UDK 624.022:624.

041

Primljeno 16. 2. 2004.

Duktilni zidovi s dijagonalnom armaturom hrpta

Ivan Tomii
Kljune rijei duktilni zid, hrbat, dijagonalna armatura, poprena sila, dimenzioniranje, model reetke, mrea ipki Key words ductile wall, web, diagonal reinforcement, transverse force, dimensioning, fabric model, reinforcing bar fabric Mots cls mur ductile, me, armature diagonale, force transversale, dimensionnement, modle de treillis, treillis en barres d'acier I. Tomii Prethodno priopenje

Duktilni zidovi s dijagonalnom armaturom hrpta

Prikazana su istraivanja i proraun duktilnih niskih armiranobetonskih zidova, naprezanih poprenim silama, kojima je hrbat armiran kosim ipkama. Pokusima je utvreno da se ovako armiran hrbat duktilnije ponaa od zida armiranog mreom od vertikalnih i horizontalnih ipki. Za pronalaenje izraza za dimenzioniranje upotrijebljen je model reetke s tlanim betonskim i vlanim elinim tapovima. Ugradnjom kosih ipki postie se mala uteda u armaturi hrpta, ali treba vie rada. I. Tomii Preliminary note

Ductile walls with diagonal web reinforcement

The study and analysis of low ductile reinforced-concrete walls influenced by transverse forces, and featuring web reinforced with inclined bars, is presented. It was determined by testing that the web reinforced in this way is more ductile than the wall reinforced by fabric consisting of vertical and horizontal bars. The fabric model with compressive concrete and tensile steel members was used to define an expression for dimensioning. Small savings in web reinforcement can be realized when inclined bars are installed, but the installation work lasts longer. I. Tomii Note prliminarie

Murs ductiles avec l'armature diagonale au niveau de l'me

Les tudes et les calculs des murs ductiles bas en bton arm, affects par forces transversales et arms l'me par barres d'acier inclines, sont prsents. Il a t dtermin au cours des essais que l'me renforc de cette manire est plus ductile que le mur renforc par treillis mtallique compos de barres verticales et horizontales. Un modle de treillis compos des lments de bton en compression et des barres d'acier en traction a t utilis afin de driver une expression pour dimensionnement. conomies peu importantes peuvent tre obtenues en utilisant les barres inclines, mais le travail d'installation dure plus longtemps. .

, , , , e, ,

, , . , - , . ea , , , . , . I. Tomii Vorherige Mitteilung

Schlsselworte duktile Wand, Steg, Diagonalbewehrung, Querkraft, Bemessung, Fachwerkmodell, Stabgitter

Duktile Wnde mit diagoaler Stegbewehrung

Dargestellt sind Forschungen und Berechnung von duktilen niedrigen Stahlbetonwnden, deren Steg mit schrgen Stben bewehrt ist. Durch Experimente wurde festgestellt dass ein derart bewhrter Steg hhere Duktilitt aufweist als eine Wand bewehrt mit Gitter aus horizontalen und vertikalen Stben. Fr die Ausfindung des Ausdrucks fr die Bemessung bentzte man ein Fachwerkmodell mit Betondruck- und Stahlzugstben. Durch Einbau von Schrgstben erzielt man eine kleine Ersparung der Stegbewehrung, aber man bentigt mehr Arbeit.

Autor: Prof. emer. dr. sc. Ivan Tomii, dipl. ing. gra., Zagreb, Vrameva 21 GRAEVINAR 56 (2004) 7, 423-428 423

Duktilni zidovi 1 Openito Armiranobetonski su zidovi kruti vertikalni konzolni nosai. Kada u tlocrtu graevine imaju povoljan poloaj, vrlo su djelotvorni u prijenosu horizontalnih sila vjetra ili potresa na tlo. Osim horizontalnih sila, koje se predaju na zidove preko posminih naprezanja na spoju stropne konstrukcije i zida, zidovi prihvaaju i vertikalno optereenje stropova koji se na njih oslanjaju te imaju ulogu pregradnih i fasadnih stijena. Zidovi su okomito na svoju ravninu znatno manje kruti, ali i manje naprezani. To se stanje naprezanja i prorauna ovdje nee razmatrati. Prema obliku, a time i statikom tretmanu i armiranju, razlikuju se visoki i niski zidovi te puni i, poradi uporabnih razloga, zidovi s otvorima. Visokim armiranobetonskim zidovima smatraju se oni zidovi kojima je ukupna visina iznad temelja ili podrumskog zia hW vea ili jednaka dvostrukoj duljini lW, a oni kod kojih je ona manja, nazivaju se niskim zidovima. U ovome radu bit e opisan proraun armiranobetonskih visokih i niskih zidova naprezanih horizontalnim i vertikalnim silama u svojoj ravnini, a za proraun onih s otvorima, jednako naprezanim, upuuje se itatelja na literaturu [4,5,7]. Kako je poznato, horizontalne sile vjetra ili potresa mogu se prihvatiti armiranobetonskim okvirima, kao loijom varijantom u odnosu na armiranobetonske zidove. Iako se okvirne armiranobetonske konstrukcije mogu tako konstruirati i proraunati da budu nosive i duktilne, one vrlo esto mogu imati nedostatak da su suvie deformabilne pa se pri snanom potresu mogu oekivati, osim predvienog i tolerantnog odvajanja zatitnog sloja u podruju plastinih zglobova, vea oteenja nenosivih elemenata, instalacija, pa ak i opreme. Naprotiv, zgrade ukruene armiranobetonskim zidovima u dva okomita smjera, ili armiranobetonskom jezgrom oko stubita i dizala, dobro e se ponaati i pri vrlo jakim potresima. Osim velike nosivosti oni imaju i veliku krutost, pa do oteenja nosivih i nenosivih elemenata nee doi ili e ona biti vrlo mala. Prednost okvirnih konstrukcija da apsorbiraju seizmiku energiju na plastino deformiranje armature, zbog ega se mogu proraunavati na umanjene sile potresa, nakon najnovijih istraivanja nije vie samo njihova, jer se i armiranobetonski zidovi mogu projektirati da budu duktilni te sposobni troiti seizmiku energiju u podruju plastinih zglobova, uz manje deformacije i oteenja, i pri tome pridonijeti racionalnosti graenja. Predlae se stoga, tamo gdje je to mogue, primjenjivati armiranobetonske zidove za prihvaanje sila potresa. Kod stambenih zgrada mogu to biti zabatni i pregradni zidovi, a kod poslovnih i svih onih gdje fiksne pregrade nisu poeljne zbog uporabnih razloga, valja rabiti krute armiranobetonske jezgre. 424

I. Tomii Za pojedinane visoke armiranobetonske zidove, naprezane u svojoj ravnini horizontalnim i vertikalnim optereenjem, moe se pretpostaviti da se u bitnom ponaaju kao tapni nosai. Kod viekatnih zgrada ukruenih zidovima u dva okomita smjera, armiranobetonske stropne konstrukcije horizontalno pridravaju zidove okomito na njihovu ravninu, tako da se kod njih duljina izvijanja svodi na visinu etae. Prijenos gravitacijskih i inercijalnih sila sa stropova na zidove mogu je pod uvjetom da su te dvije konstrukcije meusobno povezane armaturom. Niski puni zidovi, naprezani u svojoj ravnini horizontalnim silama vjetra ili potresa te gravitacijskim optereenjem, ponaaju se vie kao povrinski nosai. Kod njih je utjecaj poprenih sila prevladavajui za razliku od visokih zidova gdje su to momenti savijanja. Prednost je niskih zidova velika nosivost i krutost, odnosno mala deformabilnost, a za nedostatak smanjena duktilnost, osobito ako je prisutna vea uzduna sila. Meutim, najnovija teoretska i eksperimentalna istraivanja pokazala su da se i niski zidovi, ako se adekvatno proraunaju i armiraju, dostatno duktilno ponaaju te da imaju svojstvo apsorpcije seizmike energije gotovo kao visoki zidovi i okvirne konstrukcije. Uza sve to, rezultati ovih istraivanja nisu jo prihvaeni svim dravnim propisima, a ni onima s koeficijentima ponaanja Europske unije, te se i dalje tretiraju kao manje duktilni. Duktilnost niskih zidova, naprezanih savijanjem, ostvaruje se kao i ona visokih zidova, dok se duktilnost zidova naprezanih poprenim silama postie ogranienjem armature hrpta. Rezultati istraivanja koja su provedena na zidovima, naprezanim poprenim silama, armiranim obostrano elinom mreom od vertikalnih i horizontalnih ipki (ica), primjenjivat e se i pri proraunu duktilnih zidova, jednako naprezanih, ali armiranih obostrano dijagonalnom mreom, to je predmet ovoga rada. 2 Teoretska i eksperimentalna istraivanja Navest u samo neka vanija istraivanja nosivosti i duktilnosti armiranobetonskih zidova, naprezanih horizontalnim i vertikalnim optereenjem, koja su posluila za izradu europskih i dravnih propisa. Istraivanja optimalnog rasporeda vertikalne armature po presjeku visokog zida proveli su A. E. Cardenas i D. D. Magura [1]. Ona pokazuju da se nosivost i duktilnost zida, naprezanog ciklikim savijanjem, poveavaju kada se dio armature koncentrira na krajevima zida ili u ojaanja u obliku stupa. Ostali dio armature valja jednoliko rasporediti po duini hrpta. Da bi se sauvala tlana zona od drobljenja betona, predlae se ovijanje krajeva zida ili ojaanja, ako ih ima, gusto rasporeenim sponama. Ove se preporuke mogu primijeniti i na niske zidove u dijelu njihova prorauna na savijanje. GRAEVINAR 56 (2004) 7, 423-428

I. Tomii Kako se armiranobetonski zidovi, osobito niski, optereeni uzdunom tlanom silom, smatraju manje duktilnim od okvirnih armiranobetonskih konstrukcija, to je prema Eurokodu 1998 [5] vidljivo preko koeficijenta ponaanja, nedavno su provedena vrlo opsena teoretska i eksperimentalna istraivanja da bi se dobila metoda prorauna i konstruiranja nosivih i duktilnih zidova, naprezanih poprenim silama, koji e moi troiti seizmiku energiju jednako kao i druge armiranobetonske konstrukcije. Vana teoretska istraivanja proveli su T. C. Hsu i Y. L. Mo [2], te S. T. Mau i T. T. C. Hsu [3], kako bi odredili naponsko stanje u hrptu niskog zida naprezanog poprenim silama. Prihvaen je model reetke s vlanim elinim i tlanim betonskim tapovima. Primijenjene su jednadbe ravnotee i kompatibilnosti te konstitutivne veze. Vertikalna armatura, kao bitan parametar u nosivosti na poprene sile, odreena je iz uvjeta da u njoj doe do poputanja prije sloma tlanih tapova, odnosno da se osigura duktilno ponaanje. Neto kasnije A. Gupta i B. V. Rangan [9], na osnovi teoretskih i eksperimentaknih istraivanja, predlau jednu brzu i dostatno pouzdanu metodu prorauna i konstruiranja duktilnih armiranobetonskih zidova omjera hw/lw= 0,25 2,4, naprezanih horizontalnim i vertikalnim optereenjem. Ova metoda bit e primijenjena i u ovome radu, s tom razlikom da e se umjesto obostrane mree od vertikalnih i horizontalnih ipki rabiti obostrana mrea od dijagonalno postavljene armature (slika 1.). Najnovija istraivanja ponaanja armiranobetonskih zidova s dijagonalnom armaturom pod ciklikim optereenjem proveli su C. Sittipunt i drugi [11]. Rezultati njihovih istraivanja pokazuju da se zidovi, naprezani poprenim silama, s dijagonalnom armaturom, duktilnije ponaaju u odnosu na one kojima je hrbat armiran mreom od vertikalnih i horizontalnih ipki.

Duktilni zidovi Istraivai tvrde da se poveanjem dijagonalne armature poveava disipacija seizmike energije zida, dok to nije sluaj kod zida armiranog vertikalnim i horizontalnih ipkama, kada poveanje armature ne utjee na kapacitet troenja energije. Ovaj zakljuak nije uvjerljiv i u skladu s prethodnim istraivanjima kada se primjenjuje filozofija ogranienja vertikalne armature, kako bi se poveala duktilnost hrpta zida. U ovom e se radu primijeniti ideja armiranja hrpta zida dijagonalnim ipkama poradi racionalnosti te filozofija prorauna po kojoj se osigurava dostizanje granice poputanja u dijagonalnoj armaturi prije dostizanja tlane vrstoe u kosim tapovima, odnosno duktilno ponaanje zida, a time i apsorpcija seizmike energije. 3 Postupak prorauna Armiranobetonski zid, statikog sustava konzola, bit e naprezan savijanjem s uzdunom silom te poprenim silama izazvanih horizontalnim optereenjem (potres, vjetar) i vertikalnim (stalni i promjenjivi teret) kada su na zid oslonjeni stropovi i/ili krov zgrade. Naprezanja izazvana momentom savijanja i uzdunom silom koncentrirana su u pojasima zida, a samo od uzdune sile raspodijeljena su jednoliko po cijelom presjeku. Armatura za ovo naprezanje moe se odrediti po teoriji tapnih nosaa naprezanih na ekscentrini tlak. Za osiguranje fleksijske duktilnosti valja dokazati da je raunski moment djelovanja s obzirom na teite vlane armature (MSds) manji od limitirajuega graninog momenta nosivosti (MRd, lim), ili tonije preko dokaza dostatnog kapaciteta deformiranja preko zakrivljenosti [5,7]. U suprotnom valja ovijati pojase ili rubne dijelove zida elinim sponama ili spiralom. Proraun potrebne vertikalne i horizontalne armature te osiguranje duktilnosti dijela zida izmeu pojasa (hrbat) razliito se provodi za visoke i niske zidove. Postupak prorauna poprene (horizontalne) armature hrpta visokih zidova analogan je onome za tapne nosae, dok se za vertikalnu armaturu uzima minimalna. Poprene sile valja poveati zbog efekta kapaciteta nosivosti, kako bi se sprijeio krhki slom tlanih tapova. A. Gupta i B. V. Rangan [9] predloili su postupak prorauna vertikalne armature hrpta niskih zidova uz osiguranje duktilnog ponaanja, podran rezultatima pokusa koje su sami proveli te onih drugih istraivaa. Za horizontalnu armaturu predlau minimalnu prema propisima. Autor ovog rada, primjenjujui ideju prorauna prethodnih istraivaa, dao je prijedlog prorauna armaturne mree hrpta s dijagonalno postavljenim ipkama. Pretpostavlja se da je hrbat obostrano armiran mreom po cijeloj visini i duljini te da je zbog ciklikoga naizmjeninog naprezanja dolo do pojave pukotina okomito na 425

Slika 1. Skica obostrane mree od kosih ipki u hrptu

GRAEVINAR 56 (2004) 7, 423-428

Duktilni zidovi vlana naprezanja. Predvia se da su ipke sloene pod kutom od 45o, odnosno 135 o u odnosu na vertikalnu os y, da zadiru u pojase zida i da su sidrene u temelj. Nosivi model s naponima, odnosno silama u smjeru glavnih kosih napona, dan je na slici 2. Za proraun kose armature te dokaz nosivosti tlanih tapova, odnosno duktilnosti, primijenit e se model viestruke V-reetke u kojem su tlani tapovi betonski, a vlani kose ipke [8]. Rabit e se odnosi naprezanja koji slijede iz Mohrova kruga [10], te pretpostavka da e tlani naponi izazvani silom N biti jednoliko rasporeeni po horizontalnom presjeku zida, odnosno da je: NSd -

I. Tomii raunska uzduna sila od teine zida i eventualno od stropova oslonjenih na zid raunska granica poputanja.

fyd = fy/s -

Da bi se hrbat zida duktilno ponaao, odnosno imao svojstvo disipacije seizmike energije, valja ograniiti glavni tlani napon uvjetom:

d fcd
gdje je:

(6)

= 0,85 - koeficijent redukcije tlane vrstoe za beton

C 40/50

y =-N/Ac
te da je naprezanje r = 0 (slika 2.). Srednji je nagib tlanih tapova: tg = de/hw, gdje je de = z-krak unutranjih sila.

(1)

= 0,60 + 10/fck 0,85-koeficijent redukcije tlane

vrstoe za beton C > 40/50

= 0,7 fck/200 0,5 - koeficijent redukcije tlane

(2) vrstoe betona u tlanim tapovima fcd = fck/c - raunska vrstoa betona (c= 1,5). Umjesto ogranienja tlanog napona, ograniuje se tlana sila u reetci. Iz uvjeta ravnotee dobije se ukupna tlana sila u dijagonali:
V2 = V sin

(7)

Na jedinicu kose duljine ona e biti:

Slika 2. Skica zida i sile u elementu hrpta

V2' =

V d e cos sin

(8)

Osnovna jednadba ravnotee za odreivanje kose armature glasi [8]: V = (kssinN/Ac)(ctg + ctg)debw, (3)

Kada se uvrsti izraz (6) za tlani napon te izraz (8) prilagodi V-reetci [9], proizlazi:
VRd = f cd (ctg + ctg ) sin 2 d e bw

(9)

gdje je s vlani napon u armaturi, Ac povrina horizontalnog presjeka zida, a k = As/(bwde) koeficijent armiranja kosim ipkama. Za granino stanje uvjet nosivosti jest: VSd VRd = =(kfydsinNSd/Ac)(ctg + ctg) debw.
VSd N 1 Sd ) (ctg + 1)d e bw Ac sin

Za granino stanje uvjet nosivosti glasi:

VSd VRd = f cd (ctg + ctg ) sin 2 d e bw

(10)

Za = 45o bit e: (4)

VSd VRd = f cd (ctg + 1) / 1 + ctg 2 d e bw

(11)

Za = 45o izraz za odreivanje kose armature bit e::

Rjeenje za kut nije jednoznano pa se pretpostavljaju dvije krajnosti koje e dati granina rjeenja. Prvo je ono koje rabe Hsu i Mo [2], a vrijedi za niske zidove upete u jake temelje. Kod takvih se zidova predvia da je x = 0, tj. da nema pomaka u poprenom smjeru. Rjeenje daje gornju granicu posmine nosivosti. Druga je krajnost upravo suprotna, po njoj se daje slobodan poGRAEVINAR 56 (2004) 7, 423-428

k f yd = (
gdje je: VSd 426 -

(5)

raunska poprena sila od potresa ili vjetra

I. Tomii mak u smjeru osi x, pa e biti x = 0, x 0. Ta pretpostavka daje donje granino rjeenje nosivosti na posmik. Stvarna nosivost na poprene sile bit e izmeu ovih dviju graninih veliina, to je eksperimentalno potvreno. Slika raspucavanja i oblik sloma pokazuju da se srednji nagib tlanih tapova moe dovoljno tono prognozirati po izrazu: tg = de/hw, gdje je de djelotvorni krak unutranjih sila (razmak teita rubnih elemenata, ako ih ima, ili de = 0,8 lw, kada ih nema). Za praktine potrebe dovoljno je ograniiti nagib tlanih tapova uvjetom: 30 60o. Kada se poprene sile u niskom zidu prihvaaju vertikalnom armaturom hrpta i tlanim tapovima, izrazi za dimenzioniranje i provjeru nosivosti navedeni su u radu [10]. Meutim iste te izraze mogue je dobiti i za sluaj armiranja hrpta kosim ipkama danih u ovom radu, s tim da se umjesto i rabe suplementarni kutovi 90- i 90 te uzme da je = 0: Izraz za proraun vertikalne armature glasi: VSd VRd = (vfyd NSd/Ac) tgdebw, VSd fcdsincosdebw = = fcdtg/(1+tg2). (13) U sklopu ovog rada rijeena su dva primjera, kako bi se dolo do spoznaje koliko visina zida utjee na koliinu potrebne armature te duktilnost, i za zidove s kosom armaturom i za one s vertikalnom nosivom i horizontalnom razdjelnom armaturom, te provela usporedba. 4 Primjeri (12)

Duktilni zidovi

Slika 3. Dimenzije i optereenje niskog zida

Nagib tlanih tapova tg = 450/300 = 1,5, ctg = 0,666, = 56,31o < 60o-zadovoljava Proraun kose armature-izraz (5) Ac = 40030 + 25050 = 17000 cm2

a za ogranienje tlanih napona valja zadovoljiti uvjet:

k 34,78 = (

(0,666 + 1)450 30

5500

1100 1 ) = 0,254 17000 0,707

Horizontalni ili vertikalni razmak kosih ipki je 14 cm Ak = 0,2543014/34,78 = 3,07 cm2 ... 214/14cm Kontrola nosivosti tlanih tapova-izraz (11)

= 0,85, = 0,730/200 = 0,55 > 0,5

VRd = 0,850,552,0(0,666 + 1)0,6945030 = = 14510 kN > VSd = 5500 kN-zadovoljava Komentar Isti primjer rijeen je u radu [10] u kojem je predviena vertikalna i horizontalna armatura. Vertikalne (nosive) armature treba 214/17 cm, a horizontalne (razdjelne) 210/17 cm (minimalna). Ukupna armatura neto je manja od one kada se rabe kose ipke za alternativno djelovanje sila potresa. Kontrola nosivosti tlanih tapova je zadovoljena (VRd = 5825kN > VSd = 5500 kN), ali ne s takvom sigurnou kao kada se primjenjuju kose ipke.

Primjer 1.
Valja proraunati armiranobetonski zid izmjera prema slici 3. Optereenje FSd = 5500 kN, NSd = 1100 kN. Kakvoa gradiva C 30/37, RA 400/500. Raunske vrstoe: fcd = 30/1,5 = 20 N/mm
2

fyd = 400/1,15 = 347,8 N/mm2 Proraun na moment savijanja i uzdunu silu MSd = 55003,0 + 11002,25 = 18975,0 kNm kd = 3,448 > kd,lim = 1,993, z = de= 450 cm,

c2/s1 = 3,1/20, = 0,134, = 0,945,

x = 0,134475 = 63,6 cm > lc=50 cm
As1 = 18975 1100 = 89,61 cm 2 4,5 34,78 34,78

Primjer 2.
Valja proraunati armiranobetonski zid visine 6,0 i duljine 5,0 m (hw/lw= 600/500 = 1,2), naprezan horizontalnom 427

GRAEVINAR 56 (2004) 7, 423-428

Duktilni zidovi raunskom silom FSd = 5500 kN na njegovom rubu i vertikalnom raunskom silom NSd = 1200 kN. Dimenzije presjeka i kakvoa gradiva kao u primjeru 1. Provesti proraun na poprene sile. Nagib tlanih tapova tg = 450/600 = 0,75, ctg = 1,333, = 36,87o > 30o -zadovoljava Proraun kose armature-izraz (5) 5 Zakljuak

I. Tomii

k 34,78 = (

5500 1200 1 = 0,147 ) (1,333 + 1)450 30 17000 0,707

Razmak kosih ipki je 24 cm Ak = 0,1473024/34,78 = 3,04 cm2 ... 214/24 cm Kontrola nosivosti tlanih tapova-izraz (11) VRd = 0,850,552,0(1,333 + 1)0,3645030 = = 10600 kN > VSd = 5500kN - zadovoljava Varijanta s vertikalnom i horizontalnom armaturom Proraun vertikalne armature
5500 1,33 1200 = 0,472 450 30 17000

U svijetu ima sve vie prijedloga da se seizmike sile prihvaaju duktilnim zidovima, armiranim u pojasima prema proraunu na ekscentrini tlak, a hrbat niskog zida, preteito naprezan poprenim silama, mreom vertikalnih i horizontalnih ipki, te odnedavno mreom kosih ipki. Dok je proraun mree od vertikalne i horizontalne armature, u smislu graenja duktilnih niskih zidova jednako preko pojasa i hrpta, poznat [9,10], odreivanje mree od kosih ipki tek je u fazi istraivanja. Tako su nedavna eksperimentalna istraivanja [6,11] pokazala da se zidovi, preteito niski, armirani kosim ipkama vie duktilno ponaaju od onih armiranih vertikalnim ipkama, povezanih razdjelnom horizontalnom armaturom. To, meutim, nisu analitiki dokazali primjenom modela reetke, kao to su to nainili istraivai niskih zidova s vertikalnom i horizontalnom armaturom. Autor ovog rada izveo je izraze za odreivanje kose armature te kontrolu nosivosti tlanih tapova, primjenjujui model reetke, slino kao autori rada [9]. Iz komentara uz primjere moe se zakljuiti da je hrbat jako niskih zidova ( > 45o) isplativije armirati vertikalnim ipkama povezanih razdjelnom armaturom, uz postignutu zadovoljavajuu duktilnost, a one kojih je < 45o ekonominije je armirati kosim ipkama, i ujedno postii visoku duktilnost Meutim, kako ugradnja kosih ipki zahtijeva vie rada, je potrebno, prije njihove primjene, ocijeniti isplativost te varijente samo zbog utede armature i poveane duktilnosti. Valja istaknuti da se jo uvijek zidovi, a osobito niski, dravnim propisima i propisima Europske unije tretiraju kao manje duktilni nosivi elementi u odnosu na armiranobetonske okvire, ba zbog toga to se ne uzima u obzir duktilnost hrpta. Treba se nadati da e najnovija istraivanja nosivosti i duktilnosti niskih zidova pripomoi da se i ovi elementi jednako tretiraju kao ostali elementi armiranobetonskih konstrukcija.

v 34,78 =

Av = 0,472307,5/34,78 = 3,05 cm2 ... 214/7,5 cm Razdjelna armatura 210/17 cm Kontrola nosivosti tlanih tapova (13) VRd = 0,850,552,00,60,845030 = = 6060 kN>VSd = 5500 kN-zadovoljava Komentar U ovom primjeru ukupna kosa armatura manja je od ukupne vertikalne i horizontalne, ali ne znaajno, dok je nosivost tlanih dijagonala, a time i duktilnost, znatno vea. LITERATURA
[1] [2] Park, R.; Paulay, T.: Reinforced Concrete Structures, J. Wiley, New York, 1975. Hsu, T.T.C.; Mo, Y.L.: Softening of Concrete in Low-Rise Shearwalls, ACI Journal, Vol. 82, No. 6, November-December, 1985, 883-889. Mau, S.T.; Hsu, T.T.C.: Shear Design and Analysis of Low-Rise Structural Walls, ACI Journal, Vol 83, No. 2, March-April, 1986, 306-315. ENV 1992, Part 1.1, Design of Concrete Structures, General Rules and Rules for Buildings, Revised final draft, CEN, Brssels, October, 1994. ENV 1998, Part 1.1, Structures in Seismic Regions-Design, Seismic Actions and General Requirements for Earthquake Resistance Structures, CEN, Brssels, October, 1994.

[6] [7] [8] [9]

[3]

Sittipunt, C.; Wood, S.L.: Influence of Web Reinforcement on the Cyclic Response of Structural Walls, ACI Journal, Vol. 92, No. 6, November-December, 1996, 745-756. Tomii, I.: Betonske konstrukcije-odabrana poglavlja, Graevinski fakultet, Zagreb, 1996. Tomii, I.: Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb, 1996. Rangan, B.V.: Rational Design of Structural Walls, Concrete International, The Magazine of the ACI, November, 1997, 29-33.

[4]

[5]

[10] Tomii, I.: Prilog proraunu duktilnih armiranobetonskih zidova, Rad HAZU, 477, Tehnike znanosti, Svezak 9, Zagreb, 1999, 5-26. [11] Sittipunt, C.; Wood, S.L.; Lukkunaprasit, P.; Pattararattanakul, P.: Cyclic Behavior of Reinforced Concrete Structural Walls with Diagonal Web Reinforcement, ACI Journal, Vol. 98, No. 4, July-August 2001, 554-562.

428

GRAEVINAR 56 (2004) 7, 423-428