Vous êtes sur la page 1sur 95

1.KOJE STILSKE ETAPE OBUHVAA UMJETNOST 19.STOLJEA?

/ VREMENSKI OKVIR + PRIMJERI


19. st. je graansko stoljee uz kojeg se vezuje pojam MODERNOG. Obiljeava ga SUEGZISTENCIJA stilova . 1. polovina 19. st. je vrijeme KLASICIZMA I ROMANTIZMA, u sred. Europi; Austriji i Njemakoj pojavljuje se BIDERMAJER umj. graanskog drutva koja se bavi svijetom graanstva. 2. polovinu st. obiljeio je REALIZAM. U Francuskoj i Engleskoj nema bidermajera , no tu se stvara umjetnost vladajuih slojeva- 70-ih god. U drugoj polovici stoljea prisutan je i SIMBOLIZAM te IMPRESIONIZAM koji oznaava poetak povijesnih avangardi,nakon njega dolazi POSTIMPRESIONIZAM. Kraj st. granii sa ekspresionizmom i kubizmom. Vremenski okvir u koji umjetnost 19.st. spada je poetak francuske revolucije,obiljeen je Napoleonom i njegovom vladavinom (empire-carska umj.),a traje sve do 1.svj.rata.,raspada Austro-Ugarske. 2.TO JE KLASICIZAM? / OBJASNI / OSNIVA KLASICIST. SLIKARSTVA U FRANCUSKOJ Mlae razdoblje klasicizma,esto se naziva neoklasicizam traje od 1760. do 1830. Pojavio se kao reakcija na raskonost baroka i pretjeranost rokokoa te posljedica arheolokih otkria antikih spomenika (npr. Pompeja). - lat. classicus uzoran; odlian. Nastaje prevladavanjem i negiranjem uznemirenih FORMI ROKOKOA te programatskim traenjem MIRNOE, HARMONINOSTI OZBILJNOSTI IZRAZA u duhu klasine antike. Teoretske osnove za oivljavanje klasinih ideala proizale su iz duhovnog pokreta PROSVJETITELJSTVA. - za razvoj klasicizma bitna je: 1. likovna orijentacija umjetnikih kolonija u Rimu od 17. st. nadalje 2. paladijevska arhitektura - poetkom 18. st. intenzivan je pokret NEOPALADIJANIZAM u Engleskoj (R. B. Burlington) i Veneciji (Scipione Maffei), te SAD-u. Francusko slikarstvo pred revoluciju nadahnjuje klasicistikog slikar JACQUES LOUIS DAVID koji stvara programatsku umjetnost -ona predstavlja ideal novog drutva,odraz je nove filozofije RACIONALIZMA. 3.Najznaajnije programatsko djelo klasicizma / objasni Revolucija je imala snanu kulturnu pozadinu , poticala je revolucionarnu svijest koja polako stvara PROGRAMATSKU UMJETNOST ona vodi prevratu (knjievnost revolucionarni pamfleti)u kojem se gradski plemii udruuju sa 3. Staleom. U parikim salonima stvaraju, oblikuju smjernice graanske politike, filozofije i umjetnosti.

Njegovo djelo smatra se najvanijim umjetnikim,mogli bismo rei i politikim ostvarenjem toga doba. J.L.David naslikao je sliku naziva:* ZAKLETVA

HORACIJA Djelo je u slubi revolucionarnih ideja, poziva na promjene. Sadraj ima politiku poruku . 1. programatska slika- izloena u Rimu a zatim u Parizu (naslikana 1784.). 2. Radnja je koncentrirana na 1. plan - u 2. planu arhitektura je u funkciji kazaline kulise, zamraena- za razliku od prethodne rokoko umjetnosti David fiksira bitno svjetlo usmjereno na skulpturalno oblikovane likove prvog plana. 3. likovi su u kompoziciji postavljeni prema zlatnom rezu- ene shrvane bolom u kompoziciji slie likovima sa antikih reljefa - inspiriran je rimskim reljefima. 4. sve bitno za sliku nalazi se u 1. planu- politika poruka: poziva na oruje, na boj otac sinovima daje maeve kojima e braniti Rim (Pariz). 5. dominira chiaro-scuro i lokalne boje (ne utjeu meusobno jedna na drugu) hladne i suzdrane. Ovom slikom David postaje rodonaelnik REVOLUCIONARNOG SLIKARSTVA bio je lan Jakobinskog kluba, jakobinski ministar kulture za vrijeme diktature jakobinaca 1792.-94.

4.WINCKELMANN I NJEGOVA ULOGA U FORMIRANJU STILA

Nazivamo ga prvim povjesniarom umjetnosti, a njegovo djelo Povijest umjetnosti Starog vijeka Smatra se prvim literarnim povijesno-umjetnikim djelom . Prilazi umjetnosti s aspekta stila, a ne biografije kao npr. Vasari, kojeg su svi slijedili. Smatra da antika prua model povratka racionalnom shvaanju umjetnosti, povratak prirodi, ona je filozofska i drutvena pozadina programa prosvjetiteljstva, sadri tenje svijetu bez religioznih dogmi. Winckelmann smatra da su plemenita jednostavnost i mirna veliina ideali klasine umjetnosti. est uzor pri stvaranju je Laokonova grupa - na koju se pozivaju i umjetnici i pisci. Winckelmann govori o razliitim fazama jednog stila (arhajsko, klasino, barokno ili maniristiko).

5.JACQUES-LOUIS DAVID

Najznaajniji je predstavnik francuskog klasicizma. Ui kod rokoko slikara, a zatim odlazi u Rim gdje se susree sa rimskom umjetnou.Tu nastaje Davidov revolucionarni klasicizam. David rasplinjenom rokoko crteu i ulnosti suprotstavlja vrstu kompoziciju graenu linijom,a intimne genre prizore rokokoa zamjenjuje herojskim temama. Likove modelira statuarno, a pozadina funkcionira kao zastorteatar. U Rimu je meu ostalim upoznao i Caravaggia-njegove krupne likove i osvjetljenje. Slikar je Revolucije (Jakobinska diktatura), a potom i Napoleonov dvorski slikar. Nakon Napoleonova pada i Restauracije Burbonaca David je osuen na progonstvo. Odlazi u Bruxelles gdje radi stilizirajue portrete sa hladnim koloritom i odmjerenim rasporedom likova (Tri dame iz Ganda).
* MRTVI MARAT (1793.) Slika je kolski primjer Zlatnog reza-antike karakteristike,potpuno je pojednostavljena,nema zbunjujuih detalja,sve je na svom mjestu. Pozadine kao da nema, jako je zasiena- ne znamo jel se nalazi nekakav prostor iza kade ili ne. Lik prikazan na slici je bio jakobinac,lijenik koji se borio za graanska prava. Imao je konu bolest, te je provodio sate u kadi-gdje je i pisao. Umire nakon atentata koji na njega izvrava jedna aristokratkinja-ubija ga noem-na slici je prikazana rana uboda. Scena je pojednostavljena i nema veze sa stvarnou-umjetnik minimalizira kompoziciju. Marata prikazuje kao suvremenog muenika koji umire za vie dobro. Uoljivi su utjecaji umj. Iz drugih epoha-Michelangelova ruka koja visi prema dolje (Pieta) Boja nije jedan od glavnih imbenika, nema ni osnovnih-crvene i plave. Prevladava monokromija. Oblik koji zauzima panju-kubus pored kade podsjea na nadgrobni spomenik. Na antiku navodi i posveta autora A Marat-njemu,kao to su nekada tal. miljokazi usmjeravali putnike uz cestuusmjerava se narod. Pismo koje dri u ruci objanjava dogaaj.

* MME RECAMIER

Nastaje 1800., namjerno nedovrena. Izvuena je u prvi plan ,paralelna je s osnovnim planom slike. Poza je ozbiljna, upriliena realizacija idealnog portreta sa frizurom rimske patricijke - simbol nove Francuske vlasti graanstva. Stvara ravnoteu niui elemente od lijevo prema desno-smjer pogleda prema desno. Svijetlost prati dijagonalno gibanje slike iz lijevog gornjeg kuta prema desnom donjem. Leaj e poslije utjecati i na razvoj namjetaja u empire stilu.

Uvijek je prisutan 'slikarski' element, usprkos linearizmu, ali to kod Davida znai samo upotrebu chiaro-scura i detaljne strukture poteza kista . On nije bio kolorist u pravom smislu rijei. Boja nije bila element kojim gradi kompoziciju: ili ju potpuno subordinira kompoziciji likova i koristi hladne lokalne boje ili koristi prigueni sistem tonova na granici monokromije. Za samog Davida, njegove slike su bile vie od umjetnosti protesti, glorifikacije, manifestacije nove tenje u umjetnosti koja 'lijepo'

*Sokratova smrt Velik napredak ka klasicizmu, likovi oblikovani statuestkno, pozadina scenina i jednostavno. Prisutna je dubina- prostor hodnika koji se nalazi na lijevoj strani djela. Podignuta Sokratova rukaprst,propaganda. Otkriva kako e on za svoje ideale popiti i otrov te umrijeti. Monokroman je , meso nije ive boje. Glavna tema je patriotizam. *Napoleon prelazi Alpe

6.DAVIDOVI UENICI

Nastavljaju Davidovo klasicistiko slikarstvo, ono koje izraavaju istou revolucionarnih misli. Javlja graanska aristokracija i inovniki aparat nove imperije. Davidovi uenici mijenjaju nain upotrebe boje,u vrijeme Napoleonova carstva klasicizam se obogauje dekorativnim elementima (pohodi u Africi Egipat: sa vojskom idu u znanstvene ekspedicije i arheolozi,najpoznatiji Champolion.) Nastaje EMPIRE STIL koji predstavlja spoj antike i egipatske dekorativne umjetnosti. Na izmjenu stila utjeu i prijenosi umjetnina iz osvojene Italije u Francusku. Novi uzor je stil zrele renesanse, osobito Rafaela u smislu kolorita i upotrebe sfumata. FRANCOIS PASCALE GERARD (1770.-1837.) Za vrijeme Burbonaca pa i u doba Louisa Phillipa, zadrava funkciju portretiste dvora . Nakon 1800. nadalje, posvetio se iskljuivo portretima. Oblikuje dopadljive forme pod utjecajem Canovinih kipova. Jedan od portretista Napoleonove obitelji i dvora, autor reprezentativnih portreta u itavoj figuri.

* MADAME RECAMIER (1802.) Kompozicija je piramidalna. Glava ide prema lijevo,a tijelo prema desno. Pogled u promatraa odaje ravnoteu. Sjedi kao da se naginje nije statina kao kip. Uhvaen moment. Na empire naslonjau, davidovski element zastor u pozadinioslanja se na erotizam kasnog rokokoa bosa stopala,gola ramena. Iz draperije uoljiv je pejza.

* AMOR I PSIHA- antika tema, zadovoljavanje ukusa graanske aristokracije kasnog carstva putena slatkost- na Gerardovu izrazu baziran slatkasti, dopadljivi malograanski klasicizam- za razliku od Davidove suzdranosti, Gerard koristi INTIMNIJE, DOPADLJIVIJE OBLIKOVANJE=osnova bidermajera. PIERRE PAUL PRUDHON (1758.-1823.) - boravio u Italiji, inspiriran tal. kasnom renesansom Rafael, Leonardo i Correggio

*Pravda i Osveta gone Zloin Zloinac je prisutniji od zloina samog-rtva Pria uz sliku. Sami motiv govori o tome. Mjeseina u funkciji atmosfere. Slika je raena za pariku Palau pravde tada se akt teko viao u takvim scenama. Opet je prisutna barokna dijagonala, kao da se likovi sa neba obruavaju na njega. * CARICA JOSEPHINE (1805.) Polu leea poza. Karakteristina za romantistika djela-uma i osvjetljenje. Melankolija prisutna. Impostacija u duhu kasne renesanse, empire haljina. Jean-Baptiste Regnault
Francuski slikar. Dobivi "Prbx de Rome" za sliku "Aleksandar Veliki kod Diogena" boravio je due vrijeme u Italiji. U doba afirmacije klasicizma pokuava se suprotstaviti J. L. Davidu i njegovoj koli svojim kompozicijama tradicionalno akademske fakture. Bio je na glasu kao pedagog.

*Francuska izmeu slobode i smrti Slika podsjea na Sv.Trojstvo. Lik francuskapersonifikacija, na niem simbol smrti,a na viem sloboda. Takoer jedno od djelo koje je raeno u programatske svrhe. paleta monokromna.

ANTOINE JEAN GROS (1771.-1835.) - glavni predstavnike empire-slikarstva- nakon povratka Burbonaca na vlast 1816. David odlazi u Bruxelles, te Gros postaje njegov * NAPOLEON KOD ARCOLE (Italija)nasljednik za razliku od Davida ovdje prisutan topli kolorit boje meusobno interferiraju podsjeaju na barokno slikarstvo = Velazquez i Rubens, otvorena barokna forma, Napoleonov pogled usmjeren van slike- odlunost stava ukazuje na N. izjednaavanje sa ratnicima prolosti (Cezar, Hanibal)- unutarnji nemir u oima. - zaduen za slikanje N. vojnih pohoda, nastavlja se na Davidovu

* MADAME RECAMIER - u zrelim godinama- izuzetan portretist- Davidov idealizam zamjenjuje realizmom - otklon od Davidovih hladnih boja tonsko koloristiko slikanje - esto slika nekoliko faza iste bitke koje se uzastopno postavljaju u galerijama - Gros je prethodnik romantizma u slikamareportaama prisutna Dramatinost (ive kretnje

* STUDIJA MARALA MARATA- Davidov je crte precizan, Gros koristi kratke, nervozne pokrete koji dinamiziraju sliku- odstupanja od Davida. narativnost, kolorizam, nervozniji crte, otvorena forma, orijentalni rekviziti. 7.KLASICIZAM NOVI ANROVI
Pravi klasicistiki pejza je postao "herojski". U svim klasicistikim pejzaima od osnovne je vanosti odnos izmeu krajolika i ljudske figure moralistiki pejza. Herojski pejzai su slobodne kompozicije sa patetino interpretiranim elementima stvarnosti. Figure u pejzau esto imaju karakter tafae i nerijetko ih rade drugi slikari. U herojskom pejzau priroda se velia, ali kroz ljuska mjerila .

8.JEAN AUGUST DOMINIQUE INGRES


Franc. slikar i crta- sa 11 na Akademiji u Toulouseu , uenik J. L. Davida. - na Davidovoj slici "Mme Recamier" slika KANDELABAR i radi prema strogim klasicistikim naelima- u davidovoj koli bori se protiv akademskih formula i klasicistike doktrine. - na Academie Suisse ui crtati prema ivom modelu, sa A. J. Grosom dijeli zajedniki atelier - Grosove orijentalne rekvizite kasnije unosi u svoje slike. - 1806.-20. kao stipendist boravi u Rimu, udaljava se od Davidove manire, uzor nalazi u RAFAELU I GR. ANTICI (a ne u rimskoj plastici koja je uzor klasicistima). Djela ovog razdoblja predstavljaju njegov najvii domet, slubeni pariki krugovi proglaavaju ih"grafikim i bizarnim" te Ingres u salonu doivljava neuspjeh. RIMSKA FAZA (1806.-20.) slika najbolje historijske scene koje protivnici nazivaju "varijacijom crtea na grkim vazama" Zapoinje aktove koji kasnije postaju kanonom slikanja- 1807.-10. skicira vei dio djela koje radi kasnije- 1820.-24. boravak u FIRENCI kontakt sa trecentom i quattrocentom, uzdrava se crtanjem portreta, kopira slike u muzejima. - 1825. povratak u PARIZ lan Accademie de Beaux Arts, zatim i njen direktor, otvara privatnu kolu, radi najbolje kompozicije, doivljava uspjeh, ali ga napada slubena kritika- odlazi u RIM preuzima direkciju Accademie de France u Vili Medici- slika historijske, mitoloke i sakralne kompozicije te portrete sa izrazitim individualizmom modela. - 1855. svjetska izloba- izlae u posebnoj dvorani "Salle Ingres" 68 slika, doivljava potpun uspjeh- nakon sukoba sa Delacroixom o odnosu boje i crtea, postulatima slikarstva, principima akademizma i romantizma dolazi do izmirenja- postaje priznat umjetnik - njegovi uenici ga, u odnosu na Davida, proglaavaju "revolucionarom, realistom" Protivnici mu zamjeraju pedanteriju i nedostatak boje (povrinu izmeu kontura, po njima on ispunjava OBOJENJEM a ne bojom). Kao odluan faktor slike Ingres istie SIVU BOJU- prema slikarskom temperamentu on je prethodnik romantizma. Borba izmeu Ingresa i Delacroixa traje cijelu I. pol. 19. st.- 1855. sukobi prestaju, nakon Davidove smrti Ingres hvali njegova djela- imao izuzetan dar za portretiranje pronicavo izvlai individualnost karaktera- aktovi pokazuju prikrivena romantiarska usmjerenja . * TURSKA KUPELJ

Rad na enskom tijelu nagomilava arabeske koje nalaze odraz u krunoj kompoziciji. Glazbenica ( Kupaica Valporqa) je u prvom planu , okrenuta leima, zatvara ponavljanje krune kompozicije. Gledatelj je iskljuen , potisnut u ulogu voajera.

9.OSNOVNE (FORMALNE) RAZLIKE KLASICIZAM ROMANTIZAM / USPOREDI NA PRIMJERU

Klasicizam *Velika Odaliska -nekoliko kraljeaka vie*Odaliska poiva na divanu neproporcionalna -postavljena u poloaj Venere-utjecaj antike, bez kritikog osjeajnog pogleda,predstavlja prostitutku u haremu. - tei istoi, umjerenosti i jednostavnosti - vie prevladava razum nego osjeaji-hladne boje degradacija -pregledna kompozicija-uvijek u prvom planu, po zlatnom rezu Romantizam -model je prikazan erotino,kao da se nudi promatrau -krivudave obline titraju na platnu,jarke ive boje -senzualna poza,gleda u promatraa bez imalo srama -ona je prikazana kao ena od krvi i mesa u koloritu,a ne kao kamena statua - javlja se provala osjeaja, lirizma

10.KOJI SU GRADOVI BILI CENTRI KLASICISTIKE UMJETNOSTI? ZATO?


U treoj etvrtini 18.stoljea u Rim stiu umjetnici sa svih strana,pa ovaj grad u to vrijeme postaje prijestolnica jedne nove kulture-neoklasicizma. Novi ukus uinio je da neoklasicizam postane internacionalna umjetnost,zajednika za Europu-London i SAD-Washington. Iako je kolijevka neoklasicizma bio Rim, on je u Francuskoj-Parizu imao najvie uslova za razvoj zahvaljujui racionalizmu francuskog duha i prosvjeenosti enciklopedista.

11.KOJE SU POVIJESNE EPOHE (STILOVI) ZNAAJNE ZA FORMIRANJE STILA I ZATO? / PRIMJERI


U klasicizmu su popularni HISTORICISTIKI STILOVI koji preuzimaju stilove ranijih epoha: neogotika, neobarok, neorenesansa, neoklasicizam Prije 19. st. sva razdoblja su bila neprijateljski raspoloena prema svojim prethodnicima, no u 19. st. se to mijenja, razvija se i sama povijest umjetnosti, zatita spomenika, muzeologija.

12.TIPINE (FORMALNE) KARAKTERISTIKE KLASICISTIKOG SLIKARSTVA / PRIMJER


SLIKARSTVO 1. polovice 19.st. odlikuju: antike teme, precizan crte, plastinost likova, jasna kompozicija, suzdrane boje. Slikanje likova po uzoru na rimske,antike statue-izgledaju kao skulpture. Odjeveni su u odjeu karak. za antiku umjet. Centrirana, simetrina kompozicija za razliku od baroknih dijagonalnih, tenja da se likovi pokau paralelno s povrinom slike, suprotno baroknom odvoenju u dubinu. Planarnost-prostor dobiven uslojavanjem-svojstveno rim. umjetnosti reljefa.

L.J.David *Otmica Sabinjanki glorifikacija borbe za slobodu Uvrijeeno stajalite o enama kao krhkim biima. -sve je paljivo poslagano-potjee iz rim. reljefa -svaki lik moemo gledati kao zasebnu cjelinu samodostatne studije -zamak podsjea na Bastillu -nema boja likovi kao da su izraeni od mramora.

13.OMILJENE TEME KLASICIZMA / PRIMJERI Historijske teme-bitke,mitologija protkana motivima koji su prepoznatljivi i u vrijeme demokratske osvijetenosti klasicizma. Suvremene se povezuju sa temama iz prolosti.
Naravno prikazi vladara-raskoni portreti u figuri,te portreti plemstva.

14.KLASICISTIKI PEJZA Klasicistiko pejzano slikarstvo je iznenaujui fenomen jer mu je samo ime kontradiktorno. U klasicistikoj koncepciji svijeta umjetnosti, nije bilo mjesta za pejza. Teoretiari su mu dali posljednje mjesto u hijerarhiji umjetnosti. Klasicistiki pokuaji da prikau pejza kao ideju zaostajali su za jednostavnijim prikazima ideja ljudskom figurom, iako je ukljuivalo kontradikcije i paradokse, pejzano slikarstvo se poelo oslobaati restrikcija specijalistikog anra i zauzimati vodeu ulogu u stoljeu prirodnih znanosti. 15.JOSEPH ANTON KOCH & IDEJA NEZAVISNOG PEJZAA Zaetnik je njemakog klasicizma na podruju herojskog pejzaa. Ui u Njemakoj, a od 1795.godine je u Rimu. Tu surauje sa klasicistima Thorvaldsenom i Carstensom pod ijim utjecajem slika figuralne kompozicije. 1803. godine prelazi na slikanje uljem i po uzoru na C. Lorrainea i N. Poussina radi pejzae.
Prvi veliki slikar planina- mladi pastir iz Tirola koji je postao slikar - utjecaji iz Alpa odluujui element u njegovom pejzanom slikarstvu- opisi planina. U Kochovim djelima prevladavaju malo jedni, malo drugi- rani historijski i poetini pejzai. Dominira izmiljeni krajolik nad ljudskim likovima- u veini su sluajeva figure male, a krajolik prevladava - stvara imaginarne krajolike od mnogih slojeva, zona i detalja, svaki od njih je u velikoj mjeri neovisan.

Macbeth i vjetica, 1829 jezerom

Planinski pejza s

16.NAZARENCI Ujedinjuju pejza s figuralnim prikazima- cilj je oivljavanje kranske umjetnosti, s osvrtom na njemaki kasni srednji vijek (Durer) i talijanski quattrocento.

1809. u Beu osnivaju grupu 'LukasBund' ili 'Ceh sv. Luke' reminiscencija na srednjevj. Cehove i bratstva. Johann Friedrich Overbeck, Franz Pforr, J. Wintergest, Hottinger meu prvim lanovima protive se akademskim uenjima, te odlaze u Rim gdje 1810. useljavaju u samostan sv. Izidora . Postaju 'redovnici u samostanu umjetnosti'. U Rimu im se pridruuju jo njemak i slikari Peter Cornelius, Julius Schnorr von Carolsfeld, Friedrich Olivier,... Rim opet postaje sredite dogaaja, ali ne kao dom antike umjetnosti, kao to je to bilo za klasiciste, ve kao centar katolianstva- ograniavanje tematike na kranske teme u tom smislu imaju restriktivniju ideologiju i doktrinu od klasicizma, ali romantiarski element je upravo ta religiozna tematika, to je esto i jedino to ih ini romantiarima. Za Friedricha i Rungea kranstvo je vano ali oni imaju jako malo slika s biblijskim temama .

*Tetschenski oltar (F.),*Bijeg u Egipat (R.) - cilj im je bio i obnova zidnog slikarstva: Cornelius, Koch i Veit (Danteova soba), Overbeck i Fuhrich (Tassova soba), Schnorr von Carolsfeld (Ariostova soba) sudjeluju u oslikavanju Villa Massimo. Pozivaju se na mnotvo izvora iz prolosti (od Masaccia do Pinturicchia) mnotvo autora i uzora,esto na razini imitacije, teko je izdvojiti individualne stilove. Ne postiu sintezu arhitekture i slikarstva. Prije toga Cornelius,Veit, Schadow i Overbeck rade i na oslikavanju Casa Bartholdy (1816-17). 17.Utjecaj Francuske revolucije na umjetniki ivot / primjeri Revolucija likvidira monarhiju i privilegije vladajue klase. U umjetnosti se odbacuje sve ono to je odraavalo apsolutistiki duh i aristokratska shvaanja. Umjetnost se demokratizira u graanskom smislu, a s tim se javljaju i nove teme i zadaci. Uzori se trae u batini antike. Jo u doba Luja XVI javljaju se tendencije da se uznemireni oblici rokokoa zamjene

jednostavnim. To se vidi u arhitekturi J. A. Gabriela (panteon - Paris), interijeri, pokustvo,. U toj ranoj fazi antika je neodreeni ideal da bi u klasicizmu postala model. U graditeljstvu i kiparstvu tijekom 17. i 18. st. nije ni bilo pravog prekida s antikom batinom (formalni elementi), u slikarstvu je trebao puno otriji zaokret . Taj ideal je J. M. Vienn i njegov uenik J. L . David formirao kao dogmu. Kao politiki aktivan jakobinac on u svojim temama slavi rimske republikanske vrline, ali nakon uspostave carstva postaje glorifikator Napoleona, njegov dvorski slikar i jedan od stvaralaca stila Empire. U Davidovu djelu dominira ist i siguran crte, likovi su rasporeeni i modelirani kao na rim. reljefima, a kolorit je hladan i bez sjaja Klasicizam je dao jo majstora Grossa i Ingresa - stvaraoca majstorskih portreta 18.EUGENE DELACROIX

*Danteova barka, 1822. Slika s kojom debitira na Salonu, 3 godine nakon Gricaultove Meduze Takoer monumentalno djelo, energino, ali potpuno drugaija upotreba boje- Dante i Vergilije prelaze rijeku Stiks. Pri izradi koristio se knjievnim predlokom; inspirirana je Gricaultovom Meduzom te Rubensom ( Izlazak Marije Medici na more) Monumentalne figure i kolorit mitski likovi oko barke kao velike bijele mrlje na slici. Veinom obrauje teme koje nemaju dodira sa stvarnou i vremenom u kojem ivi povijesni i mitoloki prizori, prizori iz knjievnosti, Biblije. Najvei kolorist 1.pol. stoljea boja je sredinja snaga slike, to ga razlikuje od ostalih romantiara, gdje je esto izraena, ali ipak uvijek ostaje podreena crteu- u Louvreu prouava i kopira djela Rafaela ,Tiziana, Veronesea, Rubensa- prevladavanje forme nad sadrajem

*Pokolj na Hiosu, 1824. Pobjeda romantizma na Salonu 1824.- radi se o ratovima Grka za oslobonje od Turaka, cijela Europa je simpatizirala s Grcima, prisutan je filhelenizam,koji se nastavlja na oboavanje grkih spomenika u klasicizmu, ali sad se radi o suosjeanju sa suvremenim dogaajima. Naturalizam, runoa likova, to je u to vrijeme jo uvijek novo (svi su
komentirali taj naturalizam Stendhal govori da bi se slika trebala zvati 'Okueni na Hiosu', a Gros za sliku kae da je 'pokolj slikarstva'; prizor mrtve majke koju doji njeno dijete- vidljiv je utjecaj i Grosovih historijskih kompozicija- pod utjecajem Constablea, koji u isto vrijeme ima izlobu u Parizu, Delacroix preslikava pozadinu svoje slike.

Za 'grku stvar' radi i sliku

*Grka izdie na ruevinama Misolongija (1827). Radi i monumentalne zidne slike, od 1833. sve do smrti; oslikava Salon du Roi u Palais Bourbon(1833-7), knjinicu palae Luxembourg, strop Galerie d'Apollon u Louvreu (1849-51),Chapelle des Anges u Saint-Sulpice (1849-61) najvanije (slike Heliodor izbaen iz Hrama, Jakovljeva borba s anelom). Kao i nazarenci, zasluan je za obnavljanje zidnog slikarstva.

*Sloboda predvodi narod 28. srpnja, 1830. Politiki angairano djelo, vrijeme srpanjske revolucije, jedno od rijetkih suvremenih motiva, ena sa zastavom Francuske tradicionalna personifikacija slobode- moe se usporediti s Davidovim politikim slikama, ali s novim oblikovanjem s jakim smislom za stvarnost, u stilu Gericaultove Meduze .

* Alirske ene (1834) - 1832. Delacroix boravi u Aliru, to se ovdje, osim u izboru teme, odraava i u novom bogatsvu kolorita.Radi i mnoge druge slike inspirirane prizorima iz afrikog ivota ( Borba konja u tali, Lov na lavove ), mnogo je prizora u kojima Arapi love divlje zvijeri, niz slika lavova i tigrova ( Borba lava i tigra, Lav prodire zeca) Doivljaj Alira dovodi i do razvoja Delacroixove palete i novih razmiljanje na tu temu mnogo je pisao o boji. Radi i velik broj
litografija ilustracije za Goetheovog Fausta (1827)i Shakespeareovog Hamleta (1834-43). Dobar je i kao portretist, ali uglavnom ne radi naruene portrete ve portrete prijatelja i sl. (npr.portret Chopina,Georges Sand, Autoportret u zelenom kaputu,...)

19.Historijsko slikarstvo Adolf von Menzel poinje karijeru kao ilustrator.

Romantina tema, iako je on anti-romantiar, naturalist- u ranoj fazi Menzel je uglavnom pod utjecajem berlinskih bidermajer slikara, osobito Krgera,ali i belgijskog historijskog slikarstva. 400 ilustracija za Kuglerovu Povijest Fridrika Velikog (1840-42) Smatrao je da je historijsko slikarstvo najvia kategorija slikarstva, pa u takvim djelima prihvaa neto od obveze za idealizacijom. S druge strane je njegov suprotni ideal prikazivanje vidljivog svijeta ovaj ideal ostvaruje nizom pejzaa i interijera, nastalih od sredine 40-ih do sred. 50-ih, a postaju poznati tek neto prije njegove smrti, te se od tada ubrajaju meu najbolja slikarska djela 19. st.: Gradilite s vrbama (1846), Vrt palae princa Albrechta u Berlinu (1846), eljeznica Berlin Potsdam (1847), Soba s balkonom, (1845), Umjetnikova sestra sa svijeom (1845), Soba sa sestrom (1847),.. Velika uloga svjetla kao elementa boje daje naturalistiki karakter tako gradi i volumen mogu se smatrati djelima nekog neovisnog ranog impresionizma- sam Menzel imao je udan stav prema ovim slikama kasnije kad je odbacio impresionizam kao'umjetnost lijenosti', skrivao ih je, ali u starosti je dovravao i prepravljao neke od njih, to pokazuje da su one za njega bile ipak vie od studija (uglavnom to i jesu zavrene slike, samo neke su studije).

*Soba s balkonom cijeli sadraj slike predstavlja inovaciju nevaan motiv, jedan od najranijih primjera hvatanja ari trenutka imortalizacija jutra. 20.Romantizam i odnos prema prirodi / primjeri
Romantiari su prirodu doivljavali kao bezgraninu, divlju, promjenjivu, uzvienu i slikovitu. (Kad bi se ovjek ponaao "prirodno", nagonski, nestalo bi zla i srea bi bila potpuna.

Cijeli dio njem. tradicije je opsesija prirodom UMA i PLANINA ,a prisutna je i u starim germanskim mitovima (srednjovjekovna katedrala u Ulmu oponaa jelen, zvonici imali simboliku svetih uma). uma je nepregledan, tajanstven, mistian prostor koji omoguuje prikazivanje duhovnih stanja proboji svijetla u umu = prizor radosti ili tuge-planine.

Alpe osjeaj strahopotovanja, planine kao prijetee i sudbonosno mjesto (divovi)- Schwarzwald planine se isprepliu sa umama. Movara prijetei prostor rijeke motiv Rajne-pustopoljine koje zavravaju morem sivo more je odraz melankolije. Tema vulkanske erupcije( Etna, Vezuv u Italiji), JOHANN CHRISTIAN DAHL:

*PROVALA VEZUVA, 1829; - Dahlovi uzori: Friedrich, Nizozemci 17. st.osjeaj kataklizme u ovim prizorima,ovjek okrenut leima, zaneseno promatra dramatina stanja prirode est je i prizor para (mukarca i ene)- ponekad se u prirodu postavlja ljudski znak Caspar David Friedrich:

* RASPELO NA BRIJEGU mistini simbol

* BROD U LEDENOM MORU

Carl Gustav Carus:

* PROZOR NA OYLINU NA MJESEINI, 1828. - tema sumraka, nonih prizora sa mjesenom bio lijenik , fiziar te filozof najznaajniji teoretiar romant. pejzaa- motiv lika promatrana s lea preuzeo od Friedricha

zaljubljeni par promatra mjeseinu-tema kolibe sa osvijetljenim prozorom Usamljenost- male forme slika proizlaze iz bidermajera. Romantizam je rezultat represije feudalnog sustava politikodrutvene teme pod cenzurom- tema opsjednutosti prirodom javlja se i u ekspresionizmu 20. st. (Nolde, Mare, faza Plavog jahaa) to je zapravo romantizam 20. st. 21.Biedermeier slikarstvo Rani naturalizam slikarstvo bidermajera Naturalizam se javlja uz klasicizam i romantizam. Bidermajer je prvenstveno razdoblje u Austriji izmeu Bekog kongresa 1815. i revolucije 1848.,te isto razdoblje u Njemakoj,ali slikarstvo bidermajera se javlja i u Skandinaviji, vicarskoj,Francuskoj- manje vani umjetnici, pojedina bolja djela nadmauju ogranienost stila.

Rudolf von Alt Rani radovi, prikaz Salzburga, poneto od bidermajerskih jasnih detalja ali je to iskljuivo posljedica zanata- pred kraj ivota (oko 1900.) radio akvarele nemirnih pokreta. Vedute pogledi na spomenike austrougarske Italije i june Njemakevrhunski akvarelist, naturalizam proizlazi iz bidermajera, ilustrativnost oblika i perspektivnih linija- utjecao na oca Jakoba i brata Franz Alta- genre-slikarstvo austrijskog bidermajera posljednji procvat genre-slikarstva ponekad je naglasak na socijalnim uvjetima (u nekim Waldmullerovim djelima), ali jaa je tendecija uljepavanja i iznoenje buroaskog ivota Peter Fendi Carl Schindler Beani, radili u akvarelu Fendi radi genre-scene a Schindler scene s vojnicima, ive boje Josef Danhamer ivot u gradu, Michael Neder ivot seljaka- porteti Franz Eybl

22.Waldmller, Spitzweg, Amerling Ferdinand Georg Waldmller(1793-1865) Slikar koji se zalagao se za nove tendencije u slikarstvu, prekid s Bekom akademijom, gdje je bio profesor od 1830. Prouavanje prirode kao jedini cilj slikarstva, odbija realisti ke i romantiarske tendencije. Pejzano slikarstvo nastaju brojni prikazi jezera *Pejza Pratera,1830. Uvijek je prisutan mali pojas zemlje, nebo i drvee slian Kobellu ali bez manirizma ili Corotu unato detaljima. *Pogled na Hallstattersee iz Huttenckalma, 1838. Snaga slika proizlazi iz lijepog postava- pejzai jasni, otro osunani- elja za realnou, vanost svjetlosti (sunana svjetlost s otrim sjenama). Vana tjelesna vrstoa i ljepota povrine- mrtva priroda po tradiciji klasinih i baroknih mrtvih priroda. Portreti :Beethoven (1823), Princ Andre Razumovsky (1835), Francois Hanry (1834), Ane, druga ena (1850) Jednostavni tonovi kojima prikazuje istinito i realno ali ujedno tei skladu i kompoziciji. Portreti seoskog ivota i beke buroazije prije 1848. Idealizam gdje istinitou, detaljima i svjetlom nije uspio doi do univerzalnosti *Rano ljeto u Wienerwaldu berai ljubiica, *Prozor okruen vinogradima (1841) Zapoeo kao portretist minijatura te scenografije za provincijska kazalita (1814-17)- putuje u London i Pariz ali nije usvojio Courbetovu metodu plein-aira. Tek pred kraj ivota promjene u izrazu blijei tonovi, sanjivost Stara beka kola Waldmuller ima dosta uenika, ali ne i pravih nasljednika.

Carl Spitzweg (1808-85) Vie crtai nego slikar. Zanima ga anegdota, dogaaji malih gradova,hiroviti ekscentrici i osamljenici *Ljubitelj kaktusa (1858), *Knjiki crv (1862) noni uvari i ulini svirai. Spojio je formu i sadraj, efekt camere obscure i sunevo, mjeseevo svjetlo je poput umjetnog. Vidljiv je utjecaj barbizonske kole (Diaz) i Delacroixa, ali tek od 1851 kad putuje u Pariz, Belgiju i London- izvornost miljea Siromani pjesnik, 1839)i dra karikaturalne tonalnosti u kasnijim pejzaima- bidermajerska pozicija izmeu realizma i idealizacije je vie kompromis nego sinteza, a naglaava se u boji- iako koristi jarke boje, kolorit mu nikad ne jenjava i uprisutna fantastinost.

Friedrich von Amerling (1803-87) Uio u Beu i Pragu, vidljiv utjecaj engleskog portretnog slikarstva (radio u Londonu), povrnost i rutinska elegancija. *Rudolf von Arthaha s djecom 1837 *Moritz Michael Daffinger Portretist minijatura Josef Kriehuber- veze bidermajera s klasicizmom ili romantizmom ( Kersting, Wilhelm von Kobell, Peter Kraff) . Kao da su veliki ideali ustupili mjesto manjim idealima, veliki univerzalni ideali, harmonija i mir klasicizma ili neogranienost romantizma se svodi na sitno-graanske idealizacije ovjeka na ulici i svakodnevnog ivota. Ali za razliku od tih negativnih tendencija rasla je potreba za predstavljanjem vidljive stvarnosti jedini cilj slikarstva, koji se najuspjenije ostvaruje u pejzau. Osjeaj za stvarnost je ubrzo nadmaen poimanjem prostora, atmosfere i svijetla.

23.Portretura u romantizmu

24.Orijentalizam / primjeri Orijentalizam je prikladna etiketa da bi se opisala fascinacija orijentom kod umjetnika 19. i 20.st. To je sklonost prema egzotinom, udomaenom u francuskoj ve od 17.st Ingres, Delacroix, Chasserau lansirali su modu tema inspiriranih Sjevernom Afrikom i Bliski Istokom. Osvajanje Alira 1830.godine obiljeit e francuske slikare, poticati na putovanja te obnoviti njihovu umjetniku inspiraciju. Postoje njemaki, talijanski, belgijski ili ameriki orijenalizam. U to doba orijentalizam jo predstavlja avanturu otkrivanje jednog drugog svijeta .J.A.D. Ingres Velika odaliska, E.Delacroix cijeli ciklus odaliski,Alirske ene, D.Morelli-Turska kupelj

25.Prerafaeliti Bratstvo romantizma koje 1848. U Londonu osniva nekolicina mladih britanskih umjetnika John Everett Millais /mle/, Dante Gabriel Rosetti i William Hunt. Istiu se svojim kategorikim odbijanjem oponaanja stvarnosti u korist mate, u ponovnim otkriem talijanskih primitivaca, tj. Religiozne umj. prije akademskih propisa to ih je nametnuo Rafael. Teme su im brojni biblijski dogaaji ili oni izvueni iz starih tekstova vezanih na svetu povijest. Po tome oni se suprotstavljaju realizmu koji se raa,iako esto dijele iste sklonosti. Snano obojeno misticizmom prerafaelitsko slikarstvo rabi ipak fotografsku preciznost. Postao je jedan od najutjecajnijih pokreta druge polovice 19. St.

26.Barbizonci Godine 1833. Theodor Rousseau otkriva selo Barbizon na rubu ume Fontainebleau. Ondje se nastanjuje 1847. a slijede ga Jean-Francois Millet . Corot i Courbet ondje esto borave. Vie nego teorije pojam kole je opravdan afinitetima koji okupljaju umjetnike odane pejzau koji bjee iz grada jer on postaje nehumano mjesto za ivot: Rousseau, Daubigny, Troyon, Diaz, Dupre, Millet, Descamps, Jacque, no jednako tako i umjetnici pristigli iz cijele Europe, ak i iz Sjedinjenih Drava. Svjetska izloba 1855. oznaava njihovo slubeno i javno prihvaanje. Rade pod utjecajem Constablea i nizozemskih majstora 17. st., te umjetnike povezuje uglavnom slikanje u pleneru i njihove studije prema motivu. Oni ele da vrijede same po sebi. Premda nastavljaju rabiti tamni pod-sloj i bitumensko smee tonove, oni rade manje u ateljeu, te stoga odravaju slobodniji odnos prema kompoziciji, stavljaju promatranje i poetski izraz iznad potivanja akademskih pravila. Oni tako razvijaju s klasinim oponaanjem dijalektiku vezu koju e prekinuti impresionisti. Nakon 1860. God. Sisely otkriva Barbizon te ondje dovodi Renoira, Bazillea i Moneta.

27.Realizam ope razlike s klasicizmom & romantizmom REALIZAM- vrijeme uzleta znanosti i tehnike

-sustavno istraivanje svijeta, netom otkrivena fotografijaprimorava slikare da se suoavaju s njom. -realizam je suprotnost idealizmu, reproduciranje stvari onakvih kakve jesu - u lik. umjetnosti gotovo je iskljuivo orijentiran na Francusku, desetak godina kasnije na Njemaku u perifernim zemljama prisutan je kao metoda oblikovanja, a ne lik. orijentacija - programatski realizam u Franc. uvjetovan je umjetnikim, politikim te socijalnim zbivanjima protest protiv poplave romantizma, izraavanje suprotnosti sa larpurlartizmom u umjetnosti - u nekoliko djela Courbat se pribliava SOCIJALNIM TEMEMA za koje se borio u politikom djelovanju (druga strana slike Atelier kritiki prikazani tipovi gra. drutva; neobino ikomponiranje Pogreba u Ornansu) -realizam je zapravo prijelazna faza iz romantizma na impresionizam

KLASICIZAM- razdoblje koje se okree antici, tei istoi, umjerenosti i jednostavnosti -teme su daleka prolost i mitologija, ali i istiniti povijesni dogaaji -prevladava razum -boje su hladne i degradirane,bez ivosti -likovi oblikovani kao skulpture -historicizam-mnotvo neostilova,kako su utjecali na arh. Tako uoavamo postupno utjecaje umjetnika iz prolosti na djelima klasicista. ROMANTIZAM- naelo romantizma "l'art pour l'art"
-revolucionarni duh u djelima Delacroixa -vie je duh nego stil, svojevremeno je bio umjetnika avangarda -provala ilirizma,strastvena opijenost bojom -zanos -priroda i znanost u istom miljeu-pejzai-sile prirode u odnosu na

ovjeka.

28.Gustave Courbet

GUSTAVE COURBET (1819.-1877.)


Aktualnost Courbetovih djela u postavljanju novog odnosa slik. svijesti prema prirodi, tematika proirena na svakodnevni ivot. Courbet: "Ljepota stvorena prirodom vea je od svake umj. konvencije ". On je lomio konvencije, a za razliku od romantiara imaginaciju koristi da bi naao potpuniji izraz za ono to postoji. Njegov credo: "slikarstvo je konkretna umjetnost koja postoji ni u em drugom doli prikazivanju realnih postojeih stvari ". Cijeli ivot praen odbijanjem, neshvaanjem, mrnjom- protivnicama smetala njegova elementarnost koja je imala vodee mjesto u danima Parike komune nakon pada Komune optuen kao "narodni izdajica". Ulaskom Versajaca u Pariz Courbet je zatvoren, atelje razgrabljen, zaplijenjene slike (svojim slika mapu optubi je "obezvrijedio ono to je lijepo") U zatvoru naslikao nekoliko slika cvijea, a izlaskom producira itave serije slika da bi isplatio dug u ime otete Vendomskog stupa (nije mu dokazana krivnja) spomenik imperijalizma, replika Trajanova stupa iz vremena empira posveena Napoleonu- pod takvim pritiskom poinje pobolijevati- sa neisplaenom naknadom bjei u vicarsku sasvim dotuen i uniten. U Courbetovom opusu su SAETE SMJERNICE za budue generacije talent, kreativnost je ili voena ukusom ili nastaje iz nagona (Manet).Ne pripada koli- hvalio se da nije imao uitelja ve u prvim radovima on je formiran majstor. Iako nije imao uitelja istinsko slikarstvo je upoznao na izvorima starih majstora koje odlikuje neposredan odnos prema realnom objektu- uzor su mu majstori baroka koji istiu znaenje stvarnosti Zurbaran, Ribera, Velazquez,Rembrandtove tople polusjene, oduevljen Halsom. Prve slike na visokoj majstorskoj razini. * AUTOPORTRET S LULOM

* AUTOPORTRET SA POJASOM Iz tame mekano oblikuje volumen, imaju romantiarsku znaajku kao i autoportret pod nazivom: * RANJENI veza sa tradicijom ali i suvremenicima Delacroixa kopirao u Louvreu, Gericault(promjena iz romantizma u realizam je promjena u doziranju elemenata). Courbet je neposredno od Gericaulta preuzeo mekan i snaan nain isticanja volumena, ali je Courbetovo oblikovanje volumena snanije proeto bojom- tonsko slikarstvo obiljeava ovu I. fazu najznaajnija slika:

* POGREB U ORNANSU 50 likova nad grobnom rakom, reljefno rasporeeno - skup portreta Courbetovih sumjetana- svi likovi u prirodnoj veliinifolklorni kostimi, lica izraavaju razliita duhovna stanja- u pozadini pejza peina- monumentalnost izraza postie tonskim slikarstvom- tamna paleta, crvena boja povezuje tonove- koristi jake kontraste tonova i boja. Jedinstveno, monumentalno djelo sa dubokim humanizmom rezultat je dubokog doivljavanja stvarnosti- nazvali ga "veliki slikar-budala" . Njegovo slikarstvo izraz je oekivanja drutvene klase koja je revolucijom dola na vlast. Tenje Revolucije Courbet ostvaruje svojim istinitim realizmom kao pravom i ivom umjetnou(L'art vivant)- za realistiko oblikovanje nije bitna tema, ve umjetnikovo shvaanje- nastoji neposredno zahvatiti stvarnost (Delacroix objekt zahvaa tako da slika novu prirodu: Courbet prikazuje samu sr stvarnosti)- on materijalizira sile prirode l'art vivant. C. sputan materijalistikom iluzijom poistovjeuje realizam izricanja sa realizmom motiva, time postaje rob modela tj. Stvarnosti. Platna izriu njegov program realizma kojeg je pisao i u izlobenim katalozima.

* TUCAI KAMENA, 1850. Dresden- C. kreira ivu stvarnost u kojoj suuestvuju, prikaz fizikog rada uzdie na razinu monument. simbola, dominira tamni ton. Radio veoma brzo, iz te stvaralake snage izrasta njegova samosvijest * DOBAR DAN GOSPODINE COURBET - Courbeta doekuje njegov mecena Bryas- burne prirode, otvoreno odgovara na napade- i u slikarstvu i verbalno on je izrazom iskreni puanin- u okolici rodnog Ornansa slika niz pejzaa, putuje i u Njemaku,, Holandiju pa ponovo u Francuskoj- est motiv peine oko Ornansa * pilja, * Most, * Berba u Ornansu

tamne boje uz nijanse sivila i zelenila, slika veliajnost prirode- barbizonci ostvaruju intimnost na malim platnima, a Courbetova platna imaju peat monumentalnosti, grandioznosti- "pejza je pitanje tona". Najbolji primjer C. tonskog slikarstva* BORBA JELENA- bio strastven lovacna velikim platnim slika Lov na jelene ili borbu jelena na razini najboljih holandskih animalista. Zola ga nazvao "tvorcem mesa" majstor realizacije puti = aktovi- tonski slika INKARNAT kupaica i enskih aktova- u eni slika njenu enstvenost, pune poput Rubensovih ljepotica, pomalo grube

* ATELJE Naga ena stoji i promatra C. dok slika pejza rodnog kraja- naslikao svoj atelje sa modelima, znancima i obinim posjetiocima. Prvotan dojam kaosa prelazi u sklad- grupe plastinih tijela u dubini prostora al na enskoj figuri oduevio Delacroixa. -ivotnost mjerljiva sa Velazquezovim * Meninas- nastala 1855. Sinteza, naslikao program realizma, nazvao je "REALNOM ALEGORIJOM" koja oznaava fazu 7 godina njegova ivota- prikazao sve ive tipove i ideje koji su ispunili 7 god. njegova ivota prijatelji ga promatraju u radu (Baudelaire ita u kutu), mrtvaka glava na novinama moda odgovor na napade protiv njega. Povrijedila suvremenike, izbaena iz Salona. Kvaliteta unutra. lik. sadraja, pretvaranje ivotne materije u djelo voen zahtjevom slobodnog razvoja individue, ne priznaje postojanje ikakvih kola 1861. Uenici Beaux Artsa okupili su se oko C. ali ih je on tretirao kao svoje suradnike a ne uenike- povremeno se bavio i modeliranjem plastika. * RIBII- slika u Parizu i rodnom mjestu (izuzetno brzo)- djela: * GOSPOICE NA OBALI SEINE * MAGNOLIJE * KOUTE NA POTOKU * STARI INVALID- pejzai iz Ornansa * VAL- meu najsnanijim slikama u C. opusu.

Slikao u Engleskoj, Holandiji, Bavarskoj u Njemakoj bio osobito cijenjen- za prusko-francuskog rata ostaje u Parizu- za vrijeme Komune izabran za njenog lana- nakon sukoba Komune i Versajaca zatvoren, obolijeva bjei u vicarskuumire 1877. u Ornansu, tijelo pronaeno tek 1919.

29.Realizam teme + primjeri; Najee teme realizma bile su socijalne. Na podruju vjernog
prikazivanja teme realizma se sudaraju sa naturalizmom, a na podruju postizanja jake ekspresivnosti sa izraajnou plastike i slikarstva gotike. Prikazuje fotografski reducirane detalje, nema sitnih koji podsjeaju na fotografiju- realistikim izrazom ili prikazom tegoba rada, od samog Courbeta, realistike izraajnosti su blii H.Daumier i J. F. Millet ( seljakim scenama).

30.Njemaka inaica 31.Impresionizam vremenski okvir + glavni predstavnici & djela


Franc. impression dojam- javlja se u Francuskoj 60ih godina 19 st.- dominira na prijelazu 19. u 20. st. Usmjerenost impres. slika na vizualno i "trenutno"- odraava duhovno stanje graanstva krajem 19. st. Potie ga duhovna klima II Carstva iako je impresionizam logina rezultanta rasta realistikih tendencija tijekom 19. st. ve u romantizmu postoji naelo slobodnog stvaranja koje e u realizmu i impresionizmu oznaiti kraj prevlasti akademskog slikarstva optereenog klasinim temama i tonskim slikanjem. Ve su G. Courbet i E. Manet inicirali slikanje kao neposredno promatranje prirode i prikazivanje stvarnosti koja izmie. U plein-airu su slikali C. Corot i G. Courbet, ali su slike dovravali u ateljeu. Edouard Manet je slikama * DORUAK NA TRAVI (1863.) i * OLIMPIJA (1865.i prekinuo sa tradicionalnim slikarstvom svijetla i sjene . On slika "PLONIM SVIJETLOM", sliku gradi velikim svijetlim plohama, prijelaz svijetla u sjenu izvodi suprotstavljanjem manje intenzivnih tonova (a nepolutonova). Oko Maneta se okuplja, oduevljena njegovim nainom slikanja, grupa mladih inovatora sastaju se u caffe Guerbois u Parizu- 1874. zajedniki izlau kod NADARA- zajednikog imena nisu imali Th. Duret ih nazvao " prijatelji Maneta" Prema izloenoj Monetovoj slici * IMPRESIJA RAANJE SUNCA- podrugljivo naziva impresionisti, kasnije oni prihvaaju taj naziv- CLAUDE MONET, CAMILLE PISSARRO, EDGAR DEGAS, ALFRED SISLEY, AUGUSTE RENOIR, PAUL CEZANNE - ARMAND GIULLAUMIN (1841.-1927.) pridruio se impresionistima, slika pariku periferiju i pejzae u maniri impresionista - BERTHE MORISOT (1841.-1895.) ena Manetova brata, nastupa na svim impres. izlobama,prevodi Manetovu umjetnost u enski izraz- viestruki model E. Maneta za Balkon i portret Odmor - MERRY CASSAT amerikanka, oslanja se na izraz E. Degasa- iste, jednostavne forme, pojednostavljen raspored boja, teme majinstva (* Majka i dijete).

Impresionisti slikaju TRENUTANOST stvarnosti, nastoje fiksirati treperenje zraka svijetla slikani SADRAJ JE UINAK SVIJETLA U TRENU kad je taj sadraj slikan. Bitni su sadanji utisci boje i svijetla, prolazni moment, pokret, gibanje, atmosfera i ralizacija NEPOSREDNE VIZIJE- kao dosljedni pleneristi zapoinju i dovravaju slike u prirodi, hvatajui mijene atmosfere i svijetla slikar je improvizator koji u brzini SKICIRA ONO TO IZMIE u neprestanom gibanju. -ISTE OTVORENE BOJE koje su meusobno komplementarne- boja predmeta je NESTALNA ona ovisi o intenzitetu svijetla- boje se nanose u mrljama koje se u oku gledatelja mijeaju u are, "mrlje od 7 istih, nemijeanih boja (spektar)"- paleta postaje sve svjetlija

1. faza impresionizma su djela E. Maneta - najdosljedniji impresionisti su Claude Monet i Camille Pissarro.

Sisleyevi pejzai su proeti lirizmom- Renoir i Cezanne tee kromatsko arenilo saeti u vre forme, nadrastaju impresionizam.

Cezanneovo shvaanje o potrebi sinteze konaan izraz ima u kubizmunegativne posljedice impresionizma eliminira osjeaj taktilnosti, sumarna vizija ostaje na povrini,znanstvena definicija postupka impresionizam vrstom eksperimenta, impresionistike improvizacije odbacuju sistematsko graenje slike- s vremenom boje postaju sve manje povezane. - samo Renoir i Cezanne zadravaju kvalitetu postupka i primjene bojekao tehnika i shvaanje impresionizam je i danas prisutan u novijem slikarstvu evropskih zemalja. - preokret u korist impresionizma doivjeli su samo C. Monet, Renoir i Pissarro

32.Edouard Manet

Francuski slikar i grafiar -postaje uenik Coturea, ve u samom poetku njegova rada prisutna je POTREBA ZA SAETIM POJEDNOSTAVLJENJEM . Suprotstavlja se akademskoj modelaciji, prezire ilustrativno slikarstvo optereeno naracijom i anegdotom Manet slikajui ivot svakidanjice nastavlja Courbetov "l'art vivant. Manet nije modelirao imitirajui tvar da bi ostvario plastinu oblinu, on je slikao ono to je vidio: povrinu stvari, satkanu od svijetla i boje. On boju osjea kao vrijednost svijetla. Manet je narator koji se pridrava tradicije . Novo povezuje sa tradicijama prolosti- ipak * Doruak na travi (1863.) i * Olimpija (1864.) izloene u Salonu, bile napadane kao uvreda likovnoj tradiciji Opus mu se moe podijeliti u 3 faze: I.faza: pod utjecajem panjolskih majstora (Velazquez, Goya), izraava se tonski- meu najranijim slikama je

* PIJANICA APSINTA, odbijena od Salona, oznaava prekid sa Coutureovim izrazom, Couture rekao da je to mogao naslikati samo slikar koji se i sam opien apsintom- iri salona mu odbija slike * FLAUTIST i * DORUAK NA TRAVI- na izlobi Odbijenih oko Maneta se skupljaju istomiljenici (Jongkind, Whistler, F.-Latour)- Zola i T. Duret brane ismijanog Maneta. 1863. sam izlae 14 slika u GALERIJI "MARTINET": * PANJOLSKI PLES, * CIGANI, *KONCERT U PARKU TUILLERIE - uz Zolu, Manetovi branitelji su Ch. Baudelaire te kasnije S. Mallarme za iju poemu Manetcrte ilustracije- 1865. putuje u panjolsku iako mu se i dotad prigovaralo da je samo sljedbenik panjolaca II. faza: kontrastima i arenilom boja pribliava se impresionistima, iako ne radi kao pravi plenerist * CLAUDE MONET U VRTU * PLAA * U AMCU- veliki pejzai iz Normandije- iako slika u plein-airu, likovi mu poziraju!- s nekoliko poteza fiksira motiv- paralelno slika i portrete: * E. ZOLA, * S. MALLARME, * BERTHE MORISOT testalni model * VICTORINE-LOUISE MEUREND (Olimpija) u razliitim kostimima III. faza: u vrijeme kad je sputan boleu- radi mrtve prirode (cvijee) i manje portrete te pastele- radio i bakroreze, litografije, crtee perom ili trskom Prvom fazom Manet utjee na Raia, Kraljevia i Becia koji oznaavaju poetke hrv. suvremenog slikarstva- portrete najvie radio u pastelu- brojna njegova djela su "slike slika". Na moderni lik. jezik prevodi djela umjetnika koje osobito cijeni (* POGUBLJENJE MAKSIMILIJANA, * BALKON GOYA)- Olimpija raena prema Urbinskoj Veneri Tizian * FRULA- slika nema dubine ve realistiki skraene konture stvaraju efekt trodimenzionalnosti- pozadina je jednako blizu kao lik. Manetovo je slikarstvo oslobodio od takmienja sa fotografijom - 1867. odrana izloba OBOJENIH JAPANSKIH DRVOREZA istoa boja, odsutnost sjena- Manetovi sljedbenici se nazivaju impresionistima on sam ne prihvaa taj naziv. * BAR "FOLIES BERGER" (1881.-82.) - pozadina nije vie neutralna, u ogledalu se odraava vesela unutranjost. * GONDOLA NA CANALE GRANDE- gotovo impresionistike odlike- cjelina se mrvi, nestaju konture, te lokalni tonovi, paleta je sve svjetlija (slika u plein-airu)* MRTVI * OLIMPIJA- lik svijetli u TOREADOR - skraenje tijela, plone boje. sivilu prvog planapozadina je jednostavna i tamna sa pojedinim svijetlim akcentima boja buketa, vrpca oko vrata i ukosi, uti al Obina ena upitna morala, njegov model Vietarin. Ono to je bilo neobino za slikarstvo toga doba je to akt-ena pogledom bez imalo srama obraa promatrau. Crna kontura tijela vidljiv

*Doruak na travi -raena je po uzoru na Giorgionea prisutna je ikonoloka problematika . - Manet je kompoziciju dijelom preuzeo sa Rafaelova "Parisova suda " prema bakrorezu Raimoldia- vizualni manifest umjetnike slobode. Slikar moe kombinirati razliite elemente zbog estetskog dojma- odan "istom slikarstvu" potezi kista i boje, a ne njihovo znaenje, su slikareva stvarnost- uzori: Hals, Velazquez, Goya oduevljen njihovom slobodnom tehnikom i bojama. Nema klasine modelacije. Kompozicija je piramidalna. Rijeava tijelo kao siluetu te gradi istim tonovima. Intrigantan potez-postoje dva izvora svijelosti: jedan je prikazan u pozadini nainom na koji osvjetljuje enu koja se kupa,a drugi osvijetljava likove sreditu slike-bez pretjeranih sjena kao da ih je netko fotografirao.

33.Pointilizam
Program poentilizma poiva na znanstvenim analizama boja. One se nanose u pjegama u bojama spektra,tek njihovim mijeanjem u oku nastaje efekt slike. Zaetnik ovakvog naina slikanja bio je franc.umj. Seurat.Za njega je slikarstvo "razumska operacija". Tokice su sitni potezi kistom meusobno komplementarnih boja. P. Sinac postaje jedan od najdosljednijih pristaa poentilizma . Opa internacionalna faza postimpresionizma, koja prelazi u modu. U poetku ove faze Seurat nastoji da tokice istih boja u oku proizvedu ive

vibracije i briljantnost svijetla. Nastojao oblike komponirati u skladnosti i odreenoj statuarnosti . Signac se dotle iivljavao u samom TEHNIKOM POSTUPKU bez obzira na oblike vanjskog svijeta- time nastupa degeneracija impresionizma, formira se neoimpresionizam forma se rastapa u vibraciji malenih ara istih boja vidljivo kod Signaca u ranoj fazi:

*PORTIEUX, 1888. vidljivo strogi, geometrijski precizan crte koji kasnije nestaje u razlivenoj plohi poentilistike strukture.

34.Programatsko djelo pointilizma


1884. oficijelni Salon odbija sliku

* KUPAI NA ASNIERESU Seurat osniva Salon des Independant u kojem su neoimpresionisti kao grupa formirani 1886. Neoimpresionisti , nastoje rijeiti pitanje boja i svijetlosti na temelju stroge ZNANSTVENE METODE tokice istih i nemijeanih

boja su PRORAUNATO I SISTEMATSKI USKLAENE, dok oblici postaju STILIZIRANI I GEOMETRIZIRANI. Spontanost impresionizma transformirana je u krutu shemu umjetnog polaganja tokica i ara =poentilizam- unato polikromiji platna djeluju hladno, kao da su raena prema ustaljenoj formuli.

35.Caspar David Friedrich


Pejzaist koji slika figure pojedinane ili u paru,ali s funkcijom da povezuju promatraa s pejzaom ili da izazovu enju za tim pejzaom. -karakterizira ga tenja za beskrajnim, nemjerljivim, koja postoji jo u klasicistikom pejzanom slikarstvu, ali je tamo sputana, ovdje prevladava. Romantizam se eli izraziti na jednostavniji i izravniji nain . Veliina ovjeka odraava se u prirodi. Romantiarski pejza ovjeku daje isto kontemplativnu ulogu ime se daje glas prirodi tj. njenoj tiini. To je i glavni element Friedrichove umjetnosti. - pohaao je akademiju u Kopenhagenu, kasnije je ivio u Dresdenu, gdje i umire u siromatvu i dubokoj melankoliji. Glavni motivi njegovih slika su s baltikih obala, ruevine gotikog samostana u Eldeni (Samostansko groblje pod snijegom, 1819), Harz planine( Pejza sa Harz planina, 1820.), Dresden i okolica. Ali on ove stvarne slike,esto s mnogo detalja, pretae u posebna raspoloenja kojih dotad nema u pejzanom slikarstvu (magla na obali, oblaci nad veernjim nebom, sumrak na planini, itd. uvijek su ta raspoloenja uronjena u tugu drama tiine prirode koja mui duu, a ta 'tragedija'najee je izraena opresivnom tiinom.

*Tetschenski oltar (1808) Raspelo na brijegu - za kunu kapelu grofa Thuna u Tetschenu- nije jasno je li slika religiozna ili je pejza (to je bila suvremena kritika);- novo shvaanje i religije i pejzaa pejza se doivlajva kao manifestacija boga- to djelo je trebalo biti prvenstveno kao instalacija u posebnom, zatamnjenom prostoru sa tradicionalnim okvirom

*Mjeseina nad morem, 1823 - tamne ljudske figure, okrenute leima, malih dimenzija - Novalis:' pojedinana dua mora postii sklad s duom svijeta' Putovanje iznad oblaka, 1815. *Redovnik na obali mora, 1809.

- jedno od najvanijih djela - tri vodoravne plohe ine vrlo jednostavnu kompoziciju , toka okupljanja tih ploha je sitna figura monaha- tema dominacije prirode nad ovjekom monotonost pejzaa, neizmjerna samoaizbjegavanje okvira (proirenje prostora, tj. neograniavanje) suvremenik kae da se promatra osjea kao da su mu 'kapci odrezani' - likove je ponekad oblaio u narodnu nonju buenje nacionalne svijesti- pejzai imaju elemente portreta krajeva - hijeroglifski nain izraavanja (mogue je naopake gledati sliku)likovi su leima okrenuti promatrau pozivanje na gledanje slikeiroke vizure pejzaa linije horizonta znaju imati blagu krivulju- prikazi usamljenih stabala, zimski prizori melankolija- tanki namazi boje, ravnomjerno nanoenje boje, simbolika vrijednost boje

*Samostansko groblje pod snijegom, 1819. *Brod u ledenom moru (1798),

*Brodolom 'Speranze' (Brodolom 'Nade') popularna romantiarska tema brodoloma kao ovjeka bespomonog naspram sila prirode- ipak, u Friedrichovom djelu ima racionalizma, kao i simbolizma radi brojne slike 'grobova junaka' u kojima su izraene patriotske ideje, nacrt za nadgrobni spomenik palima u Oslobodilakom ratu 1813. Friedrichov krug - dresdenski romantiari (Carus, Dahl, Kersting)

36.Philipp Otto Runge


Philipp Otto Runge, vodei njemaki romantiki slikar. Autor je alegorijskih i mistino religioznih kompozicija te osobito uspjelih portreta djece (Hunselbeckova djeca). Pisao je o teoriji boja. Znaajniji pejzaist. Studira u Kopenhagenu i Dresdenu, gdje upoznaje Friedricha. Portreti su mu realistini ali mistino osvjetljenje ih svrstava u poetiku romantizma. U likovima esto prikazuje grotesknost: *Umjetnikovi roditelji i djeca, 1806.

Zaetnik je romantizma ne samo svojim slikarstvom, nego i kao pisac teoretiar koji se bavio izuavanjem boja. 4 doba dana: Jutro, Podne, Veer, No, 1808. 09.

37.William Turner Najznaajniji u grupi engl. pejzaista, slike imaju i filozofsku dimenziju duhovni otac impresionista- bavi se specifinim svjetlosnim efektima: - prodor suneva svijetla kroz maglu ili oblake.
Umjetna svijetla poar ili vatra, dim, magla- u takvoj atmosferi se gubi egzaktnost, tonost oblika nastaju stanovite VIZIJE- u takvu atmosferu ubacuje DOGAAJ ili dijelove ARHITEKTURE- unutar prirode Turner istie svoje subjektivne vizije- iako polazi od pejzanog slik. 18. st. (u ranoj fazi radi slino Constableu i Boningtonu) Turner istie NESTALNOST ATMOSFERE sumarno, brzo slikanje- prvo osporavan, priznanje doivio tek u starosti - njegov opus najavljuje modernitet 20. st. * POAR LONDONSKOG PARLAMENTA- refleksija plamena na Temzi- most i ljudi koji promatraju katastrofu su osvijetljeni vatrom- uronjenost u atmosferu i impresiju nasluivanja motiva uvodi nas u impresionizam- ova Turnerova slikarska metoda vezana je uz osjeaj romantiarskog ushita , jeze nema jasne slike o zbivanju- simbolina razina poar Stare Engleske romantiarski osjeaj straha pred propadanjem.

* INTERIJER U IZMAGLICI SVIJETLA - svijetlost zamuuje motive- prostor se moe samo naslutiti - opipljivo svijetlo se DIFUZNO IRI prikazan UGOAJ, impresija prodora svjetla u interijer - Turnerove slike imaju i simbolinu, filozofsku poruku (zaeci simbolizma) * PARNI BROD U SUMRAKU

- brod je simbol novog doba- moderno interpretiran pejza slobodni potezi kista bez opisnog elementa- grad uronjen u atmosferu, povrina vode u skraenju * KIA, PARA, BRZINA

- uzor impresionistima- Turner donosi apoteozu stroja vjesnika novog vremena - lokomotiva ide kroz kiu, mijea se para, svijetlo, kia- most dan u skraenju -dijagonala koja stvara osjeaj NAPETOSTI,dramatinosti- impresioniste privukla njegova impresija prostora u magli i kii * BROD SA ROBLJEM- more sa fantastinim ribama, katastrofa koja prijeti unitenjem- Ruskin u ovoj slici vidi "istinitost, ljepotu, intelektualnost"

38.Po emu se klasicistika skulptura razlikuje od barokne? Osnovne formalne razlike Tijekom 19. st. skulptura ne slijedi neki logian razvoj kao slikarstvo (koje je dominantna umjetnost) . Iako daje odreen broj velikih kipara i djela . esto se previe oslanja na klasine uzore pa ostaje akademska, beivotna i dalje se osjeaju elementi baroka, kao i u slikarstvu. Prisutna je mirnoa stava, jednostavni obrisi i modelacija.

39.U kojim podrujima klasicizam trai omiljene teme? Pozivanje na antiku je konstantno , no percepcija remek djela evoluira u skladu sa arheolokim otkriima. Literarno poznavanje grko-rimske mitologije raa isprva alegorijsku obradu: Venera predstavlja ljepotu, Herkul snagu. 40.Prvi kipar francuskog klasicizma? Huodon

42.Koje antike skulpture slue kao predloak? Zato? / primjeri

Laokonova grupa kao ideal i predmet mnogih interpretacija (Winckelmann, Goethe,...). Veliki uzor je i Apolon Belvederski . Obje skulpture poznate su od 16.st. kada se otkrivaju grke klasine skulpture. Winckelmann jednu od kulminacijskih toki povijesti umjetnosti vidi u djelima Fidije, Thorvaldsen se meu prvima interesira za Fidiju. Do tada se vrednovala samo helenistika tradicija. Za biste i portrete nekih suvremenika umjetnika uzimani su predloci Venere, velikih rim. careva.

43.Koji klasicistiki kipar slovio za majstora cijele Europe? Huodon je bio posljednji veliki kipar klasicizma.

44*KIPARSKI CENTRI U vrijeme klasicizma kiparski centri u Europi ovisili su o tadanjim arheolokim otkriima iz antikog svijeta. Umjetnici putuju skupljajui iskustvo i naobrazbu, pa se kao kulturna sredita smatraju Rim (naravno zbog najvie sauvanih spomenika prigodnih za prouavanje),Pariz (openito sredite europske umjetnosti) ,..pa ak i London (tamo su se nalazila neka od najvanijih arh. vrednota ). Kipari pojavom arheologije nastoje proiriti svoje reference i nai povijesnu istinu. 45*HOUDON I ODNOS PREMA KLASICIZMU 1741.-1828)Francuz za kojeg moemo rei da je bio posljednji klasicistiki kipar. Usprkos toj tituli nije ba bio naklonjen idealima klasic. kiparstva , karakteristike te umjetnosti u njegovim djelima zapaamo tek u manjim tragovima. Veinu karijere proveo je oblikujui barok. skulpture.. Odbijanje konvencija dovodi ga do usavravanja bisti i portreta ,od njega komisije naruuju velike linosti stoljea,poput Voltairea i Rousseaua,vladara europskih zemalja ,ali i politiara kao to su Benjamin Franklin te George Washington. Njegova snaga lei u novom osjeaju za naturalizam,a to je ono to odreuje karakt. franc klasicizma. *Washington *Voltaire

46*CANOVA I POSUDBE ANTIKE SKULPTURE Antonio Canova (1757.-1822.) Canova je svoje modele tretirao kao heroje i genije onoga vremena pa ih je esto prikazivao obuene u antike kostime ,bez obzira to je radio skulpture po ivim modelima. Pri izradi djela uvijek se oslanjao na neke od primjera antike, pa mu je tako za izradu skulpture Letitie Bonaparte( Napoleonove majke ) kao uzor posluila statua Agripina . Paulinu Borghese ( Napoleonovu sestru) oblikovao je kao Veneru,a Georgea Washingtona kao rimskog generala.

1803. dobiva narudbu da izradi stojeu figuru Napoleona- monumentalno mramorno djelo. *Napoleon Akt je lien svake stvarnosti bjelinom do krajnosti ispoliranog mramora; jasnoa kontura naglaava svjetlosni efekt. Napoleon u svojoj junakoj nagosti kao da izaziva, ispreplee kipom snagu Marsa, boga rata i eleganciju Apolona Belvederskog

47*BERTEL THORVALDSEN (1768./70.-1844.)Kipar roen u Danskoj (Kbenhaven), jedan od glavnih predstavnik kasnog FORMALISTIKOG KLASICIZMA u skulpturi. Za vrijeme kolovanja dobio je stipendiju za Rim. Kopira herojsko-patetine crtee svog suuenika sa Akademije A. J. Carstensa- crta antika skulpturalna djela. On bolje od ikoga ilustrira frenetinu strast za antikom poetkom 19.st. Doivljava veliki uspjeh do 1850., ak mu je povjereno restauriranje hrama Atene Afaje u Egini. Zbog potpune hladnoe djela i te volje da od antikog modela napravi figuru danske umjetnosti, Thorvaldsenova skulptura je sasvim oprena romantiarskim zahtjevima za izrazom i identitetom. Toliko radi u frontalitetu da vanost skulpturalne plastinosti zamjenjuje linearnost kontura . Odrie se dramatinosti, tei SKLADU I LJEPOTI koji postaju sami sebi svrhom- u tom svom nainu virtuoznost dosee u enskim likovima i likovima mladia. Ant. boanstva nisu bia ve dopadljivo izglaani mramori, kr. sveci su "pokrteni gr. bogovi" Neki od radova:* PROTJERIVANJE HELIODORA IZ HRAMA, * PRIJAM KOD AHILA i *OZDRAVLJENJE UZETOG, (1797.) ,grupa* BAKHO I ARIJADNA Za groficu Vorincov izrauje portretna poprsja i 5. mramornih figura :* AMOR S PSIHOM , * BAKHO ,*APOLON , * GANIMED S ORLOM, * VENUS VICTRIX- reljef . * OTMICA BRISEIDE u stilu klasinih bareljefa suprotno renes. i baroknim reljefima sa iluzionistikim pozadinama ova figura je na istoj plohi * ADONIS, 1808. potpuno gr. Inspiracije,* AUTOPORTRET , 1810.- medaljoni sa likovima mitol. boanstava za dvorac Christiansborg u Kbenhavenu- orijaki kip * MARS S AMOROM KOJI MU NOSI MA- plastike za nadgrobne spomenike Italija, Njemaka, Poljska * ULAZAK ALEKSANDRA VELIKOG U BABILON - friz dugaak 50 m, nadovezuje se na panatenejski friz PARTENONA prvotno namijenjen za palau Kvirinal kao moguu Napoleonsku rezidenciju u Rimu - nakon Napoleonova pada u vili Sommariva na jezeru Como * NADA, 1818.lapidarne i arhaizirane forme T. koristi sporadino - njegov je ideal ljepota nagog tijela u PRAKSITELOVOM DUHU mitoloki likovi (*Amorov trijumf, * Merkur, * 3 Gracije * UMIRUI LAV (1818.)

- prema ovoj skulpturi u blizini Luzerna u peini je isklesan golemi spomenik vicarskim gardistima palim pri obrani Louisa XVI - 1819. povratak u domovinu - u Kbenhavnu radi * portrete lanova vladarske obitelji- pozvan u Varavu radi * KOPERNIKOV SPOMENIK (1830.), konjaniki spomenik *KNEZA J. A. PONIATOWSKOG (dovren 1830, u Varavi postavljen 1923.) u kompoziciji i kostimu jahaa je REPLIKA kipa M. (ANTONIJA) Aurelija na Kapitoluju u Rimu- 1820. RIM za Marijinu crkvu sam radi kipove Krista i apostola Pavla, za ostale -modele, nadgrobni spomenik * PIA VII (Bazilika sv. Petra, 1831.) pripada tipu nadgrobnih spomenika papa to ih je izradio G. L. Bernini - za Mnchen radi KONjANIKI SPOMENIK BAVARSKOG KNEZA IZBORNIKA MAKSIMILIJANA I. (1839.) romantiarska sklonost knez u nonji iz vremena tridesetogodinjeg rata, izraene karakteristike fizionomije. 1828.-38. posljednje desetljee RIMSKOG BORAVKA radi reljefe za nadgrobne spomenike u Italiji i Poljskoj i javne spomenike:* LORD BYRON, Cambridge, 1831.* GUTENBERG, Mainz, 1837.* KONARD HOHENSTAUF za njegovu grobnicu, crkva St. M. del Carmine u Napulju - za ove skulpture radi modele, pomonici ih kleu u mramoru (H. V. Bissen) - pregovara sa danskom vladom o gradnji muzeja za svoja djela te se 1838. vraa u domovinu - posljednje godine ivota provodi na imanju Nys u ju. Sjaellandu radi:*AUTOPORTRET S LIKOM NADE, reljefe sa biblijskim i alegorijskim temama, * LIK HERAKLA, proelje dvorca Christiansberg. 1848. dovren Thorvaldsenov muzej u Kbenhavnu smjeteno 120 njegovih skulptura u mramoru, brojne skice u sadri, arhiv sa dokumentacijom, odljevi, crtei- u dvoritu njegova grobnica. Posredstvom Carstensa i Kocha Thorvaldsen usvaja Winckelmanove teze o primatu estetskog ideala KLASINE GRKE SKULPTURE. - djeluje paralelno sa A. Canovom- meutim, dok se u Canovinim djelima jo oituje senzualnost i razigranost rokokoa . 48.* THORVALDSEN I RADIONICA 1808. postaje lanom akademije Sv. Luke. Zatrpan narudbama iz svih dijelova Europe otvara radionicu. Meu pomonicima se istie P. TENERANI- u radionici se skulpture izvode u vie primjeraka. Thorvaldsen rijetko sam klee mramor po njegovim modelima to rade pomonici . 49.*KLASICISTIKA SKULPTURA U NJEMAKOJ Openito postoje dva trenda u kiparstvu: nain Canove i Thorvaldsena, gdje dominira teorija umjetnosti, okupiranost svijetom bogova i Titana, te vie osjetilna manira Houdona i Sergela,koja pokuava reprezentirati stvarnost

ovjeka, vidljivi svijet. Ovaj posljednji trend pokazat e se jaim i u kiparstvu i u slikarstvu, dok doktrinarni klasicizam nee vie proizvoditi nita novo. Gottfried Shadow (1764.-1850.) Berlinski kipar, znaajan u okviru njemake skulpture, boravi u Rimu, 1785.-87. (kratko), gdje se susree i s Canovom. Potpuno je na strani Houdona i Sergela .Bio je dvorski kipar u Berlinu, nakon Tassaerta (od 1788.), koji mu je bio uitelj. Od Friedricha Wilhelma dobiva narudbu za spomenik njegovom pokojnom sinu koji je umro s 8 godina (poezija smrti kao tema, ali bez patosa) Spomenik Friedricha Velikog , 1793., u Stettinu. Grubost, mukost, ponos graanina (protenstatizam) elementi Schadowove koncepcije ovjeka . Zadrava slikarske efekte za razliku od Canove , koristi razliite boje mramora, girlande,sjene reljefa, U njegovu radu prisutna je jo uvijek tradicija baroka s dozom smirene klasicistike modelacije i ikonografije. *Princeza Luise i njena sestra Friedrike, 1793. spoj klasicizma i realizma (neposredni trenutak);prisutan je klasic. ideal mirnoe, ali se osjea prirodnost; valoviti pad nabora. *Skulptura na Brandeburkim vratima

Christian Rauch (1777-1857) Nijemac, Schadowov uenik i najistaknutiji sljedbenik, za boravka u Rimu upoznaje Thorvaldsenovu umjetnost, koja takoer ostavlja jak dojam na njega.

Karakteristina je za Rauchovu skulpturu tenja za uljepavanjem, dopadljivou i dvorskom elegancijom, pa je tako i bio jako popularan, dobivao narudbe za brojne portrete i spomenike. *Spomenik kraljici Luisi Charlottenburgu (1810.-14.) jedno od ranijih djela, spada meu najbolja djela te vrste. Kip ruskog cara Aleksandra (1814-20) sklad realizma i idealizacije. U francuskoj klasicistikoj skulpturi, Canova, Napoleonov dvorski kipar, je uspostavljao trendove. U kasnijim radovima dolazi do pada umjetnike kvalitete, pokazuju plitki naturalizam. Tu spada i njegovo najpoznatije djelo *Spomenik Friedrichu Velikom u Berlinu (1839.-52.)

Ludwig Schwanthaler (1802.-48.) Najznaajniji bavarski kipar.*Spomenik Bavarskoj u Munchenu (1837)- openito u Njemakoj postoji idealistiki trend u skulpturi koji rezultira mnogobrojnim kolosalnim patriotskim spomenicima.

Johann Heinrich von Dannecker (1758-1841)

Najdarovitiji umjetnik nakon Shadowa tijekom rane herojske faze njemake klasicistike skulpture -Ariadna jae panteru Najpopularnije djelo (1803.) , Autoportret izvrsni su primjeri njemakog klasicizma u skulpturi

50*SKULPTURA FRANCUSKOG ROMANTIZMA? U skulpturi 19. st. se termini romantizam i realizam ne mogu koristiti u svom potpunom znaenju. Realistike tendencije postoje jo od vremena baroka, prijelaz na novu vrstu realizma mnogo je jednostavniji nego u slikarstvu. Nema ni romantizma u strogom smislu, kao organiziranog irenja doktrine, romantizam se odraava prvenstveno u izboru tema. Tijekom razdoblja klasicizma, romantiarska, sentimentalna filozofija ogledala se u pojmu'engleskog vrta', to podrazumijeva i skulpturu unutar takvih vrtova. Elementi romantizma mogu se vidjeti i u Canovinom nadgrobnom spomeniku Mariji Kristini u Beu ak gotovo nema ni pojave prouavanja srednjovjekovnog kiparstva, kao to su se slikari, npr. nazarenci oslanjali na SV slikarstvo. Ni u formalnom smislu nema generalnog trenda prema novom, bitno drugaijem stilu- dakle, romantizam u skulpturi ogleda se prvenstveno kroz teme kojima se bavi to podrazumijeva narativne elemente i raspoloenje. U ovom smislu i David D'Angers moe se smatrati romantiarom. Romantizam u kiparstvu postoji samo u Francuskoj (u Njemakoj, eventualno, ima klasicistike skulpture koja povremeno skree u sentimentalizam). Francois Rude (1784.-1855.) Skulptura romantizma dola je do izraaja u njegovim djelima . Na trijumfalnom luku na trgu Etoile u Parizu, Rude je u dubokom reljefu izdvajao grupu poznatu kao *Marseillaise Djelo nadahnuto kompozicijom koja je bila simbol otpora i borbe za slobodu. Poziva na boj, budi nacionalnu svijest. Pod utjecajem neoklasicizma,Rude pokazuje interes da izvjesne detalje u opremi i odjeci dobrovoljaca preuzme iz antike,ali rjeitost i zamah gesta i izraza, pokret skulpturalnih masa i meusobna povezanost tih masa su romantiarski.

ANTOINE LOUIS BARYE (1795.-1878.) Francuski kipar i slikar, od rane mladosti radi i zlatarskom zanatu i medaljarstvu gdje stie iskustva u obradi kovina. Kiparstvo studira kod F. J. Bosia, slikarstvo kod J. A. Grosa. Nakon boravka u Rimu (1820.) radi u Parizu te 1848. postaje direktor Gipsoteke Louvrea . Kao kipar glavni motiv nalazi u modeliranju ivotinjskih skulptura = najznaajniji je francuski animalist 19. st. Rano prekida sa akademskom tradicijom, formira se u jeku romantizma te se oslobaa njegova patosa, usmjerava se prema realistikom oblikovanju punom snage i dinamike , osobito u BRONCI ;u kamenu radi kipove na proelju LOUVREA- u ulju slika pejzae i ivotinje (i u akvarelu) Skice sa animalistikim motivima zahvatom i kolorizmom bliske su radovima E. Delacroixa . On je uitelj A. Rodina, jedan od uzora A. Bourdella Djela: * TIGAR RAZDIRE KROKODILA, Louvre* LAV I ZMIJA, Park Tuilleries, Pariz* LAV, Pariz* TIGAR I ANTILOPA* JAGUAR PRODIRE ZECA* KONJANIKI SPOMENIK NAPOLEONA, Ajaccio - mitoloki i alegorijski kipovi i grupe - portretna poprsja, sitna plastika- medalje:* JAGUAR DERE ZECA, 1851, broncau scenama borbe, uzor Delacroix Djela manjih dimenzija odlikuju se snagom, jednostavnou anatomskih detaljaskulpture za arhitekt. objekte Barye radi akademski nemaju kvalitetu njegovih animalistikih grupa EMMANUEL FRMIET (1824.-1911.f) Uei kod F. Rudea, u vrijeme prodora Darwinovih teza posveuje se modeliranju lika primitivnog ovjeka u kontaktu s ivotinjama. Pod utjecajem Wagnerijanskog kulta heroja izradio vei broj spomenika i konjanikih figura. Kao animalist sljedbenik je A. L. Barye-a- izvrstan cizelar i male bronce su mu isto i elegantno modelirane fakture - djela:* GAZELA* RANJENI MEDVJED* VELAZQUEZ (Louvre)* GALSKI I RIMSKI KONJANIK, St. Germain-en-Laye* JEANNE D'ARC, Place de Piramides, Pariz* SIMON BOLIVAR, Santa Fe de Bogota* COLONEL HOWARD, Baltimore* ORANGUTAN DAVI UROENIKA, SA BORNEA (1895., mramor)- plastika pod utjecajem F. Rudea, tenja da pokae dramatine prizore. Egzotine teme u krugu francuskog romantizma imaju i elemente anegdote.

51.*HONORE DAUMIER I SKULPTURA Uska veza izmeu njegovih crtea, slika i eksperimentiranja u skulpturi.

Nakon 1830. izradio je 36 malih glinenih poprsja, koja su mu onda posluila za izradu litografija karikature zamjenika u parlamentu Louis-Philippea. Ovi glineni modeli su skice, ali grafike koje su nastale po njima su pomalo nespretne i izgledaju kao reprodukcije skulptura ovaj efekt prenaglaene masivnosti esto se koristio u karikaturi. Poznato je i nekoliko njegovih kiparskih djela: *Ratapoil (1850)-bronana skulptura koja predstavlja simbol bonapartistikih demagoga, te reljef *Bjegunci (gipsani odljev). Oba primjera potpuno su van okvira skulpture sredine stoljea.

52.Jean-Baptiste Carpeaux (1827-75)


Najvei majstor 'slikarske' skulpture 19.st.Rude mu je bio uitelj, radi ctree prema njegovim skulpturama. Kasnije je u studiju Dureta to rezultira s dva suhoparno kasno klasicistika reljefa(Sveti savez naroda i Abd-el-Kader se predaje Napoleonu III)Ugolino, Tenja za otvaranjem kompozicije Ugolino Charles Carpeaux (brat). U nizu portretnih poprsja Carpeaux ostvaruje slikarski realizam u svom osobitom stilu. Radi skulpture na isti nain kako slika i crta (nervozno uzbu enje). Sve slikarske elemente i iluziju materijala sve lako prevodi u skulpturu,

ponekad ak i rutinski, ali, najboljim njegovim djelima postoji ravnotea izmeu kiparske forme i povrine, kako ona ne bi predvladala. Osnovne elemente svojih formi preuzima od Houdona, osobito kod portreta izvedba karaktera i raspoloenja (npr. portretCharlesa Garniera) - glinena 'skica' Nacrt za spomenik Watteau-u, 1863. Jedno od najboljih djela, pokrenuta povrina je potpuno u duhu Watteauovih slika, ali prenesana u jezik skulpture; izrazito izdueno tijelo i sanjiv izraz lica. *Ples, 1869. - reljef za proelje Opere u Parizu- mitoloki prizor. Veseli bakanalski ples- aktovi, razigrani pokret, isprepletena tijela, senzualnost suvremenici su se osjetili uvrijeenima jer je ta skulptura na javnom mjestu . Pogaao ih je upravo taj naturalizam- dinamiki ples, ivi pokret-. Spada u mali broj djela koja na neposredan nain ele pronai kiparski ekvivalent za pulsiraju iivot prirode.Carpeaux ovim elementima prethodi Rodinu *Ples, 1869. Watteau Emmanuel Frmiet Rudeov neak; radi kip slona u vrtu Trocadero u Parizu, konjaniki spomenik Ivani Orleanskoj u Parizu. Inae, u to vrijeme rade se mnogi spomenici ovoj nacionalnoj junakinji. Ispred katedrale u Reimsu takav konjaniki spomenik(1889-95) radi PaulDubois, koji je inae najznaajniji po svojim portretima. Jules Daloubio je uenik Carpeauxa,radi *Trijumf republici(1889-99)u Parizu, i on je bolji u portretima. Reinhold Begas(1831-1911) znaajan za Njemaku; Rauchov uenik; radovi koji nastaju za njegova boravka u Rimu imaju osobine neobaroka ( Pan i Psiha, 1857)bronana grupa Kentauri esto se usporeuje s Carpeauxom- nakon 1870-ih njegov naturalizam postaje povran , pad kvalitete.

53.Edgar Degas & skulptura


Poznate su nam 74 njegove skulpture (votane, kasnije odlivene u bronci). Bavi se modelacijom intenzivnije od drugih slikara (Daumier,Courbet,...) Samo jednom je izloio neko svoje kiparsko djelo, a to je etrnaestogodinja balerina na izlobi impresionista 1881. *Balerina Votana figura s pravom kosom, suknjicom od tila i svilenom bluzom . Krajnji realizam (kojeg su otro kritizirali na izlobi), a ne pojavljuje se u stvari ni na jednom drugom Degasovom kiparskom djelu. Kao i njegove naslikane balerine, kojima se divimo zbog kretnji tijela i prostornih odnosa, u ovoj skulpturi zadivljuje slijed pogleda koje doivljavamo kad kruimo oko skulpture izvrsna forma. Teme ostalih skulptura (kao i slika) su istraivanje pokreta jo balerina, trkaih konja i kupaice one su uglavnom skice pokreta, i modelacija je brza i skicozna ('slikarska'), ali osnovno je to da Degas ne samo hvata prolazni trenutak u trodimenzionalnom obliku ve kiparsku formu interpretira kao 'skulpturu iznutra'.

54.August Rodin
Zajednko je s Degasom ustrajanje na realizmu, u kombinaciji sa ivom povrinom u iluzionistikom smislu. Nastavlja se na Carpeauxa time to se ne okree od fizikog objekta stvarajui nove zakone forme (kao Hildenbrand), ve pokuava otkriti nove mogunosti za skulpturu u strukturi figura u slikarskom smislu. *ovjek sa slomljenim nosom, 1864. Prva skulptura koju alje na Salon (odbijena je) ve se vide sve osobine njegovog stila; lice puno udubina i izboina, titrajue svjetlo,iva, dramatina povrina nema simetrije, nita se ne ponavlja, nijedno mjesto nije prazno i neaktivno- istovremeno je ova konfuzija oblika i izraz patnje ovjeanstva . Lice je kao tragina maska, izraava ideju dramatikom kiparskih formi. Pravi razvoj zapoinje sredinom 70-ih prvim izlobama impresionista, npr. Bronano doba(1876),Sv. Ivan Krstitelj (1878) Skulpture doivljavaju znaajne reakcije zbog svojih razlika s akademskim kiparstvom. *Bron ano doba - optuuju ga da je odlio skulpturu sa stvarnog ljudskog tijela, toliko im je djelovala realistino. To je ujedno i jedno od najboljih Rodinovih djela . Skulptura svedena na osnove bez dodataka, ornamenta, prie ili poruke, a principi koji stoje iza nje su jednostavnost, ravnotea . Ona, iako daje snanu iluziju ivota,ujedno je i u potpunosti umjetnika invencija. *Poziv na oruje (1878) kao parafraza Rudeove *Marseljeze ekstatini patos- Rodin definira skulpturu kao izmjenjivanje izboina i udubina, a glavni izraz je izraz pokreta, ali ne onakvog kakav je zaustavljen na fotografijama, ve kakav proizlazi iz umjetnikovog vizualnog doivljaja. Modelacija izboinama i udubinama

omoguava veu igru svjetla i sjene, stvara dinamiku povrine, te omoguuje bezbroj pogleda na skulpturu. U klasinoj skulpturi doivi se najvie 8 pogleda (to je definirao jo Benvenutto Cellini), ali skulpturu u pokretu ne moe se ograniiti samo na nekoliko vizura- vanost taktilnog doivljaja, povrine . Rodin je prouavao evropsku skulpturu od grke do renesanse, znao je uoiti i vrijednosti srednjovjekovne skulpture. Sam je govorio da treba uloiti vie truda da se nastavi tradicija, negoda se krene s neim novim . *Vrata pakla ( 1880-1917) - 80-ih dobiva narudbu za vrata Muzeja lijepih umjetnosti u Parizu: - prisjeanje na Ghibertijeve vratnice (prvi plan je bio podjela na ghibertijanske pravokutne ploe) - nedovreno, 186 figura- figure izlae pojedinano, radi uveane varijante -isto simboliko djelo - asocijacije na Dantea Paolo i Francesca, Ugolino i sinovi, tri sjene na vrhu, mislilac(Dante?) - htio je da vrata flankiraju kipovi Adama i Eve u prirodnoj veliini kao simboli prvog grijeha, ali naruitelji ne prihvaaju prijedlog . Kasnije dodaje reference na Bibliju pali aneli,odrezana glava Ivana Krstitelja spajanje poganske mitologije(satir, sirena, kentaur) i kranske alegorije- sve to pripada refleksivnoj dimenziji koje je simbol ostao njegov . Mislilac kao simbol umjetnikovog poloaja u drutvu (zamjenjuje Krista na prijestolju Suda ali nema mo proklinjanja ili spasenja dua iz njihovog osobnog pakla) na Vratima je iza njega prikaz Plesa smrti Napeta,usamljenika utnja dramatizira napor koncentrirane misli koja je potrebna da se shvati ljudska tragedija i stvori umjetnost, a predanost tom nemoguem zadatku je, kao i onih oko njega, umjetnikov unutranji pakao. Mislilac u formalnom pogledu odraava svu teinu Michelangelovih skulptura. U tom smislu,Mislilac je zatvorena skulptura a modelira ju svjetlost. Neobraeni dijelovi imaju simbolian uinak. Inae za njega ne postoje granice izvornog oblika bloka kamena, kao kod Michelangela.- u temama. Vrata pakla dotie se tema kojima su se bavili knjievnici simbolisti, ali on nije jednolino simbolisti an, ne razrauje samo Michelangela, vei poetke renesanse, Donatella,... - u vrijeme dok radi na Vratima pakla i pod utjecajem njihove gotovo bez gravitacijske koncepcije likova, poinje eksperimentirati sa samim ljudskim tijelom i njegovim poloajima . Dotada radi uspravne, vrste likove,ije su poze izvedene iz klasinih i renesansnih uzora, ali sa skulpturama I*zgubjeni sin i *ena koja ui raa se potpuno novi koncept anatomije i

poloaja tijela, pojedini dijelovi tijela gube svoju funkciju i stabilan oblik, a postaju skup masa i pokreta . *Adelin torzo(za Vrata pakla), Torzo ene koja sjedi pridravaju lijevu nogu (1890), *Letea figura (1890), *Iris glasnica bogova (1891) Neki ili svi ekstremiteti se oduzimaju, bizarne poze konani razvoj ovih principasu male figure plesaica iz kasne faze (1910-11). Rodin postaje jako popularan, njegov atelje ima veliku produkciju, radi mnoga djela upravo po ukusu Salona, kojeg prije okira svojim Bronanim dobom. ovdje spadaju gotovo svi njegovi mramori npr. *Vjeno prolje e (1884),* Poljubac (1882) sentimentalizam, dopadljivost *Graani Calaisa (1884-6) Rodinovo prvo narativno djelo u monumentalnom mjerilu sve ono karakteristino za spomenike cjeline ovdje je negirano . Svaki spomenik sastoji se od podnoja, skulpture i onog to istie slavljenika (reljef, natpis i sl.). esto su izdvojeni iz svakodnevnog okolia. Sve ove norme ukida Rodin. Radi grupu na vrlo tankom podnoju neposredno u dodiru s prolaznicima (nema razdvajanja svijeta umjetnosti od svijeta promatraa) . Grupe likova rijetko se rade u punoj plastici, jer je teko postii jedinstvo i cjelovitost. Ovdje svaki lik izgleda izolirano (to je grupa rtava koji se predaju neprijatelju da bi spasili svoj grad odrazaranja) *Balzac (1892-8). ova skulptura nagovjetava 20. st. Rodin radi 'polaovjeka, pola stijenu' (KarlBurckhardt). Burckhardt primjeuje da skulptura iz profila djeluje nestabilno, atektonski, alitektonika se ovdje uspostavlja nematerijalnim elementima: samim portretom, Balzacovim izrazomlica, to je jedna izrazito moderna crta ovog spomenika. Jedino to je vano za Rodina je ekspresija, pa je tako dozvoljen i svaki 'klimavi' kontrapost, svako zanemarivanje statike, kontrast svjetla i sjene. Simbolizam, literarne aluzije, demonizam sve je to prisutno u Rodinovim djelima. U svojoj biti Rodinova skulptura nije impresionistika impresionisti prikazuju svakodnevne,sluajne prizore, a on ipak utjelovljuje neke univerzalne principe tradicionalne monumentalnosti. Zajednika mu je s impresionistima tenja za prikazivanjem sveope moi prirode, kojeg impres. nalaze u fenomenu svjetlosti, a i Rodin obilato koristi svjetlo. Kao i impresionizam, i Rodinovo kiparstvo je ujedno i kraj (tradicionalne) i poetak (moderne umjetnosti). Radi i mnoge crtee aktova- u tradiciji Rodina rade i kipari inspirirani mitskim motivima (tim svojim simbolizmom utjee ina Metrovia), npr. njegov uenik Bourdelle. 55.Kraj stoljea van Gogh & Cezanne; slinosti i razlike PAUL CEZANNE (1839. 1906.)u poetku slika djela u tamnim tonovima: *Ubojstvo, 1870.

Na pejzau Bregovi u Provansi (Mt St. Victoire) zapaa se mrljasto nanoenje boje, razliito od impresionista. Pojedine vrijednosti boje sreenije su u obliju i formi, tvore precizne plohe, kojih niz izgrauje strukturu slike. Boja i oblik meusobno se uvjetuju, i jedno nastaje iz drugog i meusobno se uvjetuju, to je Cezanne uzdigao do neusporedive visine. On dakle IZGRAUJE sliku iz elemenata: boje-oblika. Rije je o geometrizaciji ime utj. na kubiste. On i Van Gogh primjenjuju jednaku tehniku rada kistom . Slaui oblike od malih poteza, zadrao je i svjetlost atmosfere, to su je na slikama njegovali impresionisti, ali je umjesto rasprene impresionistike slike vratio oblicima jasnu voluminoznost. Tvrdio je kako se sve oblike u prirodi moe svesti na kuglu, valjak ili stoac ali ti njegovi jasni volumeni nisu vie bili teki, nego su, zahvaljujui impresionistikoj svjetloi boja,postali laki i prozrani, poput kristala. Cezanne dakle shvaa sliku kao konstrukciju. Smatra da se sve temelji na kugli, valjku istocu. Ako su boja i ton njezini sastavni dijelovi, konstrukcija mora posjedovati strukturalnu logiku, vrstinu i povezanost. Cezanne smatra da je stvarnost jedno, a slika drugo. Slikati ne znai kopirati objekt, ve realizirati obojene senzacije. On pri tome, kao i Manet, negira chiaroscurizam. Vincent van Gogh (1853. 90.) na poetku stvaralatva radi slino kao i Cezanne,to moemo uoiti na jednom od njegovih prvih djela :

*Ljudi koji jedu krumpir, 1885. Paleta je jo tamna, tema je socijalno-kritika. U Parizu se pribliava ulnoj ljepoti vidljivog svijeta i prihvaa slikarstvo mrlja,kao i Cezanne. . Svi potezi kistom su puni ivota, dinamike i pokreta. 1888.poao je s Gauginom u Provansu, Arles. Na njega su jako utjecali japanski viebojni drvorezi i impresionisti (Monet, Sisley, Pissarro). Deformira oblike radi jae izraajnosti: * Zvjezdana no,1888. Primjenjuje nain slikanja kratkim potezima, nalik impresionistikom postupku; razlika je u tome to potezi postaju dui i nisu ravnomjerni, nego krivuljama sugeriraju pokrete te slika postaje izraz nekog unutarnjeg stanja, uzbuenja, nemira. Impresionizam teio to tonijem prikazu dojma, impresije svjetlosti u prirodi,objektivnoj slici bez osjeaja i strasti.Van Gogh slikom izraava vlastiti doivljaj i unutarnju uznemirenost; slika postaje izraz, ekspresija autorovih osjeaja. Prethodnik je itavog europskog ekspresionizma.

56.etvorica slikara kraja 19.st koji e imati odluujuu ulogu u formiranju avangardnih stilova po. 20.st
Nakon to su nestali jasni obrisi predmeta i likova, a vrsti oblici se potpuno otopili na impresionistikim slikama, potkraj stoljea nastupa obnova, u znaku etiri slikara izrazite osobnosti (velika etvorica), jer je svaki od njih utemeljitelj vlastitog stila: Van Gogh utemeljuje ekspresionizam, simbolizam, Paul Gaugin pol o];

Georges Seurat pointilizam i divizionizam, Paul Cezanne povratkom volumena u sliku pretea kubizma.

57.Koje su antike graevine bile odluujue za izgradnju stila klasicistike arhitekture?

J. G. Soufflot (1713. 1780.) *Crkva Ste Genevive 1755. 1791. pretvorena u Pantheon. Grki kri. Visoka kupola s krunim tamburom oko kojeg tee kolonada. Na ulazu je portik, koji podsjea na rimski Pantheon.

Inigo Jones jo poetkom 17. st uvodi talijanske inspiracije tj paladijanizam. Starije razdoblje 16.17. st. ili Palladijev klasicizam. Stil koji je talijanski graditelj Andrea Palladio (1508.1580.) inaugurirao u sjevernoj Italiji. U gradnji objekata oslanja se preteito na rimske antike uzore, a u arhitekturi oblikovanje uvodi jasnou i jednostavnost, princip ravnih linija te plastinu dekoraciju svodi na minimum. Koncepciji daje izraz mirne i dostojanstvene monumentalnosti. Cristopher Wren jo izrazitiji Palladijanizam 1666. katedrala Sv. Pavla u Londonu. Na Iniga Jonesa se nastavljaju braa Adam (Robert i Jones),koji djeluju od 1760. dalje. Oni rade arhitekturu u duhu rimske antike uz primjenu pompejanskih dekoarcija. Robert Adam je ZAETNIK neoklasicizma u engleskoj arhitekturi.

58.Najznaajnije stilske karakteristike klasicistikih graevina / primjer


Francuskom revolucijom nastupa JEDNOSTAVNOST I OZBILJNOST klasicizmapo uzoru na antiku, arhit. ima naglaeno PROELJE trokutasti zabat i REPREZENTATIVNOSTUBITE- za Napoleonove vladavine grade se SLAVOLUCI spomenici nekom povijesnom dogaaju,postavljeni na trgove : *Arc De Triomphe d'Etoile, *Arc de Triomphe du Carrousel, po uzoru na rimsku umjetnost. Spomenik sa postoljem antiki kaneliranim stupom te KIPOM na vrhu *Nelsonov spomenik, *Trafangular Square London. Arhitektura utilitarne namjene (nema sveane funkcije) i stambene kue trokutastog zabat sa polu stupovima, rustika u prizemlju . Crkve su graene takoer u duhu antike (sline hramovima). Nova istoa i funkcionalnost ove arhitekture otvorili su put modernoj arhitekturi. Neki projekti : C. N. Ledoux kua direktora Le Louea, L. E. Boulle Mrtvaka kapela nisu izvedeni zbog svoje "premodernosti". Nastaju historicistiki stilovi: neogotika, neorenesansa, neobarok.

59.ENGLESKA ARHITEKTURA I ANGLOAMERIKI KULTURNI PROSTOR KLASICIZMA PREDLOAK / PRIMJE

Engleska od Iniga Jonesa Engleska ima neprekinutu klasicistiku tradiciju. Z naajna je 1725. gradnja Kue Chiswick lorda Burlingtona i Williama Kenta, koja barokni klasicizam Christophera Wrena zamijenjuje paladijanizmom ,kua je grana po uzoru na* Vilu rotondu, kao i kua T. Jeffersona krajem 18. st. u Virginiji.

70-ih godina braa Adam i dr. stvaraju osebujni *antikizirajui stil , paralelu stilu Louisa XVI ili Zopf stilu'. Adam braa su bili prvi koji zagovara integrirani stil arhitekture i interijera, s zidove, stropove, kamina, namjetaj, vora, spojnice i tepisi sve se projektirao je Adams kao jednu jedinstvenu shemu. *Adam stil nala nita od kasnih 1760-ih godina u gornje klase i srednje klase rezidencije u 18. stoljeu u Engleskoj i kotskoj i Rusije (gdje je uveo kotski arhitekt Charles Cameron ) i post- revolucionarni rat Sjedinjenim Amerikim Dravama (gdje je postao poznat kao Savezne stilu i uzeo na varijacije vlastite). Stil je zamijenjen od oko 1795 do danas od strane Regency stila i francuskog Empire stilu. Thomas Jefferson (1743. 1826.) Sljedbenik je Palladija. Oslobaa se utjecaja engleskih klasika i pokuava nai vlastiti stil s osloncem na antiku:*Monticello,*Sveuilite u Virginiji,*Kue u Virginiji Sudjelovao je kod izgradnje Bijele kue u Washingtonu. Oko 1790. taj 'Adam style' ustupa mjesto romantinom klasicizmu. U prvoj pol. 19. st. vodei arhitekti u Engleskoj su John Soane i John Nash.

60. 2 glavna koncepta engleske arhitekture Antiki ideali (jasnoa,


monumentalnost i strogost ralanjivanja) realiziraju se tonom primjenom mjera za arhitektonske dijelove i njihove meuodnose. Koriste se antiki stupovi, profilacija i ornamenti. Vrtna arhitektura - pejzani, engleski park dominira Europom.

62.Grki revival u Engleskoj / primjeri


U 18.st u Engleskoj je dolo do Greek revival-a , jer se tragalo za iskonskim korijenima, bez posredstva Rima. Arh odlaze u Grku, vraaju se s crteima grkih hramova. Prema tom uzoru na posjedima bogatih engleskih plemia podiu se grke dorske graevine, vie manje kao kurioziteti ili egzotini suveniri u obliku hramova ili trijemova. Otada se biralo izmeu 8 redova: 5 rimskih (koje je davno uspostavio Serlio) i 3 grka reda (iz traktata Stuarta i Reveretta). Grki revival (koji je otpoeo u Engl) proirio se je potom cijelom Europom i ubrzo stigao do Amerike trajao je 30ak god. *High School u Edimburghu

Thomas Hamilton sagradio 1825. na Calton Hillu jedno je od najistaknutijih i najuvjerljivijih grkih dorskih ostvarenja. *British Museum u Londonu

Oni imbenici to su odreeni kao osnove klasicizma proelo je stilski kaos 19.st i postalo bitnim imbenikom arh. revolucije 20.stoljea.

63.Gotiki revival u Engleskoj / primjeri


Izmeu 1855 i 1885, John Ruskin i drugi kritiari i filozofa izazvao interes u autentinom oivljavanja gotike arhitekture. Te graevine, pod nazivom Visoka gotike preporoda, visoke Victorian gotika, ili Neo-gotika, usko su po uzoru na velikom arhitekture, srednjovjekovne Europe. Moda najpoznatiji primjer visoke viktorijanskih gotike arhitekture je Victoria Tower u kraljevskoj palai Westminster u Londonu, Engleska . Poar unitio veinu izvornih palae u 1834. Nakon dugih rasprava, odlueno je da arhitekti Sir Charles Barry i AW Pugin e obnoviti Westminster palaa u gotikom visoke preporoda stil koji imitiraju 15. stoljea styling Okomiti gotike. Victoria Tower je dobio ime po kraljice Viktorije vladajui koji je uivao u gotikom preporoda arhitekture. Visoki Victorian gotika Revival arhitekture ima mnoge od ovih znaajki:

-Zidarstvo izgradnju -Uzorkom cigle i multi-boji kamena -Kamena rezbarija lia, ptica i gargoyles -Snaan okomite linije i osjeaj velike visine -Realna rekreacija autentinih srednjovjekovnih stilova Ne iznenauje, Victorian gotika Revival arhitekture visoke obino bio rezerviran za crkve, muzeje, eljeznike stanice, a velika javnim zgradama. Privatni domovi bili su znatno suzdraniji. U meuvremenu, u Sjedinjenim Amerikim Dravama, graditelji staviti novi spin na gotikom stilu Revival.

Horace Wallpole e biti uzor svim arh. Pri izgradnji dvoraca-koji slie na utvrde CASTLE STAYLE

64.Kraljevski paviljon u Brightonu?

John Nash, jedan od vodeih londonskih arhitekata toga doba bio je oit, idealan izbor .George je 1815. Nashu dao nemogu projekt: raskona, orijentalna palaa koja posuuje mnoge maorske elemente iz bliskoistonih i dalekoistonih arhitektura od minareta, preko brojnih indijskih elemenata koji dominiraju vanjtinom pa do kineskih pagoda . Predstavljala je veliki izazov arhitektu tijekom sedam godina izgradnje i veliku radost Georgeu nakon to je bila dovrena. Prvi put kao nosai upotrijebljeni eljezni stupovi.

65.19.st / urbanistiki zahvat u Londonu

Do 19. st. arhitektura je prethodila urbanizmu. Ishodite modernoga urbanizma je 19. Stoljee kada zapoinje prijelaz iz klasinog u moderni urbanizam . Planimetrijski predloak je ortogonalni i radijalni nastavak baroka. Novo mjerilo grada je preveliko u odnosu na srednjovjekovno renesansno mjerilo. Nove namjene u gradu - industrija, promet, javni servisi, komunalna infrastruktura. Tehniki aspekt prevladava nad estetskim,urbana estetika podreuje se urbanoj tehnici. Jedna od najistaknutijih karakteristika londonskog urbanizma, fascinantni su i slavni parkovi, posebno najvei parkovi u sredinjoj zoni Londona, Kraljevski parkovi (Royal Parks) Hyde Park, susjedni, s kojim stvara jedinstvenu cjelinu, Kensington Gardens, i Regent's Park na sjevernom kraju centralnog Londona. Regent's Park

Iznosi plan za gradnju individualnih vila i kua u nizu u i okolo Regent's parka,koji bi sauvao ruralni karakter -dalje je predlagao spajanje tog podruja s West Endom i Princ Regent'sPalace novom ulicom Regent's street u smjeru sjever-jugpristup oblikovan s Humphry Reptonom koji je naslijedio Capability Browna u oblikovanju parkovne arhitekture-stvorio je model za razvoj predgraa Regent's park, London, 1811.Regent's street, London, dovreno 1825. -plan napravljen 1811. zajedno s Regent's parkom-za Princa Regenta (kasnije kralja Georgea IV), htio je povezati novi park saPrinevom palaom pomou nove ulice u smjeru sjever-jug Cumberland Terrace, dovreno 1826.

-nalazi se na istonoj strani Regent's parka-niz kua irine 3 prozora-sastoji se od 3 bloka meusobno povezana dekorativnim neoklasinimlukovima-svaka kua trebala je stvoriti dojam da posjeduje cijeli park-4 etae, gornja najmanja sa kvadratinim prozorima-na rizalitima kolonade dvoetanih jonskih stupova, inae - dvoetani pilastri.

66.Prva francuska graevina koja predstavlja prekid s barokom? / Inicijalna gradnja francuskog klasicizma?
*Place de la Concorde, 1763.

Oblik osmerokuta, u sredini obelisk, u osi sjeverno i juno od njega fontane. U kutevima osmerokuta statue koje predstavljaju francuske gradove -na jugu u osovini most preko Seine (Pont de la Concorde). Zapadno parkovi i Avenue de Champs-Elysees koja vodi do Slavoluka pobjede na Etoileu [Etualu] (zvijezdi). Istono Jardin des Tuileries-sjeverno 2 simetrine zgrade, palae, zapadna kasnije postala Hotel deCrillon, razdvaja ih ulica Rue Royale koja vodi do crkve St.Medeleine [Medl]. Na sjeveroistoku trga poinje ulica Rue de Rivoli-za vrijeme revolucije tu su giljotinirani Luj XV, Marija Antoaneta, Robespierre..

67.Parika crkvena arhitektura prije Revolucije?

Crkva Ste Genevieve [enevje], Pariz, 1843- 50.od franc. revolucije Panteon_grobnica Dobio zadatak da napravi novu crkvu posveenu zatitnici Pariza,StaGenevieve, koja bi se mogla mjeriti s crkvom sv. Petra u Rimu i sv. Pavlau Londonu.

Svoj efekt duguje kombinaciji golemih slobodnostojeih stupova i horizontalnih nadvoja (gornjih greda) neprekinutih stubovima ili pilastrima. Ulaz u crkvu je kroz masivan portik hrama od 24 stupa, viih od onih u Panteonu u Rimu. Ispod je bila golema kripta sa kamenim stropom na grkim dorskim stupovima-zidovi bonih brodova bili su perforirani sa prozorima da bi svjetlost prekokolonada ula u glavni brod, dok je kupola poduprta stubovima, svaki omotansa 3 stupa-prozori kasnije zazidani zbog statike. Longitudinalna crkva s dominantnom kupolom-kupola je trostruka i izvana je varijacija na Tempietto (tambur sa kolonadom)-unutra korintski stupovi, napust kroz cijelu crkvu, arhitrav ne arhivolt. Optereenje lukova prebaeno na

pilastar i na stup = prodor svijetla-gotiki prijenos optereenja . S kupole dijagonalno-lukovi visoki zbog vie svijetla-tlocrtno grki kri, longitudinalnost naglaena ulaznim portikom-plie kupole na krakovima kria-Soufflot je htio spojiti lakou konstrukcije gotike sa istoom i monumentalnou grke arhitekture.

68.Revolucionarna arhitektura?
Claude-Nicolas Ledoux(1736-1806) Djeluje 60-ih, 70-ih, tada je vrlo zaposlen modni arhitekt. Radi kue i druge graevine za plemstvo,sve do francuske revolucije kad se povlai i radi mnoge nacrte svoje utopistike arhitekture *Kazalite u Besanconu (1778-84) Grki dorski stupovi iznutra kolonada na vrhu polukrunog amfiteatra Carinarnice - 60-ak objekata (sauvano samo nekoliko, ostale sruene u revoluciji). Svodi graevine na jednostavne geometrijske oblike, npr. cilindar upisan u kubini prostor.- svaka gra evina ima individualan karakter, simboliku- urbanistiki projekti zaSolane u Chaux-u , blizu Besancona, oko 1775. (nedovreno)npr.Ku a direktora rijeke Loue (Chaux, neizvedeno) - svo enje na stereometrijske oblike valjkastioblik kroz koji bi tekla voda- radi i nacrte za idealni grad Chaux, objavljene 1806. s tekstom koji govori o socijalnoj reformi- kruni raspored objekata i prostora, zgradama daje neobine funkcije npr. Palaa posveena kultumoralnih vrijednosti, Hram u spomen ena, Hram svih vrlina; planira ak i zgradu za seksualno obrazovanje s karakteristicnim tlocrtom arhitektura radi arhitekture Za razliku od npr. Karlsruhea i drugih apsolutistikih cjelina, koje su sve centralistike (Berninijevakolonada, npr., elementi se povezuju u jednu organi ku cjelinu), gdje se elementi subordinirajujednom glavnom, dominantnom centru - ovdje imamo individualizaciju elemenata, u cemu seodraavaju i demokratski principi, ideje jednakosti, nastali francuskom revolucijom- i najbeznaajniji objekt rjeava kao umjetniko djelo, kao individualno ostvarenje.

- racionalizam (prosvjetiteljstvo), matematska naela, svo enje na geometrijske oblike i njihovusimboliku, svakom objektu daje se oblik koji govori o njegovoj funkciji, individualizacija gra evina,trai se individualni karakter u svemu tome se oituju tenje vremena 2.pol.18.st.- revolucionarna arhitektura - nazvana po Francuskoj revoluciji, s

kojom se vremenski poklapa iakoLedoux osobno nije bio pristaa Revolucije, ovaj naziv je opravdan i time to se ova skupinaarhitekata buni protiv ustaljenih autoriteta i konvencija (pukog oponaanja antike npr.) i bori zaoriginalnost - ne oponaati, ve ponovo razmotrirti problem, iznova osjetiti karakter svakog posla.

69.Percier & Fontaine?


Rue de Rivoli, arh. Percier i Fontaine

Ulica u Parizu,Napoleon ju dao izgraditi nakon pobjede kod Austerlitza 1805 nad Austrijancima i rusima-ide od sjeveroistonog dijela Place de la Concorde pa sjeverno od Louvrea(znati sjeverno krilo Louvrea!)-gotovo milju dugako proelje sa arkadama u prizemlju-4 etae: dolje trijem (prodavaonice), 1. kat najluksuzniji, katovi prema gore nii-jednostavna arhitektura, postie se efekt ne kroz bogatstvo detalja nego veliku duljinu. Slavoluk na Carrouselu, arh. Percier i Fontaine (biljenica) -izgraen kao vrata u danas poruenu palau Tuileries-napravljen po uzoru na slavoluk Septimusa Severa u Rimu-polikromatski i bogato izrezbaren-Napoleon ga dao izgraditi kako bi obiljeio francuske vojne pobjede 1805.

70.Arc de Triomphe?
Slavoluk pobjede u Parizu (fr. Arc de triomphe) spomenik je koji se nalazi u sreditu Trga Charlesa de Gaullea (fr. Place Charles de Gaulle), poznatog i kao Place de l'toile (fr., Trg zvijezde). Nalazi se na zapadnom kraju avenije Elizejske poljane. Slavoluk je podignut u ast borcima za Francusku, posebno onim iz Napoleonskih ratova. Ispod slavoluka nalazi se Spomenik neznanom vojniku iz Prvog svjetskog rata.Spomenik je projektirao Jean Chalgrin 1806. godine neto poslije Bitke kod Austerlitza. Izgradnja je trajala do ranih 1830-ih godina. Projekt je neoklasicistika interpretacija starorimskog Titovog slavoluka. Spomenik je visok 49,5 m i 45 m irok. To je drugi najvei slavoluk na svijetu.

71.Svjetska izloba u Parizu 1889.

Exposition Universelle 1889 bila je svjetska izloba odrana u Parizu, Francuska od 6. svibnja, do 31. listopada, 1889. Odrana je u 100 godini pada Bastille, simbola poetka Francuske revolucije, sajamska izloba ukljuivala je rekonstrukciju Bastille i njezine okolice. Ova izloba odrana je na prostoru od 0.96 km, a to je ukljuivalo; Champ de Mars, Trocadro, quai d'Orsay, dio obala rijeke Seine i park Invalides. Transport po izlobi bio je organiziran malom, svega 3 km dugom eljeznicom. Najvea atrakcija ove izlobe bio je Eiffelov toranj, ininjera Gustav Eiffela koji je dovren 1889, i sluio je kao ulaz u izlobeni prostor. Izloba se odravala na Marsovim poljanama (Champ de Mars), na kojima je ve bila odrana Parika svjetska izloba 1867, i na kojima e se odrati Svjetska izloba 1900. Druga znaajna graevina bila je Galerie des machines, projektirana od arhitekta Ferdinanda Duterta (1845-1906) i ininjera Victora Contamina (1840-1893), ova dvorana sluila je i za izlobu 1900. a zatim je poruena 1910. Sa svojih 111 metara, to je bila graevina sa najveim interijerom na svijetu u to doba. I ova graevina bila je konstruirana od eljeznih i elinih cijevi.

72.Barun Georges-Eugene Haussmann

GEORGES-EUGENE HAUSSMANN Urbana obnova Pariza-dobio je od cara Napoleona III zadatak da modernizira Pariz-elio je Pariz pretvoriti u metropolu s prikladnim javnim zgradama, koje istovremeno mogu udomiti rastuu populaciju-elio je poboljati uvjete ivota u slamovima, imajui na umu da su oni izvorita revolucionarnih grupa-velike ulice i bulevari sa pravilnim klasicistikim fasadama koje vode u krune tokove gdje je izgraena veina javnih zgrada i crkava-nova kanalizacija koja nije vodila u Seinu, novi vodovod-novi mostovi preko Seine-osvjetljenje ulica, javne fontane i parkovinova kazalita i trnice.

73.Ringstrasse
Beki Ring (Wiener Ringstrae) raskona je beka ulica koja povijesnu jezgru grada (Innere Stadt) okruuje s tri strane, dok je na sjevernoistonoj omeena pristanitem na Dunavskom kanalu. Izgradnja ulice zapoela je s namjerom planskog irenja grada na mjestu starih utvrda i gradskih zidina odlukom cara Franje Josipa I. od 20. prosinca 1857. Na meunarodnom natjeaju izabrana su 1858. godine tri projekta arhitekata L. C. F. Frstera, A. Sicard von Sicardsburga, E. van der Nlla i F. Stache-a. Jedinstven u svojoj monumentalnosti, beki je Ring dug 6,5 km, irok 57 m, ima 2 aleje, a otvoren je 1. svibnja 1865. Du bekog Ringa su u periodu od 1869.-1888. godine dovrene sljedee monumentalne javne graevine: Beka dravna opera (Staatsoper) - Sicard von Sicardsburg i van der Nll Prirodoslovni muzej (Naturhistorisches Museum) i Muzej povijesti umjetnosti (Kunsthistorisches Museum), Burgtheater i Neue Burg - G. Semper i C. Hasenauer Zavjetna crkva (Votivkirche), Beko sveuilite, Muzej i Akademija za primjenjene umjetnosti - H. FerstelBurza, Parlament, Akademija likovnih umjetnosti - T. Hansen Izgradnja ovih graevina najveim je dijelom financirana prodajom materijala od sruenih fortifikacija. Izmeu graevina nalaze se perivoji Burggarten, Volksgarten, Rathauspark i Stadtpark. Zahvaljujui monumentalnosti i raskoi sagraenih graevina u povijesti umjetnosti uveden je i termin "stil bekog Ringa".

74.Isar-Athen Ludwiga I
Akademija likovnih umjetnosti u Mnchenu osnovana je 1808. pod patronatom kraljevskekue, koja je od glavnoga grada novoproglaenoga Bavarskog Kraljevstva nastojala stvoriti snano kulturno-umjetniko sredite, Atenu na Isaru..

75.Leo von Klenze: Walhalla


Leo von Klenze (1784-1864.) -najznaajniji bavarski klasini arhitekt, Durandov uenik u Parizu, prenosi njegova iskustva u Mnchen.

*Walhalla- nacionalni spomenik, mjesto za komemoraciju vanih osoba i dogaaja iznjemake povijesti (na inicijativu Ludwiga I.)

, 1831., kod Regensburga, idealistika enja za svim to je grko; eljezni krov; inae,zgrada slui kao svojevrstan muzej sa skulpturama i prikazima predaka, predaja, slavnih linosti- radi oko 30 gra evina u Munchenu za vrijeme Ludwiga I, s Gartnerom radi plan za ulicuLudwigstrasse, te projektira Kraljevsku zgradu rezidencije (1825.) gdje po elji Ludwiga I radiproelje po uzoru na palau Pitti u Firenzi. * WALHALLA kod Regensburga (nad Dunavom)- panteon u formi dorskog hrama, sveana dvorana sa jonskim reminiscencijama- tip spomenika u ast predaka = uzor: grka arhitektura Interpretacija spomenika Friedrichu Velikom-sveani monumentalni put i stubiteizvana je od zelenog mramora?-interijer raznobojan: mramor, biste velikih Nijemaca, figuralni friz koji prikazujenjemaku povijest-biste postavljene uza zid, sredinji dio slobodan

76.Najznaajniji berlinski arhitekt + gl.djela

77.Friedrich Gilly
- na studijskim putovanjima po Engleskoj i Francuskoj postaje pristaa klasicizma, te taj nain graenja uvodi u Njemaku - utjee na svog uenika K. F. Schinkela gl. predstavnika njem. klasicizma* NACRT ZA SPOMENIK FRIEDRICHA VELIKOG (1796.) - dorski peripter zamiljen usred LEIPZIKOG TRGA- slino franc. arhitekturi u vrijeme Revolucije - osniva moderne gradnje kazalita crte Marienburga po uzoru na srednjov. arhitekturu

78.Gottfried Semper

najvaniji teoretiar arhitekture u 19. st. (The four elements of architecture) Radio u neo cinquecento i neobaroknom stilu-roen u Dresdenu, kolovao se i otiao na putovanje po Grkoj gdje je snimao boju u arhitekturi, jer klasicizam zamilja sve bijelim-studira boje na hramu, svi su bojani, bijela boja barbarstvoboja znak civilizacije-on cijeli hram boji u plavo i crveno, triglifi dobri plavi, ali stupovi su bili samotonirani, a ne crveni. *Opera u Dresdenu (Semperoper)

1. kazalite, 1838. godine: Oblikovana na vrlo klasian nain, oblik potkove,oko toga ulazi, projektirana u renesansnom stilu (?)-2 kazalite, 1871-79. godine: nakon poara obnovljena, gotovo isto, isti model,razlika samo u detaljima, sada segmentni oblik, posebno naglaen ulaz (u tjemenu luka) s apsidalnom niom i quadrigom na vrhu, visoki historicizam-bono isto ulazi?(kroz neto kao trijem s 3 luka i terasom s balustradom iznad)-prizemlje: rustika, 5 vrata sa svake strane glavnog ulaza, iznad vrata prozor sa polukrunim zavretkom, izmeu dvostruki pilasti na postamentu (rustikalni)-1. kat: prozori sa polukrunim zavretkom i balustradom, izmeu parovi polustupova na postamentima-iznad balustrada-2. kat: uvuen od osnovnog volumena, gledalite, mali kvadratini prozori-3. kat: jo vie uvuen, iznad pozornice, mali kvadratini prozori, zavrava trokutastim zabatom.

79.Henry Labrouste & novi materijali


Sve do sredine XIX stoljea nove konstrukcije i eljezne elemente nalazimo uglavnom kod inenjera i pronalazaa, karakteristinih za vrijeme i nakon industrijske revolucije. Za to vrijeme arhitekti su jo uvijek projektirali zgrade u historicistikim stilovima. Prvi arhitekt koji je ujedno bio i izvanredan inenjer je francuz Henri Labrouste (Anri Labrust).

On je projektovao biblioteke Saint Genevieve i Nacionalnu biblioteku u Parizu. Konstrukciju sainjavaju vitki eljezni stubovi prenika 30cm, visine 10 metara, zatim reetkasti krov sa staklenim pokrivaem koji omoguava mnogo svjetla u unutranjosti

80.Svjetske izlobe
Osnovna ideja ovih izlobi da sve zemlje dobiju priliku prikazati ostatku svijeta svoj pogled na neku zadanu temu. Zemlje sudionice, u skladu s zadanom temom, ureuju po vlastitom nahoenju u odvojenim paviljonima svoje izlobene prostore. Prva svjetska izloba u dananjem smislu te rijei, odrana je 1851.g. u Londonu, u Velikoj Britaniji tadanjoj vodeoj sili u svijetu. Sve nacije bile su pozvane da doprinesu izlobi koja je predstavila najvea dostignua svih grana ljudskoga djelovanja. Londonska izloba je ostvarila veliki uspjeh, te su uskoro i drugi veliki gradovi organizirali Svjetske izlobe Pariz, Be, Budimpeta, Chicago i drugi. Ostavtina Svjetskih izlobi u vie od 150 godina njihovog odravanja, izmeu ostalog ukljuuje: Eiffelov toranj u Parizu, Atomium u Bruxellesu, izum televizije i dr. U Hrvatskoj je najpoznatiji Umjetniki paviljon u Zagrebu, koji je bio izgraen kao Paviljon Kraljevine Hrvatske i Slavonije za Svjetsku izlobu u Budimpeti 1896.g. godine, te je kasnije premjeten u Zagreb.

81.Crystal Palace

. JOSEPH PAXTON Kristalna palaa, London, 1851. -izgraena u Hyde parku za svjetsku izlobu 1851., izgorila 1936.-to vea povrina za to manje novca-fleksibilan tlocrt-sauvano drvee koje je bio u parku-560x120m, visina 33m (3 etae + polukruni svod)-sve montano, eljezni stupovi, eljezni lukovi

82.19. STOLJEE U HRVATSKOJ UMJETNOSTI KOJE STILSKE EPOHE OBUHVAA? VREMENSKI OKVIR?
Glavne stilske etape ili kulturna razdoblja od klasicizma s empirom, preko romantizma, realizma, historicizma do simbolizma i secesije, kao i u susjednim zemljama,proimaju umjetniki ivot i u nas, a smjenjuju se po ritmu koji vrijedi i za ostale srednjoeuropske zemlje .

Pokuamo li 19. stoljee u Hrvatskoj omeiti nekim prijelomnim povijesnim zbivanjima, mogli bismo rei: od Napoleona do Prvog svjetskog rata ili, ire, od pada Republike Venecije do raspada Austro-Ugarskog Carstva. U likovnim umjetnostima, meutim, opravdano je obuhvatiti razdoblje od klasicizma do simbolizma i pojave secesije, a odvojiti poetak 20. stoljea zbog niza kvalitativnih promjena. Periodizacija: I.faza; barokni, odnosno rani klasicizam oko 1775. ,oite barokne tradicije. II.faza; klasicistiki smjer pod utjecajem antike oko 1800. traje kroz prvu pol. 19. st. III. faza; kasni, romantini klasicizam s tradicijama baroka i primjesama historicizma- oko 1835. Paralelno traje Biedermayer! Klasicizam se u kontinentalnom dijelu oituje intenzivnom gradnjom arhitektonskih objekata na podruju Slavonije, Baranje i Srijema, dok je u osiromaenim pokrajinama uz more ono sporadina pojava. Hrvatsku umjetnost treba razmatrati u okvirima srednjoeuropskoga kulturnog kruga gdje u slikarstvu romantizam najavljuje i iscrpljuje ideologijom i likovnom kulturom srednjeg i malog graanstva koju dovoljno odreeno moemo imenovati bekom bidermajer-kulturom. U 19. stoljeu je kulturno-povijesno najznaajniji, svakako pokret za nacionalno osvijetenje i osamostaljenje, hrvatski narodni preporod (kulminacija 1830-1848.) to, kao i pokret za ujedinjenje Junih Slavena (naroito oko 1860.), obiljeava ovo razdoblje.

83.KOJI BISMO KULTURNI KRUG MOGLI OZNAITI ODLUUJUIM U FORMIRANJU HRVATSKE UMJETNOSTI 19.ST.?
Cijelo 19. stoljee u srednjoj i istonoj Europi u znaku je bekoga kulturnog kruga, jer je to razdoblje najveeg uspona i ekspanzije Austrije. Be je postao metropola ne samo u radijusu politike vlasti Austrije nego i u irim europskim razmjerima kao glavni konkurent Parizu. Tek krajem stoljea i poetkom slijedeeg i hrvatski e umjetnici, umjesto u Be krenuti na kolovanje u Mnchen, Prag i Pariz, oslobaajui se te zavisnosti.

84.JEDAN OD NAJVEIH EUROPSKIH HORTIKULTURNIH PROJEKATA ROMANTIZMA?

U Zagrebu tijekom 19. stoljea, ostvaren je nedvojbeno niz djela na razini najviega europskog mjerila: golemi "engleski" park Jurjavec-Maksimir izvanredni primjer pejzanih nastojanja romantizma, otvoren 1843. godine, kao prvi javni perivoj u jugoistonoj Europi. Zapoet u klasicistikom duhu za biskupa Maksimilijana Vrhovca (otuda mu ime) kao francuski park s velikom alejom (1812.), razvijen je i dovren u duhu romantizma kao slobodni engleski perivoj (projekt P. Riedla) s breuljcima i slikovitim grupama drvea, jezerima, zavojitim stazama i dekorativnim skulpturama, ali s klasicistikom vrtnom arhitekturom, ljetnikovcem, vidikovcem i brojnim paviljonima arhitekta F. Schchta

85.URBANISTIKI ZAHVAT U ZAGREBU / UZOR & URBANISTIKI ZAHVATI DRUGIH HRVATSKIH GRADOVA?
Urbanistiko rjeenje zagrebakoga Donjeg grada u posljednjoj treini stoljea, s povezanim nizom desetak trgova, zelenih povrina sred kojih su znaajne graevine kulturnog sadraja, moglo bi se nazvati " idealnim gradom" historicistikog razdoblja. Gradovi su mogli mirno probirati iskustva suvremenoga europskog urbanizma, a da ne budu pritisnuti nevoljama negativnih posljedica razvoja - od prometnog kaosa i divlje izgradnje do zagaenosti. To se odrazilo prije svega u izgraenih zelenih povrina. Zajednika je pojava podjednako na sjeveru i jugu Hrvatske ruenje srednjovjekovnih i renesansnih gradskih vrata, zidina i kula, baroknih tvrava i utvrenja. Osijek- irenje grada iz unutranjosti tvre prema dananjem Gornjem Gradu. Rijeka- trgovaka luka, gospodarsko sredite,zavretak eljeznike pruge i Luizijanske ceste. - maarska luka utjecaj na urbanistiki razvoj i ureenje grada.

86.ROMANTIZAM U HRVATSKOM SLIKARSTVU / SLINOSTI & RAZLIKE S EUROPSKIM?


Unato postojanju mladog graanstva kao nosioca ideja romantizma, nedostatak domaih kolovanih umjetnika onemoguio je njegov znaaj i razvoj u likovnim umjetnostima. Poneki rezultati proizlaze iz opeg programa ilirizma valorizacija vlastite povijesti i ljepote domovine. Oni se javljaju pojedinano u odreenom djelu ili krugu s najsnanijim ostvarenjima u hortikulturi i pejzanom slikarstvu. Prvi romantiar i ilirski slikar je V. Karas koji pod utjecajem nazarenaca slika teme iz narodnog ivota. Neto stariji je I. Simmoneti koji toplim koloritom radi bidermajerske portrete, a povijesne i mitoloke teme su mu pod romantinim utjecajima. Talijanski akademski romantizam rijeanin F. Colombo. Uz navedene naivce romantizma splianin J. Pavlovi je najizrazitiji predstavnik romantikog slikrastva. Portreti toplih boja i slobodna impostacija likova. Akvareli F. C. v Htzendorfa imaju oznake ranog romantizma. Njegov sin H. C. v Htzendorf slika i crta slavonske pejzae i gradine pune neposredne izraajnosti i romantinog ugoaja. U povijesnim temama i pejzaima J. F. Mckea nalaze se odjeci kasnog romantizma. Posljednji meu osjekim pejzaistima A. Waldinger slika slavonske ume u bezbrojnim varijantama. Njegov opus ve oznaava realistiku etapu, ali osjeajnost kojom je to raeno govori o prisutnosti romantizma. Kasni odjek nazarenaca javlja se kod A. M. Seitza i L. Seitza u akovakoj katedrali. Preostaci romantizma prate u povijesnim kompozicijama i slikarstvo F. Quiquereza.

87.BIEDERMEIER SLIKARSTVO (SLAVONIJA, DALMACIJA, ZAGREB)?

Bidermajersko slikarstvo vue korijene iz klasicistikog slikarstva. U HR traje od 1815-1848. Bidermajer slikarstvo eli to vjernije prikazati motive iz prirode, to realistinije. Gl. teoretiar-Waldmller. Nema herojske veliine, dramatinosti ili idile, vraa se intimizam, teme su krajolik i portretgenre slikarstvo. Portret izmeu minijature i standardne vel. portreta, slikan akvarelom, nema tenju prikazati dr. status portretiranog . Krajolik lien ljudskih figura, niska toka gledita, nema dubinu. U kasnijoj fazi bider. slikarstva se krajolik napuuje ljudima, uvodi se simbolika. Najzanaajniji slikari koji stvaraju u HR: PRVO RAZDOBLJE (DO 1830): Waldmller-boravi u HR, ne ostavlja utjecaj jer jo nema definirane umjetnike scene. Antun Keller, Franz Jaschke. U tom 1.razdoblju se jo uvijek osjeaju barokne tendencije. Rijeka i Osjeka kola ostavile neki vidni trag. Rijeka kola pospjeuje stvaranje Rijekog slikarskog kruga. Osjeka kola se razvija dolaskom slikara Antuna Mnzenbegera, Adolfa Waldingera. Osijeka kola je najkvalitetnija likovna produkcija u HR tog vremena. U Zagreb dolazi Mihael Stroy njegov dolazak oznaava potpuno udomaenje bidermajera u Hr., on je uenik slikara 1. generacije. Ostali kvalitetniji slikari: Josip Malignani, Stjepan Marjanovi minijaturisti Jakov Stager i Matija Brodnik , J. F.Mcke.

88.FENOMEN PUTUJUIH SLIKARA / NAJZNAAJNIJI?


U doba 19.st dolazi i prolazi mnogo putujuih slikara, a pejzai se jo uvijek ne slikaju samo iz umjetnike motivacije nego ih naruuju iz stratekih razloga i vojne vlasti. Pa ipak, akvareli F. Jaschke s pejzaima du granine linije izmeu Hrvatske i Bosne likovno su zreli i kvalitetni. Hrvatsko plemstvo i graanstvo su upoznati sa modom portretiranja, obilno koriste strane putujue slikare. Ti namjernici, kolovani u Beu, Mnchenu, Veneciji, Rimu, pa ak i Parizu,kako sami s ponosom istiu nudei svoje slikarske usluge u tadanjim zagrebakim novinama.

89.ARHITEKTURA LENUZZIJEVE POTKOVE / NAJZNAAJNIJE JAVNE ZGRADE


Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova je naziv za urbanistiku cjelinu koja se sastoji od niza trgova-perivoja u Donjem gradu u Zagrebu. Hortikulturno ureeni trgovi nazvani su potkova jer se formiraju se u obliku slova U. Zelena potkova karakteristina je po reprezentativnim javnim zgradama i privatnim palaama s kraja 19. i poetka 20. stoljea , te predstavlja najznaajniji urbanistiki zahvat u povijesti hrvatske arhitekture i gradogradnje. Zelena potkova izvedena je veim dijelom prema zamislima zagrebakog urbanista Milana Lenuzzija koji je 1882. postao gradskim ininjerom. Zelena potkova ukljuuje: Zrinjevac,tj. Zrinski trg

Trg kralja Tomislava,

,Strossmayerov trg,

Trg Ante Starevia,

Botaniki vrt,

Maruliev trg,

Mauraniev trg I Trg marala Tita. Niz trgova okruenih drvoredima, s cvjetnjacima i klupama, paviljonom za promenadne koncerte (metalne konstrukcije), zdencima, vodoskocima i skulpturama, a usred svakog trga smjetena je po jedna zgrada javne namjene: istono-neorenesansna Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (arh. F. Schmidt, 1884.) i Umjetniki paviljon (1898., metalna montana konstrukcija staklenog krova s kupolom prenesena je s hrvatskog paviljona na Milenijskoj izlobi u Budimpeti); a zapadno - pjevako drutvo Kolo i Hrvatski sokol (1883.), Hrvatsko narodno kazalite (H. Helmer i F. Fellner, 1895.) i Sveuilina knjinica (R. Lubinsky, 1913.), dok je s june strane Botaniki vrt . Ovaj projekt, kojim je planski itav Donji grad obrubljen zelenim pojasom dok je to inae u nizu gradova nastalo pretvorbom bastiona u parkove (Lucca ili Ring u Beu) - razlikuje se bitno po tome to nije bio rezultat naknadne adaptacije u suvremenim uvjetima beskorisnih utvrda, dakle praktike nude, nego svjesne odluke i racionalnog planiranja.

90.KAZALITE KAO IZRAZ GRAANSKE KULTURE /PRIMJERI


Od klasicizma je batinjena skladna zgrada kazalita , ali uloga teatra i broj gledalaca tako naglo raste da se ve 1855. gradi nova neobarokna zgrada po projektu austrijskih specijalista za izgradnju kazalita Helmera i Fellnera. U Zagrebu, takoer svega pedesetak godina nakon prve zgrade teatra - donacije trgovca Stankovia (1834.), to je svojevrsni simbol graanskog doba - gradi se veliko neobarokno kazalite u Donjem gradu. Kao specifian znak graanske kulture grade se kazalita i u Osijeku 1866., Varadinu 1873., Splitu, Zadru, itd. 1889.-1926. u Europi izgraeno ak 1500 kazalita Do tada esto drvene grae od poara u bekom Ringtheatru 1882. Osijek - 1865. - kao dio uobliavanja identiteta grada projektira ga arhitekt Klausner,ostala u hrv. predstavljaju mittel europsku tvornicu kazalita

Fellnera&Helmera,njih dvoje od 1873. Rade u zajednikom atelijeu-razmjeri hiperprodukcije. Meu vanijima - Novo njemako u Pragu, Unter den Linden u Berlinu, Narodno u Budimpeti, Njemako dramsko u Hamburgu, HNK u Zgu, koncertne u Zuerichu iBeu Radili oni i stambene i robne kue npr. eljezna kua Beu. Helmer je glavni projektant za ovo Zagrabako. Varadin-projektira Helmer samostalno, 1870.1873., gradi Jambriak. Rijeka-Novo opinsko, 1883.-1885. njihov projekt. 1 . primjer elektrifikacije u Rijeci; angairan i najznaajniji arh Rijeke tada. Zammattio .Kazalite ima motiv hramskog fronta; Klimt - strop gledalita s alegorijom operete,ljubavi, plesa, koncerta itd. Zagreb- dotrajalo ono na Markovu, prva lokacija za novo trebala biti tamo gdje danas Oktogon ; dananji smjetaj im bio jeftiniji - Helmer bio za prvi prijedlog jer Eine solche Perspektive hat nur Pariser Oper ; zastor oslikao Bukovac, a sve ostalo Beani. Split- nakon 4 nerealizirana projekta Andria 1816.-1859., konano projekt Medune,venecijanskog arhitekta -Teatro Bajamonti- sredite kompleksa dananjih Prokurativa, izgorjelo 1881. u poaru; jo jedno iz 1889. Projektirali Vecchietti i Bezi,otvoreno 1893. Zadar-Trevisanto, venecijanski arhitekt, 1863.-1865. tzv Teatro Verdi. ibenik - Slade-ilovi Dubrovnik -Klai1864. Karlovac - Carnelutti- neorenesansna zgrada Zorin-doma. Pula dobiva zgradu 1895.

91.SAKRALNA ARHITEKTURA HISTORICIZMA / NAJZNAAJNIJI PRIMJERI


Neogotika se samo povremeno primjenjivala u sakralnoj arhitekturi; prevladavao je Rundbogenstil, te, vrlo dugo, preici baroknoga klasicizma iz prve polovine 19. Stoljea. Pojam Rundbogenstil, stil okruglog luka, oznaava, kako mu samo ime govori, stil u arhitekturi koji je preferirao upotrebu polukrunog luka. Javlja se ve krajem dvadesetih godina 19. stoljea na podruju srednje Njemake kao reakcija na tada dominantan klasicizam i kao vid traganja tamonjih arhitekata za posebnim, nacionalnim stilom. Karakterizira ga romantiarski spoj arhitektonskih elemenata ranokranske, islamske te bizantske umjetnosti, romanike i talijanske renesanse. Prema sredini stoljea Rundbogenstil se poinje sve vie iriti i na podruje Habsburke Monarhije , te je 50 tih veina sakralnih novogradnji ove drave podignuta u ovom stilu . Pojam Rundbogenstil se danas koristi ponajprije kako bi se napravila razlika u odnosu na pojam neoromanika, koji se koristi za razdoblje visokog i kasnog historicizma. U povijesti arhitekture romantizma na podruju Habsburke Monarhije Rundbogenstil je najdominantnija pojava.Uz njega se polagano i u poetku prilino teko poinje probijati i Spitzbogenstil, stil otrog luka, odnosno neogotika koja prema ezdesetim godinama 19. stoljea postaje sve dominantnija u sakralnoj arhitekturi.Iz Bea, kroz djela Karla Rsnera, Georga Mllera, Eduarda van der Nlla Augusta Sicarda von Sicardsburga i drugih arhitekata Rundbogenstil se iri po cijeloj Monarhiji. Prvi primjeri u Hrvatskoj podiu se sredinom 50-tih godina, kada se gradi vjerojatno najznaajnija Rundbogenstil graevina u nas, upna crkva u selu Molvama u Podravini, djelo zagrebakog arhitekta Franje Kleina, podignuta 1855 1862.Uz

Kleina kao znaajni se predstavnici mogu navesti i zagrebaki arhitekti Janko Nikola Grahor (Kleinov suradnik od 60 tih godina 19. stoljea) i Michael Strohmayer (graditelj crkve Svetog Vinka u Frankopanskoj ulici u Zagrebu). Za razliku od sjeverozapada zemlje, na njezin krajnji istok, na podruje akovako - srijemske biskupije, u graditeljstvo seoskih crkava, historicizam se probija vrlo teko i kasno. Barokni klasicizam, stil tipian za sakralnu arhitekturu u prvoj polovini 19. stoljea nastavlja stoga dominirati sve do 80 tih godina 19. stoljea. akovaka katedrala, najvea sakralna novogradnja hrvatskog 19. stoljea, primjer graevine koja je stilski na prijelazu iz romantiarskog shvaanja romanike, dakle Rundbogenstila i zrele historicistike neoromanike crkve. Streimova kapela na osjekom donjogradskom groblju, te kapela na novogradskom groblju prvi su realizirani Rundbogenstil sakralni objekti (osim prvostolnice) uope u biskupiji.

92.KAKO OKVIRNO MOEMO PODIJELITI HRVATSKU ARHITEKTURU 19.ST. 2 STILSKA I KONCEPCIJSKI RAZLIITA RAZDOBLJA /OSJEKI PRIMJERI, OBJASNITE? Arhitektura 19.
stoljea moe se razluiti u dva stilski i koncepcijski razliita razdoblja: 1.klasicistiko i bidermajer do sredine stoljea dvorac Pejaevi, Hrvatska gospodarska komora,upanijski sud.

2.historicistiko u drugoj polovici s izrazitom prevagom neorenesanse, a pri kraju stoljea i mijeanih stilova. Sredina 19. stoljea je doba breg razvoja Osijeka, osobito Gornjeg grada. U Donjem je gradu 1874. godine sagraena jedna od najveih i najljepih bolnica u ovom dijelu Europe. Godine 1846. podignuta je velika upanijska palaa, a kasnije, 1866., nasuprot upanijske palae i Hrvatsko narodno kazalite. Pod kraj 19. stoljea otvoraju se srednje kole - obrtna, realna, uiteljska i trgovaka.

94.KLASICIZAM & HISTORICIZAM U HRVATSKOJ ARHITEKTURI 19.ST.?


U klasicizmu poetkom 19.st. hrvatska je pripadala Austro-Ugarskim zemljama,te nije bilo osobitih graevina izraenih u tom stilu. U samoj umjetnosti pa tako i u arhitekturi se odraava slika graanskog ivot, tedljivost,skromnost i jednostavnost-ukrasi polukrunih nia oko prozora. U veini hrvatskih gradova u 19. st. prevladavaju prizemnice. Veina graditelja stranog su porijekla. S obzirom da graanstvo jaa u tom razdoblju,a prisutan je i velik broj plemstva po novim naelima arhitekture nastaju ili se preureuju dvorci. Neki od manjih dvoraca dobivaju trijem sa stupovljem na glavnom ulazu. Klasicistiki tlocrt ima etverokrilni Beanec s unutranjim dvoritem.Ima i U i L tlocrta Poznanovec, Odescalciji/Ilok. Dvorac Eltz u Vukovaru isto je klasicistiki. Historicizam je obiljeila gradnja velikih sakralnih objekata: monumentalne neogotike upne crkve Sv. Petra i Pavla,Osijek; neoromanika katedrala u akovu i neogotika Zagrebaka katedrala. Historicizam je stil u arhitekturi

19. stoljea, izmeu klasicizma i secesije, nain imitiranja historijskih stilova, tj. primjenom njihovih konstruktivnih i dekorativnih elemenata . Rezultat je romantiarskog odnosa spram prolosti. Zaetak ima u klasicistikom sjeanju na antiku. U tom stilu dograuju se velike srednjevjekovne katedrale: Kln, Zagreb, a veina europskih gradova dobiva svoj arhitektonski izgled i urbanizam. Historicizam nestaje koncem 19. st. dolaskom secesije. Najvei projekt u Zagrebu je u stilu neorenesanse Mirogoj. Neorenesansa (talijanska): palaa HAZUU neobaroknim formama je HNK, Velika gimnazija (Mimara), palaa Gavella. U neogotikom slogu su npr. Jelaievi Novi Dvori. Neoromanika: akovaka katedrala: planovi Roesnera i Friedricha Schmida. U maurskom stilu: Sinagoga: Klein. Nakon potresa 1880. jaka je graevinska aktivnost. Poticaj daje Isidor Krnjavi.U palai Paravi u Opatikoj 10 ureuje Pompejansku sobu i Zlatnu dvorenu.

95.AKOVAKA KATEDRALA SLIKARSTVO, SKULPTURA, ARHITEKTURA? ARHITEKTURA:


akovaka katedrala je jedna od najvanijh sakralnih graevina u Hrvatskoj te u Srednjoj Europi u 19.stoljeu. Najzasluenija osoba za njezinu izgradnju je biskup Josip Juraj Strossmayer, kljuna figura hrvatske kulture, politike i umjetnosti 19. stoljea. Veliku panju posveujemo radu Karla Rsnera, a nakon njegove smrti, Fridrichu Schmidtu, cjenjenijim arhitektima na polju sakralne arhitekture u Monarhiji.U njihovim projektima za akovo, vide se promjene izgleda katedrale zbog dogaanja u srednjoeuropskoj arhitekturi tog doba, kada su romantiarski principi zamjenjeni visokohistoricistikim .(Treba spomenuti i pomonike u izradi projekta katedrale Schwengbergera, Missonga, Lauila te Bollea.). Posveena je 1. listopada 1882. godine sv. Petru. Tijekom prve polovice 19. stoljea izraeno je najmanje est projekata za podizanje nove katedrale. Naruivanje prvog projekta za katedralu pripada Rsneru on se odluuje za romaniku kao stilski izraz. Strossmayer odustaje od projekta Rsnera, obraa se A.Brdariu. 1864.-1865. Drugi projekt Rsnera. Strossmayer eli katedralu uskladiti sa veliinom zagrebake i peuke. 1866.- Trei (prvi izvedeni) projekt Rsnera.Velika Strossmayerova elja bila je da njegova prvostolnica odraava njegovo tadanje politiko stajalite s kranskim Istokom, to se nadovezuje na njegovu ideju ujedinjenja crkava. Istie teoriju o isticanju srodnosti s pravoslavnim Istokom putem romanike. Strossmayer je uvjetovao nekoliko osnovnih elemenata romaniku kao stil, kupolu, kriptu, trobrodnost te tlocrt latinskog kria, dok je ostalo bilo na Rsneru. Temeljni oslonac pronalazi u lombardskoj romanici. Lombardski motiv vidljiv je u zavravanju zvonika u obliku ciglenih stoaca, rijeenje baldahina sa slinim stoastim vrhovima (uglovi kupole, vrhovi kontrafora) te motiv rozete. Treba spomenuti i motiv preklopljenih polukrunih lukova na vijencu koji asociraju na gotiku. akovaka katedrala je izgraena od 7 milijuna opeka, peenih u biskupskoj ciglani. Opeka se stavlja na vidljivom mjestu i na proelju to se to u ono doba nazivalo Rohbau. Postavljaju se krino rebrasti svodovi s velikim kljunim kamenima u glavnom brodu, predvieni nainom njihova oslikavanja s plavim

poljima.Strossmayer je motiv kupole povezivao sa bizantom, smatrajui da njezino pojavljivanje na crkvi tlocrta latinskoga kria simbolizira most prema istonom kranstvu. 1867. etvrti (drugi) izvedeni projekt Promjene vidljive u zoni portala. Sada su nii i plii te bez slobodno stojeih stupova. Stavlja polustupove sa ornamentikom. Nema predvienih skulptura, Rsner razdvaja zonu lunete od zone zabata vijencem te postavlja Spasitelja u sredinji zabat. Bone portale suava. Poetkom prosinca 1870. Sav nadzor gradnje katedrale pada u ruke Schmidta. U trenutku kada Schmidt preuzima posao na katedrali, tornjevi su bili gotovi do zadnjeg vijenca, zatim tambur kupole, apside u transeptu i svetitu. Na tornjevima, portalima, kupoli i drugdje primjenio je vlastita rjeenja, a elemente vanjskog proelja je paljivo prouio i modificirao. Najvea modifikacija na proelju ostaje na zabatu, gdje je Schmidt umjesto Rsnerovih otvorenih lukova nainio slijepe arkade. Na sredinjem djelu je postavio veliku slijepu triforu na koju se oslanjaju polulukovi i poluarkade te je time zamjenio Rsnerov prozor-monoforu. Valja napomenuti da je takoer Schmidt izveo postavljanje svih dekorativnih motiva na proelju, rombova izvedenih udubljivanjem i ispupivanjem u zid slojevima opeke. Tornjevi su uklopljeni u proelje i ine sa srednjim dijelom jedinstvenu crkvenu fasadu. Oba su jednaka, 84 m, etverokutna te podjeljena u pet katova. Katovi su odijeljeni jedan od drugoga uskim obodom sa ornamentikom. Zadnja dva kata imaju prozore, tj. bifore sa zajednikim lukom.Na treem katu nalaze se satovi. . Osnovni oblik kape tornja zadrava prema Rsnerovom rjeenju. Schmidt na vrhovima kapa tornjeva izostavlja krieve, te postavlja jednostavne krine rue. Ono to je poseban peat Schmidtove ostavtine su svakako slobodnije interpretacije u podnoju kapa tornjeva. Projekt stubita zavren je za nekoliko mjeseci, jedan je izraen zbog potreba gradnje, dok je drugi (desni) iskopan zbog simetrije . Ovi bunari prate stilski izraz katedrale, igra volumena, prelazak sa pravokutnog na osmerokutni te valjkasti oblik koji zavrava sa ruom daju slikovitu cjelinu koju upotpunjuje sam arhitekt. Projekt za ogradu na rubovima stubita izrauje H. Bolle, zavrio ju Antun Mesi. Tri su ulaza, kojima se dolazi u tri lae, glavnu i dvije pobone. Glavna je laa najvea, a glavnu arhitektonsku funkciju imaju stupovi. U presjeku imaju oblik osmerokuta, a ukrteni su bridovima i vitkim stupiima, koji se uz njih naslanjaju i diu u ravnoj liniji prema gore do akantusne dekoracije. Sa strane se odvajaju obli lukovi na kojima poiva svod pobone lae. Cijelom se poprenom laom i produenim trakom glavne lae protee svetita. Ono je povieno. U svetitu se nalazi glavni oltar i etiri pokrajnja oltara. Iza glavnog oltara, u apsidi je biskupsko sjedalo s kanonikim i klerikim klupama. Dvoja vrata vode u sakristije, a dvoja iz poprene lae u dva predvorja. Iz desnog se silazi u kriptu. Kripta je poput svetita podjeljena u tri kraka sa apsidalnim zavrecima. Kripta ima sedam uskih brodova u smjeru istok- zapad, a u smjeru sjever-jug jedanaest. Zbog toga se dobio dojam ume stupova i stubova. Stubovi su masivni, te se kripta ini manjom zbog toga. Duinom cijelog nutarnjeg zida nalaze se grobnice akovakih biskupa. Bolleu je povjerena izrada detaljnih nacrta za sve oltare; glavni i poboni, projekte za orgulje i kropionicu. Josip Vanca, jedan od uenika, novi arhitekt koji e zavriti opremu crkve te obnoviti laternu na kupoli, restaurirati srednjovjekovni zid. Karl Lauil, on je naime obavljao ulogu posrednika izmeu Strossmayera i Schmidta. Nadzirao je sve vee tehnike radove

Glavni oltar akovake katedrale tipa je tzv. ciborijskog ili baldahinskog oltara, sagraen prema projektu F. Schmidta iz 1876. Postavljanje oltara jedna je od najvanijh epizoda u povijesti katedralne gradnje. Stilsko rjeenje oltara u potpunosti je odredilo stilski karakter ostatka unutranjosti .

SLIKARSTVO:

Arhitektura akovake katedrale do sredine sedamdesetih godina je uglavnom bila zavrena,a Krnjavi je mogao utjecati na biskupa samo u pitanjima unutranjeg ureenja ove graevine. Pokazao se ponajprije kao uporni zagovornik zapoljavanja slavenskih i hrvatskih umjetnika na katedrali: kipara Ivana Rendia i Josipa Plania, te slikara Ferde Kikereca, Vojtcha Hynaisa, Henrika Siemiradskog, Jaroslava ermaka, Jana Matejka, te Wilhelma Kotarbinskog, zatim kao izvrstan posrednik izmeu biskupa i kruga austrijskih arhitekata i umjetnika koji su tada radili za akovo (Friedricha Schmidta, Hermana Bolla i Georga Feuersteina), te kao kljuna osoba koja je popularizirala Strossmayerov poduhvat kroz dnevnu i strunu tampu, kako na hrvatskom, tako i na njemakom govornom podruju. Spomenuti slavenski slikari Strossmayeru nisu odgovarali svojim stilskim pristupom koji je proizlazio iz akademskog realizma, tako da je prepustio izvedbu cjelokupnog zidnog oslika svoje katedralne crkve rimskim slikarima njemakog porijekla ocu i sinu Alexanderu Maximillianu i Ludovicu Seitzu, koji su se oslanjali na nazarensku tradiciju. KIPARSTVO: Uz Ivana Rendia, Vatroslav Donegani svakako je najznaajniji hrvatski kipar od ezdesetih do poetka devedesetih godina 19. stoljea. 1867. Strossmayer ga prima u akovo gdje Donegani postaje nadzornik radova na izgradnji tamonje katedrale te glavni skulptor. S izradom skulptura za katedralu poeo je tek 1875., to je Strossmayera dosta razoaralo te je poeo Doneganija smatrati lijenim. Izradio je najprije reljef Krista Spasitelja za zabat iznad glavnog portala, a potom, u drugoj polovini sedamdesetih i poetkom osamdesetih godina 19. stoljea, i skulpture na svim oltarima u katedrali, osim oltara svetog Ilije, koji je povjeren austrijskom kiparu Georgu Feursteinu. Donegani je radio i sve skulpture na propovjedaonici katedrale na kojoj je, uz prikaze pojedinih svetaca, postavio i nekoliko reljefa iz kristolokog ciklusa, koji su ujedno jedine njegove figuralne kompozicije u toj crkvi. Od svih radova u katedrali, kvalitetom se osobito istiu skulpture svetih irila i Metoda na istoimenom oltaru. Budui da je pri izradi veine skulptura morao, prema Strossmayerovim naredbama, slijediti stilski pristup ranorenesansnih majstora Ghibertija, Lucca della Robbije te Donatella, na pojedinim se djelima u odreenoj primjeuju mjeri citati djela spomenutih , iako se ne moe govoriti o doslovnom kopiranju. Donegani nije bio osobito vjet u izradi kompozicija tako da umjetnik nije uspio, osim navedenih, relativno jednostavnih, reljefa na propovjedaonici, zavriti i lunete portala katedrale, koje su mu takoer bile povjerene. Strossmayer stoga 1884. otputa Doneganija iz svoje slube, a rad na lunetama preputa njegovu dotadanjem suradniku, ekom skulptoru i klesaru Tomi Wodiki, koji e najvei dio posla i zavriti, osim reljefa Uskrsnua Kristova u luneti glavnog portala, koji e zavriti slovenski kipar Alojzij Gangl.

96.NAJZNAAJNIJI ARHITEKT U HRVATSKOJ 19.ST

Bartol Felbinger-u Beu radi kao zidarski pomonik. Tada postaje vrstan crta arhit. planova. U Zagreb dolazi i tu postaje zidarski majstor, koji je plodno irio KLASICIZAM. Njegove skromnije graanske kue ponekad imaju bidermajerske oblike . Stara ljekarna na Kamenitim vratima, 1823. *Ilirska Dvorana u Opatikoj 18

*Kua Keglevi na uglu Ilice i Frankopanske Ljetnikovac u Maksimiru Varadinske toplice stara ljeilina zgrada Vijenica u Samoboru. Karakteristike Flebingerove arhitekture:u unutranjosti jasnoa prostornih volumena s vjeto ukomponiranim stubitima (Dvorana, Zg).Izvana ; glavni ulaz smjeten u polukrunoj nii,motiv slijepih arkada, imitacija rustike u prizemlju, snaan razdjelni vijenac prizemlja i prvog kata,krov smjeten nisko nad prozorima. Posebna zanimljivost u njegovim radovima je esta primjena kovanog eljeza na ogradama stubita, balkona i dvorita za koje je sam izraivao nacrte; pr. balkon na Friganovoj kui, ulaz na Jurjevsko groblje. Flebinger je najznaajnija osoba u Hrvatskoj arhitekturi prve pol. 19. st. S velikim znanjem i ukusom dao je zanatsku solidnost, kreativnu snagu i temelj za kasniju arhitekturu.

97.KOLODVORI KAO KARAKTERISTIKA MODERNOG IVOTA / PRIMJERI


Glavni elementi novih gradskih kompleksa postaju tvornica, eljeznika pruga i slum. Umjesto bilo kakve gradske regulacije ili planiranja jedino je eljeznica definirala karakter grada i ograniavala ga. eljeznica je ulazila u samo srce grada i stvarala u samom najdragocjenijom gradskom tkivu prostore servisa, ranirnih kolosijeka, ekonomski opravdanih samo na slobodnom terenu. Stanje u Hrvatskoj je jako teko. Razvija se proizvodnja drveta, eerane, pivovare i mlinovi. Isto tako razvija se i eljezniki promet. Maari grade prugu koja e povezivati Budimpetu i Rijeku. Maari su uveli svoj jezik na eljeznicu i nitko tko nije znao maarski nije se mogao zaposliti na eljeznici. Politikom cijena Maari su spreavali gospodarski razvoj Hrvatske tako da je bilo jeftinije prevoziti neto od Rijeke do Budimpete, nego od Zagreba do Siska. eljeznika mrea koja se gradila tijekom XIX. st. na podruju Hrvatske i Slovenije imala je svrhu povezivanja Bea i Budimpete, prijestolnica Austro-ugarske monarhije, s rubnim dijelovima carstva, poglavito s lukama. Prva eljeznika pruga koja je ispunila taj zadatak bila je Be - Maribor - Pragersko Zidani Most - Ljubljana - Pivka - luka Trst, izgraena 1857., u prometu od 28. lipnja. Dana 17. prosinca iste godine zapoela je izgradnja eljeznike veze izmeu

Pragerskoga u Sloveniji i Nagykanizse u Maarskoj, s nastavkom prema Budimpeti. Svrha je bila povezati Budimpetu preko Hrvatske i Slovenije s postojeom prugom Be - Trst. Vlasnik toga projekta bilo je Drutvo junih eljeznica, a svi poslovi su se namjeravali dovriti do kraja 1861. godine.

Zagrebaki Glavni kolodvor (slubeno: Zagreb Glavni kolodvor) najvei je eljezniki kolodvor u Hrvatskoj. Nalazi se u sreditu Zagreba, na Trgu kralja Tomislava 12. Gradnja zgrade Glavnog kolodvora poela je 1890., a objekt je sveano otvoren 1892. pod imenom Dravni kolodvor. Projekt za zgradu izradio je arhitekt Dravnih ugarskih eljeznica Ferenc Pfaff. Zgrada Glavnog kolodvora registrirana je kao kulturno dobro. Zgrada je oblikovana u neoklasicistikom stilu, te je ukraena skulpturama i dekoracijama. Dugaka je 186,5 metara.

Rijeka-eljezniki kompleks rijekoga eljeznikog vorita, koji se poeo oblikovati sedamdesetih godina 19. stoljea, do danas je sauvao objekte velike memorijalne vrijednosti koji su dio nacionalne tehnikokulturne batine. Tako je na pruzi izmeu Svetoga Petra, dananje Pivke, i Rijeke Kraljevsko povlateno Drutvo Junih eljeznica 1873. sagradilo est kolodvora, sedam stajalita, pet tunela, etiri vodopostaje i dvije loionice, koji i danas postoje i to s dosta sauvane izvorne opreme. Meu njima najveu batinsku vrijednost ima neoklasicistika prijamna zgrada kolodvora Opatija-Matulji, koja je projektirana raskono u skladu s odreenjem Opatije kao mondenog ljetovalita do kojeg su europski uglednici stizali iskljuivo vlakom. Stoga i nije udno to je to jedini hrvatski kolodvor sa sauvanom kraljevskom ekaonicom.

98.INDUSTRIJSKA ARHITEKTURA U HRVATSKOJ


Industrijsko graditeljstvo je bilo suvremeno i usmjereno budunosti, te moemo rei da je 19. stoljee - doba elinih konstrukcija i montane gradnje. No pravi je zamah i vrhunac novog industrijskog naina gradnje dosegnut kada se poelo koristiti elik u montanoj gradnji. Pod montanom gradnjom u 19. st. podrazumijevamo proizvodnju dijelova od lijevanog eljeza ili elika industrijskim parnim strojevima u tvornici (brzo, jeftino i u velikim koliinama), prijevoz na gradilite (brzim eljeznicama na paru) i njihovo povezivanje zakovicama ili vijscima u kosturnu konstrukciju graevine. Dijelovi tih konstrukcija se proteu, kao udo matematike, pratei smjerove tereta i noenja, stvarajui dojam kao da je preostao samo kostur negdanjih tijela zgrada. Osjeka su radnika naselja bila uglavnom graena za ve postojee tvornike pogone domaih industrijalaca i najee kao sastavni dio tzv. company-towns. Rijee su im investitori bile dravne tvrtke i ministarstva. Temu planiranog radnikog naselja na kvalitetan je nain u osjeku arhitekturu uveo tvorniar Josip Povischil, o emu tek djelomino svjedoi izgraeni niz kua u fasadnoj opeci s po etiri stana u dananjoj Jadranskoj ulici podignut uoi Prvog svjetskog rata. Izmeu 1918. i 1945. godine postojalo je u Osijeku vie lokacija i podruja s industrijskom proizvodnjom, a poloaj je tih zona bio odreen prometnom pristupanou, vezanom uz dovoz sirovina i odvoz gotovih proizvoda, dostupnou izvora energije ili blizinom Drave. Veina je lokacija industrijskim kolosijecima povezana s kolodvorom i glavnim pravcima eljeznike pruge. Najstarije takvo industrijsko podruje nalazilo se uz Reisnerovu ulicu na mjestu gdje su i danas pogoni ibicare.

osnovana je 1856., a 1859. zapoela je na ovoj lokaciji gradnja kompleksa proizvodnih i stambenih zgrada Suara i novi dimnjak izgraeni su 1885., glavna tvornika zgrada 1890., a spojni most izmeu "stare" i "nove" tvornice iznad Reisnerove ulice sagraen je 1896. godine. Osjeka tvornica koe (Koara)

osnovana je 1873., a tvornike radionice su, zbog velike koliine vode potrebne za koarski posao, smjetene u neposrednoj blizini Drave u Donjem gradu. Prvo hrvatsko-slavonsko d.d. za industriju eera u Osijeku (eerana) osnovano je 1905., a gradnja tvornice za preradu eerne repe s prateim zgradama trajala je od 1905. do poetka rujna 1906. godine. Tvornica je sagraena na periferiji Donjega grada, na velikom zemljitu (tada 42,5 jutara, danas oko 12 ha) koje je grad Drutvu besplatno ustupio. Uza zgrade tvornice i skladita izgraena je i upravna zgrada te stambene zgrade za 64 zaposlenika. Prije Prvoga svjetskog rata formirana je na obali Drave industrijska zona prometnog skladita (budua osjeka tranzitna luka), osnovani su brojni mlinovi (Union Paromlin, Merkur mlin, Karolina), industrija svile (Svilana), industrija lana (Lanara), staklane i plinara. Osjeka ljevaonica eljeza i tvornica strojeva d.d. (OLT) osnovana je 1912. izmeu Putnikove (danas Svaieve) i Vukovarske ulice. Godine 1913. bilo je na podruju OLT-a 1.200 m2 izgraenog prostora, a 1924. ve 12.000 m2

99.TZV. RISARSKE KOLE U HRVATSKOJ


Sukladno s duhom vremena koje se odraava u usponu graanske klase i njegove potrebe za obrazovanjem, javljaju se tzv. risarske kole u veim gradovima u Hrvatskoj. Temelje umjetnikom kolstvu u Hrvatskoj dala je Obrtna kola u Zagrebu, osnovana 1882. Risarske kole na prostoru dananje Hrvatske osnovane su u nekoliko veih sredita. Zagrebaka risarska kola poinje s radom 1781. U Rijeci postoji kola crtanja od 1787., a osim za izobrazbu obrtnika slui kao priprema za upis na slikarsku i kiparsku akademiju u Veneciji. Osjeka kola djeluje od 1800., a Varadinska od 1832.Osim ovih kole su postojale i u Karlovcu, Poegi i Kastvu(Istra).+Ruma. Sustav rada u risarskim kolama bio je precizno razraen, ali nisu sve kole imale potpuno jednak program. To je ovisilo o osposobljenosti i kvaliteti, moemo ak rei i sklonostima, uitelja. Tako rijeka kola ima crtanje; arhitekture, stereometrije,geometrije, ornamenta, ljudske figure, anatomije i vedute, a u Osijeku e uz risarski postojati i teaj slikarstva. Svakog polugodita sve crtake kole morale su dostaviti ogledne radove svojih uenika na ispitivanje zagrebakom vrhovnom nad nadzornitvu, radi procjene kvalitete rada u kolama.

100.NAJZNAAJNIJA/ PREDSTAVNICI
U literaturi se najee navodi 1800. god. kao poetak postojanja osjeke kole. Meutim, u povijesnim dokumentima Kamilo Firinger pronaao je podatke o

postojanju risarske kole, koja je bila smjetena na uglu gradske vijenice,od 1787. Na alost o djelovanju te prve kole nema podataka jer osjeki arhivi za razdoblje prije 1809. nisu sauvani. Oito je da nije bila znaajnija jer bi se spominjala u zapisima gradske skuptine. Isto navodi i Anton Cuvaj u svojoj Grai za povijest kolstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas izdanoj u Zagrebu 1910. gdje kae da se kolama u Rumi i Osijeku izgubio trag do 1800. U svakom sluaju izmeu prve i druge risarske kole postoji vremenski prekid. ANTUN MNTZBERGER Prvi uitelj osjeke risarske kole bio je Antun Mntzberger koji je na taj poloaj stupio 4. 2. 1800. i, prema povijesnim dokumentima, poeo s pouavanjem 36. polaznika. Sauvana je opsena prepiska izmeu njega i gradskih vlasti o pitanjima opreme i tekuoj problematici. O njegovom radu nedostaje podataka, ali je ipak u tekim materijalnim uvjetima, suoen sa krtou gradskih vlasti, uspio organizirati kolu i odrati redovit rad. U tim okolnostima u koli senije mogla razvijati neka umjetnost, ve samo osnovna obrtnika znanja iz geometrije i tehnikog crtanja. ini se da je na njegov prijedlog u koli osnovan i slikarski teaj. Moemo zakljuiti da je zasluan za razvoj suvremenog obrta. Uitelj risarske kole mogao je postati onaj tko izradi tri ispitne risarije koje bi posebna komisija podnosila na procjenu vladi. Druga dva kandidata, takoer su odustala, pa pod sumnjivim okolnostima kola dobiva svog drugog uitelja. FRANJO CONRAD VON HTZEDORF Franjo Conrad von Htzedorf, doselio je s obitelji poetkom 19. st. iz moravskog podruja. U Beu su u kontaktu s grofom Pejaeviem koji je zamjetio Franjin talent i utjecao na njegov dolazak u Slavoniju i Osijek. Htzedorf e osjeku kolu voditi 1825 1841. drei se propisa u duhu Mntzbergera. Njegova likovna ostavtina je vie nego osudna. Sauvana su samo dva akvarela;Tivolisigniran i datiran 1839. iTalijanski pejza. Oba djela pokazuju znaajke romantizma, a nalaze se u Modernoj galeriji u Zagrebu. Osim toga za potrebe nastave izradio je predloke za crtanje. O kvaliteti njegovog rada svjedoi nam Anton Cuvaj koji navodi da su kolske godine 1825/6. kole u Rijeci, Karlovcu i Zagrebu ocijenjene osrednjima, Varadinska je vie loa nego osrednja, a kole u Osijeku i Rumi su ocjenjene najboljima. Osjeka kola jednako e biti ocjenjena i naredne godine. Najvie svjedoanstava u dokumentima o njegovom djelovanju u Osijeku nalazimo u slubenim spisima; albama, molbama,tubama koje je, do samog Cara, vodio protiv gradskog poglavarstva oko visine svoje plae. U njegovo vrijeme napravljen je odreeni likovni napredak i zacrtane su smjernice likovnog razvoja osjeke kole koju e na najviu razinu izdii njegov sin i trei uitelj u koli.

101.VJEKOSLAV KARAS GL.PRIMJERI/ UZORI


"Prvi hrvatski slikar" Vjekoslav Karas. Kao rezultat djelovanja povijesnih sila i sredine, on doivljava sudbinu s tipino romantiarskim zanosima na poetku i traginim samoubojstvom na kraju. Na temelju javne sabirne akcije, meu "rodoljubima", poslan je "domai sin" iz malog Karlovca na kolovanje u Italiju. Tamo prihvaa tehniku akademske profinjenosti nazarenaca, ukoene i otmjene beivotnosti *Rimljanka s lutnjom

, da bi se po povratku (1848.) suoio s obrtnikim odnosom sredine prema slikarstvu jer usporedo s portretima dobiva narudbe za slikanje trgovakih cimera i cehovskih zastava. Poslan je na jednogodinje putovanje po Bosni da slika pejzae i utvrde, a usput portretira Omer-pau Latasa. Ali najplodnijih posljednjih nekoliko godina (1852-1856.) radi u Karlovcu i Zagrebu ostvarujui desetak izvrsnih portreta. Iako je pojedine slikao u tvrdoj maniri bidermajera (Lopai), a druge romantiarski slikovito i leernije (Duquesnoy), Karas je zapravo osniva hrvatskog realizma i teko je nai u cijelom 19. stoljeu portrete koji bi tu klasifikaciju zasluli vie od njegovih. Najsugestivniji, kao simboli graanstva u malim provincijalnim mjestima tadanje Hrvatske, portreti su karlovakoga branog para Krei, ali takvi su - ivog pogleda i neznatno u smijeak zategnutih usta - i tvorniar sapuna Spitzer sa suprugom, brani par Dadi, upnik Brigljevi i, po slikovitosti najblii Duquesnoyu - portret djeaka. Bizarni portret Josefine Barac s jednim slijepim okom i posljednji portret Djevojica s lutkom (1857.) odaju nemirno i tjeskobno stanje autora, u ijem djelu se proimaju sva tri stila epohe: klasicizam, bidermajer i realizam.

102.HUGO CONRAD VON HTZENDORF?

Postoje pisani podaci o tome da je jo za oeva ivota vie godina bio njegov pomonik, a pred smrt i njegov zamjenik. Tom izboru nije bilo prepreka jer je H. C. v Htzedorf bio dovoljno kvalificiran za posao uitelja. Bez obzira to nije imao akademsku spremu, kao slikar, crta i pedagog, voditi e kolu u njenom najplodnijem razdoblju .U svakom sluaju roen je oko 1807. Nije poznato nita o djetinjstvu i najranijoj mladosti, ali prve poduke sigurno prima od oca Franje. Najranije sauvane radove ini 10 ak. crtea perom, s puta po Srijemu, nastalih 1828/9. Bsedorfer tvrdi da je H. C. v Htzedorfer pomagao ocu u koli ve od 1831., a 1836. odlazi u Be na slikarsko kolovanje. Za to mu je osigura-na i skromna stipendija Grada u iznosu od 4. forinte i 50.krajcara. U Beu nije upisao akademiju ve ui u privatnim ateljeima. Najvei utjecaj na njega je ostavio J. N. Schodlberger (1779 1853.) s kojim putuje po Tirolu. Schodlbe-rger je bio sklon pejzaima, a trag te sklonosti vidi se u Htzedorferovom kasnijem radu. Godine 1838. zabiljeen je kao uitelj risanja u Rumi. Zbog oeve bolesti 1840. vraa se u Osijek i pomae mu do njegove smrti. Naredne godine 21. 1. 1841. imenovan je uiteljem u koli i tu dunost e vriti do smrti 1869. U okviru svog rada vodio je nii crtaki teaj, a vii slikarski teaj polazili su nadareniji u njegovom ateljeu. Pad Bachovog apsolutizma daje veliki ideoloki poticaj Hrvatskoj pa je 1864. u Zagrebu organizirana Prva Dalmatinsko Hrvatsko Slavonska gospodarska izloba. Htzedorf izlae album s 42. Crtea olovkom. Od toga se 30. nalazi u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku, a manji broj u Grafikoj zbirci Sveuiline knjinice u Zagrebu. Osim rada u koli izvodio je narudbe za feudalce i graane, a ima i vie privatnih ue-nika, osobito nakon 1867. kada

otvara privatnu crtaku kolu. Njegova ki Amalija u toj koli e voditi kolu crtanja za ene. Na osnovi ovoga ini se da je imao dobru materi-jalnu situaciju. Htzedorf je znaajan kao najvei hrvatski ruinist 19. st. Njegov razvoj u slikara idilinih krajolika i romantiara - ruinista je razumljiv s obzirom na to da se formirao pod utjecajem bekog pejzaa. Znaajka njegovog rada je komponiranje prizora. Bez obzira to je naputao atelje i stvarao u prirodi, robovati e shemi usvojenoj tijekom kolovanja. Njegovi radovi ne ostavljaju dojam promatranja ve komponiranja napamet. Htzedorf je posjedovao veu koliinu nizozemskih bakroreza i bio je upoznat s radovima njihovih majstora. Zbog toga je razumljiva slinost njegovih radova s Ruysdaleom, Hobemom, F. Snydersom i Paulusom Potterom . U toj maniri prikazivati e Dravsku obalu slino kao nizozemci svoje kanale, a u krajolike e ukljuivati tafae; pastire, seljake, vojnike pa i ivotinje. Bez obzira na sheme ritam poteza olovke uvijek mu je obal i valovit to doprinosi osjeaju atmosfere. Prvenstveno je crta i slike su mu neto nie kvalitete, ali uz naglaene dojmove svjetla i plenera. H. C. v Htzedorf je osniva osjeke risarke kole u pravom smislu rijei. kola e pod njegovim vodstvom dosegnuti zavidnu razinu, a kroz privatne poduke utjecati e na iru likovnu kulturu u Osijeku.

103.ADOLF WALDINGER
Najznaajniji je predstavnik osjekog slikarskog kruga 19. st. Za ivota je bio slabo poznat, a nakon smrti je brzo zaboravljen. Rodio se u Osijeku 16. 6. 1843 kao dijete imunih i uglednih roditelja. Njegova majka, Marija, je ki osjekog gradonaelnika. Otac mu se zvao Ignac, pa se i on sam u literaturi uglavnom navodi kao Adolf Ignjo Waldinger. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je u Osijeku do 1855. Zatim do 1861. ui slikarstvo kod H.C. v Htzedorfa koji mu po zavrenom kolovanju izdaje svjedodbu. Najzamjetniji utjecaj koji e prvi uitelj ostaviti na Waldingera je utkan u bit njegova stvaralatva, a to je ljubav prema prirodi. Pei ak smatra da je Waldinger namjerno u Beu traio uitelje koji ga nee uiti komponirati ve gledati, opaati, fiksirati . U Beu upisuje akademiju 1862/3. ali ju je poha-ao samo zimski semestar kod Christiana Rubena beki nazarenac, i K. Rsnera. kolovanje nastavlja u privatnim ateljeima pejzaista J. Nowopatzkog, Josepha Sellenya. Osim nevolja s kojima se susretao cijeli ivot izgleda da je veliki grad ostavio psiholoke posljedice koja e ga jo jae okrenuti prema prirodi. Zbog pogoranja materijalne situacije svoje obitelji vraa se u Osijek 1869., ali ne uspijeva se zaposliti kao uitelj crtanja u koli. U to vrijeme dobiva iz Salzburga priznanje za projekt jednog parka.Trai mjesto uitelja crtanja u Troppau i stipendiju u Zagrebu. Dobiva stipendiju za odlazak na akademiju u Weimaru 1870., ali ju zbog francusko njemakog rata nije mogao iskoristiti. Kratkotrajno boravi u Beu odakle alje jedan pejza u Zagreb. U Osijek se vraa 1872. i dobiva mjesto uitelja crtanja u realnoj gimnaziji, uz pokusni rok od tri godine i uvjet da se struno osposobi za taj posao. Zapada u materijalne neprilike 1879.nakon to je otputen iz Realke. Izgleda da je Waldinger zapustio nastavni rad. Iste godine podnosi molbu za mjesto uitelja na Gradskoj risarskoj koli, ali je odbijen. U to vrijeme dovrava se Ringstrasse pa je postojala velika potreba za kvalitetnim slikarima. Nije poznato to je radio u Beu, ali ve 1881.djeluje u Srijemu. Godine 1884. u Zenici crta situacijske planove za eljeznicu, a 1886. ponovno mu je odbijena molba za posao u Osijeku. Gospodarska kriza i roenje treeg djeteta prisiljavaju ga na razne poslove pa se bavi prodajom gospodarskih i ivaih strojeva. Ponovno e posao dobiti tek 1896. kao uitelj crtanja u egrtskoj koli u Osijeku. Ni taj posao nije rijeio njegove probleme. moli bilo kakvu pomo od grada. Njegova borba za ivot zavrila je u tekom siromatvu 7. 12. 1904, a njegova smrt nije objavljena ni u novinama.

Usprkos takvoj tekoj ivotnoj situaciji stvorio najljepe prikaze uma i stabala u Hrvatskom slikarstvu tog doba. Likovnu ostavtinu ini 10 ak. akvarela i oko 200. crtea olovkom, ugljenom i kredom. Waldinger je posjedovao osobinu koja je Htzedorferu kronino nedostajala, a to je kreativnost i dublje razumijevanje stvari koja resi sve prave umjetnike . te crtee namjeravao je objaviti kao grafike listove zato je tako precizno crtano. Znatan utjecaj na njega ostavili su nizozemski majstori 17. st. te kineski i japanski crtei i grafike. Prva idealistika; obuhvaa rane radove olovkom do 1867. Pod Htzedorfovim utjecajem prikazuje obane i ruevine u maniri otrog opaanja poput Da Vincia ili Drera. Druga realistika; traje od 1867. do 1874., i ima naglasak na radu ugljenom i sfumatne panorame s figurama u maniri Ruysdalea ili Poussina. Trea naturalistika; traje od 1874., kad se okree linearnim umskim studijama, do njegove smrti. Olovku esto kombinira s akvarelom, a pastel s ugljenom. Nije pretjerano rei da je Waldinger ustvari bio karakterni portretist bilja koji e svoje crtee izvoditi sitno slikarskom preciznou. Njegovi crtei, nastali u slavonskom blatu, imaju kaligrafske odlike. Elementi motiva svedeni su na idealni oblik, a linije reducirane na najkrai tok.

104.HISTORIJSKO SLIKARSTVO 2.POL.19.ST U HRVATSKOJ?


U 19. stoljeu gotovo svaka europska nacija stvarala je svoju nacionalnu umjetnost na temelju kolovanja na Akademiji u Mnchenu. Prvi hrvatski slikari nakon boravka u glavnom bavarskom gradu osnivaju u matinim zemljama kole umjetnikog obrta i likovne akademije te prenose tamonja slikarska i ira kulturno-umjetnika iskustva i spoznaje. Poveznice hrvatskog slikarstva s Akademijom u Mnchenu vrste su i neprijeporne, a u naoj povijesti umjetnosti svojevrsno kultno mjesto pripada slikarima tzv. Mnchenskog kruga, Raiu, Beciu, Kraljeviu i Hermanu, koji su tamo prozvani hrvatskom kolom. Gotovo svi nai slikari na prijelazu iz 19. u 20. stoljee boravili su u Mnchenu i tamo stjecali svoja slikarska znanja. Jedan je od najsvjetlijih primjera Mato Celestin Medovi,iji je diplomski rad, slika Bakanal, 1893. nagraena na Akademijinoj godinjoj izlobi. Zadivljuju dramatinim kompozicijama historijskih tema na slikama dimenzija filmskoga platna. Fotografski preciznim prikazivanjem dogaaja, teatralnosti scene i dinaminosti kompozicije. Njima su pridruena djela hrvatskih predstavnika historijskoga slikarstva Celestina Medovia, Dolazak Hrvata,1903. i Otona Ivekovia, Poljubac mira hrvatskih velmoa kralju Kolomanu.

105.NAZNAKE IMPRESIONIZMA U HRVATSKOM SLIKARSTVU?


Duh impresionizma iz Pariza u Hrvatsku donio je Vlaho Bukovac koji je snano utjecao na mlade slikare (ukljuujui autore iz Zlatne dvorane). On osniva Drutvo hrvatskih umjetnika (1897.), tzv. zagrebaka arena kola, ime je zapoela hrvatska moderna umjetnost Mladi zagrebaki slikari ele preuzeti Bukovevu tehniku rascvjetanih boja i armantnog poteza kista. Celestin Medovi ima neto dublju i tamniju paletu, eso zapada u teatralnost, pejzai su mu svijeiji u boji. Vinko Draganja nedostaje mu izrazitija individualnost. Ivan Tiov eklektik, ne prekorauje granicu solidnog akademizma, esto zapada u pretjeranu dekorativnost. Robert Auer izraziti je predstavnik sladunjavog i uljepanog portreta i dopadljivih aktova. Oton Ivekovi slika paletom Bukoveva kruga, historijske scene, idealizirani realizam s oslonom na prirodu. Joso Buan seoski ivot, dominira

crveno u arenilu. M. C. Crni stavlja teite na kontraste svjetla i sjene, vie grafiki, najpopularnije su mu jadranske mane u ulju. itd. (Lado 1904., Meduli 1908.?)

106.ODJEL ZA BOGOTOVLJE I NASTAVU


Palaa koju je za plemiku obitelj Vojkffy-Paravi izgradio 1840. godine Aleksandar Brdari, od 1882. godine sjedite je Odjela za bogotovlje i nastavu Zemaljske vlade.

Kad je Iso Krnjavi 1891. godine imenovan odjelnim predstojnikom dao ju je preurediti prema nacrtima Hermanna Bollea, koji je sauvao Brdarievu osnovu i glavne elemente njegova klasicistikog stila. Misao vodilja Ise Krnjavog bila je da se reprezentativnim prosto, palae u Opatikoj 10, likovnim sredstvima izraze kultura antike, renesanse, humanizma i kranstva kao temelji prosvjetne politike u 19. stoljeu. U tim karakteristinim tipovima pokrivanja zidova izraene su temeljne teme u stilu i duhu historizma. Teme iz klasine prolosti izvedene su na nain pompejanskog zidnog slikarstva. Nacionalna povijest i kultura izvedena je u plastinoj obojenoj dekoraciji prostora u stilu visoke renesanse, a djela iz svjetske knjievnosti umetnuta su u oplatu tamne hrastovine. U izvedbi su sudjelovali nastavnici i uenici Obrtne kole, majstori umjetnikog obrta, a individualnim kreacijama slikari Ivan Tiov, Bela iko Sesija, Oton Ivekovi, Ferdo Kovaevi i ve afirmirani Celestin Medovi i Vlaho Bukovac, te kipari Robert Frange Mihanovi i Rudolf Valdec. Kao uvod u program smiljeno su na vanjskim krilima zgrade postavljena poprsja filozofa Platona i Aristotela, rad Rudolfa Valdeca, a sveani se ulaz u palau otvara ogradom od kovana eljeza u renesansnom stilu. Palaa koju je 1840. za plemiku obitelj Vojkffy-Paravi izgradio Aleksandar Brdari-od 1882. godine sjedite je Odjela za bogotovlje i nastavu zemaljske vlade-1891. preureuje ju Hermann Bolle (ograda i Zlatna dvorana)sauvao je Brdarievu osnovu i glavne elemente njegova klasicistikog stilastubite (galerija muza), Pompejanska soba, Zlatna dvorana, Renesansna soba.

107.ZAGREBAKA ARENA KOLA

Zagrebaka kola Plenerizam u Hrvatskoj u pravom smislu rijei zapoinje tek s Vlahom Bukovcem koji po povratku postaje sredinja osoba, donosi zapadni duh, ivu akademsku polikromiju i plenerizam. Toliko djeluje na mlae da su nazvani zagrebaka arena kola. Najstarija slikarska kola u Hrvatskoj je ona osjeka, dok se zagrebaka javlja tek krajem 19. i poetkom 20. Stoljea. Njeno formiranje odvija se u vrijeme Bukoveva boravka u Zagrebu (1893.1900.). Slikama koje tada radi Bukovac nastoji stvoriti temelje prve Zagrebake kole

- HRVATSKI NARODNI PREPOROD-na zastoru HNK-a predstavlja vrstu likovnog programa. Njegovo je tadanje slikarstvo obiljeeno svjeinom i spretnou postupku i bojama, te vedrom pigmentacijom.

108.ANTUN DOMINIK FERNKORN & JAVNA SKULPTURA


Autor poznatog spomenika banu Jelaiu, austrijski kipar i ljeva Anton Dominik Fernko .Osnovnu naobrazbu stjee u rodnom gradu, a 1835. odlazi u Mnchen u najpoznatiju njemaku ljevaonicu, koju uz umjetniki atelijer vodi Johan Stiegelmaer. Fernkorn je nekoliko godina radio u kraljevskim ljevaonicama, a njegova mu je nadarenost omoguila uspjeno bavljenje modeliranjem, te je postao pravi majstor bronane skulpture. Godine 1853. za ukras zdenca u palai Montenuovo u Beu, ugledajui se na kasnobaroknu konjaniku figuru Sveti Martin Georga Raphaela Donnera, izrauje kompoziciju Sveti Juraj u borbi sa zmajem. Drugi cinani odljev, nagraen na svjetskoj izlobi u Parizu 1855., kupio je nadbiskup Juraj Haulik i dao ga postaviti kao samostojei spomenik u perivoju Maksimir. Danas ga moemo vidjeti na Trgu marala Tita. Godine 1856. Fernkorn ureuje vlastitu ljevaonicu s vrsnim kiparima modelarima icizelerima te stjee veliki ugled. Najvaniji Fernkornovi spomenici nadvojvodi Karlu i princu Eugenu Savojskom nalaze se u Beu, est statua njemakih kraljeva u Katedrali u Speyeru, a vani su i spomenik Beethovenu te portreti Franje Josipa i feldmarala Radetzkog. Konjaniki spomenik bana Jelaia dopremljen je u Zagreb i sveano otkriven 19. listopada 1866. Poslije Drugoga svjetskog rata - 1947. - skinut je i otpremljen u Gliptoteku, a ponovno je postavljen 1990.

Fernkorn je za Zagreb izradio jo jedan spomenik. Godine 1865. zavrio je cinani kip Majke Boje bezgrenog zaea, predvien za Trg svetog Marka.

Kip je postavljen na stup ispred Katedrale, koji je Herman Bolle uklopio u zdenac sa etiri alegorijska kipa anela.

109.VLAHO BUKOVAC
Roen je u Hrvatskoj (Cavtatu),otac mu je podrijetlom talijan,a majka hrvatica. -rano pokazuje sklonost za crtanje,zbog loih materijalnih prilika nije se mogao kolovati -S 11. odlazi sa stricem u Ameriku. Stric uskoro umire, a Bukovac proivljava teke etiri godine vraa kui. -1871. Ukrcava se kao brodski kadet na jedrenjak Peti dubrovaki za Carigrad i Odesu. -1873. odlazi u Peruu gdje je radio kao crta slova u jednoj tvornici vagona, u slobodno vrijeme bavio se slikanjem. Naredne godine ide u San Francisco gdje radi kao konobar i slika portrete prema fotografijama. -1876. Vraa se u domovinu i nalazi mecenu u dubrovakom pjesniku Medu Puciu koji mu sugerira mu da svoje prezime Fagioni slavenizira u Bukovac. Preporuuje ga Strossmayeru, a Bukovac mu alje svoju sliku Turkinja u Haremu na kojoj se prvi puta potpisao kao Bukovatz. S dobivenom potporom i neto vlastite utede odlazi s Puciem u Pariz 1877. -Na preporuku J. ermaka upisao se u atelje A. Cabanela, predvodnika francuskog akademizma, na Ecole de Beaux Arts. Preuzima stil uitelja i zahvaljujui nadarenosti brzo napreduje. Ve 1878. izlae na Salonu sliku Crnogorkana obrani vjerojatno potaknut uspjehom ermakovih crnogorskih motiva. 1882. postie velik uspjeh slikom Velika Izapo romanu A. Bouviera i odlazi na srpski dvor kao slikar. Bukovac je u Parizu od 1876. do 1893. godine, i u tom je periodu stalno prisutan na Salonu i iznimno hvaljen od kritike. Znatan ugled stjee modelacijom i izraajnou portreta. Razvija se u plenerizmu STUDIJE IZ FONTAINBLE-AUA,1886; PEJZA S MONTMARTREA... 1883. u Crnoj Gori slika cijelu kneevsku obitelj, 1884 85. boravi u Zadru i Splitu gdje radi portrete, u Dalmaciji slika portrete tamnog kolorita i studije uz obalu mora *MLADI GUSLA OBITELJI KATALINI-koji najavljuju novi smjer u njegovom slikarstvu.1888. odlazi u Englesku takoer kao portretist. Ve u ovim ranim djelima predstavlja se kao iznmno dobar crta. Crte mu je strog, akademski, fiksira objekt s velikom tonou. Portretima esto nedostaje psiholoka karakterizacija, trai potpunu slinost prema elji naruitelja. Meu ranim portre tima ima izvanrednih umjetnikih ostvarenja; portret bankara Bollania,

portret Giustine Tommaseo, portret pire Tocigla, studija Mladi gusla jedno od njegovih najboljih djela, raeno sa mnogo slobode, iskrenosti i neposrednosti. U toj fazi osim portreta radi i figuralne kompozicije, enske aktove,genre scene. Slika akademski, paleta mu je tamna, modelacija naglaena, a svjetlo spretno rasporeeno. Bitan inilac za naputanje tamne palete njegov je boravak u Engleskoj 1886. i 1888. godine,kada slika u prirodi. LAURA LEDOUX. Za engleskog naruitelja naslikao je u pleneru i profanom aranmanu sliku *ISUS PRIJATELJ MALENIH-koja je izazvala senzaciju na Salonu. Oko 1886. u Parizu dolazi do sve vee afirmacije impresionista, veliki broj slikara preuzime neke njihove tekovine i prilagoava ih ukusu publike. Mijenja se Bukovev stil; potezi kista postaju sve meki, svjetliji tonovi oznaavaju prijelaz od tamne prema arenoj paleti. Ovoj fazi pripada Mlada patricijka 1891 na Salonu 1891., portreti izloeni u atriju Akademije u Zagrebu 1893. portret Ivke Vranyczani, G. Pongratza. *MLADA PATRICIJKA, 1890. Portretirana u prirodi, zadovoljava potrebu za radom u plain airu. Ova mu je slika osigurala uspjeh na Salonu. Slika pripada realistikoj koli jer je Bukoveva deformacije prvenstveno uvjetovana ukusom Salona. U pejzaima je sklon impresionizmu. I u Parizu nastavlja slikati u duhu plenerizma, svjetlom paletom i mekim potezima kista. Male plenere radi za sebe, a na Salonu se predstavlja akademizmima. Nakon to se 1886. vratio u Pariz, prodaje male sliice potpisane pseudonimom PAUL ANDREZU obeanja Krnjavog i Strossmayera vraa se u Hrvatsku, te dolazi u Zagreb 1893/4. Njegovim dolaskom Zagreb postaje iv likovni centar. Vraaju se i iko, Medovi, Ivkovi, Frange i dr. Iste godine organizirana je Hrvatska narodna umjetnika izloba. U to vrijeme slika Gunduliev san (*** U Veneciji slikom Gunduliev san doivljava uspjeh, to je ujedno priznanje i zagrebakoj arenoj koli), Hrvatski preporod, Dubravku i dr. 1896. hrvatski umjetnici sudjeluju na milenijskoj izlobi u Budimpeti. Bukovevim zalaganjem hrvatski umjetnici osnivaju zaseban paviljon koji je potom prenesen u Zagreb umjetniki paviljon. Paleta mu postaje jo svjetlija, potez mek i slobodan, a sjene oboje-ne i prozrane, slika redovito u pleneru, primjenjuje samo neke formalne tekovine impresionizma, ali bit nikada nije usvojio. I dalje tei za uljepavanjem, crte mu je kao i u prvoj fazi, a teme i motivi u duhu su akademizma. Virtuozno je ovladao metierom i radi izvanrednom brzinom. Pejzae slika uglavnom kao sporednu komponentu na figuralnim prikazima. Iz tog vremena su Ikar i Japanka raeni najblie impresionistikom nainu. Bukoveva svijetla paleta utjecala je na itav krug umjetnika tzv- arena zagrebaka kola. to se osobito oitovalo na izlobi Prvi hrvatski salon 1898. koju je priredilo novoosnovano Drutvo hrvatskih umjetnika. Radom u pleneru presudno djeluje na mladu generaciju zagrebakih slikara, zbog ega se njegovi odnosi sa Krnjavim zaotravaju. Nakon polemike u povodu izlobe Hrvatski salon 1898.godine, naputa Zagreb i povlai se u Cavtat (1898.-1902.) gdje eksperimentira s novim tehnikama i koloristikim izraajnim sredstvima. Uz svijetle portrete i pejzae intenzivnih boja, slika DANTE NA OBALi i RAJ-u duhu secesije. Samostalnom izlobom u Beu 1903. godine postie veliki uspjeh i nakon toga postaje profesor na Akademiji u Pragu. 1905. U to vrijeme slika na nain blizak pointilizmu, ponekad primjenjuju umjetnu rasvjetu, paleta mu postaje jo arenija, a esto upotrebljava naranastu boju i modre sjene. Praki period (1903.-22.) period je u kojem se Bukovac povlai iz javnog ivota i bavi se pedagokim radom tek povremeno izlae, a u ovoj fazi barata poentilistikom manirom - u rafiniranoj skali boja trai vibrirajuu atmosferu lika i ambijenta u novim svjetlosno-koloristikim odnosima (RUIASTI SAN,K LYTIA). Osim ovakvih aktova sa suptilnim nijansama ljudske puti, Bukovac

radi i portrete (I.VOJNOVI), te figure u interijeru (USJENI). Nakon odlaska nije prekinuo veze s domovinom, 1904. postaje dopisni lan Srpske akademije,1908. izabran je za predsjednika drutva Meduli u Splitu, 1919. poasni je lan Jugoslavenske akademije. Unio je nove slobode, probudio interes ire javnosti za slikarstvo i bio je jedan odnajplodnijih hrvatskih slikara uope. Djela;Turkinja u haremu 1877., Crnogorka na obrani 1878., Velika Iza 1882., Autoportret 1882., Veduta s Montmartra, Poluakt mladia, Kraljica Natalija, Mladi gusla1884/5., Andromeda 1886., Mlada patricijka 1890., Gunduliev san 1890. tj Gunduli zamilja Osmana, Hrvatski preporod 1895., Ikar na Hridi i Japanka 1898., Dubravka, Zora umire u naruju dana..

110.ZGRADA GALERIJE LIKOVNIH UMJETNOSTI U OSIJEKU


Obiteljskoj kui odvjetnika dr. D. Neumana, izgraenoj 1895. g. prema projektu arhitekta Josipa Vancaa. Graena u maniri neorenesanse,to je vidljivo po njenom tlocrtu i po karakt. izvana-prozori monofore,rustika

111.KUA NORMAN U OSIJEKU


Palaa Normann ime je zgrade koja se nalazi na osjekom glavnom trgu tj. Trgu Ante Starevia 2, u kojoj je trenutno sjedite Osjeko-Baranjskog upana. U lipnju 1890. godine grof Gustav Normann Ehrenfelski iz Valpova zamolio je gradsko poglavarstvo Osijeka za dodjelu graevne dozvole. To je uinjeno preko njegovog odvjetnika dr. Dragutina Neumanna. Gradsko poglavarstvo je od strane grofa bilo obavijeteno kako je njegova stara kua pod brojem 59 na glavnom trgu Gornjeg grada u Osijeku poruena, te se na mjestu iste eli sagraditi nova kua. Stara kua bila je jednokatnica graena u baroknom stilu. Normann Ehrenfelski je dva puta priloio molbe sa po est listova nacrta za novu kuu. Nacrte je izradio arhitekt Josip pl. Vanca. Ustanovili su kako e nova kua zadrati graevinski pravac ulice kao to je to imala i stara kua na tom mjestu. Jedino e kod glavnog ulaza elo kue na dva stupa u promjeru od 60 cm izai iz pravca. Taj istak nee smetati prometu puanstva poto je plonik na tom mjestu irok 3,9 metara. Povjerenstvo je bilo ovoga miljenja, a susjedi nisu imali nita protiv toga. Graevna dozvola izdana je na temelju ovoga zapisnika. I tako je zapoela gradnja palae. Proelje zgrade orijentirano je na trg te se odlikuje izrazitom simetrinou neorenesansnog stila, a ukraeno je ornamentima. Palaa je jednokatna, a tlocrt ima oblik izduenog pravokutnika sa unutarnjim dvoritem u sredini. Dvorina proelja, za razliku od ulinih, vrlo su skromnija bez manufakturalnih plastika kao na glavnom proelju. Na njihovim zidovima su samo krovni vijenci i uvueni profili to naglaavaju prozorske otvore i umanjuju monotoniju ravnih zidnih povrina. U sredinjoj osi proelja nalaze se dvorina kolna vrata s dvije ostakljene vratnice koja su polukrunom veom usmjerena prema unutarnjem dvoritu. Proelje dvorine zgrade, na glavnom krilu, naglaeno je rizalitom koji zavrava zabatom u visini krova. Prozori u prizemlju naglaeniji su od onih na katu koji kao ukras imaju est polukrunih medaljona. Dvorina su krila prizemna i oba su oblikovana jednako. Etae na glavnom proelju odvojene su triglifima i metopama, a zavrni vijenac sastoji se i od dekorativnih konzola. Sredinji dio naglaen je rizalitom obje etae i zakljuen istaknutim krovom koji stoji nad centralnim dijelom i ima oblik krnje piramide. U centralnoj osi zgrade nalazi se kolni ulaz sa redom prozora na obje strane. Dio na katu raspodjeljen je sa dva dvokrilna prozora, te takoer pilastrima i kapitelima na sredinjem dijelu. Potprozornici i doprozornici u obliku pilastara su naglaeni. Unutranjost zgrade bogato je ukraena zidnim secco slikarijama, ali i drvenarijama vrata i prozora, te ogradom stubita. U prizemlju ima 12 prostorija, dok je kat neto

manji sa 8 prostorija, a etae su povezane glavnim i sporednim stepenicama. Zgrada ima i podrum, a svojedobno je imala i konjunicu, ledaru, drvarnicu, skladite za hranu , preradnik, ali i park koji je svojim izgledom bio uklopljen u karakter palae. Zgrada je oblikovana u stilskom duhu svog vremena..

112.PALAA UPANIJE U OSIJEKU


Potporom graana, te akovako-bosanskog i srijemskog biskupa Pavla Suia, 1834. godine, prikupljena su sredstva za izgradnju upanijske palae u Osijeku. Iste godine raspisan je i natjeaj za idejno rjeenje zgrade. Pobijedio je projektni plan petanskog arhitekta kneza Esterhzyja Jzefa Hilda (1789.- 1867.). Gradnja je zapoela 1942., a dovrena 1846. godine. Hild se smatra jednim od najdarovitijih arhitekata Monarhije iz klasicistikog razdoblja. Zgrada upanije se usporeuje sa njegovim potvrenim projektom palae Tnzer-Haus u Peti, izgraenoj nekoliko godina ranije. Palaa je graena u bivoj Volovskoj ulici, koja je potom po njoj dobila ime upanijska. Graena je za sjedite tadanje Virovitike upanije (ije je sjedite postao Osijek). Smjetena je, dakle, na zapadnoj strani upanijske ulice kao jedna od najstarijih graevina. Zamiljena i izgraena kao simetrina i longitudinalna jednokatnica sa naglaenim sredinjim traktom (korpusom) i dva prostrana krila. Glavno proelje smjeteno je istono, dok su krila orijentirana sjever jug. Sastoji se i od tri istaknuta trakta (rizalita), meusobno povezana korpusom zgrade. Lijevo i desno krilo ima po jedanaest pravokutnih prozora, na katu i u prizemlju. Boni rizaliti (pomaknuti prema ulici i neto vii od korpusa zgrade) imaju po etiri pravokutna prozora u prizemlju i na katu. Svojom istaknutou stvaraju dojam dvije krajnje kule. Sredinji, najnaglaeniji trakt, vii je od cijele zgrade za jedan kat i znatno pomaknut prema ulici. Njega nosi est masivnih stubaca pravokutnog presjeka, koji formiraju prolazni trijem (po uzoru na antiku arhitekturu trgova). Iznad stupova, na svakome katu, nalazi se po pet pravokutnih prozora, meusobno odijeljenih glatkim polustupovima (imaju dojam punog, nosivog stupa, u antikom dorskom stilu). Na krajevima su, pak ugaoni pilastri. Izmeu polustupova i pilastara, proelje je ukraeno klasicistikom balustradom. Polustupovi i pilastri imaju korintske kapitele. U prizemlju se nalaze tri jednaka ulaza, odnosno troje dvostrukih vrata. Sa dvije bone strane tog srednjeg trakta nalazi se i po jedan prozor, na prvom i drugom katu Ti prozori gledaju na jug, odnosno na sjever. Prozori fasade ine dva kata, iako je iznutra zapravo rije o jednom katu, na kojemu je smjetena velika vijenika dvorana sa galerijom. Izmeu prozora tih dvaju katova nalazi se ploa sa reljefnim poprsjem biskupa Josipa Juraja Strossmayera. Spomenutu plou je biskupu u ast postavio Klub hrvatskoh knjievnika i umjetnika u Osijeku. Prozori bonih krila imaju natprozornjake koje nose po dvije konzole s arkadnim listiom, dok oni u prizemlju nemaju konzolu. Ulaskom u palau stupamo u simetrian hol sa etiri dominantna i masivna dorska stupa. Stupovi imaju etvrtaste baze pravilno rasporeene u kvadrat, a istovremeno oni dre svod i ostavljaju najirim sredinji prolaz. Stubita, ukraena ogradom od kovanoga eljeza, vode sjeverno i juno na kat. Ograda je sainjena od lukova unutar kojih se nalaze koplja (kao redoviti motivi klasicistikih ograda), a samu ogradu dre potpornjaci u obliku savinutog akantovog lista. Zgrada nastaje u razvijenom klasicizmu, sa svim stilskim obiljejima. Tlocrtno je rijeena kao simetrino nizanje prostorija, izuzev sredinjeg dijela. Krov je nizak, te poput glavnog proelja nalazi uzore u antikim hramovima. Danas Zgrada Osjeko-baranjske upanije graena je opekom, te pokrivena dvoslivnim krovom, izuzev centralnog trakta, koji ima

etveroslivni krov (iako iz perspektive prolaznika ne dolazi previe do izraaja).. Zanimljivo je da se u zgradi nalazila i gruntovnica, uredi upanijskih kolskih nadzornika, lijenika, ivinara, umara i nadumara, pa i sudbeni stol, jer je Zgrada sudbenog stola, u Kapucinskoj ulici, izgraena tek 1898.

113.KAZALITE U OSIJEKU? Hrvatsko narodno kazalite u Osijeku kakvo danas poznajemo izgraeno je 1866. godine, a gradi ga Dioniko drutvo za gradnju kazalita i kasina. Dakle, radi se o zgradi, ne samo kazalita, ve i kavane Casino. Nacrt zgrade izradio je Karlo Klausner prema zamisli poznatog osjekog slikara Adolfa Waldingera, koji je u projekt svratita Casino ukljuio i veliku gostionicu, kavanu te vrt. Na prvom katu djelovalo je drutvo Casino, a tu su bile i itaonica te dvorana za ples. Zgrada u kojoj je smjeteno kazalite projektirana je u historicistikome stilu, a uz to ju krase i elementi venecijsko-maurskog stila. Gledalite je u baroknome stilu. Ima oblik potkove, a izgraeno je u tri razine, po uzoru na talijanske i austrijske kazaline dvorane. Prvi nivo kao i drugi obgrljen je loama, dok je na treem nivou galerija. Anton Aron oslikava unutranjost. Takoer kazalite sadrava i dvije ceremonijalne zavjese, koje se pripisuju slikaru Slavku Kopau i Bele iko Sesiji. Tlocrt zgrade je pravokutni, gotovo kvadratni. Proelje je simetrino te sadrano u dva nivoa. Navodno je zgrada naslonjena na zgrade pored sebe. Centrirana je ulazom iznad kojega se nalazi balkon. Dok su lijevo i desno krilo zgrade od sredinjeg dijela proelja identini. Proelje je longitudinalno, te bazirano na horizontalnosti, dok stupovlje koje krase samo proelje daju naglasak i na vertikali. Ono zavrava na krovu same zgrade kao samostalni plastini ukras. Takvu vrstu ukrasa nalazimo i na vrhu sredinjeg dijela proelja iznad samog vrha zabatnog dijela. Takve su dekoracije poznate jo od vremena gradnje grkih hramova, gdje se koriste, isto tako na vrhu, ali i na krajevima zabata, a susreemo ih i da se upotrebljavaju i kroz stilove, posebice gotici. Stupovlje nema funkciju nosivosti arhitektonskog tereta, ve dekoracije. Oni odjeljuju proelje na sedam cjelina u kojima su ''uokvireni'' prozori tj vrata. kojih je sveukupno dvadeset i est. Dok je u donjem nivou sve pojednostavljeno osim samoga ulaza, koji je poput portala iznad kojega je vitraj. U gornjem nivou nalazimo diptihe(uokvirena dva prozora u jedan). Ispod prozora se nalazi reljef-pleter, koji je,rekla bih, u sklopu vijenca koji odjeljuje nivoe. Gornji niz prozora su u obliku luka dok, dok su u donjem nizu oni vie ''pravokutniji'' to me asociralo na Albertijevu Palau Rucellai koja pripada renesansnom stilu. Sredinji dio prvog nivoa proelja krase vitraji iznad tri ''ulaza'' od kojih jedan,sredinji, ima funkciju prolaza izmeu dva krila te vodi u dvorini, tj. stranji dio. Iznad njega je barokni arhitektonski ukras, a sa njegove lijeve i desne strane su konzole koje nose balkon koji se nalazi u sklopu drugog nivoa, takoer u sredinjem dijelu. Konzole bih takoer pripojila baroknom stilu, gdje uz praktinu ima i ukrasnu funkciju . Prozori na gornjem nivou su ''dekorativniji'' od onih u donjem. Uglavnom su ''uokvireni'' raznim

reljefima poput pletera ili slinih ornamenata. Openito bih ornamentalni dio ove graevine, koji se provlai na mnogo dijelova ove fasade, povezala sa maurskim stilom u kojemu je to prepoznatljivo. U gornjem nivou ispod samoga krovita graevine su visee konzole koje se na dva mjesta prekidaju stupom, te je umjesto njih ubaen reljefni horizontalni red, te se opet poetkom novog stupa pojavljuju. Fasadni dio, koji je nositelj svih tih elemenata, nije u potpunosti proien ve je u donjem nivou gdje ima manje dekorativnih elemenata ulijebljen horizontalno na pravilne jedinice, a iznad, na gornjem nivou je taj prostor ist, te vjerujem da je na taj nain postignuta ravnotea u dekoraciji samog fasadnog proelja zgrade.