OSNOVE BATINSKE KOMUNIKACIJE

o o

o o o

Komunikacija se dijeli na JAVNU i PRIVATNU Teorijska muzeologija (prikuplja, opisuje, usporeuje i ralanjuje injenice koje se tiu muzeolokih fenomena): Teorija odabira (identificiranje i odabir muzejskih predmeta) Teorija tezauriranja (stvaranje i uvanje muzejskih zbirki) Teorija komunikacije (muzejsko informiranje i predstavljanje) Teorija institucionalnosti (muzejska organizacija) Prema Stranskom, oblici komunikacije su sljededi: Opda komunikacija (organizacija dogaanja, PR) Komunikacija edicijom (izdavaka djelatnost) Komunikacija prezentacijom (izlobena djelatnost) Izloba je jezgra batinske komunikacije Interakcija izmeu ideje i tvari Teakov model: E-T-Ak-S-A, pri emu su E emisija (muzej), A apsorpcija (posjetitelji) a proces izmeu E i A su Ak (akumulacija sabiranje grae za odreenu izlobu), S (selekcija kreativni izbor te grae) i T (transmisija koritenje muzeografskih pomagala za transfer informacija)

TO muzejski predmeti (dokumenti realnosti) TKO autor izlobe (muzej, pojedinac, tim strunjaka), pri emu kustos radi koncepciju i osnovni scenarij izlobe, dizajner radi vizualni koncept, pedagog edukacijski, a konzervator tj. Restaurator koncept zatite muzejskih predmeta. Vaan je interdisciplinaran pristup ne pretjerana tehnika opremljenost ili dominacija dizajna. Tehnike izlaganja su korisne kad ine objekt razumljivim posjetitelju, a tetne su kad prevladavaju nad predmetima i dolaze sasvim blizu pukog predoavanja. GDJE prvenstveno u muzeju; u prostorima u kojima je stvorena umjetno konstruirana, artificijelna stvarnost. Predmeti se nalaze izvan realnog svijeta, ive u stvorenom svijetu. KADA izloba traje i istovremeno ima ogranien vijek trajanja. Trajanje ovisi o drutvenom, kulturnom i strunom interesu. Svaka izloba odvija se u sadanjem vremenu, dolazi do koordinacije i komplementacije prolog i sadanjeg vremena.

KAKO ovisi o odnosu raspoloivih muzejskih predmeta i pomagala. urdid spominje kodove strunjaka (komunikacija) kojima se dolazi do kodova posjetitelja vano je formulirati jezik izlobe kojim de se jasno prenijeti kodovi a poruka da ostane vjerodostojna i tona. Treba voditi rauna o uspostavljanju kvalitete poruke. ZATO motivacija, prenoenje znanja, poruka koja ima utjecaj na posjetitelja, utjecaj na miljenje i razmiljanje. Jedan od glavnih ciljeva je educiranje posjetitelja. Za svaku izlobu treba odrediti ciljnu publiku i njoj prilagoditi komunikaciju i interpretaciju. KOME?

Sabiranje - poradi zatite, ali i poradi komuniciranja znaenja Istraivanje - u svrhu fizike zatite predmeta, ali i njihove prezentacije Komuniciranje predmeta i informacija o predmetima, drutveno najvie vrednovano (moe se dogaati i poradi razumijevanja njihove zatite) Konkretiziranje kulturne poruke o o Znanstveni pravac (analitiki) Kulturni pravac (sintetiki)

Osnovne pretpostavke svake muzejske komunikacije: 1. Tjelesnost ovjeka i sve njegove percepcije (osjetila) 2. ovjek kao drutveno bide (utjecaj izlobe na njega, iskustvo) 3. Samostalnost muzejske djelatnosti u kreiranju izlobene politike Funkcija prijenosa znanja o Za razumijevanje govora muzejskog predmeta djeluju posebni kodovi (dvije vrste) kao konvencije i osnova poruke. o Kodovi denotacije iskazuju jasno odreene informacije o predmetu o Kodovi konotacije otkrivaju dodatna znaenja u kontekstu okoline u kojoj se dotini predmet nalazi (tj. U kontekstu muzejske izlobe) o Nuna je korespondencija kodova strunjaka i posjetitelja za razumijevanje izlobe Dunost transformatora (muzejskog strunjaka): razumijevanje podataka, prikupljanje informacija od strunjaka, odluivanje o onome to je vrijedno prenositi javnosti, kao i nainu na koji se to ini razumljivim i povezuje s opdim znanjem Muzejska izloba ima svoje zakonitosti kao medij i kao proces Kreator izlobe mora uoiti razliku izmeu znanstvenog i posjetiteljskog percipiranja muzeja i muzejske poruke

o o

Funkcije odreivanja znanja o o o o Spoznajna imenovanje i poimenovanje predmeta Komunikacijska iskaz znanja, disuminacija i distribucija znanja Informacijska organiziranje i selekcija informacija Funkcija pamdenja dokumentacija muzejskih predmeta, zatita

o o

Prikaz znanja je informacijski proces Iskaz znanja je komunikacijski proces

o o o o

Prikaz slijedi nakon iskaza Prikaz na izlobi vodi rauna o prolom iskustvu, a iskaz se uvijek aktualizira u kontekstu na samoj izlobi Prikaz i iskaz uvijek se preklapaju u sadanjosti Prikaz je orjentiran prema prolosti a iskaz se, pomodu dokumentacije, u bududnosti pretvara i postaje sastavnim dijelom nekog bududeg prikaza znanja

o o

Prikaz slijedi neke ranije iskaze Prikaz uzima u obzir sva tri osnovna odreenja muzejskih predmeta (materijal, oblik, znaenje)

VRIJEME o o o o o o Fiziko ili kronoloko (vrijeme stvaranja predmeta) Drutveno vrijeme (vrijeme aktualizacije muzeji su socijalno aktivni), definira se znaenje predmeta Komunikacijsko vrijeme vrijeme funkcioniranja predmeta u muzeju (predmet izdvojen iz realnosti) Informacijsko vrijeme pretraivanje i obrada informacija Povijesno vrijeme vrijeme ivota predmeta i njegova stjecanja vlastite povijesti Dokumentacijsko vrijeme vrijeme dostupnosti predmeta (esto se poklapa s komunikacijskim vremenom)

OSOBINE MUZEJSKIH PREDMETA o o o o Predmeti su prostorni i vizualni (trajni i nereplikabilni) Predmeti mogu biti auditivni Njihovu trajnost osigurava materijal od kojeg su sazdani Nereplikabilnost nijedan predmet (njegov oblik) ne moe stvarati razliite poruke uz iste oznake

OBLICI KOMUNICIRANJA Analitiki: verbalni Sintetiki: Prostorno plastini

Auditivni Vizualni

KOMUNIKACIJSKI ELEMENTI OVJEKA o o o o o o o Tjelesnost Samostalnost miljenja Iskustvo i poznavanje kulture sredine u kojoj ivi Potencijalna publika stvarna publika ciljna publika Stvarna publika receptivna publika pogoena publika Receptivna publika u mogudnosti je prihvadati Pogoena publika sa sobom nosi poruku koju smo izlobom poslali

STALNI POSTAV o o o o Specijalizirani i opdi muzeji Stalni postav je najsloeniji komunikacijski oblik muzejske prezentacije Najvanija osobina: stabilnost u odnosu na izbor materijala i vremenska otpornost na protok vremena Elementarne pretpostavke za formuliranje stalnog postava muzeja: o Prouenost i dobro poznavanje vlastitog zbirnog fonda o Definirani izlobeni prostor o Struna ekipa 4 osnovna tipa izlaganja Muzejska ekspozicija (ili stalni postav) Muzejska izloba (ili povremena izloba) Izloba (ili pokretna izloba) Velika tematska izloba STALNI POSTAV konkretizacija poruke zbirnog fonda ili objektivizacija muzejskog tezaurusa POVREMENA IZLOBA upotrebljava dio zbirnog fonda muzeja, bavi se tematiziranjem odreenih problema POKRETNA IZLOBA izloba kopija, reprodukcija, modela odvija se izvan muzejskog prostora , koristi se medijem sekundarnim nainom priopdavanja, a ne primarnim predmetom dokumentom TEMATSKE IZLOBE ne upotrebljavaju samo muzejski materijal, obljetnice, revalorizacije povijesnih razdoblja ili retrospektive nacionalnih kultura, ukljuuju kulturnu batinu u cjelini

o o o

INTERPRETACIJA o Interpretacija je edukacijska aktivnost koja tei otkrivanju znaenja i odnosa upotrebom izvornih predmeta, neposrednim osobnim iskustvom i sredstvima koja tumae vie nego jednostavnim komuniciranjem injenine informacije Cilj interpretacije je pronadi oblike povezivanja, uspostaviti iskustvo batine, povezati razjedinjene cjeline batine i njenu smislenu ulogu u suvremenom drutvu Interpretacija omoguduje publici da stvori vlastitu misaonu i emocionalnu povezanost sa znaenjem pohranjenim u izvoru i to pokazujudi razvoj relevantne ideje, a ne samo oslanjajudi se na kronoloku naraciju, tj.povijesne injenice Ulazna narativnost nain na koji individue tumae svijet i razmiljaju Osobna iskustva, osjedaji, sjedanja Razvoj izlobe bi trebao biti temeljen na planu interpretacije

o o

o o

MODEL INTERPRETATIVNOG PLANIRANJA: TO prezentirati? KOME (ciljana publika potrebe i oekivanja) ZATO (odrediti ciljeve) KAKO (odrediti strategije i galerijske koncepte kojima de se postidi zadani ciljevi)

Specifinost naeg sektora u odnosu na knjinice i arhive: u muzeju se predmet ne moe dobiti i posuditi, koristiti, za razumijevanje znaenja predmeta koristi se interpretacija, dok se u knjinicama i arhivima graa dobiva na koritenje 2 perspektive interpretacije: Produkt/proizvod/rezultat Direktni interpretativni odgovor na prikazano

KORIJENI INTERPRETACIJE: National Park Services (SAD), enviromentalistiki pokreti; John Muir osniva Slube NP-a SAD-a (muzeji unutar NP-a 1920-ih); Britanska udruga za interpretiranje batine (1975) 6 principa interpretacije 1. Svaka interpretacija koja ne povezuje na neki nain prikazano tj. opisano sa osobnodu ili iskustvom posjetioca bit de sterilna. 2. Informacija nije interpretacija, ona ukljuuje informaciju ali one su potpuno razliite stvari. Interpretacija je otkride zasnovano na informacijii. 3. Interpretacija je umjetnost koja kombinira mnoge umjetnosti, bilo da su prezentirani predmeti znanstveni, povijesni ili arhitektonski. 4. Glavni cilj interpretacije nije poduavanje ved izazivanje reakcije. 5. Interpretacija bi trebala prezentirati cjelinu, a ne samo dio i biti upudena ovjeku kao cjelini, a ne nekoj njegovoj fazi/preferenci. 6. Interpretacija upudena djeci (do 12. god.) ne bi smjela biti pojednostavljena verzija od one za odrasle, ved bi trebala imati potpuno drugaiji pristup, dapae, zahtijeva odvojeni program. Osnovni elementi interpretativnog pristupa : Iskoritavanje posjetiteljevih znanja i interesa Upotreba svih osjetila Upotrebljavanje pitanja Raznolikost strukture Organizacija 1998. Godine Ameriko udruenje muzeja (AAM) osniva Nacionalni interpretacijski projekt koji prihvada ovu radnu definiciju interpretacije: Mediji ili aktivnosti kroz koje muzej prezentira (pokazuje) svoje poslanje i edukativnu ulogu Interpretacija je dinamini proces komunikacije izmeu muzeja i publike Interpretacija su znaenja koja muzej pridodaje sadraju Interpretacija medija ili aktivnosti ukljuuje, ali nije ograniena na: izlobe, obilaske (ture), web stranice, predavanja (radionice), kolske programe, publikacije, ostale programe za javnost

2000. Godine, kada se vratio temi interpretacije asopis Museum Practice je izbjegavao definicije pojma interpretacije u muzejima, ved se koncentrirao na prouavanje pojedinih sluajeva - od smiljanja strategija interpretacije do pisanja tekstova na panoima

OSTALE DEFINICIJE USA National Association for Interpretation: Interpretacija je komunikacijski proces koji stvara emocionalnu i intelektualnu povezanost izmeu interesa publike i znaenja pohranjenog u predmetu batine. Interpretation Canada: Interpretacija je komunikacijski proces stvoren da publici otkriva znaenja i odnose nae kulturne i prirodne batine i to iz prve ruke putem predmeta, artefakata, prirode ili mjesta. The Australian Association for Interpretation: Interpretiranje batine je nain komuniciranja ideja i osjedaja koji pomau ljudima bolje razumijeti sebe i svoje okruenje. Association for Heritage Interpretation UK: Umjetnost koja pomae ljudima istraiti i cijeniti na svijet

Pri interpretiranju treba se sjetiti da: Je posjet muzeju ili lokalitetu holistiko iskustvo te da se posjetitelj pouzdaje u privlanu, stimulirajudu, zanimljivu i korisnu interpretaciju i okolinu u kojoj moe aktivno sudjelovati Odgojna/ obrazovna aktivnost treba teiti tome da podupire posjetiteljev fiziki, intelektualni, emocionalni i estetski pristup batini Valja teiti i tome da se poveda razumijevanje publike koja bi trebala postati svjesna da je imala pristup i da je bila ukljuena u neto posebno to je rezultiralo osobnim obogadenjem i ispunjenjem

PUBLIKA Dolazi u muzeje/ na lokalitete/ u spomenike cjeline da bi uivala i nauila neto novo Da bismo privukli njenu pozornost, moramo koristiti imaginativan, zanimljiv i ugodan pristup, koji ne smije biti usmjeren samo na zabavu

KAKO ZAINTERESIRATI PUBLIKU - Izazov je izazvati razmiljanje i stimulirati interes na ugodan nain - Humor moe potaknuti publiku na sudjelovanje i uenje - Znatielja nas potie na potrebu da saznamo - Iznenaenje (pozitivno) - Personalizacija nalazita i predmeta - Pokret INTERPRETACIJA POKUAVA IZAZVATI REAKCIJU NA IZLOBU I/ILI NALAZITE PUTEM: Direktnog kontakta s posjetiteljem i njegovim sudjelovanjem Mijeanjem razuma i osjedaja Nadogradnjom na prijanja iskustva, vjetine i znanja Poticanjem upitnog pristupa Poticanjem posjetitelja na stvaranje vlastitih miljenja a ne samo prihvadanje onog ved postojedeg

o o o o o o o o o o

to vie ukljuiti publiku Imid kljuan (percepcija ljudi o muzeju) Razvoj pozitivnog imida potrebno je prilagoditi ljudima koji ne vole odlaziti u takve ustanove jer ih smatraju dosadnima Vano je promijeniti njihovu percepciju i potaknuti ih na pronalazak uitka u muzejskom/ batinskom iskustvu Doivljaj Prag/ulaz prvi dojam arhitektura, ruta koja vodi do muzeja, interakcija s drugim ljudima na putu do muzeja Potrebno je identificirati, izolirati i reducirati ulazne barijere Vaan je osjedaj dobrodolice i dobre prilike Prilagoavanje na novo osvjetljenje, prostor, predmete Interpretacija poinje ved pri samom poticanju da se izloba posjeti, traje za vrijeme putovanja do izlobenog mjesta, za vrijeme same izlobe (razgledavanja), za vrijeme povratka kudi te sve do sjedanja na izlobu = doivljaj Atmosfera topla, neformalna, leerna, udobna

Orijentacija: 1. Fizika treba biti jasna, na ulazu i pred izlocima, ne smije navoditi posjetitelja ved predoiti jasnu organizacijsku strukturu pitanje sigurnosti i psihologije posjetitelja o Broure, letci, signalizacija o Upute osoblja o Intuitivnost prostora 2. Konceptualna gdje je to, koliko traje; mora biti jasno kada se izlazi iz jedne cjeline i ulazi u drugu; usmjeravanje na bitno; povezivanje vie izlobenih cjelina o Odmor je aktivni dio izlobe, slui za odmor, oporavak, razmiljanje (3R rest, recuperation, reflection) o Poticanje socijalne interakcije (razgovor, promatranje drugih, komunikacija osoblja s auditorijem) o Potrebno je ukljuiti osjetila i emocije

Web stranice koje se bave interpretiranjem batine: www.heritage-interpretation.org.uk www.interpret-europe.net

NAINI POTICANJA RAZGOVORA Predviena mjesta za grupe Kontrola pozadinske buke Oznake koje se mogu itati letimino ili naglas i podijeliti sa djecom Glasovna interpretacija, poticanje komentara Mjesta za profesore i prouavanje izloaka Predmeti koji su nam blii, koriteni svakodnevno

OBRADANJE EMOCIJAMA Ima vedi utjecaj nego samo informiranje

Ukljuiti osjetila i emocije o Danas svedeno na: rijei + slike (vizualno kao potpora) / informacijska tehnologija selektivno Osjet vida zahtijeva prostor Ostala osjetila podrazumijevaju neposrednost, blizinu

ESTI OSJET Osjedaj mjesta nain na koji sva osjetila igraju svoju ulogu Protok vremena rukovanje starim predmetima, povratak u 18. St. pomodu mirisa i zvukova... Glazba zajednika svim ljudima, djeluje tjelesno i emotivno

GOVORNE VJETINE: o o Retorika je umijede govorenja prilagoenog za uvjeravanje, javni govor Priprema: poetno dizajniranje govora: Cilj (jasan odreen, uvjerljiv) Stragegije (razliite za informiranje, instruiranje, interpretivanje, transformiranje, zabavljanje, rjeavanje problema...) Opdi uvjeti govora (scenografija, pomodna sredstva, raspored i broj sluaa, vrijeme, kostimografija) Profil publike (nema loe publike nego samo govor neprilagoen publici)

Osobine dobrog govornika o o o Pristaje na ravnopravan odnos sa sluateljem Govori iz svog osobnog uvjerenja U formalnoj retorici - jami da nede primjenjivati sankcije protiv sluatelja ako ga ne uspije uvjeriti

Sluatelj o o o GLAS: Sposoban za ravnopravan razgovor Spreman promijeniti svoje miljenje ako ga govornik uvjeri u drugaije Spreman postupati po novom uvjerenju

Priguen glas - introveritirana osoba Jak i presiguran glas - ekstrovertirana, agresivna osoba Nosnost slabost, lijenost, odbojnost Kretavost histerinost, primitivnost Dubok glas poeljno malo bri tempo Visok glas sporiji tempo

MUZEJSKE PUBLIKACIJE: Muzejske se publikacije definiraju obzirom na : muzej kao izdavaa, svrhu i zadade koje imaju unutar muzejskog procesa i sadraj

o o o

Tiskovine Audiovizualna graa (auditivne) Elektronike publikacije (digitalizirane)

Vrste publikacija koje su karakteristine za muzeje u RH: informativni muzejski leci, broure i vodii, katalozi stalnih postava, katalozi povremenih izloaba (najzastupljeniji, preteu likovne teme???) Muzejske publikacije su: o o o o o Zamrznuti dosezi znanja o muzejskoj grai ili nekoj tematici koja je s njom u vezi u trenutku kad se oblikuje kao muzejska publikacija (Maroevid) Muzejska komunikacija nezamisliva je bez njih Pomodu njih muzeji nastoje eliminirati ogranienja, prvenstveno ona vremenska i ona vezana uz likovni govor, a koja su imanentna izlobi Danas smo svjedoci njihova enormna rasta i raznolikosti medija (tiskane, auditivne, digitalizirane) ZNAAJKE: Pokretljivost Mogudnost odabira raznolikih medija (omoguduju razliito mjesto, vrijeme i nain komuniciranja s korisnikom) OGRANIENJA: U odnosu na tehnologiju U odnosu na trajnost medija Publikacije MDC-a: Informatica Museologica Muzeologija MUVI 03: muzeji-video-film Bibliografija prinova MDC-a

o o o o o

ICOM-ov ETIKI KODEKS ZA MUZEJE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Muzeji uvaju, tumae i promiu prirodno i kulturno nasljee ovjeanstva Muzeji koji posjeduju zbirke uvaju ih za dobrobit drutva i njegovog razvitka Muzeji uvaju izvorna svjedoanstva o stjecanju i prenoenju znanja Muzeji pruaju mogudnost za vrednovanje, razumijevanje i upravljanje prirodnim i kulturnim nasljeem Muzeji posjeduju resurse koji pruaju mogudnosti za druge javne slube i usluge Muzeji blisko surauju sa zajednicama iz kojih njihove zbirke potjeu, kao i s onima kojima slue Muzeji rade u skladu sa zakonom Muzeji rade na struan nain