UNIVERZITET U SARAJEVU UMARSKI FAKULTET

PREVENTIVNE ZATITNE MJERE U PROCESU PROIZVODNJE SADNOG MATERIJALA U RASADNICIMA

SEMINARSKI RAD

Mentor: Haskovi Alen

Prezime i ime, br. indexa: olakovi Armin, 4350

Sarajevo, decembar 2013.

SADRAJ
1. 2. UVOD ..................................................................................................................................... 3 UMSKI RASADNICI ......................................................................................................... 4

3. TETNI FAKTORI I OSNOVNE MJERE ZATITE ............................................................................ 5 4. PREVENTIVNE ZATITNE MJERE U RASADNICIMA .................................................................... 7 4.1 Priprema supstrata za sjetvu............................................................................................... 7 4.2 Sterilizacija supstrata (tla) ................................................................................................... 8 4.2 Dezinfekcija tla .................................................................................................................... 9 4.3 ubrenje.............................................................................................................................. 9 4.4 Malovanje ........................................................................................................................ 10 4.5 Plodored ............................................................................................................................ 11 4.6 Dezinfekcija sjemena......................................................................................................... 11 4.7 Priprema sjemena za sjetvu .............................................................................................. 12 4.8 Preventivna zatita od korova u rasadnicima .................................................................. 13 4.8.1 Zatita sjemenita ...................................................................................................... 14 4.8.2 Zatita u pikiritu ........................................................................................................ 15 5. ZAKLJUAK .............................................................................................................................. 16 Literatura..................................................................................................................................... 17

SAETAK
U ovom seminarskom radu bit e govora o preventivnim zatitnim mjerama u umskim rasadnicima, mjerama borbe protiv abiotikih i biotikih faktora, te ostalim tetnicima u istim, kao to su gljive, korovi i sl. Pripremi samog zemljita i sjemena prije sadnje te naknadnoj zatiti protiv korova u rasadnicima. Kljune rijei: rasadnik, zatita, prevencija.

1. UVOD
Rasadniarska proizvodnja osnova je svakog gospodarskog postupka u umi i na zelenim povrinama. Svakom prorjedom u umi potrebno je ogoljelu povrinu poumiti biljkama koje su unaprijed proizvedene u rasadnicima. Svako ureenje urbanih povrina, zahtijeva biljke, koje su takoer uzgajane u rasadnicima. Da bi se opstala rasadniarska proizvodnja potrebno je zatititi biljke od negativnih biotikih i abiotikih faktora (vjetra, vode, snijega, negativnog uticaja zamljita, virusa, gljiva, korova). Najprihvatljivije su preventivne mjere koje podrazumijevaju sprjeavanje nastanka tete, za razliku od represivnih koje se primjenjuju nakon nastanka tete. Ipak, bolje je sprijeiti nego lijeiti. Prevencija u rasadniarskoj proizvodnji se sastoji od pripreme supstrata, sterilizacije, dezinfekcije, ubrenja, malovanja tla, zatim od dezinfekcije sjemena i pripreme samog sjemena za sjetvu.

2. UMSKI RASADNICI

Pod rasadnikom se podrazumijeva posebno ureena povrina zemljita na kojoj se kroz sistem tehnoloko-tehnikih postupaka proizvode sadnice za odgovarajuu privrednu granu (umarstvo, hortikulturu, voarstvo i dr.). umski rasadnici slue za proizvodnju sadnica za poumljavanje goleti, osnivanje plantaa, melioracije degradiranih uma i ikara, erodiranih terena, i dr. U umarskoj praksi razlikujemo dvije vrste rasadnika: privremeni i stalni. Privremeni se umski rasadnici osnivaju tamo gdje su povrine za poumljavanje ograniene. U njima se uglavnom proizvodi jedna ili dvije vrste drvea, a njihova se povrina kree od nekoliko ari do pola hektara.Stalni se umski rasadnici osnivaju radi pokrivanja potreba za poumljavanjem veih podruja tijekom duega vremenskoga razdoblja. U stalnome umskome rasadniku se proizvodi vei broj drvenastih vrsta. Povrina je ovakvih rasadnika vea od nekoliko desetina hektara, radovi su mehanizirani, primijenjuju se mjere za odravanje plodnosti zemljita, potrebni su odreeni objekti (staklenici, garae, hladnjae, upravna zgrada i dr.). Rasadnici u kojima se proizvodnja zasniva na sjetvi sjemena imaju dva osnovna dijela: sjemenite i pikirite. U sjemenitu se sjeme sije i proizvode se jednogodinje ili dvogodinje sadnice koje se presauju u pikirite (rastilite). U rastilitu se presaene sadnice pripremaju za sadnju na terenu. Presadnjom se dobiju sadnice s bogatijim i guim korijenom, te jaim i stabilnijim stabljikama. Takve su sadnice sposobne dobro podnijeti ok to ga doive vaenjem korijena i sadnjom na terenu.

Slika 1. Rasadnik (http://www.vuka.hr/fileadmin/user_upload/lovstvo/korisni_sadrzaj/)

3. TETNI FAKTORI I OSNOVNE MJERE ZATITE

Pri podizanju rasadnika potrebno je izvriti zatitne mjere, kako bismo sprijeili tetan uticaj negativnih biotskih i abiotskih faktora. Pod tetnim biotskim faktorima podrazumijevamo napade tetnih insekata, gljiva, bakterija i sl. tetni abiotski faktrori se ogledaju kao tetni edafski faktori i tetni klimatski faktori. tetni edafski faktori mogu biti loa hemijsko fizika svojstva tla na kojima se podie rasadnik i nepogodnosti uzrokovane mehanikim silama vjetra, vode i sile tee na nagnutim terenima. tetni klimatski faktori (atmosferske sile: sunce, vjetar, kia, snijeg i sl) mogu na mlade biljice djelovato tetno i to neposredno (mehaniki) kao tete od vjetra i snijega, tete od mraza i vruine i posredno uzrokujui lo rast mladih biljica.

Te mjere mogu biti preventivne i represivne zatitne mjere. Pod preventivnim mjerama se podrazumijeva sprjeavanje nastanka tete, bez obzira da li se radi o tetnim abiotskim ili biotskim faktorima. Zadatak im je da uzronik tete bude uniten ili onemoguen prije nego to nastane. Represivne mjere primjenjuju se nakon pojave tetnika ili bolesti.

Neke od preventivnih mjera koje smo duni potovati pri svakoj rasadniarskoj proizvodnji : Administrativne mjere koje sadre niz zakonskih akata nae zemlje i drugih drava, naroito lanica Evropske Unije. Izbor lokaliteta jedna od osnovnih mjera pri podizanju svakog rasadnika. Stanini uvjeti moraju odgovarati biljnim vrstama u rasadnicima, u suprotnom treba ih obezbijediti prema potrebama biljke. Tu spadaju razni zahtjevi ovisno od biljne vrste koja se uzgaja u rasadnicima (mrazite, voda , svjetlo, temperature, vjetar, kao i zahtjevi za mineralima koji se nalaze u tlo). Isto tako treba voditi rauna o moguim napadima tetnih insekata, gljiva, pojavi korova i sl.

Fizike mjere podrazumijevaju dezinfekciju supstrata, uglavnom u staklenicima i plastenicima, pregrijanom vodenom parom u cilju unitavanja tetnih organizama u tlu. Bioloke mjere mogu biti preventivne i represivne, a koriste upotrebu drugih organizama u borbi protiv patogena i etnika.

Hemijske mjere podrazumijevaju primjenu hemijskih sredstava u borbi protiv tetnika, a rezultiraju brzim i efikasnim razultatima. Integralane mjere predstavljaju skup svih mjera u zatiti biljaka, u obzir se uzimaju sve ekonomske, socijalne, ekoloke i druge posljedice pojave teta, naroito tok ulanavanja tetnih agensa.

4. PREVENTIVNE ZATITNE MJERE U RASADNICIMA

Glavni im je cilj otklanjanje uvjeta za zarazu bilo odravanjem vitalnosti biljaka bilo sprijeavanjem zaraze hemijskim sredstvima. Represivne mjere su terapijske, tj. primjenjuju se nakon to je patogen biljku zarazio. One su u mnogo sluajeva ujedno i preventivne, jer istovremeno biljku lijee i sprijeavaju nove zaraze.

4.1 Priprema supstrata za sjetvu

To je veoma vana preventivna mjera. Izbor supstrata, njegova fizika i hemijska svojstva (posebno kiselost) imaju velik znaaj protiv polijeganja ponika. Bitno je da tla u rasadnicima ne budu prevlana ni prehladna. Laka tla su povoljnija, jer se na njima tee stvara pokorica, ali da ista nisu s previe humusa. Kisela tla su povoljna za etinare. Ako je pH5 ili manje ne dolazi do polijeganja etinara koje uzrokuju vrste iz rodova Pythium i Rhizoctonia. Zato sa takvim tlima ne dodaju alkalna gnojiva. Za rahljenje tekih tala dodaje se kremeni pijesak, a ne dodaje vapno. Za sigurno klijanje sjemena i razvoj ponika tlo treba biti dobro obraeno i ispravno nagnojeno. U neispravno nagnojenom tlu moe doi do simulacije razvoja gljiva uzronika polijeganja ponika, a istovremeno biljice mogu biti predisponirane za njihov napad i bri razvoj. Ukoliko se radi o umjetnom supstratu treba biti takav da odgovara odreenoj biljnoj vrsti. U takvim uvjetima biljka bre preraste kritinu fazu. Preporuuje se jesensko oranje kako bi se izmrzavanjem zimi popravila fizika svojstva tla i unitio odredeni broj korova. Gredice treba formirati dovoljno visoko da za jakih kia ne poplave. Mogu se formirati na nain da su zaticene od prekomjerne vode. Uz sve navedeno rasadnik treba biti opskrbljen vodom za potrebno zalijevanje gredica.

Slika 2. Oranje (http://poljoforum.rs/viewtopic.php?f=25&t=96&start=150)

4.2 Sterilizacija supstrata (tla)

Sterilizacija supstrata je fiziki postupak, a sastoji se u tome da se posebnim ureajima u tlo uvodi vodena para zagrijana na 105 do 108 C. Obino se obavlja u plastenicima i staklenicima, a postupak je mogue provesti i na veim ili manjim otvorenim povrinama. Smatra se da je to najsigurnija metoda suzbijanja polijeganja. Visoka temperatura ubije patogene glive ali i druge mikroorganizme, pa i one korisne. Mikroflora tla se obnovi dodavanjem zrelog stajskog gnojiva. Sjetva se obavlja tri tjedna nakon parenja. Sjeme treba biti dezinficirano, pribor za rad steriliziran kao i ruke osobe koja obavlja poslove. U parenoj zemlji biljke se dobro razvijaju, jer para aktivira hranjiva u tlu, a s druge strane u velikoj su mjeri osigurane od gljivinih zaraza.

Slika 3. Sterilizacija supstrata (http://www.krs.hr/events/0402-zastpp/Cvjetkovic.pdf)

4.2 Dezinfekcija tla Kada u tlu nastane akumulacija uzronika polijeganja tolika da unite preko 10 % klijanaca (prethodne godine) treba ga hemijski dezinficirati. Cilj je da se hemijskim sredstvom ne unite svi mikroorganizmi, ve samo paraziti i to u tolikoj mjeri da ne dode do znaajnog polijeganja. Tlo se u naelu dezinficira organskim fungicidima, a neki preporuuju i sredstva na bazi bakra. Za dezinfekciju tla bolje je koristiti sredstva irokog spektra djelovanja. Ukoliko se koriste sredstva koja imaju herbicidno djelovanje, tretiranje se mora obaviti ranije to ovisi o perzistentnosti preparata. To je iz razloga da nerazgradeni herbicid ne uniti biljke koje uzgajamao. Danas se za dezinfekciju tla u zatienom prostoru (staklenik, plastenik) preporuuje sredstvo dazomet. Dazomet je nematocid, insekticid, fungicid i herbicid. Inkorporira se na 15 do 20 cm dubine. Spada u opasna sredstva, LD50 je 520. Rok koji treba proi od tretiranja tla do sjetve odreuje se biolokim testom fitotoksinosti. Tretirati treba najmanje 45 dana prije sjetve. Pripravak dazometa koji se koristi za dezinfekciju tla je Basamid granulat.

4.3 ubrenje

ubrenje se sastoji u tome da se usljed povoljnih uslova pri poveanju sadraja hranjivih materija u zemljitu, ubrza rast i razvoj gajenih biljaka i povea njihova konkurentnost u odnosu na korove.

Slika 4. ubrenje (http://www.vuka.hr/fileadmin/user_upload/lovstvo/korisni_sadrzaj/)

4.4 Malovanje

Malovanje pored ostalog, ima znaajnu ulogu u suzbijanju i razvijanju korova, jer materijal kojim se pokriva sjetvena povrina (slama, pljeva, sijeno, kompost, stajnjak, te od vjetakih materijala, specijalni papiri, plastine folije ili neka hemijska sredstva a kojim se prska sjetvena povrina koja stvara tanak i porozan film) onemoguuju u znatnoj mjeri zbog zasjenjivanja, klijanje, nicanje te rast i razvoj korova.

Slika 5. Malovanje (http://www.krs.hr/events/0402-zastpp/Cvjetkovic.pdf)

4.5 Plodored

Ukoliko se na odreenom zemljitu (gredici) due vremena uzgaja jedna biljna vrsta ili vie srodnih (npr. samo etinari) u njemu lako dolazi do poveanja koliine (akumulacije) tj.nagomilavanja uzronika polijeganja ponika. to je uzronih gljiva vie to im je jai infekcijski potencijal i vea mogunost ostvarenja zaraza ponika. Opasnost je jo vea ako su se izdiferencirali specifini patotipovi prema odreenoj biljci domainu. Da ne dode do akumulacije specifinih patogenih gljiva za odreenu biljnu vrstu treba se drati plodoreda, tj. naizmjenino sijati razliite vrste, npr. na istoj gredici jednom sijati liare, a drugi puta etinare. To je iz razloga to patogeni organizam na drugom (za njega nepovoljnom) domainu ne nalazi povoljne uvjete za svoj rast, pa dolazi do smanjenja njegove koliine. Isti se uinak postie ako se tlo ostavi na ugaru ili se na njega posije odredena biljka koja se iskoristi za zeleno gnojivo.

4.6 Dezinfekcija sjemena

Treba imati na umu da je vrijeme osjetljivosti biljke na napad patogena to krae. Zato klijanje sjemena, nicanje i razvoj biljke treba biti to bre, tj. u optimalnim uvjetima. Da bi se to postiglo sjeme treba biti zdravo i visoke energije klijavosti. Ako je energija klijavosti slaba, tj. ako sjeme klije u dugom periodu produena je fenofaza nicanja, pa je biljka due vremena osjetljiva na napad patogena. Briga o sjemenu se vodi od vremena sakupljanja do nicanja biljke. Sjeme treba pravovremeno sakupiti i ispravno uskladititi. Prilikom sakupljanja treba odvojiti vidljivo oteene i bolesne sjemenke. Unato tome treba znati da sjeme moe biti zaraeno (to se ne vidi) ve u umi. Zato ga treba dezinficirati prije unoenja u skladite. Takoer je nuno dezinficirati i skladite, odnosno posude prije spremanja sjemena. Za dezinfekciju prostorija na raspolaganju su razliita hemijska sredstva koja se koriste u rasadniarskoj proizvodnji.

Prije sjetve sjeme treba dezinficirati iz dva razloga: Prvi je da se uniti mikoflora koja se eventualno na njemu nalazi.

 Drugi je da se sjeme u vrijeme klijanja zatiti od patogenih organizama koji se nalaze u tlu, a uzronici su polijeganja ponika.

4.7 Priprema sjemena za sjetvu

Veoma vano je odrediti najpovoljnije vrijeme za sjetvu. Ukoliko je sjetva prerana, kada su niske temperature, biljke sporo niu i sporo se razvijaju, fizioloki su slabije, a time i neotpornije. U isto vrijeme obino je dosta padavina to pogoduje razvoju odredenih (ne svih) patogenih gljiva, pa je polijeganje neizbjeno. Zato je vrlo vano odrediti povoljno vrijeme sjetve. Za odreivanje toga vremena danas se u velikoj mjeri moemo osloniti na dugorone meteoroloke prognoze.

Bez obzira da li se radi o krupnom ili sitnom sjemenu (pogotovo etinara, jer su one najosjetljivije na polijeganje) sjetvu treba obaviti ispravno. Sijati se ne smije preduboko. Ako je sjemenka duboko u zemlji klica se teko i due probija na povrinu, pa je osjetljivija na napad patogena.

Nije dobro sijati pregusto, jer gusto iznikle biljke meusobno poveavaju vlagu (povoljno za gljive), gue se radi ega postaju fizioloki slabije i podlonije napadu gljiva. Svaki rasadnik treba biti opskrbljen vodom za zalijevanje biljaka. Da se sprijei nastanak pokorice (pogotovo na tekim tlima) povrinu gredice treba posipati kiselim tresetom, pijeskom ili piljevinom (bolja je ona koja je odleala godinu dana) ili nekim drugim biljnim materijalom. Hemijski sastav piljevine nekih biljnih vrsta inhibira rast gljiva iz roda Fusarium. Gredice se mogu posipati i piljevinom borove sri, jer ona sadri tvari koje inhibitorno djeluju na micelij vrsta iz roda Fusarium i vrste Pythium debarianum. Poeljno je da supstrat za posipanje gredica bude bijele boje, jer je u tom sluaju slabije zagrijavanje povrine, a to ne odgovara patogenima. Gredice se ne smiju zalijevati prehladnom vodom da biljke ne doive temperaturni ok. Zalijevati treba iskljuivo ujutro, jer e biljke tijekom dana iskoristiti vodu za svoj razvoj. Ukoliko se zalijeva naveer u tlu se vlaga due zadrava, a to je povoljno za patogene gljive.

Od jakog sunca biljke se tite sjenilima koja treba ispravno postavljati, ali i uklanjati da se biljkama regulira svijetlo za njihov normalan razvoj. Istovremeno s klijanjem posijanog sjemena i nicanjem biljaka niu i korovske vrste. Prisustvo korova na gredicama, ak kad su sasvim mali, odnosno u poetku nicanja znaajno utjee na polijeganje ponika, slino kao u sluaju guste sjetve. to su vei to su biljke ugroenije. Zato ih treba upati u ranoj fazi razvoja. upanjem korova u ranoj fazi razvoja biljaka oteuje se korijen ponika. Plijevljenjem korova takoer se iupaju mnoge biljke koje se uzgajaju, pa i to treba uzeti u obzir. Iupane korovske biljke ne smiju se ostavljati na gredicama, jer one na svojim korijeniima mogu nositi patogene gljive. U kasnijoj fazi razvoja slijedi unitavanje korova okopavanjem, a u specifinim sluajevima mogu se primjeniti i hemijske mjere suzbijanja. Korovi su najskuplja mjera zatite biljaka u rasadnicima i bez njihova unitavanja biljke je nemogue uzgojiti.

4.8 Preventivna zatita od korova u rasadnicima

Sa gledita suzbijanja, u rasadnicima se uoavaju uglavnom dvije grupe korova: sjemenski ili jednogodinji koji se suzbijaju relativno lahko i viegodinji trajni korovi koji se suzbijaju znatno tee. Kod sjemenskih korova vano je poznavati vrijeme osjemenjavanja kao i vrijeme klijanja. Ako se sprijei osjemenjivanje ili kod hemijskog suzbijanja primijeni herbicid u pravo vrijeme, mnoge jednogodinje vrste mogu se skoro potpuno iskorijenit. Kod viegodinjih vrsta vano je poznavati tip vegetativnog razmnoavanja i dubinu do koje mogu da se regeneriu. Mehanikim nainom ove korove je nemogue iskorijeniti. Za borbu protiv korova koriste se preventivne, mehanike, bioloke i hemijske mjere. Neke od njih su ve predhodno navedene kao to je dezinfekcija tla, plodored, sterilizacija supstrata, ubrenje, malovanje koje su osnove za zatitu od tetnika u rasadnicima a samim tim i mjere borbe protiv korova. Metod preventivne zatite od korova razvijen je odvojeno za sejmenite i za pikirite i moe se primijenjivati prije i poslije sjetve.

Slika 6. Mehaniko upanje korova (http://www.krs.hr/events/0402-zastpp/Cvjetkovic.pdf)

4.8.1 Zatita sjemenita

Uzgoj sadnica u sjemenitu je najosjetljivija faza u rasadniarskoj proizvodnji i tada strada 50-70% umskih sadnica, zbog ega je priprema supstrata (to ukljuuje i zatitu od korova) najvanija radnja u ovoj fazi uzgoja sadnica. Zavisno od tehnologije koja se koristi u rasadnicima sjemenite se formira na: a) posebno pripremljenom supstratu ili b) na prirodnom zemljitu samog rasadnika.

Ako je pripreman poseban supstrat (obino je to mjeavina treseta, pijeska i zemljita, a nekada i stelje iz uma jele i smre) za koji se oekuje da sadri i sjeme korovskih vrsta biljaka, vrena je njegova dezinfekcija, za to su testirani razliiti herbicidi. U ovim ogledima daleko najbolje djelovanje je imao, ve pomenuti bazamid koji ima kombinovano herbicidno i fungicidno svojstvo. Utvreno je da je sjetva sjemena 27-30 dana nakon aplikacije bazamida bezbjedna, iako se taj period moe skratiti ukoliko je temperature supstrata povoljna, ali je tada nuna provjera razidua u supstratu. Za ovu svrhu se kao test moe koristiti sjeme salate koje brzo klija i ve nakon 2-3 dana moe se zakljuiti da li je supstrat dekontaminiran i spreman za sjetvu. Preporuuje se da se bazamid ne aplicira ako je temperatura supstrata ispod 7 C.

 Preventivna zatita sjemenita na prirodnom zemljitu rasadnika je sloenija i zahtijeva primjenu integralnog sistema. Povrine namijenjene za sjemenite i eventualno kompletiranje proizvodnog ciklusa uzgoja sadnica (uzgoj nekolovanih sadnica) pripremane su godinu dana ranije. Znaajna redukcija postignuta je dubokim oranjem zemljita pred zimski period, to je uticalo na izmrzavanje korijena viegodinjih biljaka, koje su i najtetnije u rasadniarskoj proizvodnji. Jo bolji rezultati su postizani kada su povrine odmarane jednu godinu i pri tome zasijene nekom poljuprivrednom kulturom (itaricama, leguminozama i sl.).

to se tie preventivne upotrebe herbicida u sjemenitu na prirodnom zemljitu rasadnika najbolje rezultate ja takoer dao basamid, s tim to je unoenje ovog herbicida u lijehe vreno samo povrinskom aplikacijom, u dozi 40-50 g/m, praeno zaoravanjem supstrata do na dubinu oko 10 cm. Preventivna zatita sjemenita od korova mogua je i nakon sjetve, izborom odgovarajueg pokrivaa i dodatnim koritenjem herbicida.

4.8.2 Zatita u pikiritu

Sadnice koje se prenose u pikirite na kolovanje, to je iskljuivo prirodno zemljite rasadnika, su izloene sloenijoj kompeticiji korovskih biljaka koje naseljavaju tu povrinu. I ovdje je znaajan integralni pristup zatiti sadnica, koji prije svega podrazumijeva kvalitetnu pripremu zemljita (oranje, zasijavanje poljuprivrednih kultura, i dr.), a zatim unitavanje korova na susjednim slobodnim povrinama mehanikim putem ili herbicidima.

5. ZAKLJUAK
Prije podizanja svakog umskog rasadnika osnovno je pronai odgovarajui lokalitet prema zahtjevima vrsta koje planiramo podizati. Lokalitet treba da bude zatien od vjetrova, prekomjerne koliine vode, erozije i sl. Pravilnom obradom zemljita trebamo biljkama omoguiti optimalne uvjete za njihov razvoj, zatim omoguiti zatitu od ostalih tetnika kao to su bakterije, virusi, gljive, korovi i sl. Danas je rasadniarima na raspolaganju veliki broj hemijskih sredstava kojima je mogue zatiti biljke, ali treba voditi rauna o koritenju hemijskih sredstava jer ona imaju i negativan uticaj kako na same biljke tako i na ostale lanove ekositema. Zatitu biljaka treba usmjeriti ka to manjoj upotrebi hemijskih sredstava, iako to iziskuje vea novana ulaganja ipak emo imati zdraviji okoli.

Literatura
1. Squire, D. (2008): Bolesti biljaka i tetoine. Rijeka. 2. Prof. dr. Milan Maceljski, prof. dr. Bogdan Cvjetkovi, prof. dr. Jasminka Igrc Bari, prof. dr. Zvonimir Ostoji (1997): Zagreb.
3. http://poljoforum.rs/viewtopic.php?f=25&t=96&start=150 4. http://www.krs.hr/events/0402-zastpp/Cvjetkovic.pdf 5. http://www.vuka.hr/fileadmin/user_upload/lovstvo/korisni_sadrzaj/ 6. http://logictravnik.edu.ba/predmet/Sumarstvo%20i%20prerada%20drveta/Rasadnicar/II%20Godi na/Zastita%20biljaka/

Prirunik iz zatite bilja. MD,