Lidija Gajski za Danas.net 7. travnja 2011., str.

Privatni zdravstveni biznis zarobio je lijenike i vlasti

S dr. Lidijom Gajski razgovarao Dalibor Dobri. Objavljeno 7. travnja 2011. na portalu Danas.net http://danas.net.hr/intervju-tjedna/privatni-zdravstveni-biznis-zarobio-je-lijecnike-ivlasti Danas sve ee pacijenti odlaze lijenicima s dilemom jer ne znaju je li ono to im oni preporuuju motivirano njihovom dobrobiti ili su posrijedi neki drugi interesi, kae autorica knjige Lijekovi ili pria o obmani dr. Lidija Gajski u Intervjuu tjedna Danas.hr-a. Stajalita i razmiljanja internistice dr. Lidije Gajski neete uti od veine lijenika. Vrlo je malo njih, dapae, koji e se naglas sloiti s njom. Ona, meutim, smatra da nije kontroverzna jer, kae, o njezinim tezama ne postoje nikakve kontroverze struka se uope nije oglasila kako bi ih eventualno osporila, a u javnosti je dobila samo potporu. U jeku jo jedne u nizu afera u zdravstvu, razgovarali smo s doktoricom Gajski o tome to ne valja u zdravstvu i medicini i kako ozdraviti zdravstvo. Farmaceutske kompanije, upozoravate na to ve dugo, sve vie utjeu na lijenike kako bi propisivali njihove lijekove. Koliko je to uzelo maha? Utjecaj farmaceutske, odnosno medicinske industrije na lijenike poprimio je takve razmjere da to ozbiljno kompromitira kliniku praksu i to se negativno odraava na efikasnost itavoga zdravstvenog sustava. Taj utjecaj poinje ve na razini medicinske znanosti, koju su u svojem primijenjenom dijelu u veini preuzeli, odnosno financiraju razliiti proizvoai medicinskih proizvoda koji tu znanost zlorabe na nain da svoje proizvode prikazuju djelotvornijima, sigurnijima i isplativijima nego to oni stvarno jesu i slue za stvaranje lanih zdravstvenih potreba. Nalaze takvih istraivanja ta ista industrija dostavlja lijenicima plaajui strune kongrese, simpozije, predavanja, financirajui i strunu literaturu, medicinske asopise i izravno aljui svoje trgovake putnike, odnosno farmaceutske predstavnike u lijenike ordinacije, dakle isporuuje pristranu sliku o bolestima i lijeenju koja se moe svesti na marketing. Cijeli taj sklop ukljuuje i korupciju, i to krupnu, na razini vodeih medicinskih strunjaka, stavostvaratelja, kako na globalnoj razini, gdje se izrauju smjernice za kliniku praksu na globalnoj razini, pa do razine lokalnih medicinskih eksperata. Tu su posrijedi velike isplate. Farmaceutska industrija danas stvara akademske karijere, ak daje vodeim lijenicima i politiku mo. To ide sve do razine obinih lijenika u ordinacijama, gdje su pokloni skromniji i svode se najee na plaanje putovanja na kongrese. Kako bi se medicina trebala financirati? Mogu li to drave initi same s obzirom da je to vrlo skupo? Ili je rjeenje bolja kontrola? Zdravstvo i medicina je podruje u kojem su privatizacija i komercijalizacija nepoeljni. Zakoni slobodnoga trita u zdravstvu ne bi trebali vrijediti, trite vrijedi za obinu robu i usluge, a ekonomisti robu definiraju kao neto to se moe razmijeniti,

Lidija Gajski za Danas.net 7. travnja 2011., str. 2

zamijeniti i takva roba onda ima i svoju cijenu. S obzirom na to da se zdravlje i ivot ne mogu dati nekome tko ih nema, takve kategorije nemaju cijenu i zbog toga trini zakoni deformiraju to podruje. Tu ne vrijede razumski kriteriji jer je to iracionalno podruje kojim dominiraju emocije, strah od bolesti i smrti i cijena tu ne postoji. Uvoenje trinih odnosa u zdravstvo i medicinu stvara itav niz negativnih posljedica, poevi od silnoga porasta trokova, emu smo svjedoci tim troenjem, koje je u velikoj mjeri nepotrebno, uskrauje se ljudima koji su stvarno bolesni pristup medicinskoj usluzi. Stoga, a i zbog injenice da medicinska tehnologija stvara sve veu izravnu tetu, efikasnost sustava pada. Nadalje, otvara se itav niz etikih dilema i uruava se povjerenje izmeu lijenika i pacijenata. Zdravstvo ne smije biti profitno ustrojeno jer gubi motivaciju da lijei i prevenira bolesti, stoga to zarauje na lijeenju, na doivotnom, kroninom lijeenju, a ne na izljeenju Zdravstvo, kao i znanost i obrazovanje dijelovi su drutva koji su esencijalni i koji se ne smiju privatizirati za potrebe manjine. Kao argument za privatizaciju obino se nudi postavka da drava nema novca za znanost. Klinika ispitivanja sa svojim doista velikim trokovima su nepotrebna to su ispitivanja na nekoliko desetaka tisua ispitanika. Zato se uope izvode? Samo se na tako velikom uzorku moe dokazati minimalni uinak neke intervencije. Kad je pripravak doista djelotvoran, dostatno je svega 10 ili 20 ljudi. Lijenici su u stanju iskustveno prepoznati takve pripravke i primjenjivati ih. Kad je djelotvornost dvojbena, vi je moete prikazati jedino statistikim manipulacijama na velikom uzorku i zato su ta ispitivanja tako skupa. Znanost, obrazovanje, zdravstvo i medicina trebali bi ostati u javnoj sferi jer je to osnovni preduvjet njihove racionalnosti i funkcioniranja na korist drutva. Kako biste Vi uredili zdravstvo? to biste uinili da se vrati povjerenje, da ga se moe platiti. Je li to jednostavno, je li to teko? To biste trebali pitati mog kolegu dr. Draena Gorjanskog, Osjeanina, koji se bavi promiljanjem zdravstvenoga sustava. U svojoj zadnjoj knjizi Obnova zdravstva detaljno je izloio kako bi trebalo koncipirati i urediti zdravstveni sustav. On definira zdravstvo kao sustav koji se bavi nepoeljnim dogaajima. Takav sustav ne smije biti profitno ustrojen jer gubi motivaciju da lijei i prevenira bolesti, stoga to zarauje na lijeenju, na doivotnom, kroninom lijeenju, a ne na izljeenju. Slini takvi sustavi su vatrogastvo, pravosue, policija i vojska. Zamislite to biste imali da ti sustavi imaju profit kao cilj. Osnovno je da se komercijalizacija i privatizacija svedu na najmanju moguu mjeru. Privatizacija je nepoeljna ve na razini klinike prakse. Privatne klinike proizvode puno vie pretraga i terapijskih postupaka, pa i trokova u odnosu na javni sektor, naravno, na raun bolesnika, i to se onda svodi na njihovo financijsko iscrpljivanje. Privatizacija je nepoeljna i na razini osiguravateljskih kua, to dobro ilustrira film Michaela Moorea Sicko, gdje se vidjelo da su privatne osiguravateljske kue, iji je glavni interes zarada, sklone osiguravati zdrave, a odbijati ljude koji su bolesni i da je vrlo teko kad se razbolite dobiti pristup zdravstvenim uslugama koje su vam potrebne. Privatizacija medicinske znanosti zloudna je devijacija jer naa je civilizacija oslonjena na znanost. Mi u znanosti traimo uporite za sve svoje odluke, ne samo u zdravstvu. Ako je privatizirate za potrebe korporacija, mi smo izgubili oslonac, ne znamo to radimo i to je civilizacijsko pitanje. Koliko privatizacija i komercijalizacija utjeu na povjerenje izmeu lijenika i pacijenata?

Lidija Gajski za Danas.net 7. travnja 2011., str. 3

Kad je rije o konkretnim medicinskim postupcima, potrebi za nekom dijagnostikom ili terapijskom procedurom, naalost, ja sve ee moram odgovarati svojim pacijentima da ne znam. To je vrlo esto jedini iskreni i vjerodostojni odgovor One uruavaju to povjerenje. Danas sve ee pacijenti odlaze lijenicima s dilemom jer ne znaju je li ono to im oni preporuuju motivirano njihovom dobrobiti ili su posrijedi neki drugi interesi. S druge strane raste svijest o tome da lijenici imaju ogranieno znanje o postupcima koje preporuuju. Sve je jasnije da su informirani samo jednim kanalom, onim koji dolazi od proizvoaa medicinske tehnologije i da o medicinskim procedurama nedovoljno znaju. Zdravstveni sustav temelji se na povjerenju; pacijent odlazi lijeniku s uvjerenjem da e on uiniti najbolje za njegovo zdravlje. Svjedoci smo primjera afere s pandemijskom gripom. Struni autoriteti, ne samo nai, uvjeravali su nas da je rije o ozbiljnoj bolesti, da je cjepivo sigurno i djelotvorno i pozivali na cijepljenje, a s druge strane smo imali minimalan odaziv graana na cijepljenje. Mi smo predzadnja drava u Europi po procijepljenosti, ispod nas je samo Poljska u kojoj cjepivo nije bilo ni uvezeno. To nam govori da je nestalo povjerenje ljudi u medicinske strunjake i u zdravstveni sustav. To je dugorono razorno za funkcioniranje zdravstvenoga sustava. Koliko bi ljudi uope onda trebali vjerovati lijenicima? Je li povjerenje koje postoji jo uvijek visoko ili je prenisko? Ja bih rekla da je kod nas povjerenje jo uvijek visoko, zahvaljujui naoj tradicionalnoj kulturi, ali i tome to ljudi nemaju uvida i to su slabo informirani. Nadam se da jo moemo spasiti to povjerenje, a uvjet za to je iskljuivanje komercijalizacije u zdravstvu. Vidljivi rezultat naruavanja povjerenja u lijenike i u sustav jest to se bolesnici okreu drugim izvorima informiranja znancima, prijateljima, internetu i strunoj literaturi koju ne mogu razumjeti. Tu nalaze mnotvo razliitih, esto i proturjenih informacija. To dovodi do toga da su zbunjeni, a ako je rije o tekim bolestima, izbezumljeni i oajni, to je nedopustivo. I onda se nerijetko okreu tzv. alternativnoj i komplementarnoj medicini, u kojoj postoje djelotvorni postupci, no postoji i mnotvo toga beskorisnoga, to se vodi samo koristoljubljem onih koji prakticiraju te postupke. to savjetujete svojim pacijentima? S obzirom na javne istupe, jeste li moda zbog njih 'popularniji' meu pacijentima? Moram rei da je ovo to radim nailo na veliku potporu bolesnika. Jo mi se nije obratio niti jedan laik koji bi imao primjedbe ili smatrao da je to to govorim neistinito ili pretjerano. Ljudi osjeaju da imamo problem u sustavu i zadovoljni su da je netko o tome progovorio. Kad je rije o konkretnim medicinskim postupcima, potrebi za nekom dijagnostikom ili terapijskom procedurom, naalost, sve ee moram odgovarati svojim pacijentima da ne znam. To je vrlo esto jedini iskreni i vjerodostojni odgovor. Znam podatke o djelotvornosti pojedinih intervencija, ali istodobno znam da je veina istraivanja pristrana u korist proizvoaa medicinske tehnologije. Imamo sve manje objektivnih, javno financiranih istraivanja i nerijetko sam u situaciji da pacijentima ne mogu tono odgovoriti, a esto im, u dvojbenim situacijama, kaem da se oslone na vlastiti zdrav razum, laiko iskustvo, to su kategorije koje su prognane iz medicine jer su neznanstvene i na njih se ne bi trebalo oslanjati kad bismo imali vjerodostojnu znanost i profesionalnu edukaciju. Meutim to e postajati sve korisnije, a moda ak i spasonosno ako se ovi negativni trendovi nastave. Koliko farmaceuti utjeu na medicinske protokole, odredbe koje propisuje HZZO i Ministarstvo zdravstva? Koliko se njima moe vjerovati?

Lidija Gajski za Danas.net 7. travnja 2011., str. 4

Na isti nain na koji je privatni biznis u zdravstvu zarobio lijeniku struku, to vrijedi i za dravu, odnosno zdravstvene vlasti. Svjedoci smo da se donose zakoni koji pogoduju irenju privatnoga poduzetnitva u zdravstvu, odnosno poduzeima koja proizvode medicinsku tehnologiju; svjedoci smo da je sustav ustrojen po modelu koji potie privatizaciju, to je kontraproduktivno. Kad je rije o osiguravajuim kuama, a HZZO je dravno osiguranje, za ekspertize se uzimaju medicinski strunjaci koji su u sukobu interesa, koji imaju financijske i druge veze s farmaceutskim sektorom. Na liste lijekova i postupaka koji se plaaju iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja dolaze pripravci i upitne djelotvornosti, precijenjeni, nedovoljno istraeni, pa nakon 10 godina otkrijemo da su toksini i povlaimo ih s trita. Kad je rije o dravnim agencijama za lijekove, postoje podatci o tome kako su skraeni rokovi za registraciju lijekova; danas su toliko kratki da ugroavaju sigurnost bolesnika. Moete li komentirati aferu s Medicolom i zraenjem PET/CT aparatima? Koliko je raireno pogodovanje privatnim tvrtkama u dijagnostici? Nisam radiolog i nemam konkretne informacije o aferi iz prve ruke, no s uvidima koje imam o tome kako funkcionira zdravstveni sustav, mogu s velikom sigurnou rei da se u dijagnostici primjenjuje itav niz beskorisnih postupaka. Sasvim je sigurno da je u ovom broju ljudi koji su proli tu dijagnostiku pretragu i velik broj onih u kojih je ona bila nepotrebna i bez znaaja za njihovo preivljavanje i prognozu. To se dogaa po istom obrascu kao i za lijekove. Protokole i klinike smjernice za primjenu pretraga u medicini izrauju mali odbori strunjaka povezani s proizvoaima te opreme ili potronoga materijala, na globalnoj razini. Dodatno rairenom upuivanju na te pretrage pomae i nesnalaenje lijenika praktiara, u ovom sluaju onkologa, koji esto nemaju precizne smjernice ili ih pod pritiskom posla automatski indiciraju. Najlake je i najmanje zahtjevno propisati pretragu ili lijek. Vjerojatno postoji i izravni pritisak vlasnika klinike, koji je zahvaljujui nedopustivoj sprezi politike i privatnoga sektora doao do monopola nad tom pretragom. Ovdje je dodatni problem i to to se radi o onkolokim bolesnicima, esto u poodmakloj fazi bolesti, pa iz oaja i da bismo stvorili dojam kod bolesnika i njegove obitelji da se neto radi, primjenjujemo pretrage i terapije koje su u stvari beskorisne. esto se dogaa da se propisuju lijekovi koji nisu prvenstveno namijenjeni za bolest za koju se primjenjuju. Jedna od tendencija u suvremenoj medicini je irenje indikacija za lijekove. Proizvoa nekog pripravka plaa istraivanja koja dokazuju djelotvornost toga pripravka u novim stanjima i na novim grupama pacijenata. Za to su dobar primjer antidepresivi, koji su se prije 15-ak godina davali za samo jednu indikaciju, teku depresiju. Danas neki od tih pripravaka imaju 12 indikacija, koje ukljuuju i blaga anksiozna stanja. Slino vrijedi za statine, pripravke za sputanje kolesterola, koji su se davali jednoj manjoj skupini sranih bolesnika mukoga spola, a danas ih moete propisati veini ljudi iznad 50 godina. A to, naravno, ima za posljedicu poveanu potronju lijekova. to mislite o cjepivu protiv HPV-a i injenici da akciju cijepljenja financira grad? to openito mislite o cjepivima? Ne odobravam cijepljenje protiv HPV-a jer je potreba za tim konkretnim postupkom dvojbena (po mojem miljenju ne postoji), a cjepivo nema dokazanu kliniku djelotvornost. Politika potpora ovom projektu, i to ne samo na razini gradova i

Lidija Gajski za Danas.net 7. travnja 2011., str. 5

upanija, nego i na nacionalnoj razini, dio je europske strategije pokrenute od strane proizvoaa cjepiva i dijagnostikih testova za HPV. Cjepiva su jedno od najproblematinijih mjesta suvremene medicine. Neovisna bi prosudba vrlo vjerojatno pokazala da su nepotrebna i otkrila njihove dugorone tetne posljedice.

Struni krugovi me ignoriraju kako ne bi otvarali raspravu

Jeste li zbog svojih istupa imali problema od strane farmaceuta, HZZO-a ili drugih osiguravatelja, Ministarstva i kakva je reakcija kolega na Vau knjigu i stavove? Oekivala sam negativne reakcije, ali apsolutno se nita nije dogodilo. Nije bilo negativnih kritika, niti osporavanja, kako na knjigu u cjelini, tako ni na bilo koju postavku u knjizi ili na bilo koji moj istup u javnosti, a bilo ih je blizu 300 u ove dvije godine. Nije bilo ni javnih kritika ni privatnih. Ni unutar struke ni izvan nje. U strunim sam krugovima naila na utnju, to je na prvi pogled udno, ali u stvari logino. Zauzeli su strategiju ignoriranja kako se ne bi otvarale neugodne teme, jer to je i bila moja ideja da pokrenemo raspravu. Ta rasprava oito ne odgovara medicinskom establimentu i industriji protiv kojih ja istupam. U obine kolege sam se razoarala jer teme o kojima govorim nisu naile na njihov interes, bilo je nemogue skupiti kolege ak i za predavanje. Knjiga se u lijenikim krugovima ne ita, a to tumaim time to su lijenici od strane sustava dovedeni u situaciju da su zauzeti svim drugim samo ne onim zbog ega postoje, a to je pacijent i njegovo lijeenje. Kad ste stavljeni u poziciju zakupca, kao to su stavljeni lijenici ope medicine, prioritet vam postaje ekonomska raunica, odravanje ambulante, a s druge strane administriranje vezano uz zahtjeve HZZO-a. Ugodno me iznenadila javnost, ljudi i posebno novinari ope prakse koji su pokazali veliki interes. Novinari koji piu o zdravstvu su oito dio (korumpiranoga) zdravstvenoga sustava, to zbog financiranja njihovih specijaliziranih medija, to zbog veza s medicinskim establimentom i meu njima nije bilo nikakvog interesa. Kako lijeite sebe samu? Prehlade, gripe i ostale este, a sitnije bolesti. Patite li od alergija i to uzimate protiv njih? Ne patim od alergija, a prehladu nikada ne lijeim jer su smetnje kratkotrajne i podnoljive. Rijetko uzmem analgetik protiv glavobolje. Va stav o prosvjedima protiv Vlade? Jeste li moda sudjelovali u prosvjedima i zato? Podupirem prosvjede i sama sam im se pridruila. Veseli me to su konano izravno i bez dlake na jeziku vlastodrci prepoznati i prozvani kao najvee zlo koje je snalo ovaj narod i dravu; jo vanije, u tom je smislu shvaena i oporba, i najvanije sam politiki sustav. Jer dok ne demontiramo stranaki sustav i na izborima ne ponemo zaokruivati neovisne pojedince, na vlasti e se izmjenjivati uvijek ponovo nekompetentni, nemoralni i neodgovorni ljudi. Jo samo da raskrinkamo i glasno prozovemo onoga tko taj sustav pomae i odrava, a to su svjetski centri moi sa svojim zloudnim globalistikim projektom (dodue, na prosvjedima je bilo i parola protiv EU), i stjeu se uvjeti da krenemo prema boljitku.