ESTETIKA

Danko Grli Estetika

Predmet estetike
Estetika- filozofska disciplina koja ispit je lijepo i !rijedno mjetnosti "prema nekima# i prirodi$# koja istra% je osno!ne pred !jete za st!aranje i do%i!lja!anje mjetni&ko'# kao i smisao# !rijednosti i (it mjetnosti - )a m'arten- imeno!ao disciplin

Platon "*+,--*,. pr.n.e.$

- estetski rele!antna pro(lema/ 0. pro(lem odnosa ideje ljepote prema lijepim predmetima- dakle zapra!o odnos metafizike lijepo'a i konkretno lijepo'a. +. odnos mjetnosti prema mimezisu "tj. opona1anj # imitiranj $ i s time po!ezan pro(lem mjesta i spoznajne !rijednosti mjetnosti -. pro(lem tendencije mjetnosti# odnosno od'ojno' zadatka i !rijednosti mjetni&ko'. Ideja ljepote i lijepi2 predmeta - Platon se ne pita koje s st!ari lijepe# !e 1to je lijepo- 1to je ono 1to &ini lijepim "dje!ojk # !az # dr!o3$. 4a razlik od lijepi2 predmeta# lijepi2 &ina# lijepi2 misli postoji "Goz(a$ ideja ljepote- lijepo samo po se(i. To lijepo mora !ijek (iti jednako samo se(i# a 1to 'od je lijepo osim o!o' jedno'# lijepo je po tome 1to se(i sadr%i dio to' ope' lijepo'. Dosljedno tome# ljepota ne mo%e (iti ni1ta osjetilno# ona je jedna od - naj!i1e ideje/ ideja do(ro'# lijepo' i istinito' "etika# estetika i 'noseolo'ija$. - samo onaj koji poznaje idej ljepote mo%e st!rditi st panj ljepote predmetima. 5o# da li je mo' i s d (ez kriterija s 6enja7 pojedinim

- kod Platona je ideji ljepote sadr%ana Sokrato!a metoda da se samo pojmom# a ne osjetilnim ispiti!anjem fenomena# mo%e s2!atiti (it neke st!ari. . dakle# &ak i tada kada ope ne (i (ilo lijepi2 predmeta i kada i2 nitko kao lijepe ne (i nikada do%i!io# i tada (i postojala !rijednost lijepo'a ili nje'o!a ideja. 8j dski s apstraktni pojmo!i dakle sta!ljeni na ran' samostalni2# od lj di neo!isni2 (ia. - po Platon s i s!a djela mjetnika mo'la da postan lijepa samo p tem po1ti!anja ope' standarda# ope mjere koj mo' do(iti jedino spoznajom ideje. Ideja# je# me6 tim# !ijek iznad i s!oje !lastite realizacije. Goz(a kada se sama (it ljepote jednom sa'leda# to e sjajem nadma1iti !a1e zlato i odje # !a1e lijepe dje&ake i

momke38j (a!nik mora !idjeti da je ljepota koja postoji o!om ili onom tijel srodna sa onom koja postoji (ilo kojem dr 'om tijel . Tako i lijepo tijelo !oljeno'# postaje po Platon dio i primjer s!ijeta ni!erzalne ljepote - p t spozna!anja ljepote je osjetilan. 8jepota je najesencijalnija od s!i2 formi s!i2 ideja# a jedno i najjasnija jer je o&lji!a p tem !ida- najjasnije' osjetila. Ali to ne zna&i da je sama ljepota osjetilna. 9na je kao i m drost# nadosjetilna# ali ona se opa%a za razlik od m drosti# osjetilnim p tem. 4apra!o se jedna te ista ideja kao istinita# spoznaje pojmo!ima# a kao lijepa osjetilno1 . 8jepota se razlik je od do(ro' i istinito' samo na&inom spoznaje# ali ne i sadr%ajem. :e'el samim time mjetnost je pop larna# jer s!aki normalan &o!jek ima manje ili !i1e raz!ijena osjetila# pa mo%e sto'a o&iti 1to je lijepo- ali nema mo' nost apstraktno' mi1ljenja# pa ne mo%e s2!atiti apsol tn idej pojmo!no. - osjetilnost je samo p t# ali ako ne (ismo prije nje znali za sam idej koja je nadosjetilna# kako (ismo je ope mo'li prepoznati pojedina&nim st!arima7 ;edar samom proces spozna!anja# mi se zapra!o sjeamo "spoznaj definira kao sjeanje$ one pra!e ideje ljepote koj smo do%i!jeli dr 'om s!ijet # prije o!e na1e zemaljske e'zistencije. - Platon zast pa tez da je lijepo st!ari samo ideja koja je i mjera i spoznaja ljepote# dakle i njena istina i !rijednost# on zapra!o ne mo%e po(li%e odrediti t s!oj !lastit idej jer je dosti'n ta apsol tna ljepota iznad s!ako' znanja# pa kate'orijalno i ne mo%e (iti odre6ena i distin'!irana jer je naj!i1a kate'orija. - samo je ideja se(i neprikosno!eno lijepa# ne sporedi!a# pa sto'a i !ijek ista# (ez raz!oja# (ez tjecaja prostora i !remena# dana jednom za s!a'da# kao zor i prototip# mjera s!em prolaznom# pojedina&nom i osjetilnom. <mjetnost kao sjena sjene Ideje# a ne materijalna z(ilja# jedini s (itak s!ijeta# one s s pstancijalni# !je&ni o(lici i izra%a!aj ono 1to je zajedni&ko# ope# !rijedno i trajno i identi&no i samim pojedina&nim st!arima. Pra!i (itak st!ari# izra%en idejama# mo%e se spoznati samo raz mom i tre(a 'a razliko!ati od poja!e koj opa%amo osjetilima. 5as prot idejama# materija je ne1to pos!e neodre6eno# nesa!r1eno i neo'rani&eno# to je kaoti&na masa koja isp nja!a prostor 1to samo pomo ideja mo%e do(iti o(lik# iako daje stalan otpor idejama kao slijepa me2ani&ka n %nost. Ta neo'rani&ena materija st!ari je = ne(itak. Ipak# postoji kod Platona izme6 te d!ije sfere- posredni&ka djelatnost koja e omo' iti nji2o!o po!ezi!anje. Kako (i ideje (ile o&ene# potre(an je post pni napor cjelok pne lj dske prirode# s!e zapra!o od osjetilni2 osno!a lj dski2 do nji2o!o' naj!i1e' pojmo!no' mi1ljenja. To je kod Platona prije s!e'a eros. Po!ezanost erosa s idejama omo' &ila je da pr! predsta! ideja do(ijemo s!ijet poja!a. Eros omo' je !ez izme6 idealno' i realno'. <mjetnost nije direktna emanacija ideje ljepote# !e je ona mo' a tek posredst!om materijalno' s!ijeta. >ealni s!ijet je sam po se(i pona1anje s!ijeta ideja# a taj realni s!ijet opona1a mjetnik. >ealni s!ijet je s!ijet sjena# a mjetnost je sjena sjene. <

osno!i tak!o' poimanja s!ijeta mjetnosti le%i teorija opona1anja# imitacije# podra%a!anja "mimezisa$. <mjetnici slikaj # pje!aj o onome 1to ne znaj . 9pona1anje te%i ne&em fantasti&nom# a ne istinskom. <mjetnici zanemar j istinitost. ?imezis - klj &ni pro(lem anti&ke filozofije mjetnosti - Platon ima !id mimezis kaka! je ost!ario slikar 4e ksis koji je nacrtao 'ro%6e tako !jerno ori'inal da s 'a i ptice 2tjele zo(ati. 4a Aristotela# koji misli da je openito lj dskoj prirodi s!ojst!ena imitacija# termin mimezis ne ozna& je !i1e tako doslo!no# slijepo opona1anje !anjske st!arnosti. 4a nje'a je to !i1e opona1anje ideja# a zatim i mjetnik imanentni2 s!ojsta!a# ne&e'a 1to on do%i!lja!a# s2!aa i !idi se(i. <mjetnost opona1a razli&itim sredst!ma ili razli&ite predmete ili razli&itim na&inom. Pl tar2 za nje'a je opona1anje toliko !a%no# da za sam !rijednost mjetnosti se ne zima ljepota# ne'o sli&nost koja se posti%e mimezisom i koja po( 6 je nama radost. Samim time 1to smo na mjetni&kom djel posti'li sli&nost dokazali smo- 1to je !e t!rdio i Aristotel- na1e pozna!anje predmeta. Srednjo!jeko!na estetika- z pojam mjetnosti# stoji i pojam opona1anja# kao konzek!ecija sta!a o istini kao adek!atnosti sta!a i raz ma. Toma Ak!inski inzistira na tome da lijep pro'lasi samo on slik koja je posti'la sa!r1enst!o adek!atnom odra%a!anj predmeta# (ez o(zira da li je predmet sam po se(i lijep ili r %an. >enesansne teorije mjetnosti mimezis kao imitacija sami2 predmeta prirode i kao imitacija klasi&ni2 pisaca# pose(no Aristotela i :oracija. 3

- Platon mjetnost ne mo%e (iti p nom smisl rije&i slo(odno st!arala1t!o# ili naprosto st!arala1t!o# jer je !ezano ili &ak odre6eno st!arno1 . Tendencija i od'ojna f nkcija mjetnosti - za Platona i slikarsko i pjesni&ko i s!ako dr 'o mjetni&ko mijee nije zasno!ano na znanj # !e samo na nada2n # s (jekti!nom mnijenj # i sto'a nema o(jekti!an karakter racionalno' mi1ljenja# !e je s !i1e racionalno# a premalo intelekt alno i stro'o pojmo!no. <mjetnici po( 6 j strasti koji2 (i se s!aki pametan &o!jek tre(ao klonit. Komedije se podsmje2 j manama i po're1kama# 1to s ne pristoji lj dskoj zajednici !o6enoj po eti&kim principima# a tra'edija omo' je %itak osjeajima koji2 se ina&e &o!jek stidi. <mjetnici (i tre(ali proiz!oditi samo didakti&ki !rijedna djela koja mo' koristiti dr%a!i. S!e ostale# makar (ili i naj!ei majstori# tre(a iza'nati ili onemo' iti. @edina poezija koja je dop 1tena s po(o%ne 2imne (o'o!ima i sla!opojke !rlim lj dima. )itna je lo'a mjetnosti s!edena na to da formira pra!edno' &o!jeka kao dijela idealne dr%a!e# (ez o(zira na to koliko to s!ojim asketizmom mo%e do!esti do osiroma1enja li&nosti. - ipak# odre6ena !rsta mjetnosti tre(ala (i se podr%a!ati pr!om red kao sredst!o za dr 'e s!r2e# kao mo' nost da se pomo nje doprinese od'oj mladi2 'eneracija. Go!orei o m zici i poeziji# kaz je na to da ritam i 2armonija prodir do dna d 1e i sna%no je o( zimaj . Tako se doista mo%e !r1iti od'ajanje k sa i ma1te#

te taj prirodni i zapra!o pods!jestan na&in mo%e koristiti i od'oj # ali samo ako je kori1ten za pra!e cilje!e# ako je pod (ri%nom kontrolom dr%a!e. 5akon 0A-'odi1nje' tjelesno' o(razo!anja mladia# kako (i se smanjila nji2o!a jednostranost# Platon prepor & je m zi&ko o(razo!anje. @er m zika je zapra!o sredst!o da se npr. matematici# po!ijesti i prirodnim znanostima da pri!la&niji iz'led. 9d tipo!a m zike doz!oljen s samo fri'ijski "rato(orni$ i dorski "onaj koji daje oz(iljnost$# ali nikako lidijski "pre!i1e op 1ta$. Po tome !idimo kako s zapra!o i kod m zike# koj Platon naj!i1e cijeni jer je najd 1e!nija od s!i2 mjetnosti# 2etero'eni# a ne a tonomni njeni cilje!i i !rijednosti- tj. m zika je !rijedna po tome 1to sl %i kao sredst!o za dr 'e cilje!e. @edna od posljedica tak!o' eti&ko-peda'o1ko' ri'orizma je i apsol tna konzer!ati!nost Platona odnos na no!e forme mjetni&ko' izra%a!anja ope. - lijepo kao ideja nije identificirano s mjetni&ki lijepim. 5o ako je ideja# a to zna&i i kriterij# mjerilo# zor3ako je ona !je&na# tada je jasno da se zapra!o ni zor mjetnosti ne mo%e !remen promijeniti. Ako je d 1a koja je !je&na# onda ona ne mo%e ni do%i!lja!anj ljepote stalno mijenjati predmet !lastito' do%i!lja!anja za!isnosti od !remena. Sto'a# o(jekt promatranja# odnosno lijep predmet ne mo%e (iti podlo%an promijeni o(lika# mijenama te2nici rada3!e 1to sli&niji s!om !ijek istom zor # !ijek ra6en na isti na&in. 4ato je Platon# iz ti2 metafizi&ki2 i psi2olo1ki2 razlo'a# za staljene forme mjetni&ko' izraza. 4na&enje Platono!e estetike

G94)A
symposion- pijanka s!ojim dijalozima prikaz je st!arne do'a6aje sa st!arnim li&nostima# s protnosti sa tra'i&arima i komi&arima. Ipak# nije nje'o! opis potp nosti !jeran. *0B. A'aton prire6 je 'oz( na kojoj je i Sokrat- 9 'oz(enim 'o!orima sla! (o'a ili demona Erota pripo!ijeda Apolodar koji je (io Platono! !r1njak i tako6er nije pris st!o!ao 'oz(i# ne'o pri&a 1to je & o od Aristodema Spis ima namjer da ( de istina o lj (a!i s o&ena s mito!ima o lj (a!i# jedno istina o Sokrat kao zor filozofima Elementi preo(liko!anja teatarsko' st!arno do'a6anje !ide se pristank &esnika 'oz(e da jednoj retori&koj i'ri s!aki od &esnika odi'ra samo' se(e te da iz !lastito' !i6enja odr%i po jedan 'o!or Eroto! sla! . Sofisti&ka o(razo!anost podraz mije!ala je osposo(ljenost za koncept aln o(rad sadr%aja poetsko-mitske mitolo'ije# pa je tak!a osposo(ljenost do1la do s!o' p no' izra%aja pr!i2 C 'o!ornika na A'atono!oj 'oz(i. Go!ornici se tr de saopiti ad 2oc sro&ene teorije o Eroto!oj prirodi i o!oj prilici koriste ne samo ranije pozna!anje erotolo'ije ne'o i ono 1to je pret2odnom 'o!or o toj st!ari re&eno "ispra!ljaj i nadop nja!aj jedan dr 'o'a$. Sokrato! i Alki(ijado! 'o!or se razlik j od pret2odni2. Alki(ijad je sam se(e predsta!io kao &o!jeka koji posjed je neposredno erotsko isk st!o o Sokrat . Alki(ijad se kao i Sokrat (olje snalazi erotici# ne'o retorici. Iz nje'o! nast pa !idimo da je erotika na neki na&in spojena s istinom# i ako ne (a1 sa s!akom !rstom istine# onda sa onom koja se ti&e postojanja# nastajanja i propadanja. Sokrato!a m drost mo'la (iti nespretna# podlo%na razli&itim t ma&enjima# a kao tak!a ona je

nesklad sa paradnim retori&kim o1tro mljem. 9!o o1tro mlje li1eno je erotske strasti i jedino je !ezano za strast za nadmetanjem. S!r2a erotike nije po(je6i!anj # ne'o ra6anj koje poni1ta!a prolaznost. Erotikom smrtni lj di &est! j (i!st! (ilo da ra6aj tijelom ili d 1om. 8j (a! spaja razli&ita tijela i razli&ite d 1e. A'aton je po(ijedio takmi&enj za tit l naj(olje' me6 tra'i&nim pjesnicima. Sokrat m &estita. A on misli da m se r 'a. D 2o!no o(razo!an retori&kom sofizm # lijepo je ono koje se & lno konstr ira. Eros m je najljep1i i najsretniji (o' zato 1to je mlad# nje%an# 'i(ak o(likom i zato 1to mekim nje%nim d 1ama# tamo 'dje s!e c!jeta i miri1e. 8ijep se ne mo%e nametn ti silom# ne'o se !ijek prima dra'o!oljno# a rez ltira zado!oljst!om. 9 lijep se mora 'o!oriti. S protno tom # Sokrato!o poimanje lijepo'a sta!lja ono estetsko lijepo na kraj ljest!ice. Poanta A'atono!o' kazi!anja je st!aranje lijepo'- mjetnost# dok Sokrato!o' 'o!ora je otkri!anje# razotkri!anje misterije lijepo' i d 2o!no " mno$ pris!ajanje ono' !r2 nsko lijepo' d 1i (esmrtno' &o!jeka. = s2!aena i pri2!aena (esmrtnost. D desno lijepo je s!r2a cjelok pno' z(i!anja# smisao s!i2 lj dski2 djelo!anja i erotski2 % dnji. Er2 nski lijepo je samo-(i!st!o# ono je pr!o i !je&no# ono ne nastaje i ne propada# ono je lijepo po se(i. 4a Sokrata# otkri!enje lijepo'a nemo' e je postii na dr 'a&iji na&in osim otkri!enja misterije lj (a!i. Tak!o pos!ei!anje se ne mo%e iz!esti retorikom# ne'o jedino dijalektikom# koja se od retorike razlik je pra!o tome 1to se(i sadr%i lj (a! prema istini. Dijalektika je methodos = p t i na&in ispiti!anja koji smrtno (ie prolazi iz tame neznanja ili kao izlaz iz s!ijeta o(manj j e percepcije. Sama po se(i# lj (a! nije znanje# ali erotika se kao znanost odnosi na lj (a!. Sokrat " ;edr $ otkri!a da je zalj (ljenost jedna !rsta manije# jedan zanos koji smrtnicima dolazi kao (o%anski dar. * dara/ dar proricanja#telestika "zanos (akanalijama- Dionizije! dar$# m zi&ki dar- poetika# erotski dar. Erotski dar je naj(olji i naj!redniji zato 1to jedini omo' je spoznaj i samospoznaj !r2 nski lijepo'. Diotima &i Sokrata erotici. Sokrat o tome 'o!ori ale'oriji. ?it je kori1ten kao pretekst# koji trpi lo'i&k i retori&k o(rad kojima se mitske sadr%aje nosi koncept alna str kt ra te oni postaj tema # zadatak koji se rje1a!a raz mije!anjemsasta!ljanjem ras ti2 i nejasni2 na'o!je1taja. 5a tim na'o!je1tajima 'radi se sistem# koncept alna cjelina kojoj s klj &ena t!r6enja i razlozi za1to se o mitskom Eros t!rdi (a1 to# a ne ne1to dr 'o. < toj pojmo!noj nad'radnji# koja iz!ire iz mitski2 sadr%aja i koja mitske sadr%aje pojmo!no o(lik je kao kaka! materijal# dodano je ne1to &e'a nema samom sadr%aj # a to je ideja = ni!erzalno s2!atlji! o(lik. 9ni st!araj ale'orij - kojima je ideja otkri!ena# ali priopena mitskim jezikom. 9ni na 'oz(i pri2!aaj lj (a! kao tem # kao zadatak koji e s!aki od nji2 rije1iti na na&in 1to e &initi s!oj lo'os o lj (a!i. :eleni- lj (a! je s!epris tna# ni!erzalna. P2ilia i eros jedno te isto za Platona. Prijateljst!o i lj (a! kod Platona nis jasno distin'!irani. Afinitet se sposta!lja izme6 sli&ni2 ili srodni2 (ia. 9(jekt kontemplacije !ijek je ne1to lijepo# a ono je opet !ijek ne1to do(ro. Sto'a je sa!r1a!anje erotici# oplemenji!anje lj (a!i za Platona isto 1to i napredo!anje sazna!anj i raz mije!anj (i!st!o!anja. 9d kontemplacije i raz mije!anja tjelesne ljepote kao tak!e napred je se ka kontemplaciji i raz mije!anj lijepe prakse# a nakon to'a lijepi2 na ka. Kontemplacija i raz mije!anje lijepi2 na ka nosi sa so(om i ja&e zado!oljst!o# ra!no %i!anj lijepim mjetnostima. Dospije!amo do sazna!anja lijepo kao tak!o' lijepo' po se(i. Sazna!anje lijepo'# podraz mije!a da o!o !r2 nsko lijepo nije !i1e atri( t ili predikat

ne&e' dr 'o'# ne'o se samo (i!st!o!anje poisto!je je s tim. Diotima otkri!a Sokrat da s s!i na(rojeni st pnje!i oplemenji!anja lj (a!i# sa!r1a!anja erotici# st!ari mo' e etape spona na %i!otnom p t smrtnika. Etape se mo' imeno!ati kao estetska# prakti&no-eti&ka# teorijsko saznajna i filozofska. 8j (a! kao kontemplacija lijepo'# poslije s!e'a se otkri!a i kao %i!otno &est!o!anje st pnje!ima lijepo'. Smrtnicima# dok %i!e s!oj %i!ot# lj (a! je jedina mo' nost da &est! j (esmrtnom. 8j (a!- odnos prema ne&em Eros nije (o'# jer te%i ne&em # a (o'o!ima ni1ta ne fali# oni !e posjed j ljepot# m drost# sla! i (esmrtnost. 9n je demon- posrednik izme6 (o'o!a i lj di Platono!a Goz(a predo&a!a nam Sokrato!om (i i pona1anj paradi'm eroti&ara# lj (a!nika znanja i dijalekti&ara# paradi'm smrtna &o!jeka koji % di za znanjem (a1 z(o' to'a 1to 'a ne posjed je.

I@95 "ili o Ilijadi$

- lica/ Ijon# Sokrat Dijalo' se mo%e o(ilje%iti kao satira# njem Platon staje proti! diletantski2 tipo!a kaka! je Ijon# 2!alisa!i rapsod iz Efesa koji je na s!im takmicama i nadmetanjima stekao 'las. 9n ne samo da recitira :omero!e pjesme# !e i2 i o(ja1nja!a# te se 2!ali da o njima nitko ne mo%e 'o!oriti kao on# i kako ima pra!o na zlatni !ijenac 2omerida. )a1 je iz Epida ra# 'dje je do(io 0. na'rad # sti'ao Atin da i t !rijeme Panatinsko' praznika do(ije no!e lo!orike. 5a Sokrato! pit# Ijon o(ja1nja!a kako ne mo%e i ne zna t ma&iti dr 'e pjesnike !e samo :omera. Time Sokrat od(ac je nje'o!o (esmisleno str &nja1t!o i dokaz je kako rapsod koji zna t ma&iti samo jedno' pjesnika i nije pra!i str &njak# jer str &njak o( 2!aa cijelo podr &je s!oje str ke# te sto'a ne mo%e t!rditi da je ne1to mjetni&ko spjeloFne spjelo ako poznaje samo jedno' pjesnika. Ispada da Ijon nema ni smisla ni raz mije!anja za pjesnike oje recitira. < daljnjim dijalo1kim pretresanj Sokrat t!rdi da rapsodici i ne tre(aj d (lje raz mije!anje# i priznaje joj# kao i pjesni1t! # samo (o%ansko nada2n e i zanos. @er s!i epski pjesnici s!oje lijepe pjesme ne pje!aj s!ojim mijeem# !e zanosom# stanj (o%ansko' nada2n a. To !rijedi i za lirske pjesnike# oni padaj zanos# kad s se predali moi 2armonije i ritma. - Pjesnici sisa!aj pjesme s medonosni2 iz!ora i m zini2 !rto!a i dolo!a - Pjesnik je pose(no (ie = la'an# krilat# ne mo%e pje!ati prije ne'o ( de zanesen# prije ne'o ( de iz!an se(e i s!o' mirno' raz ma - Dokle 'od ima mirni raz m# kao s!aki &o!jek# ne mo%e pje!ati ni proricati )o%anski zanos ima s!oje porijeklo samom (o%anst! # zatim se s (o%anst!a prenosi na pjesnika# s pjesnika na rapsoda# a s rapsoda na sl 1atelje. I pjesnik# i 'l mac# i rapsod# i sl 1atelji = s!i s pod tjecajem ne&e' strano'# (o%ansko'# &ime je pjesni&ko djelo nada2n to. Pjesnik ne st!ara s!jesno# ne'o (o%anska sna'a lazi nje'a = za razlik od &o!jeka stro'e znanosti = koji st!ara s!ijetlosti raz ma. Ta sna'a koja lazi nje'a pret!ara se pjesm # o!lada!a onim koji recitira pjesm # i preko nje'a zanosi ostale sl 1atelje. Taj odnos os!jetlja!a se slika ma'neta kojem se nalazi ne!idlji!a mo i sna'a# za nje'a se dr%i cijeli lanac prsteno!a/ kao 1to s

prirodno' ma'neta dr%i prsten koji pri!la&i dalje prsteno!e# tako ? za pri!la&i pjesnika# pjesnik sna'om koj je do(io od ? ze pri!la&i rapsode i 'l mce# a o!i sna'om koj s do(ili od pjesnika pri!la&e sl 1aoce. Pjesnik i mislilac poja!lj j se o!dje kao s protnosti# ali Platon ne od(ac je poezij kao st!arala1t!o koje nema !eze sa filozofijom. Dijalektika i mit se kod Platona zajamno pro%imaj # oni nemaj odre6eni2 'ranica i pjesni&ka sna'a i metafizi&ka spek lacija nalaze se p noj 2armoniji. Kada se filozof mori od stalno' ra1&lanji!anja pojmo!a lo'i&kom dokazi!anj i kada se z( ni od kontradiktornosti# on se po!jera!a ma1ti i predaje se atmosferi mita. 9n ne od(ac je (o%ansko nada2n e kod Ijona# !e nje'o! drskost# o(ra%enost# koja one&i1 je. Kada Ijon po&ne t!rditi da zna s!e 1to je :omer rekao te da mo%e o tome s iti (olje ne'o oni koji s kao str &njaci poz!ani da o tim st!arima ka% pra! rije&# Sokrat 'a postepeno prikaz je kao !aralic # jer s!ojim recitiranjem ne sl %i poeziji# !e no!c . 5a kraj zaklj & je da Ijona ne postoji (o%ansko nada2n e = jer efe1ki rapsod razmi1lja o tome koliko e no!ca zaraditi. 9!aj cijeli raz'o!or ima s!r2 izaz!ati smije2 = na kraj Sokrat primora!a Ijona da t!rdi kako do(ar pjesnik mora (iti i do(ar !ojsko!o6a < o!om raz'o!or Platom razotkri!a Ijona kao diletanta i 1arlatana# kaka! se poja!lj je i dan danas. Spis smjeren proti! nadri'l maca# deklamatora :omera i dr 'i2 pjesnika... napisan da potakne na temeljno i solidno pro &a!anje stari2 pjesni&ki2 djela# na nji2o!o d (lje i pra!ilnije raz mije!anje IJON - Ijon je ina&e iz Efesa# ali dolazi iz Epida ra sa Asklepije!i2 i'ara 'dje je (io na nadmetanj rapsoda i os!ojio 0. na'rad . Sokrat se od !ijek di!io rapsodima# ne samo da se pokaz j p nom sjaj ljepote# ne'o imaj za d %nost i da se (a!e mno'im dr 'im odli&nim pjesnicima# pa i :omerom te prodir d 2 nje'o!a pjesni1t!a "ne t !e samo rije&i$. >apsod mora raz mijeti pjesnika jer on sl 1aocima t ma&i pjesniko!e misli. Ijon se slo%i s njim# i smatra da on naj(olje 'o!ori :omera. 5e 'o!ori ni :esoida ni Ar2ilo2a. Sokrat 'a pita# kako (i t ma&io iste st!ari koje 'o!ore i :esiod i :omer kada 'o!ore o istim st!arima# a kako kada 'o!ore o razli&itim. Ijon ka%e da (i razli&ito t ma&io dr 'e pjesnike jer lo1ije pje!aj od :omera. Sokrat 'a pitanjima na!odi a zaklj &ak# da onaj koji aritmetici 'o!ori naj(olje# (it e prepoznat od ono'a koji e prepoznati i do(ro' i lo1e'- i to e (iti onaj koji se raz mije aritmetik . Dakle# kada mno'i raspra!ljaj o istom predmet # !ijek e isti &o!jek poznati koji od nji2 'o!ori naj(olje# koji do(ro# a koji lo1e. Sokrat ka%e Ijon da m za raspra!ljanje o :omer fali mjetni&ko i znanst!eno o(razo!anje# jer da to ima on (i mo'ao 'o!oriti o s!im dr 'im pjesnicima# jer na neki na&in postoji pjesni&ka mjetnost opem smisl . - okree pri& na slikare# slikarst!o# Poli'nota Ali# Ijon i dalje t!rdi da on naj(olje 'o!ori o :omer # ali ne i o dr 'im pjesnicima. Sokrat m 'o!ori da on nema znanja o :omer # ne'o da 'a samo !odi (o%anska sna'a - :eraklo! kamen-pri!la&i prstenje# te im daje sna' da mo' &initi ono isto 1to &ini i on sam# tj. da pri!la&i dr 'e prsteno!e. Do(ri lirski pjesnici ne pje!aj pri raz m # ne'o kada se predaj moi 2armonije i ritma# o( zme i2 (a2antska ma2nitost. )a2antkinje samo stanj zanosa crp med i mlijeko iz rijeke. Pjesnik mo%e pje!ati samo kada ( de ponesen !an raz ma zanos. 9ni zato mo' samo pje!ati# a ne 'o!oriti zanatski o sl &aj # jer kada (i o s!em predmet mo'li lijepo 'o!oriti# onda (i mo'li i o s!em dr 'ome. 9ni s (o%je sl 'e# jer (o' p tem nji2 nama sl 1aocima st!ara tisak da te rije&i ne 'o!ore oni# ne'o sam (o'. Pjesnici s

t ma&i (o'o!a. S!aki pjesnik ima s!o' (o'a koje' t ma&i. E# a rapsodi s pak t ma&i pjesnika# t ma&i t ma&a. Prstene- o(ja1nja!a kako on po( di iste osjeaje i p (lici. Sokrat 'a !jera!a da do(ro ne 'o!ori :omera tren tk kada 'a ne raz mije# npr kada 'o!ori o !o%nji# !oza& . E sada# 1to on kao rapsod mora znati i ocjenji!ati za razlik od ostali2 lj di7 Ijon t!rdi s!e. 9naj tko je odli&an rapsod# odli&an je i !ojsko!o6a# jer je to na &io (iti iz :omera. 5a kraj 'a Sokrat kritizira# 'o!ori m da je nepra!i&an i da ne zna niti o s!ojoj raspodskoj str ci s!e# te da je on tek ponesen (o'om. Slo%e se da je on (o%anskom nada2n te da ne sla!i :omera zanatski.

;EDA> "ili o ljepoti$

- nadop nj je tematik Gozbe Platon Fedru o(ra6 je zna&aj erotsko' saznanja i opis je s (jekti!na osjeanja koja izazi!a ljepota - 8ica/ Sokrat i ;edar >az'o!or zapo&inje !odom = Sokrat se namjerio na ;edra# koji je dolazio od 'o!ornika 8isije# zanesen nje'o!im erotskim pripo!ijedanjem. I tako oni kren podne# iz!an zida 'rada na jedan (re% ljak koji se nalazio 2lado!ini# po!jetarac# lijepi mirisi# c!r&ci. T s se nalazile i stat e (o'o!a# Sokrat !idi da se nalazi pred s!etinjom A2eloja i nekoliko nimfi. ;edar zapo&enje &itanje pripo!jetki "8isijini2$. < toj pripo!ijetci netko tra%i dje&aka da 'a lj (i# iako taj netko nije zalj (ljen dje&aka# i dokaz je da je i za dje&aka (olje da lj (i neko'a tko m nee z!ratiti lj (a!# dakle tko nije zalj (ljen nje'a# ne'o neko'a tko jest. 5akon 1to je ;edar pro&itao pripo!ijetk # o&ek je od Sokrata da j po2!ali# no Sokrat nije o(raao pozornost na sadr%aj pripo!ijetke !e na njen o(lik# i ne mo%e joj se di!iti# &ak (i mo'ao izrei (olj pripo!ijetk na t tem . Sokrat pozo!e m ze i po&ne pripo!ijedati o mladi koji je !eoma zalj (ljen te pok 1a!a !jeriti s!o' !oljenika da nelj (a!nika tre(a zado!oljiti prije ne'o lj (a!nika >azlika Sokrato!e i 8isijine pripo!ijetke/ (ri%lji!om raspored . Sokrat odma2 na po&etk isti&e da najprije tre(a odrediti pojam lj (a!i# njen (it i mo# da tre(a znati da li ona donosi korist ili 1tet . @edno je jasno# lj (a! je zacijelo neka po% da. Postoje + !rste sila koje nama !ladaj / <ro6ena = pouda za nasladama i Ste&ena = misao# koja te%i za onim 1to je naj(olje Tko se pra!lja prema dr 'oj# ste&enoj sili# misli# taj je raz(orit i zna se o( zda!ati# a onaj koji se pak pra!lja prema po% di# ne mjeren je i neo( zdan. Postoji nekoliko !rsta po% de# a jedna od nji2 je na'onska % dnja za %i!anjem ljepoti. A 1to se ti&e 1tete ili koristi koj !oljenik ima od lj (a!nika ili nelj (a!nika/ lj (a!nik ne mo%e (iti pra!i prijatelj s!ome !oljenik jer e sprje&a!ati raz!itak nje'o!a d 2a i ometati m odnos s lj dima koji (i mo'li o(razo!ati za !e slo(od G on ne mo%e (iti prijatelj ni nje'o! tijel # jer tra%i sla(ia# mlakonj . 9sim to'a nee 2tjeti da m !oljenik ima imo!in koja (i m osi' ra!ala neza!isan polo%aj. A kad prestane !oljeti# ope ne zna za ranije' lj (imca. 4AT9 @E )98@E I?ATI 5E8@<)AE5IKAG @E> 95 ?I8<@E >A4)9>IT9ST. Sokrat ne %eli dalje 'o!oriti# ali 'a ;edar na'o!ori. Sokrat po&inje palinodij = s!oj dr ' pripo!ijetk = ka%e da je pr!oj pripo!ijetci dao prednost onome tko nije (io zalj (ljen# zato jer je on stalo%en i trijezan# a ne zanesen. ?e6 tim# zanos ne tre(a od(aci!ati# jer je to lj dima iz!or naj!ee sree# a to dokaz j pjesni&ko mijee# mantika# telestika. 4(o' to'a se ni lj (a!# zato jer je zanos# ne (i smjela os 6i!ati. Da (i dokazao da je lj (a!ni zanos iz!or naj!ee' (la%enst!a# Sokrat izla%e (it

(o%anske i lj dske d 1e/ iznad ne(esko' s!oda# neprolaznim i !je&nim %i!otom %i!e pra!a i &ista (ia# E@EDITE IDE@E# i zato se ne mo' dok &iti osjetilima# ne'o samo mnom spoznajom. < taj ne(eski s!ijet ideja izdi%e se DIE# (o' nad (o'o!ima# kad se 1ee ispod ne(esko' s!oda# a za njim !ojska (o'o!a i demona i po!orke d 1a. < tome o(ila%enj (la%ene (o'o!e prate D<HE# jer one t postoje i prije ne'o 1to s do1le na zemlj = A8I = samo oda(rane d 1e mo' se na tren tak zdii s (o'o!ima# 'dje se = 'lEdaj i ideje = na2rane istinom# pa se !raaj s!oje mjesto. 9ne d 1e koje se kri!icom zdodr%e nap ni za(ora!om i zloom# one padn na zemlj # i prolaznom s!ijet pro!ode s!oj zemaljski %i!ot "s!aka d 1a sasta!ljena je od zdodr%e i d!a nejednaka konja = do(ra i lo1a$. I kad te d 1e na zemlji 'ledaj poja!n ljepot = ta ljepota podsjeti i2 na on pra! ljepot koj je nekad s!ojoj prae'zistenciji promatrala ne(esima. To sjeanje "amnesa$ na nekada1nj pra! ljepot daje d 1i krila# isp nja!a je najplemenitijim zanosom# i tako se &o!jek ra6a erotska % dnja za st!aranjem prema o(rasc ideje. Platon 'o!ori o s (jekti!nom tisak koji ljepota izazi!a &o!jek # samo ljepota izazi!a tiske# pra!ednost i raz(oritost nemaj nikak!o' sjaja zemaljskim prilikama. A ljepota je sjajna# po1to smo si1li na zemlj # o( 2!atili smo je s!ojim najo1trijim osjetilom "!idom$# kao ljepot koja naj!i1e sja. 8jepota je isti ma2 naj!idlji!ija i lj (a!i najdostojnija. Tko nije pos!een# ili tko je pok!aren = taj ne razaznaje tako (rzo ljepot kad je promatra na zemlji# zato on ljepot ne po1t je kad je 'leda# ne'o se oda nasladi i %eli se spari!ati kao &et!erono%na %i!otinja. A onaj tko je pos!een = kad primijeti (o'oliko lice ili tijelo koje je slika i prilika ljepote# protrne# o( zme 'a stra2# 'leda to lice i odaje m &ast kao (o' # 'rije se kad kroz s!oje o&i primi od(ljeske ljepote. D 1i ono'a tko promatra ljepot po&ne rasti perje# a kad se d 1a dalji od ljepote# p na je nemira# pati i !ene. U duevnom ivotu ljubav ima najvei znaaj. Strasno stanje# koje d 1 zdi%e o(last ljepote# izazi!a &et!rt i naj(la'orodnij !rst zanosa = erotsk pomam . 5a kraj se Sokrat o(raa Eros da primi palinodij . ;edar izra%a!a s!oje di!ljenje Sokrato!om 'o!or # smatra da 8isija ne (i (io sposo(an napisati tak! pri& # kraj pr!e polo!ice dijalo'a. Dr 'a polo!ica dijalo'a/ o%i!lj je se (or(a Gor'iji !o6ena (or(a proti! neznanst!ene retori&ke r tine. >etorika = filozofija 'o!orni1t!a do%i!jela je naj!ei zlet Ateni# d 2o!noj 9limpiji# ona je postala filozofija pojedinca koji se 2oe istakn ti# pokazati# postati !a%an# i zato se za nj zalijepilo mno'o ta1tine i po2lepe za efektom i reklamom. >etorika je 'la!ni sadr%aj sofisti&ko' &enja. Grci od !ijek imali ne!jerojatn mo razliko!anja za s!ak rije&# za dikcij # za lijepo i pra!ilno izra%a!anje rije&i i re&enica# za 'laso!n 2armonij i ritam rije&i i ton . Sadr%aj sofisti&ki2 'o!ora = &o!jek sa s!ojim te%njama "Prota'ora = &o!jek je mjerilo s!i2 st!ari- to je pra!i pro'ram sofistike i njezine retorike kao d 2o!ne a'nostke. 5a'on za nadmetanjem. 5edostaci sofisti&ke retorike = s!e je k dila# i ono najplemenitije i s!e je 2!alila = i ono naj'ore. 9 s!akoj st!ari mo'la je 'o!oriti po2!alno i prekorno = i time je s!e lo'i&ke i eti&ke !rijednosti sta!ljala pitanje. Politi&ki !irt ozi i dema'ozi = rje&iti = sl %ili se sofisti&kom retorikom da (i zado(ili po!jerenje narodne mase i do(ili p t do !lasti. <&enici sofisti&ke retorike oni s "4a retorik = st!ari !a%e samo perspekti!i = samo onako kako se &o!jek poja!lj j $ se !i1e oslanjali na s!oj oso(ni s d# ne'o na ope pri2!aena stajali1ta i 'la!na st!ar im je (ila oso(na srea i %i!anje "politi&kim !irt ozima$ = laska!ci. S!oje 'o!ore sta!ljali s iznad istine.

Platon o!om 'o!or od(ac je dema'o1ke tendencije sofisti&ke retorike "dema'o' = o(manj je la%nim izja!ama i o(eanjima$. Go!ori kako filozofska o(razo!anost !rijedi !i1e od sofisti&ke# i kako se sofistika mo%e samo dr 1t! s filozofijom zdii do pra!o' 'o!orni1t!a i no!e mjetnosti. Dakle# )E4 ;I8949;I@E "tj. znanst!eno' o(razo!anja$ 5E ?9IE SE >A4EITI P>AE9 G9E9>5IHTE9. Sokrat primje je da pri rije&ima %eljezo i sre(ro# s!i imamo isto mi1ljenje# ali o smisl rije& pra!ednoFdo(ro- mi1ljenja s podijeljena. Eros je tako ponekad prikazan kao 1tetan# a ponekad kao iz!or naj!ee sree# o!isno o tome kako 'a je Sokrat definirao. 8isija 'a nije definirao. Ako se %eli da 'o!orni1t!o ( de mjetni&ka st!ar# s!i dijelo!i tre(aj sadr%a!ati or'ansko jedinst!o i dr%ati se jedni dr 'i2. < tome e 'o!ornik pomoi dijalektika# tj metodi&ki post pak koji se sastoji od ind kti!ne metode kojom se na6 pojedini pojmo!i i da podjelom pojmo!a odrede lo'i&ki odnosi me6 njima. Go!orni&ka mjetnost = 'o!ornik mora pozna!ati d 1 sl 1atelja da (i mo'ao isticati one moti!e kojima e pra!ilno tjecati na d 1 i prido(iti je. "kao 1to lije&nik mora pozna!ati prirod tijela$Dakle/ dijalekti&ka o(razo!anost klj &i!ala (i/ 4nanst!eno pozna!anje st!ari# Pozna!anje oso(ine d 1e na koj se %eli tjecati- psi2olo'ija @ako nada2n e i znanost G9E9>5IDKA <?@ET59ST# pra!i 'o!ornik sna'a 'o!orni1t!a psi2olo'iji = pra!ljanje !oljom i !jerenjem sl 1atelja

Erotska % dnja = te%nja za sreom. A znao je da pored pra!e erotske postoji i njezina nakaradna slika# morao je izlo%iti razlik izme6 pra!e i la%ne lj (a!i. 4ato je (ilo potre(no da najprije os!ijetli %i!ot lj dske d 1e kozmi&koj perspekti!i i da psi2olo1k analiz lj (a!ne % dnje. Time je s!om skiciranom sistem retorike +. dijel dijalo'a dao i n %n teorijsk osno! . Dakle# ono 1to &ini do(ra pisca nije 'ola r tina# ne'o (o'ata inteli'encija# !eliki pre'led st!ari# d (ok po'led prirod lj dske d 1e i jako nada2n e. )ez nada2n a i zanosa i plemenite erotske !atre# nema pra!e filozofske o(razo!anosti# a (ez filozofske o(razo!anosti nema istinske rje&itosti# ni pra!e knji%e!ne mjetnosti. - <?@ET5IK SE 5I < @ED59? T>E5< 5E 9DEA@A 9D 45A5STEE5IKA "za razlik od Aristotelo!e t!rdnje$ FEDAR 3.S9K>AT ide rijetko !an zidina jer smatra da 'a dr!ee nee ni&em na &iti# ne'o lj di 'rad . Pr!i 'la!ni dio/ Tri pri&e o Eros 0. 8isijina pri&a i njezina ocjena 8j (a!nici se kaj za s!oje milo1te# &im je zado!oljena nezalj (ljenici nemaj razlo'a za kajanje. 8j (a!nici zimja s!e morali dati "no!ci# imanje$ za lj (a!# pa jo1 i m k koj s onima koje lj (e oda!no !ratili lj (a!. 9ni koji ne lj (e# ne nji2o!a po% da# a razmatranje 1to s pro1li te misle da s mo' se iz'o!arati

zanemari!anjem imanja# pa oni do(ro!oljno &ine s!e 1to &ine. Ako s lj (a!nici dostojni d (oko' po1to!anja zato 1to t!rde da s imanjmiliji oni koje lj (e# onda se mo%e o&eiati da ( d i zli prema (i!1im lj (a!nicima kako (i to dokazali. Ako me6 s!ojim lj (a!nicima oda(ire1 naj(olje'# iz(or ti je o'rani&en# a ko (ira1 izme6 ostali2 ima1 !e 1ans da iza(ere1 najprikladnije'. 8j (a!nici prate s!oje lj (a!nike i to smatraj kao posao i onda kada lj di !ide da se sastaj # smatraj da to &ine ako (i zado!oljili po% d # 1to izazi!a prijekore. Kod ne lj (a!nika# nitko ne prekora!a nji2o!o sastajanje# jer s!atko zna da je n %no raz'o!arati. 4ato &esto zalj (ljeni i (rane s srete lj (ljeni2 s dr 'ima# kako i2 ne (i dr 'i nadma1ili pameti# (o'atst! i sl. S! oni koji nis zalj (ljeni# ne'o s s!ojom !rijedno1 zado(ili ono za &im s % djeli# nee osjetiti nikak! za!ist proti! oni2 koji s to(om 'o!ore# ne'o e prekoriti one koji ti ne %ele. Pa kada i zado!olje s!oj po% d # !ee je !jerojatnost da ostan prijatelji. 8j (a!nici 2!ale ono 1to &ini1 iako i nije naj(olje# (ilo zato 1to se (oje t!oje prijateljst!o iz' (iti ili z(o' po% de ne mo' pra!o ras 6i!ati. Do(ro tre(a &initi najmilijima# ali i onima kojima je najpotre(nije- na za(a! poz!ati prosjake jer oni e (iti odani. Tako6er# tre(a do(ro &initi i onima koji mo' pokazati naj!i1e za2!alnosti K9?E5TA>I/ Sokrat# 8isija je djelomi&no pra! "pozi!a se na Sapf i Anakreonta$. +. pr!a Sokrato!a pri&a i raz'o!or Sokrat zazi!a m ze. )io jednom jedan lijep de&ko koji je imao mno'o lj (a!nika# a jedn od nji2 je (io l ka!. 9n 'a je !jerio da 'a ne !oli i da nelj (a!nik tre(a 'oditi !i1e ne'o lj (a!nik . Po &em razliko!ati lj (a!nika od nelj (a!nika7 5as !ode d!ije sile# ro6ena- po% da za nasladama i ste&ena-misao "te%i za naj(oljim$. ?isao je raz(orita i nj tre(a slijediti jer se !odi za naj(oljim. )ez mna po% da koja je s!ladala misao i na! kla nas na %i!anje nasladama 1to i2 daje ljepota# pa je opet od njoj srodni2 po% da d!edena tjelesnoj ljepoti# te je tako oja&ala do raz!itka sna'e i naz!ala se lj (a!. Sokrat zanos 'o!ori ditiram(e# o&aran je mjestom. 9naj koje'a je lj (a! s!ladala# mora s!o' lj (a!nika pripremati da m ( d 1to prijatniji. )olesn &o!jek prijatno je s!e 1to se s njim ne takmi&i# a 1to je (olje od nje'a i jednako s njim# to m je mrsko. Dakle# 'radi lj (a!nika koji je sla(iji i nesamostalniji. <dalj je lj (a!nika od dr 'i2 korisni2 !eza# on ne raz!ija s!oj m. 8j (ljenik neznalica# lj (a!nik s!e zna. Desto se do'odi da lj (a!nici postaj priljatelji po m ci# kao jelo z(o' zasii!anja. Komentari/ da i2 je sl 1ao kaka! plemeniti &o!jek (la'e di koji isto tak!o' lj (i# da 'o!ore o tome kako lj (a!nici z(o' mali2 st!ari zame lj ta prijateljst!a# te iz lj (a!i s mnjaj na s!oje lj (a!nike i nanose im 1tet # on (i mislio da s % !jeli ne'dje me6 mornarima i nikak!e (la'ordne lj (a!i nis osjetili. Sokrat se dakle stidi i (oji erosa# i sada e pono!nom pri&om pok 1ati os!ijetliti o(raz -. dr 'a sokrato!a pri&a a$ 4anos ne tre(a odma2 os 6i!ati Pr! pri& je 'o!orio ;edar# dr ' Stesi2or - nije istina da mladi mora !i1e 'a6ati nelj (a!nik # zato 1to je o!aj zanesen# a o!aj raz(orit. @er ipak do najdra'ocjeniji2 (o'atst!a dolazimo zanosom# koliko nam

se ono daje kao (o%ji poklon. "primjeri/ proro&ica Delfima &inila zanos mno'a do(ra djela. 4anos omo' a!a proricanje- manika mantika. >az mni lj di !r1e ispiti!anje ( d nosti na temelj pti&je' leta- ojonistika. <koliko je mantika sa!r1enija i po1to!anija ne'o ojonastika# onda je nara!no ljep1i onaj zanos koji dolazi od (o'a# ne'o raz(oritost koja dolazi od lj di. Trei o(lik zanosa je onaj koji dolazi od ? za. Tko se (ez nada2n a ? za pri(li%i pjesni&kom st!arala1t! # taj ostaje 1eprtlja i nikada ne ( de do(ar. 5ema poezije od raz ma.$ Dokaz da je lj (a!ni zanos iz!or naj!ee sree/

A$ P>I>9DA )9IA5SKE I 8@<DSKE D<HE- s!e 1to je d 1a je (esmrtno# jer ono 1to se samo so(om kree jest (esmrtno. A ono 1to dr 'a st!ar pokree# s prestankom kretnja prestaje postojati. D 1a je ono 1to se stalno kree# nema po&etka. D 1a je nero6ena i (esmrtna. Hto se ti&e poja!no' o(lika d 1e# ona li&i na srasl sna' krilate zapre'e i zdodr%e. Konji (o'o!a i nji2o!i zdodr%e s!i s plemeniti i plemenita roda# a ostali2 je mje1o!ito. D 1a ako je sa!r1ena i krilata di%e se ne(esa# a ona kojoj perje polako otpada pada dok se ne 2!ati za neko t!rdo mjesto. 9nda se tamo nastani i za zme zemaljsko tijelo# koje kao da samo se(e kree njenom sna'om. Krilo ima prirodn sna' da di%e !isine ono 1to je te1ko i !odi onamo 'dje stan je rod (o'o!a. D 1e se 2rane lijepim i do(rim perjem# a propadaj r %nim i zlim. 5iti jedan pjesnik nikada nije opisao (o'a po istini. @er (o' mo%e da se 'leda samo kormilarom d 1e- raz mom. 9na d 1a koja se nekak!om nez'odom nap ni za(ora!om i zloom i ote%a# po' (i perje i padne na zemlj # tada je zakon da se ona koja je naj!i1e 'ledala (o%ansko' sadi zametak &o!jeka koji tre(a da postane kaka! filozof ili prijatelj ljepoteG dr 'a d 1a je ratnik# !ojsko!o6eG trea onaj koji e znati pra!ljati dr%a!om ili pri!rednikG &et!rti 'imnasti&arG peti !ra& ili s!eenikG B. pjesnikG ,. zanatlijaG J. sofistG K. tiranin. Do!jek tre(a sazna!ati prema ideji# a ona proizlazi iz mno'i2 pojedina&ni2 opa%anja pa se mo!anjem sklapa smisleno djelo. A to sazna!anje je sjeanje ono'a 1to je na1a d 1a !idjela kada je i1la zajedno sa s!ojim (o'om. )$ 9)@AH5@AEA5@E 8@<)AE5I: P9@AEA I4 <DE5@A 9 D<HI I L>TA5@E S>EME K9@A SE P9@AE8@<@E P9S>EDSTE9? 8@<)AEI- o(i&no zalj (ljene kore da s pol djeli# ali to je najplemenitiji zanos. 8jepota# nj primamo p tem najo1trije' osjetila !ida. Ali# !idom se m drost ne !idi. Samo pos!eeni. D 1a ima + konja i !oza&a. @edan konj je do(ar# a dr 'i nije. iznad ne(esko' s!oda neprolaznim i !je&nim %i!otom %i!e !je&ne ideje/ pra!a i &ista (ia &ista istinska (i!st!a istinsko znanje/ episteme ne!idlji!e/ dok &iti se mo' / ne osjetilima ne'o samo mnim razmatranjem

Platono! mjetni&ki opis s (jekti!no' tiska koji &o!jek izazi!a ljepota. Prednost ideje lijepo'a pred ostalima je ta 1to se !elikoj se mjeri poja!lj je s!ijet osjetilno'# ona je najo&itija ideja osjetilnom s!ijet promjenlji!osti# ljepota najlak1e pomir je neiz(risi!e razlike izme6 s!ijeta realno' i idealno'. Samo je njoj od s!i2 zemaljski2 !rlina omo' eno da isto!remeno ( de/ naj!idlji!ija p tem na1e' najo1trije' osjetila-!ida i lj (a!i najdostojnijom -pra!ednost i raz(oritost nemaj nikak!a sjaja zemaljskim prilikama - kad na zemlji ne1to lijepo 'leda/ onaj tko je nepos!een ili pok!aren# on ne po1t je ljepot i odaje se nasladi. D 1e koje imaj !e sklonost pre-ma %i!anj osjetilne# tjelesne ljepo-te spre&a!aj se(i p t po!ratka sfer idealno' .A kada ljepot 'leda netko pos!een# on odaje ljepoti 1to!anje kao (o' # a kada se dalji od ljepote d 1a m pati p na nemira. Sama spomena o ljepoti donosi spokoj i olak1anje. - pri s sret s lijepom oso(om# zlo& dni se konj na1e d 1e pona1a nasrtlji!o# !odi 'a %elja za osjetilnim %itkom. 4adaa pra!itelja na1e d 1e je da sprije&i tome te da &e%nj smjeri prema ideji lijepo'. Plemeniti konj na1e d 1e se pona1a s zdr%ano. - d 1e!nom %i!ot ni1ta nema taka! zna&aj kao lj (a!# radi ljepote d 1a za(ora!lja s!e dr 'o/ samo da ( de (liz !oljenoj oso(i -zalj (ljenik stanj iz(ez mljenosti/ - mania/ no!i pojam- pose(na !rst inspirati!no' od 1e!ljenja/ - zanesenost- - !rste/mantik- proro&ka zanesenost# ojonistika- rit alna zanesenost# onda koja dolazi od m za i ona koja dolazi od samo' Erosa 4AK8@<DAK/ Sokrat moli NErosa da primi nje'o! 'o!or i neka 8isij potakne na filozofij ;edar zado!oljan OPQRSTo!om palinodijom/ - !rijednost 'o!ora pros 6 je/ na osno!i iskazane sposo(nosti !jera!anja i na osno!i znanja kojim raspola%e - kriterijem (i po Sokrat tre(ala (iti istina - 8isija (i (io nesposo(nim napisati taka! 'o!or# ope (i tre(ao nap stiti pisanje 'o!ora# neki m se dr%a!nik neda!no podsmje!ao z(o' tak!o' posla Dr 'i dio/ raspra!ljanje o !aljanom na&in 'o!orenja i pisanja - o1tra Platonova polemika proti! onda1nje retorike/ -mona tada1njoj Ateni -%eli j posta!iti na no!e osno!e 0.Hto se izisk je od pisanja pri&a - kad je pisanje pri&a sramotno- dokaz da se retorika# da (i imala mjetni&ko o(ilje%je# mora osni!ati na istini i filozofiji- pisanje pri&a je sramotno# samo ako se pi1e sramotno i r %no. - raspra!a o pri&ama pr!om djel s o(zirom na nji2o! mjetni&ki sklop

- retorika naj!i1i zlet do%i!jela Ateni kao filozofija 'o!orni1t!a i ni!erzalno sredst!o tjecaja postala filozofijom pojedinca koji se(i 2oe pri(a!iti !a%nost. <z nj se zalijepilo mno'o/ ta1tine# po2lepe za &inkom# reklame - 'la!ni sadr%aj sofisti&ko'a &enja je taj da re!no nje' j rije&. < tada1njoj :eladi rije& za zimala sredi1nji polo%aj %i!ot i nasta!i. < demokratskoj Ateni pose(ice. S!atko je# tko je imao 1to rei# s!oje morao z(iti d %i 'o!or. Socijalno-politi&ki %i!ot dao mo retorici te joj odredio / SAD>IA@/ sadr%aj sofisti&ki2 'o!ora (io &o!jek sa s!ojim te%njama# jedino istinsko mjerilo i na&elo. Do1lo je do izra%a!anja na'ona za nadmetanjem. 5o# sofistika i retorika imale s ne'ati!ni2 strana. Sofisti&ka retorika je s!e k dila i s!e 2!alila. 9 s!akoj st!ari je mo'la 'o!oriti i po2!alno i prijekorno +. D9KA4 DA SE >ET9>IKA# DA )I I?A8A <?@ET5IDK9 9)I8@EI@E# ?9>A TE?E8@ITI 5A ISTI5I I ;I8949;I@I / Platon od(ac je dema'o1ke tendencije sofisti&ke retorike te izla%e koliko filozofsko 1kolo!anje !rijedi !i1e od sofistike. Pokaz je da se sofisti&ko 1kolo!anje do pra!o' 'o!orni1t!a i pra!e mjetnosti mo%e zdii samo dr 1t! s filozofijom(ez znanst!ene se 1kolo!anosti "U filozofije$ ne mo%e raz!iti pra!o 'o!orni&ko mijee I4 P>E9G DI@E8A 9)4I>9? 5A 5@I:9E

>ASP>AEA 9 G9E9>I?A <?@ET5IDKI SK89P/ -

Eros pripada rije&ima o kojima s mi1ljenja podijeljena# mo%e se prikazati i kao 1tetan i kao iz!or sree. o!isno samo o tome kako 'a je Sokrat definirao. Lisija Erosa nije nikako definirao# on je na po&etk 'o!ora primorao sl 1ateljaF&itatelja da pod time raz mije ne1to odre6eno# a pri tome post pio proiz!oljno. Proiz!oljan je (io i sklop 'o!ora# on nema dijela koji (i (io n %nom posljedicom dr 'o'a. Ealjani 'o!or tre(a (iti pop t or'anizma/ mora imati 'la! # tijelo i do!e. - Kod !aljano' retori&ko' mjea# najprije tre(a definirati odre6eni pojam# tek potom tre(a 'o!oriti o nje'o! primjeni - s!aki 'o!or tre(a (iti o(liko!an kao or'anska cjelina# nje'o!i se dijelo!i moraj proporcionalno klapati 2armonijsk cjelin . Logos retorike temeljen logosu dijalektike jer dijalekti&ar sa'leda!a pos! da razas to i sa%ima 'a jedn idej # a isto tako mora (iti sposo(nim pro!oditi razdio( ideja prema &lancima - Platon je s zdr%an pri os!rt na pra!ila retorike z(o' pitnosti njezine lo'e 1kolo!anj . Da (i se o!ladalo odre6enim mijeem potre(no je posjedo!ati/ Prirodn nadarenost# solidno znanje i stalno !je%(ati ?A@ST9>I@E < K9@E SE >ET9>I I P>EEIHE <4DA@< 5E DI5E )ITI G9E9>5IDKE <?@ET59STI/ >etorika/ 8isijas# Teodor# Gor'ija# Prota'ora3 sl %ili s se retori&kom metodom. Sokrat dokaz je da nji2o!i 'o!ori ne predsta!ljaj (iti# ne'o samo n %ne pret2odne !jete 'o!orni&ko' mijea. Pra!a 'o!orni&ka !je1tina mora znati kada 1to tre(a primijeniti

Dijalektika/ ako se 'o!or %eli &initi mjetni&kim# s!i nje'o!i dijelo!i moraj &initi or'ansko jedinst!o. < 'o!or s ti dijelo!i misli od koji2 se on tre(a sasta!iti. Go!ornik mora s2!atiti nji2o! me6 so(ni odnos# a to e postii znanjem dijalektike/ metodi&ki post pak/ ind kti!nom se metodom nalaze pojedini pojmo!i podjelom se pojmo!a od-rede lo'i&ki odnosi me6 njima 9S59EE G9E9>5IDK9G <?I@EMA/ paralela izme6 / doktorsko' mije&a i 'o!orni&ko' mjea. Doktor mora pozna!ati prirod tijela# on tijel lijeko!e radi ozdra!ljenja daje ne samo na temelj isk st!a# ne'o i na osno! po zdano' znanja. Go!ornik# on mora pozna!ati prirod d 1e te na osno!i po zdana znanja o d 1i on mora isticati one moti!e kojima e pra!ilno tjecati na nj # zado(iti j da ost!ari s!oje plano!e. Go!ornik mora posjedo!ati dijalekti&k 1kolo!anost. ?ora znanst!eno pozna!ati st!ari o kojima 'o!ori i lo'i&ke operacie. ?ora pozna!ati oso(ine d 1e na koj 2oe tjecati# dakle ne mo%e se od!ojiti od pozna!anja kozmi&ke cjeline. Sna'a se 'o!orenja sastoji psi2olo'iji# eti&ko !o6enje d 1e i pra!ljanje !jerenjem i !oljom sl 1atelja. >etorika (i tre(ala (iti smjerenom na spoznaj same nara!i d 1e jer proces spoznaje d 1e rez ltira pozna!anjem cjelok pno' s sta!a znanja "logos koji se odnosi na !jerojatnost/ smisao- pri2!atlji! samo ako je temeljen na istini$ HT9 SE T>AII 9D PISA5@A 9)4I>9? 5A P>IK8AD59ST/ pretresanje !rijednosti pismeni2 znako!a# razmatranje !a%nosti napisano'/ razmatra le'end o Teutu iz mitelj pisma Smatra da e sposo(nost zapisi!anja lj de &initi m drijima i oja&ati nji2o! sposo(nost pamenja slo!a predaje kralj Amonu. ?isli kako e sposo(nost zapisi!anja pra!o osla(iti pamenje Platon pisani lo'os slika "eidolon$ %i!i smeniU njezin zor lo'os -tekst ima zna&enje za prok 1ane str &nim raz'o!orima/ raspola% znanjem o/ pra!ednom# lijepom i do(rom - pisac teksta/ ratar koji sije sjeme >@EHE5@E PITA5@A KAD @E PISA5@E P>I@EK9>5I?/ Sokrat na!odi !jete koje mora isp nja!ati odre6eno mjetni&ko djelo/ - a tor tre(a kompetentno i istinski pozna!ati ono o &em 'o!ori i pi1e - tre(a to znati to&no definirati# tre(a to raz mjeti# pa od'o!araj em kontekst pro!esti razdio( po !rstama s!e do nedjelji!o'. Potre(no je razliko!ati razli&ite tipo!e# odnosno nara!i lj dske d 1e. Potre(no je iza(rati na&ine izricanja koji m od'o!araj - a tor mora ostati s!jesnim temeljne sla(osti pisano'/ nije ni1ta oz(iljno ne'o o(i&na i'rarija

- &ak i naj(olja pisana ost!arenja sl %e samo za podsjeanje onima koji s p eni pra!o znanje - nazi! se filozofa zasl % je ne pisanim djelima# ne'o spje1nim o(ja1njenjima i razmi1ljanjima %i!im raz'o!orima - 2ermene ti&ka interpretacija Platona t!rdi da je pra!o zato Platon iza(rao dijalo' kao s!oj literarni o(lik/# da (i se 1to !i1e pri(li%io 'o!or / %i!om lo'os 4AK8@<DAK/ pisac i filozof kratka# ali sadr%ajna molit!a anui mjesnim (o%anst!ima za n tra1nj ljepot / kalokapathia