Univerzitet u Banjoj Luci Filozofski fakultet Studijski program: Razredna nastava Akademska: 20 !

20 2 godina

"isana vje#$a iz %storije likovne umjetnosti &ema: Rimska ar'itektura i slikarstvo

Banja Luka( *ecem$ar( 20 + ,odine

)entor: prof+ *r Lju$omir ,aji-

Sadr#aj:

+ Uvod +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ . 2+ Ar'itektura +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ / .+ Slikarstvo +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ 0 /+ 1aklju2ak ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ . 3+ Literatura ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ /

+ Uvod

)e4u civilizacijama starog svijeta rimska nam je umjetnost pristupa2nija od $ilo koje druge+ 5ako su Rimljani $ili sposo$ni da jasno i razumljivo govore i kako su $ili o$dareni svije6-u o $udu-im vremenima( ostavili su nam $ogato knji#evno naslije4e( od poezije i filozofije do skromni' zapisa u kojima su za$ilje#eni svakodnevni doga4aji( ali i velik $roj vidljivi' spomenika rasuti' 6irom svijeta( od 7ngleske do "ersijskog zaliva+ Spomenike nalazimo na tako velikom prostoru jer je Rimsko carstvo o$u'vatalo veliki geografski prostor kao 6to se mo#e vidjeti na slici $r+ +

Sl.br.1 Prostor koji je obuhvatalo Rimsko carstvo

Sada( kada znamo koji je prostor o$u'vatalo Rimsko carstvo( tj+ na kom prostoru je $ila rasprostranjena rimska umjetnost( mo#emo se zapitati kakav je to stil rimske umjetnosti8 9ta karakteri6e taj stil8 :a ovo pitanje je te6ko odgovorti jer su Rimljani gajili veliko divljenje prema gr2koj umjetnosti+ :e samo da su uvozili na 'iljade originala gr2kog porijekla( ve- su i' jo6 u ve-em $roju i kopirali+ ;eliki $roj rimski' umjetnika je u stvari i $io gr2kog porijekla+ 5ako je Rimsko carstvo $ilo kosmopolitsko dru6tvo( ono je jo6 od sami' po2etaka pokazivalo veliku toleranciju prema tu4im tradicijama( nji'ovi $ogovi i mudraci $ili su gostolju$ljivo pri'vatani u prijestonici+ &ako je znatna ve-ina rimski' umjetni2ki' djela nepotpisana i nji'ovi su tvorci mogli poticati iz $ilo kojeg kraja prostrane teritorije koja
3

je $ila pod rimskom vla6-u+ :a taj na2in su rimska civilizacija i rimska umjetnost primile ne samo naslije4e ,r2ke( ve- i naslije4e 7truraca+

2+Ar'itektura

Razvoj ar'itekture je od samog po2etka odra#avao specifi2an stil rimskog privatnog i javnog #ivota( tako da su svi elementi pozajmljeni od 7truraca i ,rka u$rzo do$ili nesumnjivo rimsko o$ilje#je+ &e veze sa pro6lo6-u su najja2e u tipovima 'rama koji su se razvili tokom posljednji' godina repu$likanskog razdo$lja <3 0=>0 g+p+n+e+?+ "rekrasan mali 'ram Fortune virilis <sl.br.2?( jeste najstariji do$ro o2uvan primjer svoje vrste+ Smtra se da je ime 'rama izmi6ljeno jer je 'ram najvjerovatnije $io posve-en rimskom $ogu "ortunu+ Sagra4en je u posljednjim godinama %% vijeka p+n+e+ i elegantnim proporcijama svoji' jonski' stu$ova podsje-a na talas gr2kog uticaja koji je nai6ao poslije rimskog osvajanja ,r2ke+ %pak on nije 2ista kopija gr2kog 'rama( jer u njemu raspoznajemo izvjestan $roj etrurski' elemenata kao 6to su visok podijum( du$ok trijem i 6iroku celu+ &a cela nije vi6e podijeljena na tri prostorije kao 6to je $ila u do$a 7truraca( ona sada zatvara jedan jedini i jedinstven prostor+

Sl.br.2.- Hram Fortune virilis, Rim. Kraj II v. .n.e.

Rimljanima su $ile potre$ne prostrane unutra6njosti 'ramova( jer i' nisu koristili samo za smje6taj kipa $o#anstva( ve- i za izlo#$u trofeja <statua( oru#ja itd+?( koje je ku-i donosila nji'ova osvaja2ka vojska+ &ako 'ram Fortune virilis <Sl.br.2? predstavlja do$ro integrisan tip 'rama namjenjen rimskim potre$ama( a ne slu2ajno ukr6tanje etrurski' i gr2ki' elemenata+ *rugi tip repu$likanskog 'rama vidimo u tzv+ Si$ilinom 'ramu <u &ivoliju? podignutom nekoliko decenija poslije 'rama Fortune virilis+ @n je tako4e $io rezultat spajanja dviju pose$ni' tradicija+ %zvorni uzorak mu je $ila gra4evina u sredi6tu Rima( u kojoj se 2uvala sveta vatra grada+ @va zgrada imala je najprije o$lik tradicionalne okrugle selja2ke koli$e rimske provincije( a da $i kasnije $ila ponovo izgra4ena u kamenu( pa tako postala uzor za 'ramove kru#ne osnove poznog repu$likanskog perioda <Sl.br. !.?+

Sl.br.!.- Sibilin hram, "ivoli

Rimske gra4evine iskazuju svoj zna2aj masivno6-u svoji' dimenzija i smjelo6-u zamisli+ :ajstariji spomenik kod koga su ove karakteristike prepoznatljive jeste sveti6te Fortune "rimigenije "alestrini u podno#ju Apenina isto2no od Rima <sl+$r+/?+ Rimsko sveti6te poti2e sa po2etka prvog vijeka p+n+e+ @$lik i veli2ina ovog sveti6ta potpuno su $ili skriveni srednjovjekovnim gradom koji je $io sagra4en iznad njega( sve dok $om$ardovanjima iz vazdu'a 0//+ godine nije $ila poru6ena ve-ina kasnije sagra4eni' ku-a i tako otkriveni ostaci ogromnog 'ramovog kompleksa+ )e4utim( ono 6to sveti6te 2ini tako impozantnim nisu njegove razmjere ve- jedinstven na2in na koji je prilago4eno mjestu na kome se di#e+ @vakvo o$likovanje veliki' prostora u svijetu klasi2ne ,r2ke nije $ilo mogu-e( a nije ni postojala #elja za njim+

Sl.br.#.- Sveti$te Fortune Primi%enije,

5oloseum je ogroman amfiteatar za gladijatorske igre u sredi6tu Rima+ 1avr6en je A0+g+p+n+e+ i on je jedan od najve-i' individualni' gra4evina na cijelom svijetu+ *ok je $io 2itav mogao je da primi preko 30 000 gledaoca <sl+$r+3 i sl+$r+>?+

Sl.br.&.- Koloseum, o%le' i( va('uha

Sl.br.).- I(%le' s olja$nje% (i'a Koloseuma

Luci( svodovi i upotre$a $etona( dozvolili su Rimljanima( prvi put u istoriji ar'itekture( da stvore velike unutra6nje prostore+ %skustvo koje je ovdje $ilo ste2eno <u toj gradnji? moglo se prenijeti i na druge tradicionalne tipove zgrada+ &o se naj$olje vidi na 2uvenom rimskom "anteonu( veoma velikom 'ramu kru#ne osnove sa po2etka drugog vijeka( 2ija je unutra6njost naj$olje o2uvana i najimpresivnija od svi' unutra6njosti gra4evina koje su se do sada sa2uvale+ Sa spolja6nje strane cijeli "anteon izgleda kao jedan neukra6en valjkasti $u$anj sa $lago zakrivljenom kupolom na vr'u+ Ulaz je nagla6en du$okim trijemom( a unutra6njost samog "anteona( u isto vrijeme ostavlja skladan i zastra6uju-i utisak+ 5upola nije plitka( ve- je prava polulopta( a kru#ni otvor u njenom sredi6tu omogu-uje ravnomjerno osvjetljenje i ono je visoko ..(3m od poda+ "anteon je $io posve-en svim $ogovima <Sl+$r+B. Sl+$r+A?+

Sl.br.*.- Panteon, s olja$nji i(%le'

Sl.br.+. ,nutra$njost Panteona

Bazilike su duge dvorane koje su slu#ile za razne potre$e gra4anskog #ivota+ :ajprije su stvorene u 'elenisti2koj ,r2koj+ "od Rimljanima su postale odlika svakog ve-eg rada( u kojima je nji'ova glavna funkcija $ila da pru#e dostojanstven okvir za sud koji je dijelio pravdu u ime cara+ Sam Rim imao je ve-i $roj $azilika( ali i' je malo do danas sa2uvano+ Bolje su sre-e $ile $azilike po provincijama+ )e4u njima se isti2e $azilika Leptis )agna u sjevernoj Africi+ @va $azilika( ma koliko da je te6ko o6te-ena u$raja se u naj$olje o2uvane primjere <sl+$r+0?

Sl.br.-.- .a(ilika /e tis 0a%na

Cedno od zadovoljstava koja pru#a prou2avanje rimske ar'itekture jeste to 6to ona ne o$u'vata samo velike javne gra4evine( ve- i veoma velik $roj razni' zgrada za stanovanje( po2ev od imperatorski' palata do 2etvrti gradske sirotinje+

*omus je zgrada za jednu porodicu+ &o je 2etvrtasta ili pravougaona sredi6nja prostorija osvijetljena otvorom na krovu( oko koje su raspore4ene ostale prostorije+ U vrijeme 7truraca to je $ila seoska ku-a( ali su je Rimljani pogra4anili i razradili je u tipi2an dom $ogati' <sl+$r+ 0?+

5ada sva 2etiri Sl.br.12.- 3trijum, 'om srebrene sva'be, Pom eja. Po4etakpogledamo I stu$a koja se nalaze na uglovima otvora pod krovom( vidimo da oni pomalo daju oso$inu unutra6njeg dvori6ta+ &ako4e se mo#e primjetiti da se u sredini nalazi plitak $azen koji je slu#io za 'vatanje ki6nice+ %sto tako mo#emo vidjeti da je krov nagnut unutra i da nigdje sa strane nema prozora( sve je zatvoreno zidom( jer je za $ogate Rimljane zaklonjenost od tu4i' o2iju $ila izuzetno va#na+ %nsula ili gradski $lok je manje elegantna gra4evina nego domus+ :aj2e6-e ga sre-emo u Rimu+ %nsula nagovje6tava mnoge karakteristike moderne stam$ene zgrade+ &o je velika gra4evina od opeke i $etona+ :eke insule imaju i po pet spratova i $alkona <sl+$r+ ?+

Sl.br.11. Insula 1ijanino% 'oma

.+Slikarstvo

*ana6njem posmatra2u( $ilo da je rije2 o stru2njaku ili amateru( najzanimljiviji dio rimske umjetnosti $ilo je slikarstvo+ )oderan gledalac( stru2njak ili amater( sklon je da u slikarstvu vidi najuz$udljiviji i najzagonetniji vid umjetnosti za rimske vladavine+ Uz$udljiv jer predstavlja jedinu veliku grupu starog slikarstva poslije etrurski' zidni' slika( a zagonetan zato 6to o njemu znamo mnogo manje nego o rimskoj ar'itekturi+ S o$zirom da nemamo klasi2ni' gr2ki' ili 'elenisti2ki' zidni' slika( pro$lem izdvajanja rimskog elementa nasuprot gr2kom je mnogo te#i nego u ar'itekturi+ :iko ne-e sporiti da su se gr2ke kompozicije kopirale i da su uvo#eni i gr2ki slikari i slike( ali je $roj primjeraka na kojima se to mo#e prikazati zaista mali+ U rimskom zidnom slikarstvu razlikujemo / faze( no razlike nisu uvijek jasne( tako da se neke faze prili2no preklapaju+ :ajranija faza rimskog zidnog slikarstva( poznata iz malog $roja primjera iz drugog vijeka p+n+e( pokazuje jasnu povezanost sa 'elenisti2kim svijetom+ :a#alost ona za nas nije naro2ito informativna( jer se sastoji isklju2ivo od imitacije o$ojeni' mramorni' plo2a kojima su o$lo#eni zidovi+ @ko 00+ g+p+n+e+ taj tzv+ prvi stil postepeno zamjenjuje jedan mnogo am$iciozniji i slo#eniji stil+ %zdvojene su tri faze ovog slo#enijeg stila( poznate kao drugi( tre-i i 2etvrti stil+ Detvrti stil je najslo#eniji od svi'+ Ar'itektonske panorame tipi2ne za drugi stil predstavlja slika $r+ 2+ Slikar je o2ito $io majstor modeliranja prikaza raznolike gra4e+ @$lici koji okviruju panoramu E otmjeni( $ogato ukra6eni stu$ovi( reljefni ukrasi i maska na vr'u( vrlo su plasti2no i realisti2no naslikani+ @ni u pravom smislu rije2i isti2u udaljenu sliku gra4evine okupane u svjetlosti da $i u nama izazvali osje-anje slo$ode otvorenog prostora+ Ali ako poku6amo u-i u ovaj ar'itektonski lavirint izgu$i-emo se+ "ojedine se gra4evine nemogu odvojiti od drugi'+
9

Sl.br.12. 3rhitektonska anorama. 5i'na slika i( vile u .oscorealeu

5ad je rije2 o krajoliku( vrline rimskog slikara isti2u se vi6e od njegovi' mana+ U pustolovini s lestrigoncima prozra2ni plavi tonovi stvaraju izvanredno osje-anje prostora( punog vazdu'a i svjetlosti koji o$avija i povezuje sve o$like te tople mediteranske zemlje $ajki gdje ljudske figure imaju tek manje va#nu ulogu <sl+$r+ .?+

Sl.br.1!.- /estri%onci bacaju kamenje na 6'isejevu 7lotu. 5i'na slika i( ku8e na br'u 9skvilinu, Rim

5ada pogledamo ovu sliku <pogled na vrt( zidna slika iz Livijine vile u "rimaporti( Rim( sl+$r+ /.? cijeli zid pokriva pogled na jedan prekrasan vrt pun cvije-a( vo-ki i ptica+ Sve izgleda kao da je na do'vat ruke+ "ri dnu je niska re6etkasta ograda( iza nje uska pruga trave s drvetom u
10

sredini( zatim jedan niski zid( a odma' iza ovog po2inje sam vrt+ %za prvog reda drve-a i cvije-a le#i neprozirna masa zelenila koja zaklanja pogled u du$inu poput guste #ivice+

Sl.br.1#.- o%le' na vrt. 5i'na slika i( /ivijine vile u Prima orti

Cedinstven zna2aj rimskog ukra6avanja zidova jesu mrtve prirode <sl+$r+ 3?+ Ako poku6amo odrediti izvor i smjer svjetlosti na ovoj slici vidimo da je to nemogu-e( jer sjenke koje razni predmeti $acaju nisu me4uso$om dosljedne+ %sto tako nemamo utisak da $oca stoji usred zraka svjetlosti( umjesto toga prije izgleda da je svjetlost zaro$ljena u $oci+ %zvjesno je da rimski slikar nema sistemskog pristupa ni svjetlu ni perspektivi+ :jegovom dijelu nedostaje onaj osnovni i sjedinjuju-i element u sveukupnoj gra4i+

Sl.br.1&.- .reskve i staklena osu'a, 5i'na slika i( Herkulaneja.

"ortretno je slikarstvo( prema "liniju $ilo ra6ireno u do$a rimske repu$like+ :i6ta od ti' portreta nije sa2uvano( a nekoliko nji' prona4eno na zidovima rimski' ku-a u "ompejima vjerovatno je nada'nuto druga2ijom( 'elenisti2kom tradicijom+ Cedina povezana grupa slikani' portreta poti2e iz fajumskog okruga u *onjem 7giptu+ :ajstariji dana6nji portret poti2e iz drugog vijeka+ :ji'ovo postojanje mo#emo za'valiti drevnom egipatskom o$i2aju polaganja
11

pokojnikova portreta uz umotano tijelo+ &i su portreti izvorno $ili izgra4eni kao skulpture( no u rimsko su i' do$a zamijenili slikani portreti( poput divnog i do$ro sa2uvanog portreta na dasci <sl+$r+ >:.

Sl.br.1). - Portret 'je4aka i( Fai;uma. 1onji e%i at

1adivljuju-a svje#ina $oja rezultat je pose$ne te'nike velike trajnosti nazvane enkaustika( 6to zna2i da su pigmenti $oje pomije6ani sa otopinom vru-eg voska+ )je6avina mo#e $iti gusta i neprozirna poput uljane $oje( ali i rijetka i prozirna+ :aj$olji od svi' portreta odlikuje se neposredno6-u i sigurno6-u poteza koji su rijetko kada $ili nadma6eni+ "ortret tamnokosog dje2aka pouzdan je( izvrstan i #ivotan djeli- stvarnosti+ @vaj na2in slikanja do#ivje-e preporod 2etiri vijeka kasnije u ranim ikonama koje su smatrane portretima Bogorodice i djeteta+

12

/+1aklju2ak

;i6e skloni vojnoj i zakonodavnoj organizaciji dr#ave a manje originalnom umjetni2kom starala6tvu( Rimljani su koristili iskustva svi' naroda sa kojima su dolazili u dodir+ @d svi' umjetnosti sa kojima je dolazila u dodir( na rimsku umjetnost najvi6e su uticale gr2ka umjetnost i etrurska umjetnost( koja se razvijala na teritoriji %talije( sjeverno od Rima( do padanja pod rimsku vlast+ 5ada je u ptianju ar'itektura( u rimskim 'ramovima mo#emo naj$olje vidjeti uticaj gr2ke i etrurske umjetnosti+ :a pojedinim 'ramovima mo#emo primjetiti jonske stu$ove koji podsje-aju na jonske stu$ove na gr2kim 'ramovima( ali isto tako na 'ramovima mo#emo primjetiti i uticaj etrurske umjetnosti kao 6to su visok podijum( du$ok trijem i 6iroku celu+ )e4utim( ono 6to se razlikuje( mo#mo re-i ono 6to je u rimskom stilu( jeste to da cela nije podijeljena na tri prostorije kao 6to je $ila u do$a 7truraca+ @na je sada predstavlja jedan jedinstven prostor+ @vkav na2in izgradnje 'rama( sa jedinstvenom celom( vjerovatno je z$og toga 6to s u Rimljani( za razliku od 7truraca( u 'ram pored kipa $o#anstva izlagali i trofeje( statue( oru#je i druge predmete koje je ku-i donosila nji'ova osvaja2ka vojska+ Rimljani su i sistem izgradnje gradova preuzeli od starosjedioca 2ije su prostore osvojili+ "rou2avaju-i etrursku umjetnost do6la sam do podatka da su Rimljani kopirali 7trurce u gradnji gradova+ 7trurci su svoje novoosnovane gradove uredili kao mre#u ulica koje su vodile prema presjeku dviju glavni' sao$ra-ajnica E carda <koji je i6ao sa juga na sjever? i decumanusa <koji je imao smjer istok=zapad?+ &ako do$ijene /!/ mogle su se dalje dijeliti i pro6irivati prema potre$ama+ %sto tako su i Rimljni gradili gradove+ )e4utim( dok sam se $avila rimskom umjetnosti do6la sam do podatka da takav sistem gradnje najvjerovatnije vodi porijeklo iz ,r2ke+ 1na2i( jo6 uvijek nije u potpunosti sigurno odakle takav na2in izgradnje vodi porijeklo( ali je sigurno da su ga Rimljni usavr6ili+ :a samom kraju mogu zaklju2iti da je rimska umjetnost veoma op6irna i da $i se o njoj moglo dosta pisati ali i diskutovati+ %ako je ona mje6avina gr2ke i etrurske umjetnosti mogu slo$odno re-i da su Rimljni ipak imali neki svoj stil+ :e mo#e neka umjetnost $iti u potpunosti npr+ rimska ili gr2ka( jer kako vrijeme prolazi narod se raseljava i u te krajeve na koje se naseli nosi svoju kulturu koja se stapa sa kulturom starosjedioca i tako nastaje neka nova umjetnost o kojoj se pri2a( a vjerovatno -e se pri2ati jo6 dugo poslije nas+

13

3+Literatura

+ ,alovi-(;<2003?+/ikovna kultura (a %imna(ije i stru4ne $kole. 1avod za ud#$enike i nastavna sredstva( Beograd+ 2+ F+G+Canson< 00>?+Istorija umjetnosti re%le' ra(voja likovnih umjetnosti o' raistorije 'o 'anas.%" "rosveta(d+d+Beograd+

14