Dopisivanje Gajski HALMED, travanj lipanj 2012., str.

Lidija Gajski, dr. med. Vlaka 120 10 000 Zagreb Zagreb, 3. travnja 2012. Agencija za lijekove i medicinske proizvode Ravnateljica mr. sc. Viola Macoli arini Ksaverska cesta 4 10000 Zagreb Upit u vezi s cjepivima koja se primjenjuju u Hrvatskoj Potovana mr. Macoli arini, obraam Vam se potaknuta Vaim lankom s naslovom Kvaliteta, djelotvornost i sigurnost cjepiva na hrvatskom tritu, koji je objavljen u Lijenikim novinama br. 107. od oujka 2012. U navedenom tekstu tvrdite da su na hrvatskom tritu dostupna iskljuivo cjepiva djelotvorna u zatiti protiv uzronika bolesti i sigurna za primjenu, da se odobravaju na temelju podataka iz klinikih ispitivanja koja su nepobitan dokaz klinike djelotvornosti, te da se zakljuci o djelotvornosti i sigurnosti cjepiva donose na temelju provjerenih, strunih i znanstvenih podataka. U vezi s tom tvrdnjom, zanimalo bi me na temelju kojih su klinikih istraivanja donesene odluke o djelotvornosti i sigurnosti (a slijedom toga odobrenje za primjenu), i u kojim indikacijama i populacijama, za: 1. cjepivo protiv ospica, zaunjaka i rubeole (MoPaRu) 2. cjepivo protiv tetanusa 3. cjepivo protiv sezonske gripe. Vjerujem da Agencija za lijekove i medicinske proizvode djeluje u skladu s aktualnim standardima evaluacije medicinskih proizvoda, koji nalau da se postupci u medicini vrednuju na temelju sustavnih pregleda klinikih istraivanja, u prvom redu randomiziranih pokusa, pri emu je jedan od kriterija vjerodostojnost izvora, odnosno neovisnost (financiranja) autora istraivanja, obzirom da su istraivanja koja dolaze od proizvoaa testirane tehnologije dokazano pristrana. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Lidija Gajski, dr. med., v. r. lanica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata

Dopisivanje Gajski HALMED, travanj lipanj 2012., str. 2

alje: Jasminka Tadin [jasminka.tadin@halmed.hr] Poslano: Petak, 1. lipnja 2012. u 19.23 Prima: Lidija Gajski [lidija-gajski@zg.t-com.hr] Predmet: Odgovor na upit o cjepivima i klinikim ispitivanjima financiranima od strane farmaceutske industrije

Potovana dr. Gajski, Za poetak, ispriavam se na kasnom odgovoru. Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) prilikom odobravanja cjepiva, i svih ostalih lijekova, koristi meunarodno prihvaene kriterije za ocjenjivanje njihove kakvoe, sigurnosti i djelotvornosti. Navedeni kriteriji su potpuno jednaki onima u Europskoj uniji. Pri odobravanju cjepiva nipoto nije mogue zaobii stroga pravila i visoke zahtjeve kakvoe koji su postavljeni od strane HALMED-a kao hrvatskog regulatornog tijela. Postupak odobravanja cjepiva je dugotrajan i sloen te ukljuuje i laboratorijsku provjeru njihove kakvoe te donoenje strune ocjene njihove kakvoe, djelotvornosti i sigurnosti. Prilikom donoenja strune ocjene, kliniki ocjenitelji HALMED-a provjeravaju kakvou svake studije, njezin dizajn, broj ispitanika, itd. Ako studija ne zadovoljava stroge kriterije kakvoe, ona se u potpunosti odbacuje i njen zakljuak se uope ne razmatra niti uzima u obzir. Dakle, ako podnositelj zahtjeva uope pokua priloiti nekvalitetnu, odnosno pristranu studiju, ona e biti odbaena i u cijelosti izuzeta iz postupka odobravanja cjepiva. Takoer, potrebno je naglasiti da se klinika ispitivanja vrlo strogo nadziru i paljivo nadgledaju, od poetne prijave protokola preko itavog provoenja istraivanja do objave rezultata. Potom i kliniki ocjenitelji svih regulatornih tijela svijeta dodatno provjeravaju kakvou studije. Osim toga, u toku ocjene dokumentacije i ocjene tih ispitivanja regulatorna tijela mogu dodatno, u sluaju bilo kakve sumnje, poslati Inspekciju provoditeljima ispitivanja. Potom se rezultati provedenih studija usporeuju s rezultatima dobivenima iz prakse, odnosno iz primjene lijeka, nakon to doe na trite (primjerice usporeuje se ozbiljnost i uestalost nuspojava u klinikom ispitivanju i kasnije u irokoj primjeni lijeka, itd.). Dakle, kvaliteta studija se dodatno kontrolira i nakon davanja odobrenja za pojedini lijek. Stoga je bilo kakvu manipulaciju tijekom klinikih ispitivanja doista iznimno teko provesti. Nadalje, odobravanjem cjepiva nadzor nad njima ne prestaje, ve se oni i nakon stavljanja na trite neprekidno prate kroz niz mehanizama poput, primjerice, provjere kakvoe iz prometa te prikupljanja i analize prijavljenih sumnji na nuspojave. Takoer, i nakon stavljanja pojedinog cjepiva (ili lijeka) na trite nastavljaju se provoditi dodatne

Dopisivanje Gajski HALMED, travanj lipanj 2012., str. 3

studije i klinika ispitivanja navedenog cjepiva. Regulatorna tijela kontinuirano prate i analiziraju sve ove studije i njihove rezultate. To je sve ujedno i dodatna provjera onih inicijalnih, prvih provedenih ispitivanja. Dakle, sva cjepiva, kao i ostali proizvodi iz nae nadlenosti, podlijeu cjeloivotnom nadzoru i praenju od strane regulatornih tijela. Cjepiva se tijekom cijelog njihovog tzv. ivotnog ciklusa, odnosno tijekom itavog razdoblja u kojem su dostupni korisnicima, prate i prouavaju, dodatno se ispituju i provjeravaju te se prikupljaju nova saznanja o njima. Zahvaljujui ovako strogom cjeloivotnom nadzoru bilo kakav pokuaj manipulacije u provoenju istraivanja bi vrlo brzo i neizbjeno bio razotkriven. Stoga farmaceutske tvrtke dugorono doista nemaju nikakve koristi od ikakvog pokuaja obmanjivanja javnosti ili manipuliranja rezultatima ispitivanja. Svakoj tvrtci koja bi pokuala prekriti pravila uslijedile bi toliko velike kazne i tetne posljedice po poslovanje da bi doista bili samo na gubitku. Tvrtke danas mogu izgubiti ogromna sredstva zbog trokova parnica, kazni, odteta i gubitka trinog udjela. Navedeni trokovi uvelike bi premaili svu eventualnu dobit ostvarenu od prodaje njihovog lijeka/cjepiva. Na primjer, procijenjeno je da je debakl Vioxxa kotao Merck oko 18 milijardi dolara, odnosno, ak 8 milijardi dolara vie nego to je zaraeno prodajom Vioxxa tijekom svih pet godina, koliko je bio na tritu. A tim trokovima jo treba dodati i iznimno veliki troak ulaganja u istraivanje i razvoj tog lijeka, koji vie nikad nee biti vraen na trite, dakle stvarni gubitak Mercka je jo vei od navedenoga. to se tie Vaeg pitanja vezanog uz randomizirane studije, dakako da HALMED u provoenju regulatornog nadzora nad cjepivima, i ostalim lijekovima, koristi sustavne preglede klinikih ispitivanja, osobito meta-analize i randomizirane studije. Danas se u pravilu i provode veinom randomizirane studije. Uglavnom ove analize i studije potvruju od ranije poznata i prikupljena saznanja o lijekovima i cjepivima, no ponekad na temelju ovih ispitivanja doemo i do detaljnijih ili novih informacija o lijeku/cjepivu to rezultira i odreenim regulatornim akcijama koje HALMED poduzima. Brojne primjere koji potvruju navedeno moete pronai i na naim internetskim stranicama (www.halmed.hr) gdje se u sklopu pojedine obavijesti o novim sigurnosnim informacijama o pojedinom lijeku navode i studije iz kojih su prikupljena ta saznanja. Primjerice: http://www.halmed.hr/?ln=hr&w=novosti&d=2008&id=234. Ne moemo ignorirati injenicu da privatno financirana istraivanja rezultiraju otkrivanjem i uvoenjem novih i poboljanih terapija te dovode do direktne zdravstvene dobrobiti ovjeanstvu. Regulatorna tijela koriste brojne gore opisane mehanizme kojima uspjeno nadziru cjelokupni proces ispitivanja lijeka; ne samo prije ve i nakon njegova dolaska na trite. Takoer, strogo nadziremo sigurnost primjene svakog lijeka kroz itavo vrijeme dok je dostupan pacijentima.

Dopisivanje Gajski HALMED, travanj lipanj 2012., str. 4

Dakako, uz ispitivanja financirana od strane farmaceutske industrije, provode se i tzv. akademske studije, odnosno klinika ispitivanja koja provodi akademska zajednica i koja takoer podlijeu kontroli regulatornih tijela. HALMED je kao hrvatsko regulatorno tijelo ukljuen u projekt ENCePP kojeg razvija Europska agencija za lijekove (EMA). Projekt ENCePP podupire provoenje nezavisnih, multicentrinih, postmarketinkih ispitivanja lijekova, odnosno dodatna ispitivanja nakon stavljanja lijeka u promet, koja provode nezavisni strunjaci, predstavnici akademske zajednice. Ova ispitivanja se provode u potpunosti neovisno od farmaceutske industrije i usmjerena su na sigurnost primjene lijeka te na procjenjivanje omjera koristi i rizika primjene lijeka. Ova ispitivanja slue nam kao jo jedan mehanizam kontrole, odnosno kao dodatna provjera pouzdanosti rezultata iz klinikih ispitivanja financiranih od strane farmaceutske industrije. U sluaju dodatnih pitanja, stojim Vam na raspolaganju. S potovanjem, Jasminka Tadin, dipl.nov. Glasnogovornica

Agencija za lijekove i medicinske proizvode RH Ksaverska cesta 4 10 000 Zagreb www.halmed.hr Tel: +385 1 48 84 103 Fax: +385 1 48 84 110 E-mail: jasminka.tadin@halmed.hr

Dopisivanje Gajski HALMED, travanj lipanj 2012., str. 5

alje: Lidija Gajski [lidija-gajski@zg.t-com.hr] Poslano: Ponedjeljak, 4. lipnja 2012. u 7.54 Prima: Jasminka Tadin [jasminka.tadin@halmed.hr] Predmet: RE: Odgovor na upit o cjepivima i klinikim ispitivanjima financiranima od strane farmaceutske industrije

Potovana gospoo Tadin, zahvaljujem na Vaem opirnom pismu. Naalost, u njemu nisam pronala odgovor na moje konkretno pitanje, a to je na osnovi kojih su istraivanja odobrena cjepiva protiv ospica, zaunjaka i rubeole, cjepivo protiv tetanusa, te ono protiv gripe. Stoga moram zakljuiti da Agencija nema te temeljne podatke, ili ih ne eli uiniti dostupnima javnosti, dakle da kao javna ustanova u vezi s odobravanjem cjepiva djeluje netransparentno. S potovanjem, Lidija Gajski

Napomena od 5. lipnja 2013. Odgovor Agencije za lijekove i medicinske proizvode nisam primila ni nakon godinu dana pa sve dajem na uvid javnosti. Lidija Gajski