.

1






.

2

SADRAJ :

1. UVOD............................................................................................................................................... 3
1.1. GRADITELJSTVO, PODJELA I ZADAA............................................................................ 3
1.2 VRSTE RADOVA U GRAENJU I DIJELOVI ZGRADA................................................. 4
2. PRIPREMNI I ZEMLJANI RADOVI . ................................................................................. 5
2.1. PRIPREMNI RADOVI PRIJE GRADNJE............................................................................... 5
2.2 NANOSNA SKELA................................................................................................................. 6
2.3. VRSTE ZEMLJANIH RADOVA I ........................................................................................... 7
OSIGURANJE ISKOPA OD URUAVANJA I UTJECAJA PODZEMNE VODE ...................... 7
3.TEMELJI......................................................................................................................................... 11
3.1. NOSIVOSTI TLA I VRSTE TEMELJA............................................................................ 11
3.2.VERTIKALNA I HORIZONTALNA HIDROIZOLACIJA PODRUMA............................. 13
4. ZIDOVI . .............................................................................................. 15
4.1. PODJELA ZIDOVA ( STIJENA ) ......................................................................................... 15
4.2. KONSTRUKTIVNI SUSTAVI .............................................................................................. 16
4.3. STABILNOST KONSTRUKTIVNOG SISTEMA............................................................... 16
4.4. STABILNOST ZIDANIH KONSTRUKCIJA...................................................................... 17
4.5. ZIDOVI OD OPEKE.............................................................................................................. 18
4.6. ZIDOVI OD MODULARNIH POROTHERM BLOKOVA .................................................. 20
4.7. ZIDOVI OD BETONSKIH I LAKOBETONSKIH BLOKOVA............................................ 22
4.8. ZIDOVI OD BETONA I ARMIRANOG BETONA .............................................................. 23
4.9. OPLATE.................................................................................................................................. 25
4.10. VIESLOJNI ZIDOVI........................................................................................................... 28
4.11. PREGRADNI ZIDOVI ILI STIJENE ................................................................................... 30
4.12. ZIDNE OBLOGE .................................................................................................................. 33
5. OTVORI U ZIDOVIMA................................................................................................................ 40
5.1. PROZORI ................................................................................................................................ 40
5.2. VRATA.................................................................................................................................... 43
5.3. NADVOJI IZNAD OTVORA................................................................................................. 44
5.4. DIMNJACI I VENTILACIONI KANALI ........................................................................... 47
6. MEUKATNE KONSTRUKCIJE . ........................................................................... 53
6.1. ARMIRANO BETONSKI STROPOVI ................................................................................. 53
6.2. STROPOVI SA GREDICAMA OD ARMIRANE UPLJE OPEKE..................................... 59
6.3. DRVENI STROPOVI.............................................................................................................. 62
7. STUBITA . ............................................................................................ 67
7.1. ARMIRANO BETONSKA STUBITA................................................................................ 69
7.2. ELINA STUBITA........................................................................................................... 72
7.3. DRVENA STUBITA............................................................................................................ 73
8. KROVOVI .............................................................................................. 76
8.1. RAVNI KROVOVI ................................................................................................................. 76
8.2. DRVENA KROVITA........................................................................................................... 79
8.3. KROVNI POKROVI ............................................................................................................... 83
8.4. LIMARSKI RADOVI.............................................................................................................. 91





.

3
1. UVOD
1.1. GRADITELJSTVO, PODJELA I ZADAA

GRADITELJSTVO je u najirem smislu umijee graenja radi stvaranja organiziranih
prostora za ljudsko obitavanje ili za razliite druge svrhe i potrebe.

GRAEVINARSTVO je privredna grana koja se bavi projektiranjem i izvoenjem
graevinskih objekata te ispitivanjem zemljita i i materijala u graevinske svrhe; u irem
smislu obuhvaa jo i industriju graevinskih strojeva, graevnog materijala i opreme.
Proizvodne organizacije u u graevinarstvu ine projektni biro i zavodi, graevninska
poduzea za visokogradnju, graevinska poduzea za niskogradnju, poduzea za montau
i poduzea za zavrne graevinske radove. Nauno istraivakim radom bave se
graevinski instituti.

GRAENJE je izvoenje radova (pripremnih radova, zemljanih radova, radova na izradi
graevinskih konstrukcija, graevinsko-instalaterskih radova, graevinsko-zavrnih radova,
radova na ugradnji graevnih proizvoda, ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih radova)
radi podizanja nove graevine, rekonstrukcije, adaptacije i odravanja uporabljive
graevine ili radi promjene stanja u prostoru

GRAEVINSKA TEHNIKA je najstarija znaajnija grana tehnike koja se bavi poslovima
potrebnim za graenje svih vrsta zgrada, cesta, mostova, tunela, vodovoda, ureenjem
okolia, iskoritavanjem vodnih snaga i sl.

Prema vrsti i karakteru poslova razlikujemo dva smjera graevinske tehnike i grupe
objekata.
Glede visine izgradnje, objekte moemo podijeliti na :
1. objekte niskogradnje - objekti pri tlu ili neposredno iznad tla (prometnice,
hidrograevine, ispitivanja zemljita i materijala u graevinske svrhe)
2. objekti visokogradnje objekti koji se grade iznad tla (stambene zgrade, kole,
bolnice, sportske graevine, sakralne graevine, silosi, industrijske hale i slino)
Prema vrsti, graevinske objekte dijelimo na :
1. .konstruktivne objekte objekti jednostavne, sloene i naroito sloene statike
konstrukcije (svi objekti visokogradnje i pojedini niskogradnje kao mostovi i vijadukti)
2. hidrotehniki ili vodograevni objekti - objekti niskogradnje vezani za zahvate sa vodom
(hidrocentrale, navodnjavanja, luke, plovni putevi, vodovodi, kanalizacije i drugi objekti)
3. saobraajni objekti svi objekti koji slue saobraaju (ceste, eljeznice, mostovi, tuneli,
aerodromi, kolodvori i drugi)
Prema vrsti materijala od kojih su izvedeni, objekte moemo podijeliti na:
1. zidani objekti od opeke i kamena
2. betonski i armirano betonski objekti
3. objekti od drvenih konstrukcija
4. objekti od elinih konstrukcija
5. objekti od kombiniranih i drugih materijala

Glede naina izvedbe, objekte moemo podijeliti na :
1. monolitne objekte konstrukcija i pojedini dijelovi se izvode na licu mjesta, na
gradilitu
2. polumontani objekti objekti kojima se pojedine konstrukcije ili njihovi dijelovi
izvode monolitno a dio se montiraju ve gotovi elementi prethodno zgotovljeni.
.

4
3. montani objekti objekti koji se u potpunosti izvode gotovim montanim
elementima koji se izrauju u specijaliziranim pogonima


1.2 VRSTE RADOVA U GRAENJU I DIJELOVI ZGRADA

Zgrade su glavni i najbrojniji objekti visokogradnje zato tu vrstu graevinske tehnike esto
nazivamo i zgradarstvo, ali ima i takvih objekata koji to nisu npr. spomenici, tribine, tornjevi
i obini objekti kojima prostorije nisu bitne karakteristike kao to su to u zgradama. Takvi
se objekti razlikuju od zgrada uglavnom svojom namjenom i oblikom, ali im je veina
elemenata istovjetna ili slina kao u zgradama.

Radove na zgradama dijelimo u tri osnovne grupe i to :
1. graevinski radovi: zemljani, betonski, armiraki, tesarski, zidarski (izvedba
netipinog podnoja - temelja, podruma a ponekad i prizemlja i izvedba nadgradnje -
osnovna konstrukcija gornjih tipinih katova)
2. obrtniki radovi: stolarski, bravarski, liilaki, parketarski, (pregraivanja i zatite
od vanjskih utjecaja, izvedba konstrukcija za zatvaranje graevinskih otvora, finalna obrada
povrina sa podlogama, izvedba instalacija)
3. pripremno zavrni radovi (radovi na gradilitu koje prethodno treba izvesti kako bi se
stvorili uvjeti za normalno odvijanje i izvedbu svih radova na zgradi i oni radovi nakon
zavretka izvedbe kako bi se oistilo gradilite, isplanirao teren i uredio okoli)
organizacija graenja.
Ovo su samo glavna podruja koja se dalje dijele prema zanatskim kvalifikacijama
izvoaa, na razne radove koji se trokovniki iskazuju kao zasebna poglavlja odnosno
grupe stavaka (pojedinanih radova).
Odnos graevinskih i obrtnikih radova kod zgradarstva je izjednaen dok je u
niskogradnji uee obrtnikih radova vrlo malo a ponekad je u potpunosti i izostavljeno.

Modularna koordinacija je nastala iz potrebe da se niz elemenata u graditeljstvu
dimenzionalno meusobno uskladi. Primjenom modularne koordinacije - omogueno je
uvoenje industrijskog naina graenja, mogua je serijska proizvodnja, to ubrzava i
pojeftinjuje gradnju.
Modularna koordinacija je sustav mjera baziran na dogovorenom modulu i njegovim
eljenim multiplikacijama a uvodi se sa ciljem otvaranja mogunosti kombiniranja odnosno
uklapanja pojedinih graevinskih elemenata prilikom gradnje i opremanja zgrade.

Modul je osnovna mjera modularne koordinacije odnosno zajedniki viekratnik svim
primijenjenim dimenzijama u sustavu.
Kod nas i u veini drugih zemalja modul iznosi 60 cm (M) a njegov osnovni dio, mali
modul je 10 cm (m).

Osnovni elementi visokogradnje su unutarnji prostor, koji slui odreenoj namjeni, i
vanjsko tijelo (plat), koji svojom komponentom ostvaruje i zatiuje unutarnji prostor,
Kompozicijsko - oblikovnom komponentom ti se elementi usklauju u pojedine dijelove
graevine i zatim povezuju u harmoninu cjelinu .

Najvaniji su oni dijelovi zgrade koji preuzimaju, nose i na temeljno tlo prenose
pojedinana optereenja i cjelokupno optereenje. To su konstruktivni ili nosivi elementi
koji se iz praktinih ili estetskih razloga nadopunjavaju drugim, nenosivim elementima
(pregrade, buke, obloge, podovi, pokrovi itd.)
.

5



Najvanije optereenje koje jedna konstrukcija mora prenijeti jest statiko optereenje
na osnovu kojeg se dimenzioniraju konstrukcije i smatramo ga nepromjenjivim ili malo
promjenjivim. U statiko optereenje spadaju :
1. stalno optereenje teina konstrukcije
2. korisna optereenja sva pokretna optereenja (ljudi, oprema, strojevi i sl.), kia,
snijeg, led, pritisak vode, vjetar, promjene temperature, slijeganje tla
Optereenja koja takoer djeluju na graevinu na nain da brzo mijenjaju smjer, jainu i
javljaju se iznenada nazivamo dinamika optereenja (jaki udar vjetra, potres i sl.)
Bez obzira da li optereenja djeluju stalno, privremeno ili kratko, deformacija konstrukcije
mora nestati nakon prestanka djelovanja optereenja


2. PRIPREMNI I ZEMLJANI RADOVI .
.
2.1. PRIPREMNI RADOVI PRIJE GRADNJE

Jedna od prvih aktivnosti na terenu na kojem e se izgraditi objekt, a koje se vre prije
formiranja gradilita je ispitivanje tla. Dvije su nam vrste podataka vane za temeljno tlo:
1. mehanike karakteristike tla i uslojenost (dubina pojave slojeva i podzemne vode)
2. geostatike analize iz kojih doznajemo podatke o nosivosti i slijeganju tla



.

6

Do ovih podataka se dolazi ispitivanjem tla, koje moe biti :
1. optiko za jednostavne, privremene ili lagane objekte (orijentacijski
podaci)
2. egzaktno vaenje uzoraka tla pomou sondi uz laboratorijsko
ispitivanje. Sonde mogu biti raznih profila od nekoliko centimetara do bunarskih presjeka a
uputaju se u tlo runo ili strojno. Sondiranjem se utvruje pojava podzemne vode i pojava
razliitih slojeva.

Geomehaniki elaborat sadri: dubinu i nosivost pojedinih slojeva uz naznaku
temeljnog sloja podatke o pojavi podzemne vode, procjenu rizika od eventualnog klizanja
terena, slijeganja terena i drugo.
.
Neposredno prije poetka graenja obavljaju se i drugi pripremni radovi: formiranje
gradilita, lociranje (iskolenje) objekta, izvedba privremenih objekata i komunikacija,
opskrba energijom, vodom i materijalima, organizacija strukovnih pogona i sl. Svi ovi
radovi uklanjaju se nakon zavretka izgradnje.

Formiranje gradilita je skup tehniko pravnih aktivnosti sa kojima se zapoinje
izvedba objekta. Slijed radnji je slijedei:
1. uvoenje u posjed ( investitor predaje izvoau teren slobodan od imovinsko
pravnih problema )
2. ograivanje gradilita
3. uspostava uvarske slube
4. uvoenje elektrinih instalacija i instalacija odvoda i dovoda vode
5. pokretanje strojeva za spravljanje betona i dizalica
6. zapoinjanje izvedbe privremenih objekata


2.2. NANOSNA SKELA

Da bi se mogli locirati privremeni objekti i komunikacija na gradilitu potrebno je utvrditi
tonu poziciju na terenu objekta koji se gradi. Struna geodetska sluba iskoluje objekt tj.
obiljeava tlocrt objekta na terenu putem njegovih karakteristinih toaka koje se
oznaavaju koliima.
Istovremeno se neka fiksna toka na gradilitu obiljeava kao apsolutna (nadmorska)
visina.
Na taj je nain objekt tlocrtno i visinski potpuno odreen.
Da bi se pozicija tih kolia sauvala prilikom iskopa graevinske jame izvode se uglovni
krievi nanosne skele.
Nanosna skela se podie na svakom uglu objekta.

Nanosna skela se sastoji do tri kolca sa dvije
horizontalne daske na kojima se pomou zareza
obiljeava rub temeljne stope, vanjsko i unutarnje
lice zida irokog otkopa. Od zareza na skeli sa
jednog ugla (preko kriia tono iznad kolia), do
odgovarajueg zareza na skeli na suprotnom uglu,
zategne se ica i obiljeava poloaj avlom na
horizontalnoj dasci, pa se tako dobiju pravci rubova
iskopa. Sa zategnute ice viskom se na teren moe
spustiti bilo koja toka.
.

7

























Shematski prikaz nanosne skele



Nanosna skela se sastoji od stupovi dim.12 x 12 cm, meusobno povezanih sa fosnama
dim. 4,8 x 16 cm. Horizontalne fosne moraju biti idealno vodoravne, na platice ( fosne )
se prikucavaju avli ija je osnovna zadaa da se ispravno odrede irina temelja i zida.
Kasnije nakon iskopa, nanosna skela se izvodi oko cijelog (budueg) objekta, a
odmjeravanje odnosno prenoenje mjera iz nacrta na teren vri se od tih krajnjih oznaka
(avala) koje obiljeavaju uglove zgrade.
Nanosna skela za obiljeavanje unutarnjih temelja i unutarnjih nosivih zidova prizemlja
izrauje se od 2 stupa i 1 fosne prema elima tih temelja i zidova .
Visina skele iznosi 70 80 cm, odnosno oko 20 30 cm iznad stropne konstrukcije
podruma ili podloge poda prizemlja nepodrumljene zgrade, ako ta visina ne prelazi
1,60 m. Stupovi nanosne skele usauju se 1 2 m odmaknuto od obiljeenih kontura
zgrade.


2.3. VRSTE ZEMLJANIH RADOVA I OSIGURANJE ISKOPA OD
URUAVANJA I UTJECAJA PODZEMNE VODE

Na objektima niskogradnje zemljani radovi su vrlo opseni. Na objektima visokogradnje
zemljane radove moemo uglavnom podijeliti na otkope, iskope i nasipe.
Izvrenje pojedinih vrsta zemljanih radova razlikuje se prema vrsti zemljanog materijala
(razliita vrsta materijala zahtijeva razliite vrste alata i strojeva za izvrenje radova).
Klasifikaciju tla vrimo na dva naina: prema graevinskim normama i prema potrebama
za temeljenje.

Kategorije zemljita s obzirom na zemljane radove i graevinske norme su:
.

8

A kategorija-ubrajaju se vrsti materijali u kojima je potrebno miniranje cijelog iskopa. Ovoj
skupini pripadaju sve vrste vrstih i zdravih stijena/ eruptivne, metamorfne i sedimentne/
ukljuujui i mogue tanje slojeve rastresitog materijala kao i tla sa vie od 50 % kamena
samaca veih od 0,5 m
3
za iji je iskop potrebno miniranje.

B kategorija-ubrajaju se poluvrsta kamena tla gdje je potrebno djelomino miniranje, a
ostali dio iskopa obavlja se izravnim strojnim radom. Toj skupini pripadaju homogani lapor,
flini materijali,troni pjeenjaci, mjeavina lapora i pjeenjaka, veina dolomita, sve vrste
kriljaca, zdrobljeni vapnenci, raspadnute stijene na povrini, neki konglomerati i slini
materijali.

C kategorija-ubrajaju se svi materijali koje nije potrebno minirati nego se mogu kopati
izravno, upotrebom buldoera, bagera ili skrejpera. Ovoj kategoriji pripadaju:
sitnozrna /vezana/ koherentna tla gline, prainaste gline /ilovae/, praine,
pjeskovite praine i les,
krupnozrna nevezana /nekoherentna/ tla kao to su pijesak, ljunak odnosno
njihove mjeavine, prirodne kamene drobine isl.
mjeovita tla koja su mjeavina krupnozrnih nevezanih i sitnozrnih nevezanih
materijala.

Kategorizacija prema potrebama za temeljenje dijeli se na :
1. prirodna tla - podijeljena u pet kategorija (stijene, nevezani materijali, vezani
materijali, muljevi i treset)
2. nasuta tla homogena (zbijena) i nehomogena (nezbijena)













shematski prikaz otkopa, iskopa i nasipa


Razlikujemo dvije vrste iskopa:
1. iroki iskop (uglavnom za podrumske prostore ili ceste)
2. uski iskop (uglavnom za temelje zidova i kanale)

Radovi za otkope i iskope su: kopanje, kidanje, miniranje transportiranje zemljanog
Radovi za nasipe su: nabijanje, planiranje, valjanje . . materijala.

ZATITA STRANICA ISKOPA od uruavanja postie se :
1. skoenjem stranica pod kutom prirodnog pokosa
2. preuzimanjem tlaka zemlje posebnim pomonim konstrukcijama

IROKI ISKOPI vre se iri od konture zgrade za 1 - 1,5 m tako da se omogui norma-
lan rad i sa vanjske strane - za podrumski dio.Osiguranje ovakvih iskopa vri se
podupiranjem ili sidrenjem. Dovreni i ureeni iskop u irokom naziva se i graevinska
jama.
.

9
Kod iskopa dubljih od 2 m izrauju se bone stijene u nagibu, a ako za njih nema mjesta
onda se u zemljitima II i III kategorije, do dubine od 2 m mogu ostavljati strmiji nagibi koje
treba osigurati oplatom koju dre stupovi, a oni su poduprijeti kosnicima. Da se u
graevinskoj jami ne bi zadravala oborinska voda potrebno je na pogodnom mjestu
iskopati sabirnu jamu i postaviti pumpu za crpljenje vode iz jame.




popreni presjek pogled







prikaz podupiranja kod irokog iskopa


USKI ISKOPI potrebni su za trakaste temelje zgrada. Osiguranje ovakvih iskopa vri
se razupiranjem. Kod iskopa posebnu panju treba obratiti na mjesta gdje se uski iskopi
(rovovi) sueljavaju, jer je neophodno osiguranje u oba dva smjera. Okomite stijene iskopa
za temelje dubine 1,5 do 2,0 m razupiru se u gornjoj treini dubine. Zatita stranica kod
veih dubina kombinira se sa platformama za izbacivanje zemlje. to je dubina iskopa
vea, to je i osiguranje vee.















popreni presjek kroz iskop uzduni presjek kroz iskop

prikaz razupiranja











tlocrt ugla tlocrt suelja dva rova
prikaz osiguranja uglova uskog iskopa

.

10
ZATITA ISKOPA GRAEVINSKIH JAMA POKOSIMA. Otkapanjem ili miniranjem
kosog zemljita nastaju na nekim njegovim stranama vee ili manje visinske razlike izmeu
tla u otkopu i prirodnog tla izvan otkopa. Eventualno uruavanje zemljita ispod prirodnog
tla treba sprijeiti izgradnjom potpornog zida (zidarski radovi) ili izradom usjeka u takvom
nagibu u kojem nee doi do uruavanja (zemljani radovi).

Prema naim propisima dozvoljeni su ovi najstrmiji nagibi :

Nagibi pokosa za zemljite C kategorije za iskope dubine preko 3 m je do 1:1.5 (35
0
) ,a
za dubinu ispod 3 m nagib je do 1:1 (45
0
)
Za zemljite B kategorije nagib je do 1:0,5 (63
0
), a za zemljite A kategorije do 1:0,75
(76
0
).

Prema vrsti tla kosine se mogu humusirati, zasijati ili zasaditi, ime im se povrina
zatiuje, uvruje i uljepava.



Da bi se mogli vriti zemljani radovi, a kasnije i drugi graevinski, potrebno je sniziti razinu
podzemne vode (P.V.) do ispod dna graevinske jame. To se postie pumpanjem vode i
spreavanjem dotoka na nekoliko naina:

1. Ukoliko se radi o manjem dotoku P.V. se moe crpsti ili direktno iz graevinske
jame (putem okna sa niim dnom ) ili iz okolo graevne jame iskopanih bunara u koje se
onda slijeva P.V. zbog razlike razina podzemna voda se u tlu ponaa po zakonu o
spojenim posudama ali sa stanovitom retardacijom zbog otpora tla.

2. Posebni ureaji sa kojima se istovremeno crpi voda i postavlja prepreka daljnjem
dotoku P.V. u graevnu jamu nazivaju se vakum pumpe sa iglofiltrima.



Sastoje se od: - eline cijevi (prosjene
duljine 8 m)
- usisnog dijela od finog
filtra sa iljkom za zabija-
nje.
Preko fleksibilnog prikljuka spojen je na
sabirnu cijev iz koje se pumpa voda ( ci-
jeli sustav je u podtlaku ). Na mjestu za-
bijanja i crpljenja sniava se razina P.V.
Postavom redova iglofiltera sa svih strana
graevne jame sniava se razina P.V. do
ispod dna iskopa.


3. Pregrade u terenu (izvode se) od elinih talpi, ab konstrukcijama, smrzavanjem
tla i geotekstilima. Pregrade u terenu znatno usporavaju ali ne spreavaju protok vode tako
da je potrebno osim poetnog i povremeno ili stalno pumpanje tijekom rada. Pregrade u
terenu se proraunavaju slino potpornim konstrukcijama (oplatama) kod iskopa, ovisno o
tlaku zemlje i vode i statikoj shemi .
.

11
3.TEMELJI

3.1. NOSIVOSTI TLA I VRSTE TEMELJA


Temeljenje je faza koja tehnoloki slijedi nakon pripremnih i zemljanih radova.
TEMELJI su najnii konstruktivni dio zgrade u neposrednom kontaktu sa tlom, a
preuzimaju cjelokupno optereenje zgrade i prenose ga na temeljno tlo.
Temelji se dimenzioniraju prema doputenoj nosivosti temeljnog tla (u smislu kontaktne
povrine). Podatke potrebne za temeljenje(nosivost i dubinu temeljnog sloja) nalazimo u
Geomehanikom elaboratu.
Nosivost tla moe biti na pritisak i na trenje mijenja se odnosno raste sa dubinom
temeljenja, zbog vee zbijenosti i kompaktnosti terena.
Obzirom na razliite kvalitete (nosivost) temeljnog tla i na razliite dubine nosivog sloja
(ponekad nosivog sloja ni nema na iskoristivoj dubini) i vrlo razliita geometrijsko
konstrukcijska rjeenja, postoje razliiti naini temeljenja:


1. PLITKO TEMELJENJE - obavlja se na praktino povrini terena uz minimalno
ukopavanje (min dubina 80 cm) jer je nosivo tlo vrlo plitko u odnosu na povrinu terena , a
na nivou temelja nema podzemne vode i izbjegava se smrzavanje nosivog sloja.
Konstrukcija mora biti takva da su optereenja prihvatljiva..su optereenja prihvatljiva


tlocrti

presjeci


shematski prikazi vrsta plitkih temelja


Vrste plitkih temelja :

1. TRAKASTI TEMELJ duljina i je daleko vea id irine i dubine pa ih moemo nazvati
i kontinuirani. To su temelji zidova raznih vrsta i namjena
2. TEMELJ SAMAC preuzimaju i prenose na tlo optereenja konstrukcija koje su
optereene koncentriranim optereenjem kao to su stupovi
3. TEMELJNI NOSA nekoliko temelja samaca spojenih u jednu linearnu cjelinu
4. TEMELJNA PLOA izvode se ispod itave povrine zgrade u sluajevima kada se
oekuju razliita slijeganja tla, kada bi optereenja trakastih temelja ili samaca zbog svog
smjetaja doveli do deformacija tla, kada su pojedini dijelovi konstrukcije vie optereeni.
esto se izvode u kombinaciji s dubokim temeljima ako je nosivo tlo na veim dubinama
5. TEMELJNI ROTILJ nekoliko temeljnih nosaa meusobno okomitih i spojenih u
cjelinu


.

12
2. DUBOKO TEMELJENJE - temeljenje na veoj dubini uslijed velikih optereenja
elemenata (silosi, stupovi, mostova, ), ako tlo nije dovoljno nosivo, kada se u tlu nalazi
podzemna voda u podruju izvedbe temelja ili se gradi u vodi. Dubina do koje se temelji
iznosi u nekim sluajevima do 70 m pa ak i vie.

1. ZAMJENA TEMELJNOG TLA ISPOD TEMELJA izvode se u sluaju kada je nosivo tlo
dublje od projektirane dubine i kada se u tlu ne nalazi podzemna voda. Iskop za temelje se
produbljuje u irini temelja do nosivog tla a produbljeni dio iskopa se ispunjava mravim
betonom ili dobro nabijenim ljunkom



Shema temeljnih stupova
2. PILOTI rade se od armiranog betona ili elika. Zabijaju se ili izvode do dubine
nosivog vrstog tla i na taj nain prenose optereenja. Ako je nosivo tlo preduboko nose
na trenje





















3. BUNARI su konstrukcije sa kojima se vrlo veli-
ke sile prenose na duboke temeljne
slojeve. Okruglog su tlocrtnog oblika,
promjera i do nekoliko metara

.

13









4. KESONI koriste se najee u vodi, a na svom
donjem dijelu imaju radnu komoru pod
tlakom zraka kojim se istiskuje voda do
razine noa i omoguuje potkopavanje





3.2.VERTIKALNA I HORIZONTALNA HIDROIZOLACIJA PODRUMA


Zemljite ili tlo vlai oborinska ili podzemna voda bilo direktno ili uslijed visokog vodostaja
pod- zemne vode Ili indirektno upijanjem i irenjem uslijed kapilariteta.
Temelji su najizloeniji vlazi pa se izvode od materijala kojem vlaga ne teti. Stoga
se te- melji, osim u iznimnim sluajevima, uope ne zatiuju od vlage, ali se moraju
zatititi konstruk- cije iznad i pokraj temelja.
Za zatitu ili izolaciju konstrukcija i ureaja protiv vlage, najvie se primjenjuju vrui
premazi bitumena, asfalta i katrana u kombinacijama s hladnim emulzijama i izolacionim
trakama. Izrauju se i trake sa ugraenim bakrenim ili aluminijskim limovima

HORIZONTALNA HIDROIZOLACIJA se izvodi povrh horizontalnih povrina temelja i
povrh podnih podloga izloenih vlazi, kako bi se sprijeilo vertikalno irenje vlage iz tih
konstrukcija u konstrukcije iznad njih tj. zidove i podove.
Horizontalna hidroizolacija ispod zidova se stavlja odmah nakon betoniranja temelja ili
podnonih zidova ukoliko zgrada nema podrum. Izolacija ispod podova izvodi se kada vie
nema slijeganja zgrade.













Detalj spoja poda prizemlja
i temelja




.

14

Horizontalna hidroizolacija treba biti iznad nivoa okolnog terena podignuta 20-30 cm

VERTIKALNA HIDROIZOLACIJA se izvodi s vanjske strane podrumskog zida na onom
dijelu koliko je zid u zemlji. Vertikalnu HI imaju samo zgrade sa podrumom ili suterenom.
Postavlja se na prethodno izravnatu podlogu zida. Iz va na je moramo zatititi od
mehanikih oteenja epiastom folijom, termoizolacijom, geotekstilima, zidom.
Spoj s vertikalnom izolacijom se vri preklapanjem odozgo, kao i kod svih sastava
vertikalne izolacije. Za izradu vertikalne izolacije potrebno je izvriti iri otkop oko zgrade,
obino pod nagibom, tako da je u donjem dijelu irina prostora oko 40 cm. Preklopi ljepenki
moraju biti najmanje10 cm i takoer lijepljeni vruim bitumenom.






Detalj poda i podrumskog zida

IZOLACIJA KOD VISOKE PODZEMNE VODE izvodi se kad bi planirani pod podruma bio
ispod razine podzemne vode. Obzirom da uzgon vode ( hidrostatiki tlak ) iznosi
1 000 kg na m
2
poda podruma, potrebno je izvesti takve konstrukcije koje e izdrati toliki
pritisak.Danas obino rjeavamo takav problem izvedbom AB temeljne ploe i to na dva
naina :

a ) ploa se izvodi ispod itavog podruma i istovremeno slui kao temelj zgrade, pa se
preko nje zidaju i betoniraju zidovi.
b) ploa se izvodi naknadno, kad je slijeganje zgrade ve gotovo

DRENAE slue za odvodnju podzemne vode. To su podzemni kanali, rovovi se
ispunjavaju materijalom koji proputa vodu a na dno kanala se polau betonske ili
plastine drenane (perforirane) cijevi s padom od 2 % koje odvode podzemnu vodu .
Cijev se zatrpava pijeskom i ljunkom, a veliina zrna ispune ovisi o veliini zrna sloja tla iz
kojeg se sakuplja
podzemna voda. Ako bi ispuna drenae imala krupnija
zrna od okolnog tla, dolo bi do ispiranja tla i slijeganja terena. Visina ispune drenae
pijeskom i ljunkom ovisi o visini vodonosnog sloja iz kojeg crpimo vodu u drenau.
.

15

























detalj zatite podrumskog zida i poda
kod visoke podzemne vode

4. ZIDOVI .
4.1. PODJELA ZIDOVA ( STIJENA )

Zidovi (stijene) su vertikalni elementi zgrade koji potpuno ili djelomino
ograuju ili pregrauju prostor.

U odnosu na preuzimanje optereenja zidove dijelimo na :
1) nosive : - konstruktivne (preuzimaju vertikalna optereenja)
- vezne ili ukruujue (preuzimaju kosa i horizontalna optereenja)
2) nenosive: pregrauju ili zatvaraju prostor (preuzimaju samo optereenje vlastite
teine)
. . .. ..
U odnosu na poloaj u zgradi zidove dijelimo na :
1 ) vanjske : zatita od vanjskih utjecaja (toplina, hladnoa, kia, vjetar, buka, poar)
2 ) unutarnje : zatita od unutarnje buke, irenja vatre, hladnoe, topline i sl.

U odnosu na materijal izvedbe zidove dijelimo na :
.

16
1 ) zidovi od opeke NF i blok opeke (od paljene gline, vapnenosilikatne)
2 ) zidovi od betona (monolitni i od elemenata izraenih od plino i pjeno betona)
3 ) zidovi od kamena
4 ) zidovi od drvenih elemenata
5 ) zidovi od metalnih elemenata

U odnosu na nain izvedbe zidove dijelimo na :
1 ) zidane stijene (zidane od manjih elemenata povezanih mortom)
2 ) homogene stijene (monolitne)
3 ) montane stijene (prije pripravljeni elementi koji se na gradilitu samo meusobno
spajaju)

U odnosu na vlastitu teinu zidove dijelimo na :
1 ) masivne ili teke (od opeke, kamena, betona i armiranog betona)
2 ) lake (od laganih materijala kao drvo, metal, gipskarton, plastika, staklo sastavljane
u cjelinu vijcima ili od elemenata lakih betona)


4.2. KONSTRUKTIVNI SUSTAVI

Konstruktivni sustavi su naini rasporeivanja konstruktivnih elemenata kojima se postie
preuzimanje i prijenos optereenja te stabilitet .
U odnosu na nain prijenosa optereenja razlikujemo slijedee konstruktivne sisteme:

1 ) sistem punih nosivih stijena (sistem stijena preuzima optereenje stropnih
konstrukcija i pokretnog tereta te cjelokupno optereenje prenosi putem temeljnih traka na
temeljno tlo.
Najei materijal izvedbe : opeka i armirani beton.
a ) uzdune nosive stijene stijene su usporedne sa duom , ..
stranicom rasponi se kreu od 3,5 do 6 m
b ) poprene nosive stijene stijene su okomite na duu stranicu raspona
do 6 m.. .
c ) kombinirani sistem nosivih stijena je istovremena primjena uzdunih i.
.. . poprenih sistema punih nosivih stijena
2 ) skeletni ( okvirni ) sistem (sistem pravilno rasporeenih vertikalnih stupova i
horizontalnih greda grede preuzimaju optereenja stropova i pokretnog tereta i prenose ih
na stupove koji ih dalje prenose na temeljne stope i temeljno tlo. Najei materijal
izvedbe: armirani beton, elik)
- linijski sistem okvira i lukova sve vanjske i unutarnje stijene imaju nenosivu.ulogu. ..
..
3 ) prostorni ili trodimenzionalni sistem - (djeluje kao jedna konstruktivna cjelina,
odlikuje se velikom vrstoom u odnosu na svoju teinu. Najei materijal izvedbe je
armirani beton a kod reetki ee elik)


4.3. STABILNOST KONSTRUKTIVNOG SISTEMA

Konstruktivni sistemi preuzimaju vertikalna optereenja (nepokretna i pokretna) i
horizontalna (udarci i vjetar) i prenose ih na temeljne konstrukcije. Uslijed ovih optereenja
dolazi do deformacija graevinskih elemenata. Ako su ove deformacije vee od doputenih,
.

17
moe doi do gubljenja ravnotee (prevrtanja), loma i savijanja. Zbog toga je potrebno
konstruktivne elemente ukrutiti ili im smanjiti vitkost.

Kod sistema punih nosivih stijena prostorna se krutost postie izvoenjem stijena
ukrute( vezne stijene ili vezni zidovi ) koje se postavljaju okomito na nosive stijene a
imaju ulogu preuzi- manja horizontalnih i kosih sila. Meurazmak zidova ukrute ovisi o
krutosti nosivih stijena.











Kod skeletnog konstruktivnog sistema prostornu krutost postiemo stijenama ukrute od
armiranog betona ili dijagonalnim elinim tapovima. esto se javlja i centralno
smjetena kruta jezgra (sadri stubita, dizala i sl. ) izvedeno od punih AB stijena













4.4. STABILNOST ZIDANIH KONSTRUKCIJA

Nosive stijene od zidanih elemenata (zidovi) znatno su osjetljivije na preuzimanje
vertikalnih i horizontalnih optereenja od monolitnih zidova.
Stabilitet zidanih zidova postie se: - izvedbom zidova ukrute
- izvedbom armirano betonskih serklaa
- krutim stropnim (meukatnim) konstrukcijama

HORIZONTALNI SERKLAI su armirano betonske monolitne konstrukcije koje poput
prstena povezuju sve konstruktivne zidove (nosive i vezne). Minimalna irina hor. serklaa
mora biti jednaka irini zida, ne ne manja od 19 cm, minimalna visina je 20 cm .
Horizontalni serklai se izvode u ravnini stropne konstrukcije. U koliko je visina stropova
vea od 6m potrebno je izvesti meuserkla (najbolje na polovici raspona).









.

18



















VERTIKALNI SERKLAI su armirano betonski
uspravni elementi koji se izvode na spojevima
konstruktivnih zidova
(na sudarima, uglovima i slobodnim poetcima) na
meurazmaku od najvie 5-6 m.
Minimalna dimenzija vert. serklaa je 19 x 19 cm
koliko iznose i min. dimenzije konstruktivnih zidova. Vert.
serklai se betoniraju nakon izvedbe zidova.
Minimalna dimenzija ipki armature je 4 14 mm.

Armatura horizontalnog i vertikalnog serklaa se
meusobno povezuje.

Vezni ili ukruujui zidovi osiguravaju stabilnost nosivog zida okomito na njegovu ravninu.
Debljine su kao i nosivi zidovi. Nosivi i vezni zidovi moraju se graditi istovremeno u svakoj
etai i povezati horizontalnim serklaima u jednu cjelinu. S obzirom na odreene debljine
nosivih zidova najvei meusobni doputeni razmak veznih zidova iznosi:
5,0 m za nosive zidove debljine 19 cm
6,0 m za nosive zidove debljine 24 cm
6,5 m za nosive zidove debljine 29 cm
7,0 m za nosive zidove debljine 38 cm.


4.5. ZIDOVI OD OPEKE

Zidovi od opeke se zidaju tako da se opeke slau prema odreenim pravilima u
horizontalnim
slojevima i meusobno se povezuju mortom.
..Mortova ima nekoliko vrsta koje koristimo za zidanje:
vapneni mort je najslabiji po vrstoi i otpornosti na vlagu. Spravlja se od
hidratizirano vapna i pijeska uz dodatak vode u omjeru 1 : 3 ili 1 : 4
cementni mort je najvri i najmanje se slijee. Spravlja se od cementa i pijeska
uz dodatak vode u omjeru 1 : 3 ili 1 : 5
.

19
produni mort je vri od vapnenog. Spravlja se tako da se u cementni mort
dodaje vapno ime se produljuje vrijeme vezanja morta (po tome je dobio naziv). Za
zidanje zidova spravlja se smjesa u omjerima 1 : 3 : 9 ili 1 : 2 : 5 (vapno : cement : pijesak).
Ovaj mort jo nazivamo i vapneno cementni mort ili pojaani vapneni mort.

Prostor izmeu opeka se ispunjava mortom i naziva se reka ili sljubnica . Horizontalne
reke su iroke oko 12 mm i nazivaju se leajnice. Vertikalne reke su iroke oko 10 mm i
nazivaju se sudarnice.
Opeka koja je ugraena u zid tako da joj je dua stranica paralelna sa licem zida naziva
se uzdunjak, a opeka koja je svojom duinom uzidana okomito na lice zida naziva se
venjak (ona vee i ukruuje zid).















Zid od opeke NF debljine 25 cm

vrstoa zida ne ovisi samo o vrstoi opeke i morta, nego i o nainu zidanja. Na
vrstou zida u najveoj mjeri utjee pravilno slaganje opeka prema odreenom vezu
opeka.
Osnovno zidarsko pravilo je da sudarnice po visini ne smiju prolaziti kroz dva
sloja, nego u svakom slijedeem sloju moraju biti pomaknute za ili opeke.
Opeka se dobiva iz kvalitetne oiene gline, oblikovane, osuene i peene na
temperaturi od 800 1 000
o
C.

Prema veliini i obliku razlikujemo :
1. opeke normalnog formata ( NF )
2. opeke poveanog formata ( modularne opeke i blokovi, ploe )
3. radijalne
Prema strukturi razlikujemo :
1. pune opeke
2. uplje opeke ( sa horizontalnim i vertikalnim upljinama )
3. porozne opeke
4. fasadne opeke
Osnovni koncept rjeenja sastava zida ovisi o ulozi zida: da li je nosiv, gdje se nalazi, da li
treba odreenu zatitu , zamiljenom oblikovanju i sl.

Stvarne mjere duine, debljine i visine zidova, istaka, otvora i sl. proizlaze iz mjera
dimenzija i broja jedininih komada, sudarnica i leajnica.
Za zidove od modularnih blokova te mjere e biti viekratnici osnovnog modula od 10
cm, a za zidove od opeka NF viekratnici modula od 13 cm, a za Porotherm sustav 12,5
cm ( 25 cm )


.

20

ZIDOVI OD OPEKE NF

Mogu se izvesti kao jednostruki i mogu biti nosivi ili nenosivi. Ukoliko je zid nosiv
njegova minimalna debljina mora iznositi 25 cm ili 20 cm zazid od blok opeke .
Ovi zidovi su najee obostrano obukani, sa vanjske strane vanjskih zidova
vodozatitnom bukom. Zbog toplinsko izolacijskih svojstava opeke, nivo toplinske zatite
jednostrukog zida je vrlo nepovoljna pa je potrebno izvesti dodatnu toplinsku zatitu s
posebnom toplinsko izolacijskom bukom iil toplinsko izolacijskim fasadnim ploama.
Jednoslojni mjeoviti i dvoslojni zidovi od opeke danas se uglavnom ne izvode kao
vanjski.
Zidovi sa upljinom izvode se zidanjem dva zida na meurazmaku od 2-5 cm. Deblji
zid je unutarnji, konstruktivan, a drugi vanjski nenosivi, izveden kao obloni. upljina se
moe izvesti neprekinuta i do 10 m visine (zidove meusobno povezujemo nekorodirajuim
sponkama).
Veliina opeke neposredno je vezana na strukturu opeke. Pune opeke su tee od
upljih i poroznih, te se proizvode u normalnom formatu ( N F = 6,5 x 12 x 25 cm )

Danas se opeka NF koristi uglavnom za pregradne zidove i ispune. Nosivi vanjski zidovi
izrauju se iz blok opeke.

Za konstruktivne zidove mogu se koristiti pune opeke, uplje opeke i blokovi s
vertikalnim upljinama ako im je minimalna marka 10.

uplje opeke izraene u veim dimenzijama od obine pune zidne opeke nazivaju se
opekarski blokovi. Opekarskih blokova imamo tri vrste :
- normalni ili obini blokovi ( O
B N
)
- fasadni blokovi ( O
B F
)
- blokovi s uzdunim upljinama ( O
B U
)



4.6. ZIDOVI OD MODULARNIH POROTHERM BLOKOVA

Opekarski blokovi modularnih dimenzija su blokovi koji po svim dimenzijama
odgovaraju modularnoj koordinaciji (opeka normalnog formata NF ne moe se uklopiti u
modularni sistem)
Dimenzije ovih blokova mogu biti 1M, 1,5M, 2M, 3M, 4M to iznosi 10,15,20,30,40 cm.
Iako blokovi nose te oznake, oni su zapravo krai za 1 cm jer se mora uraunati debljina
sudarnice i leajnice, pa su stvarne proizvodne mjere bloka 9, 14, 19, 29, 39 cm.
Porotherm blokovi su irine 20,25,30,38 ili 45 cm. Duine su 25 cm. Visina bloka je
vea od uobiajene visine i odgovara modulu od 25 cm. U metar visine zida dolaze samo
etiri reda opeke to omoguuje bru gradnju. Glavna karakteristika im je nazubljena
sudarnica sa mortnim depomkoji omoguuju dui prolaz topline s jedne strane zida na
drugi, pa time znatno bolja toplinska svojstva zida.
Vez blok opeke je po pravilu veza opeke, svaki slijedei red sa preklopom za polovicu
opeke. Upotrebom termo morta za izradu leajnica i ispunu mortnih depova dodatno se
poboljavaju toplinska svojstva.
.

21


Kod zidanja Porotherm opekom, s obzirom na protupotresne propise nisu potrebni
vertikalni serklai za slijedee visine zgrada i potresne zone.



Za stambene zgrade vee katnosti izvode se vertikalni serklai sa kutnim elementima. . Sa
vanjske strane kutnog elementa postavi se fasadni element sa ugraenom toplinskom
izolacijom.

Detalj spoja vanjskih zidova sa kutnim blokom za vertikalni serkla




Detalj spoja vanjskog i unutarnjeg nosivog zida

.

22


Detalj spoja nosivog i pregradnog zida iz Porotherm blokova.




Prednosti zidanja Porotherm blokovima : bre se zida od zidanja opekom NF,laki su, bolji
toplinski izolatori a time i ekonominiji

4.7. ZIDOVI OD BETONSKIH I LAKOBETONSKIH BLOKOVA

Beton je smjesa agregata, veziva i vode. Vezivo je cement a agregat esto razliit (
mineralni i organski )
U odnosu na gustou beton dijelimo na slijedee grupe :
1. teki betoni ( gustoe 3 000 5 000 kg / m
3
)
2. normalni betoni ( gustoe 2 200 2 400 kg / m
3
)
3. laki betoni - nosivi ( gustoe 800 1 900 kg / m
3
)
- izolacijski ( gustoe 400 800 kg / m
3
)
Za izradu elemenata za zidanje koriste se normalni i laki betoni kao puni i uplji.
Betonski blokovi su normiranih modularnih dimenzija, a prema rasporedu uplina i
obliku razlikujemo :
1. normalni betonski blokovi NBB ( 390 / 190; 240; 290 / 190 mm )
2. termo betonski blok TBB ( 390 / 190; 240; 290 / 190 mm )
3. pregradni betonski blok PBB ( 390 / 70; 90 / 190 mm )

Zidaju se u produnom mortu s preklopom sudarnica susjednih slojeva od duine
bloka. Zavisno od vrste bloka na bonim stranicama se nalaze jedan ili tri lijeba koji se
ispunjavaju mortom

Blokovi od lakih betona su istih dimenzija kao i blokovi od normalnog betona. Prema
rasporedu upljina, mjerama i obliku razlikujemo :
1. normalni lakobetonski blokovi NLB ( 390 / 190; 240; 290 / 190 mm)
2. termo lakobetonski blok TLB ( 390 / 190; 240; 290 / 190 mm)
3. pregradni lakobetonski blok PLB (390 / 70; 90 / 190 mm)
.
Blokovi od porobetona ( prije SIPOREX, danas YTONG ) su blokovi od lakih betona
sa dodatcima za ekspandiranje koji izazivaju kemijske reakcije i masi daju poroznu
strukturu.
Porobeton je dobar toplinski izolator, nezapaljiv i lako se obrauje, nosiv je
.

23
Najee se od porobetonskih blokova izvode zidovi ispune, nosive i nenosive, vanjske i
unutarnje zidove svih vrsta zgrada visine do 4 kata.


4.8. ZIDOVI OD BETONA I ARMIRANOG BETONA

Iskustva u dobivanju betona vrlo su stara. Jo su stari Egipani, Grci, Rimljani poznavali
svojstva mjeavine pucolana, prene gline i vapna.
Moderna znanstvena iskustva poinju 1818. god. kada je Vicat otkrio uzroke hidraulikih
svojstava nekih vrsta veziva.
Prvi portland cement ( PC ) proizveo je 1 824. god. John Aspdin ali nedovoljno dobre
kvalitete jer nije bio dovoljno peen. 1 845. god. Isaac Johnson uspjeva dobiti portland-
cement istih svojstava po kojima je poznat i danas. 1 850. god. Francuz Lambot izrauje
amac od iane mree koju sa obje strane oblae cementnim mortom.
Kraj 19. st. moe se smatrati poetkom prve etape razvoja armiranog betona u kojem
nastaju raznovrsni sistemi armiranobetonskih konstrukcija (sistem rebrastih stropova
Hennebique).

BETON je sloeni graevinski materijal izraen mijeanjem veziva (cement), vode i
agregata (pijesak, ljunak, drobljenac).
Beton ima veliku prednost da se u svjeem stanju i po volji moe oblikovati i taj oblik
zadrava i nakon stvrdnjavanja. Odlikuje se velikom tlanom vrstoom ( 10 60 N / mm
2
),
a vlana vrstoa mu je vrlo mala (iznosi 1/11 1/8 tlane). Taj nedostatak uklonjen je kod
armiranog betona. Iako dosta dobro odoljeva atmosferilijama, beton je, zbog bazinog
sastava cementa, neotporan prema kiselinama, osim toga slab je zvuni i toplinski izolator.
Klasifikacija betona vri se ili prema teini po m
3
gotove smjese ili prema vrsti veziva.
Nakon mijeanja u mijealicama, svjei se beton prenosi u kolicima, zatvorenim lijvcima,
pumpama ili tee ljebovima. Bolja kvaliteta postie se nabijanjem, zbijanjem vibratorima ili
centrifugiranjem. Ako se eli postii vea plastinost, vrstoa, ili otpornost prema mrazu,
manja vodopropustljivost, ili kakvo drugo osobito svojstvo, svjeoj betonskoj masi dodaju
se jo neke komponente (npr. plastifikatori, regulatori vezanja, zguivai, prozraivai,
sredstva protiv smrzavanja, sredstva za zatitu povrine, organski materijali, elina
strugotina).

Za ocjenu betona obino se uzima marka betona. Marka betona (MB) oznaava tlanu
vrstou (do loma) pokusnih kocaka veliine 20x20x20 cm, izraenih od onih koliina
cementa koje su potrebne za 1 m
3
gotovog tj. ugraenog betona spomenutih masa.
vrstoa betona pojedine marke ne ovisi samo o koliini cementa i njegovoj klasi, nego i o
kvaliteti agregata, koliini vode, nainu ugradbe i njegovanju betona.

Prema koliini vode koja se dodaje prilikom spravljanja betona dobivamo razliitu gustou
svjee betonske mase:
1. vlani beton dobro se nabija i upotrebljava se za masivne konstrukcije (zidovi,
temelji, itd.)
2. plastini beton upotrebljava se za tanje i skoro sve armirano-betonske konstrukcije
3. itki ili tekui beton upotrebljava se kod vrlo uskih konstrukcija i kod konstrukcija sa
gustom armaturom
Kemijski proces vezanja normalnog sporoveznog cementa poinje oko 1 sat nakon
polijevanja suhe smjese vodom. Kad cement pone vezati, beton mora mirovati i ne smije
se vie protresati.


.

24
Glavne vrste betona jesu :

1. obini ili nearmirani beton dobiva se mijeanjem portland cementa i kamenog
agregata. Upotrebljava se za elemente i konstrukcije optereene na pritisak ( tlak )
2. tedni beton koristi se kod masivnih konstrukcija od obinog betona u koje se
prilikom ugradnje mjeavine mogu dodavati komadi prirodnog kamena (najvea dimenzija
moe biti 30 cm).
3. betoni sa metalurkim i pucolanskim cementom koriste se za konstrukcije
izloene kemojskim utjecajima i agresivnim vodama.
4. beton sa aluminatnim cementom ne smije se mijeati sa portland cementom zbog
posebnih kemijskih reakcija
5. laki beton dijelimo na dvije skupine: - betonska mjeavina u kojoj je agragat od
lakog poroznog materijala normalno povezan cementom
- betonska mjeavina sa sitnijim lakim agregatom uz dodatak kemijskog sredstva koji u
svjeoj mjeavini tvori plinove ili pjenu (plino i pjeno betoni)
6. armirani beton je obini beton u kojeg su ugraene eline ipke ili mrea kako bi
se konstruktivnom elementu poveala vlana naprezanja.








najobinija tlana i vlana naprezanja u gredama i ploama


Beton ima svojstvo da u toku stvrdnjavanja vrsto prianja uz elik tako da pri djelovanju
vanjskih sila oba materijala nose zajedniki. U prednosti armiranog betona ubrajaju se:
nezapaljivost, trajnost, neznatni trokovi odravanja, mogunost izrade najraznovrsnijih
oblika, otpornost prema potresu i stanovita mehanika svojstva
Beton titi elik od korozije. eline ipke koje preuzimaju glavna naprezanja nazivaju
se glavna armatura. ipke glavne armature rasporeuju se po stanovitim pravilima pa se
meusobno povezuju tanjim ipkama koje se nazivaju razdjelna armatura, a ako ona
preuzima neka od naprezanja onda je pomona armatura. U stupovima i gredama takva
armatura se naziva vilice ili stremeni.








oblici spona od mreaste armature










.

25
7. prednapregnuti beton. Ako se prije optereenja konstruktivnog el. njegova
armatura istegne u veoj mjeri nego to se ona istegne pod punim optereenjem i ako je
u tom stanju beton obuhvati i ukruti se , onda e se armatura nastojati vratiti u prvobitno
(neistegnuto ) stanje. U zoni gdje se nalaze zategnute ipke u betonu e nastati tlano
naprezanje. Kad se konstruktivni element optereti, onda se vlanom naprezanju
suprotstavit e se tlano naprezanje postignuto prednaprezanjem. U prednapregnutom
betonu armatura ne preuzima vlana naprezanja nego omoguuje da se beton
protunaprezanjem (tlanim naprezanjem) suprotstavlja vlanim silama prouzrokovanim
optereenjem

Ugraivanje betona moe biti u kalupima, oplatama ili bez oplata. Bez oplata se obino
betoniraju temelji u iskopanim rovovima.


4.9. OPLATE

OPLATE su privremene konstrukcije od drveta, metala ili kombinacije ta dva materijala,
u koje se ubacuje gotova betonska smjesa, kako bi zadrala eljeni oblik nakon
stvrdnjavanja. Kada beton postigne odreenu vrstou, oplate se demontiraju.

Svim oplatama zajedniki su neki karakteristini elementi:

1. oplatno platno je povrina koja daje direktno oblik betonu. Izrauje se od dasaka,
iverice,lesonita, perploa, limova i plastike. Za viekratnu uporabu oplatno platno se
treba zatiti od vlage premazima ili impregnacijom
2. oslonci su drvene gredice na meu-
sobnoj udaljenosti ovisno o nosivosti
oplatnog platna. Mogu biti primarni i
sekundarni
3. razupore i zatege se obino rade za-
jedno tako da se zatezni vijak provue
krozcijev koja ujedno vri razupiranje i
titi vijak da ne doe u kontakt sa svje-
im betonom
4. podupirai, vertikalni ili stupovi i kosi ili
kosnici
5. nosai ( za horizontalne konstrukcije )
danas su preteno metalni reetkasti
ili sanduasti
6. ukrute



popreni presjek tradicionalne dvostrane oplate








.

26


Betoniranje u oplatama se vri plastinim betonom a nabijanje se vri strojno
vibratorima ili runo nabijaima. Mehaniko nabijanje se vri vibratorima koji potresaju
oplatu ili pervibrtorima koji se uranjaju u betonsku masu prilikom betoniranja.









DRVENE OPLATE ( za zidove, stupove, grede, ploe i dr.) - rade se od grae etinjaa IV
klase ( tzv. graa za oplate ), najee od jelovih dasaka i platica sa skelama od piljene i
oble jelove grae. Za privrenja i povezivanja slue avli, ice, pijavice, i specijalne
spone.
OPLATE OD ELINIH LIMOVA koriste se kao kalupi i ablone za armiranobetonske
stropne i sline elemente te prefabrikate, rjee se koriste kao oplate za zidove i zidne
elemente.
OPLATE OD PREPLOA I LESONITA koristimo za one betonske i armiranobetonske
elemente koji se nee bukati niti oblagati, a povrine im moraju biti ravne i glatke.
- PERPLOE za graevinske oplate se izrauju tvorniki od bukovog furnira ljepljenjem
vodootpornim fenolnim ljepilom.
- LESONITPLOE za graevinske oplate se izrauju od sitnih vlakanaca bukovog drveta
koja se pod visokim tlakom lijepe vodootpornim fenolnim ljepilom.
Za ukruivanje oplata od lesonita i perploa upotrebljavaju se posebni elini stupovi sa
horizontalnim gustim nizovima drvenih gredica koje pridravaju ploe ili drveni okviri
povezani horizontalnim gredicama samo na donjoj i gornjoj strani.



Velikoplone oplate









oplata od perploa na prefabriciranim sapetim montana oplata od lanaka ( panoa )



.

27
TRADICIONALNE OPLATE se rade uglavnom od drvene grae, kroje se na licu
mjesta na gradilitu za svaki element i sastavljaju se avlanjem ili nekim drugim veznim
sredstvom ( skobe ).
Nedostatak tradicionalnih oplata je u njihovom relativno kratkom trajanju jer se graa
unitava prilikom demontae, a i daske koje dolaze u dodir sa svijeim betonom propadaju
jer nisu impregnirane ( drvena graa se koristi 2 - 3 puta i zatim je unitena ). Tradicionalne
oplate se koriste najvie pri izgradnji manjih, individualnih, zidanih objekata.
Izvode ih tesari uz pomo izvedbenog plana u kojem su oznaeni svi dijelovi od armiranog
betona - plan oplate ili " alung plan ".
SUVREMENE OPLATE su ekonominije od tradicionalnih, mogu se koristiti vie puta.
Lako se premjetaju sa jedne etae na drugu te se lako sklapaju i rasklapaju. Oplatno
platno izrauje se najee od elinog lima . Oplatna ploha mora biti glatka a prije
betoniranja se premazuje uljima tako da se to lake odvaja od betona prilikom skidanja
oplate.
Suvremene oplate izrauju se u razliitim dimenzijama od elinog lima, sa aluminijskim
dijelovima. U tehnikoj dokumentaciji potrebno je izraditi tehnoloki plan oplate u kojem su
predvieni svi potrebni elementi i tipovi oplata, te plan betoniranja po etaama ili
traktovima.

suvremene oplate














velikoplona oplata zida tunelska oplata

















klizna oplata
U dananjoj tehnologiji graenja beton i armirani beton imaju iroku primjenu kao materijali
za izradu zidova.
.

28
Prednosti betonskih i armirano betonskih zidova su : vrstoa, velika nosivost, trajnost,
otpornost prema atmosferskim utjecajima, smrzavanju, vatri i vlazi te mogunost izvoenja
razliitih oblika.
Loe karakteristike betonskih i armirano betonskih zidova su : loa toplinska izolacija,
teko izvoenje rekonstrukcija, potekoe pri uvrivanju predmeta na takve zidove





AB dvostrani zidovi






.
Tlocrt spoja dva zida








Horizontalni presjek sudara dvaju zidova






4.10. VIESLOJNI ZIDOVI

Vanjski zid mora biti nosiv, on mora preuzeti vlastito optereenje i optereenja drugih
graevnih elemenata iznad sebe kao i horizontalne sile, te ih prenijeti na temelje i temeljno
tlo. Nosivi vanjski zidovi moraju biti povezani u jedan statiko - konstruktivni sistem zajedno
sa unutarnjim nosivim i nenosivim zidovima.
Vea volumenska teina graevnog materijala poveava dozvoljena naprezanja a s
time i nosivost zida, poboljava zvunu izolaciju a reducira otpor prolaza topline te
istovremeno i toplinsku zatitu
Umjesto tradicionalnih jednoslojnih zidova za suvremene viekatne zgrade svih
konstruktivnih sistema izvode se vieslojni zidovi.

VIESLOJNI ZIDOVI su zidovi koji se sastoje od dva ili vie slojeva, jedne ili vie vrsta
materija, istih ili razliitih debljina, vertikalno rasporeenih. Obzirom na izolaciona svojstva
zraka, kod vieslojnih zidova se esto ostavljaju zrani prostori 3-5-cm u svojstvu
izolacionog sloja


.

29
Prema namjeni

nosivi pregradni zidovi ispune

sandwich zidovi u u okvirnim okvirnim
masivnim konstruktivnim sistemima konstruktivnim sustavima



Prema poloaju u zgradi

vanjski unutarnji nadzemni podzemni



Vrste materijala od kojih se izvode

tradicionalni suvremeni
( kamen, drvo, opeka ) ( beton, metal, lagani materijali,
Izolacijski materijali )


Vrste slojeva vieslojnih zidova mogu se podijeliti na dvije skupine :
1. Primarni slojevi : - slojevi osnovnog materijala ( materijali koji po svojim osobinama i
sastavu imaju odgovarajua konstruktivna svojstva )
- slojevi zatitnog materijala ( izvode se s unutranje ili vanjske
strane zida i slue kao zatita srednjih slojeva u zidu
- slojevi dodatnog materijala ( slojevi koji moraju poboljati neka svojstva ostalih slojeva ili
ih meusobno povezuju )
2. Sekundarni slojevi : - slojevi izolacionih materijala i parne brane
- zrani slojevi


Vrste vieslojnih zidova prema sastavu



Tipizacija odnosno podjela vieslojnih zidova na pet grupa izvrena je prema broju slojeva,
vrstama slojeva i nainu slaganja slojeva
Osnovna karakteristika svih navedenih tipova vieslojnih zidova je da mogu biti izvedeni
samo od obaveznih primarnih i sekundarnih materijala, te kombiniranjem obaveznih i
neobaveznih primarnih i sekundarnih materijala




.

30


VIESLOJNI ZIDOVI OD OPEKE

A 1. SLOJ OPEKE
2. SLOJ BETONA
3. MINERALNA VUNA
4.BUKA
5. RABITZ - BUKA

B 1. FUGIRANA OPEKA
2. ZIDANA OPEKA
3. DAANA OPLATA
4. DAANA OBLOGA
5. KAMENA VUNA
6. MINERALNA VUNA
7. ZRANI SLOJ
8. DRVENI ROTILJ ILI METALNI NOSAI
9. BUKA
10. GIPS-KARTONSKE PLOE








VIESLOJNI ZID OD BETONA
1. BETON
2. LAKI BETON
3. MINERALNA VUNA
4. ZRANI SLOJ
5. TOPLINSKA IZOLACIJA HERAKLIT
6. BETONSKE PLOE
7. BUKA





4.11. PREGRADNI ZIDOVI ILI STIJENE

Pod pregradnim stijenama podrazumijevaju se stijene koje nisu nosive ( nose same sebe
i ne preuzimaju optereenje nekih drugih konstruktivnih elemenata ), male su debljine i
male mase.
U odnosu na naim izvedbe dijelimo ih na : - zidane stijene zidovi
- homogene ( monolitne ) stijene
- sastavljene stijene


.

31

ZIDANE STIJENE - ZIDOVI

1. zidovi od opeke debljine 12 cm od svih pregradnih zidova imaju najveu vrstou,
pogotovo od pune opeke. Najee se izvode kao pregradni zidovinkoje optereujemo
sanitarnim ili drugim elementima opreme graevine. Zidaju se u produnom mortu do
duine 6 m i visine do 5 m.
2. zidovi od sjekomice zidane opeke ( na kant ) debljine 6,5 cm zidamo gdije ne
oslabljujemo zid radi voenja instalacija i na koji ne privrujemo teu opremu. Izvode se
do 4,5 m duine i 2,5 m visine, a za veu povrinu izvode se serklai. Zidaju se u
produnom mortu. Veu vrstou moemo postii armiranjem. Za zidove sa otvorima treba
izvesti horizontalno i vertikalno armiranje.
3. pregradni zidovi iz blok opeke i Porotherm blokova
Porotherm blokovi za pregradne zidove imaju nazubljene sudarnice koje daju vrstou
zidu bez upotrebe morta. Meusobno povezivanje pregradnih zidova je uobiajenim
blokovskim vezom sa preklopom.



4. zidovi od ploa od paljene gline, betona i lakog betona zidaju se u produnom mortu
s izmicanim sudarnicama, do 4 m visine i 6 m duine ( zidovi d 9 cm ).
DVOSTRUKI ZIDOVI iz Porotherm pregradnih ploa slue za ispunu skeletnog sistema ili
kao unutarnji pregradni zidovi. Ugradnjom izolacijskih ploa izmeu zidova znatno se
poboljava zvuna izolacija. Debljina zida je 8 ili 11,5 cm, a izolacijskih ploa 5 ili 10 cm.













5. zidovi od porobetona Ytong blokova zidaju se s izmaknutim sudarnicama u
ljepljivom mortu duine do 6 m visine do 3,5 m ( d = 7,5 ) i do 4,5 m ( d = 10 cm ). Ploe
velikih formata ne trebaju se bukati nego samo zagladiti.
Debljine ploa i blokova su 5, 7,5 ,10, 12,5,15,17,5 cm, a visine 25 cm. Duina je 62,5 cm.
Elementi su lagani, dobri toplinski izolatori, lagano i brzo se ugrauju. Najee slue kao
ispuna kod sketetnih ili AB nosivih konstrukcija.
.

32







6. zidovi do gips ploa koje mogu biti oplemenjene dodacima koji im
poveevajuvodootpornost pa ih moemo koristiti za oblaganje proelja. Zidaju se u
sadrenom mortu. Ne trebaju se bukati.
7. zidovi od lakih graevinskih ploa male su vrstoe, nekvalitetni, slabe zvune
izolacije, a relativno dobre toplinske izolacije ( drvolit heraklit ).Meusobno se povezuju
cem. mortom, dobro ih je obostrano armirati vertikalnim icama.
8. pregradne stijene od staklene opeke su unutarnje ili vanjske pregrade koje daju
difuzno svjetlo. Sastavljene su od dvostrukih ( upljih ) staklenih elemenata. Proputaju
cca. 80 % svjetlosti u odnosu na prozorsko staklo.


HOMOGENE STIJENE

To su tanke betonske i armirano betonske stijene. Predviaju se tamo gdije pregradni
zidovi trebaju imati veu vrstou ili slue za zatvaranje otvora u zidovima. Njihovo ruenje
je tee. Izvode se u debljinama 6-12 cm
1. Rabitz stijene
2. Monier stijene



SASTAVLJENE STIJENE

Sastoje se od elemenata nosaa ( drveni ili metalni rotilj ) i elemenata obloge ( ploe )
te zvune i eventualno toplinske izolacije. Drveni se rotilj radi od gredica a metalni od U
( C ) ili I profila irine 50 100 mm. Elementi nosaa sidre se u podnu i stropnu
konstrukciju te bono u zidove.
Obloge mogu biti :
- drvene ( daske, ploe od
preraenog drveta ) debljine 16 20
mm
- gipskartonske ploe debljine 9 15
mm
- metalne ili plastine obloge debljine
3 5 mm


Nosive konstrukcije mogu se izvesti kao
jednostruke ili dvostruke to je vrlo
vano pri postizanju eljenog nivoa
zvune izolacije.





.

33

4.12. ZIDNE OBLOGE

Vanjski zid ograuje prostor i titi ga od atmosferskih utjecaja. Moe biti izveden kao :
Neobukani vanjski zid
Obukani vanjski zid
Ventilirani vanjski - nosivi zid sa zranim slojem obloen fasadnom opekom,
kamenim klesancima ili ploama, staklenim, keramikim ili limenim ploama, sa ili bez
toplinske izolacije
Neventilirani vanjski zid nosivi zid sa ugraenom kontaktnom fasadom i
zavrno dekorativnom bukom


Vanjski zid mora udovoljavati :
Fizikalnim
Energetskim
Estetskim
Klimatskim zahtjevima


BUKE

Za izvedbu kvalitetne fasadne buke trebamo na nekoliko mjesta izvriti provjeru podloge:
Brisanjem (praina, prljavtina)
Navlaivanjem (upojnost)
Struganjem ili zarezivanjem (vrstoa)
Ravnosti zida (debljina buke)

Podloga mora biti:suha, ravna, nosiva i ista, bez slabo dreih dijelova i iscvjetavanja soli,
bez ostataka oplatnih ulja, dovoljne upojnosti i hrapavosti. Ne smije biti smrznuta.
Podlogu treba prije nanoenja buke prirediti:
Pranjavo otpraiti
Ostatke od morta mehaniki ukloniti
Iscvjetano oetkati i otpraiti
Trusno, nenosivo otkloniti, zamijeniti, zazidati
Vlano ostaviti suiti
Prljavo, masno oprati
Neravno izjednaiti bukom u odvojenoj fazi rada, osuiti


PRIPREMA PODLOGE ZA BUKE

Sve pripremne radnje na podlozi npr. popunjavanje rupa, zatvaranje reki, otpraivanje,
otklanjanje izboina i sl. mora se zavriti najkasnije tri dana prije poetka bukanja.
Ako su razliiti materijali u podlozi zid se smatra nehomogenim zidom i tretira se kao
problematina podloga za bukanje.





.

34

BUKANJE

buke se izvode u povoljnim vremenskim uvjetima kako bi se omoguio pravilan proces
vezanja i suenja. Za bukanje treba odabrati umjerenu temperaturu bez jakog sunca i
vjetra iznad 5
O
c.
bukanje moe biti strojno ili runo. Strojnim radom mogu se kvalitetno bukati vee
povrine unutarnjih i vanjskih zidova i stropova.

buke s obzirom na vrstu veziva mogu biti:
Vapnena buka volumenski omjer vapna i pijeska 1:1 -1:4. Slui kao
unutarnja buka, manje je vrstoe.
Cementna buka omjer cementa i pijeska 1:1 -1:4. Slui najee kao
podloga ili kad je potrebna vea vrstoa.
Vapneno cementna buka omjer cementa, vapna i pijeska 1:2:6 1:3:9.
Vapno produuje vrijeme vezanja pa se zove i produna buka. Obino slui kao podlona
buka ili kao vanjska zavrna buka razliite povrinske obrade.
Runo se buka nanosi na vrstu podlogu tako da se prvo izvedu markice ili pogae
veliine 15 x15 cm na meurazmacima 1,5 do 2 m u vertikalnom i horizontalnom smjeru.
Nakon toga se pogae spoje u vertikalne vodilice, nabacuje materijal izmeu njih i letvom
izravnava.

Razlikujemo: Temeljni sloj koji vee za podlogu, to je obino cementni pric
Podlona buka se nanosi slijedei dan na temeljni sloj. Sastoji se iz
donjeg, grubog sloja debljine1,5 2 cm i gornjeg finog sloja debljine 0,5 1,0 cm. Ako je
potrebno podlona buka se nanosi na nosa buke staklenu ili ianu mreicu.
Razlikujemo vie vrsta podlone buke:
a. Gipsana,vapnena i vapnenogipsana unutarnja buka
b. Produna ili vapnenocementna buka za podloge iz opeke, betona ili kamena
c. Cementna za izradu sokla,te kamene buke u vlanim prostorijama
d. Laka produna buka na povrinama od porobetona ili kombi ploa.
e. Polimer-cementna tankoslojna buka na toplinsko izolacijskim ploama
f. Toplinsko izolacijska buka na bazi perlita za sve vrste podloga. Obino
debljine do 5 cm, ako je potrebno deblje buke se armiraju i izvode u dva sloja. Spojeve
razliitih materijala obavezno rabicirati pocinanom ili staklenom mreicom, postaviti sokl i
kutne profile. Podloge prije nanoenja termo buke dobro navlaiti vodom i nanijeti
cementni pric. Kod izrade termo buke, prvo napraviti vodilice, saekati da lagano
ovrsnu i onda nanositi buku te je zaravnati letvom. Nakon djelominog ovrenja buku
ostrugati letvom ili gladilicom.




1. Nosivi zid iz opeke ili AB
2. Cementni pric
3. Termoizolacijska buka
4. Zavrni dekorativni sloj






.

35

Zavrni dekorativni sloj moe biti razliite debljine od 0,1 1,0cm ovisno kakvog je
sastava. Od zavrnog sloja se trai da je vodoodbojan, paropropusan, jednoline strukture i
lijepog izgleda. Paropropusnost mora rasti od unutarnjih slojeva zida prema vanjskim.
S obzirom na kemijski sastav vezivo za zavrne dekorativne buke i dekorativne premaze
moe biti:

Silikatno kalijevo vodeno staklo
Disperzijsko najee akrilat
Silikonsko silikonska vodorazrjediva emulzija
Vapno sa malim udjelom cementa
Akrilatna smola u organskom otapalu



Zavrna obrada zavrnog sloja moe biti razliite strukture s obzirom na alat koji
upotrebljavamo; zaglaena gladilicama, strugana eljevima,noem ili gladilicama,prskana,
valjana spuvastim valjkom, tokana ekiem, bruena ili prana.
Fasaderske radove treba planirati kada je mogue izvriti sve faze rada.

Specijalne buke

Sve vrste specijalnih buka proizvode se industrijski, a na gradilitu se dodaje tono
odreena koliina vode, dobro izmijea i postupa strogo prema uputama proizvoaa.

Hidroizolacijska buka slui za sanaciju vlanih zidova. Sadri mineralna veziva sa
dodatkom za vodonepropusnost. Nanosi se u tri sloja na betonski ili zidani zid iz opeke
prethodno obukan cementnom bukom. Debljina svakog sloja nije deblja od 0,2 cm. U
nekim sluajevima zid se bui, a buotine ispunjavaju pastoznom bukom. Razmak
.

36
buotina je 10-12 cm, naizmjenino u dva reda pod kutem 30-45
0
. Dubina buotina
jednaka je debljini zida minus 5 cm.

Protupoarna buka izrauje se na bazi vatrootpornih veziva, agregata, punila i vode u
debljini 4-5 cm. titi od poara dva sata sve metalne i armirano betonske konstrukcije.

Baritna buka slui za zatitu od zraenja. Sadri cement, baritni pijesak, vapno, dodatke i
vodu. Nanosi se u dva sloja u debljini od 1-2 cm na rabiciranu podlogu obraenu
cementnim mortom.

Sanacijska buka slui za obnovu starih zgrada od kamena i opeke.
TOPLINSKA IZOLACIJA VANJSKIH ZIDOVA

Vanjski zidovi se danas izvode kao vieslojni. Nosivi dio zida je iz armiranog betona ili blok
opeke. Sa vanjske strane postavljamo toplinsku izolaciju koja zimi titi zid od smrzavanja, a
ljeti osigurava ugodnu temperaturu u zgradi. Osim toga toplinska izolacija nam omoguuje
utedu energije za grijanje jer smanjuje gubitke topline to je vidljivo iz tablice.

GUBICI TOPLINE U STAMBENOM PROSTORU
kue(%) zgrade(%)
Krovna ili strop. ploa 25-30 13
Podrum 10-20 13
Vanjski zidovi/prozori 50-70 70-80

Materijali za toplinsku izolaciju na naem tritu su najee kamena vuna (Tervol),
staklena vuna (Isover,Ursa,Novoterm), ekspandirani polistiren EPS (Stiropor), ekstrudirani
polistiren XPS ( Styrodur), tvrda poliuretanska pjena, drvena vuna (Heraklit), perlit, pluto.
Od svih materijala se trai da su nekodljivi za zdravlje ljudi, negorivi, postojanih
dimenzija,paropropusni, dovoljne mehanike vrstoe.Neki su vodoneupojni te se
upotrebljavaju za toplinsku izolaciju podnoja sokla zgrade (XPS, Styrodur). Proizvode se
u obliku ploa i lamela razliitih veliina i debljina. Potrebna debljina se dokazuje toplinskim
proraunom.
Razlikujemo dvije vrste vanjskih vieslojnih zidova:
1. zidovi sa zranim slojem ventilirane fasade
2. zidovi bez zranog sloja neventilirane ili kompaktne fasade


TOPLINSKI SUSTAVI za kompaktne fasade

Ploe toplinske izolacije mogu biti lijepljene, plivrene privrsnicama ili tiplamaili i
jednim i drugim nainom. Preko ploa debljine 4 10 cm navlai se graevinsko ljepilo,
staklena mreica pa jo jedan sloj graevinskog ljepila te zavrna dekorativna buka.
Debljina ljepila je 1 -2 cm. Privrsnica ima 6 kom/m
2
+ 2 kom /m
2
uz rubove zgrade. Duina
privrsnica je sidrena 5 cm u zidu od betona, a min. 7 cm u zidu od opeke.



.

37


Primjeri toplinske izolacije vanjskog zida: 1. unutarnja buka
2. nosivi zid
3. Sokl profil
4 Termoizolacione ploe
5. Privrsnice ili tiple
6. Kutni profil sa mreicom
7. Ljepilo
8. Staklena mreica
9. Zavrno dekorativni sloj




















toplinska izolacija Okipor ploama toplinska izolacija Tervol ploama
















toplinska izolacija Tervol lamelama toplinska izolacija kombi ploama
.

38






Faze izrade prikazane slikama:
1. postavljanje sokl profila
2. ljepljenje ploa
3. postavljanje prvog reda u sokl profil
4. poptavljanje sa pomakom za polovicu ploe
5. ugradnja privrsnica
6. ugradnja privrsnica
7. postavljanje mreice
8. nanoenje ljepila
9. dodatno armiranje uglova otvora
10. drugi sloj ljepila



























































Vana obrada svih detalja oko prozora i podnoja objekta.

.

39

Postavljanje privrsnica tipli
Preklapanje termoizolacionih ploa
Rubno nanoenje ljepila na plou




Ploe toplinske izolacije trebaju biti ravno postavljene i prianjati jedna uz drugu. Na
uglovima se ploe naizmjenino izmjenjuju.Prvo se postavlja sokl profil te u njega prvi red
ploa.U drugom redu ploe se pomiu za najmanje 25 cm. Lijepe se na min 40 % povrine.
Ljepilo ne smije ui u reke, ve ih treba ispuniti termoizolacionim materijalom.
Oko otvora se najprije napravi dijagonalno armiranje trakama 20x40 cm od tekstilno
staklene mreice.
Ovako izvedene fasade zovu se Demitfasade ili u novije vrijeme ETICS povezni sustav
za vanjsku toplinsku izolaciju. Prema novim odredbama, svi upotrijebljeni materijali trebaju
biti od istog proizvoaa to uz strunu izvedbu garantira kvalitetu.

















.

40
5. OTVORI U ZIDOVIMA

Prozori i vrata su otvori u zidovima koji se ostavljaju jo za vrijeme zidanja. Iznad otvora
moramo postaviti nadvoj. Zid ispod prozora nazivamo parapet a donji dio otvora vrata je
prag. Pristupak slui za lake ugraivanje prozora ili vrata u debelom zidu.

5.1. PROZORI

Prozori slue za dnevno osvjetljavanje i provjetravanje prostorija kao i za otvaranje vidika
iz zatvorene prostorije.
Priblina povrina prozora za stambene zgrade moe se odrediti kao odnos povrine
prozora prema povrini prostorije.
Jaina osvjetljenja mjeri se u luksima. Jedan luks je jaina osvjetljenja koje na
horizontalnoj povrini veliine 1 m
2
proizvodi jedinica svjetlosti od jednog lumena (1 lumen
= jaina svjetlosti 1 svijee ).
Najveu povrinu naeg prozora zauzima staklo , pa se time istie kao jedan jako bitan
sastavni dio svakog prozora ,a time i zasluuje da o njemu znamo to je vie mogue.
Izolacijsko staklo je graevinski proizvod za zastakljivanje , sastavljen iz dvije ili vie
staklenih ploa koje su izmeu sebe razdvojene s jednim ili dva meustaklena prostora
napunjenim zrakom ili plinom.Da meustakleni prostor ne bi proputao vodenu paru ili
plinove , su staklene ploe po rubovima spojene organskim brtvama odnosno ljepilima, ili
su zavarene. Najkvalitetnija izolacijska stakla izraena su po sistemu dvostupanjskog
brtvljenja. Po tom sistemu na perforirani i sa sredstvom za suenje napunjeni distancni
okvir, nanesemo trajno plastino brtvilo napravljeno na bazi poliizobutilena (butil). To brtvilo
koje jo nazivamo unutranje ili primarno brtvilo nanosimo u obliku jednakomjerno iroke i
debele trake neprekinuto po itavom obodu stakla osim na krajevima.












Odnos jaine unutranjeg prema jaini vanjskog dnevnog osvjetljenja naziva se kvocijent
dnevnog osvjetljenja ili faktor dnevnog osvjetljenja.
U pogledu termike zatite i zatite od zvuka prozori predstavljaju slaba mjesta na
vanjskim zidovima.
Kod prozora razlikujemo dva osnovna elementa: element koji se ugrauje u zidove
doprozornik i pokretni element krila prozora koja se vjeaju na doprozornik.
Jedna od nepovoljnih pojava na prozorima je kondenziranje vodene pare, pogotovo kod
jednostrukih prozora.
Prozori i vanjski zid igraju veliku ulogu u toplinskim gubitcima zgrade, jer zajedno ine
preko 70% ukupnih toplinskih gubitaka kroz ovojnicu zgrade
Prema nainu otvaranja prozori mogu biti
- okretni ( otvaraju se oko vertikalne osi na kraju krila )
- obrtni ( otvaraju se oko vertikalne osi na sredini krila )
.

41
- okretno zaokretni ( otvaraju se oko vertikalne i horizontalne osi na kraju krila )
- priklopni ( otvaraju se oko horizontalne osi )
- klizni ( mogu kliziti horizontalno ili vertikalno )
- sklopni ( viekrilni , za velike otvore

Kod prozora razlikujemo tri dimenzije:
proizvodna mjera ( proizvodna
irina prozora sa doprozornicima m-1 cm )
modularna mjera ( m )
zidarska mjera (neobukani
vanjski otvor prozora m+1cm )
arhitektonska mjera
( obukani vanjski otvor prozora )




drveni prozor
obloen PVC - om


























.

42

Zatita od insolacije i pogleda postie se PVC i metalnim rebrenicama, Eslinger roletnama
i brisolejima.









Kutija za eslinger roletne







Primjeri rebrenica i okapnica

















.

43
5.2. VRATA

Vrata su pokretne pregrade koje meusobno povezuju unutarnje prostorije te unutarnji i vanjski
prostor. Vrata mogu biti jednokrilna, dvokrilna ili viekrilna.



Svijetla irina jednokrilnih
vrata mora biti min. 60 cm
tako da je mogu nesmetan
prolaz 1 osobi.
Visina vrata minimalno je
190 cm a obino se izvode
205, 210, ulazna a balkonska
220,240 cm.
Prema nainu otvaranja
razlikujemo desna i lijeva
vrata. To se mora obavezno
navesti prilikom opisa, jer o
tome ovisi i okov za vrata.







Vrata obino imaju dva dijela, okvir ili dovratnik koji se ugrauje i predstavlja vrsti, nepokretni dio
vrata te krilo . vrata koje predstavlja pokretni dio vrata. Izuzetak su .. . vrata koja
nemaju dovratnik nego je okov direktno ugraen u kameni okvir
koji obrubljuje otvor vrata.








. detalj dovratnika






Vertikalni presjek ulaznih vrata








Osam komorni profili su profili namijenjeni polupasivnim i pasivnim kuama, njihovo vrijeme tek
dolazi jer za njih jo nisu dovoljno razvijeni pomoni profili. Petkomorni profili u kombinaciji s
.

44
kvalitetnim staklom i kvalitetnim brtvama zadovoljavaju u veini sluajeva sve zahtjeve.
Za pretkomorne profile najrazvijeniji su pomoni profili razliiti spojni profili, profili za proirenje,
statiki profili za ojaanje veih konstrukcija graevinske stolarije, itd.
















detalj PVC vrata sa dovratnikom



5.3. NADVOJI IZNAD OTVORA

Iznad otvora prozora i vrata moraju se postaviti nadvoji koji preuzimaju optereenja
zidova i stropova iznad nadvoja.
Razlikujemo nekoliko vrsta nadvoja :

1. MONOLITNI NADVOJI
- nadvoji od armiranog betona izvode se na licu mjesta, na gradilitu u oplatama. Oplata
se sastoji od vertikalnih stranica i podnice, a postavljena je na skelu.


izgled otvora s postavljenom skelom i oplatom i detalj skele i oplate kod leita i popreni presjek
uzduni presjek nadvoja s armaturom oplate na sedlu s uloenom armaturom







.

45

2. MONTANI NADVOJI
- nadvoji od elinih nosaa obino se izrauju od "I" najvie se koriste pri adaptacijama
ili naknadnih probijanja otvora u zidovima.













- nadvoji od prefabriciranih armirano
betonskih elemenata
pri ugradbi nije potrebna izrada oplata i skela


































dio montanog nadvoja s izolacionim ploama na vanjskoj i unutarnjoj strani








.

46
- nadvoje od armirane tankostijene opeke koristimo posebice kod zidanih konstrukcija.
To su gredice od gredica od peene gline duine po 25 cm. Duine gredica ovise o
rasponu i visini gredice, te se kod niskih nadvoja rade za raspone otvora do 1,5 m, a kod
visokih do 2,5































nadvoji od tankostijene opeke














Primjeri primjene
popreni presjeci kroz zidove ( sistem Porotherm
prednapregnutih nadvoja od opeke )



.

47
5.4. DIMNJACI I VENTILACIONI KANALI

DIMNJACI
Dimnjaci su vertikalni kanali izgraeni u zgradi ili izvan nje od nesagorivog materijala,
slue za odvod plinova koji nastaju sagorijevanjem krutog, tekueg ili plinovitog goriva u
jednom ili vie loita.
Uzgon ( jaina i brzina propuha ) ovisi o korisnoj visini dimnjaka i veliini presjeka
dimovodnog kanala.
Korisna visina dimnjaka je vertikalni razmak od dna loita do grla dimnjaka. to je visina
vea, to je uzgon jai.

Dijelovi dimnjaka su :

1. svijetli presjek unutarnji
presjek kanala. Oznake okruglog
svijetlog presjeka je a
pravokutnog odnosom stranica
a/b
2. grlo dimnjaka je otvor na
gornjem zavretku
3. glava dimnjaka je dio
dimnjaka pri vrhu ( izvan zgrade )
izveden od otpornog materijala
4. visina dimnjaka je ukupna
visina dimnjaka
5. korisna ( radna ) visina je
visina ( udaljenost ) od dna loita
( reetka ) do grla dimnjaka .
Minimalna visina je 5 m.
6. prikljune cijevi su dimovodni
prikljuci izmeu loita i
dimovodnog kanala

Materijal za izvedbu dimnjaka
mora biti:
- nesagoriv i otporan na
visoke temperature
- nepropusan
- otporan na kemijsko djelovanje produkta sagorijevanja
- dovoljno vrst na mehanika naprezanja
- dobro toplinski izoliran

Najbolji materijal su amot i specijalni nekorodirajui elini lim ( prokrom ). Materijali koji
nisu pogodni su puna opeka ispod M15, beton i salonit. Najbolji nepropusni dimovodni
kanali su od montane troslojne konstrukcije za izvedbu dimnjaka. Unutarnje stijenke
moraju biti kiselootporne tj. otporne na sumpornu i sumporastu kiselinu.

Grlo dimnjaka treba biti izvedeno iz otpornog materijala, a moe biti :
- nepokriveno
- pokriveno
- sa specijalnim nastavkom

.

48
Najbolji presjek dimnjaka je krug. U tom je presjeku strujanje najbolje jer nema kutova
koji bi prouzrokovali vrtloge. Meutim, iz opeke je teko izvesti okrugli dimnjak, pa se
izvode pravokutnog ili kvadratnog presjeka. Veliina presjeka dimnjaka ovisi o veliini i
broju prikljunih loita, gorivu i vuenju dimnjaka. Prema veliini presjeka razlikujemo uske
i iroke dimnjake.
U pravilu dimnjake treba stavljati u unutarnje zidove, gdje su dobro toplinski zatieni.
Ako se dimnjak postavlja u vanjski zid, tad dimnjak mora biti odijeljen od vanjskog lica zida
minimalno 25 cm. Kod tankih zidova, dimnjak moe stajati samostalno. Od drvene grae
dimnjak mora biti udaljen najmanje 20 cm. Ukoliko dimnjak pada tono na stropnu gredu
stavlja se na susjedne grede tzv. mijena, na koju se polae greda koja bi morala leati
preko dimnjaka.
Uski dimnjaci imaju najmanji presjek kanala 14x14 cm; a okrugli 15cm. Na takav se
dimnjak mogu prikljuiti maksimalno dvije pei. Ako se na takav dimnjak eli prikljuiti vie
pei onda se presjek kanala
poveava za 80 cm. kvadratnih na
svaku pe. Debljina stjenke uskog
dimnjaka mora iznositi najmanje 12
cm. iroki dimnjaci primjenjuju se
kod veih pei centralnog grijanja i
u industrijskim pogonima. Presjek
kod takvih dimnjaka iznosi
najmanje 50x 60 cm. Stjenke
moraju biti debele najmanje 25 cm.

Visina dimnjaka odreena je
visinom zgrade , a da bi ispravno
funkcionirao, dimnjak mora biti
visok najmanje 5-7m. Prema propisima grlo dimnjaka mora biti najmanje 1 m. iznad
povrine krova. Ukoliko se dimnjak nalazi blizu sljemena grlo mora nadvisivati sljeme bar
50 cm; tako da bude izloeno slobodnom strujanju zraka.
Da bi se izbjeglo prljanje prostorija prilikom ienja dimnjaka, rade se tzv. "Shund"
dimnjaci. Ovdje je izveden jedan glavni dimnjak, koji slui i kao sabirni, a sa svakog kata
idu posebni dimovodni kanali, prikljueni na glavni kanal. Na taj je nain postignuto da se
ienje vri samo na jednom mjestu, a poto se smanjuje broj kanala, zidovi se ne
oslabljuju kao kod uskog dimnjaka.

















.

49
Prema nainu izgradnje i vrsti materijala dimnjaci mogu biti:

1. dimnjaci od opeke- ako se izvodi u vanjskom zidu, od kanala do vanjske plohe zida
treba biti min 25 cm zidani po pravilima veza opeke.
d = 12 cm d = 25 cm d = 38 cm
dimovodni kanali u zidovima razliitih debljina

2. dimnjaci od gotovih elemenata

SCHIEDEL DIMNJACI imamo dva tipa :
visine elemenata 33,3 cm i visine cijele
etae. Dimovodne cijevi su od amota
svijetlog presjeka 13,5 100 cm a
vanjski plat je veliine 29 / 29 144 /
144 cm Izmeu cijevi i plata nalazi se
sloj toplinske izolacije ( mineralna vuna )
ili samo vrpca od mineralne vune



Dimnjak se oslanja na temelj, a prvi se
plat do polovice visine se ispuni
betonom da bi se postigao izmak
spojeva cijevi u odnosu na spojeve
plata. amotne cijevi se spajaju
posebnim kitom a platevi produnim
mortom.




.

50














Troslojni etani dimnjak pogodan je za sve vrste goriva.
Osnovni elementi ovog dimnjaka su: unutarnja vatro i
kiselootporna cijev od nehrajueg elika varena plazmom,
toplinska izolacija od minetalne vune, armatura, te dodatni
montani elementi. Toplinska izolacija sprijeava hlaenje
dimnih plinova, te pt prijelaz topline na vanjsku stijenku
dimnjaka.































.

51

VENTI LACI J SKI KANALI

Ventilacijski kanali slue za pravilnu izmjenu zraka u prostorijama. Obavezno se ugrauju
u prostorijama gdije nema zraenja putem prozora.
U osnovi razlikujemo dva naina ventiliranja:
1. prirodno ( toplinski uzgon samo za zgrade do 8 etaa )
2. prinudno (mehaniki uzgon obavezan za zgrade sa vie od 8 etaa )

Tipovi ventilacija:
- gotovi blok (npr. Schiedel) na sistemu sabirnih i sekundarnih kanala (sabirni od prve etae
objekta; sekundarni od svake etae)
- pocinani lim (npr. Sigma) sistem pojedinane ventilacije koja polazi od svake etae
(kupaonica, izba, ugraeni ormar )
- gotovi blok, pocinani lim, opeka sistem pojedinanih ventilacija za dovod i odvod zraka






.

52
Kanali za prozraivanje izvode se od cijevi ili elemenata od betona, keramike, plastike i
lima.




Veina pravila koja vrijede za dimnjake vrijede i
za ventilacijske kanale. Svaki prostor koji se
mora ventilirati, mora imati dovod svjeeg i
odvod zasienog zraka. Veliina kanala se
odreuje raunski, a ovisi o veliini prostorije,
visini kanala i drugim parametrima.

Vertikalni kanali trebaju biti na unutarnjim
zidovima, bez jakih lomova i glatkih unutranjih
povrina. Horizontalni kanali takoer moraju
imati glatke i nepropusne stjenke, bez otrih
uglova i moraju biti zatieni od vlage i
neistoa.

Najvei problem ventilacijskih kanala je to u
veini sluajeva ne postoji revizioni otvor za
kontrolu i ienje istih. Izuzetak je, eventualno,
otvor na sabirnom kanalu koji je, opet, u veini
sluajeva nepristupaan ili otvori u samoj
stambenoj jedinici na koje su montirane reetke
ili ventilatori.














.

53

6. MEUKATNE KONSTRUKCIJE .


Stropovi su horizontalne konstrukcije koje imaju zadatak da premoste raspone
izmeu konstruktivnih zidova, preuzmu optereenja i prenesu ih na nosive zidove i ukruuju
zgradu. Stropne konstrukcije dijele prostor po horizontali i vre toplinsku i zvunu izolaciju
izmeu katova.
Ranije su se stropne konstrukcije, uglavnom izraivale od drveta a danas se
upotrebljavaju masivni stropovi.
Masivni stropovi mogu biti od armiranog betona ili armiranih upljih opeka.
Strop se sastoji od nosive konstrukcije, konstrukcije poda i konstrukcije podgleda.


6.1. ARMIRANO BETONSKI STROPOVI

Armirano betonski stropovi su vrsti, trajni, male konstruktivne visine, dobro ukruuju
zgradu pa se upotrebljavaju kod viestambenih objekata. Nedostatak im je to su
razmjerno teki, te loi zvuni i toplinski izolatori.

Prema vrsti konstrukcije stropovi mogu biti izvedeni kao:
1. ravne armirano betonske ploe
2. ploe ojaane gredama ili rebrima
3. sitnorebriasti stropovi (danas se ne izvode esto )
Prema nainu izvoenja AB stropovi mogu biti izvedeni kao :
1. monolitni
2. polumontani
3. montani

6.1.1.MONOLI TNI ARMI RANOBETONSKI STROP

RAVNE AB PLOE mogu se upotrebljavati za raspone do 4,5 m, a iznimno do 6 m. Ploe
veih raspona bile bi teke i neekonomine, te se primjenjuju druge vrste armirano
betonskih strropnih konstrukcija.
Prema statikoj funkciji, ravne ploe dijelimo na:
a) Slobodno poduprta
(oslonjena) ploa
b) Preputena (konzolna)
ploa
c) Ploa sa prepustom
d) Obostrano upeta ploa
e) Kontinuirana (na vie
leajeva) ploa







.

54
Od naina oslanjanja ploa ovisi i nain armiranja. U ploama se postavljaju dvije vrste
armature glavna armatura koja prenosi optereenje na nosive zidove i
- razdjelna armatura koja povezuje ipke glavne armature. Ploe se armiraju mreastom
armaturom koja ima u jednom smjeru deblju armaturu.

Debljina ploe ovisi o optereenju, rasponu, marki betona, dobiva se proraunom, a
kree se od 8 20 cm. Kod stambenih zgrada preporua se debljina od 12- 20 cm zbog
zvune izolacije.
Leajevi na zidu trebaju biti jednaki debljini ploe, ali ne manji od 8 cm. Na zidovima se
ploa povezuje sa horizontalnim serklaem. Priblina debljina ploe je 1/35 raspona.
Glavna armatura je u smjeru kraeg raspona u vlanoj zoni.

Kod izrade monolitnih stropova potrebno je najprije izraditi oplatu i skelu .

Oplata za ploe moe biti jo od ukoenih ploa ili metalnih tabli.
Kod gradnje viestambenih zgrada upotrebljavamo montanu velikoplonu oplatu stropova,
najee u obliku oplatnih stolova. Osnovni element oplate je ukoena drvena ploa i
metalna konstrukcija na kotaima pa se jednostavno premjeta u horizontalnom smjeru i
podie dizalicom na vie katove. Oplatni stolovi mogu biti fiksnih ili podesivih dimenzija i
sklopivi




velikoplona oplata stropa - oplatni stol - sa 2
okvira













Svi glavni konstruktivni elementi ove
vrste stola su teleskopski, tako da je
mogua promjena mogua promjena
smjera. Oplatno platno moe biti u
jednom komadu a za poveanje se
koriste lamele modularne irine.



Velikoplona oplata stropa oplatni stol




.

55
Prostorna ili tunelska oplata u obliku polukoljke omoguuje istovremeno betoniranje
zidova i stropova. Sastoji se od vertikalnog dijela visine prostorije i horizontalnog dijela
irine pola raspona. Dvije polukoljke se sloe u tunel koji omoguuje postavljanje armature
i betoniranje stropne ploe.

























Skidanje oplate se vri oputanjem ( podlonih ) vijaka, ime se optereenje prenosi na kotae za
horizontalno izvlaenje oplate koje se vri na dva naina :

pasarelom











podvlaenjem kuka ( paiji kljun )







.

56
PLOE OJAANE REBRIMA ILI GREDAMA

Kod veih raspona ili veih opterenja postaju AB ploe debele i teke. Kako kod
dimenzioniranja presjeka armatura preuzima napone vlaka, a beton napone tlaka ili
pritiska, to u ploi beton ispod neutralne osi nema statike vrijednosti i on moe otpasti, a
armaturu treba skupiti na pojedinim mjestima u rebrima. Tako nastaju ploe sa rebrima ili
gredama. Greda se u statikom smislu rauna kao T nosa sastavljen od ploe i rebara ili
greda.
Debljina ploe iznosi 8 12 cm, a visina rebra oko 30 -60 cm. Razmak rebara je 100
250 cm. irina rebra je obino 1/2 do 1/3 visine rebra. Ako je razmak izmeu njih vei vee
su dimenzije grede.








Ploa ojaana rebrom

1. greda
2. mort
3. ploa
4. pod
5. zid
6. serkla

























oplata ploe sa rebrom

Ploe sa gredama su jedna od prvih vrsta AB stropova i nazivaju se jo HENEBIQUE
STROPOVI ( Henebik ) po njegovom pronalazau.



.

57

6.1.2. POLUMONTANI ARMI RANOBETONSKI STROP

OMNIA
Koristi se kod izvoenja meukatnih konstrukcija viestambenih zgrada. Ploe se podiu
dizalicom na mjesto ugradbe. Reetkasta armatura koja se koristi za izradu fert gredica
primjenjuje se i za izradu montanih ploa omnia.





.

58


Stropna konstrukcija se sastoji od tankih montanih armiranobetonskih ploa, a naknadnim
dobetoniranjem konstrukcija postaje cjelovita. Debljina omnia ploe je 5-6 cm, sa ugraenom
armaturom donje zone stropne ploe i reetkastim nosaima. Na gradilitu se postavlja armatura
preklopa omnia ploa i mreasta armatura gornje zone, te se stropna ploa dobetonira do pune
visine. U omnia ploe se ugrauju razvodne kutije za elektroinstalacije i izvode se svi potrebni
otvori i prodori.
Postavljaju se preko podupiraa i gredica na meurazmacima oko 2m.


6.1.3. MONTANI STROPOVI

YTONG ILI BIJELI STROP

Stropna konstrukcija pod nazivom "samonosivi lakobetonski zidani strop". Sastoji se od armirano
betonskih gredica s armaturom R nosaa, lakobetonskog stropnog bloka Ytong, armirano
betonske leajnice za izvedbu poprenih rebara i tankoslojnog morta. Debljina stropa je 15 cm na
rasponima do 6,60 m. Mogue su izvedbe veih debljina i raspona.


























.

59

Slaganje zapoinje gredicama i sa po jednim redom blokova koji formiraju toan razmak
izmeu gredica. Predgotovljene gredice se proizvode nadviene, to osigurava nadvienje
konstrukcije jer se pod optereenjem slegnu. Ukoliko je potrebno postavljaju se podupore,
zatim ostali blokovi ispune. Slijedi uvlaenje ipki poprenih rebara vijenca. Preostali
dijelovi gredica i poprenih rebara te vijenca pune se mikrobetonom. Za ravnu i zaglaenu
povrinu stropa preko stropa nanese se sloj Ytong morta 0,3 cm debljine.
Bijeli strop ima vie prednosti lagan je, dobar toplinski izolator te otporan na poar.

GREDICA je predgotovljeni dio iz kojeg u postupku zavretka konstrukcije nastaje glavni
rebro.

STROPNI BLOK je predgotovljeni lakobetonski dio. Postavlja se izmeu gredica, a nakon
zalijevanja rebara i dogotovljenja sloja tankog morta, slue kao konana konstrukcija.

LEAJNICA je predgotovljeni dio koji slui kao oplata poprenog rebra. Obino se postavlja
nakon 4 6 blokova. Pri normalnoj irini rebra se postavljaju jednostruko, a po potrebi se
mogu postaviti dvostruko, trostruko i viestruko. Armatura leajnice je dovoljna za potrebe
montiranja. Za funkciju poprenog rebra dodaje se zasebna armatura.


6.2. STROPOVI SA GREDICAMA OD ARMIRANE UPLJE OPEKE

Stropovi s gredicama od armirane uplje opeke su polumontani stropovi. Sastoje se od
nosivih gredica koje imaju armaturu i nenosivih gredica koje slue kao ispuna. Preko njih
postavlja se mreasta armatura i betonira tlana ploa koja povezuje sve gredice u cjelinu.
Prednost ovih stropova je montaa bez dizalice, nije potrebna oplata ve samo podupirai.
esto se koristi u individualnoj izgradnji.
Gredice su sloene iz komada tankoslojne uplje opeke. Nosive gredice se slau na
meusobnim razmacima od 50 ili 60 cm oslonjene na nosive zidove. Prva i zadnja mora biti
nosiva gredica. Gredice se postavljaju u smjeru kraeg raspona nosivih zidova, a najdulje
do 6 m. Nosive gredice oslanjaju se na nosive zidove 6 12 cm, a armatura nosivih
gredica povezuje se zbog ukrute sa armaturom horizontalnih serklaa. Rasponi vei od 3 m
trebaju imati popreno rebro za ukrutu.

Porotherm stropni sustav ima visinu gredica 16 cm, i tlanu plou 6 cm ime se uklapa u
modularnu visinu za Porotherm sustav od 25 cm. Osni razmak gredica od 60 cm
omoguuje bru gradnju.


Detalj oslanjanja gredice na leaju vanjskog zida
.

60


popreni presjek


popreno rebro za ukrutu na Porotherm podloku


U fazi gradnje potrebno je izvesti nadvienje u polovici raspona i to:
Raspon (m) nadvienje (cm)
3,0 1,0
4,0 1,3
5,0 1,7
6,0 2,0


Porotherm podloak kao podloga rebra za ukrutu




.

61

FERT STROP




Fert strop je takoer polumontani strop od armirane uplje opeke namijenjen individualnoj
stambenoj gradnji. Sastoji se od nosivih gredica postavljenih na meurazmacima od 40 ili
50cm i nenosivih gredica koje slue kao ispuna. Visina gredica je 16cm, a tlane ploe 4
cm, a za raspone preko 500 cm 5 cm. Rasponi gredica su do 6,6 m. Nalijeganje nosive
gredice na zid je 5 cm , a armature jo dodatnih 10 cm.
Prije poetka izrade meukatne konstrukcije postavljaju se podupirai sa poduporom na
razmaku 1 1,5 m. Ako je raspon vei od 4 m, izvodi se rebro za ukrutu irine 12 cm
armirano sa 4 profila 8mm. Blokovi ispune se na tom mjestu razmaknu, a ispod njih se
postavlja oplata za betoniranje. Podmetai stoje ispod konstrukcije najmanje 14 dana
nakon betoniranja.



.

62

postavljanje podupiraa ispod konstrukcije





Stropovi s gredama od armirane uplje opeke su polumontani stropovi. Glavni su im
nosivi elementi grede sloene od komada tankoslojne uplje opeke. Glavna armatura se
stavlja u utore na donjoj strani grede.
Grede su na gornjoj strani ue a na donjoj ire. Kad se sloe jedna do druge ostaju meu
njima kanali koji se ispunjavaju betonskom smjesom i dodatno armiraju. Gornja povrina
cijelog stropa prekriva se tankim betonskim slojem.

6.3. DRVENI STROPOVI

Drveni stropovi se sastoje od :
1. drveni grednik nosiva konstrukcija stropa
2. stropna konstrukcija konstrukcija plafona, podgled
3. konstrukcija poda

DRVENI GREDNICI
Drveni grednici se mogu izvesti od:
a. masivnih greda ( postavljaju se na razmaku 80 90 cm )
b. polugreda ( postavljaju se na razmaaku od 60 70 cm )
c. mosnica ( postavljaju se na razmaku od oko 50 cm )

Radi horizontalnog ukruenja zgrade stropovi uvijek moraju biti dobro povezani sa zidom.
Kod drvenog grednika grede moramo vezati eljeznom sponom za serkla. Greda mora biti
oslonjena na zid barem za jednu visinu.
.

63














usidrenja greda u vanjske zidove i
povezivanje prilocima iznad
srednjeg zida.







Usidrenje drvene grede
( svake etvrte ili pete )
u armirano betonski ser-
kla.














PLAFONI ( PODGLEDI ) DRVENIH STROPOVA

Ravna povrina podgleda se dobiva pribijanjem obraenih i meusobno povezanih
dasaka,koje se ne bukaju. To su podgledi sa daanom oblogom. U sluaju kada se na
donju stranu drvenih greda pribija donja daana oplata na koju se pribija odgovarajui
nosilac buke ( trska, letvice, metalne mree ), dobivamo bukani daani podgled.

Neravni podgled je onda kada se stropne grede ostavljaju vidljive, pa se u tu svrhu bolje
obrade ili obloe. To su podgledi sa vidljivim gredama. Ako se uzduna polja pregrade
kraim elementima dobivamo kazetirani podgled.






.

64

KONSTRUKCIJA PODA

S gornje strane stropne konstrukcije se pribije gornja daana oplata. Na daanu oplatu
posta- vljamo sloj nasipa od perlita d = 8 cm ( slui kao toplinska i zvuna izolacija ). U
nasip se polau gredice na razmaku do oko 60 cm na koje se pribija daani pod.
Slijepi podovi su redovita podloga parketnih daica prostorija ispod kojih je bilo koja
vrsta drvenog stropa. Slijepi se podovi slau od jelovih dasaka debljine 24 mm i ne irih od
15 cm i pribijaju se direktno na stropne grede. Umjesto slijepih podova od dasaka izrauju
se namazi od drvobeto na tzv. blindit.
Kod adaptacije takve vrste drvenih stropova, nuno je izvesti betonsku plou debljine 5
cm zbog vatrozatite.


6.4. PODOVI

Podna konstrukcija ovisi o izboru podne obloge. Izbor podne obloge ovisi o tehnikim
zahtjevima i estetsko oblikovnoj komponenti. S tehnikog stanovita pod mora biti :
d. otporan na istroenje ( habanje )
e. dovoljno vrst na ploni pritisak
f. dovoljno topao
g. dovoljne sposobnosti da priguuje zvuk
h. povoljan za ienje i odravanje
Podove moemo podijeliti na nekoliko naina :
1. prema materijalu od kojeg su napravljeni ( drveni, kameni, keramiki, betonski, ... )
2. prema nainu izrade podovi sa rekom i bez reke
3. prema njihovim toplinskim osobinama topli i hladni podovi (za osjeaj ugodnosti
nuno je da povrinska temperatura poda iznosi 17
0
-18
0
C )

KONSTRUKCIJA PLIVAJUEG PODA

Postavlja se neposredno iznad stropne konstrukcije da bi sprijeila prenos udarne buke u
ostale dijelove zgrade. Na pod se postavlja 2 4 cm zvune izolacije, a uz rub zidova 1 cm.
Vano je da podna obloga ne dotie zidove ve pliva u prostoriji i spreava prenos buke.
Preko izolacije postavimo PE foliju te cementni estrih 4 -6 cm debljine lagano armiran
staklenom mreicom. Mreica slui da estrih ne ispuca jer je na mekanoj podlozi, a folija da
izolacija ne upije vodu.














.

65



U prostorijama sa vodom, na
cementni estrih postavlja se
hidroizolacija te zavrna podna
obloga keramika, kamene ploe i
sl. Obino ove prostorije imaju
nii pod (tanji sloj cementnog
estriha za 1-2 cm) da voda ne
otie u ostale dijelove stana.







U ostalim suhim prostorijama postavlja se zavrna podna obloga. Ako zgrada ima
podno grijanje cijevi se polau u cementni estrih, a preko njih kamene ili keramike ploice
kako bi im bolje isijavale toplinu














Knauf suhi estrih F 141 Knauf suhi estrih F 142

Suhi estrih slui kao lagana montana podloga dobre zvune i toplinske izolacije u obliku
gipskartonskih ploa. Upotrebljavamo ga kod adaptacija zgrada kao konstrukciju plivajueg
poda jer je vrlo lagan, brzo se postavlja te prua dobru zatitu od poara.Sastoji se iz tri
meusobno slijepljene gipsane ploe debljine 2,5 cm ili sa dodatnim slojem stiropora
debljine 4,5 7,5 cm postavljene na ravnu podlogu.
.

66




















Proiveni ( tafting ) tepih na armiranoj cementnoj kouljici



















Pod od kamenih ploa na meukatnoj konstrukciji

















Uzdignuti montani pod na teleskopskim nosaima



.

67
7. STUBITA .


Za svladavanje visinskih razlika izvode se kosi ili vertikalni konstruktivni elementi koje
dijelimo u
etiri glavne skupine:
1. ravne kosine malih nagiba rampe ( max nagib 15
0
)
2. stepenaste ili nazupane kosine stube i stubita
3. ljestvaste strme kosine ljestvaste ili brodarske stube i ljestve
4. ureaji za vertikalno kretanje vertikalne stube, penjalice, dizala

Podjelu stubita moemo izvriti na razliite naine:
1. prema poloaju vanjska i unutarnja
2. prema namjenu zgradi glavna i sporedna
3. prema materijalu od kojeg su napravljena armiranobetonska, drvena, elina
4. prema obliku ravna, zavojita, mjeovita
5. prema broju krakova jednokraka, dvokraka, trokraka, viekraka, kombinirana
6. prema nainu izvoenja monolitna, polumontana, montana
7. prema nainu oslanjanja pojedinih stuba sa stubama oslonjenim po itavoj
povrini, sa stubama oslonjenim samo na krajevima na grede ili zidove, konzolne stube
koje su oslonjene na gredu













Dijelovi stubita su:
1. stubini krak
2. podesti ili odmorite
3. ograde i prihvatnici


Omjer visine stube i irine gazita mora odgovarati prosjenoj duini ljudskog koraka koji
iznosi 63 cm. U zgradama se primjenjuje visina stuba od 14 do 19 cm ( ispod 14 su
vanjske stube ili rampe, a iznad 19 samo kod sporednih stubita ).
irina gazita rauna se po slijedeoj formuli :

= 63 2 V

Minimalni broj stuba u jednom kraku je 3 a maksimalni 12 15.
Svako stubite koje ima vie od tri stepenice treba imati i stubinu ogradu.
Ako je stubina ograda izraena od vertikalnih preki njihov meusobni razmak ne smije
biti vei od 12 cm kako djeca ne bi mogla progurati glavu i nakon toga pasti. Rukohvat
treba biti odmaknut od zida najmanje 6 cm.
Minimalna visina ograde je 100 cm a za zgrade vee visine od 15 m iznosi 105 cm.

.

68
irina stuba od jednog kraja ruba do drugog trebala bi iznositi najmanje 80 cm, a ve irina
od 90 cm ili ak 100 cm zasigurno je jo bolje rjeenje jer na taj nain ne samo da emo se
po njima sigurnije kretati nego emo po njima lake transportirati vee predmete ili dijelove
namjetaja. Kad je rije o visini odnosno meusobnoj razlici stuba prema visini i/ili dubini
onda ta vrijednost iznosi 17/29 cm. Tako kod prosjene visine kata od oko 260 do 285 cm
stubite bi trebalo sadravati ukupno 16 - 18 stuba.







Vrsta elemenata za
svladavanje visinskih razlika












Visina prolaza iznad stubinih krakova u pojedinim etaama odgovara priblino visini
prostorija ( od poda do plafona ) istih etaa. U podrumskoj i tavanskoj etai treba paziti da
ista visina od gornjeg brida pojedine stube do najblie povrine ili brida neke konstrukcije
bude najmanje190 cm

















Podesti kojima je gornja povrina priblino u onoj
visini u kojoj su i povrine podova u prostorijama iste etae, nazivaju se glavni podesti.
Meupodesti se nalaze izmeu prekida krakova dvokrakih i viekrakih stubita.
Prema vrsti i veliini pojedine viekatne zgrade primjenjuju se razliiti konstruktivni sistemi
stubita a razlikuju se po tome kako se teret stuba i sva ostala optereenja prenose
.

69
stubinimkrakovima na stubine podeste a sa njih na stubine zidove ili stupove koji ih
dalje prenose na temeljno tlo.
etiri su glavna konstruktivna sistema stubinih krakova :
1. upete stube ( dvostrano ili s jednim krajem upetim a drugim na podzidu, elinoj
traverzi , armirano betonskoj gredi
2. stube s krajevima na kosim podvlakama
3. jednokrako i dvokrako konzolne stube
4. nearmirane stube na kosim ili nazubljenim ( koljenastim ) AB ploama sa ili bez
podvlaka

8.1. ARMIRANO BETONSKA STUBITA

1. MONOLITNA AB STUBITA Za izradu monolitnog AB stubita potrebno je napraviti
oplatu i postaviti armaturu. Povrina betona se samo poravnava jer se obloga izrauje u
zavrnim graevinskim radovima.
Konstruktivnih sistema monolitnog stubita ima nekoliko vrsta:
- ako se na rubovima podesta naprave podestne grede, one slue kao oslonci kose
ploe.
- ako se izostave podestne grede, ploa se na jednoj strani oslanja na eone stubine
zidove, tzv. dva puta lomljena ploa.
- ako je izostavljena samo jedna podestna greda, onda se ploa na jednoj strani oslanja
na eoni stubini zid a na drugoj strani na podestni nosa .


























dvokrako stubite sa stubama na koljenastim armiranobetonskim ploama









.

70

2. POLUMONTANA AB STUBITA Kod polumontanih AB stubita nosiva
konstrukcija se izbetonira na zgradi, a stube se donose gotove i samo montiraju. Za
izvedbu nosive konstrukcije potrebno je najprije izraditi oplatu i postaviti armaturu, slino
kao kod monolitnog stubita.

Konsrtuktivni sistemi isti su kao kod monolitne izvedbe, kosa ploa se moe oslanjati na:
o podestne nosae
o zidove
o obrazne nosae

Stube se montiraju naknadno na nain da se postavljaju preko kose ploe i veu
cementnim mortom i trnovima.



















3. MONTANA ARMIRANO BETONSKA STUBITA Kod montanog naina gradnje svi
elementi stubita dovoze zgotovljeni na gradilite i montiraju se. Za montau pojedinih
dijelova potrebno je napraviti privremenu skelu.

Kod montanih stubita primjenjuju se razliiti konstruktivni sistemi :

konzolna stubita ( svaka se stuba posebno ugrauje u zid ) zbog opasnosti od
potresa,slue samo kao vanjska stubita u duini od jednog kraka
montane stube na obraznim nosaima ( podestni nosai i ploe se montiraju od
prefabriciranih elemenata, na nosae se oslanjaju obrazni nosai sa izraenim ljebovima
na koja e se oslanjat stube

Neka graevinska poduzea specijalizirana za podizanje montanih zgrada, uz ostale
elemente od armiranog betona proizvode i kompletna stubita ili samo glavne stubine
elemente.
.

71




elementi stuba u obliku slova L, elementi podestnih greda u obliku slova L i nazupane
tetive





























Montana stubita mogu biti dvo ili trokraka






.

72
Ravni AB montani stubini krak






















7.2. ELINA STUBITA

elina stubita se izvode u
prostorima gdje postoji zahtjev za
velikom vrstoom stubita, velikom
trajnou, malom opasnosti od
oteenja, to manje zauzimanja
tlocrtne povrine i to manje
zasjenjivanja.

Osnovni elementi stubita :
- tetive su kosi nosioci na obje
uzdune strane stubinog kraka.
Izrauju se od ploa elinog lima.
- leini podloci se privruju na
tetive. Izrauju se od elinih
istokratnih kutnika i privruju na
unutarnju stranu svake tetive
zakivanjem ili zavarivanjem .
.

73
- nastupnice se izrauju od rebrastog, brazdastog, bradaviastog lima, te od perforiranih
i reetkastih limenih ploa
- elementi podesta
- ograda


1. OTVORENA ELINA STUBITA izrauju se s nastupnicama izmeu tetiva ili s
nastupnicama na sedlima
povrh tetiva.









otvoreno elino stubite s
nastupnicama nasaenim na sedlu
povrh tetiva



2. ZATVORENA ELINA STUBITA se razlikuju od otvorenih po tome to im se
razmaci izmeu stranjeg ruba nie i prednjeg ruba vie nastupnice zatvaraju
posebnim elementom koju nazivamo prednjicom.


Zatvoreno elino stubite sa
zavarenim sedlima povrh tetiva, sa
drvenim nastupnicama







7.3. DRVENA STUBITA

U prolosti su se drvena stubita koristila kao glavna stubita viekatnih zgrada. Danas
zbog protupoarne zatite takva drvena stubita se ne koriste kao glavna ve samo tamo
gdje nema opasnosti od poara samo za jednu etau.
Drvena stubita su obino unutranja stubita u manjim zgradama.
Osnovni elementi drvenih stubita su: - primarni tetive i nastupnice
- sekundarni leini podloci, elementi podesta, ograda
Samo za skromna stubita dolazi u obzir meko drvo kao graa, a inae iskljuivo
kvalitetne vrste tvrdog drva.




.

74

Naini tlocrtnog rjeavanja stuba uz podeste :





tlocrti grednih podloga u podestima





Detalji povezivanja gazita i tetiva :


vezom na lastin rep ili pola lastinog tetive s gazitem u pravokutnim
repa gazite djeluje kao veza obiju utorima treba uvrstiti na razmacima
tetiva 100 150 cm



1. DRVENA STUBITA S USAENIM NASTUPNICAMA pogodna su za jednokraka, pomona,
otvorena, unutarnja stubita.









uvrenje gornjih krajeva tetiva u drvenim stubitima s usaenim stubama

Da se tetive istog kraka ne bi izvile na vanjske strane, moraju se meusobno sapeti.
Jedan je nain da se sapinjanje povjeri samim nastupnicama izradom epa na njihovim
krajevima i utora na tetivama, za vez lastin rep ili pola lastinog repa. Drugi je nain
( najee ga koristimo ) sapinjanje
elinim ipkama.
Ovakvim se stubitem svladavaju visine do 270 cm od poda nie do poda vie etae.




2. DRVENA STUBITA S UEPLJENIM STUBAMA razlikuju se od onih sa usaenim
nastupnicama uglavnom po tome to se rade kao zatvorena i po tome to se krajevi
nastupnica i prednjica uepljuju u utore koji nisu otvoreni ni sa prednje ni sa
stranje strane tetive.
.

75

Tetive stubita sa ueplje-
nim stubama se sapinju
samo elinim sponama
ispod svake etvrte pete
stube.
Dvokraka stubita se ugla-
vnom rade kao uglovna stu-
bita u kojima se na uglov-
nom podestu smjer kretanja
po jednom i po drugom kra-
ku mijenja za 90
o



3. DRVENO STUBITE S KLINASTIM STUBAMA rade se kao otvorena stubita .
Drvene stube uvruju se na tetive plosnim eljezom













4. DRVENA STUBITA SA NASAENIM
STUBAMA razlikuju se po tome to im se
nastupnice i prednjice nasauju na
nazupane gornje strane tetiva.

Glavnim elementima ( nastupnice,
prednjice, tetive ) se pri izradi dodaju
profilirane kutne i pokrovne letvice .

















.

76

8. KROVOVI .

Krovovi ine gornju zavrnu konstrukciju zgrade, tite je od padalina i drugih
atmosfer-skih utjecaja (vjetar, hladnoa, toplina, vatra). Oni se sastoje od nosivog
dijela i krovnog pokro- va. Nosivi dio ovisi o materijalu od kojeg je napravljen ( drvo, elik,
armirani beton ), nagibu krova vrsti i teini pokrova, optereenjima itd. Za odreivanje
optereenja mora se voditi rauna o graevinskim propisima (vlastita teina, promet, vjetar,
snijeg).
Krovove po obliku dijelimo na ravne i kose.



8.1. RAVNI KROVOVI

Ravni krovovi su krovovi s vrlo malim nagibima ( 2 5 % ), izvode se preko masivne
stropne konstrukcije.
Odvoenje vode s ravnog krova moemo izvesti na dva naina:
1. odvoenjem vode u ljebove izvan krovne povrine na nain kao kod kosih krovova
2. odvoenje vode u slivnike koji se nalaze unutar krovne povrine
Slivnike je potrebno uvijek toplinski izolirati i to na dva nivoa sa povezivanjem i za parnu
branu.
Toplinski izoliran slivnik povezan sa parnom branom spreava oteenja od kondenzacije
vodene pare.



slivnik na dva nivoa sa prirubnicama za prihvatanje izolacije i s
toplinskom izolacijom

















izolacija dilatacije





.

77


TOPLI ILI NEVENTILIRANI KROVOVI






















































.

78



























Prikljuak oluka na neprohodni ravni krov


HLADNI ILI VENTILIRAJUI KROVOVI us svi oni ravni krovovi koji u slojevima imaju
i zrani prostor kao sloj za provjetravanje. Takvi krovovi se planiraju i izvode za nepovoljne
vanjske i unutranje klimatske uvjete i manje su zastupljeni kod nas.Da bi krov bio pravilno
izveden i zatien, uvjet je da su graevinski radovi koji prethode izolaciji izvedeni, tj. da
naknadnim radovima ne doe do oteenja izolacije. Osnovni elementi izolacije ravnog
krova su sloj za izjednaavanje pritiska difuzne vodene pare, parna brana, termoizolacija,
hidroizolacija, zatita izolacije.
Hidroizolacije na ravnim krovovima se dijele prema vrsti upotrebljenog materijala,
nainu izvedbe i stupnju vezanosti za podlogu. One se na ravnim krovovima planiraju i
dimenzioniraju prema nagibu krova i ovise o ostalim odabranim slojevima krova.











primjer hladnog krova lagane konstrukcije
primjer hladnog krova teke konstrukcije.
.

79

8.2. DRVENA KROVITA

Oblik krova ovisi o tlocrtnom obliku zgrade, na koliko se strana odvodi voda sa krova, kao
i o nagibu krovnih povrina.
Nagib krovnih ploha ovisi o koliini padalina i o materijalu kojim se pokriva krov.

Vrste krovne grae :
1. ROENICA ILI ROG ( dim. 10/12; 10/14 ) na razmacima 60 100 cm a najee 80 cm
2. PODRONICA uzduna greda koja preuzima optereenja roenica ( dim. 12 / 14 ) na
meusobnoj udaljenosti do 4,5 m
3. STUP ( dim. 10/10, 12/12 ) preuzima vertikalno optereenje
4. VEZNA GREDA ( DIM. 14/20; 16/22; 16/24 ) na meusobnim razmacima 3 5 m .
Moe biti stropna greda ili neovisno o stropnoj konstrukciji s leitima na vanjskim
zidovima. Kod krovnih visulja preuzima ukupno optereenje krovita i prenosi na vanjske
zidove
5. KLIJETA ( dim. 2 x 6/12 ) ukruuju krovne stolice i postavljaju se obostrano na stupove
6. RAZUPORA ( dim. 10/12; 14/16 ) maksimalne duljine do 4 m. Razupire rogove krovnih
visulja
7. KOSNIK ( dim. 10/10; 12/12 ) preuzimaju horizontalne sile i ukruuju krovite
8. RUKE duine 1,4 m postavljaju se obostrano kod stupova, smanjuju raspon izmeu
podronica i preuzimaju dio njihovog optereenja. Postavljaju se u ravnini okomitoj na
kosnike.

Vezna greda, stup, donja i gornja podronica tvore PUNI VEZ koji je osnovni
konstruktivni element drvenog krovita. Dolazi na razmacima 3,5 4,5 m tj. 5 polja izmeu
2 puna veza, preuzima optereenja i ukruuje krovite.
NADOZID moe biti nosiv i nenosiv na drvenim stupovima, minimalne visine 1, 2m. Ako
je nosivi nadozid vii od 80 cm mora se ukrutiti horizontalnim serklaom




















.

80














Kod drvenih krovova se primjenjuju etiri vrste krovnih konstrukcija:
1. prazni krovovi
2. krovovi sa stolicama
3. krovovi sa visuljama
4. reetkasti krovovi


PRAZNI KROVOVI

Prazni krovovi mogu se primjenjivati na zgradama ako su zadovoljeni uvjeti:
o zgrada mora imati raspon do 6 m
o nagib krova mora biti preko 45
o
- 60
o

o zgrada mora imati drvenu krovnu konstrukciju






















prazno krovite s rogovima uprtim u stropne grede tzv. roeniko krovite


Duina rogova kod praznih krovova moe biti najvie do 4,5 m, a ako stavljamo pajante
onda je duina roga najvie do 7,5 m.Ukruenja se moraju izvesti u poprenom i uzdunom
smjeru.
.

81
Dio krova koji prelazi preko zida nazivamo streha. Dvostreni krovovi imaju
horizontalne i kose strehe. Kod praznih krovova horizontalne strehe sainjavaju stropne
grede, a kosu letve koje se postavljaju preko rogova.

jednostavno krovite s pajantama


KROVOVI SA STOLICAMA

Krovovi sa stolicama mogu se primjenjivati za sve raspone zgrada i nagibe krovnih ploha,
ali pod uvjetom da osim vanjskih nosivih zidova u zgradi postoje jo i uzduni nosivi zidovi,
koji slue kao oslonci stupova stolica.
Kod krovova sa stolicama rogovi se oslanjaju na horizontalne grede koje su paralelne sa
strehom i nazivamo ih podronice. Podronice u vrhu dvostrenog krova ( sljemenu )
nazivaju se sljemenjae.

















normalno drveno krovite s podronicama na dvostrukim stojeim stolicama bez kosnika
Sljemenjae i srednje podronice oslanjaju se na stupove. Ako su stupovi vertikalni, onda
takvu konstrukciju nazivamo uspravnom stolicom, ako su kosi onda je to kosa stolica. Ispod
stupa stoli - ce mora se nalaziti uzduni nosivi zid koji preuzima optereenja. Sredina
stupa od sredine zida moe biti udaljena najvie 1 m, ako je udaljenost vea rade se kose
stolice. Na donjoj strani stu- povi se oslanjaju na horizontalne vezne grede. U poprenom
smjeru stupove ukuruujemonkosnicima, a u uzdunom rukama.
.

82
Jednostruka stolica moe se primjenjivati za raspone do 7 m izmeu vanjskih zidova i
srednjim poprenim zidom ili gredom. Dvostruka stolica moe se primjenjivati za sve
nagibe krova i raspo - ne do 12m izmeu vanjskih nosivih zidova, uz uvjet da postoje
uzduni zidovi ili grede.


KROVOVI SA VISULJAMA

Krovove sa visuljama primjenjujemo u zgradama gdije nema poprenih nosivih zidova
nego po - stoje samo vanjski.
Optereenje sa sljemenjae se prenosi preko kosnika.
Jednostruka visulja se moe koristiti za sve nagibe krovnih ploha i za raspone do 8 m
izmeu vanjskih zidova, a dvostruke visulje od 8 do 12 m .




drveno krovite na dvostrukim visuljama

DRVENI REETKASTI KROVOVI

Drvena dvostrena krovita najvie se izrauju kao reetkasti nosai trokutnog i
peterokutnog oblika. Sastavni dio reetkastog nosaa su donji i gornji pojas, te vertikalvi
tapovi ili vertikale i horizontalni tapovi ili horizontale. Vertikale i horizontale povezuju oba
pojasa u vorove.
Donji pojas djeluje kao vezna greda, pa mu se krajevi oslanjaju na vanjske zidove i
stupove. Gornji pojas djeluje kao rogovi, pa nosi krovni pokrov i njegovu podlogu. Vertikale
djeluju kao stupovi, a diagonle kao kosnici.
.

83
Najei vezovi su priljubljivanje elemenatai privrivanje svornjacima, modanicima,
avlima i ljepilom. Iznimno se pri upotrebi deblje grae koriste i neki tesarski vezovi.
Na krajevima reetke su najvea naprezanja pa se poslijednje polje obino ispunjavaaaa
koso poloenim daskama u dva sloja

Oblici reetkastih nosaa detalj spoja



Reetke se mogu postaviti na tri naina:
1. na razmacima do 1 m postavljaju se reetkasti nosai od dasaka za raspone 6 do 20
m. Ukruta u uzdunom smjeru izvodi se od krino postavljenih dasaka. Podgled je mogue
postaviti od lakih izolacionih ploa privrenih na donji pojas. Drvene reetke imaju vijek
trajanja 10 -15 godina jer popuste veze na spojevima.
2. na razmacima do 4 m postavljaju se reetkasti nosai izraeni od gredica ili vie
spojenih dasaka. Spojevi u vorovima mogu biti ojaani buenim elinim limovima tzv.
kramponkama.


3. na razmacima do 5 m izrauju se gredni reetkasti nosai raspona i do 50 m.
Upotrebljavaju se za izradu mostova,hangara, krovova i dr. Optereenje preuzimaju uvijek
u vorovima.

8.3. KROVNI POKROVI


Kose krovove ine krovne konstrukcije, drvene ili masivne i krovni pokrov. Prazni prostor
u krovu naziva se tavan,a potkrovlje je prostor opremljen za stanovanje. Oblik krovne
konstrukcije i vrsta pokrova znaajni su za izgled i konstrukciju cijele zgrade.
Pokrov titi zgradu od nepovoljnih utjecaja atmosferilija. Treba biti otporan i nepropusan za
kiu i snijeg,otporan na utjecaj mraza, vjetra i vatre. Pri odabiru krovnog pokrova vane su
klimatske prilike,cijena, trajnost i izgled. Izbor krovnog pokrova mora se izvriti prije izbora
.

84
krovne konstrukcije. O pokrovu ovise nagibi krovnih ploha, oblik i rjeenje krovne
konstrukcije.

Kvaliteta pokrova ovisi o strunoj izvedbi i pridravanju tehnikih propisa. Razlikujemo
dvije grupe: vodonepropusni i vodoodvodni pokrovi.
Vodonepropusni pokrovi su bez reki lim, ljepenka, plastika
Vodoodvodni su pokrovi sa rekama, izvode se slaganjem pokrovnih elemenata. Mogui
minimalni nagibi krovnih ploha ovise o broju reki, nainu postavljanja i brtvljenja. to je
materijal nepropusniji, nie su krovne plohe.
Prema vrsti materijala razlikujemo slijedee vrste pokrova:
o crijepovi od peene gline
o crijepovi od betona
o vlaknasto-cementni proizvodi salonit, eternit
o bitumenski proizvodi - indra
o metalni limovi ravne i rebraste ploe
o plastini pokrovi eval valovite ploe
o stakleni pokrov
o stare vrste od kamena,drveta i slame

PROVJETRAVANJE KOSIH KROVOVA

Drvena krovita izvode se sa slojem za prozraivanje, uzdu rogova, debljine 3 5 cm.
Zrak ulazi u krovnu konstrukciju na otvorima uz strehu i struji prema sljemenu zahvaljujui
razlici u tlakovima. Neposredno ispod sljemena potrebno je omoguiti izlaz zraka.
Zrani sloj ljeti smanjuje prenos topline sa pokrova na ostalu krovnu konstrukciju. Zimi
usporava prolaz hladnog zraka u zgradu, odnosno gubitak topline iz zgrade prema van.
Ulaz zraka treba rasporediti da se provjetravanje odvija kontinuirano bez zadravanja u
uglovima. Poeljno je omoguiti i popreno strujanje zraka. Presjek otvora za ulaz zraka uz
strehu treba biti 2
0
/
00
, a otvora za izlaz 0,5
0
/
00
horizontalne projekcije krova. Za vee irine
krovita potrebno je poveati nagib krova od minimalno predvienog za tu vrstu pokrova.
Provjetravanjem drvenih krovita uva se i krovni pokriva od kondenziranja vodene pare
to se stvara sa donje strane pokrova. Na krovovima zgrada gdje nije predviena poprena
ventilacija, kao i krovova sa blaim nagibom, vee koliine toplog zraka iz najvie
stambene etae zagrijavaju daske ispod pokrova i sam pokrov. Snijeg se otapa po cijeloj
krovnoj povrini. to je krovni pokriva glai, snijeg lake klizi, i ako nema snjegobrana
nagomilava se u olucima. Postepeno se hladi, smrzava i to prvo sa vanjske hladne strane.
Tako nastaje vea koliina snijega koja ne odlazi u zaleeni oluk ve se topi, prelijeva ka
zgradi, moi vanjski zid i njegovu toplinsku izolaciju koja gubi termoizolacijska svojstva.
.

85

Oteenja na zgradama iz navedenih razloga moemo sprijeiti izradom hladnih
provjetravanih krovova iznad tavana ili toplih provjetravanih krovova iznad stambenih
potkrovlja.
NAGIBI KROVNIH PLOHA I VRSTA POKROVA
Min nagib krova u
o
%
Jednostruki biber crijep 45
0
100%
Dvostruki biber crijep 22
0
45%
Krunski pokrov 22
0
45%
Kupa kanalica 18
0
33%
Vlaknasto-cementne ploe 12
0
21%
Bitumenska indra 10
0
17,6%
Limene ploe 6
0
10%

CRIJEPOVI OD PEENE GLINE

U naim krajevima u upotrebi od najstarijih vremena.Unato novim vrstama zbog svijih
osobina i danas je najea vrsta pokrova. Trajan je, malih trokova odravanja, otporan
na vatru i mraz, Zbog poroznosti, glineni crijep die pa nema pojave roenja s donje
strane crijepa. Crijep je crvenkaste boje, a druge boje postiu se engobiranjem
(dodavanjem boje svjeoj glini) ili nanoenjem boje te ponovnim peenjem (vei sjaj od
engobiranih).
Razlikujemo vie vrsta glinenih pokrova:
o biber crijep glatki crijep
o utoreni tlaeni crijep
o kupa kanalica ili lijebnjaci
o mediteran crijep
o sljemenjaci vueni i tlaeni
.

86

Biber crijep
Biber crijep se polae na letve 28 x 48 mm paralelno sa strehom. Prva letva je uvijek
dvostruka ili sjekomino poloena.Crijep se postavlja od strehe prema gore. Moe se poeti
postavljati sa lijeve ili desne strane krova nosom oslonjenim na letvu. Sljeme krova se
pokriva sljemenjacima postavljenim na sljemenu letvu 3/15 cm, meusobno vezanim
metalnim kopama. Stariji nain je polagenje sljemenjaka u produni mort sa preklopom 8
cm u obrnutom smijeru od uestalog vjetra.Grebeni se postavljaju odozdo prema gore.
Krovna uvala prvo se oblae limom. Kod biber crijepa razlikujemo tri naina pokrivanja:
o jednostruko ili prosto
o dvostruko ili gusto
o krunsko

- Jednostruki pokrov biber crijepom



Upotrebljavamo za privremeno pokrivanje.Nagib krova je 45 60
0
. Crijepovi se postavljaju
na letve 3/5 cm na meurazmacima 30 cm. Prvi i zadnji red imaju po dva crijepa zbog
prikinjavanja. Crijepovi mogu biti postavljeni tako da se u gornjim redovima nastavljaju ili
preklapaju za crijepa. Izmeu crijepova mogu se postaviti trake krovne ljepenke ili lima.
Sljemenjaci se postavljaju obrnuto od smjera uestalog vjetra.

- Dvostruko ili gusto pokrivanje biber crijepom
Dvostruko ili gusto pokrivanje biber crijepom je trajno pokrivanje.Dvostruko pokrivanje se
zove zbog toga to su po dva crijepa izmeu letvi. Razmak letvi je dvostruko manji, 14 16
cm, a na svaku letvu se postavlja po jedan crijep. Letve se postavljaju dvostuko gue pa
ga neki zovu gusto pokrivanje. Ovaj nain pokrivanja se danas najvie upotrebljava za
biber crijep.

.

87

Prva letva je dvostruka a slui da bi podignuli donje krajeve crijepa. Crijep nema utora pa
je svejedno poinjemo li pokrivanje s lijeve ilidesne strane. Prvi i zadnji red crijepa su
dvostruki zbog prokinjavanja. Udaljenost zadnje letve od sljemena je 7 12 cm. Sljeme
pokrivamo utorenim sljemenjacima postavljenim na letve ispod kojih je armirana krovna
traka. Ona ujedno smanjuje trenje izmeu sljemenjaka i podloge. Sljemenjaci se
meusobno kvae metalnim kopama. Mogu se na klasian nain postavljati u mort.
Grebeni se isto pokrivaju utorenim sljemenjacima od strehe prema vrhu. Uvala krova
oblae se limom ili posebnom armiranom folijom koju proizvodi proizvoa pokrova.

- Krunsko ili dvostruko pokrivanje biber crijepom
Ovaj nain pokrivanja spada u teke pokrove i danas se vie ne upotrebljava. Naziv je
dobio prema izgledu jer izvana djeluje kao kruna. Neki ga nazivaju dvostruki jer su na
svakoj letvi po dva crijepa. Zbog teine letva je deblja 3,8/4,8 cm. Razmak letvi je 30 cm.
Sljeme, grebeni i uvale se pokrivaju uobiajeno.



Utoreni tlaeni crijep
Utoreni tlaeni crijep ima uzdune i horizontalne utore to omoguuje jo bolje naljeganje
pa je mogunost prodora oborina jo manja. Crijepovi se postavljaju jednostruko na letve
4/5 cm za nagibe do 35
0
i 3/5cm za vee nagibe. Razmak letvi je 33 cm. Poinju se
polagati uz strehu sa lijeva na desno zbog utora. Svaki drugi crijep se zbog vjetra dodatno
uvruje za letvu.
Utoreni sljemenjaci se polau na sljemenu letvu preko armirane krovne folije povezani
metalnim kopama. Mogue je postavljanje tlaenih ili vuenih sljemenjaka u produnom ili
jaem vapnenom mortu. Sljemenjci se polau u suprotnom smijeru od najjaeg vjetra.
Grebeni se polau na isti nain.
.

88

Kupa kanalica
Za ovu vrstu pokrova upotrebljava se jo naziv kupe ili lijebnjaci. Pokrov je tradicionalan u
Primorju i Dalmaciji. U tim krajevima ima mnogo vjetra i zbog toga svaki element mora biti
privren sa jaim vapnenim mortom, a masivnost mu daje dobru toplinsku izolaciju.
Nedostatak mu je velika teina i mnogo runog rada pa je zbog toga skup. Veliina letvi je
4,8/ 4,8 cm.
Postavlja se tako da je prvi red uz strehu okrenut prema gore, a preko njih dolaze kanalice
koje su okrenute prema dolje u sloj morta.
Postoje tri naina polaganja:
1. na letve paralelno sa strehom udaljenost letvi je 30 cm, a kupe se vjeaju ili
privruju avlima
2. na letve okomito na strehu razmak letvi je 22 cm to odgovara veliini kupe
kanalice
3. na kosu krovnu plou iz polumontanih gredica koje su povezane tlanom ploom od 5
cm ili AB plou se u vapnenom mortu postavljaju kanalice okrenute prema gore, a preko
njih, u mortu dolaze kanalice okrenute prema dolje
Za pokrivanje sljemena i grebena postavljaju se vuene kupe kanalice u vapnenom mortu
sa preklopom.

Mediteran crijep
Mediteran crijep je nastao kao moderna kopija pokrova iz kupa kanalica. Crijep iz daljine
izgleda kao kupa kanalica ali se polae na suho bez morta. Znatno je laki od pokrova sa
kupama.
Crijep ima jedan val i jednu ravninu, a postavlja se pomou horizontalnih i vertikalnih utora.
Privruju se avlima na letve 3/5 koje su na meurazmacima od 35 cm. Pokrivanje
poinje uz strehu slaganjem od lijeva u desno. Postoje dodatni elementi za rubovne
zavretke te sa otvorima za ventilaciju.

BETONSKI CRIJEP
Betonski crijep je noviji proizvod. Minimalni nagib krova ovisi o tipu. Crijep je teak pa je
zbog toga dobar u vjetrovitim podrujima. Mnogo slabije proputa paru od glinenog crijepa.
Ima vie oblika betonskog crijepa: biber, dvostruki biber i profilirani crijep pod nazivima
alpski, kristal klasik, mediteran i antik. Svi crijepovi su iste veliine 33x42 cm sa glatkom i
hrapavom povrinom koja spreava klizanje snijega. Alpski crijep ima svjetlucavu strukturu.
Veliina letvi na koje se polau je 3/5 cm, a razmak izmeu letvi je 31,5 cm.
Pored standardnih crijepova za kompletiranje krovnog pokrivaa proizvode se crijepovi sa
otvorima za prozraivanje, rubni crijepovi, trake krovne i grebene folije, snjegobrani,
metalne stepenice, elementi sa nastavkom za ventilacijsku cijev i crijepovi za osvjetljenje
tavana.
SALONIT PLOE
Pokrov salonit ploama je bio est nain pokrivanja krovova u naim krajevima. Meutim
danas se iz vie razloga ne upotrebljava. U novoj proizvodnji azbest - cementne ploe su iz
zdravstvenih razloga zamijenjene vlaknasto cementnim. Ploe su vodonepropusne,
.

89
dobre mehanike vrstoe, ne gore, ali se u zagaenoj (agresivnoj) atmosferi s vremenom
poinju ljutiti. Salonit ploe se postavljaju na letve i privruju avlima, a valovite ploe
vijcima. Razlikujemo etiri vrste pokrova: ravne kvadratine ploe, ablone, male i
velike valovite ploe.

ravne kvadratine ploe

velike valovite salonit ploe

Ravne kvadratine ploe 40x40 cm upotrebljavaju se za pokrivanje krovova i proelja
zgrada izloenih jakim udarima vjetra i kie. Male su mase pa je krovna konstrukcija
ekonomina.
ablone slue za dijagonalno pokrivanje. Veliine su 40x40 cm, sa odrezanim
nasuprotnim vrhovima.
Mala valovita ploa Katelanka slui za paralelno pokrivanje.
Velike valovite salonit ploe slue za pokrivanje industrijskih i sportskih objekata velike
povrine. Zbog dobrog nalijeganja mogu je mali nagib krova. Ploe imaju 6 8 valova,
razliite su irine i duine. Postavljaju se uz strehu i to obrnuto od smijera glavnog vjetra.
Privruju se vijcima za drvene letve ili metalne profile. Vijci se postavljaju na drugi i
predzadnji val, a razmak letvi ovisi o veliini ploa i izloenosti vjetru. Ploe se preklapaju u
uzdunom i poprenom smijeru. Minimalni nagib za brtvljeni spoj je 7
0
, inae10
0
.

BITUMENSKA INDRA



.

90

Za pokrivanje krovova upotrebljavaju se savitljive, pravokutne ploe bitumenske indre.
Veliine su 100x34 cm sa tri uzduna proreza do polovice ploe. Gornja polovica
prevuena je bitumenskim ljepilom. Osnovu ine ploe iz staklenog voala natopljene
obostrano bitumenom. Sa gornje strane posipaju se granuliranim kamenom kriljcem. Sa
donje strane je posip kvarcnog pijeska da se ploe meusobno ne ljepe. Bitumenska indra
je trajna, lagano se kroji, otporna na vatru, sama se gasi. Ima malu teinu svega 10,5
kg/m
2
. indrom se mogu pokrivati ravne i zaobljene plohe.
Postavlja se na krutu i nesavitljivu podlogu koja se moe avlati, a to su vodootporne
ploe, daske ili podloga od lakog betona. Preko podloge se prvo polae krovna folija.Ona
spreava kondenzaciju vodene pare sa donje strane indre. Pokrivanje poinje uz strehu.
Poetni red indre se polae sa prorezima okrenutim prema sljemenu, preko njega dolazi
.

91
prvi red sa prorezima prema strehi. Ostali redovi lijepe se preko niih redova sa preklopom.
indra se lijepi ili vari te avla avlima sa velikom glavom. Broj avala ovisi o nagibu, vano
je da gornji red prekrije avle. Postavlja se na nagibe 10 85
0
. Na strmijim nagibima
indra se prikucava direkno na podlogu. Na sljemenu se posljednji redovi preklapaju jedni
preko drugih. Za sljemenjake se ploe indre izreu po prorezima na etiri dijela. Svaki dio
se presavije i postavi duinom sljemena u suprotnom pravcu od najjaeg vjetra. Na isti
nain prekrivaju se i grebeni. Uz zidove indra se podie za min. 10 cm, a krovni zavreci
opivaju limom. Za dimnjake se izrauje limeni opav i postavlja prije polaganja indre. Na
uvalama se prethodno zalijepi za podlogu traka bitumeniziranog staklenog voala irine 50
cm sa svake strane od osi uvale, a zatim se polau redovi indre tako da se meusobno
preklapaju.
Zbog paronepropusnosti, krovovi pokriveni indrom obavezno moraju biti ventilirani
slojem zraka debljine 5 8 cm. Za ventilaciju izrauju se otvori ispod strehe za ulaz i ispod
sljemena za izlaz zraka.


8.4. LIMARSKI RADOVI

U limarske radove spadaju opavi vanjskih horizontalnih povrina zgrade; vijenci, rubni
zavretci balkona i ograde, prozorske klupice i zabatni zidovi. Limom se opivaju uvale na
krovu, dimnjaci, kpovni prozori i ventilacijski kanali. Izrauju se lijebovi i oluci te cijeli
pokrovi kosog krova malog nagiba. Prema obliku razlikujemo ravne, valovite i rebraste
limove.
Razlikujemo elini (crni) lim, cinani, pocinani, bakarni, aluminijski i olovni. Limovi se
isporuuju u ploama i rolama. Nepropusni su za vodu, trajni i lagano se obrauju. Za
trajnu zatitu limovi se pocinavaju, eloksiraju ili plastificiraju.
Obrada limova je strojna ili runa, a ukljuuje sjeenje, krojenje, savijanje i sastavljanje.
Ravne limene ploe se isporuuju u ploama i sjeku na irine 20, 25, 33, 40 i 50 cm.
Sastavljaju se savijanjem vieg preko nieg dijela, lemljenjem ili zakovicama. Vano je
znati da se za limene pokrove moraju svi elementi izraditi iz jedne vrsta lima inae pod
utjecajem vlage dolazi do topljenja lima. Tu pojavu zovemo elektroliza. Npr. ako imamo
spoj bakra i cinka, cink e se istopiti.

LIMENI POKROVI
Krovni pokrov iz ravnih limenih ploa moe se postaviti na svaki pa i najkompliciraniji oblik
krova, na kupole i tornjeve. Limeni pokrovi su vrlo trajni, brzo i lako odvode kinicu. Dobro
provode toplinu pa se na povrini lima sa donje strane uslijed razlike u temperaturi
pojavljuje kondenzirana voda. Ona stvara koroziju lima i truljenje daane podloge, pa se
zato obavezno polae na krovnu foliju. Limeni pokrovi su ujni pa trebamo postaviti i
zvunu izolaciju. Za pokrivanje krovova najvie se koristi pocinani lim, zatim cinani,
bakarni i aluminijski lim u obliku ravnih, valovitih i rebrastih ploa.
Nagibi krovnih ploha: - ravni lim 6 30
0

- valoviti i rebrasti lim 12 - 35
0

Ravne limene ploe
Ravne limene ploe postavljaju se na vrstu daanu podlogu debljine 24 mm. Za
odvoenje kondenzirane vodene pare postavlja se krovna folija ili krovna ljepenka. Ploe
su dimenzija 1000/2000 mm, ali se zbog udara vjetra limene ploe reu na tri dijela veliine
665/1000 mm. Pokrivanje ili oblaganje krovova limom poinje od strehe u pojasevima
paralelnim sa rogovima. Limene ploe meusobno se povezuju prevojima. Leei i stojei
prevoj
.

92

Prevoji okomito na strehu su stojei, a paralelni sa strehom leei. Preklopi sa susjednim
prevojima pomaknuti su za ploe. Limene ploe iz bakra, cinka i aluminija se znatno ire
i skupljaju zbog toplinskih promjena. Pocinane limene ploe su manje osjetljive na
toplinske promjene.

Valovite limene ploe
Ploe se izrauju iz pocinanog, cinanog ili aluminijskog lima, a mogu biti plastificirane.

Upotrebljavaju za izradu krovova i proelja. Postavljaju se na nosae od drvenih gredica,
elinih ili AB profila paralelnih sa strehom. Poinju se postavljati uz strehu sa suprotne
strane od djelovanja najjaeg vjetra sa preklopima. Duina preklopa ovisi o nagibu krova,
kree se od 15 20 cm. Ako se preklopi brtve dozvoljavaju se manji nagibi do 6
0
.

Rebraste limene ploe
Pokrovi iz rabrastih limenih ploa koriste se kao elementi za pokrivanje krova, izradu
proelja i pregradnih zidova naroito na industrijskim zgradama. Rebraste ploe izrauju se
iz aluminijskog ili elinog lima obostrano plastificirane. eline ploe mogu biti sa jedne
strane pocinane. Limene rebraste ploe su elementi velikih dimenzija, pa se mogu brzo i
jednostavno montirati. esto se primjenjuju kod krovova sa reetkastim ili slinim
nosaima. Debljina lima je 0,6 1 mm, korisna irina ploa 70 -90 cm, a duina do 12
metara. Rebraste ploe na krovovima upotrebljavaju se na tri naina kao:
krovni pokrivai ploe sa niim naborima,
ploe sa viim naborima - su krovni nosai preko kojih se postavlja toplinska izolacija i
hidroizolacija,





.

93
sendvi konstrukcija - od profiliranog lima, a u sredini je ..
termoizolacija.


rebraste limene ploe i sendvi konstrukcija

Prema vrsti i debljini materijala, visini i vrsti profila, kao i optereenjima na krov
proraunava se razmak nosaa. Ploe se u njih uvruju vijcima. Meusobno se spajaju
zakovicama. Kod krovova sa blagim nagibom dobro je da ploe imaju punu duinu da bi se
izbjegli popreni preklopi.
lijebovi
Prema obliku lijebovi mogu biti polukruni i etvrtasti. Veliina lijeba odreuje se
prema veliini krova tako da povrini 1 m
2
krovne plohe odgovara 1 cm
2
presjeka lijeba.
lijeb je u nagibu 0,5 1%, a na jednu vertikalu zbog estetskih razloga dolazi 10 do 15 m
duine.



duina lijeba na proelju zgrade




postavljanje kuka na drvene rogove ili armirano betonsku plou

.

94

polaganje viseeg lijeba

lijebovi se izrauju iz limova duine 1m, sastavljaju lemljenjem i postavljaju na kuke iz
plosnog eljeza. Kuke se postavljaju na drvene rogove ili krovnu plou na meurazmacima
od 60 80 cm. Limovi se na rubovima savijaju da bi postigli bono ukruenje. Limeni
lijebovi mogu biti visei, leei i stojei.


Leei i visei limeni lijeb


stojei limeni lijeb


Najei su visei, leei nisu vie u upotrebi. Stojei lijebovi nisu vidljivi na proelju
zgrade.



.

95

Oluci

Oluci slue za vertikalni odvod vode. Veliina presjeka olune cijevi odgovara 2/3 presjeka
lijeba. Cijevi se sastavljaju iz limova duine 1 2 m i uvruju obujmicama za zidove.
Spojni element izmeu lijeba i oluka moe biti oblikovno rijeen na vie naina. Ispust iz
olune cijevi moe biti vanjski ili se voda odvodi u kanalizaciju. Dobro je zadnjih 1,5 m
limenog oluka zamijeniti metalnom cijevi.


spoj lijeba i olune cijevi






















Opav prozorske klupice
Kinicu koja se slijeva sa prozora prima
vanjska prozorska klupica i preko okapnice
odbacuje od vanjskog zida. Nagib klupice je
prema vanjskoj strani. Lim se sa vanjske
strane preputa za 3cm, a rub lima se po
pravilu struke savija prema unutra. Na bonim
stranama lim se podie za 2 cm uz zidove
ispod buke. Uz drveni prozor lim se podie i
privruje pocinanim avlima.Limeni opav
prozorske klupice izrauje se iz pocinanog,
bakarnog ili aluminijskog lima. Kod betonskih
zidova izmeu lima i zida postavlja se traka krovne
ljepenke da lim ne korodira.






.

96

Opav zidne uvale
Spoj izmeu zida i krova potrebno je zatititi
limom. Nagib lima moe biti na jednu ili obje
strane, a zavrava se okapnicama na obje
strane. Visina lima uz vii zid je 25 35 cm.
Spoj se moe izvesti sa uvalom zbog bolje
odvodnje. Rubove na spoju uvrstiti i zatititi
silikonom.








Opav krovne uvale
Paralelno sa gredom uvalnicom (kod
sloenih krovova) na skraene rogove
postavljaju se daske kao nosai limenog
opava. Na daanu podlogu postave se sa
strane letve za nadvienje rubova. Za opav
upotrebljavamo limene trake irine 50 70
cm i po rubovima napravimo obod koji sa
limanim kvaicama privrstimo za podlogu. Na donjem dijelu uvala se spaja porubnim
limom i lijebom.


Opav dimnjaka

Oko dimnjaka na mjestu prodora kroz krovni pokrov
postavlja se limeni element za opivanje dimnjaka. Izrauje
se od etiri skrojena i savijena dijela koji se meusobno
povezuju i leme. Podloga moe biti od dasaka ili letvica
krovnog pokrova. Prednja nia strana trake jednim dijelom
opiva dimnjak u visini 20 30 cm, a donjim proirenim
dijelom zavrenim prevojem, prebaena je preko pokrova za
oko 20 cm. Na zadnju viu stranu dimnjaka postavlja se
ploa slina prednjoj. Ona jednim krajem opiva dimnjak, a
drugim kosim dijelom u duini oko 20 cm uvruje se u
podlogu ispod krovnog pokrova kao i bone ploe. Porub
lima savija se prema naprijed i nagore. Bone ploe jednim krajem opivaju dimnjak, a na
drugom imaju stojei av udaljen od dimnjaka za 5 7 cm. Porub im se savija prema
dimnjaku. Limeni opav dimnjaka uvruje se kao pri opivanju zida pomou limene trake.
Po obodu opav se prihvaa kvaicama za podlogu.
.

97






























.

98

LITERATURA :

Mittag: Graevinske konstrukcije
Peuli: Konstruktivni elementi zgrada I i II
imetin : Graevna fizika
Vrkljan : Graevinske konstrukcije
Kruni, Mladenovi : Osnovni graevinski radovi
Lonari : Graevinarstvo
Smoljanovi: Elementi zgrada I i II ( izvod iz predavanja )
Bertol Vrek : Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrada ( izvod iz predavanja )
Mirkovi : Izvedba zgrada ( izvod iz predavanja )
Laarevi : Tesarski radovi I i II ( prirunik kao interno obrazovno sredstvo OIG )

Koriten promotivni materijal :

Isover
Rhepanol, Rhenofol
Tervol
Hidrosan izolacije
Bramac
Schiedel
Yitong
Wienerberger
Samoborka
Baumit
Beton Luko
Peri
Noe