Tajna bisernog otoka Liberty Basic - Aplikacije upanijska natjecanja iz tehnike kulture Ekoloki projekt budunosti Voda 50.

kolsko natjecanje mladih tehniara PRILOG Mikroskop Brodomodel aplja

POZIV NA SURADNJU

Uenicima, uiteljima i zaljubljenicima u tehniku

U OVOM BROJU
Tajna bisernog otoka . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Aplikacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 PC osvaja automobile . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Mikroskop . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 upanijska natjecanja iz tehnike kulture 11. travnja 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Potreban pribor, alat i materijal. . . . . . . . . . 15

Ekoloki projekt budunosti Ovom prilikom elimo uputiti poziv svim zaintena uu rijeke Chang Jiang. . . . . . . . . . . . . 17 resiranima da svojim prilozima, lancima, fotograVoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 fijama, nacrtima, modelima i maketama dopunjuju sadraj asopisa ABC-tehnike. Samo na taj nain Brodomodel "aplja". . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 moemo asopis uiniti jo zanimljivijim i boljim. Robopauk. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Sve lanke i ilustracije emo honorirati: Obraeni lanci 100 - 150 kuna po kartici (tekTiskarstvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 stovi preneseni iz druih medija i prilagoeni objavRobotiki muzeji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 ljivanju u asopisu. Naziv izvora obavezan!) Autorski lanci 200 - 500 kuna po kartici (oviNagradna krialjka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 sno o razradi teme, shemama, fotografijama i 50. kolsko natjecanje strunosti) mladih tehniara. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 Reportae, interviewi - 200 - 300 kuna po kartici Svoje priloge (lanke i ilustracije ili fotografije Prilozi moete slati na e-mail redakcije: abc-tehnike@ hztk.hr ili potom. Tekstovi neka budu u Wordu Mikroskop (DOC) ili Rich text format (RTF), ako radite Brodomodel "aplja" u nekom drugom programu za obradu teksta. Fotografije aljite u zasebnim datotekama, najbolje u JPG-u. Nacrte i druge crtee pretvorite u PDF. Velike mailove preko 4 Mb moete slati preko Iskonovog "Jumbo maila", tako ete jedino i moi poslati veliUrednitvo i administracija: Dalmatinska 12, Nakladnik: Hrvatska zajednica tehnike P .p. 149, 10002 Za greb, Hrvatska/Croatia; kulture, Dalmatinska 12, P . p. 149, 10002 ke datoteke. Vei broj fajlova telefon i faks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641; Zagreb, Hrvat ska/Croatia komprimirajte u datoteku (ZIP) Izdavaki savjet: akademik Marin HRA www.hztk.hr; e-pota: abc-tehnike@hztk.hr STE, (predsjednik), Dubravko MALVI dr. sc ABC tehnike na adresi www.hztk.hr ili (RAR). Ako je Va lanak priStanislav A JA VEC, dr. sc. Zvonimir JA KOBO Izlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini hvaen od strane urednitva, bit VI, prof. dr. sc. Zdenko KOVAI, Marelo (10 brojeva godinje) MARI, Mihovil Bogoslav MATKOVI, eljko ete o tome obavijeteni e-maiRukopisi, crtei i fotografije se ne vraaju ME D VEEK, Boica KULJ ska zajednica tehnike lom. Urednitvo: arko BONJAK, dr.sc.Zvonimir iro-raun: Hrvat JAKO BOVI, Sanja KOVAEVI, Zoran kulture 2360000-1101559470 Obavezno u e-mailu navedite KUAN, Ivan LUI, eljko MEDVEEK, Devizni raun: Hrvatska zajednica tehnike Miljen ko OURA, Igor RATKOVI sve svoje podatke i broj telekulture, Zagreb, Dalmatinska 12, Zagre Glavni urednik: Zoran KUAN, ing. baka banka d.d. 2500-3222764 swiftcode: fona ili mobitela, kako bi Vas Priprema za tisak: Zoran KUAN, ing. ZABAHR2X Lektura: Marina ZLATARI, prof. mogli kontaktirati u vezi isplate Tisak i otprema: DENONA d.o.o. - 10000 Administrator: Sandra HAVLIEK Zagreb, Ivanigradska 22 honorara. Broj 8 (514), travanj 2008. asopis se tiska uz novanu potporu Mini Srdaan pozdrav i uspjenu kolska godina 2007./2008. starstva znanosti, obrazovanja i porta Naslovna stranica: Kineski EKO projekt Republike Hrvatske suradnju eli Vam ABC-tehnike.

Ministarstvo obrazovanja odobrilo je uporabu ABC tehnike u osnovnim i srednjim kolama

Povijest podmornitva

Tajna bisernog otoka

Dan za danom, ve 137 godina, na pacifikoj obali, za plimnih valova, izranja zagonetna brodska olupina. Istraivai sada znaju da je to iezli Sub Marine Explorer, jedna od prvih podmornica na svijetu. Savreno ju je konstruirao jedan Nijemac, kojeg je njegov izradak i odveo u smrt. Jim Delgado najprije je ugledao most podmornice. Centimetar po centimetar izvirivao je iz tamnozelenih valova Tihog oceana crno okorjeli kovinski dio, prekriven koljkama, hrom i morskom travom. Sablasnom se sporou pojavljivao iz mora polaganim izmicanjem vode. Jim Delgado je sjedio na korijenu prastare tropske palme na pjeanom alu i oaran ukoeno gledao u vodu. Pred njim su kroz pijesak rovali rakovi strvinari (Pagurus bernhardus), a u kronjama drvea krijetali su smei nesiti (Pelecanus). Bio je sam, jedini ovjek na tom osamljenom otoku San Telmo, otprilike na osmom stupnju geografske irine, jugoistono od Panama-Cityja. Oseka je dolazila polako, tromo i onda se pokazalo neto o emu mu je priao jedan ribar - hrom izjedena olupina neobine ronilake naprave. Navodno je to, tako je mislio taj ribar, japanska uhodnika podmornica, koja je u 2. svjetskom ratu trebala napasti Panamski kanal i pri tome se nasukala u podmuklim vodama Bisernog otoja. to se voda vie povlaila, to je Delgado, direktor poznatog muzeja Vancouver Maritime Museums, sve vie shvaao kako pria ribara ne odgovara istini. Predmet, koji je pred njim izronio iz prolosti, svakako je stariji. Mnogo stariji. Ustrojstvo je podsjealo istraivaa na eljeznu cigaru i u njegovoj su se glavi nehotice pojavile slike Nautilusa, podmornice

Sudionici znanstvenog putovanja na olupini ispred San Telma: vrata u zaboravljeno vrijeme.
PANAMA Panama KOSTARIKA KOLUMBIJA

koju je Jules Verne opisao u svojem romanu 20 000 milja pod morem. Delgado je kao djeak tu knjigu jednostavno gutao. Je li tako neto mogue? Delgado je sav bio naelektriziran. Kao podvodni arheolog prije vie je godina iz pijeska ieprkao olupinu broda iz vremena zlatne groznice General Harrison, u zaljevu San Francisca. Bio je takoer prisutan pri dizanju H. L. Hunlleya na lukom ulazu Charlestona, South Carolina, prve podmornice, koju je potopio neprijateljski brod u amerikom graanskom ratu 1864. I ba sada, odmarajui se na potpuno pustoj plai tropskog otoka dobio je na poklon najzapaenije otkrie u svojoj arheolokoj karijeri. Delgado je otplivao do zagonetne olupine, bez opreme i samo u irokim boksericama. Psovao je, jer je na otrom bridu eljeza ozlijedio nogu, a i zbog toga jer sa sobom nije imao mjernu vrpcu

je trebao prevesti natrag na njegov brod za kruna putovanja, napravio je jo nekoliko fotografija svojom turistikom kamerom i zahvaljivao sudbini to s ostalim putnicima nije otiao Arheolog podmorja, Delgado; smrtonosna teh- na taj dosadni nika izlet s programom kojom bi utvrdio tone izmjere te promatranja ptica. Nekoliko sati tvorevine. Veliina, oblik i znaajke provedenih na ovom samotnom komora nisu odgovarale nijednom otoku debelo se isplatilo. plovilu koje je on ve poznavao. Bilo je to prije pet godina i A on je, zapravo, znao za sve to sada je jasno da se znanstveniku je ikada plivalo. No, tehnika ovog za podmorje, Delgradu, posreplovila djelovala je puno suvreme- io neoekivani povijesni dogaaj. nije, nego Hunley. I oblik trupa Otkrio je Sub Marine Explorer, doimao se vie kao oni iz prastarih za koji se vjerovalo da je nepoknjiga znanstvene fantastike. Kako vratno nestao. Bila je to jedna od to da on jo nikada nije nita uo prvih djelatnih podmornica na svio tom plovilu? jetu, koju je konstruirao genijalni Kada je Del gado uo zvuk dola- Nijemac i koja je najzad svojeg zeeg gumenog amca, koji ga izumitelja odvela u munu smrt.

Dobro ouvana olupina ispred obale San Telma prua jedinstveni pogled u maglu prolosti jer, iako poetak podvodne plovidbe s posadom prema povijesnim mjerilima nema dugu prolost, vrijeme krilaca na tom podruju pria puna je otvorenih pitanja. Stari planovi gradnje esto se razlikuju od stvarnih konstrukcija, a mnoge podmornice dre se izgubljenima ili unitenima. I esto je nejasno kako su ta plovila, i jesu li uope, funkcionirala. Otkrie iz San Telma moglo bi dati odgovor na mnoga takva pitanja vezana uz prve podmornice. Kolege Delgada misle da je olupina iz Tihog oceana jedinstven primjerak iz pregrt ouvanih podmornikih prototipova, a u kojima su se neobino odvani ljudi u 19. stoljeu usudili krenuti u nepoznati svijet ispod morske povrine, neto kao piloti svemirskih vozila spaceshuttle onog doba. Samo je pet ronilakih naprava iz godi-

Amerika podmornica H. L. Hunley u suhom doku Charleston (crte, oko 1863.): Prekomjerno odvani ronioci kao piloti Spaceshuttlea svojeg vremena

Gornja polovica trupa pojaana dijagonalnim poduporama prua utoite spremniku stlaenog zraka Most s ulaznim grotlom, prozorima i ronilakom komorom

Napredna okamina
Rekonstrukcija Sub Marine Explorera iz 1865.

Pogon snagom miia

Donja polovica trupa balastne komore na bokovima, izmeu njih se provlai radna komora za posadu

duljina trupa: 11 m

na prije 1870. odoljelo valovima vremena: 1850. sagraen je "Brand taucher" njemakog izumitelja Wilhelma Bauera, danas u muzeju u Dresdenu; bezimena podmornica Kon federacije iz amerikog graanskog rata 1862., izloena u New Orleansu; 1863. konstruirana je "H. L. Hunley", koja se trenutano obnavlja u Charlestonu; "Intelligent Whale", jo jedna amerika podmornica iz 1866., sada u muzeju u New Jerseyu, i sada "Sub Marine Explorer" iz San Telma na Tihom oceanu, izgraena 1865. Opremljenost domiljatim sustavom balastnih komora i spremnikom stlaenog zraka omoguavalo joj je izjednaavanje tlaka i ak izlazak ronioca iz plovila kroz dva grotla ispod trupa. Bio je to vrhunac pomorskog inenjerskog umijea pa makar i tragini. Kad je podmornica prije otprilike 130 godina izvodila ispitivanja ispod povrine mora, u najveoj mjeri podmukla ronilaka bolest jo nije bila poznata. Ta bolest kod prebrzog izranjavanja iz dubokih voda

moe izazvati bolnu smrt. Kod toga je na sudbonosan nain tehniki napredak prestigao medicinski i, u sluaju "Explorera", zdravlja i ivota kotao njegovu posadu i njegovog izumitelja. Ali, o toj tragediji, koja se davno prije odvijala u tom eljeznom mrtvakom kovegu kod Bisernog otoja ispred obale Paname, Delgado tu veer, dok je lagano uzbuen u blagovaonici broda svojoj eni Ann opisivao pojedinosti neobine olupine, jo nita nije znao. Znanstvenik je kod kue, u Vancouveru, dao razviti svoje fotografije iz San Telma i poslao ih je, dopunjene opisom i pitanjima zna li netko neto o toj podmornici, svojim kolegama diljem svijeta. Jedan je znao. Richard Wills, strunjak za podmornice iz amerikog graanskog rata, bio je pravi pogodak. Podatci Delgada savreno su se slagali s opisom koji je Wills otkrio u jednom znanstvenom radu iz 1902. Publikacija je ak sadravala toni crte tog nepoznatog ronilakog stroja. U mnogim su se pojedinostima znaajke podudarale toliko sluajnosti zaista ne moe biti! To plovilo mora biti "Sub Marine Explorer".

O njezinom konstruktoru nije se znalo mnogo. Zvao se Julius H. Kroehl i bio je izumitelj koji se iz Njemake doselio u Sjedinjene Drave. Prije nego je po narudbi gradske uprave neuspjeno pokuavao razoriti jedan podvodni greben, koji je ometao plovidbu u East Riveru, u Harlemu je 1856. sagradio eljezni vatrogasni toranj. Ali, pitanje je kako je taj tajanstveni Nijemac doao na to da konstruira takvu naprednu podmornicu? Delgado je odluio ii do kraja. Istraivanja u povijesnim pismohranama pokazala su da je "Sub Marine Explorer" naposljetku pripadao tvrtki Pacific Pearl Company, koja je u 60-im godinama 19. stoljea namjeravala tragati za kamenicama ispred panamske obale. Jo se u vrijeme konkvistadora tamo, u dubinama "Archipilago de las Perlas", mogao prikupiti bogati plijen. Jednom su crni robovi na tom mjestu iz valova izvukli legendarni biser "Peregrina", zagasito svjetlucavu dragocjenost s bajoslovnih 50 karata. Sa koljkama se moglo dobro zaraditi i u novom vijeku, pri emu nisu samo biseri jamili sigurnu dobit, nego prije svega sedef (unu-

zato da se zadri aerodinamiki oblik podmornice iji je porivni vijak bio pokretan snagom miia lanova posade. U naslagama finog pijeska, koji je prekrivao dno radne komore s oba grotla za prikupljanje kamenica, Delgado je pronaao dubinomjer ispunjen ivom i drvenu drku rune crpke koja je oito sluila za poboljanje kakvoe zraka za disanje u stijenjenoj tlanoj komori: Njome se, pretpostavlja se, rasprivala Istraiva Delgado (l.) u potopljenoj tlanoj komori Exprorera: golema fina vodena magla koja je na mogunost sebe trebala vezati ugljikov tarnja, sjajna prevlaka koljke). Za i procesa korozije. Oni su, prije monoksid iz zraka za udisanje modu tog vremena taj je materijal svega, trebali razjasniti najvanije u komori. Najzad, tu je do estebila najpoeljnija luksuzna roba. pitanje, a to je koliko bi jo dugo ro ljudi lopatama, kod treperavog Meu ortacima poduzea mogla ta jedinstvena olupina izdr- svjetla svijea, ubacivalo kamenice smjetenog u blizini njujorkog ati izranjavanje i uronjavanje u u radnu komoru mukotrpan Wall Streeta bio je, prema starim slanoj vodi, od kojeg je materija- posao na dnu mora. poslovnim izvjetajima, i izvjesni la uope podmornica graena te Sve ove znaajke tono su odgoW. H. Tiffany, oito izdanak istoi- kako je funkcionirala. varale sadraju jednog novinskog mene dinastije nakita i svjetiljki. Starinskoj tehnici 19. stoljea napisa koji su prije toga Delgadovi Stvar je postala sve napetija i istraivai su se nametnuli suvre- istraivai iskopali iz dubina poslije dva daljnja odlaska na San menim navigacijskim prijamnikom pismohrane Naime, u ljeto 1869., Telmo, 2002. i 2004., Delgado je GPS, multiparametarskim sonda- novine "Mercantile Chronicle" su u imao toliko materijala da si je uzeo ma i laserski upravljanim mjerai- Panami, ukraenim jezikom svojeg malo vremena za pripremu jednog ma udaljenosti. "Bilo je to", odu- vremena, opisale nain rada te znanstvenog putovanja koje bi tre- evljava se Delgado, "kao da ste prevratnike podmornice: "Prije balo rasvijetliti posljednje tajne provalili kroz vrata jednog zabo- uronjavanja pomou parne crpke "Explorera". ravljenog vremena." na pomonom plovilu, snage 30 Meunarodna istraivaka druOn i njegovi suradnici nepre- KS (22 kW), puni se u spremnik ina, praena kuom Spiegel i kidno su iznova bili zadivljeni stlaenog zraka toliko zraka, dok Spiegel-TV, krenula je 18. veljae ustrojstvom podmornice i tehni- se ne postigne gustoa od 60 2006. na put u vode Bisernog kim pojedinostima. lb", to priblino odgovara tlaku otoja. "Voditelj ekspedicije Gornja polovica dvodijelne od etiri bara. Poslije zatvaranja Delgado je, kao to sam kae, ljuske trupa, na primjer, koja je spremnika posada ulazi u stroj okupio najbolje ljude poput neko u sebi skrivala spremnik kroz most na gornjoj strani i im Australca Michaela McCarthyja stlaenog zraka, bila je izraena se balastne komore poinju puniti (58), podvodnog arheologa svjet- od eljeznog lijeva otpornog na vodom, plovilo bez zadravanja skog glasa, kolegu jednakih godina tlak, dok je donja polovica bila od tone ravno prema morskom dnu. Larryja Murphyja, strunjaka za ploa kovanog eljeza, meusob- Nakon toga se stlaeni zrak dovoispitivanje korozije, te metalurga no spojenih zakovicama. Pri tome di u radnu komoru, po obujmu i Don Johnsona (79), potvrenog su glave zakovica bile okrenute na snazi dovoljnoj da moe odoljeti strunjaka za ispitivanje materijala unutarnju stranu trupa; vjerojatno odnosnom tlaku vode, kako bi

ljudi mogli otvoriti grotla na dnu stroja i zapoeti s prikupljanjem kamenica. Autor iz onog vremena nastavlja: "Kad su pokupljene sve kamenice u dosegu sakupljaa, stlaeni zrak se odvodi u balastne komore i iz njih istiskuje vodu, a stroj se sigurno podie prema povrini mora." Kroehl, konstruktor plovila, tada jo nije mogao znati koliko je vano polagano, nadzirano izjednaenje tlaka pri izranjavanju. Podvodni istraiva Delgado, koji je i sam iskusni ronilac, i danas, kad ulazi u usku komoru, koja je pri podnevnom zrcaljenom tropskom suncu obasjana blijedim zelenim svjetlom, izmeu svih tih hrom skorenih pipaca, poluga kormila i drki, ne moe ne misliti na to kako su se "morali osjeati ljudi u tom eljeznom mrtvakom kovegu". Kao da, u uima bolnim od tlaka, uje pitanje stlaenog zraka. Kako je morao kiselo zaudarati zrak dolje, na morskom dnu, kad je ostao skoro potpuno bez kisika, a svijee su se polagano gasile. U takvim je trenutcima Delgado bio filozofski raspoloen. Govorio je o velikoj rijeci povijesti koja zamee svaki trag pojedinca. Ve pet godina istrauje samo "Explorer" i jo uvijek ne poznaje lice njegovog izumitelja. Iako je Kroehl i sam vjerojatno bio strastveni fotograf, do danas se nije pronaao nijedan njegov portret. ak je i ivotopis zaboravljenog inenjera sastavljen iz oskudnih sjeanja njegovih potomaka i dokumenata iz vremena njegove vojne slube u postrojbama Unije Sjevernih Drava, jo uvijek nepotpun. Kao sigurno ipak vrijedi da je Kroehl roen 1820.u

istonopruskom Memelu, dananjem Klaipedu u Litvi, i da je kao dijete sa svojom obitelji preselio u Berlin. U starim adresarima jo se i danas moe vidjeti trag njegovog oca, trgovca Jacoba Krhla, koji je izmeu 1829. i 1833. stanovao na Hausvogteiplatzu br. 11. Mladi se Julius, poslije vojnike slube u topnitvu, 1838. ukrcao na jedan od iseljenikih brodova koji su u to vrijeme brojne Europljane prevozili u Novi svijet. Dokumentirano je kako je Kroehl 1840. postao dravljanin Sjedinjenih Drava te da se 1855. po prvi put pojavio kao inenjer u poslovnom popisu New York Cityja, gradskoj etvrti Lower Manhattan, predjelu ispunjenom dokovima, ljevaonicama eljeza i njemakim useljenicima. U meuvremenu je Kroehl prijavio patent za "poboljanje strojeva za savijanje eljeza" i bio je opinjen ronilakim zvonima koja su se poela primjenjivati pri gradnji mostova. U studenom 1858. Kroehl je u Washingtonu oenio 26-godinju Sophie Leuber, a od 1863. godinu i pol je sudjelovao u graanskom ratu. U mornarici Sjevernih Drava sluio je kao strunjak za razaranje podvodnih zapreka, a nakon toga kao izvidnik u movarama Louisiane. Vjerojatno se tu Kroehl zarazio boleu koja ga je vie mjeseci prikovala u bolesniki krevet. Izumitelj je neprekidno, izmeu napadaja groznice, razmiljao o zamisli podvodnog stroja. Pri tome je mislio na jednu vrstu ronilakog zvona, ali takvog koje se moe pokretati slobodno i vlastitom snagom, te tako moi prikriveno postavljati mine na protivnike ratne brodove.

Kad je Kroehl dovrio svoje planove i ponovno bio u punoj snazi, admiralitet nije pokazivao preveliko oduevljenje za tu zamisao. Rat je bio zavren, projekt prilino skup. Vojska jednostavno nije vidjela kakve bi to bile mogunosti ronilakog borbenog stroja takve izvedbe. Pokusi s nekim drugim napravama nisu bili tako poticajni, a tehniki je ispred svih bila podmornica Kroehla. Izumitelj se nije predavao. Godine 1864. bio je glavni inenjer i suvlasnik tvrtke Pacific Pearl Company koja je dvije godine kasnije i izazvala panju javnosti. U proljee 1866. "New York Times" izvjetava o prvom dojmljivom uronjavanju plovila "Sub Marine Explorer". Kroehl je u pratnji tri prijatelja, 30. svibnja oko 13:30, uao u svoj podvodni ureaj i zaronio na dno lukog bazena North Third Streeta. Gledatelji su morali, prije nego se ta elina neman opet pojavila na povrini, jedan i pol sat strepiti. Iz otvorenog je grotla izvirio vidljivo raspoloen Kroehl, nehajno puei svoju lulu od stive (mineral morska pjena) i ponosno pokazujui vjedro puno mulja s morskog dna. Ovo je dogaanje oito osvjedoilo i ohrabrilo ulagae Pacific Pearl Company. Jo iste su godine financirali transport "Explorera" koji je, rastavljen u dijelove, prevezen brodom od New Yorka do panamske obale u Karipskom moru. Odatle je dalje eljeznicom kroz dunglu otpremljen do Panama-Cityja na Tihom oceanu. Taj, nekad ponosni biser panjolske krune, bio je u to vrijeme okruen rojevima komaraca i pun brojnih sumnjivih barova, podmitljivih slubenika i grozniavih pustolova uvjerenih u svoju sreu,

koji su na svojem putu u Kaliforniju imali meupostaju ovdje, na vrhu novog tranzitnog smjera izmeu New Yorka i San Francisca. Vijest o tome da je stigao nevjerojatan ureaj za ronjenje izazvala je 8. prosinca 1866. veliko zanimanje u gradu. Sastavljan je na eljeznikoj postaji i za kratko vrijeme bio je spreman za akciju. Tek poslije vie od est mjeseci "Panama Star and Herald" obavjetava o sljedeem dogaaju: inenjer Kroehl osobno je nadzirao premjetanje "Sub Marine Explorera" u susjedni dok. Podmornica je kroz nekoliko dana trebala izvesti prve ronilake pothvate ispred otoja Pacific Mail Steamship Company. Izvjesno je da su ti, tjednima izvoeni pokusi, bili sudbonosni za Kroehla. Opinjen svojim izumom i opsjednut radom u morskim dubinama, nije mogao znati kako se molekule duika ire u tijelu u male mjehurie ako se prebrzo izranjava i to da se krv pritom, tako rei, poinje pjeniti. Lijenici su po mjesnom obiaju postavili dijagnozu, a ameriki konzul ju je uinio slubenom: Julius H. Kroehl umro je 9. rujna 1867. "od groznice", kao to je diplomat pisao udovici, jer ni on nije mogao znati neto o toj smrtonosnoj ronilakoj bolesti. Pogreb je obavilo mjesno Bratstvo slobodnih zidara na "Cementeris de Extranjeros", "groblju za strance" u etvrti Chorrillo. Sa smru Kroehla izgubio se svaki trag "Exolorera", sve dok nakon dvije godine "New York Times" nije izvijestio o pohodu ronioca na bisere na "St. Elmo". U kolovozu 1869. podmornica se pri jednom uronjavanju pod vodom zadrala etiri sata i zatim izronila s 1800 kamenica. Postupak je ponavljan sljedeih 11 dana, sve dok se nije sakupilo 10, 5 tona kamenica i bisera u vrijednosti od 2 000 amerikih dolara. Nakon tog pothvata, piu novine, "sve je ronioce spopala bolest groznice" i to je dovelo do prekida radova. avolski stroj otpremljen je u zatieni zaljev otoka s namjerom da e se radovi nastaviti, ali sada ve s "domaim, priviknutim roniocima", kojima tobonja groznica ne moe nauditi. I ba u tom zaljevu, u zelenim vodama San Telma, Jim Delgado je ponovno pronaao "Explorer" kad je pri oseci izronio, kao to se to dogaa svakodnevno dva puta u posljednjih 137 godina. Izvornik: Der Spiegel 16/2006 Pripremio eljko Medveek

MALA KOLA PROGRAMIRANJA (10)

Aplikacije
Aplikacija 4. Sigurno ste ve uli da digitalni strojevi (raunala) koriste binarne brojeve. To su brojevi koji se sastoje od samo dvije znamenke, nule (0) i jedinice (1), za razliku od dekadskih brojeva koji se sastoje od ak 10 znamenki (0,1,2,3,4,5,6,7,8,9). Binarni brojevi savreno odgovaraju grai raunala koje u svojoj osnovi moe pouzdano razlikovati samo dva stanja. Za raunalo e aruljica pouzdano svijetliti ili nee svijetliti, izmeu toga ne postoji nita. Za ovjeka aruljica moe imati vie stanja, moe svijetliti slabije, jae, jako, vrlo jako ..., ali i ne svijetliti, pa su mu za takav opis stanja aruljice pogodniji brojevi s vie znamenki. Uz navedeno, injenica je da je ovjek konstruirao stroj (raunalo) i da je svoj nain razmiljanja pomou dekadskih brojeva morao prilagoditi nainu razmiljanja stroja pomou binarnih znamenki, pa je u tu svrhu stvorio i logiki matematiki aparat, tzv. Boolovu algebru, pomou koje stroj moe raunati jednako tako dobro kao i ovjek. Kako se o binarnim brojevima jako puno govori, a vidjeli smo i zato, mali je Ivica (koji je vrsto odluio postati raunalni programer ne bi li jednoga dana napisao igricu koja e osvojiti svijet) odluio pomoi svima kojima su binarni brojevi nerazumljivi, pa je napisao program koji pretvara dekadske brojeve u binarne. Ivica se potrudio pa je koristio prozore kako bi napravio pravu aplikaciju koju je, vjerovali ili ne, uspio prodati svojem uitelju tehnike kulture ..... za jednu veliku okoladu. Svatko od vas moe biti kao Ivica ukoliko se potrudi i napravi neto slino. Pa pogledajmo to je to Ivica tako dobro napravio da je to uspio i prodati:

[pocetak] WindowWidth = 300 WindowHeight = 100 UpperLeftX = 300 UpperLeftY = 140 button #myFirst.ok, OK!, [okClicked], UL,  250, 35 textbox #myFirst.field, 10, 35, 200, 25 statictext #myFirst.label, Unesi broj:, 10,  10, 100, 25 open Pretvaranje dekadskog broja u binarni! for window as #myFirst print #myFirst, trapclose [quit] wait [okClicked] print #myFirst.field, !contents? x do x=x/2 if int(x) = x then n$ = 0 + n$ else n$ = 1 + n$ end if x = int(x) loop until x = 0 notice Binarni broj je ; n$ [quit] confirm Zavriti pretvaranje?; answer$ if answer$ <> yes then close #myFirst : n$=: goto  [pocetak] else close #myFirst print Zatvoren prozor...., kraj  rada, pozdrav! end if end Kad pokrenete program, pojavi se prozor u koji je potrebno unijeti dekadski broj.

Pojavit e se prozor s binarnim brojem, dekadski broj 255 pretvoren je u binarni broj 11111111.

Poslije klika na OK pojavit e se novi prozor u kojemu e se traiti da kliknete na Yes ukoliko elite izai iz programa i zavriti pretvaranje dekadskih brojeva u binarne.

Ovo na kraju svakako je zanimljivo. Ivica je prilagodio aplikaciju korisniku dajui mu izbor. Korisnik moe pretvarati dekadske brojeve u binarne do mile volje, pa i za vrijeme dok neto drugo radi na raunalu. Potrudite se da sami uoite kako je to Ivica napravio u programu. Onima, kojima je sve to prelagano, neka naprave program koji e pretvarati binarne brojeve u dekadske :))) Aplikacija 5. Kad je Marko vidio kako je Ivica lako zaradio okoladu, odluio je napraviti aplikaciju koju e prodati svojem profesoru matematike. Kako ba sada ue rastavljanje brojeva na proste faktore, nije trebao puno razmiljati to e napraviti.

Kad unesete neki broj, npr. 255, kliknite na OK!

Pogledajte to je Marko napravio i prosudite je li Marko uspio prodati matematiku aplikaciju svojem profesoru matematike, naravno, za okoladu. [pocetak] WindowWidth = 300 WindowHeight = 100 UpperLeftX = 300 UpperLeftY = 140 button #myFirst.ok, OK!, [okClicked], UL,  250, 35 textbox #myFirst.field, 10, 35, 200, 25 statictext #myFirst.label, Unesi broj:, 10,  10, 100, 25 open Prosti faktori broja! for window as #myFirst print #myFirst, trapclose [quit] wait [okClicked] print #myFirst.field, !contents? x f=2 f$= do while f <= x if x mod f = 0 then x = int(x / f) f$=f$+str$(f)+ else f=f+1 end if loop notice f$ [quit] confirm Zavriti?; answer$ if answer$ <> yes then close #myFirst : n$=: goto  [pocetak] else close #myFirst print Zatvoren prozor...., kraj  rada, pozdrav! end if end Kad se pokrene program, pojavi se prozor u koji se unese broj kojemu se ispiu njegovi prosti faktori.

Mislim da se slaete da je Marko jeftino prodao svoju aplikaciju :)) Aplikacija 6. Kako su se Ivica i Marko stalno hvalili u razredu sa svojim prodanim programima, Sanji je to ve poelo ii na ivce, pa je odluila napisati program koji oni nee razumjeti. Napravila je aplikaciju koja ispisuje niz sa eljenim brojem njegovih lanova. Eee, pa neka Ivica i Marko razmiljaju po kojem se pravilu stvara niz brojeva (generiraju njegovi lanovi)! [pocetak] WindowWidth = 300 WindowHeight = 100 UpperLeftX = 300 UpperLeftY = 140 button #myFirst.ok, OK!, [okClicked], UL,  250, 35 textbox #myFirst.field, 10, 35, 200, 25 statictext #myFirst.label, Koliko brojeva  zelis?, 10, 10, 100, 25 open Zanimljiv niz brojeva! for window as  #myFirst print #myFirst, trapclose [quit] wait [okClicked] print #myFirst.field, !contents? n a = 1: b = 1: i = 0

10

i$=1 1 do while i < n-2 x = a: y = b z=x+y i$=i$+str$(z)+ i=i+1 a = y: b = z: z = 0 loop notice i$ [quit] confirm Zavriti?; answer$ if answer$ <> yes then close #myFirst : goto [poce tak] else close #myFirst print Zatvoren prozor...., kraj  rada, pozdrav! end if end Kad se pokrene aplikacija, moe se ispisati niz brojeva od npr. 10 lanova.

INFORMATIKA

PC osvaja automobile

Sanjin niz brojeva generira (stvara) se tako da se stalno zbrajaju prethodna dva broja kako bi se dobio trei broj, npr. 1+1=2; 1+2=3; 2+3=5; 3+5=8 ...... Vjerujem da su se poslije ovoga Ivica i Marko prestali hvaliti. Tko zna to im je Sanja jo spremila? Damir ovi, prof.

Ve od 2009. sretni bi suputnici, nakon Intelovih procjena, mogli u vozilu kratiti vrijeme vonje surfajui internetom. ef Intel-a u Njemakoj, Hannes Schwaderer, poruuje da je razvojna suradnja s tvornicama automobila stigla tako daleko, da su prva normalna raunala za vozila spremna za serijsku proizvodnju. Intel ve nekoliko godina po tom pitanju surauje s BMW-om. U meuvremenu slina se suradnja odvija u SAD-u i u Aziji. Na temelju vrlo konkretnih projekata, serijska e proizvodnja raunalnih platformi, ugraenih u upravljake ploe, izvan Europe zapoeti 2009., a u Europi 2010. Raunalni e sistemi u dogledno vrijeme zamijeniti i posebnu autoelektroniku. Veina izoliranih raunalnih tehnika u automobilima vrlo brzo zastarijeva. Nasuprot tome, industrija automobila prepoznala je veliku prednost raunalnih platformi u njihovoj mogunosti obnove programske opreme. Prvi modeli nee nuno biti dostupni samo u vozilima vie klase. U budunosti se razmatra i povezivanje s upravljakom elektronikom npr. ABS-om. Izvornik: FOCUS Online Pripremila: Hana Medveek

11

ISTRAIVANJA

Mikroskop (Nac rt u pri lo gu)

Vjekovima znanstvenike i istraivae zaokuplja znatielja da se vide najsitniji detalji i estice. Uz razliite pokuaje s leama i konstrukcijama nastao je dananji sloeni optiki mikroskop s dva sustava lea, objektivom i okularom. Konstruirao ga je, 1590. godine, Nizozemac, Zaccharias JANSSEN. Prvi se za osvjetljivanje umjetnim svjetlom slui Robert HOOKE te daje opis biljnih stanica 1665. godine. Naa konstrukcija bila bi slina tim inaicama. Inae, mikroskopima su se bavili Kepler i Newton. Budui da se mikroskopi rabe u razliitim granama znanosti, razvijene su i posebno prilagoene razrade pa i one s prigraenim ureajima za snimanje. Dakako, razvijeni su i elektronski mikroskopi koji umjesto svjetlosti upotrebljavaju snopove elektrona, a umjesto optikih lea elektrino i magnetsko polje. Zanimljiva promatranja i istraivanja moete postii i pomou nae jednostavne naprave koja je po konstrukciji prilagoena skromnim mogunostima nabave lea te izrade ostalih dijelova. Potrudite se i budite strpljvi pri izradi kako bi va mikroskop bio trajni ukras i uspomena na ueniko vrijeme. Ako je potrebno, savjetujte se s iskusnijim modelarima. Prouite konstrukciju te popis dijelova koje smo naveli u sastavnici. Materijal za izradu nije posebno odabran. Prilagodite ostatke koji su nastali od prijanjih radova. Odaberite drvo lijepe teksture bez kvrga, pukotina i pranja. Uoavate da nije predvieno bojenje, ve samo premaz lazurom u eljenom tonu. Nai su dijelovi nainjeni od bukovine, no posebno lijepe efekte dat e mahagonij. Jo je potreban karton i samoljepljiva tapeta za tuljac, vijci i lee odnosno, dijelovi zrcala te elementi strujnog kruga aruljice ako razradite takav vid osvjetljenja.

Mikroskop Roberta HOOKE a iz 1665. godine. Za osvjetljivanje slui umjetno svjetlo.

Crtei, odnosno ilustracije, prilagoeni su za lako itanje te oblikovanje pojedinog dijela kojeg valja izraditi. Mjere su u milimetrima. Lee za na mikroskop uzete su iz fotoaparata koji slue za jednokratnu uporabu. Ako se njima ne sluite, zamolite uslune fotografe da vam ih sauvaju i poklone. Potrebne su etiri jednake lee. Uglavnom se iste rabe u svim fotoaparatima. Vie opreza kod onih s bljeskalicom da vas ne strese zaostali napon! Paljivo razdvojite dijelove fotoaparata te izvadite neoteene lee. Najbolje uspjehe dobit ete uporabom etiri jednake lee. No, ako ih ipak ne moete nabaviti, nastojite da budu po dvije jednake dva para.

12

noj boji (crveno). Kuita optike u tuljac moraju ulaziti tijesno (ukoliko Poz. Naziv Materijal je potrebno omotajte jedan namotaj 1. podloga samoljepljive vrpce). 2. stoli bukova daska Podlogu (1) izreite od buko3. oslonac ve daske. Moete je i poveati pa 4. nosa (2 komada) e gradnja biti masivnija. Nainite 5. stup bukova okrugla letvica odgovarajui provrt prema promjeru 6. okular stupa (5). Paljivo buite. Predlaemo (prema lei) plastini okrugli profil 7. objektiv da rabite glodalo. Stup je okruglog 8. kartonski tuljac duine 160 karton, tapeta presjeka promjera 20 milimetara ili pribline veliine. Duina iznosi 250 9. vijci (4 komada) 3,5x35 elik milimetara. Mogue je rabiti nabavosnovno 50x50 staklo sklop zrcala 10. ljenu letvu ili doraditi dralo. Stup je (ili sklop aruljice) . u podlogu umetnut tijesno, a sastav osiguran dodatnim vijkom. Nosa (4), dva komada, izradite od prikladne Izradu ponite od optike. Kuite okulara (6) i letve prema veliinama s ilustracije. Za bueobjektiva (7) nainjeno je od plastinog okruglog nje provrta rabite glodalo. Zabuite uvrte za profila (palice) promjera 20 milimetara. U sredivijke. Povrine obradite bruenjem. Preko provrtu je nainjen provrt od 10 milimetara, odnosno ta prereite nosa u koji e ulaziti tuljac optike. promjera prema rubu lea. Izrezane su i okrugle Razvrtajte veim promjerom svrdla od promjera ploice. Obratite pozornost na objektiv. Ploice vijka provrte na obujmici. Dosjede doradite su debele 2 milimetra. Donja ima sredinji provrt bruenjem da postavljeni tuljac bude uredno promjera 2 milimetra. Skicom, crteom, prikazaobuhvaen. ne su veliine dijelova. Rad e biti laki i toniji Izradite stoli (2) i oslonac (3). Izbrusite povriako imate mogunost izrade na tokarskom strone. Ta dva dijela meusobno su zalijepljena, no ju. Dijelove strpljivo i uredno doradite razliitim moete ih privrstiti vijcima. Pazite na sredite gradacijama brusnog papira. Lee odgovarajuprovrta kroz koje pritjee svjetlost. im ljepilom zalijepite u sjedita. Izraene dijelove, prema ilustraciji te predviTuljac (8) za smjetaj optike nainite (zalijeenim mjerama, postavite na stup te sa zadnje pite) od crnog foto papira irine 160 i duine strane privrstite vijcima, pazei na sredinju 300 milimetara. Nije potrebno nanositi ljepilo okomitu os. po cijeloj povrini. Pazite da papir suvie ne Prema elji rijeite osvjetljenje. Jedan od nainabubri. Omatanje tuljca predvieno je na plana je da izradite pokretno zrcalo (10). Ono e stini profil promjera 20 milimetara od kojeg su usmjeravati svjetlost za promatranje uzoraka. izraena kuita objektiva i okulara. S vanjske Konstrukcija je izvedena tako da se zrcastrana omotana je samoljepljiva tapeta u eljeMIKROSKOP Mjere (mm) 120x120x20 80x100x10 40x60x10 40x95x10 20 x 235

Pribavite etiri jednake lee. No, mogua je izrada i s onima. Paljivo rastavite jednokratni fotografski aparat te izvadite lee. Tuljac i kuita za optiku izradite to tonije i paljivije. Prouite ilustracije na prilogu. Zrcalo na okreite prema Suncu da ne otetite vid!

13

Izgled poveanja na naem mikroskopu.

ovjekova vlas

Kosmati dio osa

Ovojnica enjaka

Svilena pela

Jednostavan mikroskop izradite uz pomo lea koje se rabe u jednokratnim fotografskim aparatima. Izrada naeg modela predviena je od drvenih dijelova te kartonskog tuljca u koji je umetnuta optika: objektiv i okular. Model moe biti izveden sa zrcalom ili aruljicom. Veliina podloge 120x120 milimetara. Visina oko 300 milimetara.

lo, veliine 50x50 milimetara i zalijepljeno na drvenu podlogu, umetne u okvir nainjen iz aluminijskog plosnatog profila. Zrcalo je za okvir privreno vijcima. I okvir je za podlogu privren vijkom. Postavite prikladne metalne podlone ploice. NE USMJERAVAJTE ZRCALO PREMA SUNCU DA NE OTETITE VID! Dodatni izvor svjetlosti mogue je rijeiti aruljicom koju napajate iz plosnate baterije napona 4,5 Volta. Zatitnom lazurom premaite sve drvene dijelove. Umetnite optiku u nosae te ugodite va mikroskop. Strpljivo i bez urbe. elimo vam uspjeh u radu i, dakako, da otkrijete neto zanimljivo i novo!

Gradnja neto drugaijeg pristupa i izgleda dijelova. Prigraena je ladica koja slui za spremanje opreme. U strunoj literaturi prouite mikroskope I ovakvim uenikim izvedbama moete doi do novih saznanja u svojim istraivanjima. elimo vam uspjeh! Poveanje (s izmjenljivom) optikom 30 i 60 puta.

Ilustracije: OPITEC 03/04; M. ZOREC, Naravoslovna delavnica, Teh. zaloba Slovenije, Ljubljana, 2004., Opa enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslava Krlee, Zagreb, 1979., svezak 5. Miljenko Oura, prof.

14

NATJECANJA MLADIH TEHNIARA

upanijska natjecanja iz tehnike kulture: 11. travnja 2008.

Temeljem Pravila za organiziranje i provoenje 50. natjecanja mladih tehniara u Republici Hrvatskoj, pravo nastupa na upanijskom natjecanju ostvaruju uenici koji su na kolskom natjecanju ostvarili minimalno 60% bodova, no toan broj pozvanih uenika na upanijska natjecanja ovisit e o materijalnim, prostornim i organizacijskim mogunostima koje moe osigurati upanijsko povjerenstvo. Sukladno Pravilima, pribor i materijal za upanijska natjecanja osiguravaju upanijska povjerenstva, no i uenici mogu sa sobom donijeti pribor i materijal. Uenici ne moraju donijeti praktian rad niti popratnu dokumentaciju sa kolskog natjecanja, osim ako e njime potkrijepiti svoje izlaganje kod obrane rada. Mogu donijeti fotografiju montanog rada (konstruktorstvo, elektrotehnika, elektronika, robotika) koji je nakon kolskog natjecanja rastavljen. Zadaci za upanijsku razinu natjecanja bit e sloeniji u odnosu na kolska natjecanja, s tim da e se obuhvati gradivo itave kolske godine bez informatikih tema. Hrvatska zajednica tehnike kulture e CD sa zadacima, uputama, potrebnim tablicama za unos podataka, popisom materijala, pribora i alata te programom za obradu podataka poslati predsjednicima upanijskih povjerenstva 3. travnja 2008. Najnovije informacije o ovogodinjem natjecanju mladih tehniara moete pronai na internetskoj stranici Hrvatske zajednice tehnike kulture (www.hztk.hr) i stranici uitelja tehnike kulture (www.utk.com.hr).

ljepilo za papir i drvo ili univerzalno ljepilo Napomene:  Ukoliko upanijsko povjerenstvo nije u mogunosti nabaviti balzu za stalak, moe se koristiti stiropor.  Balza, perploa i letvice mogu se nabaviti preko www.leo-modeli.hr Tehnika kultura 6. razred - Graditeljstvo Materijal: papir A4 (hamer.) 3 kom ljepilo za papir - stick 1 kom Alat i pribor: pribor za tehniko crtanje kare skalpel podloga za rezanje Tehnika kultura 7. razred Strojarstvo Brava Povjerenstvo e osigurati:  radni stol sa kripcem i ulocima za kripac (plosnati el. 140x30x10mm, dva komada). stolnu builicu i svrdla 3.5, 4, 8 i 10 mm. metalnu plou za tokanje i ravnanje lima.  izrezanu poziciju-1, (dekapirani lim 164300.8 mm ili 1 mm).  izraeni zapor, pozicija-2, svijetlo vueni elik 8110 mm (bez utora koji uenik izrauje pilom).  vijak M4x30 mm s cilindrinom glavom (za plosnati odvija) i podlona ploica. Mentor e osigurati:  pilu za metal, eki, tokalo, kutnik, crtau iglu, pomino mjerilo, turpiju. kombinirana klijeta, kemijsku olovku za izradu ruke. montani (manji) kripac (ako povjerenstvo ne moe). Uenik donosi vlastiti pribor:  pribor za tehniko crtanje (dva trokuta, estar, olovka i gumica). kemijsku olovku i kalkulator. Tehnika kultura 7. razred - strojarstvo konstruktorstvo Alat i pribor koji osigurava upanijsko povjerenstvo, kole ili donose uenici: konstruktorska kutija Eitech C-60 Alat i pribor koji donose uenici: 2 trokuta ravnalo estar olovka 2H i 2B gumica odvija papir formata A4 (3 kom.) Tehnika kultura 8. razred - ELEKTRONIKA Alat, pribor i materijal: univerzalni instrument univerzalna eksperimentalna ploica spojni vodovi sa tipaljkom.- 5 kom.  kontaktni vodovi za spajanje na eksperimentalnoj ploici sjekaice anatomska pinceta

upanijsko natjecanje 2008.

Potreban pribor, alat i materijal Tehnika kultura 5. razred - Promet Pribor i alat pribor za tehniko crtanje olovka i gumica estar  flomasteri: crveni, zeleni, uti (ili kola papir u tim bojama) kutnik kare za papir modelarski noi ilo podloka za stol Materijal: papir A4, 1 list (bijeli), 80 g. ili list crnog kola papira drveni tapi, 4160 mm brusni papir za drvo balzovina, 46060 mm

15

 modelarski noi baterija 1.5V . - 2 kom. baterija 4.5 V - 1 kom. baterija 9 V - 1 kom. Elektronike komponente (osigurava ih organizator): LED diode 3mm x 10 kom otpornik 10k x 2 kom otpornik 2k2 x 1 kom trimer 10k x 1 kom integrirano kolo LM3914 x 1 kom Tehnika kultura 8. razred - ELEKTROTEHNIKA Materijal: montana ploa dimenzija 60x60 cm razvodne kutije 80 montane kutije 60 dvije arulje 24V/ 25W ili 230V / 100W automatski osigura 10A kom 2 dva grla za arulju serijska sklopka jednofazna utinica sa zatitnim kontaktom kabel PP/R troilni duine 3m transformator 230V/24V Pribor i alat: odvija sjekaa klijeta noi ili klijeta za skidanje izolacije izolirajua traka Tehnika kultura 5. - 8. razred ROBOTIKA: Regulacija prometa i sigurnost u prometu Potreban pribor i oprema: Budui da financijski (jo uvijek) nije u svim sredinama mogue svakom ueniku osigurati identinu potrebnu opremu i pribor za pripremanje i natjecanje u podruje robotike, opremu i pribor za upanijsko natjecanje u tom sluaju donose natjecatelji iz svojih kola. 1.  Elektroniko raunalo (raunalo, monitor, tipkovnica, potrebni kablovi, mi) s operacijskim sustavom, programskim jezikom QBASIC ili drugim (ovisno o tome kako uenik upravlja sueljem - eventualno s aplikacijom kojom uenik izrauje program za upravljanje sueljem.) 2.  Produni kabel s 5 ili vie utinica minimalne duljine 3m (zbog potrebe spajanja svih natjecatelja na elektrinu mreu). 3.  SISTEMSKA disketa (ili USB disk) s programskim jezikom QBASIC ili drugim, ovisno o tome kako uenik upravlja sueljem. 4.  Suelje kolskog robotskog sustava (interface) s potrebnim kablom (ili drugom opremom) za spajanje s raunalom. 5.  Izvori napajanja (ovisno o naponu napajanja suelje odnosno elektromotora i aruljica) za kolski robotski sustav s potrebnim kablovima za spajanje sa sueljem i utinicom gradske mree. 6. aruljice ili svjetlee diode (LED) ukupno 12 komada aruljice moraju imati mogunost uvrivanja jedna do druge na stalak kako bi se moglo izraditi:

a)  2 semafora (crvena, uta zelena + dopunsko zeleno) s po 4 aruljice b)  2 semafora za pjeake (crvena i zelena) s po 2 aruljice 7.  ice za spajanje aruljica sa sueljem min. 20 komada Sve aruljice trebaju biti s prikljunicama ili na aruljice treba unaprijed zalemiti 2 ice za spajanje. 8.  Tipkalo 2 komada s potrebnim icama za spajanje sa sueljem 9.  Robotska kolica s 2 elektromotora istosmjerne struje s reduktorom i jednim tipkalom uvrenim s prednje, a drugim s bone strane kolica (senzori dodira) i potrebnim prikljunicama 10.  Vieilni (8 ili vie ila) kabel s prikljunicama za spajanje elektromotora i tipkala robotskih kolica sa sueljem 11. Ravnalo duljine 30-50 cm 12. Traka za izoliranje Neobavezni alat: 13.  Odvija, klijeta, skalpel ili depni noi, lemilica za otklanjanje eventualnih oteenja tijekom transporta. Uenici natjecatelji mogu robotske konstrukcije u sklopu priprema za natjecanje izraivati od dijelova konstrukcijskih kutija Fischertechnik, Lego, Mehano., razliitih dijelova (igraaka, pisaa itd.), u samogradnji i drugo. Interesantni linkovi: http://free-zg.htnet.hr/Borko_Boranic/ABC.html http://www.hdr.hr/ http://www.hztk.hr/ http://skola.sys.hr/roboti.htm

Opremu i pribor moete nabaviti kod ili preko:

Didakta d.o.o 40000 akovec, T. Gorianca 2 http://www.didacta.hr/ (Zastupnik Fischertechnik) Tel: 040/364-445, e-pota: didakta@ck.t-com.hr BOJAN-TRADE d.o.o., 42000 Varadin Dobrie Cesaria 159 (Zastupnik konstruktorskih kutija EITECH) Tel/fax: 042 261 222, e-mail: bojantrade@vz.t-com.hr HSPTK Zagreb, Dalmatinska 12 Popis tvrtki u kojima se mogu nabaviti elektronike komponente i ostali dijelovi A/D Electronic (Ul. Bana Jelaia 2-4 ili Uska bb, 40000 AKOVEC) Tel.: 040/396-606, 396-611, e-pota: prodaja@ad-electronic.hr http://www.ad-electronic.hr/ web/index.html (elektronike komponente) CHIPOTEKA Z-el d.o.o. (Trg J. F. Kennedy 6, 10000 ZAGREB) Tel.: 01/233 88 44, e-pota: z-el.stancec@chipoteka.hr, http://www.chipoteka.hr/ COMPUTER SHOP Tel.: 01/233 88 44, e-pota: z-el@chipoteka.hr (elektronike komponente, fotoosjetljive ploice i pribor za jetkanje) CONRAD/HR GEN COMMERCE d.o.o. (Vrapanska 232, 10000 ZAGREB), Tel.: 01/3487 009, 01/3487 279, e-pota: cd-electronic@conrad.hr www.conrad.hr (elektronike komponente, RF moduli) ELECTRONIC SHOP (Istarska 12, 52215 PULA) Tel.: 052/212 404, faks 052/212 077 (komponente, tiskane ploice, kitovi, gotovi sklopovi, RF moduli)

16

Kineski eko projekT

Ekoloki projekt budunosti na uu rijeke Chang Jiang

Kineski strunjaci namjeravaju, na jednom otoku najvee rijeke u Aziji, sagraditi eko grad. Elektrina energija i toplina dobivat e se od obnovljivih energija. Za kuno smee i otpadne vode predviena je oporaba. Do 2020. u tom e gradu ivjeti 80 000 stanovnika. Nebo je isto i u zraku se osjea more. uje se lagano brujanje brodskog motora, a iz beskrajnog zelenila diu se dvije bijele aplje. Nekoliko stotina metara dalje radnici, sa slamnatim eirima na glavi, beru povre. Iza njih polagano se okreu rotori tri vjetroelektrane. Podruje je ravno i skoro nenastanjeno. Uz cvjetau i prokule, u malim se ribnjacima uzgajaju rakovi, mjesni specijalitet. Ovdje jo nema niega, govori u luci, skoro se ispriavajui, Justin Liu. Mladi inenjer za ekologiju radi za britanski inenjerski i dizajnerski ured Arup, koji po narudbi angajske tvrtke za razvoj, SIIC, u tom samotnom kraju projektira eko grad. Kroz nekoliko e godina tamo, gdje se danas na vodi ljuljaju dva drvena ribarska broda i nekoliko ljudi lopatama prikuplja pijesak za uvrivanje tla, stajati suvremeno pristanite za brodove i luka za jahte, kae Liu. Prema Arupu, ovdje e se, u Dongtanu, na istonom dijelu otoka Chongming, koji pripada angaju, na uu mone rijeke Chang Jiang (Yangtze, Modra rijeka, duljina 6380 km), sagraditi prvi grad na

Model Dongtona: Kroz grad e se protezati velike vodene povrine. Mostovi e meusobno povezivati gradske etvrti. Mnotvo raslinja skrbit e za visoku kakvou zraka.

17

Mala jezera u sreditu grada mamit e na dulje zadravanje i igru. Stanovnici bi ovdje trebali nai pogodnu klimu za oporavak.

Ovako izgleda Dongton danas: Pokraj budueg eko grada je zatitno podruje za ptice, najveim dijelom pokriveno trstikom. Podruje je iskriano drvenim mostiima.

svijetu projektiran prema ekolokim naelima. Zagrijavat e se obnovljivim energijama i emitirat e vrlo malo ugljinog dioksida. Kuno smee i voda oporabit e se u odgovarajuim postrojenjima, a svaki e stanovnik grada stizati za manje od tri minute u zeleni pojas. Do 2020. u Dongtonu e ivjeti 80000 stanovnika, a dugorono ak i vie stotina tisua. U ovoj godini poinje gradnja na povrini veliine od 80 etvornih kilometara. Arup je razvio cijelu zamisao, od preglednog plana grada, do sastava puanstva i njegove opskrbe ivenim namirnicama. Uz pomo eko poljodjelstva iz okolice, Dongton e se u velikoj mjeri sam opskrbljivati. Njegovi stanovnici potjecat e iz razliitih slojeva obrazovanosti i veim e dijelom biti zaposleni u mjestu stanovanja, umjesto da svakodnevno putuju u angaj i pri tome nepotrebno troe energiju. Razvit e se turizam i proizvodnja, koja nee tetiti okoliu, kao npr. medicinska tehnika i informatika tehnologija. Jedan projekt, kao to je Dongton, ne dolazi sluajno. Kineski gradovi rastu velikom brzinom u visinu i istovremeno u irinu. Zemlja se snano okree od seoske zemlje u

razvoju u gradsko drutvo. Svake godine 14 milijuna ljudi dolazi u gradove u potrazi za poslom. Do 2020. trebalo bi, prema dravnim planovima, 60 posto svih Kineza ivjeti u gradovima. Trenutano ih je tamo 40 posto. U slijedeih petnaestak godina stanovnicima gradova postat e oko 400 milijuna Kineza. Kini je potrebna urbanizacija, jer samo gradovi osiguravaju radna mjesta. Ali, oni stvaraju i glib, beskrajne betonske pustinje i cestovne klance. Tako bi model Dongton sada trebao postati grad budunosti, uzor za cijelu zemlju. I Vlada u Pekingu ve je odavno prepoznala da se vie panje mora posvetiti kakvoi ivljenja. Mnogi gradovi sele industrijske pogone na rubna podruja i, pri zagrijavanju prostorija, ugljen zamjenjuju plinom. Ali, to je samo poetak. Dravna ustanova za zatitu okolia, Sepa, oivljuje mjerila za dobivanje naziva uzoran grad za okoli. Usprkos napretku, i dalje je teko mjesne planove gradova pribliiti dugoronom promiljanju, kae jedan zapadni pomaga u razvoju. Za mnoge ljude to je jo uvijek luksuz razvijenih zemalja. Suprotno o svojem projektu govori Ma Chengliang, upravitelj projekta Dongton u SIIC-u: Nae je gospodarstvo doseglo razinu koja nam doputa da ponemo s time. Ma vjeruje kako je puanstvo u meuvremenu razvilo svijest o potrebi zatite okolia. A to je preduvjet. Budui stanovnici Dongtana moraju prihvatiti takav stil ivota, inae to nee funkcionirati. No, ivot bez ugroavanja okolia mora prije svega biti udoban; to je bolji nain, nego svi propisi ili financijski poticaji. U Dongtonu e postojati dva sustava prometnica, kae Dong, jedan za pjeake i bicikliste, a drugi za automobile. Ovaj drugi je izvan stambenog podruja. Umjesto toga, postojat e autobusi i vodeni taksiji na kanalima, koji e se protezati kroz cijeli grad, kao i klub zajednikih vlasnika vozila s gorivim elijama. Arup trenutano s vie proizvoaa automobila pregovara o isporuci takvih vozila do 2020. Broj od 50 do 120 stanovnika po

18

jednom hektaru prema Arupu je najdjelotvornija ravnotea izmeu gustoe stanovnitva i potronje energije za njihovu pokretljivost. Veina kua imat e est do najvie osam katova i ozelenjene krovove. Arhitekti moraju prema zadanim uvjetima u zgradama proraunati potronju energije, koja je za jednu treinu manja od dananje. Dongton e imati vlastitu bolnicu, kazalite i kole. Jedna futuristika energetska postaja, s pridruenim tematskim parkom, opskrbljivat e cijeli grad energijom. Za to e se primijeniti vjetroelektrane, solarne elije i biomasa. Kao u Berlinu, planira se 30 etvornih metara zelenila po stanovniku, to e biti tri puta vie nego u angaju. Za usporedbu, luka metropola angaj najgue je naseljeni grad u zemlji. U sredinjem okrugu Huangpu boravi 126 500 ljudi na jednom etvornom kilometru. angaj je, s 15 milijuna stanovnika, najvea metropola meu azijskim mega gradovima s vie od deset milijuna stanovnika. Ali, prema definicijama o velegradovima, amerikog sociologa Johna Friedmana, taj viemilijunski grad jo uvijek nije podruni kljuni grad. U njemu su premali izdatci za istraivanje i razvoj, kao i broj meunarodnih turista ili veliina stambene povrine po stanovniku. Glavni projekt Dongtona e, prema podatcima glasnogovornice Arupa u Londonu, uskoro biti odobren. Nakon toga e se pokrenuti prvi natjeaj meu ulagaima, a arhitekti poinju s radom. Prva faza, grad od tri tematski podijeljena naselja s teitem na turizmu, trebala bi biti zavrena do svjetske izlobe 2010. pod sloganom Bolji grad, bolji ivot. U budunosti vrijedi - za zelenilo angaja zaduen je otok Chongming. Taj, zbog svoje osamljenosti nerazvijeni otok, izabran je za eko otok i kao blisko podruje za odmor. U Dongtonu e se ak i oranice vratiti prirodi i pretvoriti u movarni park, koja e posluiti kao odbojna zona izmeu grada i zatienog podruja za ptice na istonom dijelu otoka. Tamo nitko nee smjeti ulaziti. Ova blizina grada ekoloki je najosjetljivija toka projekta. Kritiari plana protive se i

Veernja idila na raunalnoj slici: Stanovanje na vodi imat e u projektu veliku ulogu. Prednost meu plovilima imat e ona s jedrima.

gradnji terena za golf u Dongtonu. Opasnost prijeti i od prilaznih putova s mostovima i tunelima u blizini, koji do Chongminga trebaju dovesti cestovne prometnice i podzemnu eljeznicu te tako skratiti vonju do angaja. Arup i tvrtka za razvoj SIIC iz angaja uvjereni su u uspjeh projekta. U meuvremenu su ve potpisani ugovori o gradnji dva druga eko grada u Kini. Izvornik: Welt am Sonntag Pripremio eljko Medveek

Stanovnitvo  Sa svojom duljinom od 100 km, Chongming je na svijetu najvei otok od naplavljenog rijenog pijeska. Nastao je taloenjem sedimenata u rijeci Chang Jiang i jo uvijek se poveava. Otok se nalazi na uu rijeke Chang Jiang u Istonokinesko more. Na njemu ivi 650 000 stanovnika i najsiromanije je podruje angaja, ali jo uvijek bogatije od veine kineskih pokrajina. Gospodarstvo  Na istonom dijelu otoka seljaci se uglavnom bave uzgojem rakova. Stanuju usred polja u dvokatnim kuama od gline sa iljatim krovom. Oko 25 000 otoana vozi u angaju taksije i svakodnevno putuje na posao u tu milijunsku metropolu. Drugi se bave poljodjelstvom. Promet  Sada je stanovnicima angaja potrebno vie od dva sata za putovanja do Dongtona. Preko Chang Jianga brze brodice i trajekti svakodnevno prevoze veliki broj putnika. Uskoro e otok Chongming s kopnom biti povezan sustavom mostova i tunela.

19

Ekologija

Voda
ivot na Zemlji nastao je u vodi. Tko razmilja o tome kada se ujutro prije kole umiva hladnom vodom koja tee iz slavine? ak 3,6 milijardi godina prije tog jutra, u praoceanu tada puste Zemlje, pojavila su se prva, jednostavna iva bia. Ta su se bia razvijala u vodi i kroz dvijetri milijarde godina bila su spremna nastaniti kopno. Razvila su vodonepropusnu kou kako bi zadrala vodu u organizmu, a nastanila su krajeve bogate vodom, kako bi mogla odravati koliinu vode u organizmu. Voda ini 92% krvi, 22% kostiju, 75% mozga i 75% miia, kod odrasih osoba 55-60% ukupne mase, a kod djece neto vie. Za primjer, uenica 8. razreda, teka 50 kg, ima u sebi

Ureaj za bioloko proiavanje - Susak

33 kg = 0,033 m3 = 33 dm3 = 33 l 1000 kg/m3

Gustoa vode pri sobnoj temperaturi priblino je 1000 kg/m3, to znai da uenica 8. razreda ima u sebi priblino 33 litre vode. Voda se iz organizma gubi prirodnim procesima: znojenjem, mokrenjem i hlapljenjem. Na taj nain organizam nae kolarke tijekom dana izgubi 1,5-2,5 od 33 litre vode u organizmu. Kako bi organizam ostao zdrav, svje i lijep, potrebno je nadoknaditi gubitak vode. Dakle, dnevno treba popiti izgubljenu koliinu vode od 1,5 2,5 litre. U novije su vrijeme brojni poremeaji i bolesti, kao to su prekomjerna teina, problemi s koom, visok tlak, kao i problemi s bubrezima, povezani s nedostatkom vode u organizmu. Treba imati na umu da mnoga pia poput kave, aja, gaziranih i alkoholnih pia koriste vie vode za svoju obradu u tijelu, nego to je pruaju, te ga zapravo isuuju.

Iako je 70% Zemljine povrine pokriveno vodom, pitke vode na Zemlji sve je manje. Razlog tome je sve brojnije stanovnitvo na Zemlji, neravnomjerna naseljenost, sve vea potreba za energijom, a najvie od svega nesavjesno i nepromiljeno iskoritavanje i zagaivanje prirodnih resursa vode. Kako bismo sauvali vodne resurse, koje u Hrvatskoj jo uvijek imamo (ona hladna voda iz slavine s poetka prie), potrebno se pobrinuti da vodu, koju smo uzeli iz prirode, vratimo pri-

Aeracijski bazen - bioloko proiavanje

20

rodi u to boljem stanju, neopasnu za okoli u koji ju vraamo. U ovom lanku bit e govora o otpadnim vodama iz kuanstava, njihovim svojstvima, moguim opasnostima, kako s njima postupati i obraditi ih prije vraanja u prirodu. Svojstva otpadne vode iz domainstava Voda se u domainstvu koristi za pie, kuhanje, pranje, napajanje ivotinja, polijevanje biljaka, nekad za prijenos topline u sustavima za grijanje i za brojne druge vee ili manje namjene. Voda, koju iskoristimo u kuanstvu, odlazi iz sudopera, sanitarnih vorova i slivnika, skuplja se kanalizacijskim kunim instalacijama i transportira u kanalizacijski sustav, ako je izgraen, ili u septiku sabirnicu (jamu). Otpadna voda iz kuanstava glavnim je dijelom optereena organskim spojevima. Organsko optereenje nalazi se otopljeno u vodi ili raspreno kao suspenzija krutih estica razliitih veliina. Organski spojevi su podloga za razvoj mikroorganizama, koji ih koriste kao hranu, i u takvim uvjetima se razmnoe velikom brzinom. esto u kanalizaciji zavre i sintetike mokre maramice za ienje, plastini tapii za ienje uiju, higijenski uloci i razna plastina ambalaa. Ti predmeti izazivaju velike probleme u radu ureaja za proiavanje i treba ih baciti u kantu za otpatke zajedno s ostalim krutim otpadom, a nikako ne u kanalizaciju.

U otpadnoj vodi opasnost za ovjeka i okoli predstavljaju:  patogene bakterije: Escherichia coli, Myco bacterium tuberculosis, Bacillus anthracis, Salmonella, razni streptokoki i stafilokoki,  virusi: hepatitis A,B,C i D, HIV, te uzronici gripe i herpesa,  praivotinje: Plasmodium - uzronik malarije, gljivice i razni nametnici kao to su trakavice i gliste. Osim toga, u otpadnoj vodi esto se nau i razni medikamenti, ukljuujui hormone, iji utjecaj na okoli jo nije u potpunosti poznat. Oni u vodu dolaze odbacivanjem u kanalizacijski sustav, ali i urinom iz metabolizma osoba koji ih upotrebljavaju. Medikamente svih vrsta treba odlagati u za to predviene kontejnere, a nikako isputati u kanalizaciju, kako bi se izbjeglo opasno oneienje okolia. Zbrinjavanje u septikim sabirnicama Na podrujima, u kojima nije izgraen kanalizacijski sustav, upotrijebljena voda iz kuanstava skuplja se u septikim sabirnicama. Sabirnice su obino zatvoreni i ukopani bazeni izraeni od betona ili odgovarajuih plastinih materijala. Izrauju se u blizini objekata za stanovanje, iz kojih se otpadna voda transportira u sabirnicu i tamo skuplja. Sabirnice treba izvesti s vodonepropusnim stijenkama, bez preljeva i ispusta, kako njihov sadraj ne bi dospio u okoli i oneistio ga ve nabrojanim opasnim mikroorganizmima i kemijskim supstancama. Priblini volumen bazena odreuje se prema potronji vode u domainstvu. Dnevna potronja pitke vode po osobi iznosi priblino 200 litara, to znai da etverolana obitelj u mjesec dana potroi: 200 l430 dana = 24000 l = 24 m3 Dakle, za etverolanu obitelj volumen bazena septike sabirnice, koja bi se praznila jednom mjeseno, iznosi 24 m3. Volumen sabirnice treba uskladiti s raspoloivim prostorom za izgradnju i eljenom uestalosti pranjenja. Odvodnja otpadnih voda iz kuanstava kanalizacijskim sustavom Kanalizacijski sustav je skup graevina koje slue za skupljanje, transport i obradu otpadne vode. Pod graevinama se misli na:

Mikroorganizmi iz bioreaktora - Buzet

21

Ureaj za proiavanje otpadnih voda snimljen iz zraka

1. k  uni kolektor njime se otpadna voda odvodi od stambenog objekta do mjesta prikljuenja na glavni kolektor 2.  glavni kolektor slui za transport otpadne vode iz veeg broja stambenih objekata do ureaja za proiavanje 3.  ureaj za proiavanje otpadnih voda, u kojem se voda proisti, te se proiena isputa u prijamnik 4.  ispusni kolektor vodi proienu vodu od ureaja do prijamnika (more, rijeka, upojni bunar) Kolektori su obino cijevi ili zatvoreni kanali izraeni od betona, plastike, elika ili lijevanog eljeza. Kolektori skupljaju i odvode otpadnu vodu do ureaja za proiavanje. Prije isputanja u prirodni prijamnik, potrebno je proistiti otpadnu vodu kako bi se izbjegao njezin tetan utjecaj na okoli. tetan utjecaj otpadne vode na okoli Neobraena otpadna voda, isputena u okoli, oneiuje okoli na vie naina:

- dovodi u okoli opasne mikroorganizme i opasne kemijske supstance, te uzrokuje oneienje tla ili voda. Posebno je opasno isputanje u more jer se opasne supstance nakupljaju u morskim organizmima, koji kao hrana mogu doi do ljudi. Ne treba isticati koliko je opasno kupanje u moru u naseljenim mjestima bez ureaja za proiavanje. Stoga treba ozbiljno shvatiti zabrane ili preporuke ovlatenih institucija o kupanju na odreenim lokacijama. - otpadna voda optereena je organskim spojevima za iju razgradnju je potreban kisik. Otpadna voda isputena u okoli (more ili rijeku) koristi kisik otopljen u vodi za razgradnju organskih spojeva, te se koncentracija otopljenog kisika znatno smanjuje. Nedostatak otopljenog kisika u vodi onemoguava ivot starosjedilakim organizmima, algama, raznim biljkama i ivotinjama. Mjesta u blizini takvih ispusta ubrzo postanu pusta, bez ivih organizama koji, ili ugibaju, ili odlaze u ekoloki ista stanita. Proiavanje otpadnih voda Proiavanje otpadnih voda je skup mehanikih, kemijskih i biolokih procesa kojima se iz otpadne vode uklanjaju oneiujue supstance. Produkti procesa proiavanja su proiena voda (eflunet) i kruti otpad koji se zove mulj u kojem se nalaze izdvojene i uguene oneiujue supstance. Proces obrade moe se podijeliti na: 1. mehaniku predobradu 2. kemijsku i bioloku obradu i 3. sterilizaciju otpadne vode.

Ureaj za mehaniku obradu

Mehaniki odvajai pijeska

Sito za mehaniku obradu

22

Prea za obradu mulja

Ureaj za kemijsku obradu

Ispranjeni bio-reaktor s sistemom za upuhivanje zraka

1. Mehanika predobrada vode je proces kojim se iz vode izdvaja kruti otpad neotopljen u vodi. Proces se provodi na mehanikim ureajima koji su specijalizirani za odreenu vrstu otpada: sita i reetke: slue za izdvajanje veih plivajuih predmeta kao to su: limenke, ostaci hrane, daske, vreice, krpe, tamponi, kondomi, tapii za ui, dlake, itd. pjeskolovi: slue za izdvajanje kamenja i pijeska mastolovi: izdvajanje masnoa (ulja i masti) koje obino plutaju na povrini vode talonice: talonice su bazeni u kojima se usporava tok vode, pa se estice noene brzinom vodenog toka, kao to je npr. pijesak, taloe na dno, a proiena voda nastavlja tok kroz ureaj. Volumen talonice ovisi o koliini vode koja dolazi na obradu i o eljenom stupnju proienja. Dobra predobrada vode bitna je za siguran rad ostale opreme na ureaju, kao to su mjealice, crpke i sl. Kad je predobrada loa, dolazi do blokiranja i oteenja opreme, zbog ulaska krutih predmeta u ureaje i strojeve. 2. Kemijskom se obradom iz vode izdvajaju krute estice koje su premalih dimenzija da bi se proistile mehanikom obradom. To su estice u pravilu manje od 1 mm, a kemijskom obradom se povezuju koaguliraju, pa tvore vee estice koje je tada lake izdvojiti iz vode. Kemijskom obradom ne uklanjaju se otopljeni organski spojevi. Biolokom obradom se iz vode izdvajaju krute estice organskog oneienja i otopljeni organski spojevi. Taj proces se odvija u bazenu koji se zove bioreaktor. Na dnu bioreaktora nalaze se ureaji za upuhivanje zraka u vodu. Kisik iz zraka

omoguuje bujan rast mikroorganizama koji se ve nalaze u otpadnoj vodi. Mikroorganizmi za rast i razmnoavanje koriste organske spojeve iz vode i na taj nain ih izdvajaju iz vode te ugrauju u svoju vrstu strukturu, koja se na razliite naine izdvaja iz vode. Bioloki nain proiavanja vode je najpotpuniji, najjeftiniji i ekoloki najprihvatljiviji. 3. Proiena otpadna voda moe se upotrebljavati za zalijevanje travnatih povrina, za ispiranje sanitarnih vorova i u industriji. Prije upotrebe voda se mora sterilizirati, kako bi se unitili mikroorganizmi koji mogu biti uzronici zaraze. Najei postupci za sterilizaciju vode su: zraenje UV-lampama: osvjetljavanje vode ultraljubiastom svjetlou unitava genetsku strukturu bakterija i virusa, te onemoguava njihovo razmnoavanje. Prednost ove metode je u tome to se ne koriste opasne kemikalije, pa voda nije opasna za druge organizme, kada dospije u okoli, a mana je cijena lampi i njihovog odravanja, te utroak energije. ozoniranje: Ozon O3 je spoj s velikom oksidacijskom moi. Kada se uvede u otpadnu vodu, on oksidira sve organske spojeve, te na taj nain ubija i mikroorganizme. Prednost ove metode je ekoloka prihvatljivost, a mana su visoki trokovi proizvodnje ozona. filtriranje kroz membrane: filtriranjem vode kroz membrane vrlo malih pora mogue je iz otpadne vode odstraniti bakterije i viruse. Uinkovitost uklanjanja ovisna je o veliini pora. Pore veliine 0,1 5 m uklanjaju bakterije, a veliine 1 10 nm i viruse. to su pore manje, to je utroak energije za filtriranje vei, a time i proces skuplji. Osim toga, membrane je potrebno esto temeljito istiti, pri emu se moraju koristiti i odreene kemikalije.

23

BRO DOMO DE LAR STVO

Bro do mo del ap lja

(Nacrt u prilogu)
Ovo je naj e i ob lik am ca ko ji se mo e vid je ti na ni zin skim ri je ka ma Sred nje Eu ro pe. Ob lik im je ug lav nom jed nak. Ima vr lo ma lo raz li ka i gra en je ta ko da od go va ra pri li ka ma na tim ri je ka ma. Trup ima ar pi-for mu, U-ob lik, to zna i da je dno rav no u pop re nom smis lu a po du i ni ima skok prema go re, la ko pris ta je uz bla ge pjes ko vi te oba le ri je ka. Bo ko vi ima ju ta ko er skok ka ko bi se u to ku plo vid be spri je i lo da ne do e do za li je va nja vo dom unut ra njos ti am ca. Ob lik kr me nog i pram a nog di je la am ca je jed nak. Sred nji dio ima pa ra lel ni sred njak, to zna i da je ob lik re ba ra u tom di je lu jed nak. Du i na am ca se obi no kre e od 4,5 do 5,5 m, a ima ih i ma njih i ve ih, ve pre ma pot re bi.

Mulj, proizveden tijekom obrade otpadne vode, obrauje se na razne naine, kako bi se u to veoj mjeri osuio, te uinio bioloki neopasnim i kemijski stabilnim. Tako obraen mulj odlae se na deponijima i ne predstavlja problem za okoli. Najvei gradovi u Hrvatskoj, Zagreb, Split i Rijeka, imaju izgraene ureaje za mehaniku predobradu otpadnih voda, dok se drugi stupnjevi obrade tek trebaju izgraditi. Kako bismo ouvali vodene resurse koje u Hrvatskoj imamo, potrebno je im prije izgraditi kompletne ureaje za proiavanje, kako u najveim gradovima, tako i u manjim mjestima. Na individualnoj razini treba iriti svijest o tome to se od otpada smije, a to ne smije odbacivati u kanalizaciju, kakva se opasnost krije u vodopropusnim septikim sabirnicama (jamama) i zato se nije dobro zadravati u blizini kanalizacijskih ispusta u moru ili rijekam i jezerima. Budemo li uspjeni u gospodarenju vodom, sebi i svojim potomcima omoguit emo najvaniji prirodni resurs, a to je pitka voda. Marko Kobas

24

Pok re e se ves li ma i iz van brod skim mo to rom ma le sna ge. Ka da se a mac pok re e ves li ma, on da ves la sje di na pram a noj pa lu bi ci i ves la sa dva za voz na ves la ta ko da je ok re nut le i ma u smje ru kre ta nja am ca. Mo e se ves la ti u kom bi na ci ji s kr me nim ves lom (lo pa ti com). es to pu ta se mo e ves la ti i sa mo jed nim ves lom (lo pa ti ca), i to ako je vo de na pov r i na mir na (bez va lo va i vo de ne stru je). Ovaj ob lik se od r ao veo ma du go a to zna i da od go va ra ni zin skim ri je ka ma. Mi smo od lu i li da ovaj ob lik am ca pri ka e mo kao mo del ka ko bi ga na i naj mla i bro do mo de la ri mog li sag ra di ti. Ako se kva li tet no sag ra di i obo ji a us to se oda be re kva li te tan ma te ri jal, mo e bi ti i uk ras u ne koj vit ri ni. Teh no lo gi ja iz ra de bro do mo de la ap lja Iz ra da ovog bro do mo de la sas to ji se od tri fa ze. To su: - cr ta nje (tra si ra nje) ele me na ta - iz ra da (pred mon ta a) ele me na ta - mon ta a ele me na ta u trup. Cr ta nje (tra si ra nje) ele me na ta Ob li ci ele me na ta pri ka za nih na nac rt u cr ta ju se di rek tno na ma te ri jal od ko je ga se i iz ra u ju (per plo a i fur nir). Kri vu lje se mo gu iz vla i ti po mo u kri vu lja ra ili kva li tet nih i sa vit lji vih let vi ca. Sva ki se go tov ele me nt oz na u je (mar ki ra) svo jom oz na kom a za tim se is pi su ju os ta li natpi si ko ji od re u ju po zi ci ju sva kog ele men ta na mo de lu. Nat pi si se is pi su ju me kom gra fit nom olov kom ka ko bis

mo ih kas ni je mog li iz bri sa ti ako e li mo mo del na kra ju pre ma za ti bez boj nim la kom. Iz ra da (pred mon ta a) ele me na ta Sas to ji se u iz ra di svih ele me na ta mo de la. Ele men ti se re u mo de lar skom pi lom - ru nom ili elek tri nom. Pri re za nju ele me na ta mo ra se vo di ti ra u na o to nos ti, jer sa mo e se to no re za ni ele men ti u ti je ku mon ta e u trup me u sob no dob ro uk lo pi ti. Svi se ele men ti iz ra u ju od per plo e i fur ni ra, i to po mo gu nos ti od ma ha go ni ja jer ta vr sta dr va vr lo li je po iz gle da ka da se pre ma e bez boj nim la kom.

Mon ta a ele me na ta u trup Trup se mon ti ra na ko ma du rav ne per plo e ili fur ni ra. Re dos li jed mon ta e: Na vanj sku op la tu (poz. 7.) mon ti ra ju se kr me no od nos no pram a no zr ca lo (poz. 1.) i reb ra (poz. 2, 3, 4, 5 i 6). Te ele men te po ve zu je mo s vanj skom op la tom dna po mo u lje pi la Mag ne ti na. Na kon to ga se mon ti ra ju uz du njak zgi ba (poz. 11), vanj ska op la ta bo ko va (poz. 8), klu pe (poz. 9 i 10) i na kra ju za tit na let va (po jas) (poz. 12). Bi lo bi po elj no da se na pov r i nu oba ju zr ca la s vanj ske stra ne na ne se (za li je pi) sloj ma ha nog ni je va fur ni ra ta ko da je ci je la vanj ska pov r i na u ma ha go ni ju. Go ran Mi ko vi lo vi Dra gan Mi ko vi lo vi

25

ROBOTIKA...

RoboPauk
1. Uvod Ako ste ikada u ivotu poeljeli imati svog robota, onda je ovaj lanak upravo za vas. Istina je da vam on nee pospremiti stan ili donijeti doruak u krevet. Ipak, upute o izradi odvest e u svijet robotike... Bit ete korak blie. Teko je za RoboPauk rei da je to pravi robot. Koliko znamo, roboti su naprave koje su programirane za obavljanje odreenih zadaa, a uz to su jo sposobni primjeivati promjene u svojoj okolini pa e obaviti zadae prema napisanom programu. Mogunosti naeg robota bit e puno skromnije. Ako se u gradnju upuste i vai prijetelji, posebno e biti zabavno brzinsko natjecanje nekoliko RoboPauka. I nova iskustva iz elektronike i mehanike dobro e vam doi pri novim zahtjevnijim konstrukcijama.

Prouite sastavnicu i pribavite potreban materijal (slika 1) za izradu RoboPauka. Najskuplji dio naeg robota je servomotor. Trebat e i alat: lemilica, klijeta, runa pilica, skalpel, builica, svrdla, testna - pokusna ploica (protoboard), trenutano ljepilo, elastika... 2. Prerada servomotora i prigradnja sustava za napajanje elektrinom energijom Izradu ete poeti pregradnjom ugaanjem servomotora kojem morate odvojiti upravljaku elektroniku jer e elektromotor biti pogonski stroj robota. Kuite servomotora je sastavljeno od tri dijela, a sva su tri zajedno privijena s etiri vijka. Gornja dva dijela morate oblijepiti ljepljivom vrpcom kako se kuite ne bi razdvojilo nakon odvijanja vijaka. Nakon takve pripreme sigurno je nesmetano odviti vijke (slika 2). Lemilicom odlemite dva prikljuka kojima je upravljaka elektronika privrena na elektromotor (slika 3). Na ta dva prikljuka prilemite dva nova elektrina vodia (slika 4). Modelarskim noem odvojite graninik na zupaniku (slika 4a i 4b). Postavite zupanike i zatvorite kuite. Ako radite oprezno i tono te spremite elektroniku - tiskanu ploicu, servomotor ete ponovno moi sastaviti i rabiti.Tako preraen servomotor u elektromotor mora se slobodno vrtjeti kod prikljuka na jednosmjerni napon do 6 V.

26

RoboPauk Br.

Naziv Servomotor Plastini zupanik 40 mm ...40 zubaca Integrirani krug IC 1 74HCT240 Podnoje za integrirani krug (20 pinova -noica ) Prekida (to manji)
Leite kuite za baterije - AAA Kondenzator 0,22 F Otpornik 1 M Limena ploa debljine 0,5 mm ica 1,5 mm ica 0,2 mm perploa 4 mm Baterija AAA Vijak za lim 3x10 Vijak s maticom M3x20 Elektrini vodii Samoljepljiva vrpca ... iak

Kom.
1 1 1 1

1. 2. 3. 4. 5.
6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

(Nabava - informacija) Mibo modeli, Mladi tehniar Atehna

Conrad, IC-

elektronika, HTE, ...

1
2

2
4

1 50 mm 100 mm ... 4 2 1 Duine 200 mm 50 mm 4b

4a

3. Proute shemu te razradite veze - vodove na eksperimentalnoj ploici Slijedi razrada vodova - veza, kojima e se upravljati elektromotorom. Svaku shemu preporuljivo je najprije sastaviti i provjeriti na pokusnoj - testnoj ploici (protoboard), te provjeriti uspjenost konstrukcije. Shemu spajanja na testnoj ploici razradite prema zadanoj shemi (slika 5). esto moramo, zbog uporabe razliitih komponenti, za traeno rjeenje prilagoditi vrijednosti otpornika i kondenzatora. Zato i to predvidite bez vee nervoze. Obratite panju na utor kojeg imaju integrirani krug i podnoje. Utor oznaava prednji

dio integriranog kruga - ako gledate iz ptije perspektive, 1. pin - noica je sprijeda na lijevoj strani, zadnji - 20. sprijeda na desnoj strani. (slika 6). Iste oznake vrijede i za podnoje. Meusobno poveite sljedee pinove noice : -lijeva strana integriranog kruga: 4-6, 3-4, 5-7, 6-8, 7-9 -desna strana integriranog kruga: 14-16, 13-15, 12-14, 11-13, 15-18 -od lijeve prema desnoj strani integriranog kruga: 1-19 -kondenzatori: 2-3 i 18-17 -otpornik: 2-17 Pokusnu ploicu morate spojiti na izvor napa-

27

1 M

IC1 220 nF 220 nF

6V

Motor

janja elektrinom energijom. U naem sluaju to su etiri baterije tipa AAA u dva leita. Serijski je povezan to manji prekida (slika 7). Elektromotor prikljuite na pinove - noice 9 i 12 te ukljuite prekida. Ako se motor kree izmjenino lijevo i desno (cik-cak), ve ste djelomino uspjeli. Kretanje mora biti unutar pravog kuta - oko 45 ulijevo te 45 udesno. Kut skretanja moete ugaati i prilagoavati mijenjanjem vrijednosti otpornika. 4. Lemljenje vodova na podnoje integriranog kruga te izrada mehanikog sklopa... Prema ispitanim vezama krenite na lemljenje.

Podloga je podnoje integriranog kruga. Pazite gdje je pin noica 1. Podnoje okrenite. Tankim icama spojite - poveite pojedine pinove 5 noice (slika 8). Kondenzatore prilemite izmeu pinova noica 2 i 3 te 17 i 18. Otpornik izmeu pinova noica 2 i 17 (slika 9). U podnoje oprezno umetnite integrirani krug. Utor na integriranom krugu poravnat je s utorom na podnoju (slika 10). Slijedi izrada mehanikog sklopa pokretnih hodajuih dijelova. Zupanik promjera 40 milimetara s 40 zubaca prepilite na dva jednaka dijela (slika 11). Od perploe izradite dva nosaa za noge (slika 12). Noge su oblikovane od vre eline ice promjera 1,5 milimetara. Privrste ih - priveite tankom icom na nosae kroz provrte promjera 2 milimetra (slika 13). Trenutanim ljepilom zalijepite polovice zupanika na predviene nosae (slika 14). Jedan

28

8 12

9 13

10 14

11 15

16

17

18

19

20

21

22

nosa privrstite na vratilo elektromotora. Za drugi nainite prikladan dodatni nosa leaj od tanjeg lima. Kao osovina slui vijak s maticom. Oblik prilagodite (slika 15). Uvrenje na kuite izvedeno je pomou dva vijka (slika 16). Strpljivo ugodite zahvat zupanika (slika 17 i 18). 5. Zavrni radovi... Elektroniki sklop i napajanje elestikom uvrstite na kuite. Kako RoboPauk ne bi klizio, na vrhove nogu moete nataknuti izolaciju elektrinog vodia te je zalijepiti toplim ili trenutanim ljepilom (slika 19). Osim toga moete ga, jo po vlastitom izboru, opremiti raznim atraktivnim detaljima i sitnicama (slika 20, 21 i 22).

RoboPauk e u poetku najvjerojatnije imati potekoe s ravnoteom. To rijeite ugaanjem zakrivljenosti nogu. U krajnjem sluaju izradite novi par drugaijih duina ili oblika. Ako je pokret nogu prevelik, promijenite vrijednost otpornika u upravljakom elektronskom sklopu. Nemojte gubiti volju dok ugaate ili testirate RoboPauka jer ste udaljeni tek maleni korak do potpuno savrenog rjeenja. Izvor: BRANWYN, Gareth, (2003), Absolute Beginners Guide to Building Robots: Que Ivan Dovi http://www2.arnes.si/~idovic/

29

IZUMI KOJI SU PROMIJENILI SVIJET

Tiskarstvo
Tiskarstvo je, uz govor i pismo, najvie doprinijelo irenju ljudske misli u vremenu i prostoru, iako se u povijesti ljudske civilizacije od najmanje desetak tisua godina, pojavilo relativno kasno, prije samo pet stoljea. Vanost tiskarstva nije umanjena ni najnovijim izumima, kao to su elektrokomunikacije i raunala. I suvremena raunala, uz tipkovnicu i monitor, gotovo redovito imaju i pisa, kao tzv. vanjsku jedinicu. A pisa ne radi nita drugo, nego oponaa tiskaru, prenosei napisani tekst ili crte na papir. Tisuama su se godina knjige pisale rukom, slovo po slovo, redak po redak, stranicu po stranicu. Svaki je prepisani primjerak bio poneto drugaiji, a knjige su bile rijetke i skupe, dostupne samo malobrojnim itateljima. Prapoetci tiskarstva seu u davninu kada su ljudi pomou raznih oblika peata, premazanih bojom, otiskivali na podlogu likove, znakove, slova, rijei, pa i cijele stranice teksta. Krajem srednjega vijeka otiskivaJohannes Gutenberg, pravim nje svetakih likova, imenom Henne Gensfleisch prizora iz Biblije, s zum Gudenberg (Meinz oko malo teksta (imena, 1397. -1400., Meinz 1468.), molitava) za koga se dri da je izumio zaziva, pomou predloka tisak s pominim slovima. izrezbarenih obino u drvu, ve je bila uobiajena obrtnika vjetina tzv. listopisaca ili iluminista. Tako se pretpostavlja kako je listopisac, Johannes Gutenberg, u Mainzu u Njemakoj, oko 1450. god., osnovao tiskaru za izradbu listopisa. Gutenbergova je genijalnost bila u tome to se dosjetio da tekstove slae od
Prikaz rada u prvim tiskarama u 15. st.

pojedinano izraenih slova, te da od njih po potrebi slae pojedine rijei. Nakon tiska, razloena su slova bila spremna za slaganje novoga teksta. Isprva su ta slova bila izrezbarena u drvu, no slijedei je korak bio lijevanje olovnih slova u kalupe. Tako se mogao proizvoditi potreban broj slova i od njih sloiti cijele stranice teksta. Takav se sloeni tekst, premazan bojom prenosio tijeskom na podlogu (papir ili pergament). Na svim je jezicima postupak nazvan prema tome otiskivanju tiskom ili tiskarstvom (njem Druck, Druckerei, franc. impression, engl. printing, tal. stampa, rus. , itd.). Gutenberg je sa suradnicima 1452. god. poeo tiskati Bibliju, tada najtraeniju knjigu. Nakon niza potekoa sa suradnicima i novcem, knjiga je izala 1455. god. Bila je tiskana gotikim slovima, na latinskome jeziku, na stranicama oko 20cm30cm, s po 42 retka na stranici, pa je nazvana 42-redanom Biblijom. Stranice su knjige oblikovane po svoj tisuugodinjoj tradiciji omjera visine, irine, veliine slova i rasporeda teksta, kao pri izradbi rukopisnih knjiga, i pravo je umjetniko djelo. Bila je u dva dijela od po 327 i 317 listova, a tiskana je u nakladi od stotinjak (najvie dvije stotine) primjeraka, od kojih je do danas sauvano etrdesetak. Izum tiska brzo se irio, tako da je do kraja 15. st. u Europi ve bilo vie od tisuu tiskara, mnoge od njih kao putujui obrti. Knjige tiskane do 1500. god. nazivaju se prvotiscima ili inkunabulama, a vrijedan su trag kulture svakoga naroda. Prvotisci obino nemaju naslovnu stranicu, nego se nazivaju prema prvim rijeima teksta (to se danas zadralo samo u papinskim enciklikama). Stranice nisu obrojane, nego se na prethodnoj

30

stranici nalazi prva rije slijedee stranice, a na slijedeoj stranici posljednja rije prethodne stranice, pa su se tako stranice redale pri uvezivanju knjige. U Hrvatskoj je prva knjiga tiskana samo 28 godina poslije Gutenbergove Biblije. Bio je to Misal po zakonu rimskoga dvora, tiskan na hrvatskome jeziku i hrvatskim pismom glagoljicom. U Europi je to bila prva knjiga koja nije tiskana na latinskome jeziku i latinicom. Na stranicama su dva stupca teksta s po 36 redaka, slova su u crnoj ili crvenoj boji. Ima 219 listova kvart formata. Naklada je, prema tadanjim obiajima, vjerojatno bila oko stotinu primjeraka, a sauvano je svega jedanaest nepotpunih primjeraka1, od toga est u Hrvatskoj. U kolofonu (podatku o tiskanju) na kraju knjige stoji tekst (transkribiran latinicom, uz dodatak kurentnih slova da se zaokrue skraene rijei): LET GospodNIH1483MjeseCA PERVarA DNI22TI MISaLI BIE SVrENI. Suvremenim bi hrvatskim jezikom rekli: Ovaj je misal zavren godine Gospodnje 1483., mjeseca veljae, dana 22. Zanimljivo je da je nadnevak napisan opadajuim redoslijedom (godina, mjesec, dan), onako kako to danas preporuuju meunarodne norme! Na alost, u kolofonu nema podatka o mjestu tiskanja. Pretpostavlja se da je to bilo u Kosinju u Lici, ali o tome nema pouzdanoga podatka. U Hrvatskoj je do kraja 18. st. bilo desetak tiskara (Kosinj, Senj, Zagreb, Rijeka, Nedelie, Varadin, Osijek, Stranica Misala po zakonu rimZadar i dr.), neke skoga dvora iz 1483. god., samo kao povreme- prve hrvatske tiskane knjige ne putujue tiskare. U 19. st. tiskare se umnaaju, pa je krajem stoljea samo u Zagrebu ve bilo osam tiskara.
1 Pretisak Misala je objavljen 1971. god. u izdanju Libera u Zagrebu.

Runo slaganje olovnih slova u tekst (19. st.)

U prvo se vrijeme tiskarstvo nazivalo tiskarskom umjetnosti (lat. ars impressoria), a potom i tipografija, a knjige su se izraivale kao umjetnika djela. Prvotni postupak tiskanja bio je vrlo sloen. Tiskari su sami i lijevali slova, no ubrzo se oblikovanje slova i njihovo lijevanje izdvojilo kao posebna vjetina. Olovna su se slova runo slagala u rijei, retke i stranice. Stranice su se nakon otiskivanja jo runo ukraavale, te nakon toga uvezivale u korice knjige. Poetkom 19. stoljea konstruirani su prvi strojevi za automatsko tiskanje, tada nazivano brzotiskom. Sve do druge polovice 20. st. osnova za tiskanje bio je olovni slog. Tek se 1960-ih poinje upotrebljavati tekst pripremljen na fotografskome filmu, tzv. fotoslog, i fotografski pripremljene ploe za otiskivanje na papir, a 1980-ih slog se poinje pripremati raunalima. Olovna su slova nakon vie od etiri stoljea otila u muzeje. Za tiskarstvo su potrebne i mnoge tehnike vjetine. U prvo vrijeme industrijalizacije u 19. st. najsloeniji su bili strojevi za tiskarstvo i tekstilnu industriju. Na njima se razvijala automatizacija proizvodnih postupaka. Strojevi za slaganje, koji su automatski lijevali i slagali slova u retke i stranice, te strojevi za tiskanje koji su obavljali brojne automatske pokrete (nanoenje boje, hvatanje i prenoenje papira, tiskanje, odlaganje i dr.), bili su prava uda ljudske domiljatosti. Stoga je tiskarstvo samim svojim potrebama pospjeivalo razvoj tehnike, osobito precizne

31

POVIJEST ROBOTIKE (86)

Robotiki muzeji
Stroj za brzotisak, automatsko tiskanje s poetka 19. st.

mehanike i automatike. Mnoga su od tih rjeenja potom primjenjivana u drugim automatskim strojevima. ak i suvremena elektronika duguje tiskarstvu vaan proizvodni postupak izradbe tiskanih ploica za elektronike sklopove.

Osnivanje specijaliziranih muzeja za pojedino podruje tehnologije najbolji je znak da je ono doseglo razinu zrelosti, odnosno da je toliko ukorijenjena u opu povijest da je potrebno stvarati zbirke radi rekapitulacija proteklih razdoblja i moguih procjena o nastavku razvoja. Povijest muzejskog zbrinjavanja robotikih artefakata vrlo je specifina iz nekoliko razloga. Najvanija posebnost robotike je u njenoj kultu-

Primjer bogato uvezane knjige Matice hrvatske iz 1891. god.

A danas, kad nam raunalna obradba teksta i ilustracija, te raunalna priprema i nadzor tiska, daju gotovo nezamislive mogunosti, s divljenjem prelistavamo stare knjige iz prvih stoljea tiskarstva, pripremljene skromnim tehnikim sredstvima, ali beskrajnom strpljivou njihovih stvaratelja. Dr. sc. Zvonimir Jakobovi

Jedna od najpoznatijih zbirki robota nalazi se na Machasuthes Institute of technology (MIT) u SAD. MIT je desetljeima vodei svjetski centar za istraivanje robota pa je bilo sasvim oekivano da mnogi slavni istraivaki modeli budu sauvani u njegovom muzeju. Na slici su prikazani neki modeli iz podruja robotikih ronilica, meu kojima je svakako u istraivakom smislu najpoznatiji robot VCUUVVorticity Control Unmanned Undersea Vehicle, poznatiji kao robotika TUNA. s kojim je 90-ih godina 20. stoljea zapoela era podvodne biorobotike. U muzej MIT-a smjetena je i znamenita androidna glava robota KISMET s kojim posjetitelji mogu razgovarati na slian naina kao to su 70-ih godina razgovarali s raunalnim psihologom ELISA.

32

Prvi, iskljuivo robotiki muzej u svijetu, otvorili su Japanci u Nagoyi krajem 2006. godine. Na vie od 2000 kvadratnih metara prostora prikazano je uglavnom sve to povijest i suvremenost robota nudi. Unato poznatoj ljubavi Japanaca prema robotima , muzej je neoekivano i iznenada zatvoren nakon nepune godine rada. Razlozi su iskljuivo trini: muzej nije mogao osigurati 400 000 posjetitelja godinje koliko ih je potrebno za njegovo samoodravanje. To je oito bilo neizdrivo i za bogati Japan.

ralnoj sintetinosti koja svijet strojeva na uzbudljiv nain spaja s biologijom, umjetnou i ivotom openito. Kao generika tehnologija, ona se vrlo brzo iri i na podruja koja tradicionalno nisu povezivana sa strojevima. Brzina tog irenja se poveava do mjere da je ak i elementarno evidentiranje sve tee. S druge strane, vanjski utjecaji stvorili su posve nov odnos prema muzejima koji su zbog, primjerice, promjena mogunosti prezentacija u potrazi za sve atraktivnijim multimedijskim prikazima. Klasine tehnike zbirke suoile su se koncem 20. st. s problemom pretrpanih spremita, a tzv. stalni postavi postali su zastarjeli. Ljudi su sve manje raspoloeni obilaziti statine pranjave strojeve. Gradnja muzeja postala je i vrlo skupa pa su drave sve manje spremne sudjelovati u njihovim odraavanjima. Pred muzeje se postavio zadatak samofinanciranja. Trini pristup doveo je i do osnivanja mnogobrojnih privatnih muzeja koji su zapravo male privatne zbirke. Zbog svoje pokretnosti, roboti spadaju u red vrlo privlanih muzejskih izloaka. Pogotovo ako je rije o izlocima koji rade. Upravo zbog toga su mnogi klasini figuralni automati, kao pretee

robota, u novije vrijeme obnovljeni ili ak rekonstruirani kao funkcionalni izloci. Prvi muzejski eksponati suvremenih robota, iji nastanak datira u sredinu 20. stoljea, oekivano su bili povezivani s raunalnom tehnologijom pa su, unutar impresivno velikih izlobi raunala, stvarane i manje zbirke robota. Takav pristup prisutan je i danas, ali je sve izraenija tendencija osamostaljenja i izdvajanja robotikih zbirki. Kako broj vrsta i tipova robota raste velikom brzinom, a robotika se sve vie afirmira neovisno o raunalu, u budunosti je za oekivati sve vie samostalnih robotikih muzeja razliitih po tematici i nainu prikazivanja. Internet je promijenio odnos prema muzejima u smislu da je danas mogue organizirati i virtualni muzej koji se moe povezati u lanac mnogih zbirki. Unutar takvog pristupa i posjet klasinom muzeju moe biti virtualan, a vodi po robotikim prostorima, kako stvarnim tako i virtualnim, moe takoer biti robot muzejski vodi. O specifinosti, kako po nastanku tako i po obliku organizacije, suvremenih muzejskih evidentiara razvoja robotike svjedoi Robotika kua slavnih (The Robot Hall of Fame) osnovana 2003. godine na Carnegie Mallon University

Ove dvije slike svjedoe kako i u Hrvatskoj roboti sve bre zavravaju u muzejima. Kibernetikoj Buba Mari (dolje), nastaloj na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu 70-ih godina 20. st., trebalo je gotovo 30 godina za deponiranje u Tehnikom muzeju. S druge strane, EOD robot MUNGOS (slika gore) zavrio u Policijskom muzeju u Zagrebu 2007., desetak godina nakon proizvodnje .

33

ZABAVA

Nagradna krialjka
Glasoviti ameriki Smithsonian Institute organizirao je 2004. godine sveanost na kojoj je General Motors poklonio Muzeju amerike nacionalne povijesti prototip Alice, jedan od najpoznatijih manipulacijskih robota PUMA. Bila je to prilika da se na jednom mjestu okupe pioniri amerike i svjetske robotike. Konstruktor PUME, Victor Scheinman, u drugom je redu s crvenom leptir manom, dok je desno do njega otac robotike, Joseph Engelberger.
Nastavljamo s naom nagradnom krialjkom. Pravila su ista: poalji rjeenje pod 1. vodoravno sa svojim imenom, prezimenom, adresom i brojem telefona i to na nau adresu ABC tehnike, Dalmatinska 12, 10000 Zagreb, zakljuno do 20. travnja 2008. Sve tone odgovore, koji stignu do navedenoga datuma, stavit emo u bubanj i izvui tri sretna dobitnika koji e biti nagraeni jednim od naih izdanja po svojem izboru. Olovke u ruke i sretno!
4 5 6 7 8 13 15 17 21 27 31 32 33 18 22 23 24 28 29 19 24 25 9 10

u SAD_u. lanovi kue slavnih robota nisu samo fiziki roboti, ve i mnogobrojni literarni, likovni ili filmski roboti koji su dosegli svjetsku slavu. Svake se godine za kuu nominiraju kandidati meu kojima tim robotikih uglednika (rije je ipak o ljudima) izabire robote koji e zasluiti muzejsku besmrtnost. Posebnost tog muzeja je u tome da ne inzistira na posjedovanju fizikih eksponata ili da su roboti uporabni strojevi. lanovi kue slavnih robota su eksperimentalni roboti Asimo i Shakey, ali i filmski roboti Astroboy, C-3PO i Robby. Razvoj virtualnih muzeja posveenih strojevima mogao bi imati uzbudljivu budunost. Danas ne samo da je mogue dobiti virtualni ploni ili 2D uvid u muzejsku zbirku, ve se pojedini izloci strojeva mogu i trodimenzionalno dinamiki reproducirati u mjerilu 1:1. No, oni se mogu trenutano i izraditi u po volji odabranom mjerilu. Ne morate ni izii iz vlastite sobe da biste repliku pojedinog stroja u posjedu muzeja imali kod kue. Mehanizam e, na najblii vam 3D tampa, biti poslan elektronskom potom. Nakon malo dueg ekanja funkcionalni mehanizam bit e izraen s vjernou razmjernom novcu koji ste spremni izdvojiti za takav suvenir. Igor Ratkovi

1 12 14 16 20 26 30

11 10

Vodoravno: 1. Osoba koja izrauje modele automobila; 12. Ustrajan, koji ne odustaje; 13. Splitska ratna luka; 14. Boja izmeu crne i bijele; 15. Maslina; 17. Kratica za to jest; 17. Inicijali Otona Kuere; 19. Figura u ahu, moe se vui samo okomito i vodoravno; 20. Posao; 22. Prezime TV voditelja i autra zabavnih emisija, Joko; 25. Sastavni veznik; 26. Susjedna drava u obliku izme; 28. Smjer vode tekuice; 30. Govorni jezik idova istonih europskih zemalja, s hebrejskim i slavenskim elementima; 31. Ime slikarice Rakaj; 32. Grko slovo, fizika jedinica za otpor; 33. Kemijski element, upotrebljava se za dezinfekciju Okomito: 1. Srednjoeuropska drava (glavni grad Be); 2.Nesvren oblik glagola upiti; 3. Toviti; 4. Ptica grabljivica; 5. Registarska oznaka za Makarsku; 6. Osobna zamjenica (tree lice jednine, srednji rod); 7. Auto-oznaka za Njemaku; 8. Najvrjednije osobe drutva, zajednice, struke, itd.; 9. Vrijeme zabrane lova; 10. Stanovnik arapskog poluotoka; 14. Egipatski bog Sunca; 18. Predloak izraen na nekoj podlozi za izradu veeg broja otisaka; 21. Vladimir od milja; 23. Organizacijska jedinica; 24. Blagajna; 25. U bilo koje vrijeme; 27. Tanka ploa kovine; 29. Pokazna zamjenica;

34

MLADI TEHNIARI

50. kolsko natjecanje mladih tehniara

Uvoenje HNOS-a u osnovne kole Republike Hrvatske i u predmet tehnika kultura izazvalo je znaajne i korjenite promjene. Promjenu nastavnog plana i programa, potrebu za primjenom nastavnih metoda, te nain pripremanja za nastavu. Slijedom svega promjene su se dogodile i unutar natjecanja mladih tehniara. Ove kolske godine obiljeavamo 50. godina organiziranog provoenja natjecanja u tehnikoj kulturi. U tako dugom vremenu mijenjani su modeli i naini provedbe natjecanja, prisjetimo se. Niz godina odravale su se Smotre mladih tehniara na kojima su sudjelovale uenice i uenici iz osnovnih kola, Klubova mladih tehniara, Centara tehnike kultrue, Saveza i Udruga. Ocjenjivani su: makete i modeli, ureaji, elektornike konstrukcije i razne naprave. Nakon to je uvedeno bodovanje prvaka koji su na Dravnim natjecanjima osvojili jedno od prva tri mjesta, za upis u srednje kole, a kako u natjecanjima iz tehnike kulture nije bilo pisanja testova, Dravno povjerenstvo uvelo je pismenu provjeru znanja, te rjeavanje paktinog zadatka za vrijeme natjecanja. I dalje je bio obavezni prikaz donesenog uratka i obrane. Radovi su se prijavljivali u podrujima: promet, graditeljstvo, elektronika, elektrotehnika, strojarstvo, vonja robotskih kolica, te robotika.

U svim dosadanjim modelima natjecanja u predmetu tehnika kultura, pojavljivali su se razni problemi. Poboljavana su pravila natjecanja, naini vrednovanja radova, ocjenjivanje testova, odabir za vie razine natjecanja i drugo. Uvoenjem novih pravila natjecanja, od ove kolske godine, posao nije zavren, ali je dolo vrijeme kada je svakoj uenici i ueniku iz osnovnih kola dana prilika da sudjeluju u natjecanju iz tehnike kulture. Ova e kolska godina ostati zapamena po:  rekordnom odazivu uenika na kolska natjecanja, preko 6000,  novom sustavu prijavljivanja rezultata kolskih natjecanja koritenjem baza podataka,  sustavnom i metodikom pripremanju zadataka za sve razine natjecanja,  informiranju uiteljica i uitelja na sastancima upanijskih strunih vijea,  redovitom objavljivanju informacija na web stranicama,  unaprijeenom nainu diskutiranja uiteljica i uitelja putem elektronike pote i na forumu. to kau uitelji? Neki predlau, neki savjetuju, neki su zadovoljni, neki ne, neki pokuavaju, neki odustaju no svima nama je jasno da smo na poetku novog sustava organiziranja i provedbe natjecanja u tehnikoj kulturi.

35

Marina Capan, O Miro slava Krlee, Zagreb U poetku sam bila jako skeptina kako u natjecanje provesti, budui da sam tek poela raditi i da nemam dovoljno iskustava u nastavi, a pogotovo ne u radu s nadarenijim uenicima. Gotovo da sam i odustala, no dogodio se 1.Simpozij uitelja tehnike kulture gdje sam upoznala divne kolegice i kolege koji su me potaknuli svojim savjetima. Odluila sam aktivirati uenike 5.-ih i 6.-ih razreda,i pripreme su pocele. Odaziv je bio odlian, uenici oduevljeni idejom natjecanja iz tehnike kulture. Druili smo se, uili, gradili, radili, upoznavali. Sve je odlino prolo i, naravno, vidimo se i dogodine! Petar Dobri, prof., O Julija Klovia, Zagreb Priprema i provedba natjecanja iz robotike odraena je na vrijeme (kupovina i nabava opreme). Uslijed nedostatka opreme za izvoenje nastave tehnike kulture, nije bilo mogue organizirati natjecanje s veom grupom uenika. Tako su natjecanju pristupili uenici (5. i 7. razreda) koji redovito dolaze na izvannastavne aktivnosti. Uenicima je kolsko natjecanje iz tehnike kulture potpuno novo iskustvo. Poetna trema je ubrzo zaboravljena. Nakon provedbe pismenog dijela, pristupili su izvedbi praktinog rada koji je donio novu kvalitetu i neizvjesnost. Konstrukcija i spajanje svih komponenti odraena je korektno, u kratkom vremenu. Programiranje zadanih komponenti proteklo je u napetom iekivanju i rjeavanju problemskih zadataka. Izjave uenika: Damir (7.r.):Najtee je bilo nacrtati pravokutnu projekciju, to nismo uili u niim razredima. Izrada programa je lagana, oekivao sam tee zadatke. Marko (7.r.):Nisam se mogao sjetiti naredbe za prekid izvravanja programa. Karolina Antoli, prof., O Otona Ivekovia, Zagreb Na kolskom natjecanju je sudjelovalo 32-je uenika. Uenici su s nestrpljenjem oekivali natjecanje jer su u redovnoj nastavi osjetili to

znai, osim uenja podataka i injenica, vrijednost njihovih motorikih sposobnosti. Posebno mi je zadovoljstvo istaknuti kako su uenici ovo natjecanje doivjeli kao vlastitu samoprocjenu svojih psihomotorikih sposobnosti, to je meni kao uiteljici tehnike kulture, a prije svega kao odgojnom imbeniku u razvoju djece, i bio cilj! Svim uenicima koji su se plasirali na upanijsko natjecanje elim puno uspjeha i ugodno druenje! Nikola Kravarui, O Titua Brezovakog, Zagreb Kljuna kvaliteta je to su razdvojena natjecanja po razredima posebno 5-i, 6-i, 7-i i 8-i r.. Time se uspjelo vie normirati i ujednaiti testove sadrajno i tematski. Nositelji tema su dobro pripremilili pitanja imajui u vidu da nisu imali nikakvih iskustava toga tipa. Organizacijski, natjecanja u kolama ako su napravljena prema uputama, dodatno su ostavila dobar dojam na uenike, na lanove komisija ali i u koli. Rjeavanjem praktinog zadatka za vrijeme natjecanja izbjegava se mogunost manipulacije gotovim radovima. Nedostatak, ako se moe tako nazvati, je stvaralatvo i istraivanje. Prikaz uradaka po samostalnom izboru je smanjen i tu bi potrebu uenika nekako trebalo ubudue zadovoljiti. estitam svima koji su sudjelovali, a uenicima puno uspjeha na viim razinama natjecanja. Sanja Kovaevi, prof.