoj 87 posto anketiranih je protiv, u Federaciji na tritoriju gdje su veinski Bonjaci 49,2 posto negatvino gleda na opercije u inozemstvu, a na teritoriju gdje su veinski Hrvati 22,1 posto. Na pitanje bi li odluku o pristupanju NATO-u trebalo donijeti referendumom ili u Parlamentarnoj skuptini BiH, ukupno se 56 posto ispitanika izjasnilo za referendum, od toga u Republici Srpskoj 79,5 posto, na teritoriju Federacije s bonjakom veinom 51,8, a na hrvatskom teritoriju 44,7 posto. Strategija e se primjenjivati do ulaska u punopravno lanstvo s posebnim aktivnostima u suradnji s medijima.

3.6. Odnos politikog javnog mnijenja

Oko ulaska Bosne i Hercegovine podijeljena je i politika javnost. U Republici Srpskoj, iako se politika javnost deklarativno izjanjava za euroatlanske integracije BiH, mnogi se ne ustruavaju iznositi suprotna stajalita. Mladen Ivani predvia mogunost ciprizacije BiH, odnosno rjeenja da dio drave, dakle Federacija ue u EU i NATO, a da Republika Srpska ostane izvan. Milorad Dodik otvoreno u javnosti, kako rekosmo, zagovara vre veze sa Srbijom i Rusijom, a neki analitiari tvrde kako eli okrenuti svoju dravicu prema Vladivostoku, a ne prema Bruxellesu i Washingtonu.62 Sarajevski politiki milje stalno naglaava duboku posveenost SAD-a, EU i NATO-a euroatlanskim integracijama BiH osobito nakon zaokreta krajem 2012. u politici prema Balkanu. Sve prisutnija Turska na Balkanu osobito u Bosni i Hercegovini daje analitiarima i autorima povoda za ocjenu kako njen utjecaj
61 62

INFO Vijee ministara, Bilten, 9) Dnevni list, BiH ve 17 godina ivi s ciprskim sindromom, kolovoz 2012., 4,5)

43

sve jai u tom dijelu jugoistone Europe. Turska unija bit e odgovor Europi koja ju je odbila.63Gospodarski uspon Turske koji je pomogao njenom drugom povratku na Balkan i jaanje ekonomskih i kulturnih veza s Bosnom i Hercegovinom (ili bolje rei s bonjakim dijelom Federacije BiH) nametnuo je i drukije politike poglede u Ankari i u Sarajevu!64 Premijer Erdogan tvrdi da mu je osobno pokojni Alija Izetbegovi povjerio brigu za BiH. Sve snaniji utjecaj i politika orijentacija prema Balkanu potpora na svakom polju i doprinos napretku BiH u javnosti se promatra kao njena nova interesna sfera. Uloga EU i SAD u BiH posljednjih godina podlona je preispitivanjima, analizama i kritikama. Postupno jaanje utjecaja Turske i stanoviti euroameriki izolacionizam vidljiv kroz strategiju preputanja inicijative domaim politikim snagama u nedovrenim reformskim procesima pogoralo je ope, osobito politiko stanje u Bosni i Hercegovini. Politika administracija SAD-a i EU oko angairanja Turske ali i Hrvatske i Srbije o politikim prilikama u BiH nema neki jasan koncept ve se vie svodi na neku vrstu eksperimentiranja kojemu su potporu dali od svojih unutarnjih i vanjskih problema optereene administracije SAD i EU.
65

Jedan od autora analize

Vijea za politiku demokratizacije (VPD) Bodo Weber turski angaman u BiH ocjenjuje kontroverznim. Po Weberu, vanjska politika Turske poiva na pokuaju da kapitalizira veze nastale u otomanskom razdoblju za jednu neootomansku politiku to zahtjeva vrhunski politiki manevar. Turska uz pomo, tvrde analitiari VPD-a, uz pomo SAD-a pred Europskom unijom preuzima dominaciju, to nije dobro za regiju. Meutim, u toj utrci izmeu velikih sila za utjecaj u BiH, ta drava je zastala na putu u NATO jer je nastao oiti vakuum u prenosu odgovornosti na domae snage i dosadanjeg odluujueg utjecaja meunarodne zajednice u mukotrpnim pomacima u izgradnji drave. NATO e i ubudue nastaviti politiku otvorenih vrata, omoguavajui da u njegovo lanstvo uu sve zemlje koje ispune kriterije i ele biti lanicom Saveza. Stajalite javnog mnijenja u Republici Srpskoj
63

(Rafael Izraeli, Balkanski Hamas ne zasluuje podrku Zapada, Reporter, 13. prosinca 2 006. str. 16) 64 Erhan Turbedar: Na djelu je oivljavanje neoosmanizma. Kao argumenti se navode historijske i kulturne veze sa regionom te ambicija Turske da nastupa neovisno od Zapada. Tri su izvora takvih strahova od turske vanjske politike, smatra Turbedar. Prvi su predrasude prema islamu posebno tzv. politikom islamu, drugi su predrasude i strahovi od Turske i ranije Osmanske drave, a trei nedostatak saradnje Ankare i Brisela na Balkanu. Centar za civilizaciju Balkana BALMED, Percepcije turske vanjs ke politike na Balkanu: Kao isvaka drava, Turska ima pravo da bude na Balkanu, vidjeti htpp:www.balmed.ba/?=880, travanj 2012.) 65 Analiza amerikog Vijea za politiku demokratizacije, Turska uz pomo SAD -a u tri godine istisnula EU iz politikih igara u BiH, Veernji list, 27. listopada 2012. str.7)

44

koristi se od strane oporbenih politikih snaga u Republici Srpskoj da postave pitanja budueg lanstva BiH u NATO-u i da ga veu za mogui ulazak Srbije u Alijansu. Pored niske potpore javnosti u RS iji je uzrok u nedavnoj prolosti i ratovima na prostoru bive Jugoslavije, posebno oruanim akcijama NATO-a protiv Republike Srpske i Jugoslavije, na promjenu politike orijentacije utjecalo je i sve ee i snanije zagovaranje novog europskog sigurnosnog sustava koje dolazi iz Rusije. Inzistiranje na referenedumu za ulazak u NATO bilo je jedan od uzroka donoenja novog zakona o referendumu i graanskom izjanjavanju u Republici Srpskoj koji pitanje pridruivanja euroatlantskim integracijama je izuzeo iz kruga referendumskih pitanja, ali je jak antieuroatlanski naboj i dalje ostao. Bez obzira na kritike koje dolaze iz Banja Luke i pokuaj da se ta pitanje prevedu na teren opeegraanskog izjanjavanja, niko nije postavio pitanje aplikacije BiH za MAP, pojanjava Milo olaja. S obzirom na injenicu da se MAP smatra praktino prvim korakom prema NATO-u, moe se zakljuiti da e se sve strane dugorono orijentirati upravo prema njemu kao krajnjem cilju. Politike elita u Republici Srpskoj na tom e se putu morati suoiti s pitanjem javne potpore lanstvu u BiH koja se formira u RS kao jednim od uvjeta koji se odnosu na demokratsku podrku lanstvu u Allijansi, a koju procjenjuje Vijee Alijanse. Sve politike elite u BiH morat e se suoiti s tri vana procesa ukoliko ele ispuniti uvjete postavljene na tom putu: -pitanje realizacije i evaluacije godinjih planova u pet oblasti koje predvia MAP to je potpuno u skladu s obvezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Ispunjavanjem obveza iz MAP-e ne stjeu se samo uvjeti za pozivnicu za NATO, ve je to i svojevrsna transformacija koja svaku dravuaspiranta po stadardima znanto pribliava ispunjavanju zahtjeva potrebnih za pristupanje Europskoj uniji. Pitanje reformi politikog sustava i drutvenih reformi uope bez kojih je nemogue oekivati zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), odlazak meunarodnih snaga za odravanje mira i preuzimanje odgovornosti od strane domaih institucija i njihovih predstavnika i samostalno funkcioniranje politikog sistema.

45

-rjeavanje pitanja 69 perspektivnih vojnih lokacija kao uvjet koji je postavljen od strane Vijea NATO-a to se dovodi u vezu i s ukupnim rjeavanjem problema dravne imovine.66 Sam problem i razliiti pristupi rjeavanju problema glede dravne imovine zadiru u samu bit BiH kao politike zajednice i ve je sada jasno da je potrebna iroka diskusija o kljunim problemima Bosne i Hercegovine kao dio ukupne javne diskusije u vezi s ustavnim promjenama kojima e se uskoro morati pristupiti s ciljem uspostavljanja baznog drutvenog konsenzusa koji bi zemlji omoguio dugoronu stabilnost. Bosna i Hercegovina pozvana je uvjetno u MAP. De facto to nije lanstvo, ve vjeto politiki postavljena barijera na kojoj domai politiki subjekti treba da pokau politiku volju i spremnost kao i kulturu konsenzusa posebno kada su u pitanju perspektivne vojne lokacije. Dogovor na tom polju treba pokazati hoe li se euroatlantske integracije zadrati kao temeljno politiko opredjeljenje, ali i hoe li se taj proces koristiti za rjeavanje partikularnih politikih ciljeva pojedinih politikih subjekata. Spremnost za konsenzus glede MAP-a bie putokaz i za konsenzus u vezi ustavnih promjena kao osnovni preduvjet za preuzimanje odgovornosti za situaciju u Bosni i Hercegovini. Slubeni glasnik Republike Srpske broj 63. od 4. srpnja 2005. str. 2-5. Deklaracija se odnosi na demilitarizaciju kao krajnji cilj i lanstvo u NATO-u tretira indirektno, ali ga ne odbija navodei bi BiH kao lan Partnerstva za mir, politikog krila NATO saveza i Evropske unije bila ravnopravan partner, stabilan subjekat i primjer izgradnje demokratskog drutva nakon traginog ratnog sukoba.67
66

Vidjeti Deklaraciju Vijea za implementaciju mira od 27. veljae 2008. na sljedeoj internet stranici: (http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=41352). Vidjeti Uredbu o preuzimanju imovine bive Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije od strane Republike Bosne i Hercegovine , 15. juna 1992. godine, br. 1199/92, kojom se predvi a da e imovina u drutvenom vlasnitvu bive SFRJ koju su koristili organi i organizacije te biva JNA, postati imovinom Republike Bosne i Hercegovine (vidi lan 1). Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini. Vidjeti Okvirni zakon o privatizaciji preduzea i banaka u Bosni i Hercegovini (SG BiH, br.19/99, 2. avgusta 1999. godine); vidi tako e i Zakon o raspodjeli, namjeni i koritenju dijela imovine koju je Bosna i Hercegovina dobila na osnovu Sporazuma o sukcesiji (SG BiH, br. 11/02, 30. maja 2002.).
67

Lidija ehuli: Euroatlantizam, Politika kultura Zagreb 2004. str. 175. Kori Schake: NATO and the Balkans Challenge: An American Perspective, str 351. u The Strategic

Triangle, ed. Helga Haftendorn, Georges-Henri Soutou, Stepehen F. Szabo and Samuel F. Wells Jr. pp. 351 - 369. Istro. Str 351. NATO Prirunik, Brisel 2006. str. 197.

46

Slunebi glasnik Republike Srpske broj 82. od 8. rujna 2005. str. 1-2. Narodna skuptina Republike Srpske zahtjeva od Predsjedniva Bosne i Hercegovineda kod slubenih institucija NATO saveza tekuu reformu Oruanih snaga Bosne i Hercegovine verificira kao konanu fazu strukturne reforme, koja e omoguiti ukljuenje oruanih snaga BiH u NATO savez. 68 U prvom redu, smatra se izuzetno znaajnom odluka NATO-a da zadri politiku otvorenih vrata, to znai da BiH moe postati punopravnom lanicom kada ispuni sve demokratske kriterije. Drugi bitan aspekt je da je potvreno opredjeljenje lanica NATO-a da BiH pristupi MAP-u kada ispuni uvjet koji je vezan za rjeavanje pitanja uknjibe vojne imovine koju koriste Ministarstvo obrane i Oruane snage BiH. Pored spomenutog, smatramo bitnim i pomak suradnje NATO-a sa Rusijom. Oni e pozitivno utjecati na stavove kako graana Srbije tako i graana iz Republike Srpske po pitanju lanstva u NATO.69 Svakao da stavovi Srbije imaju znaajnog utjecaja na graane iz Republike Srpske, pa je ovo moda nain da se nadiu povremene trzavice u BiH vezane za pristupanje BiH NATO-u, odnosno nagovjetaji raspisivanja referenduma u Republici Srpskoj povodom lanstva u NATO-u. Uz ovo, strateki koncept e u BiH vjerojatno imati i znaajnog utjecaja na formuliranje dokumenta Odbrambenog pregleda BiH do 2020. godine koji se trenutno nalazi u fazi izrade u Ministarstvu odbrane. Kad je u pitanju Europska odbrambena politika, moe se rei da ona nije dovoljno promovirana u BiH, kao ni u drugim zemljama Zapadnog Balkana, pa je stoga i odnos institucija prema tojoblasti dosta inertan. Europska obrambena politika nije ni uvrtena u dosadanje pregovore izmeu EU i BiH, te je taj domen suradnje na marginama ostalih politika.

"http://www.mod.gov.ba/files/file/dokumenti/Partnerstvo-za-mir-sr.pdf

4.

6.

2010.

21:41"

http://www.mod.gov.ba/files/file/dokumenti/Partnerstvo-za-mir-sr.pdf 4. 6. 2010. 21:41 "http://www.oscebih.org/documents/8286-eng.pdf 4. 6. 2010" http://www.oscebih.org/documents/8286eng.pdf 4. 6. 2010. 22:13 Paralamentrrna skuptina BiH Predstavniki dom Broj 01-50-180/04. od 18. februara 2004.
68

NATO Prirunik, Brisel 2006. str. 205. Isto. str. 207. The Balkans, Report of an Independent task Force Sponsored by the Coubcil od Foreign

Relations Centrer for Preventive Acton, Council on foreign Relations 2002. str. 29. Isto, str. 29.

"http://www.skupstina.me/cms/site_data/novo/informacija%20o%20prijemu%20u%20MAP.pdf" http://www.skupstina.me/cms/site_data/novo/informacija%20o%20prijemu%20u%20MAP.pdf
69

Krali, Armin, Bosna i Hercegovina i NATO-znaaj novog stratekog koncepta iz Lisabona.113, Nova Srbija, novi NATO-vizija budunosti za 21. stoljee, Beograd)

47

3.7. BiH-neuinkovita drava, skuplja od zemalja EU

Drava BiH stvorena u Daytonu je jedna od najkompliciranijih, najskupljih i najneuinkovitijih u Europi pa i u svijetu. O tome dovoljno govori istraivanje iz travnja 2012. godine prema kojemu se iz prorauna svake sekunde potroi 282 konvertibilne marke ili 140 eura, odnosno za etiri mjeseca javni sektor potroio je milijardu eura ili nevjerojatnih 47 posto BDP-a to znai da je ukupna javna potronja vea nego u zemljama regije pa i u veini zemalja Europske Unije. Zanimljivo je da su za isto razdoblje zabiljeeni investicijski rashodi od samo 5,5 posto, a sve ostalo su transferni rashodi. Prema strukturi rashoda najzastupljenija su socijalna izdvajanja, a odmah iza njih su administrativni rashodi70 etiri razine vlasti u BiH, opinska, upanijska u Federaciji BiH, entietska i dravna razina su, prema ocjenama strunjaka, veliko optereenje za ionako lou gospodarsku sliku i ukupno funkcioniranje drave.6171 Ako se tomu doda troma, neuinkovita pa i loe educirana administracija jasno je koliko je javni sektor glomazan bez ije racionalizacije BiH nee napraviti pomak u oporavku gospodarstva i napokon ostvariti napredak na putu u EU. Kako bi BiH uope krenula k ispunjavanju uvjeta fiskalne politike Europske unije mora konsolidirati i restrukturirati javnu potronju, jasno je upozorenje Europske komisije. Meu prvim koracima je usklaivanje ekonomske politike, slobodan protok ljudi, roba, informacija i usluga u dravi pa onda potom i s EU.

70 71

Kako se troi na novac?; Centar za zastupanje graanskih interesa; Sarajevo, travanj 2012.)

Trnka, Kasim, Evaluacija procesa odluivanja u Parlamentarnoj skuptini BiH od 1996.-2007. u: Proces odluivanja u Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine, Konrad Adenauer Stiftung, sarajevo, 2009. 48

4. PRIBLIAVANJE BOSNE I HERCEGOVINE EUROPSKOJ UNIJI

Bosna i Hercegovina ustavom je definirana kao demokratska drava sastavljena od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske te Distrikta Brko. Federacija se sastoji od deset upanija. Vlast je organizirana na naelu trodjelne podjele: zakonodavna (dvodomni parlament-predstavniki i Dom naroda), izvrna (Predsjednitvo BiH i Vijee ministara)72 i sudbena (Ustavni sud). Vano je istaknuti da je Europska konvencija za zaitu ljudskih prava i osnovnih sloboda inkorporirana u Ustav BiH, izravno se primjenjuje i u supremacijskom je odnosu spram svih drugih zakona. No i pored toga i dalje ne postoji konsenzus oko budueg ustroja drave premda i politiki akteri u BiH ali tvorci sadanjih rjeenja ne samo da dobro znaju ve i javno smatraju kako je potrebno raditi na izmjenama postojeih ustavnih rjeenja.73 Mirjana Kasapovi jasno upozorava kako se u dogledno vrijeme ne moe ozbiljno razmiljati o zamjeni ustavnog modela, modela konsocijacijske drave i demokracije liberalnom dravom i demokracijom a da to ne izazove teke, a moda i pogubne posljedice za bosanskohercegovako drutvo i dravu.74 Navodi i Lijphartovo miljenje o nedjelotvornosti konsocijacijske drave i demokracije uzrokovano nepostojanjem konsenzusa elita svih konstitutivnih naroda o politikom sustavu ili nepostojanje izriitog uvjerenja elita svih etnikih segmenata kako jepostojei ustavni politiki sustav potrebno i poeljno odrati. Unato tomu, tj. postojeem dravno-pravnom ustroju stvorenom meunarodnom intervencijom kojim nitko nije zadovoljan, Bosna i Hercegovina je u postdaytonskoj eri preuzela suradnju s EU u cilju euroatlanskih integracija. U skladu s prihvaenim obvezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju Europskoj Uniji potpisanim u lipnju 2008. godine, a kojega su ratificirale sve zemlje lanice, Bosna i Hercegovina u duhu i slovu Kopenhagenskih kriterija i Europskog partnerstva odredila je glavne prioritete
72 73

lan 2. Zakona o Vijeu ministara BiH, Slubeni glasnik BiH,br.30/03.

Ibrahimagi, Omer, Drava Bosna i Hercgovina prema europskim demokratskim standardima, (12-49), Pogled, asopis za drutvena pitanja, br.1-2, Sarajevo 2006.
74

Kasapovi, Mirjana, (2005.)Bosna i Hercegovina podijeljeno drutvo i nestabilna drava, Politika kultura, Zagreb)

49

u Procesu stabilizacije i pridruivanja. Prvi se zahtjev odnosi na politiku situaciju, dakle na razvoj demokracije, vladavina prava, izgradnju dravnih institucija i njihovo jaanje, provedba demokratskih izbora, cijeli niz reformi od oruanih snaga i policije, pravosua i javne uprave, potivanje i unapreenje ljudskih prava i prava manjina, povratak izbjeglih i raseljenih, regionalna suradnja sa zemljama procesa stabilizacije i pridruivanja, suradnja s Meunarodnim sudom za ratne zloine. Gospodarski imperativi BiH su suvremeno ekonomsko planiranje, borba protiv nezaposlenosti i siromatva, usklaivanje fiskalne politike. Trei je zahtjev provedba PSP-a, dakle Studije izvodljivosti, razvijanje jedinstvenog ekonomskog prostora, trgovinske politike, carinske i porezne reforme, integrirano energetsko trite, javnih emitera, borba protiv organiziranog kriminala, korupcije, trgovine ljudima, te azil i migracije. Kao neophodne mjere koje predvia strategija integracije BiH u EU takoer suusklaivanje zakonodavstva s meunarodnim i europskim instrumentima za zatitu ljudskih prava, da svi politiki subjekti i institucije provode zakon o sukobu interesa, jaanje institucionalnih kapaciteta radi pune provedbe i primjene zakona, funkcioniranje i stabilnost insitucija koje osiguravaju daljnju demokratizaciju drutva, jednaka politika, socijalna i ekonomska prava konsitutivnih naroda na cijelom teritoriju BiH, provesti reforme u insitucijama koje osiguravaju vladavinu prava i potivanje ljudskih i manjinskih prava, struno usavravanje uprave, te unapreenje cjelokupne regionalne suradnje i stabilnosti u regiji.

4.1. Bosna i Hercegovina i preuzimanje obaveza u integracijskim procesima

Bosna i Hercegovina nalazi se u fazi ispunjenja duge liste neophodnih preduvjeta za prijem u Europsku uniju. Logicno pitanje koje se postavlja postoje li ustavne pretpostavke za vodenje tog procesa? Sasvim je izvjesno da trenutna ustavna struktura predstavlja ogromnu potekocu za ispunjenje postavljenih ciljeva, a oni se prije svih odnose na uspostavu demokratskog drutva zasnovanog na vladavini prava i slobodnim demokratskim izborima, uspostavi tritne ekonomije. Iako ovi uvjeti izgledaju lako ostvarivi, njihovo
50

ispunjenje se posmatra iskljucivo sa kvalitativnog aspekta pa samim tim njihovo formalno ispunjenje ne predstavlja cjelovitost izvrenja preuzetih obveza. Demokratski principi Bosna i Hercegovina ce biti demokratska drava, koja ce funkcionirati na osnovu vladavine prava i slobodnih i demokratskih izbora. lan I/4. Ustava BiH glasi kako slijedi: Kretanje dobara, usluga, kapitala i osoba Postoji sloboda kretanja irom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti nee ometati punu slobodu kretanja, osoba, roba, usluga i kapitala irom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet nece provoditi bilo kakvu kontrolu na granici izmedu entiteta. Navedene odredbe Ustava BiH predstavljaju temelj ekonomskih interesa koji su vodili europske drave u pravcu stvaranja onoga to se danas zove Europska unija. To su, u uvjetima koji su vladali nakon II. svjetskog rata, primarno bili ekonomski interesi koji su bili izraeni kroz uspostavu tzv. etiri slobode Evropske unije - sloboda kretanja dobara, usluga, kapitala i osoba. U Bosni i Hercegovini cesto se postavlja pitanje ispunjenja njenih medunarodnih obveza, a, ubiti, osnovni problem predstavlja temeljno nepotivanje vlastito Ustava, pa su, zbog toga, cesto, u pravnom sustavu egzistirali (i jo uvijek egzistiraju) zakoni koji su predstavljali flagrantno krenje ustavnih obveza. Oigledno je da u Bosni i Hercegovini ne postoji politika volja za iskreno pribliavanje Europskoj uniji (ak ni na bazi zajednikih interesa za sve njene gradane). Takoder je jasno da je sveprisutna tendencija blokiranja svih politikih procesa koji bi vodili kreiranju uinkovitog mehanizma odluivanja i zastupanja, te konanog nadilaenja teritorijalnih podjela koje Bosnu i Hercegovinu vode, ne u proces integracija, vec upravo obrnuto, u proces dezintegracija. Naravno, osnovni problem je efektivna primjena postojeih ustavnih rjeenja i esto iskrivljavanje znaenja pojedinih principa u svjetlu postizanja politikih ciljeva. Osim ovih ustavnih pretpostavki, bitan faktor u pogledu naina (a time i brzine) preuzimanja medunarodnih obaveza jest zastupljenost jednog od pravnih shvatanja o nainu primjene medunarodnih ugovora u konkretnom pravnom sistemu koji mogu biti dualistiki i monistiki. Ovo pitanje je od izuzetne vanosti za Bosnu i Hercegovinu, jer, ukoliko se pokae da se Bosna i
51

Hercegovina zaista nalazi na putu pribliavanja euro-atlanskim integracijama, bit e neophodno u relativno kratkom vremenskom periodu preuzeti mnotvo medunarodnih obveza i osigurati mehanizme za njihovo provodenje. Od sutinskog je znaaja pitanje brzine i fleksibilnosti, a zato ne rei i odgovornosti, za voenje tog procesa, a upravo je to kljuno pitanje u pogledu preuzimanja meunarodnih obveza. Prijepori oko ustava BiH, njegovih, oito je, nunih izmjena traju praktiki od njegovog donoenja ili bolje rei nametanja u sklopu Daytonskog sporauma. Gotovo dogmatski, meunarodni imbenici su na stajalitu kako je osnov za bosanskohercegovaku dravu Daytonski sporazum i kako od njega nema odstupanja. Daytonski sporazum je i dalje osnova strukture BiH i njezine budunosti. Istodobno je jasno da daytonski Ustav zahtjeva promjene izjavio je zamjenik amerikog veleposlanika u BiH Jonathan Moore. Bosnia and Herzegovina, Essential texts (2nd revised and updated edition), OHR. U ovom radu je koriten neformalni prevod Ustava Bosne i Hercegovine.

4.2. Strategija proirenja EU i glavni izazovi 2011.-2012.; posebna analiza stanja u BiH
Prema prioenju Europske komisije Parlamentu i Vijeu proces proirenja uao je u novu fazu. Kao dokaz tranfsormacijske moi politike proirenja EU ulazak Hrvatske 2013. godine daje novi poticaj za reforme u svim zemljama proirenja. Iako se Bosna i Hercegovina obvezala ranijim sporazumnim aranmanima s EU o ispunjavanju uvjeta i kriterija kako bi nakon statusa potencijalnog kandidata dobila slubeni kandidatski status u Bruxellesu ne vide pomaka i stanje ocjenjuju veoma nepovoljnim. Aktivnosti politikih stranaka u Bosni i Hercegovini i dalje pokazuju nedostatak meusobnog razumijevanja o generalnom pravcu i budunosti drave i njezine institucionalne strukture. Nije postignut konsenzus koji bi osigurao i poboljao funkcioniranje institucija, a da pritom zatiti interese njezinih konstitutivnih naroda posebno glede opeprihvaene tenje drave k lanstvu u EU. Proces uspostave izvrnih i zakonodavnih tijela nakon izbora odranih u listopadu 2010. trajao je punih petnaest mjeseci tijekom kojih su voeni mukotrpni pregovori politikih aktera. BiH je napokon krajem 2011. godine dobila novi saziv sredinje vlade. Za to
52

vrijeme drava je tonula u sve veu ekonomsku, gospodarsku i financijsku krizu. Takoer, to je otealo reforme koje su BiH prijeko potrebne za daljnji napredak na putu u EU. Proces pristupanja EU zahtjeva funkcionalne institucije na svim razinama i uinkovite mehanizme koordinacije u pitanjima vezanima za EU to bi dravi omoguilo da govori jednim glasom, procjenjuje se u analizi Komisije. Usklaenost s Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda je kljuan zahtjev Privremenog sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Bosna i Hercegovina postigla je ogranien napredak u ispunjavanju politikih kriterija. Nedostatak vjerodostojnog procesa za usklaivanje Ustava s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Prva meuinstitucionalna Radna grupa utemeljena s ciljem provedbe presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u poznatom predmetu Sejdi-Finci nije uspjela postii dogovor. Rije je o predmetu u kojemu su predstavnici idovske i Romske manjine u BiH tuili Bosnu i Hercegovinu zbog diksriminatornih ogredbi ustava u kojima nisu zastupljene te manjine odnosno nisu im omoguena prava da biraju i mogu biti birani njihovi predtavnici u Predsjednitvo BiH i Doma naroda parlamentarne skuptine BiH. Sud je presudio u njihovu korist ali oito BH vlasti, politike stranke i institucije nisu u stanju provesti tu presudu, zbog ega iz Brisela stiu vrlo ozbiljne primjedbe. Uz taj problem te pat pozicija u politikim pregovorima oko donoenja drugih zakona kljunih za deblokiranje zastoja na europskom putu, BiH je suoena sa suspenzijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. U sklopu Procesa stabilizacije i pridruivanja, BiH je stupila u struktutni dijalog o pravosuu s Europskom unijom. Upravni kapaccitet parlamenta je unaprijeen ali nedostatak koordinacije izmeu dravnog i entitetskih parlamenata te politiko razilaenje meu entitetima i dalje bitno oteava rad parlamentarne skuptine. Na funkcioniranje insitucija vlade na razliitim razinama i dalje utjee rascjepkano i nekoordinirano kreiranje politike. Tri lana predsjednitva unaprijedili su aktivnosti u cilju formuliranja zajednike politike i provedbe ali koordinacija vanjske politike ostala je i dalje predmet neslaganja oko odreenih pitanja, izvjeuje Komisija. To najbolje ilustrira najnoviji politiki sukob na relaciji Sarajevo-Banja Luka kad je ministar vanjskih poslova BiH Lagumdija dao smjernice BH predstavniku u UN-u da glasuje za Rezoluciju o Siriji, za to nije znao srpski lan predsjednitva BiH niti je donesen zajedniki stav tog kolektivnog efa
53

drave u ijoj je nadlenosti kreiranje vanjske politike. Takoer, postoje velika razmimoilaenja glede potencijalnog priznanja Kosova, odnosa sa Srbijom s kojom Republika Srpska ima Sporazum o posebnim odnosima koji se potencira do razine odnosa dviju suverenih drava. Politiko Sarajevo neblagonaklono gleda na te odnose jednako kao to srpska strana s podozrenjem i oprezom gleda na sve tjenje veze sarajevske bonjake politike koja se prezentira kao dravna s Republikom Turskom. To se tretira kao neka vrsta Turske unije i stvaranje ideje panturkizma75. Dakle, ostaje da se uspostavi uinkovit mehanizam koordinacije izmeu drave i entiteta o pitanjima koja se odnose na EU, ukljuujui programiranje financijske pomoi u okviru instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA). Ogranien napredak je postignut oblasti reforme javne uprave. Jednako tako postignut je ogranien napredak u unapreenju pravosudnog sustava. Pokrenut je strukturalni dijalog o prasvosuu izmeu EU i Bosne i Hercegovine u cilju osiguranja neovisnog, uinkovitog, nepristranog i odgovornog pravosudnog sustava. S tim da se upozorava kako treba ubrzati provedbu Strategije za reformu sektora pravde i Strategije za procesuiranje predmeta ratnih zloina. esti politiki napadi na sudstvo i broj nerijeenih predmeta i dalje predstavljaju razloge za ozbiljnu zabrinutost. Europski parlament usvojio je u oujku rezoluciju o BiH, izraavajui zabrinutost zbog nedovoljnog reformskog napretka zemlje, unato formiranju nove vlade na koju se dugo ekalo. "Vrlo je teko biti pretjerano optimistian glede BiH. Imamo mnogo nade, ali mnoge sumnje ostaju", izjavio je povjerenik EU za proirenje Stefan Fle.Odreeni napredak postignut je u prosincu 2011. godine, kada je est glavnih politikih stranaka u zemlji postiglo konsenzus o dva reformska zakona koje je traila EU: zakonu o dravnom popisu stanovnitva i nove procedure o raspodjeli dravne pomoi. Unato tom postignuu, ta dva zakona jo uvijek ekaju na provedbu -- za koju se oekuje da nee proi bez politike opstrukcije. Brojna pitanja tek moraju biti rijeena prije nego se BiH pomakne u svojim naporima za ulazak u lanstvo u EU, a djelomian uspjeh nije opcija.

75

Rafael Izraeli, Hebrejsko sveuilite u Jeruzalemu, Reporter, prosinac 2006.; Balkanski Hamas ne zasluuje podrku Zapada)

54

Jedan od nedavnih koraka unatrag bio je neuspjeh da se postigne dogovor o ustavnoj i izbornoj reforni koja bi omoguila etnikim manjinama kandidaturu za najvie funkcije u dravi. U rezoluciji EU, bosanske vlasti takoer su kritizirane zbog neusvajanja dravnog prorauna za ovu godinu. Proraun za 2011. godinu usvojen je tek u veljai. Dravna vlada je 14. oujka usvojila opi fiskalni okvir za razdoblje 20122014, koji e omoguiti usvajanje ovogodinjeg prorauna. Prvotni krajnji rok za usvajanje prorauna bio je poetak sijenja, ali je produljen zbog kanjenja u formiranju sredinje vlade. Ako proraun ne bude usvojen do travnja, zemlja bi mogla izgubiti kredite od MMF-a i EU. Fond i Svjetska banka ve su zamrznuli 100 milijuna eura u kreditima zbog kanjenja reformi, porueno je bosanskohercegovakim vlastima. Izvrni direktor organizacije Transparency International u BiH Sran Blagovanin izjavio je da, ako se uzme u obzir opseg potrebnih reformi, nije realno da BiH podnese zahtjev za lanstvo u EU do konca godine -- najranije. "To bi bio realistiniji rok, ali samo ako sve reforme budu provedene bez odgaanja i opstrukcija", rekao je Blagovanin za SETimes. "Osim nekoliko kljunih reformi, vlasti takoer moraju poduzeti neke mnogo dublje i politiki sloenije zadae -- zadae oko kojih se politiari nisu uspjeli dogovoriti gotovo cijelo desetljee." Glavni izazov bit e provedba niza reformi koje e omoguiti zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) meunarodne zajednice. Osnovan 1995. godine kako bi nadzirao provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, OHR je trebao biti ugaen 2007. godine, ali mu je mandat nekoliko puta produljavan zbog politike nestabilnosti i nedostatka napretka u reformama. Zatvaranje ureda prioritet je meunarodne zajednice koji bi signalizirao spremnost Bosne da preuzme punu nadlenost nad poslovima u zemlji i ojaa svoje dravne institucije. U svojoj najnovijoj rezoluciji, Europski parlament je ukazao na vanost da BiH postane jedinstvena, ujedinjena i suverena drava, s ovlastima nunim da se odgovori na kriterije pridruivanja.

55

Takoer, Bosna i Hercegovina postigla je veoma ogranieni napredak u rjeavanju problema korupcije. O tomu dovoljno govori podatak kojega je sredinom 2012. godine bosanskohercegovaki ogranak Transparency

Internationala objavio odnosno izvjestio Europsku komisiju kako borba protiv korupcije u BiH nazaduje. To je prema TI BiH vidljivo kroz zakonski okvir koji regulira borbu protiv korupcije odnosno opstrukciju postojeih zakonskih rjeenja. Osobito je oteavajue to to Agencija za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije nije uope profunkcionirala zbog nedostatka no vca i usvojenih procedura. Evidentan je nedostatak politike volje za borbu protiv korupcije osobito kroz opstrukciju provoenja antikorupcijskih zakona kao to je zakon o sukobu interesa i Zakon o financiranju politikih stranaka na nain da se njihovim unazaivanjem zloporabljuju javni fondovi. Kroz loe funkcioniranje javnih financija slabi se uinkovitost pravosua koje je izloeno politikim pritiscima, dakle s ciljem onemoguavanja procesuiranja sluajeva korupcije. Biljee se i sluajevi krenja osnovnih ljudskih prava i sloboda osobito slobode pristupa informacijama i slobode medija kroz pritiske na sve koji se usuuju javno govoriti o korupciji. Strategija i akcijiski plan borbe protiv korupcije se slabo provodi. I u toj oblasti postoji veoma loa koordinacija izmeu entiteta. U odnosu prema planiranju politika, prema Izvjeu o napretku Bosne i Hercegovine u 2011. godini, Vlada Federacije BiH i Brko Distrikt usvojili su Strategiju razvoja i Strategiju socijalne ukljuenosti. Meutim, to jo nisu napravili Vlada Republike Srpske i Vijee ministara. Ne postoje popisni podaci i to je glavna zapreka planiranju politika. Nije donesen zakon o popisu stanovnitva i dfomainstava, kao i zakon o dravnoj pomoi. Zakonodavstvo na entitetskoj razini uglavnom je usklaeno s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Ukupno gledano, BiH je postigla mali napredak u poboljanju funkcionalnosti i uinkvitosti svih razina vlasti. Iz Brisela se upozorava kako politiki predstavnici nemaju zajedniku viziju o pravcu kretanja zemlje. Potrebno je urno uspostaviti uinkovit mehanizam koordinacije izmeu drave, entiteta i Distrikta Brko glede pitanja europskih integracija i usklaivanja domaeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.

56

4.3. Ogranien ili nikakav napredak u prilagodbi europskim standardima u svim oblastima
Prema posljednjem izvjeu iz Europske komisije Bosna i Hercegovina se nala u zabrinjavajuem zastoju glede reformi i ispunjavanja kriterija i obveza proisteklih iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju s EU. Pune etiri godine otkad je potpisan taj Sporazum (lipanj 2008.) te unato ratifikaciji nije stupio na snagu. Najoigledniji efekat procesa evropskih integracija za graane BiH je uvoenje bezviznog reima za nosioce biometrijskih pasoa 15.12.2010. godine. BiH mora nainiti dalje napore u pogledu kljunih reformi da bi podnjela kredibilnu prijavu za lanstvo, nakon ega bi zaprimila Upitnik od Evropske komisije, a Evropska komisija dala preporuku Vijeu EU da zemlji dodijeli status kandidata i utvrdi datum otpoinjanja pristupnih pregovora. Bosna i Hercegovina je od 2007. godine iskoristila 295 miliona eura sredstava u okviru Instrumenta predpristupne pomoi (IPA) koji su tu u svrhu pruanja ciljanje pomoi zemljama kandidatima ili potencijalnim kandidatima za lanstvo u EU. IPA naroito pomae razvoj demokratskih institucija i vladavine zakona, reformu javne uprave, provoenje ekonomskih reformi, promovisanje potivanja ljudskih prava, prava manjina i jednakosti meu polovima, podrava razvoj graanskog drutva i unaprijeenje regionalne saradnje, te doprinosi odrivom razvoju i smanjenju siromatva. Do 2013. Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti jo 660 miliona eura EU pomoi,procjenjivali su ekonomisti. EU je glavni trgovaki partner BiH. BiH je od 2000. stekla pravo na pristup tritu EU kroz uvoenje tzv. autonomnih trgovinskih mjera. Po stupanju na snagu Prijelaznog sporazuma, pristup EU tritu za proizvode iz Bosne i Hercegovine se jo vie uveao, a trgovinske preference su dodijeljene za uvoz iz EU u zemlju. No, oito su politika previranja od 2010. blokirala daljnji napredak.Jo 2005. godine Venecijanska komisija u svojemu izvjeu o ustavnoj situaciji u BiH upozorila je na diskriminatorne odredbe, manjkavosti i neloginosti Ustava BiH. Ponajprije se to odnosi na ratna ustavna rjeenja iz Daytona u kojima se spominju samo tri konstitutivna naroda Hrvati, Srbi i Bonjaci dok ostali izostavljeni u pravima da biraju svoje predstavnike u najvia tijela vlasti. To najbolje potvruje presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu u poznatom sluaju Sejdi57

Finci. Zbog toga ali i stalnih narastajuih politikih napetosti, krize, neformiranja vlasti nakon opih izbora u listopadu 2010. godine, Izvjee Europske komisije o napretku BiH u treoj godini od potpisivanja SSP-a bilo je najloije u regiji76. Navodi se kako je ustavna nedoreenost oko raspodjele nadlenosti izmeu drave i entiteta kao i izostanak politike volje dovelo do izostanka koordinacije i nefunkcioniranja vlasti u poslovima vezanim za europske integracije. Nastupilo je zabrinjavajue nefunkcioniranje izvrne vlasti, a osobito je u briselskim krugovima izraena zabrinutost, pa ak i otvorena upozorenja kako BiH kri Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Opa naela Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju ali i neka od osnovnih naela na kojima poiva Europska unija. Zbog toga se u nekoliko navrata ak ozbiljno najavljvala mogunost iskljuenja BiH iz Vijea Europe, to bi bio presedan u povijesti EU. A kad smo ve kod presedana, zanimljiva je teza iznesena u Monitoringu procesa europskih integracija BiH koja glasi: Europska unija je oigledno napravila presedan s Hrvatskom jer je toj zemlji doputeno da samo s jednom potpisanom konvencijom uspjeno okona pregovore o lanstvu. Moda je to negativno utjecalo na ostale zemlje u regiji da ne shvate ozbiljno obvezu iz lanka 15. SSP-a! Dakle, prema toj tvrdnji sama Europska unija snosi odgovornost za potpuni zastoj integracijskih procesa u Bosni i Hercegovini koja je vidjevi, kako se navodno Hrvatskoj gleda kroz prste, olako shvatila svoje obveze iz SSP-a.

4.4. Politiki kriteriji

Poglavlje politikih kriterija razmatra stanje i napredak Bosne i Hercegovine u ispunjavanju Kopenhagenskih kriterija. Ti kriteriji propisuju stabilnost institucija koje jame demokraciju i njen razvoj, vladavinu prava, zatitu manjina i potivanja ljudskih prava openito. Jednako tako prati regionalnu suradnju, unapreenje dobro-susjedskih odnosa osobito s dravama koje su ukljuene u proces proirenja, ispunjavanje meunarodnih obveza meu kojima je i suradnja Jugoslaviju (MKSJ). s Meunarodnim sudom za ratne zloine za bivu

76

Monitoring procesa europskih integracija BIH; Usporedno izvjee za 2011.; Vanjskopolitika inicijativa BH, Sarajevo, 2012.)

58

4.5. Regionalna suradnja

Unato snano proklamiranim potrebama regionalne suradnje, dinamizaciji odnosa, izmeu drava postoji cijeli niz otvorenih bilateralnih pitanja. Sporna su granina pitanja, imovinsko-pravni odnosi ali i pojedina politika pitanja. Bosna i Hercegovina i Hrvatska imaju niz otvorenih pitanja iako je manje od godinu dana preostalo do punopravnog lanstva Hrvatske u EU. Najspornije je pitanje meudravne granice koja je najdulja na prostoru jugoistoka Europe, oko tisuu kilometara, prolaz kroz Neum, potom pitanje vrha poluotoka Kleka i otoia Veliki i Mali koj, dakle morska granica, slobodan pristup Luci Ploe, imovinsko-pravna i radno-pravna pitanja i tako dalje. Takoer, meu vanije dokumente nastale u posljednje vrijeme ubraja se Sarajevska deklaracija kao rezultat napredovanja suradnje etiriju drava u ostvarenju projekta povratka 74000 izbjeglica. Deklaracija je usvojena krajem 2011. godine, a u travnju 2012. odrana je donatorska konferencija na kojoj je osiguran 501 milijun eura za povratak. Srbiji je rasporeeno 335 milijuna, Hrvatskoj 120, BiH 101 milijun te Crnoj Gori 28 milijuna. Osim suoavanja s prolou, procesa pomirenja meu narodima znaaj Deklaracije istie se i kao primjer uspostave regionalne suradnje u drugim oblastima kao to je ekonomska suradnja to bi svakako trebalo pomoi u broj realizaciji integracijskih procesa u EU. Jednako tako postignut je napredak u regionalnoj suradnji potpisivanjem niza sporazuma u oblasti pravosua, procesuiranja ratnih zloina, protiv zloporabe dvojnog dravljanstva, ustupanja predmeta pred sudovima, policijska suradnja u borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala, trgovine ljudima, razmjena podataka i informacija.

4.6. Javna uprava

Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak, odnosno on je ogranien, u jaanju administrativnih kapaciteta za provedbu obveza koje proistjeu iz SSP a, ocjenjuje se u Izvjeu o napretku. Ponajprije nije depolitizirana dravna sluba. Neophodno je jaanje administrativne strukture u cilju stvaranja mogunosti za uinkovit odgovor na zahtjeve iz procesa pristupanja EU. Optereene su s nejasno raspodjeljenim nadlenostima na razliitim razinama vlasti. Procesu reforme javne uprave nedostaje politika potpora. Preporuka je
59

da bi dodatnu pozornost trebalo posvetiti uspostavi profesionalne, odgovorne, uinkovite, transparentne i strune drave slube liene svakoga politikog utjecaja.

60

5. PRAVDA, KORUPCIJA, KRIMINAL I LJUDSKA PRAVA

5.1. Pravosudni sustav
Ogranien napredak postignut je u oblasti pravosudnog sustava. Politike vlasti i pravosudne institucije ukljuile su se u Strukturni dijalog o pravosuu s EU. Cilj je osiguranje neovisnog, transparentnog, uinkovitog, nepristranog i odgovornog pravosudnog sustava. Kao i u drugim oblastima, nedostatak politike volje glavna je zapreka uinkovitoj provedbi Strategije za reformu sektora pravde (SRSP) za razdoblje 2009.-2013. Nositelji politike vlasti iz Republike Srpske osporavaju legitimite i ulogu Visokog sudskog i tuiteljskog vijea (VTSV), Suda BiH i Tuiteljstva BiH tvrdei da nisu daytonske kategorije ve kasnije pod pritiskom i izravnom intervencijom meunarodne zajednice nametnuta rjeenja. Ipak zadovoljavajua je ocjena potpore VTSV-a sudovima u cijeloj Bosni i Hercegovini, poboljano je stanje sudova i tuiteljstava. Unapreene su informacijske tehnologije potrebne za bolji rad. Postignut je umjeren napredak glede procesuiranja ratnih zloina, meutim broj procesuiranih predmeta ratnih zloina koji u sebi sadre seksualno nasilje je veoma nizak. U tijeku je izrada novog dravnog zakona o programu zatite svjedoka. Ukupno gledano, razvoj nepristranog, neovisnog, odgovorong i uinkovitog pravosua sukladno europskim standardima jo je u ranoj fazi. Nedostatak pojednostavljenih proraunskih nadlenosti, politiki napadi i opstrukcije te broj nerijeenih predmeta razlog je nepovoljne ocjene i zabrinutosti EU.

5.2. Borba protiv korupcije

Korupcija u Bosni i Hercegovini iroko je rasprostranjena, kako u javnom tako i u privatnom sektoru i postignut je veoma ogranieni napredak u rjeavanju tog problema. To utjee na sve sfere ivota, gospodarski razvitak i vladavinu prava. Provedba Akcijskog plana za borbu protiv korupcije (2009.-2014.) nije makla s mrtve toke. Pravni okvir za borbu protiv korupcije uglavnom je uspostavljen ali provedba zakona je nedovoljna. Agencija za spreavanje
61

korupcije i koordinaciju borbe prpotiv korupcije nije u funkciji. Kao i u drugim oblastima nisu usklaena zakonodavstva na entitetskoj i dravnoj razini, ne postoji svijest u insitucijama o potrebi borbe protiv korupcije. Posebno je zanimljivo da je usvojen Zakon o sukobu interesa ali je nejednaka njegova primjena prije svega to je Sredinje izborno povjerenstvo nadleno nadleno za sukobe interesa ali samo u Federaciji BiH i na dravnoj razini dok Republika Srpska ima svoju posebno povjerenstvo. Dakle, BiH je jo u ranoj fazi borbe protiv korupcije.

5.3. Ljudska prava i zatita manjina

Bosna i Hercegovina ratificirala je sve vane meunarodne instrumente o ljudskim pravima, te sve vane konvencije o ljudskim pravima UN-a. Ipak neke odluke Ustavnog suda nisu provedene pa su stvari zavrile pred meunarodnim sudom za ljudska prava. Tijeku izvjetajnog perioda, dakle za 2011., taj sud je donio nekoliko presuda u kojima je utvreno da je Bosna i Hercegovina prekrila Europsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Primjerice, u rujnu 2011. godine pred tim sudom se nalo na rjeavanju 1350 dodijeljenih tubi koje se tiu Bosne i Hercegovine. Dakle, ostvaren je tek ogranieni napredak unapreenja i provedbe ljudskih prava. I dalje, je podsjetimo, problem na koji Brisel ozbiljno upozorava neprovedba presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u sluaju tube predstavnika romske i idovske manjine protiv Bosne i Hercegovine u javnostri poznat kao sluaj Sejdi-Finci. Dakle uspostavljen je pravni i institucionalni okvir za potivanje ljudskih prava. Meutim, Bosna i Hercegovina postignut je zanemariv napredak u primjeni meunarodnog zakonodavstva o ljudskim pravima.

5.4. Graanska i politika prava

Glede graanskih i politikih prava, BiH je takoer, postigla veoma ogranieni napredak. Pravni okvir formalno garantira jednakost i ravnopravnost pred zakonom. No, unato tomu bilo je sluajeva kada pretpostavka nevinosti i jednak tretman u pravnim postupcima nisu bili osigurani. Izvjee Komisije osobito upozorava na velike probleme u zatvorskom sustavu Bosne i
62

Hercegovine. Zatvorski sustav je rascjepkan i nedostaje jedinstven pravni okvir za provedbu kaznenih sankcija. Postignuta su tek odreena poboljanja glede zatvorskih uvjeta. Takoer, problem je to u prosjeku treba pet godina od izricanja presude do odlaska na izdravanje kazne. Kapaciteti su djelomino proireni i poboljani i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. Problem postoji u kanjenju izgradnje novih zatvorskih kapaciteta visokog stupnja sigurnosti, to prema pokazateljima, utjee na sposobnost drave da se nosi za osuenim osobama koje trebaju izdravati kazne u zatvorima visokog stupnja sigurnosti. Takoer, jo ne postoji zakon obesplatnoj pravnoj pomoi. To se za sad nadoknauje sredstvima iz privatnih izvora, NVO, donacija, udruga...! I dalje ostaje otvoren problem zlostavljanja i neodgovarajuih zdravstvenih usluga u pojedinim kaznionicama meu kojima se istiu onaj u Zenici i u Doboju. Ondje su jo evidentirana zlostavljanja. Smrtna kazna je po Ustavu BiH i Federacije BiH zabranjena, no u Ustavu Republike Srpske postoji ali se ne primjenjuje i EU sugerira da ju je potrebno ukinuti. Ustav BiH osigurava slobodu izraavanja. Meutim, iroko je rasprostranjena praksa prijetnji i nasilja nad novinarima. Pravosue i policija ne postupaju dovoljno uinkovito u sprjeavanju tih pojava. Prisutan je politiki pritisak na medije. ne postoji jedinstven medijski prostor. On je podijeljen kao gotovo i sve druge sfere drutva. Po pitanju javnih emitera, izmjenjen je statut javnog radiotelevizijskog servisa u cilju poveanja kontroe nad Upravnim odborom te na taj nain ostvario utjecaj na ureivaku neovisnost. Politikim pritiscima kroz sustav financiranja izloena je i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK). Postoji Vijee za tisak BiH i ostvaruje suradnju s pravosuem. To tijelo ima stanovitu novisnost i do sada je zabiljeilo veliki broj sluajeva krenja Kodeksa za tisak. To se uoava na temlju albi graana koji reagiraju na netono i nekorektno izvjetavanje ukljuujui i govor mrnje. Takoer, javne institucije na koje se odnosi Zakon o pristupu informacijama neujednaeno ga provode. Maksimalno se koriste pojedine slabosti tog akta i openito se kre njegove odredbe na utrb prava javnosti i medija da dobiju tonu, provjerenu i pravodobnu informaciju. Ustavne i zakonske odredbe koje jame slobodu misli savjesti i vjere se potuju.

63

5.5. Ekonomska i socijalna prava

Pravno je regulirano jamstvo ravnopravnosti spolova i prava ena. BiH je usvojila Akcijski plan za provedbu rezolucije 1325 Vijea sigurnosti UN-a o enama, miru i sigurnosti. Zastupljenost ena u politici na niskoj je razini i neodovljno je postignut napredak po tom pitanju. Nakon opih izbora 2010. nije postignuta kvota od 40 posto zastupljenosti ena u javnoj administraciji sukladno zakonu o ravnopravnosti ena. Postignut je odreeni napredak glede poboljanja opeg okvira za obrazovanje. Usvojene su i poetne Osnove kvalifikacijskog okvira u cjeloivotnom uenju, a Program EU o cjeloivotnom obrazovanju takoer e umnogome pomoi. Provedba Zakona o zabrani diskriminacije je i dalje slaba kao i usklaenost ostalih zakona s tim zakonom. iroko je rasprostranjena diskriminacija LGBT osoba kao i govor mrnje i netolerancija prema tim osobama u medijima i politikim krugovima. Postoji neusklaenost zakonodavstva glede radnih prava prava sindikata na razini cijele zemlje, a jo nije osnovano dravno ekonomsko i socijalno vijee. Pravni okvir za priznavanje socijalnih partnera na razini drave nije uspostavljen. Postoje manjkavosti u oblasti imovinskih prava . Premda je rijeen najvei broj predmeta vezanih za povrat imovine, odreeni broj sluajeva povrata imovine izbjeglih i raseljenih nije rijeen zbog isteka mandata Komisije za imovinske zahtjeve izbjeglica i raseljenih osoba (CPRC). Dakle, ocjena je da se ekonomska i socijalna prave potuju, meutim, potrebno je osigurati veu socijalnu ukljuenost u kolama, provedba Zakona o ravnopravnosti spolova te osigurati bolju provedbu zakona o zabrani diskriminacije, ojaati prava radnika, socijalni dijalog i ulogu sindikata.

5.6. Zatita manjina i kulturna prava

Iako je u Bosni i Hercegovini utvren pravni okvir za zatitu manjina, ostvaren je tek neznatan napredak u provedbi Zakona o zatiti manjina. Rad Vijea za nacionalne manjine je znantno otean zbog nedostatka financijske ali i politike potpore. Nacionalne manjine, za razliku od triju konstitutivnih naroda, nisu u poziciji da budu birani njihovi predstavnici u tijela vlasti dravni Dom naroda i Predsjednitvo, na emu inzistira EU.

64

Nije ostvaren napredak u provedbi Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima. Slaba je zastupljenost manjina u javnom medijskom prostoru. Takoer, Bosna i Hercegovina nije imenovala lanove u Savjetodavni odbor Vijea Europe prema Opoj konvenciji za zatitu nacionalnih manjina. Tek je neznatan napredak postignut po pitanju prava Roma. Opa je ocjena kako je postignut neto vei napredak po pitanju prava manjina ipak provedba Akcijskih planova za stambeno zbrinjavanje i zapoljavanje manjina, osobito Roma je nezadovoljavajue. Prisutna je diskriminacija, teki ivotni uvjeti, neadekvatna socijalna i zdravstvena zatita,a uoljive su potekoe glede ekonomskih integracija.

65

6. EUROPSKI STANDARDI I BIH

U skopu poglavlja europskih standarda razmatra se sposobnost drave da se postupno priblii acquis communautaire-u tj. da svoje zakonodavstvo i politike unutarnjeg trita, pravde, slobode i sigurnosti prilagodi u skladu Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju partnerstva. sa te prioritetima iz Europskog

6.1. Ekonomski kriteriji

Europska komisija u razmatranju ekonomskog razvitka Bosne i Hercegovine vodi se Kopenhagenskim kriterijima iz 1993. godine. To podrazumijeva da lanstvo u uniji ssa sobom nosi uvjet postojanja funkcionalne trine ekonomije i konkurentsku sposobnost u tim trinim uvjetima. Globalna recesija 2009. godine koja se odrazila i na Bosnu i Hercegovinu, prema ekonomskim pokazateljima iznesenima u Izvjeu uzrokovala je pad realnog BDP-a za 2,9 posto ali godinu kasnije biljei se blagi rast od 0,7 posto. Taj trend se jedva primjetno nastavio i kasnije zahvaljujui mjerama fiskalnog prilagoavanja u okviru programa MMF-a i rasta prihoda. Deficit tekueg rauna uglavnom se financirao novim kreditnim aranmanima iz inozemstva. Od ukupnog vanjskog duga drave ak 89 posto otpada na vanjske kreditore. Pored spomenutog MMF-a tu je naravno i Svjetska banka. Prosjena stopa nezaposlenosti u 2010. godini bila je visoka i iznosila je 27, 2 posto, a sredinom 2011. godine registrirana nezaposlenost dosegla je nevjerojatnih 43,1 posto. U 2011. godini godinji rast zaposlenosti biljei se u sektorima obrazovanja, zdravstva, administracije, dok se smanjenje zaposlenosti dogodio u proizvodnim djelatnostima, poljoprivredi, rudarstvu, graevinarstvu, trgovini. Istodobno u javnosj upravi u istom razdoblju zabiljeen je porast zaposlenosti za 2,1 posto. Ukupno gledano, uvjeti na tritu rada su veoma loi i slaba je dinamika rasta. Problem se nalazi i u neusvajanju Globalnog okvira za fiskalne politike za 2011.-2013. i 2012.-2014. ozbiljno je naruilo proraunsko planiranje kao i kredibilitet fiskalne politike u Bosni i Hercegovini. Nakon mukotrpne petnaestomjesene uspostave vlasti poslije izbora u listopadu 2010. godine nije dugo trebalo da se uvide sve slabosti prethodno navedenoga. Popucale su koalicije koje su inile vlast na dravnoj razini dijelom upravo i na
66

pitanjima prorauna to je nakon kratkog zatija dovelo do nove, jo vee politike krize u Bosni i Hercegovini. Usporavanje ili bolje reeno zastoj u procesu neophodnih reformi u Bosni i Hercegovini zapreka je postavljanju temelja za odriv gospodarski rast. Proizvodni kapaciteti i konkurentnost ekonomije i dalje su niski. Valutni odbor i dalje ima visoku razinu pouzdanosti. Ukupno gledano, proraunski procesi i dalje optereuju odrivost makroekonomske politike, pouzdanost i odrivost javnih financija ozbiljna su prepreka opem ekonomskom planiranju. Povoljna je okolnost to je ouvana financijska i monetarna stabilnost.

6.2. Pravni sustav

Pravni sustav u Bosni i Hercegovini veoma je sloen. Zakonodavni standardi u nekim su podrujima visoki, a provedba zakona je esto na niskoj razini. Razlog tomu su loi kapaciteti institucija zaprovedbu. Dovoljno govori podatak da je za rjeavanje sporova sudskim putem potrebno prosjeno 595 dana u cilju provoenja ugovora. Zakljuak Izvjea Europske komisije je da je vladavina prava slaba, a sudstvo ne funkcionira uinkovito te da je podlono opstrukcijama stranaka te da ne pokriva trgovinske aktivnosti. Dakle, poslovnom okruenju teti slaba vladavina prava, korupcija i provedba ugovora.
77

nepouzdana

6.3. Razvoj financijskog sektora

U financijskom sektoru dominiraju banke koje se uglavnom bave tradicionalnim kreditnim i tednim poslovima. Udio potraivanja od privatnog sektora u BDP-u je u prvom dijelu 2011. godine bio 55% u odnosu na 58% godinu ranije. U dravi posluje dvadeset devet banaka. Jedna banka u Federaciji BiH je u likvidacijskom postupku, a dvije su pod privremenom upravom. Dvadeset jedna banka je u inozemnom vlasnitvu, sedam u domaem privatnom vlasnitvu, a u jednoj je drava veinski vlasnik. Premda su izgubile 2,4 posto udjela pet najveih banaka imaju jo uvijek vie od polovice aktive ukupnog bankarskog sektora. Banke u stranom vlasnitvu

77

Izvjee o napretku BiH u 2011. godini; Strategija proirenja i kljuni izazovi 2011. -2012.)

67

imaju oko 90 posto ukupne aktive bankarskog sektora. Iako je sve vei postotak neotplaenih kredita sauvana je financijska stabilnost. Godinji kreditni rast sredinom 2011. bio je 6,7 posto. Krediti za domainstva narasli su za 2,8 posto, a krediti za privatnas poduzea 7,7 posto. Jo uvijek su visoki trokovi posredovanja, no ipak u toku financijske i ekonomske krize polako se oporavljaju kreditne aktivnosti.

6.4. Sposobnost suoavanja s konkurencijom i tritem Unije

Vanjski debalansi se poveavaju, dok su fiskalni debalansi i dalje visoki unato mjerama prilagodbe u sklopu meunarodnih programa pomoi. Zbog kanjenja s uspostavom vlasti u BiH kasnilo je i donoenje Globalnog fiskalnog okvira za 2011.-2013. i 2012.-2014. godinu. To je znaajno usporilo procese stvaranja povoljnijih uvjeta za mogua inozemna investiranja. bez rebalnsa entitetskih prorauna nije mogua ni nova trana MMF-a u 2012. koji je postavio jasne uvjete. Vanjsko zaduenje drave je 4 milijarde eura. Ni relativno niska vanjska zaduenost usljed ega ima prostora za dodatne kreditne aranmane nije utjena kad je u pitanju stvaranje povoljnijih trinih uvjeta. Kreditni rejting drave, prema ocjenama svjetskih agencija u drugoj polovici 2012. je Bi na korak od kategorije trash. Nezaposlenost je i dalje visoka. Veoma je ogranien napredak prema stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora. Fukncioniranje trinih mehanizama i dalje koe poremeaji, prevelika uloga drave i nedostatak konkurencije to onemoguava uinkovitu dodjelu resursa. Ukupno gledano, teko ekonomsko okruenje nagnalo je na oprez strane ulagae, a iako je blago poboljana infrastruktura jo uvijek su potrebne popravke i modernizacija. Zbog politikih igara i opstrukcija ve nekoliko godina u zastoju je realizacija strateke prometnice koridora 5C koji bi povezivao zemlju s Europom i Mediteranom. Iako su odobreni krediti europskih banaka, ne realiziraju se zbog ega je paradoksalno da drava koja je ionako nerazvijena plaa penale zbog na novac koji se ne koristi. Nadalje, poduzea za proizvodnju i distribuciju elektrine energije i dalje su javna dioniarska drutva. Napredak ka konkurentnom tritu telekomunikacija je slab, dakle nema napretka u liberalizaciji mrenih industrija. Utjecaj drave na konkurentnost i dalje je velik.

68

6.5. Ekonomska integracija sa EU

Bosna i Hercegovina je otvorena ekonomija. Europska unija je i dalje najvaniji trgovinski partner s udjelom od oko 56,5% u ukupnom izvozu. Prema podacima Izvjea, dolo je do blagog poveanja izvoza u EU dok se istodbno uvoz blago smanjio. Drugi vani vanjskotrgovinski partneri su zemlje CEFTA-e. Ukupno gledano, razina povezanosti trgovine sa EU i dalje je visoka. Iako je zabiljeen stanoviti napredak glede slobodnog kretanja roba nije uspostavljena razvojna strategija za infrastrukturu kvaliteta u cjelini kao i mehanizam horizontalne koordinacije. Ostvaren je odreeni napredak po pitanju standardizacije. Takoer, usvojena je Strategija za nadzor nad tritem neprehrambenih potroakih proizvoda za razdoblje 2011.-2015. Biljee se pomaci u oblasti mjeriteljstva, akreditracije, ocjenjivanja usklaenosti te zatite potroaa. Nedostaje zakonski okvir koji e biti usklaen sa horizontalnim acquis-em ali i za nastavak preuzimanja steevina koje se odnose na pojedinane proizvode. Zakljuno, neophodni su golemi koraci u cilju postizanja potpuno funkcionalnog jedinstvenog ekonomskog prostora. Poptuno izostaje napredak po pitanju kretanja osoba prije svega zbog razlika u radnom zakonodavstvu i sustavima socijalne sigurnosti izmeu entieta ali i izmeu upanija. Dakle, to je prepreka kretanju radnika unutar drave. Takoer nije postignut napredak glede slobode pruanja usluga dok se u oblasti pruanja financijskih usluga biljei odreeni pomak. Republika Srpska je izmjenila i dopunila Zakon o Agenciji za bankarstvo kako bi proirila regulatorne i

nadzorne funkcije te uspostavila Ombudsmana za financijske usluge dok Federacija BiH nije usvojila izmjene i dopune zakona o Agenciji za bankarstvo, Zakona o bankama i Mikrokreditnim organizacijama kako bi ih uskladila sa Zakonom o spreavanju pranja novca. Dakle nisu provedene preporuke Bazelskog odbora za superviziju banaka. U stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora za usluge osiguranja postignut je mali napredak.

69

7. SEKTORSKE POLITIKE
7.1. Slobodno kretanje kapitala, carine i porezi
I u ovoj oblasti su uoljive zakonodavne razlike meu entietima. Republika Srpska je izmjenila i dopunila Zakon o stranim ulaganjima koji je na taj nain usklaen sa dravnim zakonom. Dakle napravljena je daljnja liberalizacija ulaganja u vojnu industriju, skraeni rokovi i smanjeni administrativni

postupci. No zanimljivo je da su strana ulaganja u oblasti bankarstva dosegla 85 posto dok trita kapitala u BiH nisu u potpunosti funkcionalna. Dakle, pripreme u oblasti slobodnog kretanja kapitala su blago napredovale, potrebni su daljnji napori u usklaivanju privatizaciji dravnih poduzea. Postignut je zadovoljavajui ali i neujednaen napredak u oblasti carina. Tarifa je u potpunosti usklaena s Kombiniranom nomenklaturom EU za 2011. Sukladno Privremenom sporazumu koriste se pravila o podrijetlu proizvoda. Carinske kontrole nisu u potpunosti uinkovite iako su este. Uprava za neizravno oporezivanje radi dobrim kapacitetom i ima obueno osoblje. Porez na dodanu vrijednost u BiH obraunava se po jedinstvenoj stopi od 17%. No, este su porezne utaje i druge malverzacije vezane glede uvoza i izbjegavanja plaanja poreza. Sudovi su pretrpani predmetima vezanima za porezne utaje i openito gledano iroko je rasprostranjen kriminal, verc i korupcija. Mali napredak postignut je glede administrativne i operativne sposobnosti jer je prije svega potrebno dodatno ojaati strukturu Uprave za neizravno oporezivanje. Zakon o konkurenciji usklaen je s acquis-em, meutim potrebna je nova dopuna. Konkurencijsko vijee BiH djeluje na spreavanju dominantnog poloaja i na spajanju. Donijelo je pet antitrustovskih odluka i trinaest odluka o spajanju te izreklo kazni u iznosu oko 50 tisua eura tvrtkama koje su prekrile pravila trinog natjecanja. Ukupno gledano, pripreme u oblasti konkurencije su u ranoj fazi. Takoer, kad je u pitanju dravna pomo neznatan je napredak prije svega to BiH unato jasnim preporukama iz Brisela nije usvojila Zakon o dravnoj pomoi, nema transparentnosti kad je u pitanju dravna pomo te nije uspostavljeno tijelo za nadzor dravne pomoi u skladu s Privremenim sporazumom o pristupanju.
70

s acquis-em dok je dolo do zastoja u

Kad su u pitanju javne nabavke Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak propisan sukladan acquis-u. Politiki utjecaji na sustav javnih nabavki su i dalje jaki. Vlasti na razliitim razinama sklone su zloporabi. Vrlo este su pojave namjetanja tendera ili se na druge naine pogoduje prilikom procesa javnih nabavki. Provedba Strategije razvoja sustava javnih nabavki 2010.2015. odgoena je. Upravljanje javnim sredstvima i njihovo troenje jedan su od najpouzdanijih izvora financiranja politikih subjekata pored Zakona o financiranju stranaka. To je osobito izraeno u razdobljima priprema za izbore kad se kroz razne fondove iz kasa javnih poduzea isisavaju novci za predizborne kampanje i druge svrhe. ceoma je lo sustav nadzora. Takoer, odredbe o javno-privatnom partnerstvu i koncesiji usluga i radova na svim razinama ne jame transparentne i konkurentne postupke niti neovisnu reviziju postupaka s acquis-em.78Dakle, Bosna i Hercegovina je na podruju javnih nabavki ostvarila zanemariv napredak i u ranoj je fazi.

7.2. Obrazovanje i istraivanje

Ono to posebno optereuje bosankohercegovake prilike i zbog ega vlada ozbiljna zabrinutost EU jest razdvajanje prema nacionalnoj pripadnosti u javnim kolama.79 U Federaciji BiH nema napretka u usklaivanju zakona u strunom obrazovanju i obuci s okvirnim zakonom pojedini kantoni kasne s novim zakonodavstvom. Dravna vlada usvojila je koncept Osnove kvalifikacijskog okvira koji definira kvalifikacije na osnovi rezultata uenja za sve kvalifikacije u Bosni i Hercegovini. No, naniim razinama nisu napravljeni pomaci ili vrlo su mali kako bi se to primjenilo. Problem je i nepostojanja okvirnog zakona o priznanju kvalifikacija koje su u skladu s Lisabonskom konvencijom o priznavanju i obrazovanju odraslih kao i nepostojanje usklaenih postupaka za priznavanje kvalifikacija steenih u inozemstvu. Dakle, ukratko, mali napredak u oblasti obrazovanja. Glede kulture, Bosna i Hercegovina biljei stanoviti napredak u procesu. Sudjelje u Programu Kultura te u suradnji
78 79

s UNESCO-om i Milenijskim

Izvjee o napretku u 2011. godini; Strategija proirenja i kljuni izazovi 2011. -2012.) Politiki kriteriji-Ljudska prava i zatita manjina)

71

razvojnim ciljevima UN-a ojaana je Dravna komisija za suradnju s om UNovom specijaliziranom organizacijom pri Ministrastvu civilnih poslova. Takoer, biljei se odreeni napredak u oblasti istraivanja i politike inovacija. Provoenje dravne Strategije razvitka malih i srednjih poduzea je zanemarivo. Postignut je tek mali napredak glede industrijske politike. Entiteti su industrijske politike djelovanja zasnovane na akcijskim planovima. Uveden su mjere za stimuliranje izvoza i ouvanja razine zaposlenosti u sektorima na koje je utjecala ekonomska kriza. vezano za mala i srednja poduzea, postignut je kao i gotovo svim oblastima, mali napredak. Potrebno je zavriti Strategiju unapreenja izvoza sa Strategijom razvoja i Strategijom socijalne ukljuenosti. Biljei se zadovoljavajui napredak u oblasti turizma u BiH. Dakle, rijeju, Bosna i Hercegovina je na planu industrijske politike i malih i srednjih poduzea u poetnoj fazi.

7.3. Poljoprivreda i ribarstvo

U Bosni i Hercegovini je usvojeno zakonodavstvo koje se odnosi na poljoprivredu, prehranu i ruralni razvitak. Ipak potrebno je usvojiti dravnu Strategiju ruralnog razvoja i zakon o vinu. Vlada neusklaenost entitetskih i dravne razine kad su u pitanju Akcijski planovi za harmonizaciju poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvitka. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa nadleno je za donoenje politika razvoja poljoprivrede. Koordinacija politika ruralnog razvitka je slaba. Nema napretka u pripremama za Instrument za pretpristupnu pomo za ruralni razvitak (IPARD). Takoer, samo formalno je osnovan ured koji jo nije u funkciji koji bi trebao koordinirati sustav plaanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvitku. Iako je izmjenjen i dopunjen Zakon o novanoj ptpori poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvitku Federacije BiH, zbog nedostatka strategije ruralnog razvitka subvencije za proizvode vie imaju oblik financijske pomoi nego razvojnih mjera. Nedefinirana je politika dodjele subvencija koje su zasnovane na proizvodnji te nisu usklaene s vrstama mjera poljoprivredne politike EU. Konkurentnost u oblasti poljoprivrede je mala kao i u granama preraivake industrije vezane za poljoprivrednu proizvodnju, a dodatno oteava to to su entitetski prorauni za poljoprivredu veoma niski. Takoer, mali je napredak postignut po pitanju sigurnosti hrane.
72

Isto se odnosi i na oblast ribarstva. ne postoje zakoni koji bi ibli usklaeni s normama EU. Uvoz ribe i ribljih proizvoda po koliini i kvaliteti iz EU je smanjen, a izvoz blago povean. U sektoru ribarstva nadlenosti su podijeljene.

7.4.Ekologija i ivotna sredina

U Bosni i Hercegovini, upozorava se u izvjeima, nedostaje okvirni zakon o ivotnoj sredini. Preuzimanje direktive o stratekoj procjeni ivotne sredine u poetnoj je fazi. Mora se u potpunosti provesti Direktiva o stratekoj procjeni utjecaja na ivotnu sredinu. Razlozi za zabrinutost pronalaze se u veoma looj kvaliteti podataka o ivotnoj sredini. Takoer, potrebnim se dri sudjelovanje civilnog sektora u procesu izrade zakonodavnog okvira. Takoer, nije evidentiran napredak glede kvalitete zraka. Entiteti su usvojili strategije integrirane ivotne sredine i zatite zraka ali ne postoje sustavi za praenje te kvalitete. Isto tako malo je napravljeno pomaka u upravljanju otpadom. Unato nekim odredbama i dokumentima sugerira se daljnji razvoj infrastrukture za upravljanje otpadom. Ne postoje organizacije za povrat ambalanog otpada to i dalje predstavlja problem niti postoje sustavi za recikliranje otpada, dakle ukupno gledano BiH se suoava s jednim od najzahtjevnijih izazova kako bi se uskladila sa acquis-om. Po pitanju zatite voda ne postoji najvei dio zakonodavstva, a isto se odnosi i na zatitu prirode premda je BiH usvojila Strategiju o biodiverzitetu. Glede klimatskih promjena ne zapaaju se nikakvi pomaci u opoj politici djelovanja. Tako unato ratifikaciji Beke konvencije o zatiti ozonskog omotaa, a kako bi mogla preuzeti acquis, BiH mora napraviti pomak k ciljevima za smanjenje odnosno ogranienje staklenikih plinova.

7.5. Transportna politika i energija

Bosna i Hercegovina aktivno sudjeluje u provedbi Memoranduma o razumijevanju o razvitku glavne regionalne transportne mree Jugoistone Europe. Ostvaren je napredak u oblasti transeuropskih transportnih mrea. Takoer primjenjuje se i prati plan 2011.-2015. Transportnog opservatorija za Jugistonu Europu. Izgradnja Paneuropskog koridora 5C je nastvaljena. Napredak se biljei u putonm i eljeznikom transportu. Regulatorni odbor eljeznica Bosne i Hercegovine izdao je licence i izradio proise o eljeznicama
73

sukladno acquis-u. Dobar napredak postignut je u zranom prometu dok pomak neujednaen u unutarnjim plovnim putevima. to se tie energije neujednaen napredak je postignut glede zaliha nafte i sigurnosti opskrbe. Nije proveden acquis Energetske zajednice o opskrbe naftom i eketrinom energijom a ne postoje slubeni podaci o razinama nafte u zemlji te je potrebno usvojiti dravnu strategiju energetskog razvitka. ime bi se rijeilo pitanje sigurnosti opskrbe naftom, plinom i elektrinom energijom. Naalost, entiteti nemaju istu razinu usklaenosti kriterija i zajednikog pristupa prioritetima ulaganja. Trba napraviti sveobuhvatan pregled zakonodavstva iz oblasti elektrine energije na razliitim razinama kako bi se mogalo uskladiti s acquis-om. Dodue u Federaciji postoji novi zakon o elektrinoj energiji ali postojei zakoni ne omoguavaju uinkovit ravoj veleprodajnog konkurentskog trita. Nema napretka glede energetske efikasnosti jer je dodatno odgoena izrada dravnog akcijskog plana. Neto je povoljnija situacija s napretkom glede obnovljivih izvora energije. Drava, odnosno enetiteti su uveli poticaje za proizvoae energije koji koriste obnovljive izvore. Sugerira se kako je potrebno da Bosna i Hercegovina mora unaprijediti udjel obnoviljivih izvora energije u potronji energije u zemlji te poticati potronju biogoriva u transportu. Dakle, ukupno gledano BiH pripreme u oblasti energije su u ranoj fazi. Zemlja mora ispuniti zahtjeve ugovora o Energetskoj zajednici, treba uspostaviti funkcionalno poduzee za prijenos i ntegrirano energetsko trite, izraditi sveobuhvatnu energetsku strategiju ukljuujui promociju energetske efikasnosti i energije iz obnovljivih izvora. Takoer, treba preuzeti acquis iz oblasti nuklearne sigurnosti i zatite od zraenja.

7.6. Informacijsko drutvo i mediji

U oblasti elektronskih komunikacija i informacijskih tehnologija postignut je dobar ali neujednaen napredak, podvai dio analize Izvjea. Zakon o komunikacijama u velikoj je mjeri zasnovan na na regulatornom okviru EU iz 1998. godine. i dijelom na okviru iz 2002. godine. Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) objavila je uputstva za otklanjanje zapreka ulasku na trite, meutim izmjeane nadlenosti drave i entieta oteavaju usklaivanje zakonodavstva s regulatornim okvirom EU. Trini udio tri postojea operatera koji su de facto nacionalnog karaktera i dio su nasljea nacionalih
74

podijeljenosti je 85 posto za dolazni i odalzni meunarodni promet, a na unutarnji promet otpada 98 posto. U zemljopisnim podrujima koje pokrivaju imaju apsolutni monopol. U ukupnim prihodima od usluga trini udio ta tri operatera imaju 90 posto. Mobilnim operaterima omogueno je koritenje GSM spektra za pruanje usluga tree generacije mobilnih telekomunikacija (3G). U oblasti pruanja usluga informacijskog drutva nema napretka. Potreban je dravni zakon o agenciji za razvitak informacijskog drutva. neto je bolja slika u oblasti audiovizualne politike i medija. Tek djelomino su preuzete Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama. Ratificirana je Europska konvencija o zatiti audio-vizualnog nasljea. Potrebni su dodatni pravni instrumenti ugradnju preostalih odredbi Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama. Entitetski zakoni o javnom emitiranju nisu u skladu s dravnim. Neophodan je novi statut Javnog Radiotelevizijskog servisa. Ukupno gledano, pripreme u oblasti informacijskog drutva i medija sporo napreduju.

7.7. Financijska kontrola i statistika

Postignut je ogranieni napredak u oblasti financijske kontrole. I na dravnoj i na entitetskoj razini postoje sredinje harmonizacijske jedinice, a napreduje se i u uvoenju javne interne financijske kontrole. Generalno gledano, spor je napredak u oblasti financijske kontrole, a ono to je takoer problematino jest pitanje neovisnosti dravnog Ured za reviziju. I u oblasti statistike neznatan je napredak. Statistika infrastruktura je nerazvijena. Loa je kvaliteta poslovne statistike, makro-ekonomske statistike i statistike o vanjskoj trgovini. Odreeni napredak biljei se u sektorskoj statistici. Kao jedan od osnovnih uvjeta za nastavak pregovora s EU, odnosno reaktiviranja SSP-ja jest popis stanovnitva. To je u Bosni i Hercegovini izrazito politiko pitanje. Zakon o popisu stanovnitva nije usvojen i to je glavna zapreka provedbi popisa iako su tehnike pripreme za probni popis napredovale. Takoer, proveden je i probni poljoprivredni popis. Ukupno gledano, pripreme u oblasti statistike umjereno su napredovale.

75

7.3. Pravda, soboda i sigurnost-vize, upravljanje granicama, azil i migracije

Nakon deg pregovaranja, mukotrpnih djelomino provedenih reformi Europska je unija ukinula vizni reim za graane Bosne i Hercegovine 15. prosinca 2010. godine. Vizna liberalizacija primjenjuje se na one koji koji posjeduju biometrijske putovnice i koji putuju u shengensku zonu. Pozitivne i negativne liste usklaene u sa listama EU. na takav potez EU se odluila nakon neto uoljivijeg napretka po pitanju pravde, slobode i sigurnosti te ispunjavanja posebnih uvjeta navedenih u mapi puta za viznu liberalizaciju. Iako veliki broj onih koji putuju potuju bezvizna pravila, uspostavljen je mehanizam za praenje kretaanja nakon liberalizacije jer je povean broj onih koji trae azil. U kolovozu 2012. godine oko stotinu osoba podrijetlom iz Bosne i Hercegoivne vraeno je iz skandinaavskih zemalja zbog nepridravanja bezviznih pravila, raznih zloporaba i traenja azila. Zakljuno, BiH nastavlja ispunjavati obveze iz vizne politike. Ostvaren je napredak u podruju upravljanja granicama. Veina propisa koja se odnosi na integrirano upravljanje granicama (IUG) uglavnom je zasnovana na relevantnom acquis-u. Usvojeni su propisi kojima se provodi Zakon o graninoj kontroli. Komisija za integrirano upravljanje granicama osnovala je zajedniko radno tijelo kojeg ine lanovi institucija ukljueni u IUG ija je zadaa provedba sporazuma o meusobnoj suradnji. Usvojena je revidirana Strategija integriranog upravljanja granicama kao i odgovarajui akcijski plan. Komisija za integrirano upravljanje granicama odobrila je analizu kretanja ljudi i roba preko graninih prelaza. Cilj analize je da slui kao jedan od pokazatelja za utvrivanje prioritetnih graninih prelaza. eka se da institucije koje su ukljuene u integrirano upravljanje granicama usvoje prirunik za rad na graninim prelazima. U toku je uspostavljanje veze izmeu Zajednikog centra za analizu rizika i baza podataka nadlenih agencija. Infrastruktura na postojeim graninim prelazima je dodatno poboljana, posebno u pogledu nadzora i opreme. BiH i Hrvatska su dogovorile uspostavljanje dva inspekcijska granina prelaza na zajednikoj granici. Od 55 graninih prelaza za meunarodnipromet 29 prelaza je opremljeno video
76

nadzorom. Od ovog broja 49 graninih prelaza opremljeno je itaima za biometrijske putovnice i povezano na integrirani sustav nadzora graninih prelaza u dravi (CSBC) te sa svim organizacijskim jedinicama granine policije. Trenutano se razvija nova unaprijeena aplikacija za integrirani sustav CSBC-a i u tijeku je njeno testiranje. Povean je broj zajednikih patrola sa susjednim zemljama, to je rezultiralo smanjenjem broja ilegalnih prelazaka preko granice. Zabiljeeni su ilegalni prelasci preko granice s Crnom Gorom. Primjenjuje se prirunik za zajednike granine patrole na granici izmeu Bosne i Hercegovine i Srbije. Ipak, i dalje je potrebno finalizirati sporazum o oznaavanju granice sa Crnom Gorom. Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska su zapoele proces revidiranja bilateralnih sporazuma koji se tiu graninih prelaza izmeu dviju zemalja. Provedba radnih sporazuma sa Frontex-om dobro napreduje i Bosna i Hercegovina uestvuje u mrei za analizu rizika za Zapadni Balkan. No, pitanje granice jo je uvijek jedno otvorenih bilateralnih pitanja izmeu BiH i Hrvatske. Postignut je ogranieni napredak u pogledu upravljanja graninim prijelazima i njihovog odravanja. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) mora usvojiti izmjene i dopune internog pravilnika Uprave potrebne kako bi se poveao broj radnih mjesta za upravljanje i odravanje graninih prelaza. Sveukupno gledano, pripreme Bosne i Hercegovine u oblasti upravljanja granicama napreduju. Snage je potrebno usmjeriti u pravcu poboljanja upravljanja graninim prelazima i njihovog odravanja. Zabiljeen je i odreeni napredak u oblasti azila. Bosna i Hercegovina provodi Zakon iz 2008. o kretanju i boravku stranaca i azilu i Akcijski plan za azil i migracije. Sektor za azil Ministarstva sigurnosti je skoro u potpunosti popunjen te mu je pruena odgovarajua obuka. U potpunosti se koristi modul za azil u informacijskom sistemu za migracije (IMS). Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice povezano je na informacijski sistem za migracije IMS i primjena tog sistema se trenutno iri. Privremeni centar za azilante u Rakovici ima 13 uposlenih i u njemu je smjeteno 27 azilanata. Meutim, potrebno je finalizirati novu strategiju u oblasti migracija i azila i odgovarajui akcioni plan. Broj zahtjeva za azil u 2010. je smanjen na 31 (38 osoba) u poreenju sa 32 zahtjeva (71 osoba) koliko ih je bilo u 2009. godini. U 2010. Ministarstvo

77

sigurnosti BiH odbilo je 152 zahtjeva za azil. U prvih osam mjeseci 2011. registrirana su 24 nova zahtjeva za azil. Osobe kojima je odbijen zahtjev za azil, preseljene su ili dobrovoljno vraene u svoju zemlju. U okviru Programa pomoi dobrovoljnog povratka registrirano je 409 nezakonitih migranata u tijeku 2010. i 107 tijekom prvih est mjeseci 2011. godine. Sveukupno gledano, sustav za azil i meunarodnu zatitu u Bosni i Hercegovini dobro napreduje. Potrebni su dodatni ljudski i finansijski resursi kako bi se jamila poptuna uinkovtost sustava. Dobar napredak je postignut u oblasti migracija. Operativan je Centar za privremeni pritvor nezakonitih imigranata. Ministarstvo sigurnosti BiH i Sluba za poslove sa strancima finansiraju ovaj Centar i upravljaju njime. Bosna i Hercegovina je nastavila ulagati napore kako bi zakljuila sporazume o readmisiji sa zemljama koje nisu lanice EU. Nastavljeni su bilateralni pregovori sa sjeverno-afrikim dravama, a finaliziran je tekst sporazuma sa Turskom. Meutim, jo uvijek nije potpisan sporazum o readmisiji. Strategija za reintegraciju povratnika se tek treba provesti. Potekoe u pogledu ekonomske reintegracije, pristupa zdravstvenoj zatiti, socijalnoj zatiti, penzijama i zapoljavanju za manjinske povratnike su glavne prepreke odrivom povratku i lokalnoj integraciji. (vidi Politiki kriteriji 2.2 Ljudska prava i zatita manjina). Dolo je do pada broja presretanja u pokuaju nezakonitog prelaska granice. U 2010. godini ukupno 322 osobe su presretnute dok su pokuavale ilegalno ui ili izai iz zemlje, u poreenju sa brojem od 381 osobe u 2009. U prvoj polovini 2011. je presretnuto 159 ljudi, to predstavlja poveanje od 11,2 % u poreenju sa istim periodom u 2010. Sluba za poslove sa strancima je poboljala svoje administrativne kapacitete i poveala razinu suradnje sa drugim tijelima za provedbu zakona. Sluba u potpunosti koristi Informacijski sistem o migracijama (ISM) i omoguila je pristup svojim bazama podataka relevantnim agencijama na svim razinama. U 2010. Koordinacijsko tijelo za praenje provedbe Strategije u oblasti imigracija i azila i Akcijskog plana unaprijedilo je suradnju izmeu nadlenih tijela i objavilo svoje godinje izvjee za 2010. Pri dravnom Ministarstvu sigurnosti uspostavljena je Sluba za nadzor nad migracijskim tokovima. Objavljen je
78

trei Migracijski profil Bosne i Hercegovine. Za statistike izvjetaje za Migracijski profil koristi se ISM. Kako bi se uspostavio mehanizam za prikupljanje podataka o migracijama u skladu sa propisima EUROSTAT-a osnovana je radna grupa od predstavnika sa dravnog i sa nivoa entiteta. Ipak, jo uvijek je potrebno uspostaviti nadzor nad migracijskim tokovima. Zakonodavstvo Bosne i Hercegovine o legalnim migracijama obuhvata pravila o pravu na spajanje porodica, dugoroni boravak i uslove prijema dravljana treih zemalja u svrhu studiranja. Sveukupno gledano, pripreme zemlje u oblasti migracija su napredovale. Dodatno je unaprijeen nadzor nad migracijskim tokovima i meuinstitucionalna saradnja. Veoma mali napredak je postignut u borbi protiv pranja novca. Provoenje strategije i akcijskog plana za spreavanje pranja novca i financiranja teroristikih aktivnosti u Bosni i Hercegovini je i dalje ogranieno. Postojee odredbe u pravnom okviru koje se odnose na zapljenu se ne provode u potpunosti, a oduzimanje imovine steene putem kriminalnih radnji u itavoj dravi je i dalje na niskoj razini. Nedostaju strukture za upravljanje i odravanje oduzete imovine. Parlament jo uvijek nije usvojio Izmjene i dopune zakona o spreavanju pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti, koje se odnose na nedostatke utvrene u evaluacijskom izvjetaju MONEYVAL-a i koje sadre mjere za transformaciju Finansijskoobavjetajnog odjela, koji je trenutno u sastavu dravne Agencije za istrage i zatitu, u posebnu upravnu agenciju. Veina izvjetaja o transakcijama dolaze iz bankarskog sektora. Nisu napravljene znaajne promjene u strukturi izvjetavanja, metodologiji i primijenjenim analizama. Jo uvijek ne postoje izvjetaji i preporuke za osobe koje e direktno koristiti elektronski proces izvjetavanja za sve izvjetaje o sumnjivim transakcijama. Smanjio se broj izvjetaja o transakcijama iznad praga. Sveukupno gledano, Bosna i Hercegovina je u ranom stadiju provoenja politike o spreavanju i borbi protiv finansijskog kriminala. Njeni ciljevi u oblasti borbe protiv pranja novca zahtijevaju znaajne napore. Provoenje odgovarajue strategije i akcionog plana je i dalje slabo. Nerijeeno pitanje institucionalnog poloaja Finansijsko-obavjetajnog odjela i dalje slabi djelovanje Bosne i Hercegovine u ovim oblastima.
79

Postignut je mali napredak u borbi protiv zloporabe droge. Bosna i Hercegovina je i dalje tranzitna zemlja za meunarodnu trgovinu narkoticima. Organizirane kriminalne grupe povezane s trgovinom drogom nastavljaju djelovati na itavom teritoriju. Lokalna potronja droga je i dalje relativno niska u odnosu na druge europske zemlje. Agencije za provoenje zakona su poboljale suradnju sa zemljama u regiji, to je rezultiralo sa boljim i brim protokom informacija. Bosna i Hercegovina je nastavila sa unapreenjem meunarodne suradnje, te je redovito podnosila izvjea Meunarodnom odboru za kontrolu narkotika. Meutim podnoenje izvjetaja Evropskom centru za monitoring nad drogama i ovisnosti o drogama (EMCDDA) u skladu sa zahtijevanim standardima je dalje problem. Provoenje Dravne strategije nadzora nad opojnim drogama, sprjeavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini 2009. 2013. i Dravnog akcijskog plana za borbu protiv zloporabe opojnih droga je i dalje na veoma niskoj razini. Nedostaje mehanizam za koordinaciju provoenja, budui da jo uvijek nije osnovan dravni ured za droge predvien u strategiji i akcijskom planu. Koordinacija izmeu razliitih agencija za provoenje zakona jo uvijek je svedena na pojedinane sluajeve. Nedostaje efektivno sudsko procesuiranje i politika odvraanja od kriminalnih djela. Sveukupno gledano, Bosna i Hercegovina je i dalje u ranom stadiju borbe protiv trgovine drogom, kao i poduzimanja uinkovitih aktivnosti u cilju smanjenja potranje za drogom. Bez osnivanja ureda za droge, institucionalni kapaciteti za koordinaciju i sustavno provoenje okvirne politike je i dalje slab. Rad agencija za provoenje zakona u borbi protiv trgovine drogom i dalje je neujednaen na cijeloj teritoriji drave. Postignut je odreeni napredak u oblasti policije. Polako napreduje provoenje zakona o reformi policije. Agencije i odbori za reformu policije su postali operativni. Za vrijeme perioda izvjetavanja Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je u vie navrata ojaana. Usvojene su izmjene i dopune dravnog Zakona o policijskim slubenicima, ukljuujui i produenje prelaznih odredbi za zapoljavanje aktivnih policijskih slubenika u dravnim policijskim tijelima. To omoguava Direkciji za koordinaciju policijskih tijela da zapoljava visoko-rangirane policijske slubenike iz drugih policijskih agencija. U sastavu Direkcije za koordinaciju policijskih tijela je ve bio Ured
80

za suradnju sa Interpolom, a sada je i Odjel za zatitu lica i objekata, koji je prethodno bio u sastavu Dravne agencije za istragu i zatitu (SIPA). Koriste se specijalne istrane mjere i u potpunosti je funkcionalan sustav za presretanje telekomunikacija, ukljuujui i regionalne stanice za prislukivanje. Nastavljene su pripreme za uspostavljanje sistema razmjene podataka izmeu policije i tuitelja.Mapa puta za operativni sporazum je podnesena Europol-u na procjenu. Komunikacijska veza sa Europol-om jo uvijek nije operativna. Razmjena obavjetajnih podataka izmeu agencija za provoenje zakona je i dalje slaba. Od ukupno 200 sluajeva koje je zaprimio Odbor za albe graana na rad policijskih slubenika u policijskim tijelima BiH, nijedan nije rezultirao disciplinskim sankcijama. Bosna i Hercegovina je postigla odreeni napredak u oblasti policije, iako neujednaen. Institucije koje su nastale zakonima o reformi policije su se sporo uspostavljale. Nedostatak institucionalne suradnje izmeu svih agencija za provoenje zakona i ograniene strateke smjernice su i dalje izazovi u postizanju efikasnijeg voenja politike.

81

8. BORBA PROTIV ORGANIZIRANOG KRIMINALA I TERORIZMA

Postignut je mali napredak u borbi protiv organiziranog kriminala. Mree organiziranog kriminala nastavljaju djelovati u itavoj Bosni i Hercegovini i imaju negativan uticaj na politike strukture i ekonomiju. Bez obzira na to, brojne operacije velikih razmjera su uspjeno izvedene, zahvaljujui suradnji izmeu razliitih agencija za provoenje zakona. Nastavljeno je provoenje Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv organiziranog kriminala 2009. 2012. Meutim, nedostatak odgovarajuih resursa ograniava njenu uinkovitost. Dolo je do malog porasta specijalnih istranih mjera. Poele su se uklanjati pravne i institucionalne prepreke sustavnijem pristupu. Vijee ministara BiH je usvojilo odluku kojom se dozvoljava uspostavljanje mree policijskih asnika za vezu u susjednim zemljama, sa Europol-om i u nekim dravama EU. Svrha ove mree je da se poboljaju meunarodna suradnja i razmjena informacija koje se odnose na borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, suradnja s Interpolom to proistjee iz obveza u alnstvu SECI.80 Potrebno je usvojiti nekoliko zakonodavnih mjera. Bosna i Hercegovina nije potpisnica Konvencije Vijea Evrope o meunarodnom vaenju krivinih presuda, ni Dodatnog protokola Konvencije Vijea Evrope o transferu osuenih osoba. Zakonodavstvo BiH nije usklaeno sa Konvencijom Vijea Evrope o cyber kriminalu. Provoenje Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka je i dalje nedovoljno. Pravni okvir za zapljenu imovine nije potpuno proveden, a oduzimanje imovine steene kriminalnim radnjama je i dalje neujednaeno na itavoj teritoriji drave. Nedostaju uinkovite strukture za upravljanje oduzetom imovinom i njeno odravanje (vidi 4.3.2. Pranje novca).

80

Sporazum o suradnji na prevenciji i borbi protiv prekograninog kriminala s Poveljom o osnivanju Regionalnog SECI centra za borbu protiv prekograninog kriminala u Jugoistonoj Europi.

82

Saradnja izmeu policije i tuitelja je i dalje slaba. Specijalizacija tuitelja i sudaca na predmetima organiziranog kriminala je nejednaka i potrebno ju je dodatno ojaati, naroito u entitetima. Potrebno je provesti Memorandum o razumijevanju o osnivanju tijela za koordinaciju provoenja meunarodnog prava koji su potpisali Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA), Granina policija, Ministarstvo unutranjih poslova Republike Srpske, Federalna uprava policije, Policija Brko Distrikta i Indirektna uprava za oporezivanje. Bosna i Hercegovina je u ranom stupnju rjeavanja pitanja u oblasti borbe protiv organiziranog kriminala. Nedostaju uinkoviti, odrivi i institucionalizirani mehanizmi za saradnju izmeu razliitih agencija za provoenje zakona. Strateka koordinacija i postavljanje prioriteta u borbi protiv organiziranog kriminala je i dalje sporadina. Moe se izvijestiti o odreenom napretku u borbi protiv trgovine ljudima. Nastavljeno je sa provoenjem odgovarajueg akcionog plana. Dravni Krivini zakon koji se odnosi na trgovinu ljudima je potpuno u skladu sa meunarodnim standardima.Smanjio se broj identificiranih rtava trgovine ljudima, kao i broj istraga s tim u vezi. To je, pak, u skladu sa regionalnim trendom. Najvei dio trgovine ljudima se odvijao u oblasti rada. Da bi se rijeio problem trgovine djecom radi prosjaenja, Bosna i Hercegovina je organizirala aktivnosti protiv izrabljivaa djece, u koje su bila ukljuena razliita tijela u zemlji. Meutim, Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja porijekla, tranzita i destinacije u trgovini enama i djevojkama. Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima u sastavu Ureda dravnog koordinatora i baza podataka o rtvama trgovine ljudima nisu u potpunosti operativni. Manjkavosti u identifikaciji rtava trgovine su i dalje predmet ozbiljne zabrinutosti. Ne postoji proaktivni pristup za identifikaciju rtava. Potrebno je rijeiti pitanje neregistriranih rtava trgovine ljudima. Provoenje Dravnog akcijskog plana za borbu protiv trgovine ljudima se najvie financira putem donacija i stoga nije odrivo. Dakle, Bosna i Hercegovina je i dalje u ranom stadiju borbe protiv trgovine ljudima. Postignut je odreeni napredak u borbi protiv terorizma. Pripremljen je Pravilnik o provoenju restriktivnih mjera uspostavljenih Rezolucijom Vijea sigurnosti UN-a koje se odnose na osobe i pravna lica povezana sa Osama Bin
83

Ladenom, mreom Al-Qaide i talibanima. To omoguava provoenje Zakona o restriktivnim mjerama u pogledu terorizma i finansiranja terorizma. Ponovo je osnovana Zajednika radna grupa za borbu protiv terorizma sainjena od predstavnika Tuilatva i osam policijskih agencija. Unutar te radne grupe uspostavljena je operativna radna grupa. Revidirano je zakonodavstvo koje se odnosi na terorizam. Meutim, i dalje je potrebno usvojiti izmjenu Zakona o zatiti tajnih podataka koja osigurava da zakon bude u skladu sa relevantnim standardima EU i predvia provoenje bilateralnog sporazuma o sigurnosti. I dalje je potrebno ojaati razinu provoenja Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma. Sveukupno gledano, Bosna i Hercegovina ostaje u ranom stadiju borbe protiv terorizma. Potrebni su praktini napori u borbi protiv financiranja terorizma.

8.1. Zatita osobnih podataka

Postignut je izvjesni napredak u oblasti zatite osobnih podataka. Predstavniki dom je usvojio izmjene i dopune Zakona o zatiti osobnih podataka u cilju daljeg usklaivanja zakona sa relevantnim acquis-em. Bitni elementi ovog zakona ukljuuju priznavanje slubenika za unutranju zatitu podataka, ureenje podataka iz bive Jugoslavije i budue korake ka provoenju pravnih zahtjeva koji se odnose na nezavisnost povjerenika za zatitu podataka.81 Drava je ratificirala Konvenciju Vijea Evrope za zatitu pojedinaca u pogledu automatskog procesuiranja linih podataka. Broj zaposlenih u Agenciji za zatitu linih podataka je povean, tako da u Agenciji sada radi treina od planiranog broja zaposlenih, i ona je sve sposobnija za rjeavanje prioriteta. Meutim, zakoni i provedbeno zakonodavstvo u razliitim sektorima se i dalje mora uskladiti sa zahtjevima EU vezanim za zatitu podataka. Pravila Vijea ministara za uee Agencije za zatitu osobnih podataka u relevantnim zakonodavnim procesima nisu zadovoljavajua. Princip namjenske upotrebe i podzakonski propisi za zatitu podataka u policiji i dalje nisu u potpunosti provedeni. Zakon o zatiti osobnih podataka se ne primjenjuje na Obavjetajno-sigurnosnu agenciju BiH.
81

Slubeni glasnik BiH, broj: 49/06 POGLAVLJE I. OPE ODREDBE ZAKON O ZATITI OSOBNIH PODATAKA

84

Sveukupno gledano, pripreme za zatitu osobnih podataka su i dalje u ranom stadiju. Potrebno je osigurati nezavisnost Agencije za zatitu osobnih podataka.

8.2. Regionalna pitanja i meunarodne obveze

Promatrai Europske komisije dre da je nastavljena provedba Daytonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Meutim, prema njihovom izvjeu politikim akcijama iz Republike Srpske esto se dovodi u pitanje teritorijalni integritet drave. U politikoj retorici apostrofiraju se specijalne veze sa Srbijom, a esti susreti srbijanskih dunosnika i onih iz Republike Srpske obiljeeni su izjavama o unapreenju suradnje dviju drava(?). Suradnja s Meunarodnim sudom za ratne zloine je zadovoljvajaua i u skladu s tim nastavljeno je procesuiranje ratnih zloina pred domaim sudovima. Uspostavljena je suradnja izmeu soduova i tuiteljstava BiH, Republike Hrvatske i Republike Srbije. na snazi su bilateralni sporazumi o uzajamnom izvrenju kazni u krivinim stvarima i izvrenju sudskih odluka. BiH je ispotivala Odluku Vijea o pruanju ope potpore Meunarodnom krivinom sudu. Meutim, i dalje je na snazi bilateralni sporazum iz 2003. godine o imunitetu sa SAD-om kojim se prua izuzee od jurisdikcije Meunarodnog kaznenog suda. To je u koliziji sa zajednikim stavovima EU o integritetu Rimskog statuta te vladajuim naelima EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu te se inzistira na usklaivanjem sa stajalitima EU po tom pitanju. Oito e Bosna i Hercegovina po mnogim, pa i po tom pitanju trebati mnogo pregovarakog umijea. Ono to je uvrijeena praksa jest da je regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi bitni dio procesa pribliavanja BiH Europskoj uniji. BiH aktivno sudjeluje u regionalnim inicijativama kroz Proces suradnje u jugoistonoj Europi, Regionalno vijee za suradnju sa sjeditem u Sarajevu, potom Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), Sporazum o energetskoj zajednici, Europski sporazum o zajednikom zranom prostoru i Strategiju EU za dunavsku regiju. Bilateralni odnosi sa drugim zemljama procesa proirenja su stabilni. Dakle, zakljuno, Bosna i Hercegovina ima zadovoljavajuu razinu suradnje sa zemljama regije i dobrosusjedskih odnosa meutim neophodni su snaniji napori kako bise

85

rijeila granina i imovinska pitanja te te stvorile pretpostavke i uklonile pravne zapreke za izruenje sa susjednim zemljama. Dakle, zastojem u provoenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju nastupila je blokada neophodnih reformi i preuzetih obveza Bosne i Hercegovine kako bi stekla status kandidata za lanstvo u Europskoj uniji. Dapae, s zaotravanjem politikih odnosa sve se vie javljaju miljenja iz vrlo relevantnih zapadnih krugova kako BiH prijete novi sukobi pa i sam opstanak zemlje. Te se teze podgrijavaju i u domaim politikim krugovima osobito iz Republike Srpske. ak ni uhienja najtraenijih osumnjienika za ratne zloine Radovana Karadia i Ratka Mladia i njihovo izruenje Haagu nisu, kako se oekivalo, pridonijela smirivanju strasti. Istina da je dolo do stanovitog unapreenja odnosa izmeu BiH i Srbije. No, nerijeena ustavna i nacionalna pitanja u podijeljenom drutvu kakvo je bosanskohercegovako i dalje su ispred stratekih, deklarativno oznaenih ciljeva, integracije u EU i NATO.

86

ZAKLJUAK
Bosna i Hercegovina u NATO-u i EU ili status quo

BiH je na neki nain u sreditu interesnih sfera velikih sila i novih okolnosti u meunarodnim odnosima u ovim dijelu svijeta. Rat u BiH poetkom 90-ih stoga je podloan razliitim tumaenjima. Za sve tri zaraene strane bio je obrambeni. Srbi smatraju da se branilo ugroeno srpstvo, muslimani da su branili Bosnu (i Hercegovinu) od dvostruke agresije, a Hrvati su branili sebe i svoje povijesne prostore. Prijepori iz tih vienja su i danas dijelom politikog diskursa. Meu nizom drugih tumaenja rata u BiH spominju se teze o vjerskom sukobu koji je, kako navodi Misha Glenny sve vie asimilirao znaajke vjerske borbe odreene trima velikim europskim vjeramarimokatolicizmom, istonim pravoslavljem i islamom, konfesionalnim nanosom carstava ije su granice kolidirale u Bosni! U pogledima na ratne dogaaje javljale su se i druge teorije koje su i taj sukom svrstale u ratove na razdjelnici i sukobe civilizacija.82 Bosna i Hercegovina je istodobno u dva paralelna procesa. Prvi je unutarnja (re)integracija i konsolidacija i drugi je proces put u euroatlanske integracije. Uzajamna uvjetovanost ta dva procesa je zadana. Zemlja ne moe ubrzati put u EU i NATO bez rjeenja unutarnjih pitanja i problema, a to nije u stanju sama bez vanjske pomoi, ponajprije europskog i amerikog angamana. Prije svega, BiH je konstruirana kao dravna zajednica voljom meunarodne zajednice.
83

Moe se pretpostaviti nekoliko modela vanjske intervencije:

-uz opi konsenzus svih drava lanica Vijea za provedbu mira u BiH za aktiviranje moi Visokog predstavnika, tzv. Bonske ovlasti koje omoguavaju nametanje rjeenja; -snani bilateralni angaman EU i SAD-a; -meunarodna konferencija koja se esto spominje kao Dayton 2; -snana diplomatska potpora domaim politikim akterima za postizanje konsenzusa u BiH o promjenama postojeeg ili donoenje novog ustava kojim bi se rijeila nacionalna i teritorijalna pitanja;

82

Samuel Huntington; Sukob civilizacija, Dinamika ratova na razdjelnici; str.333; IZVORI, Zagreb 1998.) 83 Kasapovi, Bosna i Hercegovina podijeljeno drutvo i nestabilna drava, 2006.)

87

Iskustva su pokazala da nametanje rjeenja nije dobar put za ureenje odnosa i napredak BiH. Izmjenama ustava potrebno je doi do rjeenja nacionalnog pitanja. Glavna zapreka nastavku napretka u EU je nerijeeno pitanje manjina (poznati sluaj Sejdi-Finci) i nepovoljan poloaj Hrvata kao treeg konstitutivnog naroda. Kontinuitet Republike Srpske vitalni je srpski interes i s druge strane snana funkcionalna (po mogunosti centralizirana) drava poeljan je koncept za Bonjake. Snaniji teritorijalni federalizam bez eksplicitne etnike komponente pristup je koji je bio prisutan diljem Europe. Federalna drava moe ispuniti sve imeprative...!84 Teritorijalni redizajn Bosne i Hercegovine uklonio bi sadanje asimetrino rjeenje, mogunosti majorizacije jednog naroda nad drugim, eliminirao potencijalne asimilacijske namjere i otvorio mogunost razvoja konsocijacijske demokracije. Odustajanje od nacionalnog ekskluzivizma na raun drugih uz politiku akomodacije (Kasapovi, 2006. 195.) u korist postizanja kompromisnih rjeenja namee se kao imperativ koegzistencije u BiH i uope njene egzistencije. Bosna i Hercegovina kao sloena drava, podijeljeno drutvo i zemlja pod meunarodnim patronatom ima tri mogunosti: -rijeiti unutarnja otvorena politika i nacionalna pitanja, modernizirati se i inkorporirati se u punopravno lanstvo u Europskoj uniji i NATO-u; -zadrati status quo kao nestabilna, nedovrena i neureena drava s trajnom politikom krizom i napetostima, kao podruje sigurnosnih rizika i potencijalnih sukoba; -raspasti se na tri nacionalno homogena teritorija od kojih bi najmanje dva (Srbi i Hrvati) eljeli pripojiti se Srbiji i Hrvatskoj dok bi Bonjacima ostalo tridesetak posto teritorija uz opasnost nastanka islamske dravice; Javljaju se i ideje o rjeenju po ciparskom modelu. S obzirom da je Daytonski sporazum entitetima dao obrise dravnosti ope politiko raspoloenje u Republici Srpskoj je protiv euroatlanskih integracija Bosne i Hercegovine dok je Federacija za ulazak drave u Europsku uniju i NATO. Euroskepticizam na jednoj te eurooptimizam na drugoj strani u javnom i politikom diskursu u Bosni i Hercegovini ali izvan nje uporite pronalazi u novim geopolitikim odnosima snaga i utjecaja vodeih svjetskih i regionalnih sila, SAD-a, Rusije, Europske unije i Turske.
84

(Izvjee Meunarodne krizne skupine (ICG) za BiH za 2012.)

88

Europska unija optereena je svojim financijskim problemima koji bi mogli rezultirati jo veom krizom pa i krahom kompletne asocijacije. Unato najavama, nakon uspostave Ureda specijalnog predstavnika (EUSR) u Sarajevu, nema jaeg angamana. Sve se svodi na diplomatske komentare i neutralna stajalita oko nagomilanih politikih antagonizama koji nikad nisu bili vei od Daytonskom sporazuma. Nedovoljan je angaman EU na provedbi reformi koje BiH pribliavaju lanstvu, tek deklarativne izjave o

euroatlanskom putu BiH. Nakon kljune uloge SAD-a u prekidanju rata u BiH i nametanja postojeih rjeenja, ameriki utjecaj u stalnom je padu. Ipak politika diplomacija Sjedinjenih Drava u BiH je veoma snana. To se oitovalo i nametanjem vlasti u Federaciji BiH ali to je daleko od utjecaja iz devedesetih i prolog desetljea. Ruska Federacija, iako po strani od izravnog utjecaja na BH prilike u sreditu svoje politike prema BiH dri nunost opstanka Daytonskog sporazuma koji je jamstvo i opstanka Republike Srpske time i BIH. U posljednjih nekoliko godina dolo je do politike i gospodarske ekspanzije ulaskom na energetsko trite BiH te najavom gradnje kraka plinovoda Juni tok ime sebi osigurava ulogu jakog igraa u ovom dijelu Europe. Turska je u pomo SAD-a osnaila svoj politiki utjecaj ne samo u BiH ve i na cijelom Balkanu gdje su dominantni muslimani. Snanim poticanjem ulaganja u gospodarstvo u BiH Turska sve vie postaje jak politiki faktor u zemlji. U prilog tome govori i podatak da je Turska na devetom mjestu po inozemnim investicijama u BiH i spremna je dati nove poticaje tvrtkama koje ele ondje investirati. Unato recesiji rastue tursko gospodarstvo sve vie otvara prostor za snaan politiki utjecaj u Bosni i Hercegovini.8585 Meunarodni institut za bliskoistone i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane u svojoj analizi Bliskog istoka i Balkana pod nazivom: Trasferzala Moskva-Beograd, Banjaluka-Sarajevo tvrdi kako vodee politike stranke u Bosni i Hercegovini kroz pokuaje mijenjanja biti ustavnopravnog poretka neprovoenjem presude Suda u Strasbourgu u korist zatite prava manjina (idova i Roma) ime se, analizira IFIMES, nastoji odugovlaiti punopravno
85

Jovi, Dejan, Nova turska vanjska politika i pitanje Bosne i Hercegovine, Politike analize, Godite I, br1. str.30-35. Zagreb. 2010. 89

lanstvo BiH u NATO-u, u konanici spreavanje lanstva u Savezu. Drugi krak transferzale, prema istom istraivanu, ide od Moskve preko Podgorice do Teherana. Uvezivanje sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine sa Moskvom i Teheranom neposredna je prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD-a i junom krilu NATO-a to zahtjeva dodatni angaman nadlenih agencija SAD-a (IFIMES, 2012.) Ako se ima u vidu da je Turska najjai i najvaniji saveznik SAD-a na Balkanu i u euroazijskom prostoru i uz to znaajna lanica NATO saveza njena uloga u pruanju pomoi Bosni i Hercegovini moe biti od veoma velikog znaaja za integracije u NATO. Geostrateki i geopolitiki interesi su viestruki. Lidija ehuli navodi kako neposredno susjedstvo Europske unije, Bliski istok i june obale Mediterana danas su podruja izrazito pogodna, ali i zainteresirana za proizvodnju, posjedovanje i distribuciju oruja za masovno unitenje
86

Dakle potrebni su snani politiki i diplomatski napori EU, SAD-a i drugih

zemalja kako bi se u BiH deblokirali euroatlanski procesi: -Intenzivirati politiki dijalog u BiH na ustavnim promjenama; -usvajanje tzv. europskih zakona kojima e se osigurati nacionalna i

manjinska ravnopravnost u duhu europskih standarda i drugi uvjeti za nastavak pribliavanja Europskoj uniji; -kriminal, korupciju i sigurnosne rizike svesti na najmanju moguu mjeru; -ubrzati procese za aktiviranje Akcijskog plana za punopravno lanstvo u NATO-u (MAP); -ojaati ulogu i operabilnost NATO stoera te kroz zajednike vojne vjebe i pripreme OS BiH za mirovne misije jaati prisustvo kao neka vrsta Task force; -osmisliti i provoditi snanu medijsku kampanju o znaaju i prednostima euroatlanskih integracija u smislu kolektivne sigurnosti, to sa sobom nosi sigurnost investicija i niza drugih razvojnih pogodnosti; Potencijalno geostrateko rijeenje detektirao je bivi glasnogovornik NATO-a Jamie Shea ije procjene u svojoj knjizi Euroatlantizam postavlja Lidija ehuli. Za Sheu pred euroatlanskim saveznicima stoje dva mogua izbora: ili e prihvatiti zemlje zemlje centralne i istone Europe u svoje redove i time preuzeti i sve njihove nestabilnosti ili e ih jednostavno ostaviti izolirane, po

86

L.ehuli, Europska obrana, Politika kultura, Zagreb, 2006.166.)

90

strani. U potonjem sluaju nestabilnosti e se proiriti euroatlanskim prostorom, ali e NATO trebati mnogo vie energije da ih smiri!87 Slubeni Bruxelles u postupku prikljuenja Europskoj uniji iz Bosne i Hercegovine eli samo jednog sugovornika i ako to ne postoji, takva situacij a u mnogoeme oteava pregovore i ostvarivanje eljenog napretka. Izostanak jednog glasa iz BiH posebno bi mogao biti teak za budue pregovore. Nema brzog i zasebnog ulaska u EU. RS bi moda eljela ili mogla zbog svoje konstitucije bre provesti neke odluke vezane za europski put u odnosu na FBiH, gdje je njihovo donoenje malo kompleksnije, ali nije mogue da taj entitet prije postane dio EU, slubeno je stajalie Bruxellesa. To je mogue samo zajedno, jer propisi i regulative moraju biti jedinstveni za cijelu BiH i kao takvi se primjenjivati, naglaeno je iz EU. BiH je u posljednje dvije godine gotovo stajala u mjestu, zbog ega ju je Srbija pretekla na europskom putu i ve idue godine moe oekivati otpoinjanje pregovora za lanstvo u EU. Glavni problem je to BiH nije ispunila uvjete kako bi na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), bez kojeg je nemogue zamisliti narednu fazu pregovora za prikljuenje EU kandidacijski status. Kao osnovni uvjet za deblokiranje europskog puta, odnosno stupanje na snagu SSP-a ponovno je navedena obveza provedbe presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u sluaju Sejdi Finci. - Od momenta predaje aplikacije za lanstvo do stjecanja kandidacijskog statusa u prosjeku proe oko tri godine, a od poetka pregovora za lanstvo do tog ina oko est godina. Proceduralno govorei, od trenutka predaje aplikacije za lanstvo do punopravnog statusa lana doe se za oko deset godina. Najkrai put do sada u tom procesu trajao je 8,5 godina,podatak je iz EU. U sluaju BiH to znai da, kada bi ve sada bila spremna podnijeti aplikaciju za lanstvo, punopravnom statusu u EU mogla bi se nadati tek u iduem desetljeu oko 2022. Jer, proces pridruivanja drave EU trai maksimalni angaman vlasti,to u BiH nije sluaj.

87

Shea, Jamie: NATOs Eastern Dimension, presentation at the 9th Annual Strategic Studies Conference, Belgium; Lidija ehuli, Euroatlantizam, Zagreb, 2003., 175.)

91

Ukupnim drutvenim i politikim promjenama uz snanu asistenciju i angaman zemalja prijatelja, osobito zemalja euroatlanskog sistema Bosna i Hercegovina od drave sui generis moe postati moderna europska integrirana drava. Uz uvaavanje svih specifinosti i prihvaanje podijeljenog ali ipak na bitnim zajednikim interesima integriranog drutva potujui i institucionalno zatitivi nacionalna i ljudska prava BiH moe imati izvjesnu euroatlansku budunost. Meutim, recentne meunarodne geopolitike okolnosti u svijetlu povjesnih dogaaja na sjeveru Afrike te osnaivanja ruskih interesa na Balkanu izvjesnije je, skeptini su neki znanstvenici, da e Bosna i Hercegovina jo znatno vrijeme biti u predvorju Europske unije.

92

PRILOZI

Odgovori profesora europskih integracija dr. sc. Mile Lasia - Iliji Barbariu na temu: i EU Bosna i Hercegovina status Quo do daljnjega Bosna i Hercegovina na putu u euroatlanske integracije - NATO

1. I u meunarodnim i u domaim akademskim pa i politikim krugovima esto se znaju voditi polemike o tomu je li BiH suverena drava! S Vaeg stajalita je li BIH suverena drava ili protektorat? Formalno-pravno gledano, Bosna i Hercegovina (BiH) je suverena drava od 06. travnja 1992. godine, kada su je takvom priznale tadanje lanice Europske zajednice (EZ) i Sjedinjenih amerikih drava (SAD), odnosno od 22. svibnja 1992. godine kada se i njezina zastava zavijorila na East Riveru, u istom danu kada i zastave novopriznatih drava-lanica Ujedinjenih naroda kakve su Republika Hrvatska i Republika Slovenija. Sutinski gledano, BiH je drava u propadanju (failure state), koja je u stvarnosti polu-protektorat meunarodne zajednice. O tomu njezinom statusu zorno svjedoe i Vijee za

implementaciju mira (PIC) i Ured visokog predstavnika (OHR), dvije institucije koje kao dobri ili loi duh odreuju ritam ivota u post-daytonskoj BiH. Bez njih bi, vjerojatno, BiH ula u stanje bezizlazja, dakle u disolucijski proces, a s njima nije u stanju zakoraiti iz stanja ni rata ni mira u ozbiljne tranzicijske preobrazbe. Zbog svega toga u BiH i plamte nedovreni ratovi, a u tijeku su tzv. obrnute tranzicije, pa zemlja srlja u svoju lou prolost. Zemlja prosto vapi, dakle, za odgovornim politikim elitama i konsocijacijom vicarskog tipa, ali njezin bioritam odreuju demokraturska izvitoperenja bilo u formi politike nadbijanja, bilo u raznim formama javaluk konsocijacije, sukladno skuenim svjetonazorima i vidokruzima njezinih neodgovornih politkleptomana. I sve to pod budnim okom velikog brata zvanog meunarodna zajednica, koja se vie i ne mijea u svoj posao

93

2. iji su sve interesi ispreprepleteni u Bosni Hercegovini? I moderni svijet je, naalost, zarobljen u logiku stare paradigme, paradigmu nasilnikog miljenja i ponaanja, paradigmu nasilja. Utoliko se i u odnosu prema BiH tzv. meunarodna zajednica vrti u krugu svojih prvotnih neodlunosti i greaka. Ma koliko, primjerice, protekla disolucijska drama ex Jugoslavije, ili aktualna slina drama Bosne i Hercegovine imala vlastitu dinamiku konflikta, da se posluim rijeima jednog njemakog znanstvenika, ne moe se osloboditi svake krivnje ni meunarodna zajednica za ovaj konflikt. Ona je u ratu djelovala, tvrdi dr. Stobbe: Rijetko konzekventno, esto proturijeno i uvijek isuvie kasno...! Tako bi se nekako mogao ocijeniti njezin uinak i u postadaytonskoj periodi u ivotu BiH. Razlog tomu su, dakako, velikosilniki interesi i naini miljenja koji jo uvijek odreuju odnos prema BiH nekih najvanijih zemalja svijeta, maltene svih stalnih lanica Vijea sigurnosti UN i nekih takvih koje sanjaju svoju slavnu prolost, pa im se priviaju geostrategijske dubine i tomu slino. BiH ne treba, dakle, tu vrstu pomoi iz svijeta, niti od svojih prvih susjeda niti od drugih, nego pomo kako bi se konano unutarnje priznala i kako bi putem konsenzualne politike kulture mogla govoriti jednim glasom prema Europskoj uniji i Svijetu uope.

3. Gdje je BiH-u daytonskoj ili briselskoj fazi? Bez zatvaranja OHR-a nema izlaza iz tzv. daytonske i ulaska u tzv. briselsku fazu. O zatvaranju OHR-a govorilo se, inae, ve 2007. godine, ali tek od ljeta 2008. godine postoji dokument PIC-a, u kojem su formulirana dva uvjeta i pet ciljeva o zatvaranju OHR-a BiH. Neki od tih ciljeva (i uvjeta) su ispunjeni, Delegacija EU u BiH je preuzela dio ovlasti od OHR-a glede pribliavanja BiH Europskoj uniji, pa se BiH ipak u ovom momentu ne nalazi ni u daytonskoj ni u tzv. biselskoj fazi. Pri emu i vrapci na grani znaju da je pribliavanje i institucionalizacija odnosa BiH s NATO-om i Europskom unijom od neprocjenjivog znaaja za opstanak i razvoj Bosne i Hercegovine. Ali, za takvo to je potrebna zajednika vizija politikih lidera o pravcu kretanja zemlje i o reformama koje se odnose i na NATO i EU, a takvog ega nema ni na vidiku. Izgradnja sustava koordinacije je zbog toga kljuna pretpostavka i za opstanak zemlje i za njezino lanstvo u NATO i Europskoj
94

uniji. Od posebnog znaaja je doslovno ispunjavanje PIC -ovog 5+2 paketa ciljeva i uvjeta, jer bez promjene statusa OHR-a nema ni sljedeeg koraka u procesu pribliavanja euroatlantskim integracijama. U PIC-ovom communiquu iz 2008. godine je,inae, navedeno glede pet uvjeta sljedee: cilj jedan prihvatljivo i odrivo rjeenje pitanja podjele imovine izmeu drave i drugih razina vlasti; cilj dva prihvatljivo i odrivo rjeenje pitanja imovine obrambenih struktura: cilj tri potpuna provedba Konane arbitrane odluke za Brko: cilj etiri fiskalna odrivost (nadleni organi vlasti trebaju okonati usvajanje Zakona o Nacionalnom fiskalnom vijeu i formiranje Nacionalnog fiskalnog vijea); cilj pet jaanje vladavine prava (Vidjeti, Communiqu Upravnog odbora Vijea za provedbu mira, PIC SB Political Directors, 25.06.2008.) 4. Postoji li, prema Vaem miljenju, stvarni geostrateki interes SAD-a i Unije za euroatlansko integriranje BiH? Izvjesno je da postoje geostrateki interesi i SAD i EU da pacifiziraju bure baruta, ili pak da sprijee Rusku federaciju da postane odluujue vaan igra u dijelu bive Jugoslavije, u prvom redu u Republici Srbiji. Ruska federacija je, meutim, uspjela putom svoje energetske vanjske politike i politikom prema Kosovu ojaati tzv. antieuropski blok u Srbiji, a to je u ovoj prii samo utoliko vano jer ima posljedice na ponaanje dijela BiH zvanog Republika Srpska (RS). Utoliko se ne mogu oekivati posve iste situacije glede izgradnje nunih struktura i preuzimanja standarda NATO i EU u BiH. Posljedica toga je da bi BiH u nepovoljnim raspletima mogla ostati glede euroatlantskih integracija u drutvu sa Kosovom, na samom zaelju. Biti poligon za ovu vrstu prepucavanja velikih nije nikakav povoljni scenarij, pa se nadati razumu meu velikima kako bi ga doteklo i malim zemljama i narodima. 5. Koji je po vama najizgledniji model koji moe "zadesiti" BiH-ulazak u EU i NATO, produetak statusa quo, raspad, tzv. ciparski model ili pak sve jaa, prema IFIMES-u, Transferzala Moskva-Beograd-Banja LukaSarajevo- Podgorica-Teheran; euroazijska unija? BiH je u takvom proturjenom stanju da se nije u stanju ni raspasti vlastitim snagama, a nije, kako je ve reeno u stanju izgraditi sustav koordinacije u
95

zemlji kako bi prema svijetu govorila tzv. jednim glasom. Utoliko je status quo, naalost, jedino realna opcija. Bosna i Hercegovina bi se, dakle, morala, ukoliko doista eli pristupiti NATO i EU, poeti pripremati na ono to je eka. Upravo taj zahtjevni prilagodbeni proces podrazumijeva i zaivljavanje modela koordinacije kojeg kolokvijalno zovemo modelom jednog glasa. Radi se o tomu da se u procesu izrade odreenog stava, ili politike, podrazumijeva pluralnost sudionika i kakofonija glasova, koji prema vanjskom svijetu, pa i prema Bruxellesu, mora bezuvjetno biti na kraju oblikovan u jedan glas, da ne kaemo simfoniju. Bez takvog nastupa prema vani, BiH i ne moe biti tretirana normalnom zemljom. Ovaj pristup podrazumijeva ne samo izradu sustava koordinacije, nego i izradu Nacionalnog programa integracije (NNPI), kao i Nacionalnog programa preuzimanja pravne steevine EU (NPAA). Uostalom, EU je zakljuila Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) sa BiH, a ne sa entitetima ili upanijama. Upravo zbog toga se i moraju kreiranja politika, donoenje odluka, izrada i sprovoenje zakona odvijati na sinhroniziran i koordiniran nain u cijeloj dravi. A ako bilo koja od obveza iz SSP-a nije u potpunosti realizirana na cijeloj njezinoj teritoriji, bit e u meunarodnopravnom pogledu odgovorna drava BiH, a ne njezini entiteti. Zbog toga i jeste krajnje vrijeme za izradu spominjanih stratekih dokumenata i za koordinaciju i sinhronizaciju procesa pristupanja nae zemlje Europskoj uniji. I NATO-u, dakako. Prije ulaska BiH i u NATO i u EU bit e, sve su prilike, neophodno donijeti novi drutveni dogovor, novi ustav zemlje, to se ini mission impossible u ovom momentu. Otud ona prognoza o status quou kao sudbini

Mostar, 25. listopada 2012. godine

96

Bosna i Hercegovina i novi Strateki koncept NATO-a prof. dr. Milo olaja

Bosna i Hercegovina je, poput ostalih postsocijalistickih zemalja jugoistocne Europe, svoj tranzicijski put vezala za prikljucenje europskim i euroatlantskim integracijama. S tim ciljem je postignut unutarnji politicki konsenzus i proveden niz reformi koje su pred BiH postavili NATO i EU. Provedena je reforma sustava obrane koja je zavrena uspostavljanjem jedinstvene obrambene strukture i vojske. Kroz niz promjena, BiH je takoer osloboena viznog reima za putovanje u zemlje Shengena. Ono to oteava put BiH prema sigurnosnim i ekonomskim integracijama jest nedostatak unutarnje suverenosti i funkcionalnog ustavnog i politickog sistema, kao i opa unutarnja nestabilnost. Iako je nacelno jasno da BiH nee dovriti integracijske procese ukoliko odgovornost s meunarodnih institucija ne bude prenesena na unutarnje institucije, odgovarajui koncepti jo uvijek ne postoje. Zbog nepostojanja unutarnjeg konsenzusa oko bitnih pitanja i jasnog koncepta tranzicije sa meunarodnih organizacija na unutarnje institucije, BiH je na vratima Akcijskog plana za clanstvo (MAP), jer je clanstvo uvjetovano odreenim odlukama cije je usvajanje jo daleko. U meuvremenu, pojavile su se nove sigurnosne inicijative i intenzivnija uloga Rusije i Turske u regiji.88

Petnaest godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, politicki status i unutarnja organizacija Bosne i Hercegovine (BiH) izazivaju brojne politicke dvojbe. Veina subjekata politickih procesa jo ima dileme u pogledu baznog koncepta BiH kako u pogledu njenog unutranjeg ureenja, tako i u pogledu meunarodnih odnosa koje ona sama treba graditi. Neizvjesnosti i dvojbe nazini su u procesima euroatlantskih i eropskih integracija i pored politicke suglasnosti gotovo svih institucija i aktera politickog ivota o kretanju BiH u ovom pravcu. Konstitutivni elementi BiH - dva entiteta i tri naroda ne slau se oko elementarnih osnova ustavnog ureenja i politickog sistema. Koncepti aktera politickih procesa u pogledu unutranjeg ureenja BiH razlikuju se od centralistickih do separatistickih. To u znatnoj mjeri usporava razvoj unutranjih procesa i uspostavljanje unutranji stabilnog i sigurnog
88

96 Autor je Direktor Centra za meunarodne odnose Banja Luka 128 New NATO: Future Vision for the 21st Century

New Serbia,

97

institucionalnog okvira kao nunog uvjeta za izgradnju vrijednosnog okvira i dostizanje standarda neophodnih za prihvatanje clanstva BiH u sigurnosnim i ekonomskim asocijacijama. Deklarativna orijentacija i isprazna retorika u pogledu integracijskih procesa nisu vie dovoljni kao pokazatelj odravanja BiH u tim procesima. Blokada formiranja institucija u procesu primjene rezultata izbora u BiH, odranih pocetkom listopada 2010., pokazuje potpunu konceptualnu konfuziju politickog sistema, u sutini postavljenom na tri nacionalna konstituenta, koji nastoje da institucionalne pozicije i politicku mo ostvare u veoma kompleksnom koritenju ustavnog i izbornog legaliteta i politickog legitimiteta odreenog nacionalnom pripadnou i interesima. U meuvremenu, posebno u okviru predizborne kampanje u Republici Srpskoj porasli su euroatlantski skepticizam i anti-NATO retorika. Takvi retrogradni stavovi nameu pitanja kako e se pomiriti novi politicki pristup i insitutcionalno-pravni okvir koji je BiH postavila na putu ka euroatlatnskim integracijama i NATO-u. Pozivnica za Akcijski plan za clanstvo (Membership Action Plan MAP) upuena je Bosni i Hercegovini na ministarskom sastanku zemalja c lanica NATO-a u Tallinnu (Estonija) 24. travnja 2010. Ta pozivnica je, meutim, uvjetovana neophodnim dogovorom i sporazumom izmeu entiteta o koritenju odreenog broja perspektivnih lokacija i objekata, vanih za funkcioniranje Vojske BiH. Ta uvjetovanost je postavila dilemu: da li je BiH zaista postala clanica MAP ili e to postati kada ispuni dati uvjet. Politicari i predstavnici institucija koje su cvrsto opredijeljene za clanstvo u NATO-u tvrde da je BiH ova r ija novi - vizija d no ti za vek 129 dio programa MAP, a oni koji prema NATO-u pokazaju uzdranost tvrde suprotno. Zbog toga je dilema da li je BiH clanica MAP ili nije i dalje prisutna. Uvjetna pozivnica BiH za pristupanje jedan je od posljednjih koraka zaokruivanja europskog prostora kao jedinstvenog sigurnosnog prostora u cijim okvirima NATO predstavlja jedinstveni sustav sigurnosti Europe u kojem je sigurnosna zajednica od (community security) ka rezultat kvalitativne Put

transformacije

individualne

kolektivnoj

sigurnosti.

posthladnoratovske izgradnje jedinstvenog sigurnosnog sistema do procesa pridruivanja BiH euroatlantskim integracijama obiljeavaju dva paralelna procesa: postsocijalisticka tranzicija u istocnoeuropskim zemljama i geopoliticke promjene, ratovi i konflikti na prostoru bive Jugoslavije koja vie
98

nije bila simbol razlika u komunistickom svijetu, niti je bila potrebna kao buffer (ili tampon) zona, te je u zapadnim politickim doktrinama jednostavno svrstana u zemlje (jugo)istocne Europe. U vrijeme ratova na Balkanu tijekom posljednjeg desetljea 20.stoljea, NATO se pojavio s konceptom irenja. Sudjelovanje Alijanse u ratu u BiH predstavljalo je promjenu principa kolektivne obrane out of area po kojem NATO nije trebalo da djeluje izvan svog podrucja. Od suradnje s misijama Ujedinjenih naroda 1992. do bombardiranja poloaja Vojske Republike Srpske 1995. godine, Sje- vernoatlantski savez je preao put od pomoi u humanitarnim operacijama do otvorenih napadnih oruanih akcija. To su mnogi protumacili kao krenje clana 5. Ugovora o osnivanju Alijanse, koji je osnova njenog obrambenog jedinstva, ali i izlazak izvan svog podrucja (teritorije), cime je naznacena jo jedna nova karakteristika NATO-a koja e se pokazati u budunosti: pored izgradnje europskog sistema sigurnosti, postali su jasni i njegovi globalni ciljevi. To se pokazalo kroz kljucnu ulogu NATO-a u primjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma i uspostavljanja mira u BiH. Od 20. prosinca 1995. do danas, NATO je odigrao kljucnu ulogu u ostvarivanju unutranje stabilnosti BiH. Pozicioniranje Alijanse na Balkanu odigralo je jednu od najznacajnijih uloga u stratekom prepozicioniranju globalnih odnosa. Sjedinjene Drave nisu po- smatrale interese prema Balkanu na isti nacin kao i europski saveznici, pa su angairale politicke potencijale i vojnu mo 1995. godine kada su procijenile da razlike u pogledu BiH mogu da dovedu u pitanje opstanak NATO-a.89 Ratovi na jugoistoku Europe u vrijeme izgradnje novih meunarodnih posthladnoratovskih odnosa unijeli su novi pogled na realizaciju stratekog koncepta NATO-a i uspostavljanja kolektivnog sigurnosnog sustava Europe. Vojno-strateki koncept je promijenjen u pravcu vojnih intervencija izvan podrucja, zbog kojih je NATO kao vojni savez dobio mogunost preuzimanja mandata za uspostavljanje i odravanje mira koji je do tada pripadao iskljucivo
89

97 Susan Woodward: Tragedija Balkana, Filip Vinji, Beograd, str. 108. 98 Kori Schake: NATO and the Balkans Challenge: An American Perspective, str. 351. u The Strategic Triangle, ed. Helga Haftendorn, Georges -Henri Soutou, Stepehen F. Szabo and 130 New Serbia, New NATO: Future Vision for the 21st Century SAD je bilo vano da njihove trupe sudjeluju u mirovnoj operaciji, jer su time zadravale primat u europskoj sigurnosti, te je nametanje mira na Balkanu za njih tek drugorazredna motivacija.

99

oruanim snagama UN-a. Ostvarujui koncept irenja, NATO je morao da osmisli kada i kako e bivim socijalistickim dravama dodijeliti status clana. Akcijski plan za clanstvo (MAP) predvia intenzivni individualni dijalog NATO-a i zemalja-kandidatkinja usmjeren na kreiranje programa pomoi tim dravama. Princip suradnje jeste projekt svake drave posebno, kojii sama usvaja i realizira svake godine. Godinji nacionalni program se odnosi na pet oblasti: politiku i ekonomiju, obranu i vojsku, osiguranje financijskih sredstava, sigurnosna i pravna pitanja, koja se auriraju godinje. Ta izvjea su temelj za diskusiju izmeu Sjevernoatlantskog vijea i zemlje kandidatkinje. Akcijski plan za clanstvo nije puko ispunjavanje uvjeta koji se ocekuju od potencijalne zemlje-clanice, kao to ni ucee u MAP-u nije garancija za budue clanstvo. Odluke da se zemlje aspirantice pozovu da pocnu pristupne pregovore, donose konsenzusom zemlje clanice NATO-a, za svaku zemlju pojedinacno.100 Drave prvog kruga koje su primljene u MAP 2004. godine, su provele u Akcijskom planu cetiri godine, Albanija osam, Hrvatska sedam, Makedonija deset godina i jo nije postala lanica Alijanse. Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja je proivjela teak unutranji ratni sukob i koja je jo uvijek pod neposrednom paskom meunarodne zajednice, prola je teak put do uvjetnog clanstva u MAP. Transformacija obrambenog sistema je pocela uvoenjem Komisije za reformu odbrane (Defense Reform Commission). Reforma obrambenog sistema se smatra moda i najuspjenijom reformom u BiH. Od 419.000 pripadnika dvije vojske, danas je u BiH90 uspostavljen jedinstven sistem odbrane i jedna vojska ukljucujui i promjene neophodne za clanstvo u programu Partnerstvu za mir i nastavak euroatlanskih integracija. U nekoliko faza je smanjen broj vojnika, uspostavljeno je jedinstveno Ministarstvo obrane, organizirana jedna vojska u BiH, objedinjen obrambeni proraun Uspostavljeni su institucionalni mehanizmi demokratske kontrole nad obrambenim sektorom, transparentost u planiranju i budetiranju, te je stvorena osnova za sudjelovanje predstavnika BiH u mirovnim operacijama. U samopolaznom dokumentu Komisije sa reformu obrane, naslovljenom Put u Partnerstvo za mir, Komisija je predloila da dugorocan cilj BiH bude clanstvo u NATO-u, te predlae preporuke za uclanjenje u Planu djelovanja za clanstvo (MAP).101 Stav o ulasku u NATO je uao i u
90

Samuel F. Wells Jr. str. 351 - 369. 99 Ibid, str. 351. 100 NATO Prirunik, Brisel 2006., str. 197. Nova Srbija, novi NATO - vizija budunosti za XXI vek

100

Zakon o odbrani BiH, gdje se clanom 84. izricito obvezuju Parlamentarna skuptina, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo, te svi subjekti obrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadlenosti, da provedu potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u clanstvo NATO-a.102 Usvajanjem Zakona dovren je institucionalni okvir reforme obrane i postavljena orijentacija za clanstvo u NATO-u. Reforma obrane u BiH pocela je sa strahom odbijanja u Republici Srpskoj, iako je bilo jasno da je uspostavljanje jedinstvenog sistema obrane u BiH, bilo uvjet za ulazak zemlje u euroatlantske strukture i pribliavanja NATO-u i Europskoj uniji. Politicka potvrda takvog stava dola je kroz izjavu predsjednika 12 parlamentarnih stranaka u BiH od 18. veljae 2004., u elji da se ubrza provoenje reformi u BiH, da se na vrijeme ispune svi uvjeti za uspjeno zakljucivanje SAA, kojim se otvaraju putevi za prijem u EU, kao i neophodni uvjeti za prijem u PfP, a kasnije i u NATO.103 Politicka volja u BiH za pristupanje eroatlantskim integracijama s krajnjim ciljem ulaska u NATO je zaokruena Deklaracijom o stratekim opredjeljenjima Republike Srpske u sistemu obrane Bosne i Hercegovine104 i Zakljuckom Narodne skuptine Republike Srpske.105 BiH je od tada krenula punim kapacitetom u pravcu.91 Deklaracija se odnosi na demilitarizaciju kao krajnji cilj, dok se clanstvo u NATO-u tretira indirektno, ali se ne odbija navodei da bi BiH kao clan Partnerstva za mir, politickog krila NATO saveza i Europske unije bila ravnopravan partner, stabilan subjektt i primjer izgradnje demokratskog drutva nakon tragicnog ratnog sukoba. 105 Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 82. od 8. rujna 2005. 132 New Serbia, New NATO: Future Vision for the 21st Century euroatlantskih integracija to je, primjereno ranijim iskustvima istocne Europe, postavljeno kao nuna faza u procesu pridruivanja Europskoj uniji. NATO je u institucijama BiH prihvaen kao nesumnjivi zajednicki oblik europske sigurnosti izgraen nakon hladnog rata. Sigurnost BiH je u tom pogledu imala paradigmatsku vrijednost uspjenog conflict resolution-a u etnicki diverzificiranim drutvima nakon otvorenih unutarnjih oruanih sukoba. Uspjeno sprovedena reforma obrane predstavljala je osnov za poziv za clanstvo u Partnerstvu za mir (PzM). Clanstvo u PzM za BiH je imalo veliko
91

101 Vidjeti: http://www.mod.gov.ba/files/file/dokumenti/Partnerstvo-za-mir-sr. pdf 102 Vidjeti: http://www.oscebih.org/documents/8286-eng.pdf 103 Parlamentarna skuptina BiH, Predstavniki dom, broj 01 -50-180/04. od 18. februara 2004. 104 Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 63. od 4. srpnja 2005. str. 2 -5.

101

znacenje za unutarnju sigurnost i jedinstvo zemlje, ali isto tako i za njene meunarodne odnose u kojima bi kao drava s nestabilnim unutarnjim odnosima trebala sudjelovati na ravnopravnim odnosima. Euroatlantske integracije se time postavljaju kao izuzetno znacajno unutarnje politicko pitanje. Clanstvo u Partnerstvu za mir ne iscrpljuje sve potencijale za euroatlantske integracije. Sutina PzM-a jest partnerstvo oblikovano izmeu zemlje-partnera i NATO-a, skrojeno prema individualnim potrebama i zajedno provedeno prema individualnim potrebama na razini i ritmom koje vlada svake zemlje-sudionice sama odabere.106 Nakon summita u Washingtonu pokrenute su znacajne inicijative za poveanjem operativne dimenzije PzM, za sudjelovanjem zemalja-partnera u donoenju odluka i planiranju.107 PzM je proiren citavim nizom odnosa koji se odnose na interoperabilnost partnera i NATO-a osnaivanjem zajednickog rada na partnerskim zadaama. BiH je, zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, pozvana da pristupi programu Partnerstvo za mir na summitu NATO-a u Rigi (Letonija) krajem studenog 2006. Partnerski ugovor je potpisan u prosincu iste godine. Iako su Crna Gora i BiH neposredno nakon toga izrazile politicku volju za pristupanje MAP, sporost u sprovoenju politickih i ekonomskih reformi nije doputala tako brzo donoenje odluke za ukljucivanje obje drave u Akcijski plan za clanstvo. Da bi zadrala aktivan odnos prema NATO integracijama, Alijansa je primijenila formulu s pocetka procesa proirenja nazvanu Intenzivirani dijalog. To je trebalo da znaci da se komunikacija nastavlja i pojacava, ali da se nastavlja i monitoring, i to ne samo u okvirima obveza iz PfP-a. Skuptina Republike Srpske zahtijeva od Predsjedniva Bosne i Hercegovine da kod slubenih institucija NATO saveza tekuu reformu Oruanih snaga Bosne i Hercegovine verificira kao konacnu fazu strukturne reforme, koja e omoguiti ukljucenje oruanih snaga BiH u NATO savez. 106 NATO Prirucnik, Brisel 2006. str. 205. 107 Ibid, str. 207. ova r ija novi - vizija d no ti za vek 133 Program MAP ima mnogo ire dimenzije nego to bi se moglo zakljuciti na prvi pogled gdje izgleda da za cilj ima iskljucivo eroatlantske integracije. Polazei od cinjenice da u integracije ne ulaze ni vojske ni sami obrambeni sistemi, ve drave u svim svojim aspektima i drutveno-ekonomskim okruenjem, MAP se postavlja kao kljucni unutarnji proces drutvenih
102

promjena koje vode pridruivanju NATO-u kao kljucnom politickom akteru na Balkanu cije je irenje imperativ. Cilj koji ova strategija podrazumijeva je razvitak sigurnosnih potencijala u uvjetima demokratske graanske kontrole u svakoj balkanskoj dravi i eventualna transformacija jedinstvene uloge NATOa u pojedinacnim oblastima, do razvoja sigunosnih snaga..108 Za meunarodnu zajednicu to postavlja tri prioriteta: uspostavljanje procesa stabilizacije i pridruivanja, i Akcijski plan za clanstvo NATO-a kao bazni putokaz evolucije u regionu i odgovarajuu racionalizaciju prisustva u skladu sa meunarodnim zahtjevima i prioritetima; drugo, kampanje meunarodne zajednice, prvenstveno u BiH i na Kosovu, za eliminiranje politicko-kriminalne organizacije kao najvee prijetnje unutranjoj i regionalnoj stabilnosti; rekonstrukcija meunarodnog prisustva u cilju eliminiranja neovisnog voenja politickih procesa od strane ad hoc struktura, posebnu u BiH i na Kosovu, i transfer odgovornosti na stalne europske ili lokalne institucije.109 Zbog svega toga, meunarodna zajednica je definirala pristup po kojem se njena intenzivna nazonost uspostavlja oko procesa pridruivanja Europskoj uniji i Akcijskog plana za clanstvo. U vrijeme definiranja procesa stabilizacije na Balkanu, koncept kolektivne sigurnosti koji je NATO razvio kao europski sustav sigurnosti je odnio prevagu nad dogovornim konceptom koji se razvija u okvirima Europske unije ili univerzalnim konceptom razvijenim u okvirima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) ili globalne sigurnosti, kao koncepta Ujedinjenih naroda. Predsjednitvo BiH donijelo je u lipnju 2009. godine odluku o aplikaciji za clanstvo u MAP koju je clan predsjednitva eljko Komi predao 2. listopada 2009. Saveznici su se sloili da se Bosna i Hercegovina pridrui MAP c im se uoci108 The Balkans, Report of an Independent task Force Sponsored by the Council od Forei- gn Relations Centre for Preventive Acton, Council on Foreign Relations ,2002., str. 29. 109 Ibid, str. 29. 134 New Serbia, New NATO: Future Vision for the 21st Century progres u reformama110. Stabilnost BiH i dalje zavisi od prisustva meunarod- nih subjekata: Kancelarije visokog predstavnika (OHR), Misije NATO-a, EU- FOR-a, OSCE-a. Proces clanstva u MAP koji treba da bude dovren clanstvom u NATO-u u Bosni i Hercegovini jo nije formalno osporen, ali je u brojnim javnim istupima pojedinih politickih predstavnika u Republici Srpskoj dove- den u pitanje kroz dilemu da li BiH treba da postane
103

clanica NATO-a, kao i da je za takvu odluku potrebno traiti referendumsku potvrdu stanovnika RS. Srpska demokratska stranka (SDS) priopila je danas da odluku o eventualnom ulasku u NATO mogu donijeti jedino graani Republike Srpske (RS) na referendumu.111 Inzistiranje na referendumu za ulazak u NATO pokrenuto od strane desnog politickog krila u Republici Srpskoj moe da se potrai u izjavi generalnog sekretara NATO-a Jaap de Hoop Shefera u studenom 2010. da BiH mora provesti ustavne promjene kao put za ulazak u euroatlantske integracije. Takav stav je u Republici Srpskoj protumacen kao pokuaj uvjetovanja promjene unutranje strukture, zbog cega su reagirale sve politicke struje u Republici Srpskoj, iz cega je konsenzualno proistekao zakljucak da RS nee prihvatiti promjenu postojee unutarnje kompozicije u BiH koja podrazumi- jeva entitetsku teritorijalno-politicku podjelu i promjenu dejtonskih ustavnih aranmana kako bi ostvarila punu integraciju u euroatlantske integracije kao krajnji cilj. Potencijalno clanstvo u NATO-u ima veliku podrku u javnom mnijenju Federacije BiH (FBiH), ali veoma malu u Republici Srpskoj. Dok u FBiH 88% ispitanika potpuno, a tek 9% donekle, podrava pristupanje BiH NATO-u, u Republici Srpskoj svega 30% podrava, a cak 64% se apsolutno protivi pridruivanju NATO-u.112 Ovakav stav javnog mnijenja u Republici Srpskoj koriste opozicione politicke snage u Republici Srpskoj kako bi postavile pitanje budueg clanstva BiH u NATO-u i vezali ga za eventualni ulazak Srbije u Alijansu. Pored niske podrke javnosti u RS, ciji se uzrok nalazi u nedavnoj prolosti i ratovima na prostoru bive Jugoslavije, a posebno oruanim akcijama NA- TO-a protiv Republike Srpske i Jugoslavije, na promjenu politicke orijentacije uticalo je i sve cee i snanije zagovaranje novog europskog sigurnosnog sustava koji dolazi iz Rusije.92 Inzistiranje na referendumu za ulazak u NATO bilo je jedan od uzroka donoenja novog zakona o referendumu i graanskom izjanjavanju u Republici Srpskoj koji je pitanje pridruivanja euroatlantskim integracijama

92

110 Vidjeti: http://www.skupstina.me/cms/site_data/novo/informacija%20o%20prijemu%20u%20MAP.pdf 111 Vidjeti: http://www.24sata.info/vijesti/politika/25831-Srpska-demokratska-stranka- smije-bitizrtva-kratkorocnih-interesa-SNSD-.html 112 Ipsos: Javno mnjenje u BiH, 2010. pripremljeno za National Democratic Institute, april 2010., str. 14. ova Sr i a, novi - vi i a u unosti a vek 135

104

izuzeo iz kruga referendumskih pitanja, dok je jak antieuroatlantski naboj i dalje ostao. Bez obzira na kritike koje dolaze iz Banja Luke i pokuaj da se ta pitanje prevedu na teren opegraanskog izjanjavanja, niko nije doveo u sumnju aplikaciju BiH za MAP. S obzirom na cinjenicu da se MAP smatra prakticno prvim korakom prema NATO-u, moe se zakljuciti da e se sve strane dugorocno orijentirati upravo prema njemu kao krajnjem cilju. Na tom putu, politicka elita u Republici Srpskoj e morati da se suoci s pitanjem javne potpore clanstvu u NATO-u koja je jedan od uvjeta koji se odnosi na demokratsku podrku clanstvu u Allijansi, a koju procjenjujeVijee NATO-a. Sve politicke elite u BiH morat e se suoiti s tri vana procesa ukoliko ele ispuniti uvjete postavljene na tom putu: 1. Pitanje realizacije i evaluacije godinjih planova u pet oblasti predvienih MAP, to je potpuno u skladu s obvezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Ispunjavanjem obaveza iz MAP ne sticu se samo uvjeti za pozivnicu u clanstvo u NATO-u, ve je to i svojevrsna transformacija koja svaku dravu-aspiranta po standardima znatno pribliava ispunjavanju zahtjeva potrebnih za pristupanje Europskoj uniji; 2. Pitanje reformi politickog sistema i drutvenih reformi uope, bez kojih je nemogue ocekivati zatvaranje Ureda visokog predstavnika, odlazak meunarodnih snaga za odravanje mira i preuzimanje odgovornosti od strane domaih institucija i njihovih predstavnika i samostalno funkcioniranje politickog sistema. 3. Rjeavanje pitanja 69 perspektivnih vojnih lokacija kao uvjet postavljen od strane Vijea NATO-a113, to se dovodi u vezu i sa ukupnim rjeavanjem problema dravne imovine.114 Sam problem i razliciti pristupi 113 MAP za Bosnu je usvojen, ali uz jasne uslove potrebne za primjenu, rekao je portparol Apaturai na konferenciji za novinare u c etvrtak poslije sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a u Talinu u Estoniji, prenio je Reuters.93 114 Komunike Savjeta za implementaciju mira: Cilj jedan - prihvatljivo rjeenje podjele imovine izmeu drave i drugih nivoa Vlasti: vrijeme je da politicki lideri nastave sa napretkom koji je postignut u drugim oblastima i
93

Vidjeti: http://www.vesti-online.com/Vesti/ Ex-YU/47282/BiH-primljena-u-Akcioni-plan-zaclanstvo-NATOa-/print

105

preuzmu vodstvo i postignu dogovor o ovom pitanju njegovom rjeavanju u pogledu dravne imovine zadiru u samu bit BiH kao politicke zajednice, i ve sada je jasno da e iroka diskusija o kljucnim problemima BiH ukljucivati i pitanje dravne imovine kao dio ukupne javne diskusije u vezi sa predstojeim ustavnim promjenama kao osnove drutvenog konsenzusa koji bi zemlji omoguio dugorocnu stabilnost. Bosna i Hercegovina je uvjetno pozvana u MAP, to de facto ne predstavlja clanstvo, ve je vjeto politicki postavljena barijera na kojoj domai politicki subjekti treba da pokau politicku volju i spremnost, kao i kulturu konsenzusa posebno kada su u pitanju perspektivne vojne lokacije. Dogovor na tom polju treba pokazati da li e euroatlantske integracije biti zadrane kao bazno politicko opredjeljenje, kao i da li e se taj proces koristiti za rjeavanje politickih ciljeva pojedinih politickih subjekata. Spremnost za konsenzus u vezi MAP e sluiti kao putokaz, kao i za konsenzus u vezi ustavnih promjena kao osnovni preduvjet za preuzimanje odgovornosti za situaciju u BiH. Kako je izgledalo u trenutku odluke o pozivu u MAP, BiH je cekala listopadske izbore i novo odlaganje rjeenja, barem sudei prema rijecima ministra vanjskih poslova Svena Alkalaja: Bila su jasna tri uvjeta- unitavanje eksplozivnih materijala i unitavanje pokretne vojne imovine, odreivanje kontingenta vojnika BiH koji se upuuju u misiju ISAF, znaci u Afganistan, i ovaj trei - da se 69 perspektivnih lokacija uknjie na Ministarstvo obrane. Prethodni uvjet je da prvi ciklus pocne onda kada se tih 69 lokacija uknjii.115 Spremnost za napredak u rjeavanju pitanja dravne imovine i vojnih pitanja govori i o spremnosti politickih elita da vode BiH u euroatlantske i europske integracije. Reforma obrambenog sustava jest potreban, ali ne i dovoljanuvjet, jer u integracije ulaze drave u cjelini sa svim institucijama i kapacitetima u skladu s politickim i drugim uvjetima. Ukoliko nema unutranjeg drutvenog konsenzusa, teko je ocekivati brze reforme i drutvene promjene u tom pravcu. Novi strateki koncept NATO-a usvojen na samitu NATO-a u Lisabonu (Portugalija) 2010. godine, zatekao je BiH upetljanu u dva vana procesa kojim bi se omoguilo dravi da vri svoje ustavne obveze.94
94

Vidjeti: www.ohr.int/print?content_ id=41879 115 Vidjeti: http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/47282/BiH-primljena-u-Akcioni- plan-zaclanstvo-NATOa-/print

106

Prvi je redefiniranje globalnih sigurnosnih izazova, pri cemu BiH ne moe da se prepozna kao vaan usmjerivac meunarodnih dogaaja, to je u izvjesnoj mjeri bila tokom devedesetih godina prolog stoljea; drugi je potreba za unutranjom samodefinicijom dravnog okvira uspostavljenog pregovorima u Dejtonu 1995. godine i unutarnjim promjenama koje trebaju odrediti i nove odnose meunarodne zajednice prema BiH. Europska unija je 2010. godine pocela primjenu Lisabonskog sporazuma kao svojevrsnog ustavnog rjeenja, to je nametnulo i potrebu (re)definiranja zajednicke vanjske politike Europske unije kao sustavno nedovoljno izgraenog politickog naela i politickog mehanizma. U naporima da se i politicki i institucionalno uspostave mehanizmi definiranja i voenja vanjske politike EU, BiH ima vano mjesto i kao poligon za isprobavanje policy pristupa, ali i kao mogunost za ostvarivnje pocetnog uspjeha kao to se ve desilo pocetkom 90-tih godina kada je EU transformirana na politikama Europske ekonomske zajednice. Od uspostavljanja mira 1995. godine, meunarodna zajednica je pokuala s nekoliko razlicitih koncepata u poslijeratnoj izgradnji drave (state-building) u BiH koji su se zasnivali na direktivnom sudjelovanju i neogranicenim izvrnim ovlastima Ureda visokog predstavnika (OHR). Globalni plan, kao i ekonomska kriza 2008. godine, su usporili kako unutarnje procese u BiH, tako i one koji je pribliavaju euroatlantskim i europskim integracijama. Sloena kompozicija zemlje omoguava naglaene uloge nacije i nacionalnog miljenja u definiranju politika institucija politickog sistema i partija kao

reprezentativnih predstavnika nacionalnih zajednica. Kriza globalnih institucija i retrogradni unutarnji procesi u BiH pojacavaju tenje pojedinih politickih elita i partija za autoritarnim politickim i ekonomskim rjeenjima koja i u nacionalnom javnom mnijenju imaju veliku potporu. Tako usmjereni drutveno-ekonomski procesi udaljavaju BiH od sigurnosnih i ekonomskih integracija, i unato deklarativno postavljenim ciljevima i politikama pokazuju da nisu okrenute k vizijama budunosti zemlje ve vie populistickoj realizaciji odravanja na vlasti. Unutarnacionalna diskusija o politickim, ekonomskim i socijalnim problemima BiH se predstavlja kao nacionalna izdaja, dok se

ova Sr i a, novi id=41879

- vi i a u unosti a

vek 137 Vidjeti: www.ohr.int/print?content_

115 Vidjeti: http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/47282/BiH-primljena-u-Akcioni- plan-zaclanstvo-NATOa-/printNova Srbija, novi NATO - vizija budunosti za XXI vek 137

107

rasprava meu politickim predstavnicima nacionalnih zajednica iskljucivo svodi na pitanje formiranja institucija i vlasti, a ne na programsko-razvojne koncepte. Novi strateki koncept NATO-a, nove inicijative za kolektivnu sigurnost od strane Rusije, pojacavanje prisustva nekih drava na Balkanu poput Turske, redefiniranje vanjske i sigurnosne politike EU, redefiniranje koncepata europske sigurnosti, kao i Organizacije za europskusigurnost i suradnju, svi polaze od neophodnosti rjeavanja kriznih arita u Europi. Upravo je jugoistok Europe podrucje koje predstavlja najvei izvor sigurnosnih izazova. Nestabilnost na junom Balkanu (juna Srbija, Makedonija, Crna Gora i Albanija), se pojacava i pretvara u otvorene sigurnosne izazove, posebno kroz sve otvorenije isticanje albanskog nacionalnog pitanja i pitanja autonomije Sandaka koju zagovara bonjacka nacionalna manjina. Otvorene probleme na Balkanu izazivaju ekonomska i financijska kriza u Grckoj, kritike za korupciju u Bugarskoj i Rumunjskoj, odnosi Srbije prema nepriznatom Kosovu, korupcionake afere u Hrvatskoj i, nadasve, regionalna mrea kriminala. Pred BiH se postavljaju kompleksni zahtjevi za ostvarivanjem stabilnosti i sigurnosti kao neophodnog uvjeta daljeg napretka ka euroatlantskim i europskim integracijama. Da bi u tome uspjela, BiH mora da se opredjeli za uspostavljanje politicke stabilnosti, kako bi iz te pozicije mogla da krene u realizaciju ekonomskog i socijalnog razvoja. Primarni koraci u tom pravcu su postizanje unutarnjeg konsenzusa nacionalnih i politickih predstavnika BiH bez direktivne uloge meunarodne zajednice, odnosno postizanje kompromisa oko mnogih pitanja, te baznog unutarnjeg konsenzusa oko nekoliko elementarnih politickih pitanja. Kronoloki se kao primarna obveza postavlja dogovor oko popisa stanovnitva planiranog u 2011. godini koji je ve izazvao brojne polemike i zaglavio se u neuspjenom dogovaranju. Drugi, jo vaniji proces, jeste proces ustavnih promjena Dejtonskog, oktroiranog, ustava kao proizvoda meunarodnih pregovora, i uspostavljanje konzekventnog politickog sistema na osnovama drutvenog konsenzusa. S obzirom na cinjenicu da ni u euroatlantske integracije ni u Europsku uniju ne ulaze samo vlade ili ministarstva, ve drutva u cjelini organizirana u dravne institucije i odgovarajue odnose, pred BiH se nalaze elementarni procesi uspostavljanja politickog sistema i institucija sposobnih da iznesu unutarnje promjene i da

108

provedu procese koji bi BiH poveli ka euroatlantskim i europskim integracijama.

109

Meunarodna krizna grupa (ICG) Izvjee o stanju u Bosni i Hercegovini za 2012. godinu. BiH Gordijev vor: Ustavna reforma

Sustav vlasti u Bosni i Hercegovini je dosegao prelomnu toku, i put ove zemlje prema lanstvu u Europskoj uniji je blokiran. Ustav diktira da pozicije u dvije kljune institucije, trolanom predsjednitvu i parlamentarnom Domu naroda, budu jednako podijeljene izmeu Bonjaka, Hrvata i Srba. Europski sud za ljudska prava je 2009. godine donio odluku da to kri Europsku konvenciju o ljudskim pravima onemoguavajui ostalima pristup tim pozicijama. Odluka europskog suda je ogolila stare kontradikcije duboko zakopane u strukturi BiH Ustava, koje su postale jo akutnije od kolapsa vladajue koalicije 31. svibnja 2012. BiH politiari moraju reformirati svoj ustav no ponovno otvaranje Dejtonskog sporazuma zahtijeva vie od brze popravke. Europska unija ne bi trebala odluku Europskog suda za ljudska prava u sluaju Sejdi-Finci, kojom se odbacuje tripartitni etniki monopol, uiniti preduvjetom za kredibilnu aplikaciju za lanstvo ako ve trai temeljitu reformu koja bi zemlju stavila na vrste osnove. Neuspjeh BiH da implementira povijesnu odluku Europskog suda u sluaju Sejdi-Finci zbunjuje promatrae. Diskriminacija manjina kao to su idovi i Romi je odvratna. Ipak, vie od dvije i po godine kasnije, unato jakom meunarodnom pritisku i udruenim pokuajima da se doe do rjeenja u proljee 2012. BiH lideri nisu postigli napredak u njenom izvrenju. ak se i oni promatrai koji imaju razumijevanja za BiH, pitaju zato se zemlja uporno dri svog rasistikog ustava. Vijee Europe upozorava da niti oni niti Europska unija nee smatrati parlamentarne izbore 2014. legitimnim bez neophodnih ustavnih amandmana. Ipak nita u vezi sa sluajem Sejdi-Finci nije onako kako izgleda. Implementacija te presude nee nuno dovesti do poboljanja poloaja manjina, ija je marginalizacija vie posljedica politike kulture nego neodgovarajuih ustavnih odredbi. Spor nije oko diskriminacije za koju se sve BiH politike stranke slau da se mora eliminirati, ve oko toga da li, i kako,
110

ouvati prava konstitutivnih naroda BiH, posebno prava Hrvata koji su najmanja grupa. Njihova pozicija e vjerovatno dobiti dodatnu podrku kada se Hrvatska pridrui EU 2013. Iako sluaj sa Europskog suda za ljudska prava otvara fundamentalna pitanja o strukturi BiH Ustava, to je otvorilo i opasna i vana pitanja zakopana jo od kraja rata 1995. Sudac Giovanni Bonello je u samoj presudi izrazio otro neslaganje osuujui odluku suda i upozoravajui na opasnosti dovoenja u pitanje status quo-a. Lokalni lideri takoer upozoravaju na isto. BiH pati od nerijeenih pitanja slinih onima koja su dovela do raspada Jugoslavije, a neki nabrzinu sastavljeni set amandmana bi mogao dodatno oteati odravanje cjelovitosti ove zemlje. Istovremeno, dalje odlaganje u implementaciji odluke suda znai dalje odlaganje napretka prema EZ, to je jedan od rijetkih ciljeva oko kojih se u BiH svi slau. Tenzija izmeu dva aspekta BiH federalizma podjela na dva teritorijalna entiteta (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska) i tri etnike zajednice koje su poznate kao konstitutivni narodi (Bonjaci, Srbi i Hrvati) raste ve deset godina. To vie nije odrivo. Kako je Krizna grupa opisala u svojim izvjeima u posljednje dvije godine, dravne institucije su pod napadom, a u Federaciji i Republici Srpskoj traje kriza vlasti. Institucije na svim razinama su veoma neuinkovite a politiari ignoriraju teke politike izbore i naizgled su beutni na domae i meunarodne pritiske. Bilo je potrebno etrnaest mjeseci da se formira dravna vlada nakon izbora u listopadu 2010.; ova krhka koalicija se raspala nakon manje od est mjeseci, 31. svibnja 2012. Nova konstelacija partija pokuava uspostaviti kontrolu, ali njihovi bivi partneri u dravnoj i federalnoj vladi se vrsto dre svojih pozicija pa je budunost neizvjesna. Ono malo panje koju su politiari posvetili implementaciji odluke Suda za ljudska prava se fokusiralo na opcije koje bi cementirale ve ionako golemu vlast koju imaju partijski lideri. U BiH vlada i politiari ne samo da su nesposobni da rijee probleme; oni su postali kljuni problem. Popularna je pretpostavka meu BiH prijateljima u Europi da bi implementacija odluke europskog suda i promjene ustava uspjele donekle popraviti vlast. Ali brza rjeenja ne postoje. Ovo bi znailo ponovno otvaranje
111

Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je zavren rat 1992.-1995., rebalansiranje kompromisa koji su napravljeni u tom sporazumu i poduzimanje opsene ustavne reforme. Iako ponovno izbijanje nasilja i dalje ostaje malo vjerojatno, ta pitanja su visoko emotivna pa postoji veliki rizik od produavanja politike paralize to bi vodilo raspadu drave. Lideri BiH misle da EU zahtjeva samo tehnika rjeenja, pa ak i ako bi to uinilo upravljanje zemljom jo teim. Na kraju, odluke koju BiH lideri donesu e odluiti o tome da li e BiH preivjeti da bi se primakla blie Europi ili e zapoeti proces dezintegracije koji se nee mirno zavriti. Da bi se ova mrana predvianja izbjegla: BiH politiki lideri bi se trebale refokusirati na ustavne reforme, ukljuujui izvrenje odluke Suda za ljudska prava. Trebali bi usvojiti mjere koje: pojanjavaju koji su dunosnici odabrani od strane kojih glasaa i kome su imenovani odgovorni; dopustiti glasaima a ne dunosnicima na srednjoj razini da biraju nacionalne lidere; dati Hrvatima uinkovite naine utjecaja na dravnu politiku; osigurati pravo glasa i onima koji se identificiraju kao graani a ne kroz etnine grupe; i izbjei pretjerano komplicirana opstrukcija. Drave EU bi trebale otkloniti uvjetovanje BiH kandidature implementacijom sudske odluke. Sveobuhvatna reforma Ustava bi trebala biti krajnji cilj pregovora o lanstvu, a ne njen preduvjet. Ova analiza istrauje izazove kojima su izlaoni ustavni okvir BiH, njegove kljune institucije i koncept konstitutivnih naroda kroz sluaj Sejdi-Finci. Ovo je prvi od dva dijela izvjea. Krizna grupa planira elaborirati opcije za ustavnu reformu, od minimalistikih do maksimalistikih u drugom dijelu izvjetaja koji bi bio objavljen poetkom 2013. godine. Sarajevo/Istanbul/Brisel, 18. Srpnja 2012 pravila koja dovode do

112