Vous êtes sur la page 1sur 18

Beine telekomunikacije

Antene
Predajna antena Bilo kakva struktura dizajnirana da efikasno zrai elektromagnetsku energiju Vremenski promenljive struje zrae elektromagnetske talase Prijemna antena Bilo kakva struktura dizajnirana da prima elektromagnetsku energiju Elektromagnetsko polje e indukovati struju u icama. Koliina indukovane struje odreena je veliinom, oblikom i strukturom prijemne antene.

Izraena snaga antene


Posmatramo antenu pozicioniranu u centru lokalnog sferinog koordinantnog sistema. Daleko od antene, izraena elektromagnetska polja data su sa:

E = Zn H

1 H = n E Z

Povrinska gustina snage (Poynting-ov vektor) na rastojanju r od antene je tada:

P = E H * = P(r , , )n

Ukupnu snagu koju antena zrai nalazimo integracijom: 2 2 Prad = P (r , , )dS = P (r , , )r sin S 0 0

dd

Dijagram zraenja antene


Prikazuje normalizovan intenzitet izraenog talasa

P (r , , ) P ( , ) = Pref
Moe se definisati i preko polja, odnosno karakteristine funkcije zraenja, a i preko snage (intenziteta) Izotropni radijator zamiljena antena koja podjednako zrai u svim pravcima

Piso ( , ) = 1

Dijagram zraenja antene 2


Usmerena antena ne zrai podjednako u svim pravcima Uobiajeno je da se neuniformnost zraenja predstavlja dijagramom zraenja u nekoj specifinoj ravni (ne u itavom prostoru) ime se generie dvodimenzionalni grafik.

E (r , , ) Fn ( , ) = Emax

Fn ( , )[dB] = 20 log10 [ Fn ( , )]

Dijagram zraenja definisan u odnosu na polje jednak je dijagramu zraenja definisanom u odnosu na snagu ukoliko se koriste decibeli

Pn ( , )[dB] = 10 log10 [ Pn ( , )]

Dijagram zraenja antene 3


Dijagram zraenja moe se predstaviti u polarnom ili Dekartovom (pravougaonom) koordinantnom sistemu Postoje pravci u kojima antena ne zrai. Ti pravci nazivaju se nule zraenja antene (engleski: zero, null) Izmeu nula nalaze se snopovi zraenja (engleski: lobe) glavni snop (engleski: main lobe; main beam) boni snopovi; boni listovi (engleski: side lobes) zadnji snop (engleski: back lobe) irina glavnog snopa (engleski: beamwidth) pravougaoni polarni

Direktivnost
Direktivnost je odnos maksimalnog i srednjeg intenziteta zraenja, odnosno odnos gustine i srednje gustine izraene snage.

I ( , ) D ( , ) = I srednje
Obino se navodi bez zavisnosti od ugla, i tada se misli na maksimalnu direktivnost. Dijagram zraenja u potpunosti odreuje direktivnost. Moe se izraavati kao neimenovani broj ili u decibelima.

Polarizacija antene
Polarizacija antene odreuje polarizaciju elektromagnetskog talasa koji antena zrai. Kod ianih antena polarizacija se moe esto veoma lako odrediti na osnovu geometrije antene. U generalnom sluaju, najbolje je proitati specifikacije antene ili pitati nekoga sa duim iskustvom. U radio linku, polarizacije predajne i prijemne antene moraju da se podudaraju. Takoe mora se ispotovati RATEL.

Raspodela struja ili kako to antena zrai


Struje odreuju nain na koji antena zrai. Tano razumevanje mehanizma zraenja zahteva mnogo matematike. Primeri: kratki dipol, polutalasni dipol, avion.

Impedansa antene
Odnos napona i struje na prikljucima antene. Kako merimo impedansu antene? ne voltmetrom (dobijamo kratak spoj ili otvoreno kolo) analizatorom mrea (network analyzer) Sastoji se od otpornosti zraenja, omske otpornosti i admitanse Menja se sa uestanou!
RR

RA

XA

XA
Rohm

Efikasnost antene
Efikasnost antene se definie kao odnos izraene snage i snage koja je predata anteni Ukupna predata snaga sastoji se od:
snage zraenja snage gubitaka

Efikasnost se dakle moe izraunati kao:

Prad Prad Rrad I Rrad e= = = = 2 2 Ptot Prad + Pohm Rrad I + Rohm I Rrad + Rohm

Pojaanje
Pojaanje antene je odnos intenziteta zraenja i ulazne snage podeljene punim prostornim uglom (4)

I ( , ) G ( , ) = 4 Pin

Moe se izraziti preko direktivnosti kao:

G ( , ) = eD( , )
Gubici usled neslaganja polarizacije i impedanse nisu ukljueni u pojaanje.

Temperatura uma antene


Prikazuje koliku snagu uma antena prima, a ne koliku snagu uma antena generie Temperatura uma antene nije jednaka fizikoj temperaturi antene!

1 TA = T ( , ) P( , )d 4

Efektivna povrina antene


Efektivna povrina antene je zamiljena povrina iz koje bi ekvivalentna antena crpila svu snagu. Osim u nekim sluajevima, efektivna povrina antene ne mora biti priblina njenoj fizikoj povrini iane antene imaju malu povrinu (fiziki)

Ae = G

2
4

G = Ae

Primer kratka dipol antena


Posmatrajmo kratki dipol duine L << , napajan na sredini Raspodela struja je priblino trougaonog oblika Normalizovani dijagram zraenja dat je sa:

Fn ( , ) = sin
Direktivnost iznosi:

D = 1.5
Otpornosti su:

Rr = 20 2 ( L / ) 2 [] Rohm = ( Rs / 2a)( L / 3)[]

Osnovni tipovi antena


Dipol Kratki: D = 1.7 dBi Polutalasni: D = 2.15 dBi Monopol etvrttalasni: D = 5.15 dBi Levak Piramidalni: D = 15L/ Parabolini reflektor Optimalni: D = 0.8Ae4/2 (podrazumevajui -11dB taper)

Daleko polje
Neka je data antena dimenzije D, koja radi na uestanosti f = c/ Za antenu kaemo da je u dalekom polju ako su zadovoljeni sledei uslovi:

r>

2D 2

r >> D

r >>

U regionu bliem anteni (u odnosu na distance iz gornjih formula), koji se naziva blisko polje antene, dijagram zraenja zavisi i od rastojanja!

Friis-ova jednaina prostiranja u slobodnom prostoru


Intenzitet na rastojanju R od predajne antene pojaanja Gt iznosi:

Pt I= Gt 2 4 R
Ukupna primljena snaga se moe izraziti preko Ae prijemne antene:

Pt = Ae I

Ae = Gr
2

Zamenom dobijamo Friis-ovu formulu:

Pr Gt Gr = Pt 4 R

Vous aimerez peut-être aussi