Kriteriji I Smjernice Za Planiranje Golfskih Igralista

REPUBLIKA HRVATSKA SAVJET PROSTORNOG UREENJA DRAVE
KRITERIJI I SMJERNICE ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA
Zagreb, 30. lipanj 2010.
Savjet prostornog ureenja Republike Hrvatske Kriteriji i smjernice za planiranje golfskih igralita
2010.
NAKLADNIK MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA www.mzopu.hr ZA NAKLADNIKA MARINA MATULOVI DROPULI UREDNITVO STJEPO BUTIJER, HELENA KNIFI SCHAPS, MLADEN OBAD ITAROCI, SREKO PEGAN, ANTE VULIN, MIRJANA TURNEK GRAFIKO UREDNITVO ANTE VULIN, MIRJANA TURNEK LEKTOR IVAN MARTINI PRIJEVOD MARINA DENONA KRSNIK TISAK MTG-TOPGRAF D.O.O., NIKOLE BONIFAIA 7, 10410 VELIKA GORICA NAKLADA 500 PRIMJERAKA TISKANO I 300 PRIMJERAKA CD, ZAGREB, LIPANJ 2010.
CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica Zagreb Smjernice i kriteriji za planiranje golfskih igralita Urednitvo: Stjepo Butijer, Helena Knifi Schaps, Mladen Obad itaroci, Sreko Pegan, Ante Vulin, Mirjana Turnek, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, 2010. Prostorno planiranje Hrvatska ISBN 978-953-6793-49-5
PISANOG ODOBRENJA NAKLADNIKA
UMNOAVANJE OVE PUBLIKACIJE ILI NJEZINIH DIJELOVA U BILO KOJEM OBLIKU, A NI DISTRIBUCIJA, NISU DOPUTENI BEZ PREDHODNOG MINISTARSTVA ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA
2010.
REPUBLIKA HRVATSKA Savjet prostornog ureenja Drave
PREDSJEDNIK SAVJETA Stjepo Butijer, dipl. ing. arh. ZAMJENIK PREDSJEDNIKA akademik Boris Maga, dipl. ing. arh. LANOVI SAVJETA Miljenko Domijan, prof. pov. um. Helena Knifi Schaps, dipl. ing. arh. prof. dr. sc. Mladen Obad itaroci, dipl. ing. arh. prof. dr. sc. Sreko Pegan, dipl. ing. arh. prof. dr. sc. Ivan Rogi, dipl. soc. Matija Salaj, dipl. ing. arh. akademik Ante Vulin, dipl. ing. arh. Antun Paunovi, dipl. ing. arh. (pridrueni lan) TAJNICA SAVJETA Mirjana Turnek, dipl. ing. arh.
2010.
SADRAJ
PROSLOV
1.
1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.5.1. 1.5.2. 1.5.3. 1.6. 1.7. 1.7.1. 1.7.2. 1.7.2.1. 1.7.2.2. 1.7.2.3. 1.7.2.4. 1.7.3. 1.7.4. 1.8.
O RAZVOJU GOLFA ...................................................................................10 RASPROSTRANJENOST golfa U EUROPI I SVIJETU .............................11 PREDNOSTI I NEDOSTAtCI GOLFA U JAVNOJ PERCEPCIJI ................13 UTJECAJ GOLFA NA TURIZAM I gospodarski RAZVOJ.........................14 GOLF I PROSTORNO OKRUENJE ...........................................................15 Procjena pogodnosti podru ja za izgradnju golfskih igralita 15 Odabir podru ja za planiranje golfskih igralita 16 Krajobrazno ure enje, zatita prirode i krajolika 16 OVLASTI I KOMPETENCIJE ZA PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE GOLFSKIH IGRALITA ..............................................................................17 TIPOVI, OSNOVNE DEFINICIJE, UOBI AJENE VELI INE I ELEMENTI GOLFSKIH IGRALITA ...........................................................19 Razvrstavanje golfskih igralita prema obiljejima podru ja 20 Razvrstavanje golfskih igralita prema na inu koritenja /prema svrsi 20 Vjebalite 20 Standardno igralite 21 Natjecateljsko igralite 22 Me unarodno natjecateljsko igralite (Championship Course) 23 Igralita prema na inu upravljanja 23 Osnovni elementi terena za igru 24 GOLFSKA IGRALITA U PROSTORNO-PLANSKOJ DOKUMENTACIJI REPUBLIKE HRVATSKE ..............................................25
UVOD ............................................................................................... 9
2.
2.1. 2.2. 2.3.
TEMELJNI STAVOVI ZA IZRADU KRITERIJA I SMJERNICA PLANIRANJA GOLFSKIH IGRALITA ........................................... 27

SOCIJALNI IMBENICI RAZVOJA GOLFA ...............................................27 CILJEVI IZRADE KRITERIJA ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA .................................................................................................29 POLAZITA ZA PLANSKO DJELOVANJE ..................................................30
3.
3.1. 3.2.
KRITERIJI i smjernice ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA .................................................................................... 31
OP I UVJETI i SMJERNICE ......................................................................31 KRITERIJI ODABIRA PODRU JA I ZATITE KULTURNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI ..............................................................31 3.3. PROSTORNI KRITERIJI ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA ........33 3.3.1. Kriteriji za planiranje golfskih igralita prema svrsi 35 3.3.1.1. Kriteriji za planiranje golfskih igralita za port i rekreaciju 35 3.3.1.2. Kriteriji za planiranje natjecateljskih golfskih igralita 38 3.4. PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA I TURISTI KIH PREDJELA S GOLFSKIM IGRALITIMA U PROSTORNIM PLANOVIMA ......................40 3.4.1. Golfska igralita unutar gra evnih podru ja naselja 40 3.4.2. Golfska igralita u izdvojenim gra evnim podru jima izvan naselja 41
2010.
3.4.3. 3.4.4. 3.4.5. 3.5. 3.6. 3.6.1. 3.6.2. 3.6.3. 3.6.4.
portska i rekreacijska golfska igralita (Rg) - bez turisti koga smjetaja na povrinama portsko-rekreacijske namjene (R) 41 Golfsko igralite s turisti kim smjetajem (Rgt) - golf resort 42 Turisti ki predjeli s golfskim igralitem (T1g, T2g) - na povrinama ugostiteljsko-turisti ke namjene (T) 44 PROCEDURE PLANIRANJA GOLFSKIH IGRALITA I TURISTI KIH PREDJELA S GOLFSKIM IGRALITIMA U POSTUPKU IZRADE PROSTORNIH PLANOVA ...........................................................................44 OBLIKOVANJE PROSTORA GOLFSKIH IGRALITA ................................45 Oblikovanje krajolika 45 Oblikovanje terena za igru 46 Oblikovanje gra evina i kvaliteta gra enja 47 Zatita vizura 48
4. 5. 6.
6.1. 6.1.1.
ZAVRNE PRIPOMENE .................................................................. 48 IZVORI .......................................................................................... 50

GOLF U REPUBLICI HRVATSKOJ .............................................................51 U Razvojnoj strategiji hrvatskog turizma (NN 113/1993.) u poglavlju Strateki pravci i politika usmjeravanja razvoja turisti kog sektora usmjeruje se turisti ka izgradnja tako da novu izgradnju sadraja i kapaciteta u turizmu treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postoje e ponude (golf igralita, fitness itd.). 51 Povijest golfa na podru ju Hrvatske 51 Aktualno stanje golfa u Hrvatskoj 53 POPIS ANALIZIRANIH PROPISA I DOKUMENATA KOJI ODRE UJU UVJETE PLANIRANJA GOLFSKIH IGRALITA ....................55 VAE A ZAKONSKA ODRE ENJA I UVJETI ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA ..............................................................................56 Smjernice iz Strategije i Programa prostornog ure enja Republike Hrvatske (SPURH, 1997. i PPURH, 1999.) 56 Strateki okvir za razvoj 2006.-2013., Vlada Republike Hrvatske, 2006. 58 Uvjeti propisani Zakonom o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/2007., 38/2009.) 58 Zaklju ci Vlade RH o prihva anju Programa razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hr vatskog turizma, 26. kolovoza 1999. (Ministarstvo turizma, 1999.) 60 Smjernice iz Programa razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma 62 Odluka o uvjetima i na inu davanja zemljita, uma i umskog zemljita u dravnom vlasnitvu za izgradnju golf igralita (Vlada Republike Hrvatske, 11. listopada 2001.) 63 Smjernice iz kriterija za planiranje turisti kih predjela obalnog podru ja mora (Savjet prostornog ure enja RH, 2009.) 64
DODATCI ....................................................................................... 51
6.1.2. 6.1.3. 6.2. 6.3. 6.3.1. 6.3.2. 6.3.3. 6.3.4. 6.3.5. 6.3.6. 6.3.7.
2010.
2010.
PROSLOV
Ova je publikacija dio sustavnog rada Savjeta za prostorno ure enje Republike Hrvatske na unaprje enju stanja u prostoru. Sadri op enita razmatranja o golfu te smjernice, preporuke i kriterije za planiranje i izgradnju golfskih igralita s prate om gradnjom u funkciji igre i odravanja te s gradnjom turisti koga smjetaja. Cjeloviti elaborat sastoji se iz tri osnovna dijela: U uvodnom dijelu daju se op i pregled razvoja i rasprostranjenosti golfa, pojmovi i osnovne definicije golfa kao porta, vrste igralita i obiljeja podru ja te utjecaj golfa na gospodarski razvoj i unaprje enje turisti ke ponude, a sve prema europskim i svjetskim kriterijima, spoznajama i iskustvima. Tako er se daju prikaz i pregled golfskih igralita planiranih u prostorno-planskoj dokumentaciji Republike Hrvatske. Drugi dio donosi polazita za izradu smjernica za plansko djelovanje, s analizom socijalnih imbenika razvoja golfa, ciljevima i temeljnim stavovima za planiranje golfskih igralita. U tre em, najvanijem poglavlju, dane su smjernice i kriteriji za planiranje golfskih igralita s elementima procjene pogodnosti podru ja, zatite prirode i krajolika, kao i kvantifikacijski pokazatelji izgradnje razli itih tipova igralita, osnovne prate e izgradnje i izgradnje turisti kih smjetajnih jedinica, zatim planiranje golfskih igralita u prostornim planovima, te ovlasti i kompetencije za planiranje i projektiranje. Dodatci sadre povijest golfa i trenutno stanje golfa u Hrvatskoj te popis i izvode iz zakona i propisa povezanih s golfskim igralitima. Uporita za planiranje golfskih igralita temelje se na Programu i Strategiji prostornog ure enja Republike Hrvatske te na Stratekom okviru za razvoj 2006.-2013. Vlade Republike Hrvatske. Ti su kriteriji i smjernice stru na podloga u postupku planiranja i izvedbe golfskih igralita te ih valja primjenjivati i prilagoditi odgovaraju em prostornom kontekstu na razini prostorno-planske i arhitektonske dokumentacije te dokumenata o razvoju turizma. Namijenjeni su prostornim planerima, upravim slubama, politi kim imbenicima u jedinicama lokalne samouprave, planerima gospodarskog razvoja i razvoja turizma, poduzetnicima, investitorima i ulaga ima. Slue i kao op a informacija dijelu javnosti jer su iskustva i znanja iz toga podru ja u Republici Hrvatskoj uglavnom nedostatna. Kao smjernice za izradu prostornih planova i kao stru na podloga za izradu podzakonskih dokumenata omogu it e kontrolu izrade i provedbe prostornih planova upanija (PP) i prostornih planova ure enja gradova i op ina (PPUG/O). Kriteriji i smjernice primjenjuju se na sveukupni prostor Republike Hrvatske, na njezino obalno i kontinentalno podru je. Koriteni su podatci iz zakona, propisa i drugih dokumenata koji su doneseni do kraja svibnja 2010.
2010.
2010.
1.
UVOD
Analizom prostorno-planske dokumentacije - prostornih planova upanija i prostornih planova jedinica lokalne samouprave - uo ava se neravnomjernost planiranja golfskih igralita i velika koncentracija u pojedinim podru jima, posebice uz morsku obalu. Ta je injenica, kao i pritisak poduzetnika i ulaga a za izgradnjom turisti koga smjetaja u sklopu golfskih igralita, bila jedan od poticaja za izradu ovih kriterija. Golf kao portska aktivnost danas je nezaobilazan element dopune turisti ke ponude. Igra se na golfskim igralitima razli ite namjene i veli ine od rekreacijskih terena malene povrine do natjecateljskih igralita velikih povrina. Sva igralita sadre prijeko potrebnu prate u gradnju u funkciji igre i odravanja igralita. Za portsku komponentu golfa nadleno je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Promociju golfa u turisti ke svrhe vodi Ministarstvo turizma. Za prostorno-planski aspekt, zatitu okolia i gra enje golfskih igralita nadleno je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ure enja i graditeljstva. Ovi kriteriji i smjernice odnose se na prostornu komponentu izgradnje razli itih tipova golfskih igralita s prijeko potrebnom prate om gradnjom, gradnje turisti koga smjetaja uz golfska igralita te na njihov utjecaj na prostorno okruenje. Kriteriji i smjernice osvr u se na gospodarski aspekt golfa kao mogu ega poticatelja razvitka turizma, ali ne i na financiranje, pravna pitanja ostvarenja vlasnitva ili prava koritenja zemljita, proces gradnje, poslovanje i upravljanje golfskim igralitem, isplativost i sl. Kriteriji i smjernice ne bave se pravilima golfa kao porta, na inom igre, opremom i projektima/oblikovanjem golfskog igralita u uem smislu, dakle onog prostora koji nazivamo " T E R E N O M Z A I G R U ". Terminologija vezana uz golf uglavnom je preuzeta iz engleskog jezika jer ve ina izri aja nije prevedena ni na druge jezike pa ni na hrvatski jezik. U ovom se tekstu rabe op eprihva eni stru ni izrazi, uobi ajeni za razumijevanje golfa. Termin G O L F S K O I G R A L I T E rabi se kao oznaka za cjelokupno podru je za igru golfa s prijeko potrebnim prate im i ostalim sadrajima, bez obzira na njegovu veli inu. Provedena analiza temeljnih zakona i propisa, koji se odnose na razvoj golfa i izgradnju golfskih igralita, pokazuje da je potrebno izjedna iti kriterije, smjernice i preporuke za izradu prostornih planova na razini upanija, gradova i op ina te potaknuti me uresornu suradnju nadlenih ministarstava. Kriteriji planiranja golfskih igralita trebaju se trajno dogra ivati istraivanjima, uskla ivati sa suvremenim razvojnim kretanjima i promjenama u drutvu te prilago avati zakonima i propisima.
2010.
Savjet zahvaljuje na stru noj pomo i u pitanjima golfa gospodi Branku Curi u, Emiliju ubrini u i Draenu Ilekovi u, te gospodinu Robertu Trentu Jonesu Jr., uglednom ameri kom projektantu golfskih igralita. Posebna zahvala pripada gospodinu Draenu Pomykalu, dravnom golfskom sucu, koji je svojom pomo i u pogledu pravila golfa, terminologije, povijesti golfa u Hrvatskoj, pa i ustupanjem fotografija, znatno pridonio cjelovitosti ovoga rada. 1.1. O RAZVOJU GOLFA
Gdje su korijeni golfa i kada je nastao teko je re i 1 . Suvremeni golf pojavio se u kotskoj ve u 13. stolje u, a ozbiljnije se po eo igrati u 15. stolje u na livadama uz more ("Links" pjeskovita obala obrasla travom) 2 . Cilj igre golfa bio je, kao to je i danas, sa to manjim brojem udaraca palicom lopticu smjestiti u jamicu na svakom polju. Kao portsko natjecanje pojavljuje se u 18. stolje u, tako er u kotskoj 3 i od tamo se iri najprije Britanijom, zatim u Indiju i Europu, na ameri ki kontinent te u Afriku i Aziju.
4
Danas se golf igra u oko 120 zemalja svijeta, amaterski i profesionalno, na razli itim tipovima igralita. Igra se po strogo utvr enim tradicijskim pravilima - The Royal and Ancient Golf Club of St. Andrews (kotska) i USGA ( United States Golf Association ) - u natjecateljskim kategorijama: juniori,
Teko je danas tvrditi gdje su korijeni golfa. Poznato je da se u staroj Kini, u doba dinastije Ming (3. stoljee pr. n. e.) igrala igra nalik na golf. U Rimskom Carstvu u Cezarovo doba spominje se igra zvana Paganica. Igrala se konom loptom ispunjenom perjem i savinutim drvenim tapom. Kasnije se spominje igra koja potjee iz Nizozemske pod imenom Kolf ili Kolven. Igrala se na pravokutnom igralitu povrine 7,5 x 18 metara, omeenom ogradom visine 30 cm i pokrivenom mekom tkaninom poput pusta za kartake stolove. U Francuskoj se u 12. stoljeu igrala igra Chole. Ta se igra igrala tako da su dvije momadi, udarajui malu drvenu lopticu tapovima s metalnim vrhom, nastojale pogoditi neku toku ili objekt (znala su to biti i crkvena vrata). U naem se narodu spominje igra zvana Prasikanje, a igrala se tako da se kamen udaran tapom nastojao ubacit u neku rupu. Izvor: Draen Pomykalo, Kratka povijest golfa u Hrvatskoj Zna se da je polovicom 13. stoljea golf bio u kotskoj vrlo popularan. Kralj James II. bio je prisiljen 1457. godine donijeti propis kojim je zabranjivao tu igru. Mlade je bila toliko zaluena golfom da je proputala vjebanje gaanja lukom i strijelom (to je u to vrijeme bilo za dravu od posebne obrambene vanosti). I kralj je igrao golf pa je krajem stoljea i Parlament morao donijeti zakon o zabrani igranja. Taj je zakon predviao otre kazne ne samo za igrae nego i za vlasnika zemljita na kojem se igralo. Nakon rata izmeu kotske i Engleske, koji je zavren 1502. godine, golf je ponovo doputen. Tadanji kralj, James IV. poznat je kao prvi pripadnik kraljevske obitelji koji se ozbiljno bavio istraivanjem golfa. Njegova unuka, kraljica Mary, pod djedovim je utjecajem uzimala poduku i marljivo trenirala golf. Suvremenici su za nju govorili da je u golfu postala tako dobra kao i veina mukaraca". Koliko je bila zaljubljena u golf najbolje govori podatak da je 1567. godine okrivljena zato to je odigrala partiju golfa samo nekoliko dana nakon ubojstva njezina supruga Darnleya. Kraljica Mary uzela je francuskoga kadeta sa svoga dvora da joj tijekom igre nosi palice pa se i danas, slijedom toga, mladii koji igraima nose opremu i pomau tijekom igre nazivaju Caddie. Prvo golf igralite izvedeno je u Leithu, blizu Edinburga, jo polovicom 17. stoljea. Tu je odigran i prvi meunarodni golfski turnir 1682. godine izmeu kotske, za koju su igrali Vojvoda od Yorka i George Patterson, i s druge strane dva engleska plemia. Pobijedila je kotska ekipa. Izvor: Draen Pomykalo, Kratka povijest golfa u Hrvatskoj Godine 1744. osnovan je prvi golfski klub pod nazivom The Gentlemen Golfers of Leith. To se smatra poetkom golfa kao porta jer je klub osnovan radi promocije godinjeg natjecanja za nagradu u obliku srebrne golfske palice. lan Kluba Duncan Forbes zapisao je i prva pravila. Klub se kasnije preimenovao u The Honourable Company of Edinburgh Golfers. Izvor: Draen Pomykalo, Kratka povijest golfa u Hrvatskoj
4 Britanski imperij bio je tijekom 19. stoljea na svom vrhuncu te je po svojim kolonijama irio golf. Moe se rei da je tijekom 19. stoljea golf postao meunarodni port. Prvi klub osnovan izvan Britanije bio je klub u Bangaloreu u Indiji 1820. godine. U kontinentalnoj Europi prvim klubom smatra se klub u Pau u Francuskoj, osnovan 1856. godine. U prekomorskim zemljama 1870. godine osniva se golfski klub u Adelaide (Autralia), Montrealu (Kanada) 1873., u Cape Townu (Afrika) 1885., u New Yorku (SAD) 1888, a u Aziji osnovan je klub u Hong Kongu 1889. godine. Neki povjesniari tvrde da South Carolina Golf Club, osnovan 1786. u Charlestonu, ipak prethodi svima navedenim klubovima. Izvor: Draen Pomykalo, Kratka povijest golfa u Hrvatskoj 3 2
10
2010.
dame, gospoda, seniori i veterani. 5 Golf ima svoj kodeks ponaanja i odijevanja. Golf je vrlo kratko bio olimpijski port (1900. godine), a prvi e se put u novijoj povijesti kao takav pojaviti na ljetnim Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te nadalje od 2020. godine. Golf se igra u prirodi, palicama i lopticama za golf. 6 Individualni je port, iako se na nekim natjecanjima igra i mom adski. Prosje na igra traje 4,5 5,5 sati i za to se vrijeme propjea i 8-12 km. Igraju ga sve dobne skupine. Osim izdrljivosti (dugo hodanje), trai se i brzina pokreta (pri udarcu) i visoki stupanj koncentracije i preciznosti. Djeca se po inju trenirati za golfsku igru od este godine, a gornja dobna granica ne postoji. Osnove igre golfa u e se na vjebalitu. Samostalan pristup igralitu doputen je tek nakon ste ene dozvole igranja, koja jam i znanje pravila igre i kodeksa ponaanja te ozna ava sposobnost igra a da odre enim brojem udaraca odigra svih 18 polja. 1.2. RASPROSTRANJENOST GOLFA U EUROPI I SVIJETU
U svijetu je danas oko 60 milijuna registriranih igra a golfa. Statisti ki prosjek godina igra a jest 35-55 godina, boljeg su imovnog stanja i stupnja naobrazbe. Zajedno s igra ima golfa esto putuju i njihovi pratitelji neigra i, u potrazi za atraktivnim igralitima na privla nim lokacijama, sa to duljim razdobljem igranja. Osim za golf, zanimaju se za lokalnu gastroponudu, wellness, plau, kulturnu ponudu gradova i okolice i drugu kulturnu, rekreacijsku i turisti ku ponudu. Dobre su mogu nosti povezivanja golfa s drugim vrstama turisti ke ponude, primjerice s kongresnim, kulturnim, lovnim i portskim turizmom. U svim mediteranskim i nekim drugim europskim zemljama golf se igra gotovo cijele godine, to u stvarnosti zna i neprekinutu turisti ku sezonu. Statistiku natjecateljskoga golfa u Europi (proireno Rusijom, Kazahstanom i Izraelom) sustavno prati udruga European Golf Association , koja ujedinjuje sve nacionalne golfske saveze pa i Hrvatski golfski savez. Tom udrugom nisu obuhva eni svi igra i golfa (nema rekreativaca) i sva igralita, nego samo natjecateljska igralita s 18 polja. Prema aktualnim pokazateljima udruge European Golf Association (stanje 6. svibnja 2010., a za zemlje koje nemaju aurirane podatke navedeni su zadnji zabiljeeni podatci) razvidno je da je trenutno evidentirano 6.763 golfska igralita i 4.434.478 igra a golfa.
Prvo spominjanje St. Andrewsa vezano uz golf potjee iz 1552. godine. Godinu dana kasnije sveenstvo doputa slobodan pristup javnosti na links (pjeskovita obala obrasla travom). Naziv links i danas se rabi kao naziv za golfsko igralite. Godine 1754. oformljena je udruga The St Andrews Society of Golfers sa svrhom provoenja svoga godinjeg natjecanja za koje se prihvaaju Pravila napisana u Leithu. Stroke igra prvi se put promovira 1759. godine, a 1764. gradi se igralite s osamnaest polja to kasnije postaje standard. Godine 1834. kralj William klubu dodjeljuje titulu kraljevski i drevni. The Royal & Ancient Golf Club of St. Andrews kasnije postaje vodei klub zbog svog odlinog igralita, publiciranja Pravila i promocije golfa kao istinskog porta. Izvor: Draen Pomykalo, Kratka povijest golfa u Hrvatskoj 6 Zbog palica s metalnom dijelovima izbjegava se igra za vrijeme grmljavine. Standardne su loptice bijele ili rjee ute. Ako se igra po snijegu, loptice su crvene, a po mraku se igra lopticama s fluorescentnim umetkom. Po snijegu i mraku igra se rjee, uglavnom na egzibicijskim klupskim turnirima.
5
11
2010.
Z em lja A us t r ij a B e l gi ja Buga rs ka C i pa r 2 0 07 . e ka 2 008 . Dans ka Est onia E ng les ka F i nsk a 2 007 . F ra nc us ka Gr ka H rva ts ka 20 0 7. I s l a n d 2 0 07 . I rs ka I z ra el 20 07 . I t a l ija K a za hst a n La t via L it va L u kse mb ur g Ma a rs ka M a lta Ni zo ze ms ka Norveka Njema ka Po l js ka Po r tu ga l Rumunjs ka Rus i ja S lo va ka S lo ve n ija 2 0 0 8. S r bija 20 09 . ko t s ka 20 0 9. ve ds ka pa nj ols ka v ica rs ka Turs ka Wels U k u pn o
Igra lita 151 79 4 9 82 201 7 1.881 117 574 7 2 61 417 2 269 6 3 5 6 10 1 192 174 700 24 84 4 17 12 11 1 578 456 345 94 18 159 6.763
I g ra i 1 0 4. 47 5 5 3. 1 90 166 1.351 4 6. 3 31 1 5 2. 62 2 1.955 8 0 5. 20 6 1 1 6. 47 3 4 1 0. 37 7 1.335 550 1 5. 8 65 2 5 9. 00 0 1.300 1 0 0. 31 7 400 775 430 4.186 2.509 650 3 4 4. 00 0 1 2 5. 16 0 5 9 9. 32 8 2.750 1 4. 5 45 530 1 6. 5 00 6.000 7.272 300 2 4 5. 55 0 5 1 2. 40 7 3 3 8. 16 0 7 6. 6 93 5.538 6 0. 2 82 4 . 4 3 4. 4 7 8
Gospoda 5 7. 1 78 3 0. 5 70 129 949 2 7. 0 74 9 6. 5 77 1.273 6 2 3. 70 9 6 8. 9 32 2 5 9. 15 9 880 475 1 0. 6 01 1 7 5. 00 0 900 6 4. 7 55 290 450 310 2.400 1.726 426 2 1 6. 50 0 8 0. 3 20 3 2 7. 36 2 2.137 1 0. 5 82 325 8.500 3.602 4.331 200 1 9 3. 03 5 3 1 1. 35 5 2 2 3. 84 4 4 4. 2 06 2.069 4 5. 7 09 2 . 8 9 7. 8 4 0
Dame 3 6. 4 05 1 6. 4 46 18 276 1 2. 2 22 4 4. 6 65 451 1 1 0. 38 7 3 2. 0 71 1 0 5. 56 7 180 75 3.460 5 0. 0 00 300 2 4. 5 58 50 110 55 1.246 540 162 1 1 0. 50 0 3 0. 6 37 2 0 8. 95 3 417 2.738 72 3.100 1.740 1.951 50 2 6. 3 83 1 3 9. 58 2 9 9. 5 76 2 5. 2 74 634 7.616 1 . 0 9 8. 4 6 7
J u n io r i 1 0. 8 92 6.174 19 126 7.035 1 1. 3 80 231 7 1. 1 10 1 5. 4 70 4 5. 6 51 275 0 1.804 3 4. 0 00 100 1 1. 0 04 60 215 65 540 243 62 1 7. 0 00 1 4. 2 03 6 3. 0 31 196 1.225 133 4.900 658 990 50 2 6. 1 32 6 1. 4 70 1 4. 7 40 7.213 2.835 6.957 4 3 8. 18 9
12
2010.
1.3.
PREDNOSTI I NEDOSTATCI GOLFA U JAVNOJ PERCEPCIJI
Tijekom proteklih godina i desetlje a stavovi javnosti prema golfskim igralitima bili su podijeljeni. Zagovornici pozitivnih utjecaja uglavnom su pokreta i gospodarskog razvoja i unaprje enja turisti ke ponude na dravnoj ili lokalnim razinama, zaljubljenici u golf kao port te grupe poduzetnika i ulaga a zainteresirane za gradnju golfskih igralita. Na temelju viegodinjih iskustava i pra enja, nastojanja za unaprje enjem golfa i smanjenja negativnih u inaka zaklju uje se da su puno ve e prednosti i pozitivni u inci od negativnosti koje golf moe donijeti. Pozitivnim utjecajima izgradnje golfskih igralita mogu se smatrati: gospodarski izravni u inci (otvaranje novih radnih mjesta), gospodarski posredni u inci (ja anje lokalnog rekreacijskog i kulturnog turizma, pove anje prihoda u ugostiteljstvu i trgovini), oboga enje turisti ke ponude turisti kih odredita i produenje turisti ke sezone, razvoj i oboga enje porta i rekreacije, uvaavanje, unaprje enje i afirmacija lokalnih osobitosti, pove anje doivljajne vrijednosti krajolika kvalitetnim pejsanim i arhitektonskim oblikovanjem te otvaranjem novih atraktivnih vizura, poboljanje mikroklimatskih uvjeta ure enjem pojasa visokih nasada za zatitu od vjetrova, oporavak/sanacija ote enih dijelova krajolika, reguliranje vlanosti zemljita i vlage u zraku, stvaranje pejsanog pojasa pored naselja, kao zatite od buke i one i enja, pove anje ekoloke svijesti stanovnitva, zatita postoje ih i ostvarivanje uvjeta za nova stanita biljnih i ivotinjskih vrsta. Kao negativnosti koje se pripisuju golfu esto se navode: elitizam, degradacija krajolika zbog velikih zemljanih radova, velika potronja i one i enja voda, zauzimanje vrijednih poljodjelskih i umskih povrina, a time i nepovoljni utjecaj na stanita biljnih i ivotinjskih vrsta, umanjenje prostorne povezanosti i oteana dostupnost pristupa poljodjelskim povrinama i obalama, te pretjerana i neprimjerena izgradnja. Negativnosti i prigovori uklanjaju se ili se svode na najmanju mogu u mjeru primjenom stru nih kriterija usmjerenih na unaprje enje prostora golfskih igralita. Ne tako davno negativno se i elitisti ki gledalo na tenis, skijanje i nauti ki turizam, a u me uvremenu su to postale masovno prihva ene portskorekreacijske aktivnosti. Zemljani radovi koje je potrebno izvesti prilikom izgradnje golfskih igralita djelomice mijenjaju dotadanji doivljaj krajolika, ali pri tom na manje vrijednim prostorima stvaraju novu kvalitetu (kao to se postiglo perivojima u blioj i daljoj europskoj i svjetskoj prolosti - povijesni perivoji, me u njima i Maksimir, zati eni kao kulturno dobro).
13
2010.
Velika potronja vode smanjuje se odabirom travnih smjesa koje trae manje vode i tehnolokim mogu nostima obrade vode (recikliranje, desalinizacija, ). One i enje voda smanjuje se uporabom autohtonih travnatih svojti prilago enih podneblju (kao na Brijunima). Koritenjem manje vrijednoga umskog i poljodjelskog zemljita ne nanosi se teta nego e se obvezatnim velikim povrinama prirodnih nasada stvarati nova stanita biljnih i ivotinjskih vrsta. Umanjenje prostorne povezanosti i oteane dostupnosti pristupa poljodjelskim povrinama i obalama rjeava se odabirom primjerene lokacije i primjenom odgovaraju ih kriterija. Pretjerana i neprimjerena izgradnja onemogu ava se primjenom stru nih kriterija koji uvaavaju prostorni kontekst. 1.4. UTJECAJ GOLFA NA TURIZAM I GOSPODARSKI RAZVOJ
Nagli razvoj golfa u Europi zapo inje krajem 1970- tih godina. Golfska igralita grade se u gradovima i turisti kim sreditima, na kopnu, otocima, u planinama, u zati enim podru jima i podru jima manje krajobrazne vrijednosti. Uz port i rekreaciju, najbitnije aktivnosti vezane uz golf svakako su gospodarstvo i turizam. U nekim je zemljama golf tradicijski bitan imbenik turisti kog identiteta (kotska, Engleska, Irska), a u novije vrijeme tako er je bitan i u turisti kim zemljama: panjolskoj, Portugalu, Tunisu i Turskoj. U ve ini zemalja golf je vana nadopuna turisti ke ponude, bez koje se ona vie ni ne moe zamisliti. Najvaniji razlog jest produenje turisti ke sezone i privla enje gostiju ve e platene mo i. Prednostima razvoja golfa s gospodarskoga i turisti koga gledita smatra se: poticaj prostornom razvoju podru ja uvo enjem atraktivne aktivnosti koja poti e razvoj turizma i prate ih djelatnosti, otvaranje novih radnih mjesta (igralite s 18 polja zapoljava 50-70 ljudi), prenamjena naputenih prostora i podru ja manje krajobrazne vrijednosti (kamenolomi, odlagalita odpada; neka dobro posje ena golfska igralita u Austriji i Sloveniji ve im su dijelom izgra ena na saniranim odlagalitima odpada), produenje turisti ke sezone u cjelogodinju sezonu, uz koritenje postoje ega hotelskoga smjetaja; dolazak klijentele bolje platene mo i, poticanje potronje u gastronomiji, izletni kom i kulturnom turizmu, dobre mogu nosti kombiniranja s kongresnim, kulturnim i lovnim turizmom. Ulaganje u golf smatra se unosnim poslom, osobito ako je vezano i uz izgradnju turisti koga smjetaja jer vra a uloeni novac u kra e vrijeme. Ulaganje samo u golfsko igralite, bez turisti kog smjetaja, podrazumijeva dugo vra anje uloenoga kapitala. 7
7
Iskustva Europe (osim zemalja u kojima je golf tradicijski port, kao to su kotska, Engleska i Irska) nakon naglog razvoja poetkom 1980- tih godina pokazala su sljedee: U izgradnju golfskih igralita najvie investiraju grupe zaljubljenika u golf i igrai koji ele igrati golf u blizini mjesta ivota. To je mahom populacija boljeg imovinskoga statusa, s ogranienim znanjima o
14
2010.
Najbolje rezultate, i u turisti kom i u gospodarskom smislu, pokazuje kombinacija golfskog igralita i hotela viih kategorija, uz grupiranje tri ili vie terena na manjoj udaljenosti. 1.5. GOLF I PROSTORNO OKRUENJE
Prostorno okruenje predstavlja ukupnost prirodnog i izgra enog okolia, uklju ivo zati enu prirodu, kulturna dobra materijalne batine i cjelokupni ekoloki sustav. Prostorno okruenje omogu ava sve ljudske aktivnosti, razvoj i ostvarivanje ivotnih potreba i osnovna je pretpostavka kvaliteti ivota. Svaka gradnja, pa tako i gradnja golfskih igralita, utje e na prostorno okruenje. 1.5.1. Procjena pogodnosti podru ja za izgradnju golfskih igralita
Najbitniji imbenik planiranja golfskih igralita jest procjena pogodnosti pojedinoga podru ja za njegovu izgradnju. 8 Osnovni elementi koji se procjenjuju jesu: teren, prirodni imbenici, infrastruktura i turisti ki imbenici. a) U procjeni P O G O D N O S T I T E R E N A za izgradnju golfskog igralita osobito treba analizirati: veli inu, vlasni ke odnose, postoje i (dotadanji) na in koritenja zemljita, oblik terena 9 , izloenost terena, pomicanje terena (klizita), zahtjevi za razli itim oblicima zatite, mogu nost isho enja dozvola te ostali ograni avaju i imbenici. b) U procjeni P O G O D N O S T I P R I R O D N I H I M B E N I K A za izgradnju golfskog igralita osobito treba analizirati: vrstu tla, godinju koli inu padalina i insolacije, obli je terena (reljef), vegetaciju (prirodno raslinje) i podzemlje (podzemne vode, litoloka i pedoloka obiljeja i dr.). c) U procjeni P O G O D N O S T I I N F R A S T R U K T U R E za izgradnju golfskog igralita osobito treba analizirati: prometnu povezanost s naseljenim mjestima, dostupnost/pristupa nost terenu, blizina zra ne luke i magistralnih prometnica, opskrba i odvoz odpada, postoje e korisne zgrade i/ili gra evine, utjecaj na neposredno susjedstvo i dr.
svim aspektima graenja, poslovanja, marketinga i upravljanja. Financiranje se provodi s pomou lokalnih ili regionalnih banaka, a jami se vlastitom imovinom. Gospodarski je interes sekundaran, primaran interes jest uitak igre golfa. Osniva se tvrtka i klub. Nakon poetka gradnje opada interes potencijalnih lanova kluba, broj lanova izrazito je ispod oekivanoga, a razlozi su gotovo uvijek isti: loi prostorni uvjeti, smanjen interes okoline, krivi odabir vrste terena prema namjeni, nedostatak kvalificiranog i utemeljenog savjetovanja, nedostatak marketinke strategije ili laika marketinka strategija, neprofesionalno upravljanje (management) u fazi izvoenja, nepredvieni trokovi i gubitci u odravanju.
8 9
Izvor: Golf Management Handbuch, Paff Marketing GmbH, Sinn-Edingen, BRD 1996 Izvornik: Golf Management Handbuch, Paff Marketing GmbH, Sinn-Edingen, BRD 1996. Golfsko je igralite mogue izgraditi na terenu gotovo svakog oblika. Jedini nepovoljni oblik jest dugaak i uzak teren jer se na njemu ne moe ostvariti koncentracija dvaju poetnih i dvaju zavrnih polja u blizini klupske kue.
15
2010.
d) U procjeni T U R I S T I K I H I M B E N I K A za izgradnju golfskog igralita osobito treba analizirati: trajanje sezone (mogu e vremensko razdoblje za igru golfa), atraktivnost grada/naselja (turisti kog odredita), atraktivnost lokacije, kapacitet prostora, postoje i smjetajni kapaciteti, mogu nost/potreba izgradnje novih smjetajnih kapaciteta, bogatstvo turisti ke ponude podru ja i dr. 1.5.2. Odabir podru ja za planiranje golfskih igralita
Svi konzultirani izvori isti u da je za odabir podru ja najvaniji imbenik opravdanosti i isplativosti izgradnje golfskog igralita tamo gdje osim mjestopisnih/topografskih postoje i druga obiljeja podru ja koja je potrebno uzeti u obzir. Potencijalno izgledne lokacije golfskih igralita P R E M A O B I L J E J I M A P O D R U J A jesu: na manje kvalitetnim ili devastiranim podru jima, udaljene od obalnog pojasa mora, rijeka, jezera, kao zatitna podru ja uz jake prometnice i industriju (rafinerija, autoceste, zra ne luke), unutar drugih portskih sadraja i portskih centara, u blizini turisti kih sredita (gradovi, postoje i hoteli i turisti ka naselja), na zemljitu koje nije poljodjelsko i/ili vrijedno umsko zemljite, na zemljitu bez vanih arheolokih, kulturnih i prirodnih vrijednosti; udaljene od vodocrpilita. Potencijalno izgledne lokacije golfskih igralita P R E M A D R U G I M I M B E N I C I M A jesu: na manje kvalitetnom zemljitu sa to manjim brojem vlasnika, prometno dobro povezane lokacije (do 10 km od turisti koga sredita i u blizini zra ne luke), podru ja s ve om prosje nom godinjom koli inom padalina, podru ja s duljom turisti kom sezonom (s manje snijega), predjeli na kojima se ne treba koristiti pitka voda za navodnjavanje terena za igru golfa, predjeli na kojima se predvi a navodnjavanje iz alternativnih izvora (kinica, tehni ka voda i sl.), lokacije koje ne uvjetuju izgradnju turisti koga smjetaja, lokacije koje afirmiraju kulturne vrijednosti u okolici ili unutar predjela golfskoga igralita (dvorci, povijesne gra evine, povijesni perivoji, arheoloki nalazi i sl.). 1.5.3. Krajobrazno ure enje, zatita prirode i krajolika
U pitanjima krajobraznog ure enja, zatite prirode i krajolika u literaturi se isti u slijede i op i kriteriji: Vanost o uvanja najvrjednijih krajolika te stvaranja vrijednosti kod podizanja novih golfskih igralita. novih pejsanih
16
2010.
Izgradnju golfskog igralita treba planirati u podru jima u kojima uvjeti zatite i klimatski uvjeti omogu uju isplativo koritenje, uz prihvatljivo o uvanje prostornoga konteksta, ekosustava, pejsanih i kulturnih vrijednosti. Izgradnja golfskog igralita ne smije prouzro iti tete smanjenjem resursa pitke vode, sustavom odvodnje, zauzimanjem vrijednoga umskog i kvalitetnoga poljodjelskoga zemljita. U odabiru podru ja za gradnju golfskog igralita prednost treba dati podru ju sa to manjim brojem zahtjeva za razli itim oblicima zatite, kao i predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti (naputeni kamenolomi, nekadanje ljun are i naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina, zatvorena odlagalita odpada i sl.). Treba izbjegavati podru ja koja zahtijevaju bitnu izmjenu obli ja terena (topografije), a i terene ve ih nagiba. Za odravanje terena za igru potrebno je osigurati stalnu opskrbu vodom izvan sustava javne vodoopskrbe (navodnjavanje iz alternativnih izvora kinica, tehni ka voda i sl.). Kvalitetne dijelove kulturnoga krajolika u okolici i unutar golfskog igralita (vinogradi, vo njaci, maslinici, ostatci povijesnih perivoja, arheoloki nalazi, dvorci, kurije, ljetnikovci, naputene industrijske ili druge povijesne gra evine) treba uklopiti u obuhvat kao bitne elemente atraktivnosti i prepoznatljivosti golfskog igralita. Nakon provedene evidencije svih prirodnih i kulturnih fenomena i artefakata za koje je potreban u prostoru poseban pristup a u nadlenosti su dravnih institucija, potrebno je odrediti jasan reim postupanja i odravanja takvih posebnih vrijednosti. Pritom e se odrediti podru ja potpune zatite, a i razina mogu ih gra evnih i drugih zahvata u prostoru. Na in ponaanja na zati enim dijelovima terena za igru golfa dodatno je odre en pravilima golfa, a na in igre u takvim uvjetima utvr uje se kao "lokalno pravilo" 10 . 1.6. OVLASTI I KOMPETENCIJE ZA PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE GOLFSKIH IGRALITA
Golfsko igralite vrlo je sloen krajobrazno-graditeljski zahvat jer se njime zahva a velika povrina sa portskim terenom, prate om gradnjom i komunalnom infrastrukturom 11 . Po etkom razvoja golfa u Republici Hrvatskoj 1990-ih godina poduzetnici i ulaga i izjedna avali su projektiranje golfskog igralita s projektiranjem
10 Zatita mladih stabala i ptijih gnijezda koja se nau u obuhvatu igranja posebno je regulirana Pravilima golfa Decisions. Takoer, prema tim Pravilima, iskljuivo nadleno dravno tijelo moe unutar golfskog igralita proglasiti predjel zatienoga prirodnoga podruja. Ulaz u i/ili igra s tog podruja zabranjeni su zbog zatite. 11
U ovom se potoglavljem razmatra planiranje i projektiranje golfskih igralita koja se planiraju u prostornim planovima upanija, dakle igralita s 18 i vie polja, ukupne povrine golfskoga igralita od 60 do 100 ha i vie.
17
2010.
terena za igru, dakle isklju ivo sa portskim terenom za igru golfa 12 . Planerska uloga shva ana je kao ucrtavanje prethodno utvr enog sadraja na odabranim lokacijama, za koje naj e e nije provedena odgovaraju a prethodna analiza 13 . Nerijetko se doga alo da zainteresirani poduzetnici i ulaga i donose gotove strane projekte koje neznatno prilago avaju obiljejima podru ja planiranog za izgradnju golfskog igralita, ne uzimaju i u obzir sve njegove prirodne i antropogene osobitosti. Europska i svjetska iskustva pokazuju da je za postizanje pozitivnog u inka provedbe tako sloenoga zahvata prijeko potrebna educiranost svih sudionika procesa (poduzetnika, ulaga a, lokalne uprave, planera) i vrhunska profesionalnost u vo enju cijeloga postupka 14 . Poslovi prostornog planiranja i projektiranja u graditeljstvu u Republici Hrvatskoj pravno su ure eni Zakonom o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/2007., 38/2009.). Zakonom o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ure enju i gradnji (NN 152/2008.) utvr ene su kompetencije za projektiranje i nadzor za arhitekte i krajobrazne arhitekte, inenjere gra evinarstva, strojarstva i elektrotehnike. Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 152/2008.) to je ure eno i za geodetsku struku. Planiranje golfskog igralita u prostornim planovima upanija, gradova i op ina zahtijeva od planera potrebna znanja glede kriterija odabira podru ja, bez kojih nije mogu e kvalitetno i stru no utemeljeno planirati, a koja su navedena u poglavlju 3. Smjernice i kriteriji za planiranje golfskih igralita. A R H I T E K T / P R O J E K T A N T golfskog igralita ( Golf Course Architekt ) jest specijalist koji sudjeluje u procesu od planiranja (kao konzultant i predstavnik investitora, ako je investitor poznat) pa do zavretka gradnje. Odabir kvalificiranog arhitekta golfskog igralita za investitora je od velike vanosti jer on treba raspolagati znanjima i iskustvom u podru jima kao to su 15 : planiranje golfskog igralita ( Master plan ); planiranje terena, zemljani radovi i oblikovanje terena; zatita okolia i ekologija; drenaa i navodnjavanje; biljni pokrov (raslinje); izvedbeni nacrti, trokovnik i ponudbena dokumentacija; podrobni plan terena za igru, raspored polja i rupa; oblikovanje dijelova terena za igru Green , Tee i Bunker ; stru na terenska praksa; ugovorno pravo; sigurnost i zatita na radu; isho enje dozvola i provo enje regulative; koordinacija i nadzor cjelokupnoga zahvata. Jedino e u tom slu aju investitor dobiti kvalitetnu uslugu koja se o ituje u u inkovitosti provedbe projekta, kontroli planiranih trokova i izbjegavanju ve ih pogrjeaka u projektiranju, izvedbi i daljnjem koritenju golfskog igralita. 16
12
Ve su H. N. Wethered i Tom Simpson u svojoj knjizi The Architectural Side of Golf, objavljenoj 1929. godine utvrdili da ulogu (golf)-arhitekta treba shvatiti dvojako: arhitekt koji svojim kreativnim umijeem mijenja krajolik i privodi ga funkciji igre golfa i arhitekt kao prostorni planer. Pogledati potoglavlje Golf i prostorno okruenje. Budui da se ovi kriteriji i smjernice odnose na prostorno-planski aspekt golfa, ovdje se ne e govoriti o ukupnom upravljanju projektom golfskog igralita (Golf Cours Management). Izvor: EIGCA (European Institute of Golf Cours Architects). Projektiranje golfskog igralita mora se povjeriti i golfskom arhitektu - amateru, dobrom igrau golfa bez formalnog obrazovanja. U tom sluaju (kako pokazuju primjeri) investitor moe dobiti vrlo zanimljivo oblikovano igralite, ali ne i jamstvo da ne e biti manjkavosti. "Koji e investitor povjeriti projektiranje hotela nekome tko je polovicu svog radnog vijeka proveo u hotelu kao gost?"
13 14
15
16
18
2010.
U projektiranju golfskog igralita u uobi ajenom stru nom timu neizostavni su, uz ostale, sljede i stru njaci 17 : projektant golfskog igralita - arhitekt ( Golf Course Architect ) 18 , planer zemljanih radova - gra evinski inenjer ili geodet, projektant zgrada - arhitekt, projektanti komunalne infrastrukture inenjeri raznih struka, projektant navodnjavanja i odvodnje, krajobrazni arhitekt, ekolog, stru ni konzultant (osobito u pravnom podru ju i za isho enje dozvola) te stru ni nadzornik. kolovanje arhitekata golfskih igralita u Europi provodi European Institute of Golf Course Architects (EIGCA) 19 u trajanju od dvije godine kao poslijediplomski studij za krajobrazne arhitekte, arhitekte, inenjere gra evinarstva i dr. Polaznici mogu biti i ostali (primjerice Greenkeeperi 20 i profesionalni igra i golfa), ali uz prethodnu provjeru. Diploma i licencija ste ena kolovanjem u sustavu EIGCA jam i stru na znanja i vjetine iz podru ja planiranja ( Masterplaning ), oblikovanja krajolika i dijelova terena za igru, zatite okolia, biljnoga pokrova, tloznanstva (pedologije), navodnjavanja i upravljanja vodnim resursima, odvodnje, gnojidbe, tehni ke i ponudbene dokumentacije, zatite na radu i sigurnosti te odravanja i upravljanja golfskim igralitem. Budu i da se golfskim igralitem zahva a veliko podru je i da se njime znatno utje e na ukupnost krajolika, do najboljeg rjeenja za golfsko igralita investitor moe do i i putem natje aja (javnog ili pozivnog) za dobivanja to kvalitetniji i ekonomski najisplativiji projekt. 1.7. TIPOVI, OSNOVNE DEFINICIJE, UOBI AJENE VELI INE I ELEMENTI GOLFSKIH IGRALITA
Golfska igralita ( Golf Course ) odvojene su krajobrazne cjeline namijenjene isklju ivo igranju golfa. Osim povrine za igru s vjebalitem (u daljem tekstu teren za igru) sadre i veliki dio prirodnoga terena, pripadaju u infrastrukturu, vodene povrine, potrebne gra evine (klupska ku a, prometnice, parkiralita, servisne zgrade, ugostiteljski sadraji, infrastrukturne gra evine), a prema potrebi i turisti ki smjetaj. Klasi no (standardno) golfsko igralite sastoji se od 9, 18 ili 27 polja razli ite duljine i obli ja terena. Pristup je igralitu kontroliran. Nije doputen prolazak igralitem, etnja, uvo enje ivotinja, a ni kombinacija s drugim portovima (jahanje, rekreativno tr anje, biciklizam, lov i sl.) 21 . Za
Izvor: Golf Management Handbuch, Paff Marketing GmbH, Sinn-Edingen, BRD 1996.
17 18
Izvor: EIGCA (European Institute of Golf Cours Architects).
Nepisano je pravilo da golfsko igralite dobiva na ugledu i sveukupnoj vrijednosti (i prihodu), a time i lakem dobivanju dozvola za meunarodna natjecanja, ako oblikovanje terena za igru potpisuje veliko ime, biva ili aktualna zvijezda golfskoga porta.
19 EIGCA je osnovan u Londonu 2000. godine, ujedinjavanjem tri krovne organizacije: britanske - British Association of Golf Course Architects (BAGCA), francuske - Association Francais des Architects de Golf (AFAG) i preteno njemake - European Society of Golf Course Architects (ESGA). 20 21
Greenkeeper je strunjak za travu i odravanje nasada na golfskom igralitu.
Razlozi kontroliranom kretanju na podruju golfskog igralita prije svega su sigurnosni da bi se izbjeglo ozljeivanje lopticom koja u letu dosie i do 150 km/h brzine.
19
2010.
kvalitetnu turisti ku ponudu optimalno je grupiranje tri ili vie igralita u blizini. U ve ini zapadnih zemalja pitanje planiranja golfskih igralita potpuno je demokratizirano i u nadlenosti je lokalne zajednice. Manji gradovi i op ine, u nedostatku strukovno kompetentne upravne slube, preputaju to pitanje ve em gradu ili okrugu/upaniji. U svim slu ajevima jednozna no je u procesu planiranja regulirana obveza slojevitog razmatranja i kontrole gospodarske, krajobrazne, ekoloke i pravne utemeljenosti. 1.7.1. Razvrstavanje golfskih igralita prema obiljejima podru ja
U svijetu se golfska igralita prema obiljejima podru ja dijele op enito na 22 : obalna (uz more, rijeke, jezera tzv. Links), prerijska, perivojna (u zati enim predjelima), pustinjska, planinska i tropska. Ta se podjela prilago ava lokalnim uvjetima svake sredine, pa tako i prirodnim obiljejima prostora Republike Hrvatske. 1.7.2. Razvrstavanje golfskih igralita prema na inu koritenja /prema svrsi
Prema me unarodnoj podjeli po na inu koritenja golfska igralita dijele se u etiri osnovne grupa s podgrupama 23 : a) V J E B A L I T E - Klasi no vjebalite ( Driving Range ) - Golfodrom b) S T A N D A R D N O I G R A L I T E - Kratko igralite - Kratko igralite za stjecanje dozvole igranja - Javno igralite ( Public ili Municipal Course ) - Klasi no (standardno) igralite c) N A T J E C A T E L J S K O I G R A L I T E d) M E U N A R O D N O N A T J E C A T E L J S K O I G R A L I T E ( Championschip Course ) Prije analize uvjeta smjetaja prijeko je potrebno odrediti namjenu odnosno svrhu igralita, to je osobito vano za poduzetnike, ulaga e i javnost, jer svako golfsko igralite pretpostavlja druga iju potrebu za veli inom podru ja, parkiralitima automobila, pristupnim putovima, komunalnom infrastrukturom, opremom i sl. O tome ovisi i razina prostorno-planske dokumentacije na kojoj se igralite planira. Za ulaga e su najinteresantnija klasi na (standardna) i natjecateljska golfska igralita. 1.7.2.1. Vjebalite Vjebalite je prijeko potreban sastavni dio terena za igru svakoga golfskog igralita. Na njemu se osposobljavaju po etnici, a igra ima se omogu ava treniranje i zagrijavanje pred igru. Vjebalita se mogu graditi neovisno o golfskom igralitu radi izobrazbe, uvjebavanja, rekreacije, treninga i popularizacije porta. Osnovne vrste vjebalita jesu: klasi no vjebalite i golfodrom. Sva golfska igralita s manje od 9 polja smatraju se vjebalitima.
22
23
Izvor: Robert Trent Jones Jr.: Golf by Design, Hong Kong, 1993. Izvor: Golf Management Handbuch, Paff Marketing GmbH, Sinn-Edingen, BRD 1996.
20
2010.
Mogu e je planiranje golfskih vjebalita u sklopu portskih i drugih rekreacijskih sadraja, u ve im gradskim perivojima i parkovima, uz hotele, trgova ke centre i sl. K L A S I N O V J E B A L I T E ( Driving Range ) Sastoji se od pucalita, polja za vjebanje zavrnog udarca ( Putting Green ), polja za vjebanje udarca pribliavanja ( Pitching ili Chipping Green ) te pje anoga hazarda ( Bunker ). Najmanja veli ina pucalita jest 80x200 m, a poeljno je i ve e. Uobi ajena veli ina vjebalita jest 2 ha, bez obzira na veli inu golfskog igralita. Vjebalite se sastoji od terena s kojega igra i ispucavaju loptice i travnate povrine na koju se loptice ispucavaju 24 . Vjebalite ne prua raznovrsnost situacija jer ne simulira teren za igru u svoj njegovoj raznolikosti. GOLFODROM Golfodrom je ovalno ili kruno vjebalite na jednoj ili vie razina, koje na otprilike 9 ha omogu ava velik broj igranja i do 200 igra a istodobno. Podjelom u odjeljke mogu se simulirati razli ite situacije na terenu, to igra ima omogu ava stjecanje prijeko potrebnog iskustva i prije stupanja na teren za igru. Naglo pove anje interesa za golf, omasovljenje, otvaranje prema irokoj publici i novim metodama u enja i treninga uzrokovali su razvoj ve ih i sofisticiranijih vjebalita, kao to je i golfodrom. 1.7.2.2. Standardno igralite Mogu e je planiranje golfskih standardnih igralita (osim klasi nog/standardnog igralita) u sklopu portskih i drugih rekreacijskih sadraja, u ve im gradskim perivojima i parkovima, uz hotele, trgova ke centre i sl. KRATKO IGRALITE Kratko igralite moe se graditi samostalno ili uz golfsko igralite kao dodatno vjebalite za kratku igru. Naziva se Pitch and Putt igralite. Broj polja je proizvoljan, a duljina je staza 60-100 m. Nije osobito omiljeno me u igra ima jer ne prua dovoljno raznolikosti zato to se igra s jednom do dvije palice. KRATKO IGRALITE ZA STJECANJE DOZVOLE IGRANJA Kratko igralite za stjecanje dozvole igranja slui obuci igra a za stjecanje dozvole igranja na natjecateljskom igralitu. Manjih je dimenzija, sastoji se od 9 polja, a duljine je 90-440 m. Igra se sa svim palicama, s najmanje 60 udaraca. Na tom igralitu ispituje se sposobnost igra a za igru na natjecateljskom igralitu, a moe sluiti i za odravanje izlu nih natjecanja. Me u igra ima su takva igralita vrlo dobro primljena, a njihova gradnja i odravanje znatno su jeftiniji nego gradnja i odravanje natjecateljskih igralita. J A V N O I G R A L I T E ( Public ili Municipal Course )
24 Poeljno je da mjesto s kojega se ispucavaju loptice bude dijelom nadkriveno i grijano (kia i zimski uvjeti). Travnata povrina na koju se puca moe imati rasvjetu.
21
2010.
U kotskoj, Irskoj, Engleskoj, vedskoj i SAD-u uobi ajena je gradnja javnih igralita s financiranjem i upravljanjem od jedinica lokalne samouprave, ali u Europi to tek treba izboriti. Takva igralita sa 9 (po mogu nosti i 18) polja slue prije svega popularizaciji golfa kao porta, jednostavne su izvedbe, nezahtjevna su za igru, bez spektakularnih su zahvata u prostoru, razmjerno su jeftina za gradnju i odravanje. Dobro su prihva ena me u igra ima jer ne podrazumijevaju obvezatne lanarine. Pokazalo se da se mogu sama financirati, bez dodatnog financiranja jedinica lokalne samouprave. KLASINO/STANDARDNO IGRALITE Klasi no ili standardno igralite najzastupljeniji je tip igralita s 18 polja. Njihovu gradnju uglavnom poti u i financiraju istomiljenici, zaljubljenici u golf ili pasionirani igra i. Planiranje i stupanj opremljenosti igralita ovisi o financijskoj mo i ulaga a. Takva se igralita esto dora uju i unaprje uju, osobito u dijelu komunalne infrastrukture i krajolika s ujezerenim povrinama, ponajprije zato da bi se pove ala prepoznatljivost i doivljaj igre. Klasi no igralite naj e e se doradama nastoji promaknuti u kategoriju natjecateljskog igralita pa se pri njegovu planiranju potrebno brinuti o budu im mogu im prostornim zahtjevima kao to parkiranje automobila, slobodne povrine i sl.). Naj e e se uz klasi no/standardno igralite planira turisti ki smjetaj, kao bitan element financijske isplativosti zahvata. Uobi ajena veli ina golfskog igralita s 18 polja jest 70-120 ha ili prosje no 85-90 ha, od ega teren za igru zauzima 20-21 ha (s manjim odstupanjima), a prirodni teren 50-60 ha. U ukupnu povrinu golfskog igralita ulaze jo i povrine prijeko potrebnih prate ih gra evina (klupska ku a, servisne zgrade i gra evine, prometnice, ure eni okoli i turisti ko-ugostiteljski sadraji) te po potrebi i smjetajni kapaciteti. Osnovna obiljeja klasi nog igralita vrijede za sva ostala igralita s 18 polja. Uz prosje ni standard od 72 udarca i prosje nu duljinu od 6.500 m, teren za igru sastoji se od 18 polja duljine 100-550 m, i to: 4 polja PAR 3 25 duljine 100-200 m, 10 polja PAR 4 duljine 250-420 m i 4 polja PAR 5 duljine 450-550 m. 1.7.2.3. Natjecateljsko igralite Za natjecateljska se igralita trai tako er i zadovoljavanje posebnih uvjeta kao to su: povezanost s dravnim prometnicama, udaljenost do ve eg naseljenog mjesta najvie 30 minuta vonje automobilom, hotel vie kategorije u neposrednoj blizini igralita, najmanje 100 stalnih parkiralinih mjesta i 500 privremenih (za vrijeme odravanja natjecanja), izme u igralita i klupske ku e potrebno je osigurati najmanje 2000 m 2 slobodnog terena za potrebe natjecanja (ator, prezenta cije, potrebe sponzora i sl.). Natjecateljsko igralite treba imat ova obiljeja: najmanje 75 ha povrine, obvezatno 18 polja s najmanje 70 udaraca; krajobrazno trebaju biti zanimljiva, po mogu nosti bez buke prometa; polja za igru trebaju biti osmiljena individualno, raznoliko i kreativno, s vodenim povrinama u skladu s pejsanim ambijentom; na Fairway -ima trava je primjereno koena, a Green -ovi su bez velikih lomova plohe; takva su igralita primjerena za odravanje nacionalnih, regionalnih ili manjih me unarodnih natjecanja; turisti ki je smjetaj mogu , ali ne i prijeko potreban.
25
PAR (Professional Average Result) jest prosjeni broj udaraca potreban profesionalnom igrau za igranje jednoga polja.
22
2010.
1.7.2.4. Me unarodno natjecateljsko igralite (Championship Course) Na me unarodnim natjecateljskim igralitima odravaju se profesionalni turniri na kojima sudjeluju poznati svjetski igra i, a prate ih financijski mo ni sponzori s velikim fondom nagrada. Od 1990- tih godina, kad su se po ela vie graditi, znatan je broj igralita svrstan u tu kategoriju, iako potpuno ne zadovoljavaju utvr ene kriterije. Na me unarodnim natjecateljskim igralitima turniri se odravaju tek nekoliko puta ili jednom godinje, njihovo je odravanje iznimno skupo te ih stoga pokre u i njima upravljaju financijski mo ne europske i svjetske tvrtke. Uz me unarodna natjecateljska igralita obi no se ne gradi dodatni turisti ki smjetaj, nego se koristi hotelski smjetaj visoke kategorije u blizini golfskog igralita. Osnovne razlike izme u me unarodnih natjecateljskih i natjecateljskih igralita jesu sljede e: pojedina na polja trebaju biti tako postavljena da se obli jem terena i stupnjem teine znatno razlikuju od uobi ajenih igralita na kojima igraju amateri. Zbog duljine po etnog udarca profesionalnog igra a, tee evi su postavljeni dalje, a oblikovanje i smjetaj Bunkera i drugih Hazarda znatno su tei, Green -ovi su plasti nije oblikovani, s vie prijelomnica da bi zadovoljili uobi ajeni na in postavljanja zastavica na tri na ina tre ina zastavica postavlja se pregledno (nezahtjevno), tre ina se postavlja srednje teko i tre ina zahtjevno, teren za igru postavlja se na propusnom, pjeskovitom tlu ili na terenu s dobrom odvodnjom da bi omogu io igru po svim vremenskim uvjetima; u rubnim dijelovima du polja za igru mora biti osiguran prostor za gledatelje, a na zavrnim poljima tribine sa sjede im mjestima, uz najmanje 150 stalnih parkiralinih mjesta potrebno je osigurati prostor za privremeno parkiranje do 2000 automobila, u neposrednoj blizini klupske ku e treba osigurati slobodan prostor veli ine najmanje 0,8 ha za potrebe organizacije turnira, sponzora, prezentacija, izlobi i sl. 1.7.3. Igralita prema na inu upravljanja
Osim prema na inu koritenja, golfska igralita razlikuju se i po na inu upravljanja te se dijele na 26 : privatna golfska igralita, djelomi no otvorena golfska igralita, otvorena golfska igralita, igralita uz ladanjske klubove ( Golf & Country Club ) i igralita s turisti kim smjetajem, tzv. Golf-resort . Budu i da na in upravljanja nema utjecaja na prostorni aspekt planiranja golfskih igralita osim u slu aju Golf-resorta , u razradi smjernica i kriterija bit e govora samo o njemu jer je u sklopu golfskog igralita mogu turisti ki smjetaj. Ulaga i u golfska igralita u Hrvatskoj trenutno pokazuju isklju ivo interes za Golf-resorte pa se izgradnja golfskih igralita u hrvatskoj javnosti uglavnom poistovje uje s izgradnjom turisti kog smjetaja, to stvara negativnu percepciju o golfu.
26
Izvor: Golf Management Handbuch, Paff Marketing GmbH, Sinn-Edingen, BRD 1996.
23
2010.
1.7.4.
Osnovni elementi terena za igru
27
Tee je po etno podru je, mjesto po etnog udarca. Uobi ajeni (standardni) modeli golfskog igralita imaju sveukupno jedan hektar Tee -jeva, uklju uju i i one na vjebalitu. Podru je Tee -a moe biti zatravnjeno ili se postavlja
posebna podloga (guma, umjetna trava, tekstil) u koju je mogu e uglaviti stalak/podmeta loptice, koji se tako er naziva Tee. 28
ova, uklju uju i i one na vjebalitu (u prosjeku 1 % ukupne povrine terena za igru). Povrina Green -a jest trava, koena na samo nekoliko milimetara visine. 29 Takav Green zahtjevan je i skup za odravanje te se jedino on intenzivno gnoji. Staza, odnosno Fairway, jest zatravnjena povrina na kojoj se odvija igra izme u Tee -a i Green -a. Oblik i duljina ovisi o duljini pojedinoga polja, a irina iznosi 35-65 m. Oblikovanje staza prilago ava se terenu i koriste se pogodnosti terena te prirodnih i kulturnih datosti da bi se pove ala atraktivnost igralita. irina se tako er prilago ava vrsti igralita (ako se o ekuju preteito igra i-rekreativci staze e biti ire, primjerenije njihovim igra kim sposobnostima). Taj se prostor njeguje, gnoji i zalijeva srednje intenzivno, a kosi se na ve u visinu. 30
Green je zavrno podru je svakoga polja, povrine 350-700 m 2 . Uobi ajeno (standardno) golfsko igralite sveukupno ima otprilike jedan hektar Green -
Semi Rough jest usko travnato podru je irine 1-5 m, koje dijeli stazu/ Fairway od Rough -a. Intenzivno se kosi, ali na ve oj visini, radi usporavanja kotrljanja loptice prema Rough -u ili Hazardu . Rough je prostor izme u Semi Rough -a i oznaka vanjske granica igralita. Igranje u tom prostoru doputeno je uz oteane uvjete. Pokrov je trava ili prirodna vegetacija, kosi se i podrezuje jednom do dva puta godinje, a trava se odrava do 20-50 cm visine. Bunker
(pje ani Hazard ) jest artificijelna udubina/prepreka ispunjena kvarcnim pijeskom. Slui za oteavanje igre i kao prepreka/zatita od gubitka loptice. Bunkeri se postavljaju obi no u grupi, uz Fairway i u okolici Green -a.
Vodene prepreke ili Water Hazards dio su terena za igru. 31 Mogu sluiti i kao akumulacija vode za potrebe navodnjavanja igralita. Kapacitet akumulacije jezera treba zadovoljiti potrebe za zalijevanjem, ali i pridonijeti percepcijskoj i ekolokoj kvaliteti igralita.
27
Elementi terena za igru osim Tee-a, Green-a i svih Hazarda, nazivaju se jo i "Throuhg the Green", u hrvatskom prijevodu Pravila golfa "kroz igralite". Danas su to drveni ili plastini stalci/podmetai koji u presjeku podsjeaju na slovo T. Nekad je uz svako polje za poetni udarac stajao sanduk s vlanim pijeskom i unjasta posudica kojom si je igra sam napravio podmeta za ispucavanje loptice.
28
29
Ako nije bilo uvjeta za izvedbu travnatog Green-a, koristio se pijesak (Brijuni) ili bitumenizirani pijesak (klime s jakim vjetrom i vruinama). Danas se sve ee, osobito na vjebalitima, Green-ovi pokrivaju umjetnom travom (posebno oblikovanom za tu namjenu). Nerijetko se ispod cijele povrine Green-a ugrauju grijai koji zimi tope snijeg i time i u kontinentalnim predjelima omoguavaju igru cijele godine. S poveanjem svijesti o potronji vode u SAD-u se javlja trend zamjene trave pijeskom ili kamenim agregatom.
30 31
Vodene prepreke oznaavaju se na igralitu kao mjesta (Hazards) sa specifinim i oteanim nainom igranja. Te prepreke mogu biti pokrivene vodom stalno (ujezerene povrine, biotopi, vodotoci, ...), povremeno (vododerine, kanali, ...) ili nikada (Hazard koji nije ni Bunker ni povrina pod vodom).
24
2010.
Putovi na terenu ure eni su za kretanje igra a, elektri nih vozila i vozila odravanja, irine su 3 m, a izvedeni su od pijeska, sipine (rizle) ili trave. 1.8. GOLFSKA IGRALITA U PROSTORNO-PLANSKOJ DOKUMENTACIJI REPUBLIKE HRVATSKE
Uporita za plansko djelovanje u Republici Hrvatskoj sadrana su u dokumentima Vlade Republike Hrvatske, na emu se sustavno radi od 1995. godine. Od tada su doneseni sljede i dokumenti: Golf kao element razvojne strategije hrvatskog turizma, Ministarstvo turizma, 1995., Prijedlog koordinacije aktivnosti pripreme projekata izgradnje golf igralita kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma, Ministarstvo turizma, 1997., Program razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma, Ministarstvo turizma, 1999., Zaklju ak Vlade RH od 26. kolovoza 1999. godine o prihva anju "Programa razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma", te dopuna zaklju ka Vlade RH od 23. prosinca 1999. U prvoj generaciji prostornih planova upanija zavrenih do 2004. godine predvi ena je mogu nost gradnje ezdesetak golfskih igralita. Od 2004. do kraja 2009. godine u izmjenama i dopunama upanijskih planova te u prostornim planovima ure enja jedinica lokalne samouprave (gradova i op ina) planirano je ukupno 89 golfskih igralita koja su raspore ena po upanijama ovako: Bjelovarsko-bilogorska upanija Brodsko-posavska upanija Dubrova ko-neretvanska upanija Istarska upanija Karlova ka upanija Koprivni ko-krieva ka upanija Krapinsko-zagorska upanija Li ko-senjska upanija Me imurska upanija Osje ko-baranjska upanija Poeko-slavonska upanija Primorsko-goranska upanija Sisa ko-moslava ka upanija Splitsko-dalmatinska upanija Varadinska upanija Viroviti ko-podravska upanija Vukovarsko-srijemska upanija Zadarska upanija Zagreba ka upanija ibensko-kninska upanija Grad Zagreb (BB) (BP) (DN) (I) (K) (KK) (KZ) (LS) (M) (OB) (PS) (PG) (SM) (SD) (V) (VP) (VS) (ZD) (ZG) (K) (GZG) 0 0 3 23 2 0 5 4 2 3 3 7 1 2 4 1 2 15 10 1 1 igralita igralita igralita igralita igralita igralita igralita igralita igralita igralita igralita igralita igralite igralita igralita igralite igralita igralita igralita igralite igralite
Navedeno pokazuje da je najve i broj golfskih igralita planiran u Istarskoj (23), Zadarskoj (15) i Zagreba koj upaniji (10), po jedno igralite planiraju
25
2010.
ibensko-kninska, Viroviti ko-podravska i Sisa ko-moslava ka upanija te Grad Zagreb, a igralita ne planiraju Bjelovarsko-bilogorska, Brodskoposavska i Koprivni ko-krieva ka upanija. U jadranskim upanijama planirano je ukupno 55 golfskih igralita 32 , a u kontinentalnim upanijama planirana su ukupno 34 golfska igralita. Za najve i broj planiranih golfskih igralita ne postoje podatci o povrini i broju polja, pa se pretostavlja da su to igralita od 18 ili 27 polja. Jedno je igralite planirano na devastiranom podru ju (sanacija ljun are, Jelenje u Primorsko-goranskoj upaniji), a za jedno se navodi da se ne planira izgradnja turisti kih smjetajnih jedinica (igralite Jalkovec u Varadinskoj upaniji). Da se prostorno-planski dokumenti dopunjuju i dora uju, osobito u dijelu planiranja turisti koga smjetaja, pokazuje i primjer Istarske upanije gdje se smjetajne jedinice planiraju na 13 od 23 golfska igralita.
32
Sva planirana igralita nisu neposredno uz morsku obalu, neka se nalaze u zaobalnom podruju ili dublje u unutranjosti.
26
2010.
2.
TEMELJNI STAVOVI ZA IZRADU KRITERIJA I SMJERNICA PLANIRANJA GOLFSKIH IGRALITA

SOCIJALNI IMBENICI RAZVOJA GOLFA
2.1.
Povijesni podatci pokazuju da su igre sli ne golfu igrane u razli itim drutvima (Kina, Rim, Francuska) i u razli itim razdobljima (anti ko razdoblje, srednjovjekovno razdoblje, razdoblje prosvje enosti). No golf, kakav je danas, korijenski je svezan s golfskom tradicijom u Velikoj Britaniji. Kao to je poznato, sredinom 18. stolje a u Velikoj je Britaniji utemeljen prvi portski klub za igranje golfa. Taj se doga aj dri po etnim doga ajem u razvitku golfa kao modernoga porta. Njegovo teritorijalno irenje do sredine 20. stolje a preteito je svezano s prostiranjem Britanskog imperija. S obzirom na socijalnu osnovu golfa, opravdano je re i da se golf izvorno razvija kao port viih slojeva, a u 20. stolje u kao port srednjih slojeva, ponajprije onih imu nijih i sa stanovitom tradicijom u odravanju vlastitoga socijalnog identiteta. U tom se pogledu mogu uo iti stanovite sli nosti s razvitkom i irenjem portova kao to su ma evanje, tenis, jahanje, ali i plivanje (u razdoblju do otprilike sredine 20. stolje a). Tijekom 20. stolje a razvitak golfa ima tri uporita. No prije njihova iscrpnijeg opisa korisno je podsjetiti da na poloaj srednjeg sloja u 20. stolje u bitno utje e splet drutvenih promjena svezanih s uspostavom "drave blagostanja" od 1930-ih do 1990-ih godina. Taj splet promjena poznat je i pod nazivom "masovno drutvo". Gospodarski promatrane, te promjene poboljavaju gospodarski i socijalni status industrijskih slojeva. Zahvaljuju i tomu, granica srednjih slojeva uo ljivo se pomi e prema "dolje". Kulturoloki promatrane, te promjene omogu uju pretvaranje brojnih obiljeja ivota srednjih slojeva u poop ene odlike poeljnih ivotnih stilova, neovisne o polaznom socijalnom korijenu. Na istoj podlozi brojne sastavnice ivotnih stilova do ju er "niih" slojeva ugra uju se u nove stilske tvorevine, ali potom s legitimacijom "kvalitetnih" tvorevina, op enito prihvatljivih. U taj okvir ugra uje se i specifi na dinamika sociokulturnih aspiracija kao orijentira (premda nerijetko posve neodre eno), kao i potreba za "kvalitetom ivota". Na toj podlozi oblikuje se u drugoj polovici 20. stolje a i dinami ka osnova turisti koga trita. Po statisti kim je pokazateljima to trite "masovno", ili barem takvim tei postati. Ali, na drugoj strani, izloeno je i brojnim novim zahtjevima i kriterijima koji imaju korijen u predodbama o kvaliteti ivota i odmora srednjega sloja. U takvu kontekstu turisti ki su poduzetnici izloeni imperativima stvaranja "kvalitetne ponude". A samo stvaranje te ponude, kao i njezino sezonsko i posezonsko ostvarivanje, dovodi turizam u ulogu "industrije doivljaja". Drutvene promjene koje, postupno, od osamdesetih godina 20. stolje a nadalje "dekonstruiraju" neka od glavnih uporita "drave blagostanje", ne dovode u sumnju masovne aspiracije na kvalitetu ivota po mjerilima kvalitete srednjega sloja. Model "narodnoga kapitalizma" kojim se cilja i dalje
27
2010.
podupirati irenje srednjega sloja prema "dolje", sam proces irenja vrjednuje kao vaan pokreta novog/novih trita, pa time i trita turizma kao industrije doivljaja. Na drugoj strani, koritenje toga modela u tranzicijskim zemljama pokazalo je da irenje srednjega sloja prema "dolje" nailazi na brojne strukturne teko e to osnauju posve suprotne tendencije u sklopu kojih i predodbe o kvaliteti ivota srednjega sloja zadobivaju atribute ekskluzivnih ivotnih stilova. No, to premjetanje ne utje e na socijalnu poeljnost tih stilova. U skiciranom okviru golf se razvija na tri osnovna na ina: a) U L O K A L N O J Z A J E D N I C I . Po srijedi je golf kao rekreacijska praksa gdje su i oprema i reimi, kao i tereni za igru, prilago eni ritmovima i potrebama sudionika lokalne zajednice. Njegova prisutnost u lokalnoj zajednici na tragu je "novih" zahtjeva za lokalnom kvalitetom ivota. U zbilju lokalne zajednice golf se ugra uje na priblino srodan na in na koji se ugra uju i drugi rekreacijski programi i ansambli kao to su igre s loptom, plivanje, tenis, biciklizam itd. Dimenzioniranje prostora za igru manje je ovisno o apstraktnim normama, a vie o raspoloivim mogu nostima s kojima doti na lokalne zajednica raspolae. b) U S K L O P U O R G A N I Z I R A N O G A P O R T A . Ve je spomenuto da je vrlo stara tradicija golfa kao porta, a bit e i olimpijski port (2016., 2020.). Vidljive promjene u njegovoj organizaciji i praksi analogne su promjenama u drugim portovima, gdje je profesionalizacija prijeko potreban uvjet za odravanje izvedbene kvalitete. Oprema, reimi, i tereni za igru u ovom okviru razvitka golfa izvode se iz kriterija samoga porta. Samorazumljivo je da takav model organizacije golfa i njegova razvitka moe imati i potporu odre ene dravne vlasti ili grada. Ali, glavni poticaj lei, kao i u drugim portovima, u potrebi razvitka samoga porta i, dakako, njegova omasovljenja. Na drugoj strani, profesionalizacija porta te uspostava odre enih privatnih reima upravljanja, postavlja i stvarne granice javne potpore. c) U S K L O P U T U R I S T I K E I N D U S T R I J E . U tom slu aju golf se javlja kao jedno od sredstava poboljavanja kvalitete ponude turizma. Ovisno o odabranoj turisti koj strategiji, golf moe imati mjesto i ulogu rubnog pomagala, a moe se koristiti i kao na in ostvarivanja posve specifi ne ponude, koja cilja na privla enje odgovaraju e turisti ke klijentele, ljubitelja golfa. Promatran sam po sebi on moe biti predmetom interesa kao op enito podizanje kvalitete turisti ke ponude na raznolike na ine - od osnaivanja, primjerice, zdravstvenog ili hodo asni koga turizma, do, primjerice, turizma ljubitelja planinarstva ili podvodnog ronjenja, ili ljubitelja kulturnoga turizma (za one koji se vole verati po graditeljskim ruinama). No, kao jedno od sredstava poboljanja kvalitete ponude, golf moe imati i razvojnu potporu dravne ili lokalne vlasti. Op i okvir te potpore, kao i u drugim slu ajevima, odre en je na tri osnovne razine. To su: op a normativna razina, gdje je definirano to je to javna svrha i javno dobro; model javno-privatnoga partnerstva kojim se koristi dravna ili lokalna vlast u odnosima s privatnim poduzetnicima kao sudionicima razvoja; te dokumenti i zakoni prostornog ure enja gdje je definirano kako i gdje se mogu graditi tereni za golf kao dio opreme turisti ke ponude.
28
2010.
2.2.
CILJEVI IZRADE KRITERIJA ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA
Podatak da je u Europi izgra eno neto vie od 6.700 golfskih igralita, od toga u Republici Hrvatskoj samo etiri, upu uje na manjkavo poznavanje golfa kao portske, rekreacijske i turisti ke aktivnosti. Ciljevi izrade kriterija za planiranje golfskih igralita jesu sljede i: op a informacija o razvoju i stanju golfskih igralita u svijetu i u Republici Hrvatskoj s uvidom u problematiku planiranja i gradnje, stvaranje baze pravi nog, realnog, pozitivnog i poticajnog ozra ja za planiranje i gradnju golfskih igralita u Hrvatskoj, utvr ivanje vrsta golfskih igralita i bitnih prostornih pokazatelja za svaku od njih, posebice u odnosu na "troenje" prostora, turisti ku i drugu izgradnju, popularizacija svih vrsta golfskih igralita, posebice onih koja promi u golf kao port i rekreaciju (vjebalita, kratka igralita) i oboga uju turisti ku ponudu, poticanje stru no utemeljene rasprave o golfskim igralitima u Hrvatskoj, uz prijedlog prihvatljivih rjeenja koja e omogu iti razvoj golfa kao porta i izgradnju golfskih igralita radi unaprje enja turizma, ujedna enje pokazatelja radi unaprje enja metodologije izrade prostorno-planske dokumentacije i njihove kvalitete, kvantifikacija prostornih pokazatelja golfskih igralita i pripadaju e prate e gradnje, opravdanost, prostorni pokazatelji i smjernice za oblikovanje turisti kih smjetajnih jedinica u funkciji golfa, poticanje me uresorne suradnje nadlenih ministarstava. Primjena kriterija za planiranje golfskih igralita omogu it e: Redefiniranje planiranih golfskih igralita u upanijskim prostornim planovima; Unaprje enje izrade i u inkovitiju kontrolu prostorno-planske dokumentacije; Odre ivanje realnih lokacija na dravnom zemljitu (bivi vojni predjeli i sl.) na kojima je mogu e pokrenuti gradnju golfskih igralita; Planiranje razli itih vrsta golfskih igralita u prostornim planovima upanijama (PP) i u prostornim planovima ure enja jedinica lokalne samouprave (PPUG/O), neovisno o dinamici provedbe; Razvrstavanje golfskih igralita prema vrstama i prioritetima; Odabir "pilot projekata" golfskih igralita na dravnom zemljitu u realnim uvjetima provedbe, kao poeljnog modela za ure enje golfskih igralita.
29
2010.
2.3.
POLAZITA ZA PLANSKO DJELOVANJE
Polazita za planiranje golfskih igralita u Republici Hrvatskoj usvojena su dokumentima koji izravno reguliraju prostorni razvoj i planiranje, a to su: Program prostornog ure enja Republike Hrvatske, 1999., Strategija prostornog ure enja Republike Hrvatske, 1997., Strateki okvir Vlade RH za razvoj 2006.-2013., 4. kolovoza 2006., Zakon o prostornom ure enju i gradnji, NN/76/2007., 38/2009., prostorni planovi upanija i prostorni planovi jedinica lokalne samouprave (gradova i op ina), Program razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma (Ministarstvo turizma, 1999.), Zaklju ak Vlade RH od 26. kolovoza 1999. o prihva anju Programa razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskoga turizma, Odluka o uvjetima i na inu davanja zemljita, uma i umskog zemljita u dravnom vlasnitvu za izgradnju golfskih igralita (Vlada Republike Hrvatske, 11. listopada 2001.), Kriteriji za planiranje turisti kih predjela obalnoga podru ja mora (Savjet prostornog ure enja RH, 2009.), poglavlje 2.1.4. Uvjeti smjetaja golfskih igralita, poglavlje 2.4.3. Odre enja prostornih uvjeta planiranja po vrstama turisti kih predjela (T1, T2, T3) i poglavlje 2.4.4. Odre enja prostornih uvjeta planiranja smjetajnih jedinica - vila. Temeljni stavovi u izradi smjernica i kriterija planiranja golfskih igralita saimaju se u sljede em: igra golfa u svijetu vrlo je rasprostranjena i popularna vrsta porta i/ili rekreacije; golf moe pridonijeti turisti kom i gospodarskom razvitku kao prate a aktivnost turisti ke ponude jer znatno produuje turisti ku sezonu; golfski turizam moe se razvijati kao dopuna hrvatske turisti ke ponude, a ne kao nositelj identiteta hrvatskoga turizma; planiranje i ure enje golfskih igralita sloen je postupak temeljen na me unarodnim stru nim kriterijima i standardima, koji jasno odre uju programske uvjete, uvjete ure enja, zatite i koritenja prostora; me unarodne stru ne kriterije za planiranje golfskih igralita treba prilagoditi zakonskim, prostornim, krajobraznim i drutvenim uvjetima te uvjetima gospodarskoga razvitka u Republici Hrvatskoj; stru ni kriteriji preduvjet su za realno planiranje i gradnju golfskih igralita u Hrvatskoj, a posebice golfskih igralita u prostornim planovima upanija; golf kao prostorno-ekoloka i drutveno-ekonomska kategorija zahtijeva utvr ivanje metodike i standardiziranje procedure upravnoga postupka za donoenje planova i prihva anje projekata golfskih igralita.
30
2010.
3.
Prema obiljejima podru ja Republike Hrvatske na kojima se planiraju, golfska igralita mogu se podijeliti u sljede e grupe: obalna (uz more, rijeke, jezera), krka, umska, u zati enim predjelima/perivojna, na manje vrijednim i devastiranim podru jima, brdska/planinska i ravni arska. 3.1. OP I UVJETI I SMJERNICE
Valja utvrditi i primijeniti op e uvjete planiranja golfskih igralita s obzirom na sljede e: zatitu prirode, okolia i krajolika (Nacionalna ekoloka mrea - NE K, odnosno Natura 2000) te - zatitu graditeljske batine (po posebnom propisu); sve lokacije planiranih golfskih igralita treba provjeriti s obzirom na usvojene planove zatite (NEK, odnosno Natura 2000, posebice propise zatite graditeljske batine); izgradnja golfskog igralita treba biti u suglasju s lokalnim na inom ivota, u po etnoj etapi planiranja uspostaviti suradnju s lokalnom zajednicom, neposrednim susjedstvom i gra anskim udrugama, golfska igralita i prate i sadraji moraju zadovoljiti i javni i gospodarski interes, u cilju promicanja porta afirmirati gradnju golfskih igralita za port i rekreaciju (vjebalita i kratkih igralita, mogu e i u kombinaciji s drugim portskim terenima te javnim igralitima), u cilju promicanja turizma poticati gradnju natjecateljskih portskih golfskih igralita, za potrebe golfskih igralita koristiti prvenstveno postoje u turisti ku izgradnju, a novi turisti ki smjetaj planirati unutar gra evnih podru ja naselja i planiranih turisti kih predjela, turisti ke smjetajne jedinice unutar golfskoga igralita prvovano su u funkciji terena za igru te se bez njega ne smiju graditi, izgradnju turisti koga smjetaja u sklopu golfskog igralita obvezatno treba uvjetovati ukupnim pove anjem kvalitete gradnje i turisti ke ponude visoke kategorije smjetaja, vrhunskog oblikovanja, tehni ke kvalitete i tehnoloke opremljenosti. 3.2. KRITERIJI ODABIRA PODRU JA I ZATITE KULTURNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
Prilikom planiranja golfskog igralita i odabira podru ja prednost treba dati podru jima: uz gradove i turisti ka odredita, atraktivnih turisti kih destinacija i lokacija,
31
2010.
s bogatom ostalom turisti kom ponudom, s duljim trajanjem turisti ke sezone, s ve om godinjom koli inom padalina i procjednim tlom, izvan vodozatitnoga podru ja i podzemnih vodotokova, sa to manjim brojem vlasnika, sa to manjim brojem razli itih oblika zatite ili bez zahtjeva za takvu zatitu, bez nepovoljnih utjecaja na neposredno susjedstvo.
Prilikom planiranja golfskih igralita prednost treba dati predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti te zemljitima u preteitom dravnom vlasnitvu. Posebice treba primijeniti sljede e kriterije radi zatite kulturnih i krajobraznih vrijednosti: planirati grupiranje golfskih igralita ( klasteri od 3 ili vie igralita), neovisno o op inskim, upanijskim i dravnim administrativnim granicama (na me usobnoj udaljenosti do 30 minuta vonje automobilom); osigurati kvalitetnu dostupnost golfskih igralita, posebice od zra nih luka i magistralnih prometnica; smjetajem golfskog igralita osigurati neometano kretanje domicilnom stanovnitvu bez ve ih produenja putova (prilaz naseljima, gospodarskim i poljodjelskim dobrima i sl.); u planiranju golfskog igralita treba izbjegavati radove koji bitno mijenjaju obli je terena (topografiju), a i terene ve ih nagiba; golfska igralita ne treba planirati u podru jima vrijednih uma, kvalitetnoga poljodjelskoga zemljita, vodozatitnoga podru ja i vanih arheolokih areala; pri planiranju golfskih igralita u obalnom podru ju mora, jezera i rijeka treba osigurati duobalno prolaenje na 25 m udaljenosti od obalne crte; planiranje golfskog igralita, ako se ne moe ostvariti pravo koritenja zemljita eljenog obuhvata zbog privatnoga vlasnitva, treba prilagoditi tako da se omogu i neometano koritenje - i privatnoga posjeda (pristup, granica zatite) i golfskog igralita; u planiranju golfskog igralita prednost treba dati lokacijama postoje e ili lako ostvarive infrastrukturne opremljenosti; za odravanje terena za igru treba osigurati stalnu opskrbu vodom izvan sustava javne vodoopskrbe (navodnjavanje iz alternativnih izvora kinica, tehni ka voda, desalinizacija i dr.); ure enje i uporaba igralita ne smiju prouzro iti tete u sustavu vodoopskrbe i odvodnje ili smanjenja resursa pitke vode; Vrjednovati prostor te ocijeniti prihvatljivost gra enja i koritenja golfskih igralita u odnosu na postoje e namjene prostora, te prirodne i antropogene uvjete. golfska igralita i prate e sadraje treba planirati i graditi uz o uvanje prostornog konteksta, ekosustava, prirodnih i kulturnih vrijednosti te afirmaciju ambijentalnih vrijednosti i posebnosti krajolika; golfska igralita treba planirati u suglasju s ekolokom mreom, a valja izbjegavati podru ja na utvr enim stanitima i migratornim putovima divlja i, kao i na svim lokacijama na kojima se njihovim ure enjem ugroavaju ekoloki uvjeti; u planiranju golfskog igralita treba provesti evidenciju svih prirodnih fenomena i svih artefakata ija uloga u prostoru trai poseban pristup -
32
2010.
ili mjerama zatite i o uvanja, bilo posebnim postupcima pri rjeavanju mogu ih prostornih zahvata; pojedina ne zgrade ili skupine zgrada pu ke gradnje (kamene ku e u obalnom i zaobalnom podru ju, korablje, vodenice i sl.) uklopiti u projekt golfskog igralita kao dopunu obvezatnim sadrajima ili kao dio turisti kih smjetajnih jedinica (naputena sela), svi artefakti koji ulaze u nadlenost konzervatorskih odjela (kvalitetna povijesna i regionalna arhitektura, suhozidi, ilirske gradine, bunje ili kauni, mirila i sl.) moraju biti evidentirani i jasno odre en reim njihova odravanja; isto tako, artefakti koji ne ulaze u nadlenost konzervatorskih odjela, a predstavlj aju vrijednost krajolika (prirodni fenomeni, megaliti, pojila, vrila, perila, kaskadni suhozidi itd.), moraju biti planom verificirani pri emu e se odrediti predjeli potpune zatite, i mogu i zahvati u prostoru, turisti ki smjetaj u sklopu golfskog igralita ne treba planirati na vizualno vrijednim lokacijama, a osobito ne u visoko zati enom prirodnom i/ili kulturnom krajoliku.
3.3.
PROSTORNI KRITERIJI ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA
Kao model za kvantificiranje pokazatelja za planiranje uzet je tip klasi noga (standardnoga) natjecateljskoga golfskog igralita s 18 polja. 33 Ostali tipovi igralita specifi ni su u na inu koritenja, ali planerski su istih prostornih obiljeja. Kriteriji za planiranje igralita s 27 polja proizlaze iz osnovnog modela igralita s 18 polja, a predstavlja spoj dvaju igralita jednog s 18 i jednog s 9 polja. Danas se sve e e planira gradnja tri igralita (A+B+C) s po 9 polja, to omogu ava kombinacije "svakog sa svakim" (A+B, B+C, A+C) to pridonosi zanimljivosti, a time i atraktivnosti igralita. Golfsko igralite sastoji se od terena za igru, prirodnoga terena, ure enoga terena i gradivoga terena. Veli ine golfskog igralita s 18 polja priblino su: ukupna povrina 55-120 ha (prosje no 90 ha) 34 ukupna duljina staza do 6.500 m povrina terena za igru 20-21 ha povrina prirodnoga terena 40-70 ha povrina ure enoga terena do 10 ha povrina gradivoga terena do 2 ha. Navedeni kriteriji priblini su op e prihva eni standardi koji mogu biti promjenjivi u odnosu na lokaciju, eljenu kvalitetu ure enosti i oblikovanje igralita. Razlike se ostvaruju na povrini prirodnoga terena jer je povrina terena za igru uglavnom nepromjenjiva.
33
Predodba golfskog igralita u najveem dijela javnosti, investitora i planera jest sljedea: igralite s 18 polja, ima klupsku kuu, oblikovanjem terena za igru i prateim sadrajima zadovoljava kriterije natjecateljskog igralita za razliite razine natjecanja, oblikovatelj igralita je zvuno/slavno ime golfskoga sporta, to mu osigurava znaatne marketinke prednosti, isplativost gradnje i odravanja omoguava pratea gradnja turistikih smjetajnih jedinica. Takav je tip igralita u najuem fokusu zainteresiranih za ulaganja u golf, bez ulaenja u pojedinosti svake od vrsta/svrha ovih ili drugih golfskih igralita. Vrste igralita prema nainu koritenja ve su navedene u uvodu, a poblii se kriteriji daju u nastavku ovoga poglavlja.
34 Ukupna povrina golfskog igralita s 18 polja moe varirati, ovisno o obiljejima podruja i oblikovanju. Danas se takva igralita grade na najmanje 55 ha ili na povrinama do 120 ha.
33
2010.
Teren za igru Teren za igru osnova je svakoga golfskog igralita, a ure ena je povrina s pripadaju om infrastrukturom i ujezerenim povrinama. Teren za igru igralita s 18 polja 35 uglavnom je povrine 20-21 ha, s manjim odstupanjima, ovisno o obiljejima podru ja na kojemu se planira 36 . Obvezatni sastavni dijelovi terena za igru jesu: vjebalite priblino 2 ha (neovisno o veli ini golfskog igralita), ujezerene povrine 1-5 ha (ovisno o dostupnosti vode i oblikovanju), putovi unutar terena za igru. Prirodni teren Prirodni teren golfskog igralita netaknuti jest dio predjela golfskog igralita koji se ne ure uje za igre, nego prema kriterijima ure enja krajolika kojemu pripada ovisno o tome pripada li umskom, krkom, mo varnom ili nekom drugom tipu krajolika. Povrine je 40-60 ha, ovisno o oblikovanju golfskog igralita i obiljejima podru ja. Upravo prirodni teren ini vani dio prepoznatljivosti i ambijentalne vrijednosti golfskog igralita, tako da njegovo smanjivanje ne pogoduje atraktivnosti. 37 Ako se golfsko igralite gradi na degradiranom podru ju (kamenolomi, kopovi mineralnih sirovina, sanirana odlagalita otpada i sl.), mogu a je pejsana rekultivacija autohtonim biljnim vrstama. Ure eni teren Ure eni teren obuhva a obvezatni prate i prostor uz teren za igru, ukupne povrine do 10 ha. Predio ure enoga terena sa injavaju ulaz, pristupne/servisne prometnice i neposredni okoli zgrada i gra evina izvedenih radi golfa (klupske ku e, servisne zgrade i ostali prate i sadraji). Povrina ure enog terena promjenjiva je i ovisi o stupnju ure enosti i oblikovanju igralita. U tu povrinu ubrajaju se: ure eno parkiralite za 100 osobnih vozila, povrina za povremeno parkiranje za 500 osobnih vozila, slobodna povrina za potrebe natjecanja od 2000 m 2 . Gradiva povrina Gradivom povrinom smatra se povrina na kojoj se mogu graditi prate e zgrade i gra evine isklju ivo za port i odravanje golfskog igralita. Ukupna gradiva povrina unutar golfskog igralita na kojoj se mogu graditi prate e zgrade odre uje se ovisno o vrsti igralita, a obvezatno se posebno propisuje najve a doputena izgradivost (koeficijent izgradivosti). 38 Obvezatnim prate im zgradama uz teren za igru smatraju se: - klupska ku a s pripadaju im terenom 39 0,5-0,8 ha terena,
35
elementi golfskih igralita.

36
Osnovni elementi terena za igru navedeni su u uvodnom dijelu u poglavlju Tipologija, osnovne definicije, uobiajene veliine i
Veliina od 20 ha priblina je, jer veliina izravno ovisi o namjeni, oblikovanju i uvjetima na terenu. Na igralitima na kojima igraju igrai manjega znanja i sposobnosti, staze za igru planiraju se u veoj irini (da se nepotrebno ne bi produavalo vrijeme igranja najee turistike destinacije), pa e i povrina terena za igru biti vea. Igralita s ozbiljnijim natjecateljskim ambicijama imat e ue staze pa e biti izazovnije za dobre igrae.
37 Upravo zbog toga igralita uz koja nije ostavljen dio prirodnog terena (kratka igralita, vjebalita) ne daju igraima pravi dojam igre u prirodi i na njima se krae zadravaju. 38
U izraun najvee doputene izgradivosti ukljuene su povrine svih zgrada (zgrade, terase, bazeni za kupanje i sl.), a nisu ukljuene prometne povrine (ceste, parkiralita, putovi). Ovisno o oblikovanju te kvaliteti i razini opremljenosti igralita sveukupna gradiva povrina terena obino je do 2 ha i odreuje se podrobnijim rjeenjem golfskog igralita.
34
2010.
- servisne zgrade i gra evine s pripadaju im terenom priblino 0,5 ha. K L U P S K A K U A ( Club House ) naj e e je smjetena uz glavno parkiralite, u blizini vjebalita ( Driving Range ) i po etnoga polja (br.1. i 10.) te uz zavrno polje (br. 9. i 18.). Osnovni sadraji klupske ku e jesu: recepcija i prijavnica, uprava i uredski dio, trgovina golfske opreme ( Pro Shop ), svla ionice (muke i enske) s pripadaju im sanitarijama, caffe i restoran s terasom (s pogledom na zavrna polja) i s prate im prostorima i sanitarijama za goste, spremite golfske opreme ( Caddy Room ) s prostorom za i enje palica i obu e (moe biti i u odvojenoj gra evini). 40 Klupska ku a ne nudi mogu nost smjetaja. S E R V I S N E Z G R A D E I G R A E V I N E golfskoga igralita jesu: spremite alata i strojeva za odravanje, spremite elektri nih vozila ( Cart ) i infrastrukturna postrojenja (trafostanica, precrpna stanica za vodu i sl.). 3.3.1. Kriteriji za planiranje golfskih igralita prema svrsi Pojam "svrhe" golfskih igralita odnosi se prvenstveno na namjenu i na in koritenja portskoga terena, kako je to i u svjetskoj literaturi opisano, sa specifi nim zahtjevima u organizacijskom planu i u planu potronje prostora. Golfska se igralita prema svrsi razvrstavaju u dvije skupine: golfska igralita za port i rekreaciju, natjecateljska golfska igralita. Golfska igralita za port i rekreaciju prvovano su namijenjena za iri krug zainteresiranih, za popularizaciju porta, za oboga enje turisti ke ponude te za zadovoljenje potreba onih igra a koji nemaju vremena za cijelu igru (koja ukupno traje 5-6 sati). Natjecateljska golfska igralita dio su natjecateljskog porta i turisti ke ponude. Uz njih se turisti ki smjetaj planira kao mogu , ali ne i obvezatan prate i sadraj. Planiranje i gradnja turisti koga smjetaja nema utjecaj na portski aspekt golfa, ali znatno utje e na veli inu podru ja i na in njegova koritenja. U Hrvatskoj trenutno postoji interes za izgradnju klasi noga (standardnoga) i natjecateljskog igralita s turisti kim smjetajnim jedinicama. Jo nije pokazan interes nijedne jedinice lokalane samouprave (grada ili op ine) za izgradnjom javnoga golfskog igralita. Najdalje su u pogledu izgradnje javnih golfskih igralita u Hrvatskoj otili gradovi Zaprei (igralite Novi Dvori Zaprei ki, izgra eno vjebalite i tri polja za igru golfa) i Pore (vjebalite Molindrio, Zelena Laguna). 3.3.1.1. Kriteriji za planiranje golfskih igralita za port i rekreaciju Golfska igralita za port i rekreaciju jesu igralita manjih povrina koja slue u enju, vjebanju i rekreaciji. To su vjebalita/pucalita (klasi no vjebalite i golfodrom), kratka igralita, kratka igralita za dozvolu igranja i javna igralita. Radi jednostavnog oblikovanja, duljine i teine staza,
39 Predstavlja planersku kategoriju, povrinu u sastavu podruja golfskog igralita koja se obrauje prema svojoj namjeni, a ne utvruje se kao odvojena parcela.
Mogue su i druge namjene u sklopu klupske kue, primjerice kongresni sadraji i sl., ovisno o procjeni i poslovnoj viziji investitora. O tome ovisi i njezina veliina, ali mora biti usklaena s kriterijima propisanim Zakonom o prostornom ureenju i gradnji.
40
35
2010.
nedovoljne atraktivnosti i zahtjevnosti, portska i rekreacijska golfska igralita ne mogu dobiti status natjecateljskog igralita pa zato i ne privla e kvalitetnije igra e. Me utim, mogu se koristiti za neklasificirana natjecanja. Vjebalite/pucalite izvodi se uglavnom u sklopu golfskog igralita kao nedjeljiva cjelina, ali moe se izvesti i samostalno za klupske ili javne potrebe. Op a obiljeja golfskih igralita za port i rekreaciju jesu: slue uglavnom za vjebu, ne zauzimaju velike povrine terena, ne nude potrebnu atraktivnost i raznolikost za igru koja privla i bolje igra e-amatere, teren za igru nije zahtjevnog oblikovanja, mogu biti kvalitetna dopuna turisti ke ponude, uz igralita se ne gradi turisti ki smjetaj, nije prijeko potrebna gradnja klupske ku e, igralite ne mora imati prirodni teren, a ako ga sadri njegova se povrina dodaje povrini terena za igru i ne utje e na kriterij povrine izgra enosti, igralita se mogu planirati i kombinirati i s drugim portskorekreacijskim i zabavnim sadrajima (hipodromi, atletske staze, javni parkovi, hotelski sklopovi, trgova ki centri i sl.), razlikuju se u na inu koritenja i u povrinama terena koje pojedina vrsta zahtijeva. Klasi no vjebalite ( Dirving Range ) Klasi no vjebalite obvezatni je sastavni dio svakoga golfskog igralita od 9, 18 ili 27 polja, ali se moe graditi i samostalno. Ne sadri obvezatno prirodni teren. Ako se gradi u sklopu golfskog igralita, koristi sve njegove obvezatne prate e sadraje. Sastoji se od pucalita, polja za vjebanje zavrnog udarca ( Putting Green ), polja za vjebanje udarca pribliavanja ( Pitching Green ili Chipping Green ) te pje anog Hazarda ( Bunker ). Sveukupna povrina klasi noga vjebalita jest priblino 2 ha. Veli ina pucalita ne bi trebala biti manja od 80 x 200 m. Ako se gradi samostalno, povrini klasi nog igralita dodaje se povrina terena gradivoga dijela za gradnju prate ih sadraja (povrina priblino 0,2 ha) kao to su: Klupski prostor (naj e e se zove i Pro Shop ) za prijavu i iznajmljivanje/prodaju pribora i opreme za vjebanje/igru, Manji ugostiteljski sadraj s terasom, muke i enske sanitarije i garderobe, Pomo ni prostor za pohranu opreme igra a ( Caddy Room ), Spremite za opremu, alate i strojeve za odravanje, Parkiralite automobila (dimenzionira se prema kriterijima za portske terene). Golfodrom Golfodrom je golfsko igralite-vjebalite koje omogu ava veliku u estalost igranja, ak i do 200 igra a istodobno. Obi no je ovalnog ili krunog oblika, s pucalitem na jednoj ili vie razina. Podjelom u odjeljke mogu se simulirati razli ite situacije na terenu, to igra ima omogu ava stjecanje prijeko potrebnog iskustva ve prije stupanja na teren za igru. Golfodrom je osobito
36
2010.
pogodan za gradnju u velikim gradskim sredinama s ve om koncentracijom igra a, igra a po etnika i moebitnih budu ih golfera. Prostorni pokazatelji za golfodrome jesu: ukupne je povrine priblino 9 ha, prate i sadraji isti su kao kod klasi no vjebalite, mogu a je gradnja klupske ku e, ali nije prijeko potrebna, ne sadri obvezatno prirodni teren, iako je on poeljan, ure eno parkiralite dimenzionira se prema kriterijima terene.
za
portske
Kratko igralite ( Pitch and Putt igralite) Kratko igralite gradi se uglavnom kao po etna etapa, do zavretka klasi nog ili natjecateljskog igralita. Kratko igralite moe se graditi samostalno ili kao dodatno vjebalite za kratku igru. Kao dodatno vjebalite to igralite nije osobito omiljeno me u igra ima jer ne prua dovoljno raznolikosti za igru zato to se igra s jednom do dvije palice, ali zato prua dobre uvjete za vjebanje i usavravanje kratkih udaraca. Ako se gradi kao samostalno igralite duljine su staza ve e (kao na kratkom igralitu za dozvolu igranja), broj polja proizvoljan je, ali ne smije biti manje od tri polja. Igra se sa svim palicama. Kratka igralita postaju danas u svijetu sve popularnija jer igra ima omogu avaju bru igru i kra e zadravanje, a time i manji utroak vremena. Prostorni pokazatelji za kratko golfsko igralite jesu: ukupna je povrina igralita do 10 ha, ovisno o terenu i projektu igralita, broj je polja proizvoljan, ali ima najmanje 3 i najvie 8 polja, duljina staza mora biti najmanje 60 m, a najvie 100 m, obvezatno sadri kratko vjebalite, ne mora sadravati prirodni teren, ali je on poeljan prate i sadraji isti su kao za klasi no vjebalite, ure eno parkiralite dimenzionira se prema kriterijima za portske terene. Kratko igralite za stjecanje dozvole igranja Kratko igralite za stjecanje dozvole igranja slui obuci igra a za stjecanje dozvole igranja na natjecateljskim igralitima. Na tom se igralitu ispituje sposobnost igra a za igru. Moe sluiti i za odravanje izlu nih natjecanja jer omogu ava igru sa svim palicama. Prostorni pokazatelji za golfsko igralite za dozvolu igranja jesu: ukupna je povrina igralita do 10 ha (ako ne sadri prirodni teren), obvezatno sadri 9 polja, ukupna duljina staza jest 90-440 m, s najmanjim standardom od priblino 30 udaraca, nije prijeko potreban prirodni teren, ali on je poeljan, mogu a je izgradnja klupske ku e (bez smjetajnih jedinica) i servisnih gra evina, ure eno parkiralite dimenzionira se prema kriterijima za portske terene.
37
2010.
Javno igralite ( Public ili Municipal Course ) Javno golfsko igralite redovito sadri 9 polja, a financira ga drava i/ili jedinica lokalne samouprave. Slui ponajprije popularizaciji golfa kao porta pa se rijetko gradi s vie od 9 polja. Moe biti financirano i privatnim sredstvima ili kao javno-privatno partnerstvo. Nije zahtjevno za igru jer je primarno namijenjeno po etnicima s dozvolom igranja, obiteljskom golfu i rekreativcima. Igra ima golfa nije pretjerano zanimljivo jer je prelagano. Dostupno je svim zainteresiranima, bez obveze u lanjenja. Naziv javno ( public ) prvenstveno je vezan na na in financiranja, a to je obi no drutvena zajednica. Javnost igralita ne podrazumijeva da su ovakva igralita otvorena za golfsku javnost, a da su ostala igralita privatna i kao takva nedostupna javnosti. Obi no su gotovo sva golfska igralita, osim nekih me unarodnih natjecateljskih igralita, otvorena za sve igra e golfa igra e-po etnike, igra e i ostale koji potuju uvrijeena tradicijska pravila boravljenja, ponaanja, odijevanja i igre na golfskom igralitu. Prostorni pokazatelji za javno golfsko igralite jesu: ukupna povrina igralita jest 10-15 ha, nije prijeko potreban prirodni teren, ali on je poeljan i dodaje se na ukupnu povrinu, sadri 9 polja s priblino 30 udaraca, kao najmanjim standardom, prosje na duljina staza je 1500 m, mogu a je izgradnja klupske ku e i servisnih gra evina, ne planira se turisti ki smjetaj, prate i sadraji isti su kao za klasi no vjebalite, ure eno parkiralite dimenzionira se prema kriterijima za portske terene. 3.3.1.2. Kriteriji za planiranje natjecateljskih golfskih igralita Podru je koje zauzimaju natjecateljska igralita velike je povrine (prosje no 90 ha) i isto je za svaki od opisanih tipova klasi no/standardno igralite, natjecateljsko igralite i me unarodno natjecateljsko igralite. Op a obiljeja natjecateljskih golfskih igralita jesu: zauzimaju veliku povrinu terena (najmanje 55 ha, ovisno o obiljejima podru ja i oblikovanju), prostorni kriteriji isti su kao za igralita s 18 polja, obvezatno sadre prirodni teren i prate u gradnju, smjetena su na atraktivnom podru ju krajolika, teren za igru prua dovoljno raznolikosti, to ovisi o krajoliku i oblikovanju, projektant/dizajner igralita obi no je poznato ime, mogu a je izgradnja turisti kog smjetaja. Klasi no ili standardno igralite Klasi no/standardno igralite najzastupljeniji je tip igralita s 18 polja. Njegovu gradnju naj e e poti u i financiraju istomiljenici, zaljubljenici u golf ili pasionirani igra i golfa. Planiranje i stupanj opremljenosti u zadanim prostornim okvirima i s prijeko potrebnim sadrajima ovisi o financijskoj mo i ulaga a. Najmanji standard udaraca jest 60. Naj e e se upravo uz
38
2010.
klasi no/standardno igralite planira turisti ki smjetaj, kao bitan element financijske isplativosti. Klasi no/standardno golfsko igralite naj e e se doradama nastoji promaknuti u kategoriju natjecateljskog igralita pa je pri njegovom planiranju potrebno uzeti u obzir moebitne kasnije dodatne prostorne zahtjeve, kao to su parkiranje vozila, slobodna povrina terena i sl. Igralite je primjereno odravanju klupskih i drugih manjih natjecanja. Prostorni pokazatelji klasi nog/standardnog golfskog igralita jesu: ukupna povrina terena za igralite jest 55-120 ha, sadri 18 polja ukupne duljine priblino 6.500 m, povrina terena za igru jest prosje no 21 ha 41 , potrebne gra evine uz teren za igru jesu klupska ku a, servisne gra evine, prometnice i ujezerene povrine, udio prirodnoga terena jest priblino 50 ha, ovisno o obiljejima krajolika i oblikovanju igralita, potrebno je ure eno parkiralite za 100 osobnih vozila, uz igralite se moe planirati turisti ki smjetaj, ali u skladu s uvjetima iz prostorno planske dokumentacije na razini upanije i lokalne samouprave. Natjecateljsko igralite Natjecateljsko igralite trai zadovoljavanje i posebnih uvjeta, primjerice dobru povezanost igralita s dravnim prometnicama i zra nom lukom te da udaljenost ve eg naseljenog mjesta ne bude vie od 30 minuta vonje automobilom. Igralite mora biti krajobrazno zanimljivo, po mogu nosti bez buke prometa i s hotelom vie kategorije u neposrednoj blizini. Potrebno je osigurati dodatna privremena parkiralina mjesta za vrijeme odravanja natjecanja i slobodan teren za potrebe natjecanja (za smjetaj atora, za prezentacije, potrebe sponzora i sl.). Polja za igru osmiljena su individualno, raznoliko i kreativno, s uklju ivanjem za krajolik prepoznatljivih vodenih povrina u stupanj teine igralita. Natjecateljsko igralite primjereno je odravanju regionalnih, nacionalnih ili manjih me unarodnih natjecanja. Gradnja turisti koga smjetaja mogu a je (nije prijeko potrebna), ali znatno pridonosi isplativosti investicije u golfsko igralite. Prostorni pokazatelji natjecateljskoga golfskog igralita jesu: ukupna povrina jest 75-120 ha, sadri 18 polja ukupne duljine priblino 6.500 m i s najmanje 70 udaraca, povrina terena za igru priblino je 20 ha, ovisno o obiljejima krajolika i oblikovanju, potrebne gra evine uz teren za igru jesu klupska ku a, prate e i servisne gra evine, prometnice, udio prirodnoga terena jest 50-70 ha, ovisno o obiljejima krajolika i oblikovanju igralita, potrebno je ure eno parkiralite za 100 osobnih vozila, potrebno je osigurati povrine za privremeno parkiranje 500 osobnih vozila,
41 Povrina terena za igru moe biti i vea, to ovisi o namjeni. Ako je igralite namijenjeno preteito rekreativcima, potrebna je vea irina staza da loptica ne bi preesto bila izvan polja (u Rough-u), to znatno usporava igru.
39
2010.
potrebno je osigurati slobodne terene za potrebe natjecanja od najmanje 2.000 m 2 , uz igralite se moe planirati turisti ki smjetaj, ali u skladu s uvjetima iz prostorno planske dokumentacije.
Me unarodno natjecateljsko igralite ( Championship Course ) Za razliku od ostalih (amaterskih) igralita, na tim se igralitima odravaju profesionalni turniri na kojima sudjeluju velika svjetska imena golfa, prate ih financijski mo ni sponzori s velikim fondom nagrada, a medijski su osobito zanimljiva. U oblikovanju terena za igru pojedina na su polja tako koncipirana da se obli jem terena i stupnjem teine znatno razlikuju od uobi ajenih igralita na kojima igraju amateri. Zbog duljine po etnog udarca profesionalnog igra a Tee -evi su postavljeni dalje, oblikovanje i smjetaj Bunkera i drugih Hazarda znatno je tee, Green- ovi su plasti nije oblikovani i s vie prijelomnica. Jedinstvena su ambijentalna obiljeja takvoga tipa golfskog igralita. Na me unarodnim natjecateljskim igralitima turniri se odravaju nekoliko puta ili samo jednom godinje, njihovo je odravanje osobito skupo te ih stoga pokre u i njima upravljaju financijski mo ne svjetske kompanije. Prostorni pokazatelji me unarodnoga natjecateljskoga golfskog igralita jesu: ukupna je povrina golfskog igralita 75-120 ha, sadri 18 polja ukupne duljine najmanje 6.500 m i s najmanje 72 udaraca, povrina terena za igru jest priblino 20 ha, ovisno o obiljejima krajolika i oblikovanju, potrebne gra evine uz teren za igru jesu klupska ku a, prate e i servisne gra evine, prometnice, udio prirodnoga terena jest 50-70 ha, ovisno o obiljejima krajolika i oblikovanju igralita, potrebno je ure eno parkiralite za 150 osobnih vozila, potrebno je osigurati povrine za privremeno parkiranje 2.000 osobnih vozila, potrebno je osigurati najmanje 8.000 m 2 slobodnih terena za potrebe natjecanja, u rubnim dijelovima du polja za igru mora biti osiguran prostor za gledatelje, a na zavrnim poljima treba postaviti tribine s mjestima za sjedenje, u neposrednoj blizini igralita treba biti/planirati hotel visoke kategorije.
3.4.
PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA I TURISTI KIH PREDJELA S GOLFSKIM IGRALITIMA U PROSTORNIM PLANOVIMA
Golfska igralita mogu se planirati unutar gra evnih podru ja naselja i izdvojenih gra evnih podru ja izvan naselja. 3.4.1. Golfska igralita unutar gra evnih podru ja naselja
Uvjeti planiranja golfskih igralita unutar gra evnih podru ja naselja odre uju se prostornim planovima ure enja (PPUG/O), urbanisti kim planovima ure enja (UPU) naselja sukladno ovim kriterijima i smjernicama te
40
2010.
u skladu s propisanim uvjetima ure enja prostora za predmetnu namjenu povrina (unutar koje se golfsko igralite planira). Golfska igralita mogu se planirati unutar gra evnih podru ja naselja u podru jima sljede ih namjena: port i rekreacija (R) - bez turisti koga smjetaja, turisti ka namjena (T) s turisti kim smjetajem ili bez njega, stambena i mjeovita namjena (S, M,) kao dio tematskih perivoja/parkova bez turisti kog smjetaja. Golfska igralita unutar gra evnih podru ja naselja ne smiju se planirati unutar namjena Z1 (javne zelene povrine) i Z (zatitne zelene povrine). 42 3.4.2. Golfska igralita u izdvojenim gra evnim podru jima izvan naselja
Uvjeti planiranja golfskih igralita u izdvojenim gra evnim podru jima izvan naselja odre uju se ovim kriterijima i smjernicama te urbanisti kim planovima ure enja (PPU) gradova i op ina. Mogu a su tri planerska tipa predjela golfskih igralita: R (Rg), Rgt i Tg . Golfska igralita mogu se planirati u izdvojenim gra evnim podru jima izvan naselja u podru jima sljede ih namjena: - port, rekreacija (R1, R2) bez zgrada za turisti ki smjetaj, - port i rekreacija (Rgt) sa zgradama za turisti ki smjetaj, - turisti ke namjene (Tg) sa zgradama za turisti ki smjetaj gdje su golfska igralita planirana kao tematski parkovi. 3.4.3. portska i rekreacijska golfska igralita (Rg) - bez turisti koga smjetaja na povrinama rekreacijske namjene (R)
portsko-
portska i rekreacijska golfska igralita (Rg) planiraju se unutar gra evnoga podru ja naselja ili unutar izdvojenoga gra evnog podru ja izvan naselja (za port) na povrinama portske i rekreacijske namjene (R). Na portskim i rekreacijskim golfskim igralitima nije doputena izgradnja zgrada za turisti ki smjetaj. Planiranje portskih i rekreacijskih golfskih igralita treba usmjeriti: na rubna gra evna podru ja gradova i ve ih turisti kih odredita, u podru ja s izgra enim kvalitetnim turisti kim smjetajem, na turisti ki privla ne i dobro prometno povezane prostore, u predjele koji nisu zakonski ili planski zati eni, u predjele sanacije krajolika, u prostore drugih posebnosti opisanih ovim smjernicama. portska i rekreacijska golfska igralita treba planirati racionalnim koritenjem prostora i sukladno odredbama ovih smjernica, a posebice izvan podru ja: zati ene prirode, zatite kulturnih dobara, visoko vrijednog i vrijednog obradivog tla (P1, P2), pod umom.
42
U Z namjenama nije mogua izgradnja golfskih igralitima jer se ne mogu planirati i graditi ni drugi portski tereni unutar namjene Z.
41
2010.
Kvantificirani pokazatelji za portska i rekreacijska golfska igralita (Rg) 43 povrina predjela za golf: Pg < 120 ha najmanji udio povrine terena za igru golfa: Ptg 20 % koeficijent iskoristivosti (zgrada u funkciji porta): Kis 0,05 ( 5 %) (ovisno o veli ini terena za igru golfa i lokalnim uvjetima Kis = 2-5%) najve a doputena bruto povrina svih zgrada (BRP) na golfskom igralitu: 3.500 m 2 . 3.4.4. Golfsko igralite - golf resort s turisti kim smjetajem (Rgt)
Turisti ki smjetaj u predjelima golfskih igralita moe se planirati za igralita ukupne povrine ve e od 90 ha i s vie od 18 polja, te za ona koja zadovoljavaju me unarodne kriterije natjecateljskih igralita. Golfska igralita s turisti kim smjetajem treba planirati racionalnim koritenjem prostora i sukladno odredbama ovih kriterija i smjernica, a posebice izvan podru ja: zati ene prirode, zatite kulturnih dobara, posebnih uvjeta zatite odre enih prostornim planovima, visoko vrijednog i vrijednog obradivoga tla (P1, P2), granica zatite vodocrpilita, pod umom, o uvanja i uvaavanja prostornih vrijednosti - posebice vrijednih prostornih cjelina obala mora i kopnenih voda. Unutar predjela golfskih igralita s turisti kim smjetajem treba planirati: koncentrirane oblike razmjetaja zgrada turisti koga smjetaja, zgrade smjestiti u dubinu predjela golfskog igralita te na to ve oj udaljenosti od obalne crte mora i kopnenih voda, zgrade smjestiti i oblikovati tako da se o uvaju postoje e i otvore novi slikoviti vidici/vizure iz prostora terena za igru golfa i na njega, krajobrazno i perivojno urediti cijelu povrinu golfskoga predjela. Unutar predjela golfskih igralita podru je za izgradnju zgrada turisti koga smjetaja mora biti zasebna prostorno-funkcionalna cjelina s prometnom i komunalnom infrastrukturom (namjena T). Unutar predjela golfskih igralita s turisti kim smjetajem nisu poeljni: linearni oblici smjetaja zgrada turisti kog smjetaja (turisti kih vila koje okruuju, presijecaju ili meandriraju izme u polja na terenu za igru golfa), nizovi turisti kih vila dui od 5-6 jedinica (neprekinuti nizovi zgrada dui od 40 m, tj. s razmacima izme u zgrada manjim od 20 m); raspreni oblici razmjetaja turisti koga smjetaja (tri ili vie odvojena podru ja gra enja, uklju ivo podru je gra enja zgrada u funkciji porta).
43 Izraun kvantificiranih prostornih pokazatelja za graenje zgrada odrediti na temelju cjelovite povrine golfskog igralita koje obuhvaa povrine: terena za igru golfa (portski teren); zgrade kluba, ureaja za odravanje, zgrade spremita opreme i sl.; parkiralita, interne kolne i pjeake prometnice; vrta/perivoja oko zgrade kluba i sl.; prirodnog terena - negradiv prirodan ili perivojno ureen prostor predjela golfskog igralita.
42
2010.
Predjele golfskih igralita s turisti kim smjetajem tzv. golf resort (Rgt) preporu uje se planirati izvan zati enog obalnog podru ja mora (ZOP) u obalnom zale u. Nije doputena prenamjena golfskih igralita s turisti kim smjetajem (Rgt) u turisti ke predjele (T1, T2). Ako je potrebno i opravdano dodatni turisti ki smjetaj moe se predvidjeti prostorno-planskom dokumentacijom u blizini golfskoga igralita kao turisti ke predjele T1 i T2, a uz primjenu odredbi Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07, 38/09). 44 Kvantificirani pokazatelji planiranja predjela golfskih igralita s turisti kim smjetajem (Rgt) Planirana povrina za turisti ku namjenu koja se odre uje PP-om i PPUG/O-om moe biti najvie 10 % od povrine golfskog igralita s 18 polja. Ukupna obra unska povrina predjela golfskog igralita za koje se odre uju najve e doputene povrine gra enja turisti kog smjetaja jest 90 ha (18 polja). Ako je golfsko igralite (18 polja) ve e ukupne povrine (vie od 90 ha), udio gradivih povrina i BRP-a se ne smiju proporcionalno pove avati. Ako kada se gradi golfsko igralite s 18+9 polja, tada se obra unska povrina pove ava na 100 ha. 45 Najve a doputena izgra ena povrina terena (pod zgradama) jest 1,2 % ukupne povrine golfskog igralita (odnosno najvie 1,1 ha za igralite s 18 polja ili najvie 1,2 ha za igralite s 18+9 polja).
44 U nastavku se navode izvodi iz Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/2007; 38/09.) koji su izravno ili posredno utjeu na izgradnju golfskih igralita i turistikog smjetaja.
Prema zakonu u ZOP-u se planiranjem obvezuje (NN 76/2007; 38/09., l. 49 i 51): - Ouvati i sanirati ugroena podruja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticanje obnove uma i autohtone vegetacije (NN 76/2007; 38/09., l. 49. st.2.), - Ograniiti meusobno povezivanje i duobalno proirenje postojeih graevnih podruja, odnosno planirati nova graevna podruja izvan povrina koje su u naravi ume (NN 76/2007; 38/09., l. 49), - Sanirati naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna podruja prvenstveno pejsanom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turistikom i portsko-rekreacijskom namjenom (NN 76/2007; 38/09., l. 49.), - U graevnom podruju naselja u kojem se manje od 50% postojeih graevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalite u tom naselju, odnosno njegovom izdvojenom dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom graevnom podruju izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne moe se planirati niti se moe graditi nova pojedinana ili vie graevina osim graevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, prateih sadraja ugostiteljsko-turistike namjene, graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.) te ureenje javnih povrina (NN 76/2007; 38/09., l. 51. st. 3.) - U izdvojenom graevnom podruju izvan naselja prostornim planom upanije moe se odrediti vei broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanistikog koncepta, tako da pojedina cjelina ima: povrinu do 15 ha osiguran najmanje jedan javni cestovno-pjeaki pristup do obale irine najmanje 15 m ako je cjelina duobalne irine vea od 500 m, osiguran pripadajui broj parkiralinih mjesta unutar svake cjeline i pristup na prometnu povrinu (NN 76/2007; 38/09., l. 51. st. 3.). Prema Zakonu na izdvojenim graevnim podrujima izvan naselja i povrinama unutar naselja ugostiteljsko-turistike namjene mogu se planirati na terenima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da (NN 76/2007; 38/09., l. 52. st. 1.): - smjetajne graevine i pratei sadraji (otvoreni portski, rekreacijski, ugostiteljski, usluni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljanja komunalne infrastrukture i zatite okolia, vie kategorije te poloajem, veliinom, osobito visinom u skladu s obiljejem prirodnog krajolika, - smjetajne graevine, organizirane kao turistiko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obiljejima, - vrsta i kapacitet prateih sadraja i javnih povrina budu odreeni razmjerno svakoj etapi graenja smjetajnih graevina, - gustoa koritenja iznosi najvie 120 kreveta/ha, - izgraenost pojedinane graevne estice nije vea od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije vei od 0,8, - najmanje 40% povrine svake graevne estice bude ureeno kao perivojni i prirodni nasadi, - odvodnja odpadnih voda bude rijeena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s proiavanjem, - unutar golfskog igralita bude osiguran pojas od najmanje 25 m od obalne crte ureen kao javni perivojni/pejsani prostor, - broj vezova jednog ili vie priveza plovila iznosi najvie 20% ukupnog broja smjetajnih jedinica.
45 Svrha toga kriterija jest poticanje graenja grupacija (cluster-a) golfskih igralita, svakog s 18 polja i graenja golfskih igralita s 18 + 9 polja. Predloene vrijednosti obvezatno treba prilagoditi posebnostima lokalnih uvjeta.
43
2010.
Najve a doputena bruto povrina zgrada (BRP) jest 22.000m 2 za igralite s 18 polja ili najvie 24.000 m 2 za igralite s 18+9 polja. Najmanji udio povrine terena za igru golfa jest 23 % od ukupne povrine golfskog igralita (odnosno najmanje 21,0 ha). Najmanji udio povrine prirodnoga terena jest 40 % od ukupne povrine golfskog igralita (odnosno najmanje 36,0 ha). Najve i doputeni broj etaa odrediti sukladno lokalnim uvjetima (gradnje i krajolika). Planirana povrina za turisti ku namjenu detaljno se razgrani ava u grafi kim prilozima UPU-a ili DPU-a. Turisti ki predjeli s golfskim igralitem (T1g, T2g) - na povrinama ugostiteljsko-turisti ke namjene (T)
3.4.5.
Turisti ki predjeli/zone s golfskim igralitem jesu postoje i i novi planirani turisti ki predjeli (T1g, T2g) planirani sukladno prostornim kriterijima propisanim za turisti ke predjele. Terene za igru golfa (portsko igralite) i povrine za gradnju zgrada turisti koga smjetaja unutar turisti koga predjela treba oblikovno i funkcionalno prostorno odijeliti perivojnim ure enjem. Planiranje turisti kih smjetajnih jedinica unutar turisti koga predjela s golfskim igralitem treba biti: u intenzivnije koritenim prostorima - unutar gra evnih podru ja ve ih naselja, u predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti te predjelima sanacije krajolika. Kvantificirani pokazatelji za turisti ke predjele s golfskim igralitem T1g, T2g 46 Ako se u turisti kim predjelima (T1 i T2) planira golfsko igralite, njegova povrina moe se iskazati kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
3.5.
PROCEDURE PLANIRANJA GOLFSKIH IGRALITA I TURISTI KIH PREDJELA S GOLFSKIM IGRALITIMA U POSTUPKU IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
Prostorni planovi upanija (PP) U prostornim planovima upanija (PP) treba provjeriti ispunjavanje uvjeta predloenih lokacija golfskih igralita primjenom ovih kriterija i smjernica, a posebice: provjeriti opravdanost planiranih lokacija golfskih igralita temeljem ovih kriterija te prema potrebi predloiti izmjene, izraditi stru ne podloge (uklju ivo podloge posebnih istraivanja) koje e omogu iti utemeljenu ocjenu uvjeta ure enja i opravdanosti koritenja
46 Izraun kvantificiranih prostornih pokazatelja odreen je odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/2007; 38/09.)
44
2010.
podru ja golfskih igralita (osobito koritenja i zatite voda, zatite tla, zatite okolia, zatite prirode i kulturnih dobara), odrediti smjernice za planiranje dodirnih podru ja oko golfskih igralita, odrediti podrobnije smjernice za odre ivanje namjene i koritenje prostora unutar obuhvata golfskog igralita u PPUG/O-u, odrediti smjernice za zatitu voda i tla, odrediti uvjete zatite kulturnih dobara, prirode, okolia te ostale uvjete sukladno posebnim propisima.
Prostorni planovi ure enja gradova i op ina (PPUG/O) U prostornim planovima ure enja gradova i op ina (PPUG/O) treba provjeriti ispunjavanje uvjeta predloenih lokacija golfskih igralita primjenom kriterija propisanih prostornim planovima upanija i ovih kriterija i smjernica, a posebice: - Izraditi dodatna istraivanja i stru ne podloge za nova golfska igralita za koja se lokacije odre uju u postupku izrade PPUG/O-a, - Odrediti uvjete za ure enje i gra enje podru ja golfskih igralita u izdvojenim gra evnim podru jima izvan naselja pri emu treba: - odrediti uvjete za odre ivanje namjene i koritenje prostora u UPU-u i DPU-u. - odrediti smjernice za zatitu voda i tla, - odrediti uvjete zatite kulturnih dobara, prirode, okolia te ostale uvjete sukladno posebnim propisima. Urbanisti ki i detaljni planovi ure enja U urbanisti kim planovima ure enja (UPU) i detaljnim planovima ure enja (DPU) treba provjeriti ispunjavanje uvjeta predloenih lokacija golfskih igralita primjenom kriterija propisanih prostornim planovima gradova i op ina (PPUG/O) i ovih kriterija i smjernica te obvezatno odrediti potanke uvjete ure enja prostora za svako golfsko igralite, a posebice: povrinu terena za igru golfa s prirodnim terenom i nasadima, poloaj i veli inu najve e doputene gradive povrine (povrine na dijelu koje je dozvoljeno gra enje zgrada), najve u doputenu bruto povrinu svih zgrada (BRP), najve u doputenu visinu gradnje, poloaj i povrine prate ih zgrada, prometne kolne i pjea ke povrine (osim internih putova za igru golfa), uvjete energetskog i komunalnoga priklju enja, uvjete perivojnoga/pejsanoga ure enja, uvjete koritenja i zatite voda i tla, uvjete zatite kulturnih dobara, prirode, okolia i ostale uvjete odre ene posebnim propisima. 3.6. OBLIKOVANJE PROSTORA GOLFSKIH IGRALITA
Oblikovanje prostora golfskog igralita odnosi se na oblikovanje krajolika, o uvanje vizura i oblikovanje zgrada i ostalih gra evina koje se grade u sklopu golfskoga igralita. 3.6.1. Oblikovanje krajolika
45
2010.
U krajobraznom projektu 47 golfsko se igralite oblikuje stvaranjem nove prostorne kvalitete, potpuno uskla ene s datostima podru ja, te prirodnim i ure enim krajolikom ire okoline. U krajobraznom oblikovanju golfskog igralita razlikuju se tri razli ita prostorno-funkcionalna i oblikovno-pejsana dijela: prirodni teren prirodne ume, gajevi, panjaci, prirodni travnjaci to ostaje u golfskom igralitu u svom prirodnom obliku, dodirni/kontaktni predjeli neposredno uz teren za igru povrine pod nasadima na kojima se izmjenjuju travnate povrine (povremeno koene na visini koju odre uje njihova namjena) s manjim gajevima i pojedina nim stablima, uskla eno s neposrednim okruenjem 48 , vanjski prostori uokolo gra evina kolni pristupi, neposredni okoli klupske ku e i prate ih zgrada i gra evina, gdje se ostvaruje krajobrazna i percepcijska arolikost koja dobrim odabirom tako er pridonosi prepoznatljivosti i atraktivnosti golfskoga igralita i cijeloga okolnog prostora. Obveze i ciljevi pri planiranju i izvedbi graditeljskih i pejsanih zahvata u prostoru golfskih igralita trebaju obuhva ati: zatitu svih prirodnih i kulturnih datosti podru ja te njihovu afirmaciju radi pove anja atraktivnosti, prepoznatljivosti i posebnosti golfskog igralita, stvaranje uvjeta za nova stanita biljnih i ivotinjskih vrsta, oplemenjivanje manje vrijednih dijelova krajolika sadnjom autohtonih biljnih vrsta, oblikovanje krajolika mora svoje uporite imati u vrijednostima zate enog prirodnoga krajolika, pozorno oblikovanje krajolika u podru jima gdje je sa uvana tradicijska (vernakularna) izgradnja - suhozidovi, gradine, bunje, kauni i sl. - te gdje je ona bitan dio ambijentalnih vrijednosti, koje kao takve imaju status zatite kulturnoga krajolika ili nekoga drugog oblika zatite krajolika. 3.6.2. Oblikovanje terena za igru
Teren za igru golfa osnovni je element golfskog igralita i u izravnoj je funkciji igre. Oblikovanje terena za igru u izravnoj je nadlenosti arhitekta
47 Da bismo dobili zadovoljavajue i kvalitetno oblikovanje u krajobraznom projektu golfskog igralita, osobito treba ispitati, opisati i obrazloiti sljedee: 1. postojee stanje - tlo, geologiju, klimu, topografiju, povrinske tokove i podzemne vode, biljni i ivotinjski svijet, strukturu ujezerenih povrina, stanje obraslosti (postojei odnos obradivih povrina, prirodnih nasada, ume, prometnica, voda itd.), vizure u krajoliku, ocjene strukture vodenih i/ili ujezerenih povrina, cjelokupnu ocjenu prostora; 2. ogranienja izuzeti golfska igralita koja se nalaze u zatienim podrujima i prostorima vrijednih biotopa, planiranje ograniiti na prostor manje vrijednosti, a ako se ne mogu izbjei vrijedna podruja, svakako je potrebno dati uvjerljivo obrazloenje i uvjete za ponaanje u prostoru; 3. vrstu i obiljeje zahvata - u emu se sastoji, kako se planira provedba ogranienja u zatienim podrujima, potanko opisati zadiranje u prirodu i krajolik (npr. ukidanje stanita rijetkih ptica, pojaseva ume i ivice, izgradnja graevina, parkiralita i sl., zamjenjivost ili ponovna uspostava na drugom mjestu izmjetanje); 4. izjednaavanje i zamjenu (substituciju) - ekstenzivne livade i livade s livadnim biljem, sadnju prikladnih (autohtonih) stablaica i grmlja (pojedinana stabla ili ivice), zamjenu stabala voaka lokalnim sortama, otvaranje kanaliziranih povrinskih tokova i ujezerenih povrina izvan povrine terena za igru renaturiranje, sadnju bjelogorice; 5. usporedba u povrina po veliini prijeposlije, stupanj vrijednosti prijeposlije, ekoloka vrijednost te usporedbena analiza zahvata i izjednaavanja (zahvaenog i substituiranog).
Osobitu pozornost treba pridati naslijeenom kulturnom krajoliku s kamenim terasama i ostalim tradicijskim graevnopejsanim strukturama, kao to su maslinici, vinogradi, suhozidovi i sl., te skladno povezivanje s rubnim prirodnim umskim sustavima. Kraj 21 06
48
46
2010.
golfskog igralita ( Golf Course Architect ) - priznatog i/ili kolovanoga specijalista koji poznaje igru, sve zahtjeve i ograni enja - kako u pogledu topografskim datostima i mogu nostima, te u navodnjavanju, gnojidbi, odravanju i dr. Obiljeja terena za igru, uklju uju i i oblikovanje, doprinose prepoznatljivosti, atraktivnosti i turisti koj privla nosti, a time i gospodarskoj uspjenosti cijeloga golfskog igralita. Krajobraznim ure enjem povrine terena za igru golfa na elno se mogu podijeliti u tri tipa prema ure enosti: prostor s prevladavaju om plonom strukturom koenih i nekoenih travnatih povrina s pje anim povrinama, vodene strukture s ujezerenim povrinama, mo varama ili linijskim vodenim sustavima (kanalima, vodotocima), s posebno zasa enim obalnim rubom i raznolikim slatkovodnim biotopima, te rubni pojas terena za igru i njegovo neposredno okruenje sa umskom vegetacijom, grmljem i pokriva ima tla (u obliku grupacija i/ili pojedina nih stabala). 3.6.3. Oblikovanje gra evina i kvaliteta gra enja
U sklopu golfskog igralita predvi ena je izgradnja zgrada/gra evina prijeko potrebnih za njegovo funkcioniranje i odravanje - klubski prostori, golfska ku a, spremita golfske opreme i alata za odravanje igralita, infrastrukturne gra evine i sl. Katad je u sklopu nekih vrsta golfskih igralita mogu a i izgradnja gra evina turisti ke namjene. Cijelu Hrvatsku obiljeava bogatstvo krajolika - od irokih ravnica preko brjeuljaka i planinskih sustava do kamenitoga tla obale i otoka. Razli itost pejsaa i prirodni materijali, koji iz te razli itosti proizlaze, stvorili su bogatstvo arhitektonskog izraza kao trajnu materijalnu osnovu hrvatskoga prostora. Kao nedvojbeno podru je europskoga kulturnoga kruga, Hrvatska istodobno prati i prihva a u svojem graditeljstvu razvoj svjetskih arhitektonskih kretanja. Svaki arhitektonski zahvat, kao in osobne kreativnosti, mora kretati od navedenih injenica, nadovezuju i se na njihove postoje e vrijednosti i vode i ra una o osnovnim kompozicijskim gabaritima novih zgrada, primijenjenim materijalima i prostorno-oblikovnom izrazu, i to posebice: u podru jima u kojima je u neposrednom okruenju golfskog igralita regionalni povijesni arhitektonski jezik definirao cjelinu oblikovnog izraza - svaki graditeljski i krajobrazni zahvat mora polaziti od te injenice kreativno se uklapaju i i zaokruuju i postoje e vrijednosti, u podru jima u kojima su poimijeani povijesni, regionalni ili suvremeni izrazi arhitektonski zahvati u prostoru moraju krenuti od ambijentalnih vrijednosti, nadopunjuju i ih, ovisno o invenciji autora, primjenom povijesno-regionalnog suvremenog arhitektonskog jezika, uvijek vode i ra una o prostorno-urbanom konceptu temeljenom na genius loci danog lokaliteta, kao i na vrijednosnim dostignu ima suvremenih kretanja, uz potpuno potivanje i nadopunjavanje ambijentalne vrijednosti. Primjena oblikovnih izraza navedenih u ovim na elima ne zna i njihovu formalisti ku uporabu u projektu, nego njihovu kreativnu interpretaciju u vremenu i prostoru u kojemu nastaju.
47
2010.
Izgradnja turisti kih smjetajnih jedinica (hotela i turisti kih vila) u funkciji golfskog igralita opravdana je jedino ako vrhunskim oblikovanjem, visokom tehni kom kvalitetom i tehnolokom opremljeno u pridonosi ukupnom pove anju kvalitete gra enja i turisti ke ponude visoke kategorije smjetaja. Revitalizacija pojedina nih primjera ili sklopova pu ke tradicijske gradnje u podru ju golfskog igralita mora zadovoljiti posebne uvjete zatite, uz omogu avanje suvremenog na ina koritenja. 3.6.4. Zatita vizura
Podjednako je vano zatiti vizuru na postoje e krajobrazne vrijednosti (naselja, kulturna dobra, prirodne ili graditeljske akcente, more, vodotoke, jezera, obalnu crtu, planine, planinske vrhove i sl.), a i ostvariti vizuru s golfskog igralita na te iste vrijednosti, kao bitan imbenik atraktivnosti i prepoznatljivosti golfskog igralita. Zatita vizura mora biti temeljno polazite pri planiranju turisti koga smjetaja u funkciji golfskog igralita, pri emu ga ne treba planirati na vizualno vrijednim lokacijama, a posebice ne u visoko zati enom prirodnom i/ili kulturnom krajoliku.
4.
ZAVRNE PRIPOMENE
Kriteriji i smjernice za planiranje golfskih igralita primjenjuju se na sveukupni prostor Republike Hrvatske koji obuhva a obalno i kontinentalno podru je. Ti kriteriji i smjernice predstavljaju prethodno istraivanje za potrebe izrade podzakonskih dokumenata i naputaka za izradu prostornih planova. Ujedno ovaj rad daje i op u informaciju svim zainteresiranima o portskim aspektima golfa. Kriteriji i smjernice za planiranje golfskih igralita namijenjeni su ponajprije za stru no koritenje u podru ju prostornog ure enja - prostornim planerima, upravim slubama i inenjerima u graditeljstvu, ali i svima koji se na bilo koji na in u svom radu i djelovanju susre u s problematikom golfskih igralita jedinicama regionalne i lokalne samouprave, planerima gospodarskog razvoja i razvoja turizma, poduzetnicima, investitorima i ulaga ima. Kriteriji i smjernice mogu pomo i i cjelokupnoj javnosti u prepoznavanju pozitivnih vrijednosti golfa kao porta i rekreacije, kao i mogu nosti njegova pozitivnoga djelovanja u turizmu. Golf kao jedan od na ina unaprje enja kvalitete turisti ke ponude, moe imati i razvojnu potporu dravne i/ili lokalne vlasti, a njihov op i okvir odre uju tri osnovne razine: op a normativna razina, koja utvr uje to je to javna svrha i javno dobro, model javnoprivatnoga partnerstva kojim se koristi dravna ili lokalna vlast u odnosima s privatnim poduzetnicima kao sudionicima razvoja, te dokumenti i zakoni prostornog ure enja koji definiraju kako i gdje se mogu graditi golfska igralita, a radi dopune turisti ke ponude. Kriterije kao stru nu podlogu u postupku planiranja i izvedbe golfskih igralita valja primjenjivati i prilagoditi odgovaraju em prostornom kontekstu
48
2010.
u prostorno-planskoj dokumentaciji, kao i u dokumentima gospodarskog razvoja i razvoja turizma. Kriteriji i smjernice za planiranje golfskih igralita obuhva aju: temeljne stavove i polazita za planiranje golfskih igralita, sa socijalnim imbenicima razvoja golfa, pregled vae ih uvjeta planiranja golfskih igralita iz podru ja prostornog ure enja i turizma, smjernice za procedure izrade i donoenje prostornih planova, dopunske kriterije za planiranje golfskih igralita s obveznom prate om gradnjom, dopunske kriterije za planiranje turisti koga smjetaja u funkciji golfskih igralita, te izvate iz zakonske dokumentacije podru ja prostornog ure enja i turizma, kao i druge zakone i propise koji se odnose na uvjete planiranja golfskih igralita. Rezultat primjene kriterija, a radi odrivog razvoja, trebalo bi biti donoenje prostornih standarda koji e unaprijediti prostorno ure enje u: kvaliteti - metodologijom izrade i provedbe prostornih planova, provedbi - pojednostavljenjem postupka izrade i donoenja prostornih planova, identitetu - o uvanjem, isticanjem i unaprje enjem prostornih osobitosti kako prirodnom krajoliku te u visokovrijednom oblikovanju i gra enju, kontroli planske dokumentacije - ujedna enjem sadraja, osobito u dijelu utemeljenosti koli ine i koncentracije planiranih golfskih igralita i turisti koga smjetaja.
49
2010.
5.
IZVORI
Zakoni i propisi Republike Hrvatske Publikacije

UPANIJE,
*** (2009.) A N A L I Z A O K V I R N I H M O G U N O S T I R A Z V O J A G O L F A N A P O D R U J U I S T A R S K E Istra Golf Design, Pula
*** (2010.) G O L F U H R V A T S K O J , Hrvatska golf udruga, Zagreb ***** Grupa autora (1996.) G O L F M A N A G E M E N T H A N D B U C H , Paff Marketing GmbH, Sinn-Edingen, BRD (GMH) D E C I S I O N S O F T H E R U L E S O F G O L F 2010.-2011., R&A Rules Limited: Hamlyn, a division of Octopus Publishing Group Limited Lido Soi , Zlatan Juras, Katja Soi , Andrea Purro, Marko Paliaga (2007.) G O L F I O K O L I , Rovinj Michael L. Hurdzan (1996.) G O L F C O U R S E A R C H I T E C T U R E , Sleeping Bear Press, Chelsea, Canada P R A V I L A G O L F A I P R A V I L A A M A T E R S K O G S T A T U S A 2008.-2011. (2005.) Hrvatski golfski savez, Zagreb Robert Trent Jones Jr. (1993.) G O L F B Y D E S I G N , Hong Kong Web stranice CROGOLF - www.crogolf.com EGA (European Golf Association) - www.ega-golf.ch EIGCA (European Institute of Golf Course Architects) http://www.eigca.org/Default.ink GAM Global Antigolf Mouvement) - http://www.antigolf.org/english.html GOLF PARK - www.golfpark.hr Hrvatska golf udruga - www.golfportal.hr Hrvatski golf savez - http://golfacademy.hr/hrvatski-golf-savez-u-stecaju-idedalje-206 Konzultant Draen Pomykalo, dravni golfski sudac
Za izradu kriterija i smjernica koriteni su podatci i kartografske podloge Zavoda za prostorno planiranje Ministarstva zatite okolia, prostornog ure enja i graditeljstva (Ratimir Zimmermann, dipl. ing. arh.).
50
2010.
6.
6.1.
DODATCI
GOLF U REPUBLICI HRVATSKOJ
Golf kao aktivnost i port nisu dovoljno su poznati hrvatskoj iroj javnosti, a posebice nisu poznate okolnosti me usobnih utjecaja razvoja golfa i drutvenog okruenja, organizacijska struktura, prostorne potrebe te uvjeti gradnje i odravanja. Planirane realizacije golfskih igralita poti u prijepore i sumnju da se golf kao veliki potroa prostora zlorabi za otvaranje novih gra evnih podru ja, uglavnom u obalnom podru ju mora i u zati enim dijelovima prirode. To su neki od razloga odbojnosti i neprihva anja golfa u stru noj i iroj javnosti. 6.1.1. U Razvojnoj strategiji hrvatskog turizma (NN 113/1993.) u poglavlju Strateki pravci i politika usmjeravanja razvoja turisti kog sektora usmjeruje se turisti ka izgradnja tako da novu izgradnju sadraja i kapaciteta u turizmu treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postoje e ponude (golf igralita, fitness itd.).
6.1.2. Povijest golfa na podru ju Hrvatske Razvoj golfa po eo je na podru ju dananje Republike Hrvatske jo prije Prvoga svjetskog rata. Najstariji fotozapisi vezani uz igru golfa potje u iz jedne privatne zbirke negativa na staklenim plo ama, koje su snimljene oko Splita 1920. godine. Lokacija je jo neprovjerena, ali misli se da je to bio Klis 49 . Prvo igralite s 18 polja dao je 1922. godine na svom posjedu na otoku Veliki Brijun izgraditi austrijski industrijalac Paul Kupelwieser. Karakteristi ni, ali ne i neuobi ajeni za ono doba, bili su pje ani Tee -evi i Green -ovi, kao posljedica klime i blizine mora. Na njemu se slubeno igralo sve do 1939. godine, kad je i zatvoreno. U drugoj polovici 20. stolje a Brijuni su proglaeni nacionalnim parkom u kojemu, izme u ostalog, slobodno ivi veliki broj visoke divlja i. Zadnja potpuna obnova igralita na Brijunima provedena je 2007. godine. Tee -evi su u me uvremenu zatravnjeni, a Green -ovi su ostali pje ani, upravo zbog visoke divlja i koja je sastavni dio Nacionalnog parka i kao takva doprinosi atraktivnosti i jedinstvenosti Brijuna. Prvi je golf klub u Zagrebu osnovan 1929. godine, a prvo je igralite od 9 polja sagra eno unutar Maksimirskoga perivoja 1931. godine. Odrano niz natjecanja. Klub, a time i igralite, prestali su sa svim aktivnostima 1936./1937. godine. Na obroncima U ke iznad I i a otvoreno je igralite za golf 1930. godine. Bilo je poznato u to vrijeme kao Golf u planini na obali mora. Kao igralite se rabilo do 1943. godine, kasnije je mijenjalo namjene, a danas je kamp. Od kraja 1930-tih pa do kraja 1980-tih godina golf na podru ju Hrvatske potpuno zamire.
49
Zbirka fotografija Draena Pomykala.
51
2010.
Znatnije planiranje razvitka golfa zapo elo je u 1980-tim godinama, u vrijeme bive Jugoslavije. Velike dravne tvrtke (uglavnom beogradski Genex) mogu nost za razvoj vidjele su mahom na obali hrvatskoga dijela Jadrana, primjerice u Konavlima pokraj Dubrovnika, Tustica izme u Zadra i Biograda, Palud pokraj Rovinja i dr. Na inicijativu stranih partnera razvoj golfa sagledavao se kao izgradnja turisti kogaq sklopa s apartmanima, hotelima i vilama te golfskim igralitem. Uglavnom se nisu razvijali modeli izgradnje golfskih igralita uz postoje i turisti ki smjetaj. Sustavno planiranje razvoja golfa izgradnjom golfskih igralita Republici Hrvatskoj zapo inje 1990-ih godina. Temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske Ministarstvo je turizma s drugim ministarstvima i institucijama 1995. godine izradilo elaborat Golf kao element razvojne strategije hrvatskog turizma. Ministarstvo turizma 1997. godine uputilo je Vladi RH "Prijedlog koordinacije aktivnosti pripreme projekata izgradnje golf igralita kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma". Koordinacija za gospodarsku djelatnost Vlade RH temeljem navedenog Prijedloga donijela je Zaklju ak kojim se Ministarstvo turizma zaduuje da u suradnji s ostalim nadlenim ministarstvima i institucijama - prvenstveno Ministarstvom prostornog ure enja, graditeljstva i stanovanja, Ministarstvom poljoprivrede i umarstva i Ministarstvojm pravosu a - osnuje Stru no tijelo za ocj enu i koordinaciju programskih i projektnih priprema izgradnje golfskih igralita u RH. Izvje e o radu Stru nog tijela Vlada RH prihvatila je 14. svibnja 1998. te zaduila ministarstva i dravne upravne organizacije da pripreme i predloe programe i mjere osobito za: lokacije za izgradnju najmanje 10 golfskih igralita, izmjenu zakona i propisa u sklopu svoje nadlenosti i donoenje prostorno-planske dokumentacije. Temeljno polazite u odre ivanju na ina i uvjeta prenamjene poljodjelskoga zemljita u gra evno zemljite jest na elo da se ono odnosi isklju ivo na one dijelove zemljita na kojima se nalaze gra evine infrastrukturni objekti, a za preostale se dijelove igralita utvr uje namjena zemljita za rekreaciju bez pla anja naknade za prenamjenu. Kao nositelj aktivnosti izgradnje golfskih igralita, do izdavanja lokacijske dozvole, odre eno je Ministarstvo turizma putem jedinica lokalne samouprave i turisti kih zajednica upanija. Ministarstvo turizma zadueno je se za prakti nu provedbu ovog Zaklju ka. Stru no tijelo temeljem navedenih zaklju aka utvrdilo je kriterije i kandidacijsku dokumentaciju za dokazivanje podobnosti odre enog lokaliteta za izgradnju golfskog igralita i o svemu je 1998. godine upoznalo sva upanisjka tijela. Do oujka 1999. godine Ministarstvu turizma dostavljeni su preliminarni prijedlozi za izgradnju golfskih igralita na 60 lokaliteta u 18 upanija. Prijedlogom "Programa razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma" Ministarstvo je turizma 1999. godine od ukupno 60 lokacija prihvatilo 19 lokacija, sve na gotovo isklju ivo dravnom poljodjelskom i umskom zemljitu i u dravnim umama. Program navodi sljede e ciljeve i koristi za pojedine sudionike u tom procesu: za Ministarstvo turizma unaprje enje ukupne turisti ke ponude, za jedinice lokalne samouprave unaprje enje komunalnih, turisti kih i drugih resursa,
52
2010.
za turisti ke zajednice gradova i op ina unaprje enje promidbe turisti koga podru ja, za investitora gospodarska korist, za privatnog vlasnika zemljita najpovoljniji financijski u inci.
Temeljem navedenog Programa Vlada RH prihvatila je Zaklju kom Vlade od 26. kolovoza 1999. sljede ih 19 lokaliteta za izgradnju golfskih igralita: Golf & Country Club, grad Zagreb, Blato, Grad Zagreb, Dolina kardinala, op ina Krai , Karlova ka upanija, Marlera, op ina Linjan, Istarska upanija, Turnina, grad Rovinj, Istarska upanija, Tar - pin - Mirna, grad Pore , Istarska upanija, Zelena laguna, grad Pore /op ina Vrsar, Istarska upanija, Dubrova, grad Labin / op ina Sv. Nedelja, Istarska upanija, Butoniga, grad Buzet, Istarska upanija, Pra arija, grad Novigrad, Istarska upanija, Crveni vrh, grad Umag, Istarska upanija, Pi an - Jakomi i, op ina Pi an, Istarska upanija, Brse , op ina Mo eni ka Draga, Primorsko-goranska upanija, Liska - Kurila, grad Mali Loinj, Primorsko-goranska upanija, Dubina, Jelenje, Primorsko-goranska upanija, Tustica, Sukoan, Zadarska upanija, Sinjsko polje i Stobre , gradovi Split, Sinj, Trilj i op ina Otok, Splitskodalmatinska upanija, Sr , grad Dubrovnik, Dubrova ko-neretvanska upanija, ilipi - Mio i i, op ina Konavle, Dubrova ko-neretvanska upanija, Brijuni, Nacionalni park, Istarska upanija. Naknadno, 23. prosinca 1999. Vlada RH prihvatila je prijedlog izgradnje jo etiri golfska igralita na sljede im lokacijama: Markocija, grad Umag, Istarska upanija, Palud, grad Rovinj, Istarska upanija, Stancija Grande, op ina Vrsar, Istarska upanija, Klotar, op ina Sv. Lovre , Istarska upanija. Tim je zaklju cima Vlada RH prihvatila ukupno 23 lokacije za gradnju golfskih igralita u 7 upanija, od toga 14 u Istarskoj upaniji, 3 u Primorskogoranskoj upaniji, 2 u Dubrova ko-neretvanskoj upaniji, po jedno u Karlova koj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj upaniji te jedno u Gradu Zagrebu. Percepcija je u hrvatskoj javnosti da podru ja izvan obalnog pojasa nisu zanimljiva investitorima (najve im dijelom zainteresiran je strani kapital) te da je ulaganje u igralita neisplativo bez gradnje turisti koga smjetaja. 6.1.3. Aktualno stanje golfa u Hrvatskoj
Prema podatcima iz prostornih planova upanija (stanje u studenome 2009.) u Republici Hrvatskoj danas je planirana izgradnja 89 golfskih igralita i to 55 igralita u jadranskim upanijama i 34 igralita u kontinentalnim upanijama. Od 55 planiranih gofskih igralita u jadranskim upanijama, dio igralita je planiran u obalnom pojasu, a dio u zaobalju ili u unutranjosti. 50
50
Ukupna evidencija navedena je u poglavlju Uvod Goolfska igralita u prostorno-planskoj dokumentaciji Republike Hrvatske.
53
2010.
Razvojem natjecateljskoga golfa Hrvatska se putem Hrvatskoga golf saveza u lanjuje 1993. godine u European Golf Association (EGA). Podatci o broju klubova, saveza i igra a razlikuju se, nisu slubeni i uglavnom nisu osuvremenjeni/aurirani pa se navode prema objavljenim izvorima. ORGANIZIRANOST GOLFA Izvor: Hrvatska golf udruga (HGU), 2009.: 30 klubova, 2 upanijska saveza (Zg, Istra) i Hrvatski golf savez, 4 udruge. Izvor: CROGOLF, 2006.: 43 kluba, 3 saveza (HGS, Zg i Is), 2 udruge BROJ IGRAA Izvor: EGA, stanje, 2007.: ukupno 550 registriranih igra a (gospoda 475, dame 75). IGRALITA Klasi no vjebalite: Rijeka - Krasica, Koprivnica, Krk - Punat, Slavonski Brod, Medulin, Pula - Valmade, Bizova ke toplice, Pore - Molindrio, Samobor, Umag, Zagreb. Kratka igralita 51 : Sv. Martin na Muri, 9 polja (Varadinska upanija); Stobre , 9 polja (Splitsko-dalmatinska upanija); Motovun, 6 polja (Istarska upanija); Novi Dvori zaprei ki, 3 polja (Zagreba ka upanija); Zmajevac - Kneevi vinogradi, 3 polja (Osje ko-baranjska upanija); Tar, 6 polja (Istarska upanija). Natjecateljska igralita: NP Brijuni igralite Brijuni, 18 polja (Istarska upanija); Krai , igralite Dolina kardinala, 18 polja (Karlova ka upanija); Zagreb, igralite Golf&Country Club, 27 polja (Grad Zagreb); Savudrija, Kempinski Golf Adriatic, 18 polja (Istarska upanija). Z A V R E N A P R I P R E M A D O K U M E N T A C I J E (stanje u studenom 2009.) Linjan, igralite Marlera, 18 polja (Istarska upanija), Umag Buje, igralite Markocija, 18 polja (Istarska upanija), Vodnjan, igralite Porto Mariccio, 18 polja (Istarska upanija), Vrsar, igralite Stancija Grande, 18 polja (Istarska upanija). U T I J E K U J E P R I P R E M A D O K U M E N T A C I J E (stanje u studenom 2009.), Brtonigla, igralite Fratarska uma, 18 polja (Istarska upanija), Novigrad, igralite Pra arija, 18 polja (Istarska upanija), Pore , igralite Zelena Laguna, 18 polja (Istarska upanija), Tar Vabriga, igralite Larun, 18 polja (Istarska upanija). Od etiri izgra ena golfska igralita tri su vezana uz smjetaj u turisti kom predjelu: igralite Brijuni uz postoje i hotelski sklop, igralite Dolina kardinala uz novoplanirani hotel i igralite Kempinski Golf Adriatic uz novoizgra eni turisti ki predio lanca Kempinski (T1). Uz igralite Golf&Country Club Zagreb zapo eta je gradnja turisti kih smjetajnih jedinica (54 vile). Svako od igralita ima svoje odlike prepoznatljivost: Brijuni su u nacionalnom parku,
51
ambijentalne
vrijednosti
Igralita od 9 ili 18 polja u zaetku, izvedeno nekoliko polja i osnovni elementi za igru, slue kao vjebalita.
54
2010.
Dolina kardinala u slikovitoj prirodi krai koga kraja uz rijeku Kupu, Golf&Country Club Zagreb na rubu je glavnoga grada Hrvatske s pogledom na Medvednicu, Kempinski Adria Golf uz hotel je visoke kategorije s pogledom na more.
Izvedena igralita u Hrvatskoj rasprena su te ne zadovoljavaju potrebu igra a za igrom na razli itim terenima smjetenim u blizini ("klaster"), pa se ostvaruje model prekograni noga povezivanja, i to za sada izme u Hrvatske i Slovenije (osobito Mokrice, Ptuj i Lipica) te Italije (Grado) 52 . Sva golfska igralita u Republici Hrvatskoj izgra ena su sredstvima privatnih ulaga a. Iznimka su igralite Novi Dvori Zaprei ki i vjebalite Molindrio Zelena Laguna u Pore u, koji su do sada financirani sredstvima jedinica lokalne samouprave. 6.2. POPIS ANALIZIRANIH PROPISA I DOKUMENATA ODRE UJU UVJETE PLANIRANJA GOLFSKIH IGRALITA KOJI
S T R A T E K I O K V I R Z A R A Z V O J 2006.-2013., V L A D A Republike Hrvatske Z A K L J U A K V L A D E Republike Hrvatske od 26. kolovoza 1999. o prihva anju Programa razvitka golfa kao elementa razvojne politike hrvatskog turizma K R I T E R I J I Z A P L A N I R A N J E T U R I S T I K I H P R E D J E L A O B A L N O G A P O D R U J A M O R A (Savjet prostornog ure enja Republike Hrvatske), 2009. PROPISI IZ NADLENOSTI GRADITELJSTVA MINISTARSTVA ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I
Strategija prostornog ure enja RH, 1997. Program prostornog ure enja RH, 1999. Zakon o prostornom ure enju i gradnji, NN 76/2007., 38/2009. Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, NN 106/1998. ID 39/2004., Ispravak 45/2004., D 163/2004. Zakon o zatiti okolia, NN 110/2007. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli, Narodne novine 64/08, 67/09 .
PROPISI IZ NADLENOSTI MINISTARSTVA TURIZMA Razvojna strategija hrvatskog turizma, NN 113/1993. Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine (zaklju ak) Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN 138/2006., 43/2009. Zakon o pruanju usluga u turizmu, NN 68/2007. PROPISI IZ NADLENOSTI MINISTARSTVA KULTURE Zakon o zatiti i o uvanju kulturnih dobara, NN 69/1999., ID 151/2003., Ispravak 157/2003., ID 87/2009. Zakon o zatiti prirode, NN 70/2005. PROPISI IZ NADLENOSTI MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA, UMARSTVA I VODNOG
GOSPODARSTVA
Zakon o umama, NN 140/2005., ID 82/2006., ID 129/2008. Zakon o vodama, NN 153/2009.
52
Do izgradnje golfskih igralita u Kraiu i Zagrebu ak su se i dravna prvenstva odravala u slovenskim Mokricama.
55
2010.
PROPISI IZ NADLENOSTI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG

RAZVOJA
6.3.
Zakon o poljoprivrednom zemljitu, NN 152/2008., ID 21/2010. VAE A ZAKONSKA ODRE ENJA GOLFSKIH IGRALITA I UVJETI ZA PLANIRANJE
Zakonom o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/2007., 38/2009.) kao i dokumentima prostornog ure enja - Strategijom prostornog ure enja Republike Hrvatske i Programom prostornog ure enja Republike Hrvatske, te drugim zakonima i dokumentima - ve su odre eni pojedini kriteriji koje je prijeko potrebno primjenjivati. 6.3.1. Smjernice iz Strategije i Programa prostornog ure enja Republike Hrvatske (SPURH, 1997. i PPURH, 1999.)
... u prostornim planovima treba to prije odrediti granice nosivosti turisti kih aktivnosti ( Tourism Carrying Capacity ). Isto tako treba to prije izraditi kvalitetno zoniranje cijelog obalnog pojasa, kao i atraktivnih destinacija u unutranjosti (SPURH, 4.3.4.). Na temelju ovih stratekih odre enja, treba prije svega zapo eti s podizanjem kvalitete postoje e ponude preko rekonstrukcije, dogradnje i nadgradnje postoje ih turisti kih kapaciteta, a tek nakon toga s ve om gradnjom novih. Prethodnim studijama treba analizirati kompletnu resursnu osnovu (prirodnu, drutvenu) turizma i na tome odrediti sadanje i preporu eno budu e optere enje turisti kog prostora (SPURH, 4.3.4.). ... novu izgradnju u turizmu treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postoje e turisti ke ponude (SPURH, 4.3.4.). ... prilikom investiranja u postoje e ili nove hotele stimulirati izgradnju samo viih i visokih kategorija ( etiri i pet zvjezdica) (SPURH, 4.3.4.). ... temeljno uporite trinog prilago avanja hrvatskoga turisti kog sektora svakako je rekonstrukcija, odnosno modernizacija osnovne turisti ke ponude u cilju promjene dosadanjeg image-a masovne i jeftine destinacije (SPURH, 4.3.4.). ... ako se grade nove zgrade, onda dati prednost gradnji na podru jima gdje je potrebna sanacija terena svake vrste, a ne na atraktivnim lokacijama (SPURH, 4.3.4.). ... objekte treba uklapati u principe gradnje lokalnog ambijenta (SPURH, 4.3.4.). ... turisti ke sadraje i marine planirati koordinirano i uskla eno sa smjernicama Strategije i to obvezno izvan podru ja o uvanih vrijednosti prirode i zati enih dijelova prirode (SPURH, 5.4.5.) ... utvrditi grani ne kapacitete postoje e infrastrukture preko kojih optere enje zahtijeva velika ulaganja te izgradnju usmjeriti na podru ja koja jesu i koja mogu biti opremljena infrastrukturnim mreama dovoljnog kapaciteta... (osobito se odnosi na prometnice, vodoopskrbu i elektroopskrbu) (SPURH, 5.4.5.). "... Strateki resurs hrvatskog turizma treba ostati do sada o uvani visokovrijedni prostor, koji e dugoro no sve vie dobivati na zna aju."
56
2010.
12. Zbog osobitog utjecaja na prostor potrebno je sustavno kriterijski utvrditi: - novi sadraji osobito porta i rekreacije ra unaju i i na golfska igralita koja treba pripremati istraivanjem najpovoljnijih lokacija na manje kvalitetnom poljoprivrednom zemljitu, - prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih turisti kih jedinica; - odnos turizma i kulturne i prirodne batine s gledita o uvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma.(PPURH, 4.5.4-15). 13. Vanu stavku ima revitalizacija i uklju enje u funkcije turizma kulturnograditeljske batine. Atraktivnost prirode i krajobraza, te gospodarska sprega s poljoprivredom (zdrava hrana i specifi na regionalna ponuda-proizvod), pomorstvo, tranzit, lovni, znanstveni, urbani i poslovni, izletni ki i rekreacijski turizam. Stoga je od osobitog interesa turizma o uvati i unaprijediti krajobraz i poticati tradicijske djelatnosti. (PPURH, 4.5.4.-15.). 14. Turisti ke zone, utvr ene u vae im prostornim planovima, u kojima su ve djelomi no ili u cjelini izgra eni planirani smjetajni i drugi kapaciteti, treba prioritetno kvalitativno restrukturirati i dogra ivati. (PPURH, 4.5.416). 15. Prioriteti razvoja s gledita ure enja prostora jesu sljede i: - dati prednost obnovi u ratu poruenih turisti kih objekata i to na razini europskih, odnosno novih hrvatskih standarda klasifikacije i kategorizacije ugostiteljskih objekata, - dati prednost rekonstrukciji postoje ih objekata na razini europske potranje (u svim trinim i turisti ki poeljnim oblicima opreme); - dati prednost poboljanju unutarnje i vanjske infrastrukture i zatiti okolia, - dati prednost revitalizaciji zaputenih objekata i itavih naselja, stavljaju i ih u turisti ku funkciju posebice kvalitetne ponude izvan sezonske potronje, - ukoliko se grade novi objekti, dati prednost gradnji na podru jima gdje je potrebna sanacija terena svake vrste, a ne na atraktivnim lokacijama; objekte treba oblikovati u skladu s lokalnim ambijentom, - u svrhu oblikovanja kvalitetnije i bogatije turisti ke ponude treba izraditi program razvitka i izgradnje golfskih igralita kao poseban segment oboga enja turisti ke ponude, - gra enje turisti kih smjetajnih kapaciteta za potrebe nacionalnih parkova usmjeriti na njihovo rubno podru je, izvan granica zatite. (PPURH, 4.5.416). U okviru planiranja treba prvenstveno osigurati zatitu i primjereno ure enje: - podru ja s karakteristi nim uzorcima naselja i podru ja uz naselja, - podru ja s naglaenim zna enjem kulturnih krajolika, - podru ja izuzetnih, svojstvenih vizualnih oblika i s raznoliko u prirodnih i kulturnih elemenata, - podru ja ve eg zna enja za zatitu prirode (obala mora, vodotoci, ume, itd.), - podru ja prirodnih biotopa (posebna stanita, mo vare itd.), - podru ja podvrgnutih spontanim prirodnim procesima (poplavna, erozijska i potresna, te klizita). (PPURH, 5.4.5-27) Ure enje prostora obalnog podru ja treba temeljiti na sljede im osnovnim smjernicama:
57
2010.
- izgradnju i ure enje prostora planirati i provoditi tako da se o uvaju prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te provode mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroenih i vrijednih podru ja prirodne i graditeljske batine, - treba osigurati dostupnost obali i javni interes za koritenje tog prostora, kao i mogu nost prioritetnog koritenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovaraju e reime o uvanja i koritenja prirodnih plaa, - odre enje jedinstvene cjeline ure enja i zatite obalnog pojasa te granice pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na na in da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i reima koritenja prostora morfolokih jedinica. Odre ivanje gra evinskih podru ja treba temeljiti na stru nim argumentima i iskazu povrine izgra enog i neizgra enog dijela gra evinskog podru ja, uvaavaju i sljede e smjernice: - odrediti gra evinska podru ja izvan koridora dravne i regionalne infrastrukture, poljoprivrednih zemljita bonitetne klase propisane Zakonom, nestabilnih terena (klizita, tektonski rasjedi) zatitnih i sigurnosnih zona voda i mora i izvan povrina od posebnog zna enja za obranu. (PPURH 6.1.6-3). 6.3.2. Strateki okvir za Hrvatske, 2006. razvoj 2006.-2013., Vlada Republike
Posebno se isti e potreba urnog uklju ivanja golfskog turizma u hrvatsku turisti ku ponudu kao prvorazrednog instrumenta za produetak i oboga ivanje ukupne turisti ke ponude. 6.3.3. Uvjeti propisani Zakonom o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/2007., 38/2009.)
U ZOP-u se planiranjem, odnosno provo enjem prostornih planova obvezuje: o uvati i sanirati ugroena podru ja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu uma i autohtone vegetacije, odrediti mjere zatite okolia na kopnu i u moru te osobito zatititi resurse pitke vode, osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u koritenju, osobito pomorskog dobra, uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zatitom i o uvanjem vrijednosti krajolika, ograni iti me usobno povezivanje i duobalno proirenje postoje ih gra evinskih podru ja, odnosno planirati nova gra evinska podru ja izvan povrina koje su u naravi ume, sanirati naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna podru ja prvenstveno pejzanom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turisti kom i portsko-rekreacijskom namjenom. (ZPUG, l.49., st.2.). Izdvojena gra evinska podru ja izvan naselja i povrine unutar naselja ugostiteljsko-turisti ke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:
58
2010.
- smjetajne gra evine i prate i sadraji (otvoreni portski, rekreacijski, ugostiteljski, usluni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljanja komunalne infrastrukture i zatite okolia, vie kategorije te poloajem, veli inom, osobito visinom u skladu s obiljejem prirodnog krajolika, - smjetajne gra evine, organizirane kao turisti ko naselje, budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obiljejima, - gusto a koritenja iznosi najvie 120 kreveta/ha, - izgra enost pojedina ne gra evne estice nije ve a od 30 %, a koeficijent iskoristivosti nije ve i od 0,8, - najmanje 40 % povrine svake gra evne estice bude ure eno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, - odvodnja otpadnih voda bude rijeena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pro i avanjem. 3. Unutar golf igralita bude osiguran pojas od najmanje 25 m od obalne crte ure en kao javno zelenilo, 4. U ZOP-u u gra evinskom podru ju naselja ugostiteljsko-turisti ka namjena planira se tako da: - ukupna povrina takve namjene iznosi najvie 20% gra evinskog podru ja tog naselja, - smjetajna gra evina s pripadaju im zemljitem bude izvan postoje ih javnih povrina uz obalu. (ZPUG, l.52., st.2.). 5. Izdvojena gra evinska podru ja izvan naselja portske namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da: - ukupna tlocrtna bruto povrina zatvorenih i natkrivenih gra evina moe iznositi najvie 10 % povrine portskih terena i sadraja, - najmanje 60 % povrine svake gra evne estice bude ure eno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. (ZPUG, l.52., st.4.). 6. U prostornom planu upanije osobito se odre uju podru ja ugostiteljskoturisti ke namjene izvan naselja (poloaj, vrsta, te najve i kapacitet i veli ina) i smjernice za utvr ivanje izdvojenih gra evinskih podru ja te namjene, i to: - (T1) za hotele sa 70 % i vile s 30 % smjetajnog kapaciteta, - (T2) za turisti ko naselje u kojem e hoteli imati 30 % i vile 70 % smjetajnog kapaciteta, - (T3) autokamp i kamp, - luke nauti kog turizma, - golfska igralita, - podru ja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu. (ZPUG, l.71., st.2.) 7. U prostornom planu upanije mogu se odrediti nova izdvojena gra evinska podru ja izvan naselja ugostiteljsko-turisti ke namjene samo ako su postoje a podru ja te namjene izgra ena 80 % i vie svoje povrine. (ZPUG, l.71., st.3.). 8. Ugostiteljsko-turisti ke gra evine namijenjene smjetaju i prate im sadrajima trgova ke, uslune, ugostiteljske, portske, rekreacijske, zabavne i sli ne namjene u izdvojenim gra evinskim podru jima ugostiteljskoturisti ke namjene izvan naselja ne mogu se etairati. (ZPUG, l.71., st.4.).
59
2010.
6.3.4.
Zaklju ci Vlade RH o prihva anju Programa razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma, 26. kolovoza 1999. (Ministarstvo turizma, 1999.)
- Prihva a se Program razvitka golfa kao elementa razvojne politike hrvatskog turizma, u tekstu koji je Vladi RH uputilo Ministarstvo turizma aktom od 16. kolovoza 1999. godine, s tim da se operativna provedba Programa provodi postupno. - Program razvitka golfa, odnosno izgradnje golf igralita od vanosti je za Republiku Hrvatsku i ima karakter i smisao inicijalnog i poticajnog programa razvojnog procesa kojim se Hrvatska kao turisti ka zemlja treba trino dokazati i kao kvalitetna mediteranska i europska golf destinacija. U predloenom odabiru 19 lokaliteta koji je izvren iz skupa od 60, od strane upanijskih poglavarstava, preliminarno predloenih lokaliteta, mogu e su i odre ene promjene budu i da se tek isho enjem lokacijske dozvole neki lokalitet dokazuje kao mogu i izvediv. - Za provedbu utvr enog Programa odgovorno je Ministarstvo turizma koje e kroz rad Stru nog tijela koordinirati svim aktivnostima na stvaranju realnih provedbenih pretpostavki realizacije svakog pojedina nog golf igralita, me u kojima su najvanije: osnivanje konzorcija, isho enje lokacijske dozvole, ustupanje projekta investitoru, ure enje imovinsko-pravnih odnosa, pomo u isho enju gra evinske dozvole, pra enje provedbe i kontrole kvalitete izgradnje i eksploatacije. Nositelj aktivnosti izgradnje golf igralita do izdavanja lokacijske dozvole je Ministarstvo turizma i to putem jedinica lokalne samouprave i turisti kih zajednica na ijem e se podru ju igralite graditi, a na temelju odgovaraju ih konzorcijskih ugovora, odnosno ugovora o ortakluku. - Odabir investitora vri se na temelju natje aja za ustupanje projekta izgradnje i gospodarskog koritenja golf igralita koje u ime konzorcija raspisuje Ministarstvo turizma. - Nakon odabira investitora koji vre konzorti uz obveznu suglasnost ekspertnog tima za ocjenu kvalitete i pra enje provedbe (Vije e za ocjenu kvalitete) investitor je tako er obvezan pristupiti konzorciju. - Iznimno se projekt izgradnje golfskog igralita moe ustupti poznatom investitoru i bez natje aja ukoliko je rije o trgova kom drutvu ili vie njih, koji u odre enoj destinaciji ili njenom neposrednom okruenju imaju smjetajnu ugostiteljsku ponudu koja ini nerazdvojni dio planiranog projekta. - U pripremi odre enog projekta moe sudjelovati i potencijalni investitor koji ne raspolae navedenim ugostiteljskim objektima, ali ne kao lan konzorcija ve isklju ivo temeljem ugovora s jednim od predstavnika konzorcija kao bitnim elementom njegova mogu eg odabira, odnosno potvrde kao investitora na, i za njega obveznom, natje aju. - Poljoprivredno zemljite potrebno za realizaciju programa postaje gra evinsko zemljite kojim u ime Vlade RH raspolae Ministarstvo turizma, uz primjenu Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, temeljem najprihvatljivijeg pravnog osnova, a to je osnivanje prava gra enja. - Povrine predvi ene za izgradnju gra evinskih i infrastrukturnim objekata koje, u pravilu, nisu ve e od 20 posto ukupno planirane povrine golfskog igralita, stavljaju se investitoru na raspolaganje temeljem neke druge mogu e, odnosno doputene pravne osnove kao to su zakup, slunost ili
60
2010.
stvarni teret uz uvjete utvr ene odgovaraju om ekonomskom osnovom cjelokupno planiranog ulaganja. - Jednokratna naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljita u gra evno, koje se pla a samo za katastarske estice na kojima e se graditi gra evinski objekti, dovodne infrastrukture utvr uju se sukladno pozitivnim propisima. Naknada se ne pla a za katastarske estice na kojima se nalazi teren za igranje kao i ostali sadraji koji nemaju karakter gra evinskih i infrastrukturnih objekata. - Ministarstvo turizma e za svaki pojedini projekt izgradnje golfskog igralita od vanosti za Republiku Hrvatsku definirati gospodarski prihvatljive uvjete ustupanja projekta investitoru uklju ivi i odre enje uvjeta stavljanja na raspolaganje zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske, odnosno u vlasnitvu vladinih tijela, te dravnih javnih poduze a, potrebnog za realizaciju projekta izgradnje golfskog igralita. - Dravno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske e u zemljinim knjigama izvriti upis prava vlasnitva na zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske odnosno vladinih tijela i dravnih javnih poduze a, na kojima je ovim programom predvi ena izgradnja golfskog igralita od vanosti za Republiku Hrvatsku. Popis katastarskih estica za koje je potrebno izvriti upis stvarnog vlasnika u zemljine knjige Dravnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske dostavit e Ministarstvo turizma u suradnji s nadlenim resornim ministarstvima. - Isho enje gra evne dozvole koja se odnosi samo na gra evinske parcele (katastarske estice) na kojima e se graditi gra evinski i infrastrukturni objekti obveza je odabranog investitora. - U ure enju imovinsko-pravnih odnosa na zemljitu u njihovu vlasnitvu, jedinice lokalne samouprave trebaju se pridravati navedenih na ela i rjeenja vladinih tijela i dravnih javnih poduze a. - Uz navedene poticaje u rjeavanju imovinsko-pravnih odnosa, lokacijskom dozvolom dokazane projekte izgradnje golfskog igralita podrat e se i pomo i i drugim mjerama kao to su oslobo enja od pla anja carina za uvoz posebne opreme i materijala potrebnih za izgradnju i odravanje golfskog igralita, zatim povlatenim cijenama komunalnih usluga i vode, izgradnjom pristupnih cesta i drugih infrastrukturnih objekata i sl. - Ministarstvo turizma e, da bi se rad na pripremi Projekta do razine pripremljenosti za isho enje lokacijske dozvole to je mogu e ubrzao i u inio u inkovitijim, u Stru no tijelo uklju iti i predstavnike Dravne uprave za zatitu prirode i okolia, javna poduze a Hrvatske ume, Hrvatske vode i Hrvatski fond za privatizaciju. - U pripremi projekta izgradnje golfskog igralita jedinice lokalne samouprave se posebno zaduuju za pravovremenu pripremu i provo enje postupka izmjena i dopuna postoje ih i po potrebi donoenja novih dokumenata prostornog ure enja. - Za ocjenu i pra enje kvalitete izgradnje i rada odabranih golfskih igralita osnovat e se posebno tijelo (npr. Vije e za kontrolu kvalitete) ili ekspertna grupa koja e uz najvie dva lana ve postoje eg Stru nog tijela za koordinaciju aktivnosti pripreme projekata izgradnje golfskog igralita initi i odre eni broj doma ih i inozemnih eksperata i golf profesionalaca. Prijedlog e izraditi Ministarstvo turizma.
61
2010.
- Posebnom zada om politike razvitka golfa na svim razinama njezine provedbe mogu se smatrati sve aktivnosti stvaranja doma e potranje i znanja, a zatim i promidbe izvrenih i planiranih aktivnosti koje e u dogledno vrijeme rezultirati kvalitetnom ponudom golfa. - Ministarstvo turizma preuzima sve obveze operativne provedbe Programa koje ve sljede e godine moraju rezultirati izborom investitora za dokazano izvedive i prihvatljive projekte. 6.3.5. Smjernice iz Programa razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma
- .... izgradnja golf igralita kao jednog od danas najpotrebnijih i nezaobilaznih elemenata razvitka kvalitetne turisti ke ponude i promjene njenog dosadanjeg i jo uvijek prevladavaju eg trinog imagea kao zemlje sezonskog i masovnog turizma u kojoj jo uvijek nije mogu e dobiti odgovaraju u vrijednost za novac (1. Uvod). - "..... u politici razvitka golfa kao dijela kvalitetne turisti ke ponude mogu e je ve danas izdvojiti podru ja od posebnog interesa. To su, prije svega: Podru je Istre i Kvarnera, unutar kojega podru je Istarske upanije ima sve preduvjete da se razvije u vode u golf regiju Hrvatske; Dubrova ka rivijera kao prestina golf destinacija zbog ugleda Dubrovnika kao svjetski poznatog turisti kog i kulturno-povijesnog sredita; Ostala obalna i oto na podru ja od Zrmanje do Neretve kao visokokvalitetne golf destinacije; Grad Zagreb i njegova ira okolica kao urbana golf destinacija, i kona no Ostala kontinentalna podru ja u kojima se razvitak turizma nove kvalitete tek o ekuje, kao to su podru ja topli kih turisti ko-rekreacijskih destinacija, dvoraca i drugih prirodnih i povijesno-kulturnih lokaliteta i atrakcija, kao podru ja kvalitetne golf ponude." (2. Polazne osnove) - ..... Ministarstvo turizma treba zapo eti postupak isho enja lokacijske dozvole za svaki od njih (golfskih igralita) ponaosob. (5.2. Prostornoprovedbene i lokacijske pretpostavke) - Lokacijska dozvola za izgradnju pojedinog igralita odnosi se na cjelokupno zemljite na kojemu e se ono izgraditi, dakle na ono zemljite (katastarske estice) na kojima e se graditi gra evinski i infrastrukturni objekti u sklopu golfskog igralita, ali i na zemljite (katastarske estice) na kojima e se nalaziti tereni za igranje. (5.2. Prostorno-provedbene i lokacijske pretpostavke) - Istodobno to zna i da je odgovaraju im parcelacijskim elaboratom potrebno definirati katastarske estice na kojima e se graditi gra evinski i infrastrukturni objekti u sklopu planiranog golfskog igralita, te posebno one katastarske estice na kojima e se nalaziti teren za igranje. (5.2. Prostorno-provedbene i lokacijske pretpostavke) - ..... prikazana varijantna rjeenja koja su za nas viestruko zanimljiva i pou na pokazuju da je od cjelokupne povrine igralita od 149,8 ha, za izgradnju svih potrebnih gra evinskih objekata potrebno oko 13-17 %, to prakti no zna i da prihvatljiva izgra enost ne bi trebala biti ve a od 20 posto. (5.2. Prostorno-provedbene i lokacijske pretpostavke) - Gra evna dozvola za izgradnju golfskog igralita odnosi se samo na gra evne parcele, odnosno katastarske estice na kojima e se graditi gra evinski i infrastrukturni objekti. To istovremeno zna i da se obveza
62
2010.
pla anja jednokratne naknade za prenamjene poljoprivrednog zemljita ili koritenje umskog zemljita odnosi samo na te parcele, dok za sve druge parcele ( estice) na kojima e se nalaziti tereni za igranje, vjebalite i eventualno zatitno podru je (....) gra evna dozvola nije potrebna, a to onda zna i da ne postoji niti jednokratna obveza pla anja jednokratne naknade za promjenu namjene zemljita, nego e se njihovo koritenje pla ati temeljem neke druge mogu e i doputene pravne osnove kao to su zakup, slunost ili stvarni teret. (5.5. Izvo a ke pretpostavke) - Uvjeti iz Zaklju ka s prijedlogom odluka i mjera navedeni pod to kom 4.2.4. - Budu i da se tek isho enjem lokacijske dozvole neki lokalitet dokazuje kao mogu i izvediv, mogu e su i odre ene promjene u predloenom odabiru devetnaest lokaliteta koji je izvren iz skupa od ak ezdeset, od strane upanijskih poglavarstava, preliminarno predloenih lokaliteta. Drugim rije ima, u kona an i realno mogu i ostvariv program uklju it e se svi oni lokaliteti za koje e se najkasnije do kraja 2000. godine biti, sukladno postavljenim kriterijima i provedbenim postupcima, isho ene lokacijske dozvole; (8. Zaklju ak s prijedlogom odluka i mjera, to ka 2.) - Odabir investitora vri se na temelju natje aja za ustupanje projekta izgradnje i gospodarskog koritenja golfskog igralita koji u ime konzorcija raspisuje Ministarstvo turizma; (8. Zaklju ak s prijedlogom odluka i mjera, to ka 5.) - Da bi se rad na pripremi projekta do razine pripremljenosti za isho enje lokacijske dozvole to je mogu e ubrzao i u inio u inkovitijim, Ministarstvo turizma e u Stru no tijelo uklju iti i predstavnike Dravne uprave za zatitu prirode i okolia, javnih poduze a Hrvatske ume, Hrvatske vode i Hrvatskog fonda za privatizaciju; (8. Zaklju ak s prijedlogom odluka i mjera, to ka 17.) - Predloeni Program i mjere za njegovu realizaciju predstavljaju osnovni provedbeni okvir dugoro ne politike izgradnje golf igralita kao elementa oboga enja i kvalitativnog poboljanja ukupne turisti ke ponude ne samo odre ene destinacije nego i Hrvatske u cjelini; (8. Zaklju ak s prijedlogom odluka i mjera, to ka 20.) - Nedostatak vlastitih iskustava u izgradnji i eksploataciji golfskih igralita zahtijeva da se do odre enih rjeenja dolazi postupno to ujedno zna i i postupnost u oblikovanju cjelovite razvojne politike golfa kao dijela politike dugoro nog razvitka cjelokupnog hrvatskog turizma; (8. Zaklju ak s prijedlogom odluka i mjera, to ka 21.). 6.3.6. Odluka o uvjetima i na inu davanja zemljita, uma i umskog zemljita u dravnom vlasnitvu za izgradnju golf igralita (Vlada Republike Hrvatske, 11. listopada 2001.)
- Zemljite na kojemu se nalazi teren za igranje golfa, odabranom investitoru daje se na koritenje temeljem ugovora o zakupu ili koncesiji, uz minimalnu godinju naknadu od 1.000,00 kn/ha za obalne lokalitete, u zoni do jednog kilometra od kopnene granice pomorskog dobra i 400,00 kn/ha za sve druge lokalitete. ume i umsko zemljite daje se na koritenje osnivanjem slunosti uz naknadu ija se vrijednost odre uje prema Zakonu o umama i Pravilniku o ure enju uma. - Gra evinsko zemljite namijenjeno izgradnji objekata niskogradnje i visokogradnje, odabranom se investitoru daje na koritenje temeljem
63
2010.
ugovora o gra enju, uz naknadu koja je istovjetna (po na inu obra una i visini) jedini noj cijeni zakupa, odnosno koncesijskoj naknadi iz to ke I. ove Odluke. - Gra evinsko zemljite potrebno za izgradnju komercijalnih sadraja i drugih objekata, odabranom se investitoru daje u vlasnitvo po trnoj cijeni, utvr enoj od nadlene porezne uprave na podru ju na kojem se zemljite nalazi, umanjenoj za ukupne trokove infrastrukturnog opremanja cijelog podru ja zahvata golfskog igralita. - Koritenje zemljita i uma iz prethodnih stavaka, odobrava se, u pravilu, u trajanju od 40 godina. - U slu aju ostvarenja projekta izgradnje golfskog igralita na podru ju turisti ki nerazvijene op ine ili grada, utvr ena koncesijska naknada koritenja dravnog zemljita prihod je op ine ili grada, s isklju ivom namjenom turisti kog opremanja i ure enja. 6.3.7. Smjernice iz kriterija za planiranje turisti kih predjela obalnog podru ja mora (Savjet prostornog ure enja RH, 2009.)
UVJETI SMJETAJA GOLFSKIH IGRALITA Golfska igralita odre ena su prostornim planom upanije, a preuzima ih, analizira, provjerava i detaljnije razra uje prostorni plan ure enja grada ili op ine (PPUG/O). Pri tom odre uje uvjete, podroban obuhvat i poloaj gra evnog podru ja u prostoru. Planski se golfska igralita s potrebnim prate im sadrajima i smjetajnim kapacitetima odre uju prvenstveno za port te sukladno konceptu turisti kog razvoja irega podru ja. U prostornim planovima gradova i op ina posebno treba provjeriti primjerenost zahvata smjetaja golfskih igralita u odnosu na: vlasnitvo, kontekst smjetaja u prostoru, zatitu i unaprje enje krajolika, te zatitu prirode, kulturnoga naslije a i okolia. Istraivanjima posebito treba obrazloiti primjerenost predloenoga zahvata u odnosu na: - prirodne imbenike (nagib terena, klimatske uvjete, mogu oblik i veli inu gra evnoga podru ja golfa), - gubitak vrijednih resursa - poljodjelsko tlo, ume, vode, tradicijske poljodjelske kulture i dr.), - antropogene imbenike (dostupnost korisnicima, uskla enost s drugim namjenama, sezonsku iskoristivost, kapacitet postoje e komunalne infrastrukture, potrebu i mogu nost gra enja nove komunalne infrastrukture, utjecaj na promet, raspoloivost prostora za smjetajne kapacitete, prate e usluge, raspoloivu radnu snagu i dr.). ODREENJA PROSTORNIH UVJETA PLANIRANJA PO VRSTAMA TURISTIKIH PREDJELA (T1,T2) Polazite za odre ivanje broj anih pokazatelja za turisti ke predjele jesu broj postelja po smjetajnoj jedinici, i to: - smjetajna jedinica u hotelima, depandansama, odmaralitima i sl. = 2 postelje, - smjetajna jedinica u apartmanu = 3 postelje, - smjetajna jedinica u vilama 6 postelja. Hotel (T1) Udjeli smjetajnoga kapaciteta najmanje su 70% u hotelima i najvie 30 % u vilama. U turisti kim predjelima (hotel T1) od ukupne povrine predjela planirana
64
2010.
povrina terena za hotele jest najmanje 70 %, a ukupna planirana povrina terena za vile je najvie 30 %. U udio bruto izgra enih povrina ulaze i druge namjene u funkciji turisti ke ponude. U izgra ene povrine ura unavaju se povrine terasa, bazena i sl. Turisti ko naselje (T2) Udjeli smjetajnoga kapaciteta najmanje su 30% u hotelima i najvie 70 % u vilama. Od ukupno planirane povrine terena turisti kog naselja ukupna povrina terena za hotele najmanje je 50 %, a ukupna povrina terena za vile najvie je 50 %. U udio bruto izgra enih povrina ulaze i druge namjene u funkciji turisti ke ponude. U izgra ene povrine ura unavaju se povrine terasa, bazena i sl. Turisti ki predio (zona) T2 potrebno je planirati unutar gra evnoga podru ja naselja. 53 O D R E E N J A P R O S T O R N I H U V J E T A P L A NI R A N J A S M J E T A J N I H J E D I N I C A V I L A 54 Pojam vile u tekstu Zakona (Zakon o prostornom ure enju i gradnji, l. 71., st. 2.) ne koristi arhitektonsko zna enje vile, nego turisti ko shva anje prema kojemu je vila smjetajna samostalna turisti ka jedinica, u pravilu viega standarda, a u sklopu podru ja ugostiteljsko-turisti ke namjene. Tako shva ena vila moe biti samostalna smjetajna jedinica, smjetajna jedinica u nizu ili smjetajna jedinica u sklopu naseljskih struktura (grozdova), a mogu i su i posebni atipi ni slu ajevi. Vila podlijee kategorizaciji. Smjetajna jedinica vila odre ena je sljede im pokazateljima: - naziv za smjetajnu jedinicu - jedna vila = jedan klju ; u turisti kom predjelu hoteli (T1) i u turisti kom predjelu turisti ko naselje (T2); - programski broj postelja u jednoj smjetajnoj jedinci (za potrebe prostornoga planiranja) - najvie 6 postelja u vili; - vrtovi, interni putovi turisti kog naselja, prilazi i pristupi do vile sastavni su dio cjelovite parcele turisti kog predjela; - zemljite vila jest sastavni dio jedinstvene gra evne parcele turisti koga predjela; - parkiranje/garairanje vozila za goste vile u pravilu treba planirati na zajedni kim parkiralitima. Prostorni pokazatelji planiranja hotelskih vila u prostornim planovima op ina i gradova treba razvrstati po tipovima zgrada i oblicima prostorne organizacije pa moemo razlikovati etiri vrste smjetajnih jedinica: - samostalna/samostoje a vila vrsta 1, - poluugra ena/ugra ena vila (u nizu) vrsta 2, - grupa vila (u obliku naseljskih struktura - grozdova) vrsta 3 i - posebni atipi ni slu ajevi. Predloeni prostorni pokazatelji (navedeni u nastavku) usmjeruju i su, podlijeu kategorizaciji (3-5 zvjezdica) i treba ih prilagoditi prostornom kontekstu (lokalnim uvjetima) u prostornom planu ure enja grada ili op ine (PPUG/O). Me utim, u urbanisti kom planu ure enja (UPU) prostorne uvjete treba potanko propisati u duhu predloenih pokazatelja. Za atipi ne slu ajeve
53
Turistiko hotelsko naselje mora biti u skladu sa zakonom, a to znai da je naselje organizirano kao hotel. Povremeno stanovanje (vikend naselje) nije turistiko naselje te ga je u daljnjem radu potrebno tipoloki razlikovati.
54
Obveza uporabe pojma VILA odreena je Zakonom o prostornom ureenju i gradnji NN 76/2007., l. 71. Prema Klaievu Rjeniku stranih rijei Vila (lat. villa) = raskoan ljetnikovac, kua izvan grada. S arhitektonskoga gledita vila je samostalna stambena zgrada s izuzetnim oblikovnim i tehnikim obiljejima, s pripadajuim pomonim graevinama, vrtom ili perivojem, a slui za stalno ili povremeno stanovanje jedne obitelji i njihovih gostiju.
65
2010.
s posebnim zahtjevima (rezidencijalne vile najvie turisti ke kategorije i sl.) moe se odstupiti od predloenih prostornih pokazatelja (osim u broju etaa) i mogu e je ostvariti i druge poznate tipoloke arhitektonske obrasce. Vrsta 1. Samostalna/samostoje a vila svaka vila jedna je smjetajna jedinica (jedan klju ), Broj postelja 6/smjetajnoj jedinici, najvie 60 postelja po hektaru, Gusto a smjetajnih jedinica - najvie 10 jedinica po hektaru, Povrina zgrade (BRP) - najvie 500 m 2 , Ra unska povrina terena po vili - najmanje 1000 m 2 , Visina gradnje - najvie dvije etae. Vrsta 2. Poluugra ena/ugra ena vila (u nizu) - svaka je vila jedna smjetajna jedinica, broj postelja 6/smjetajnoj Jedinici, najvie 90 postelja po hektaru, Gusto a smjetajnih jedinica - najvie 15 jedinica po hektaru, Povrina zgrade (BRP) - najvie 300 m 2 , Ra unska povrina terena po vili - najmanje 400 m 2 , Visina gradnje - najvie dvije etae, Duljina niza - najvie 40 m, odnosno 5 smjetajnih jedinica. Vrsta 3. Grupa vila - svaka je vila jedna smjetajna jedinica (jedan klju ), Broj postelja 4 / smjetajnoj jedinici - najvie 120 postelja po hektaru, Gusto a smjetajnih jedinica - najvie 30 jedinica po hektaru, Visina gradnje - najvie tri etae.
VILA
SMJETAJNA JEDINICA SAMOSTALNA/SAMOSTOJEA VILA
VRSTA 1
POLUUGRAENA/ UGRAENA VILA
VRSTA 2 (U
VRSTA 3
GRUPA VILA U OBLIKU NASELJSKIH STRUKTURA
NIZU)
broj postelja po ha broj smj. jedinica / ha ra unska povrina terena po smj. jedinici najve a visina 55
60 10 najmanje 1000 m 2 2 etae
90 15 najmanje 400 m 2 2 etae
(GROZDOVA)
120 30
2 etae etae ili S+2
Pod etaama se smatraju suteren (S), prizemlje, kat i potkrovlje. Vila je u pravilu prizemna zgrada, ali se u terenu s nagibom mogu dozvoliti dvije etae, a kod vrste 3 - grupe vila u obliku naseljskih struktura grozdova) mogue su tri nadzemne etae ako je jedna od njih obvezatno suteren (S).
55
66

Kriteriji I Smjernice Za Planiranje Golfskih Igralista

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Kriteriji I Smjernice Za Planiranje Golfskih Igralista

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

REPUBLIKA HRVATSKA SAVJET PROSTORNOG UREENJA DRAVE

KRITERIJI I SMJERNICE ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA

Zagreb, 30. lipanj 2010.

KRITERIJI I SMJERNICE ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA

PISANOG ODOBRENJA NAKLADNIKA

REPUBLIKA HRVATSKA Savjet prostornog ureenja Drave

TEMELJNI STAVOVI ZA IZRADU KRITERIJA I SMJERNICA PLANIRANJA GOLFSKIH IGRALITA ........................................... 27

KRITERIJI i smjernice ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA .................................................................................... 31

3.4.3. 3.4.4. 3.4.5. 3.5. 3.6. 3.6.1. 3.6.2. 3.6.3. 3.6.4.

ZAVRNE PRIPOMENE .................................................................. 48 IZVORI .......................................................................................... 50

PREDNOSTI I NEDOSTATCI GOLFA U JAVNOJ PERCEPCIJI

Izvor: EIGCA (European Institute of Golf Cours Architects).

Greenkeeper je strunjak za travu i odravanje nasada na golfskom igralitu.

Osnovni elementi terena za igru

TEMELJNI STAVOVI ZA IZRADU KRITERIJA I SMJERNICA PLANIRANJA GOLFSKIH IGRALITA

CILJEVI IZRADE KRITERIJA ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA

POLAZITA ZA PLANSKO DJELOVANJE

KRITERIJI I SMJERNICE ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA

PROSTORNI KRITERIJI ZA PLANIRANJE GOLFSKIH IGRALITA

elementi golfskih igralita.

Zakoni i propisi Republike Hrvatske Publikacije

*** (2009.) A N A L I Z A O K V I R N I H M O G U N O S T I R A Z V O J A G O L F A N A P O D R U J U I S T A R S K E Istra Golf Design, Pula

Zbirka fotografija Draena Pomykala.

Zakon o umama, NN 140/2005., ID 82/2006., ID 129/2008. Zakon o vodama, NN 153/2009.

PROPISI IZ NADLENOSTI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG

POLUUGRAENA/ UGRAENA VILA

60 10 najmanje 1000 m 2 2 etae

90 15 najmanje 400 m 2 2 etae

2 etae etae ili S+2

Vous aimerez peut-être aussi