Vous êtes sur la page 1sur 9

DVA EPIGRAFSKA SPOMENIKA

IZ U[]A KOD OBRENOVCA

Adam N. Crnobrwa
Muzej grada Beograda, Beograd

Apstrakt: @rtvenik od pe{~ara, sa posvetom Jupiteru veterana Septimija Severa,


datovan u prvu polovinu III veka, i dr{ka crveno pe~ene, naranyasto-oker glazirane,
kerami~ke patere, tako|e sa posvetom Jupiteru, datovana u prvu polovinu IV veka,
prona|eni su kao slu~ajni nalazi na lokalitetu kod sela U{}e. Na|eni su u rubnoj
zoni nekropole anti~kog naseqa, na desnoj obali u{}a Vukodra`a u Savu, dok se na
levoj obali u{}a Vukodra`a nalazilo rimsko utvr|ewe. Sagledavawe karaktera i
mesta nalaza upu}uju na pretpostavku o postojawu sakralnog objekta iz rimskog
perioda.

Kqu~ne re~i: U{}e, Obrenovac, Pannonia Inferior, rimski period, `rtvenik, patera,
natpisi, Jupiter.

Prvi ovde obra|eni spomenik – `rtvenik – uo~en je tokom izvo-


|ewa prve faze vi{egodi{weg projekta Muzeja grada Beograda, (Siste-
matsko arheolo{ko rekognoscirawe teritorije Obrenovca), ispred
dvori{ta M. Milo{evi}a iz Zve~ke kod Obrenovca, gde je le`ao
polegnut na le|a. Nakon dogovora sa vlasnikom, uz mawu nov~anu na-
doknadu, `rtvenik je otkupqen i prenet u Muzej grada Beograda. Po
svedo~ewu nalaza~a, ovaj objekat prona|en je na lokalitetu U{}e kod
Obrenovca prilikom rigolovawa zemqe nakon uklawawa vo}waka (t.
I/3, lokalitet 1). Budu}i da je i sam qubiteq istorije svoga kraja, M.
Milo{evi} je izdejstvovao da se `rtvenik prebaci do wegove oku}nice,
ne bi li na taj na~in bio sa~uvan od propadawa. Drugi natpis koji }e
biti obra|en u ovome radu nalazi se na dr{ci kerami~ke patere sa
dedikacijom Jupiteru, koja je prona|ena u blizini mesta nalaza `rtve-
nika prilikom rekognoscirawa koje su sproveli polaznici Istra-
`iva~ke stanice Petnica (t. I/3, lokalitet 2).1 Sam lokalitet U{}e, sa

1 Dr{ku patere su 2004. prona{le J. @ivkovi} i S. Spasojevi} iz Obrenovca, danas stu-


dentkiwe arheologije. Ovom prilikom se zahvaqujem tada{wem rukovodiocu programa arheo-
logije u Istra`iva~koj stanici Petnica V. Filipovi}u, na dozvoli da ovaj nalaz publikujem.

Glasnik Srpskog arheolo{kog dru{tva Journal of the Serbian Archaeological Society


23 (2007) 271–278.
GSAD/JSAS 23 (2007) Iz arheolo{kih zbirki

koga poti~u oba pomenuta predmeta, poznat je odranije, i mnogi nalazi


potekli sa wega objavqeni su u vi{e stru~nih i nau~nih radova, o ~emu
}e posebno biti re~i u daqem tekstu ovoga rada.

@rtvenik

@rtvenik (inv. br. NM 10552) izra|en je od pe{~ara, dimenzija 63 x


42 x 41 cm (t. I/1; sl. 1). Primetna je dobra priprema za ispis, {to je
rezultovalo ujedna~enom visinom slova u svakom redu natpisa. Visina
slova je u prvom redu 4,4 cm, drugom 5,4–5,7 cm, a u tre}em 5,7 cm.
Prilikom preuzimawa `rtvenika, a pre konzervatorskog tretmana ko-
me je bio podvrgnut u Muzeju grada Beograda, na wegovoj zadwoj strani
bili su primetni tragovi nastali otirawem opeke. Gorwa i dowa
strana `rtvenika su o{te}ene, wegova leva bo~na strana je u celosti
o~uvana, dok je desna o{te}ena. Obe bo~ne strane su obra|ene piko-
vawem. Natpis na `rtveniku je:

I(ovi) O(ptimo) M(aximo) | Ius La[ ? ] | Sept(imius) Sev(e)|rus vet(eranus).

Sl. 1. @rtvenik.
Fig. 1. Altar.

272
A. N. Crnobrwa Dva epigrafska spomenika iz U{}a kod Obrenovca

Leva strana natpisnog poqa (u odnosu na posmatra~a) u celosti je


o~uvana, i ono je na toj strani, u visini prva dva reda, oivi~eno plitko
profilisanom ivicom, dok je desna strana natpisnog poqa o{te}ena.
Prvi, tre}i i ~etvrti red natpisa potpuno su jasni, budu}i da sadr`e
klasi~nu posvetu Jupiteru, odnosno pomen cara Septimija Severa za
~ijeg je vremena slu`bovao ili, verovatnije, bio ~asno otpu{ten vete-
ran koji je `rtvenik podigao. Na problem pri ~itawu natpisa nai-
lazimo u drugom redu. Iako je natpis u ovome redu pretrpeo najve}a
o{te}ewa, sa sigurno{}u se mogu pro~itati prva tri slova IVS. Mesta
za jo{ neko slovo ispred I nema, budu}i da je upravo sa wegove leve
strane potpuno o~uvana plitko profilisana, ravna bordura. Sa desne
strane ovoga dela natpisa nalazi se potpuno o~uvana povr{ina natpi-
snog poqa, obra|ena pikovawem, koja iskqu~uje mogu}nost da je izgub-
qen drugi deo re~i. Dowi serif slova I mo`e dovesti u zabunu zbog
blizine jednoga od o{te}ewa, ali se pa`qivim promatrawem da uvideti
da nema mesta druga~ijem ~itawu ovoga slova (eventualno L). Najve}e
o{te}ewe je na kraju ovoga reda, gde se nakon slova L ne mo`e sa
sigurno{}u odrediti da li je u nastavku ispisano A (o~uvana je kosa
crta nagnuta na desnu stranu), M ili mo`da F.2
Pomen veterana Septimija Severa dozvoqava pouzdano datovawe
izrade `rtvenika najverovatnije u prvu tre}inu III v. Oblik slova S,
koja se zavr{avaju trouglastim serifima, tako|e upu}uje na datovawe u
prve decenije III v. (Petrovi} 1975: 119).

Dr{ka patere

Dr{ka, du`ine 10 cm i {irine 3 cm (t. I/2) izra|ena je od dobro


pre~i{}ene, crveno pe~ene gline i prevu~ena je naranyasto-oker gla-
zurom na kojoj su primetni mawi mehuri}i. Natpis je slede}i:

I(ovi ) O(ptimo) M(aximo)

Visina slova u natpisu je 1,5 cm. Slovo I ispisano je samo sa dowim


serifom dok se kod slova M, ispisanom kapitalom, prime}uju kurzivne
karakteristike. Nalazi kerami~kih patera nisu ~esti, a ovakav oblik
dr{ke u provinciji Dowoj Panoniji do sada nije zabele`en. Na osnovu
samoga na~ina izrade (fakture i glazure) na{a dr{ka bi se mogla
datovati, okvirno, u prvu polovinu IV v. (Brukner 1981: 34; Cvjeti}anin
2006: 138).

2 Na mogu}nost ~itawa posledweg slova drugog reda kao F ukazao mi je A. Jovanovi},


predlo`iv{i, kao jedno od mogu}ih ~itawa drugog reda, slede}e: I(ust)us L(ucius) f(ilio).

273
GSAD/JSAS 23 (2007) Iz arheolo{kih zbirki

DISKUSIJA

Lokalitet na kome su prona|ena oba predmeta dugo je prisutan u


literaturi, ali, na`alost, uglavnom preko publikovawa sitnih arheo-
lo{kih nalaza. Prvi put ga je evidentirao Kanic (Kanitz 1892: 126, fig.
89), konstatuju}i postojawe utvr|ewa sa leve strane re~ice Vukodra`
(t. I/3, lokalitet 3), i tragove gra|evina sa wegove desne strane, odakle
poti~u i na{a dva nalaza. Ovom prilikom bih napomenuo da se u
literaturi ~esto, zbog nepoznavawa situacije na terenu, nalazi sa
prostora utvr|ewa koje pripada op{tini Beqin, lokalitet Gradu-
{tina (t. I/3, lokalitet 3), ne dovode u vezu sa nalazima koji poti~u iz
rimskog naseqa i nekropole na U{}u (t. I/3, lokaliteti 1, 2, 4). Tako je
prilikom opisa mesta nalaza nedavno objavqenog `rtvenika iz Narod-
nog muzeja u [apcu, prona|enog na prostoru utvr|ewa, navedeno da u bli-
zini nema zna~ajnijih anti~kih naseqa (Ferjan~i} i Pelcer 2006: 26).
Tek sagledavawem oba lokaliteta zajedno mo`e se do}i do kompletnije
slike `ivota utvr|ewa i naseqa, dok su dosada{we, relativno ~este,
pogre{ke stvarale privid postojawa dva potpuno nezavisna lokaliteta.
Arheolo{ka istra`ivawa, koja je 1966–1967. sproveo Muzej grada
Beograda, nisu, na`alost, ishodovala objavqivawem rezultata, niti su
podaci tom prilikom prikupqeni dozvoqavali dono{ewe zakqu~aka o
me|usobnom odnosu naseqa i nekropole. Pokretni nalazi koji poti~u sa
ovog lokaliteta ukazuju na dug period wegove nastawenosti. Konti-
nuitet se tako mo`e pratiti gotovo pet vekova, od kasnog latena do
kraja IV v.3 Iako su u literaturi prisutna i mi{qewa da je prostor sa
desne strane reke Vukodra` pripadao provinciji Gorwoj Meziji (Popo-
vi} 1996: 288), nalaz vojni~ke diplome iz sela Skela (Mirkovi} 2000),
nedvosmisleno ukazuje na to da je ~itav ovaj kraj pripadao Dowoj
Panoniji, i to oblasti Sirmijuma. Uostalom, blizina utvr|ewa i nase-
qa sa pripadaju}om nekropolom, iskqu~uju mogu}nost da su pripadali
dvema razli~itim provincijama. Utvr|ewe i naseqe nalazili su se na
putu Sirmijum–Singidunum, koji je i{ao desnom obalom Save, i ~ija je
trasa potvr|ena na nekoliko mesta od Debrca ka U{}u (Vasi} 1985:
130), dok se wen pretpostavqeni pravac pru`awa od U{}a ka Singidu-
numu mo`e pratiti preko evidentiranih lokaliteta iz rimskog pe-
rioda (Crnobrwa 2007). Neophodno je napomenuti da posada pomenutog
utvr|ewa nije nadzirala samo kretawe kopnom, ve} i rekom Savom, kao
mnogo bitnijom komunikacijom.

3 Za bibliografiju o lokalitetu na U{}u, kao i nalazima na wemu, videti: Crnobrwa


(2005: 77).

274
A. N. Crnobrwa Dva epigrafska spomenika iz U{}a kod Obrenovca

Osim `rtvenika obra|enog u ovom radu, vremenu Septimija Severa


pripada jo{ jedan epigrafski spomenik prona|en u neposrednoj blizini
U{}a. Radi se o pomenutoj rimskoj vojni~koj diplomi sa lokaliteta
Vrovi kod sela Skele, udaqenog oko 7,5 km isto~no od U{}a, datovanoj
u period 192. do 206. g. (Mirkovi} 2000: 290; Lazi} 2006). Iako na osnovu
samo dva epigrafska spomenika nije zahvalno donositi sigurne za-
kqu~ke, ~iwenica da se na oba decidno pomiwu vojni veterani iz
vremena Septimija Severa, nedvosmisleno ukazuje na wihovo naseqa-
vawe u ovome kraju u tom periodu. Takva situacija nije neo~ekivana,
budu}i da u vreme Septimija Severa panonska vojska dobija istaknut
zna~aj, a on sam u Sirmijumu 202. g. izdaje i jedan carski edikt (Mirkovi}
2006: 62). Isti car je u velikom obimu davao gra|anska prava pere-
grinom stanovni{tvu Panonije (Ferjan~i} 2002: 235), a najve}i broj
spomenika sa natpisima u obe Panonije i Mezije poti~e upravo iz
vremena dinastije Severa (Mócsy 1974: 230).
Konteksti nalaza su razli~iti: vojni~ka diploma prona|ena je u
okviru ostataka jedne vile rustike, za koju Lazi} (2006: 325), opse`no
razmatraju}i arheolo{ka nalazi{ta u neposrednoj blizini, pretpo-
stavqa da se nalazila u ataru Iatumentianae, mesta koje se pomiwe kao
zavi~aj Priscina Prisca, veterana kome je diploma pripadala, dok je, pak,
`rtvenik prona|en u rubnoj zoni nekropole na U{}u. Tragovi opeka sa
zadwe strane `rtvenika, kao i wena lo{a obra|enost, upu}uju na mo-
gu}nost da je on bio prizidan u okviru nekog, najverovatnije sakralnog
objekta. Sli~an primer imamo u okviru nekropole Singidunuma gde je
`rtvenik posve}en Jupiteru bio uzidan u mawi sakralni objekat (Val-
trovi} 1888: 50), a ~iju du`u upotrebu isti~e petnaest `i`aka prona-
|enih kraj wega (Crnobrwa 2006: 109). Posveta Jupiteru na dr{ci
kerami~ke patere tako|e dozvoqava pretpostavku da je ona pre bila
kori{}ena za `rtvovawe nego da je bila grobni prilog.
^ini se da nam `rtvenik i dr{ka patere iz U{}a ukazuju na
postojawe sakralnih objekata u rubnoj zoni nekropole. Takvoj pretpo-
stavci bi u prilog i{li i Kanicovi (Kanitz 1892: 126, fig. 89) zapisi, kao
i situacija zabele`ena na terenu 1967. prilikom arheolo{kog istra-
`ivawa (t. I/3, lokalitet 4) – upravo na ovome prostoru Kanic je video
tragove pravougaonih konstrukcija, a tokom pomenutih arheolo{kih
istra`ivawa na istome prostoru prona|eni su zidovi. Dimenzije zidova
iskqu~uju mogu}nost da su pripadali grobnicama, dok bi, pak, blizina
nekropole iskqu~ivala wihovu stambenu primenu. Postojawe sveti-
li{ta ne bi trebalo da iznena|uje, imaju}i u vidu dugo trajawe naseqa,
va`nost kopnenog puta koji je pored wega prolazio i blizinu vojnog
utvr|ewa. Na`alost, mnoge od ovih pretpostavki nikada ne}e mo}i da
budu podvrgnute nau~noj proveri. ^itav ovaj lokalitet posledwih neko-
liko decenija pretrpeo je vi{estruka devastirawa: duboko rigolovawe

275
GSAD/JSAS 23 (2007) Iz arheolo{kih zbirki

pred sadwu vo}waka, temeqno pqa~kawe od strane nelegalnih traga~a i


na kraju uklawawe vo}waka i korewa drve}a. I pored svega toga, jo{
uvek imamo podatke o novim nalazima na wemu. Ova dva epigrafska
spomenika su prvi nalazi takve vrste sa lokaliteta na U{}u. Zbog toga
se nadam da se pojava kvalitativno potpuno novog materijala na ovome
lokalitetu ne}e shvatiti samo kao sre}na okolnost, ve} i kao podsticaj
da on, nakon vi{e od jednog veka kako je zabele`en, najzad bude ade-
kvatno istra`ivan i za{ti}en.

BIBLIOGRAFIJA
Brukner, O.
1981 Rimska keramika u jugoslovenskom delu provincije Donje Panonije. Disser-
tationes et monographiae 24. Beograd: Pokrajinski Zavod za za{titu spome-
nika kulture SAP Vojvodine i Savez arheolo{kih dru{tava Jugoslavije.
Cvjeti}anin, T.
2006 Kasnoanti~ka gle|osana keramika: gle|osana keramika Prve Mezije,
Priobalne Dakije, Sredozemne Dakije i Dardanije. Arheolo{ke mo-
nografije 19. Beograd: Narodni muzej.
Crnobrwa, A.
2005 Arheolo{ka nalazi{ta na teritoriji Obrenovca (1). Godi{wak
grada Beograda 52: 59–94.
2006 Kultna namena rimskih `i`aka. Beograd: Filozofski fakultet i
Muzej grada.
2007 Podru~je Obrenovca u rimsko doba: sagledano kroz arheolo{ke po-
datke. Str. 5–21 u Puls varo{i 2: prilozi za monografiju Obrenov-
ca, ur. M. \ur|evi}. Obrenovac: Biblioteka „Vlada Aksentijevi}”.
Ferjan~i}, S.
2002 Naseqavawe legijskih veterana u balkanskim provincijama: I–III vek
na{e ere. Posebna izdawa 79. Beograd: Srpska akademija nauka i
umetnosti, Balkanolo{ki institut.
Ferjan~i}, S., i Pelcer, O.
2006 Dve dedikacije Jupiteru iz Narodnog muzeja u [apcu. Museum 7
([abac): 25–36.
Kanitz, F.
1892 Römische studien in Serbien II. Denkschriften der Kaiserlichen Akademie
der Wissenschaften in Wien 41. Wien: Kaiserlichen Akademie der Wissen-
schaften.
Lazi}, M.
2006 Rimska vojni~ka diploma iz Skele kod Obrenovca. GSAD 22: 321–329.
Mirkovi}, M.
2000 Euphrata et Romano consulibus auf einem neuen Militärdiplom von der
unteren Sava. Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik 133: 286–290.
2006 Sirmium: istorija rimskog grada od I do kraja VI veka. Sremska Mitrovica i
Beograd: Blago Sirmijuma i Filozofski fakultet.

276
A. N. Crnobrwa Dva epigrafska spomenika iz U{}a kod Obrenovca

Mócsy, A.
1974 Pannonia and Upper Moesia: A History of the Middle Danube Provinces of the
Roman Empire. London and Boston: Routledge and Kegan Paul.
Petrovi}, P.
1975 Paleografija rimskih natpisa u Gorwoj Meziji. Posebna izdawa 14.
Beograd: Arheolo{ki institut.
Popovi}, I.
1996 Delovawe i status radionice srebra u Sirmijumu. Zbornik Narodnog
muzeja (Beograd) 16-1: 283–290.
Valtrovi}, M.
1888 Rimski natpisi iz Beograda. Starinar Srpskog arheolo{kog dru-
{tva 5/2: 50–52.
Vasi}, M.
1985 Ma~va i Podriwe u rimsko doba. GSAD 2: 124–141.

ADAM N. CRNOBRNJA

TWO INSCRIBED ROMAN OBJECTS


FROM U[]E NEAR OBRENOVAC

Summary

An altar of sandstone (pl. I/1; fig. 1) and a patera handle of ceramic (pl. I/2)
were found as chance finds close to the village of U{}e near Obrenovac (pl. I/3).
The inscription on the altar consists of four lines: I(ovi) O(ptimo) M(aximo) | Ius
La[ ? ] | Sept(imius) Sev(e)|rus vet(eranus). The mention of the veteran from the
time of Septimus Severus and the form of the lettering allow the alter to be dated
with confidence to the first third of the 3rd century. The inscription on the patera
handle of ceramic reads: I(ovi ) O(ptimo) M(aximo). Finds of ceramic patera are
not frequent and this shape of handle has no precedents to date in the province of
Pannonia Inferior. On the basis of the workmanship alone (clay matrix and surface
treatment) the handle can be dated approximately to the first half of the 4th cen-
tury. Both objects were found on the borders of the cemetery of a Roman settle-
ment on the right bank of the Vukodra` river where it joins the Sava (pl. I/3, sites
1–2), while on the left bank of the Vukodra` there is a Roman fort (pl. I/3, site 3),
located in the province of Pannonia Inferior. The fort and the settlement were on
the road between Sirmium and Singidunum, which followed the right bank of the
Sava, the course of which has been established at several points. The garrison of
this fort did not guard the road alone, but also, and far more importantly, the traf-
fic on the river Sava. Traces of brickwork on the back of the altar suggest that it
may have been built into what was probably a sacral structure. The dedication to
Jupiter on the patera handle suggests that it was probably used in sacrifice, rather
than being an item of grave goods. The altar and the patera handle indicate the ex-
istence of a sacral structure on the border of the cemetery at U{}e. During archae-

277
GSAD/JSAS 23 (2007) Iz arheolo{kih zbirki

ological investigation at the same site in 1967 (pl. I/3, site 4) walls were discovered,
the dimensions of which preclude their being graves, while their proximity to the
cemetery means they were not habitations, which leaves the possibility that there
was a shrine at the site. The long period over which the settlement was occupied,
the importance of the road which passed by it, and the presence of the fort also
make it more likely that this was the case.

Primqeno: 5. februara 2007.

UDC 003.344.071:904-03(497.11 Obrenovac)


255.6-526.2

278
GSAD/JSAS 23 A. N. Crnobrwa Tabla I

1.@rtvenik; 2. Dr{ka patere; 3. Polo`aj U{}a (umetnuti okvir), sa aerofoto-


grafijom lokaliteta: 1. mesto nalaza `rtenika; 2. mesto nalaza dr{ke patere; 3.
polo`aj rimskog utvr|ewa na levoj obali Vukodra`a; 4. mesto na kome su vr{ena
arheolo{ka istra`ivawa 1967.
1. Altar; 2. Patera handle; 3. Aerial photography of U{}e: 1. place where altar was found; 2.
place where patera handle was found: 3. Roman fort on the left bank of Vukodra` river; 4.
area of archaeological excavations in 1967. Inset: location of U{}e.

Vous aimerez peut-être aussi