KATOLICIZAMUHRVATSKOJKULTURI1900.1945.

Modernizamucrkvenimdokumentimaiotpormodernizmu Izazovi i neprijateljstva prema Katolikoj crkvi dolazili su od revolucija, racionalistikog svjetonazora, liberalistike ideologije, nacionalizma, brze industrijalizacije i grubog kapitalizma. Materijalizamiprofitpopelisusenanajviemjestonavrijednosnojljestvici Liberalizam otklon od kranske poruke i vjerovanja, proet antiklerikalizmom (izgon redovnika, zatvaranje samostana, stavljanje kola pod dravni nazor, uvoenje civilnog brakai rastave,kontrolakleraodstranedravnevlasti) marksistikisocijalizam,anarhizamisindikalizam Darwinovateorijaevolucijevjeraunapredakkojipostajeuniverzalanzakon 1864. papa Pio IX. objavljuje encikliku Quanta Cura i dodatak Syllabus errorum u kojem donosi vie od80suvremenihzabluda(socijalizam,masonstvo,liberalizam,racionalizam, naturalizam,panteizam) Papa Lav XIII. (1878.1903.): 1900. godinu proglasio jubilarnom godinom. Hrvati katolici organiziralisuhodoaeuRimiprirediliposvetuhrvatskemladeiSrcuIsusovu 1891. enciklika Rerum novarum razvoj katolikih socijalnih znanosti, radnika prava i socijalnapravda 1901. osnovao Kolegij sv. Jeronima za hrvatski narod (CollegiumHieronymianumprocroatica gente) Maarima je smetao spomen hrvatskog imena. Pobunili su se i Talijani koji su smatrali da imaju pravo na kolegij. Papa je popustio talijanskim iaustrougarskimpritiscimaiimeZavodajeostalo Collegium Hieronymianum Illyricorum. Liberali su za to optuili protuhrvatsku politiku Rima i domaebiskupe Praeservatiofideiorganizacijazaouvanjeiobranukatolikevjere Papa Pio XI. (1922.1939.) enciklika Quadragesimo anno 1931., etrdeseta godinjica enciklike Rerum novarum drutvena pitanja, osudafaizmauencikliciNonabbiamobisogno,osuda nacizma u enciklici Mit Brennender Sorge, enciklika Charitate Christi 1932. svjetska ekonomskakriza,1937.,enciklikaDiviniRedemptorisosudaateistikogkomunizma

Prvihrvatskikatolikisastanak 3.rujan1900. predsjednik:grofMiroslavKulmer rasprave su se vodile o unaprijed pripremljenim rezolucijama, a sudionici su bili rasporeeni u etirisekcije:1.Katolikiivotikaritativnadrutva 2.OdnosdraveiCrkveikatolikatampa 3.Socijalnopitanje 4.Uzgoj,crkvenaumjetnostilijepaknjiga zagrebakinadbiskupJurajPosilovi nadbiskup vrhbosanski dr. Josip Stadler 4.rujnaodraosveanigovor, atreegadana,na sveanombanketu,zaloiosezasjedinjenjeBIHsaHrvatskom prihvaenoje8rezolucija

1901. u Zagrebu mala skupina katolikih entuzijasta, s dr. Antunom Bauerom na elu, utemeljila je dioniko drutvo Hrvatska poljodjelska banka prvo ostvarenje katolikog sastankauHrvatskoj Najei kritiari katolicizma bila je skupina mladih ljudi u Hrvatskoj, povratnici s europskih sveuilita i namjetenici u brojnim novinama u Zagrebu i drugdje po Hrvatskoj, koja se prozvala Naprednom omladinom Naprednjaci (slobodoumnost, vjera u napredak, demokratizaminacionalizamjedinstvohrvatskogisrpskognaroda) 1904. Naprednjaci su pokrenuli tjedni list Hrvatskipokretkojijeod1905.dnevnikunjemu suseredovitookomljavalinaklerikalizam KatolikidnevnikHrvatstvo U Banskoj Hrvatskoj ideje kranskih socijala promicali su vl. Stjepan Zagorac te braa sveeniciVilimiMilanAndrli 1904.pokrenutjeasopisHrvatstvo jo ranije bio je osnovan kulturnopolitiki klub Immaculata koji se povezao s krkim biskupom Antunom Mahniem, s dalmatinskim sveenstvom oko dr. Ante Alfirevia te s posveenim biskupom vrhbosanske nadbiskupije dr. Ivanom ariem iz tih je veza roena

zamisao da se osnuje Hrvatsko katoliko tiskovno drutvo (osnovano u svibnju 1904.) ija bi glavna zadaa bila izdavanje katolikog dnevnika Hrvatstvo te obrana i irenje katolike svijestiputemtampeiobnovahrvatskognarodauIsusuKristu OsnovanajeiHrvatskakatolikatiskara Prvi urednik Hrvatstva bio je hrvatski pisac i prava August Harambai, ali ga je uskoro zamijenioOtonSzlavik najzasluniji ovjek za pokretanje katolikog dnevnika bio Fran Milobar (Petrinjac) radio jenaujedinjenjuhrvatskihkranskihsocijalaifrankovaca Zagrebaki Katoliki list podupro je Hrvatstvo, ali tek nakon to je glavni urednik Stjepan Korenidaoostavku

AntunMahniiHrvatskastraa ANTUN MAHNI 1850.1920., po roenju Slovenac, 1896. dolazi na Krk dekretom Franje JosipaI. zaetnikHrvatskogkatolikogpokreta katolikilaicimorajubitinositeljipreporoditeljskihtenjikatolianstvameuHrvatima liberalizamopasnostjereliiskljuitiCrkvuizjavnogivota 1903.pokrenuoHrvatskustrau HRVATSKASTRAAprviurednikbiojedr.AnteAlfirevi(profesornabogoslovijiuSplitu) tromjesenik,izlaziood1903.do1918. suradnici:senjskisveenikFranBiniki,fraKarloEterovi,MijoHorrmann,IgnacijeRadi Mahni se rijetko potpisivao ispod svojih lanaka, a sluio se raznim pseudonimima (Doctor Criticus,uvarsJadrana,Katolik) upodnaslovustajalo:AntemuraleChristianitatis najeikritiar:Novilist Katoliki list koji je ureivao Stjepan Koreni prosuivao je da je nova katolika revija suvina

 Biskup Mahni i sveenik Ivan Butkovi krajem 1902. dogovarali su osnivanje Hrvatskog katolikogakademskogdrutvauBeu,pouzorunaslovenskuDanicu Butkovi i jo etiri lana sastalisuse12.svibnja1903.uprostorijamaSAKDDanicaisvoje drutvonazvalisuHrvatska hrvatski studenti u Beu, okupljeni oko akademskog drutva Zvonimir, negativno su reagirali naosnivanjeHKADHrvatska naskuptini1904.govoriloseoorganiziranjucjelokupnoghrvatskogatva

DakilistLu almanah:Nepredavanapredavanja potkraj1905.HKADHrvatskauBeuizdajelistLu Ljubomir Marakovi (1887.1959.) mladi student filozofije iz Topuskog, zavrio

slavistikuigermanistikuuBeu,knjievnikritiarilanHrvatskogkatolikogseniorata Hoemovrstuorganizacijusvegahrvatskogakatolikogaatva! 1910./1911.ureivanjelistapodijeljenoizmeubekeHrvatskeizagrebakogDomagoja dvaurednika:JurajPrsteciRudolfEckert 1911./1912.urednitvoLuidefinitivnosepreseliloizBeauZagreb

TrsatskisastanakiHrvatskokatolikoakademskodrutvoDomagoj Planirani sastanak hrvatskog katolikog atva na Mahnievim osnovama nije se odrao u Zagrebu1905. nasjednicibekeHrvatske18.veljae1906.bilojeodluenodasesastanakodrinaTrsatu odranjeod21.do23.kolovoza1906.zajednosaSlovencima donesenajerezolucijaoosnivanjukatolikogakademskogatvauZagrebu rijekiNovilistnapaojesastanakkaoklerikalnomeetarenje dr. Stjepan Markulin, lan HKAD Hrvatska, uputio se iz Bea u Zagreb kako bi radio na njegovu osnivanju. Markulin je bio odvjetnik, kasnije lan Hrvatskog katolikog seniorata, 1908. sudjelovao je u osnutku Pijeva drutva u Zagrebu. izdava niza knjiga pod nazivom Knjigekatolikogivota

 10. studenog 1906. u Zagrebu je osnovano HKAD Domagoj jedan od vanihimbenika uspostaveiirenjaHKPa 1909.pokrenuomjesenikKrijeszauenikeniihrazredagimnazije

Hrvatskakranskosocijalnastrankaprava skupina oko katolikog dnevnika Hrvatstvo osnovala je Hrvatsku kranskosocijalnu strankupreimenovaviHrvatskuradnikuzajednicuStjepanaZagorca stranka je usvojila politika stajalita pravaa, prihvativi Program iz 1894. ujedinjenje hrvatskihzemaljauokviruHabsburkeMonarhije

Hrvatskoslovenskisveakikatolikisastanak od4.do6.kolovoza1907.uZagrebu prvisastanakHrvatskoslovenskogzborakatolikihsrednjokolaca predsjedaodr.AntunBauer na poticaj Beke Hrvatske, iako su organizaciju sastanka preuzeli domagojci i lanovi bogoslovskogaZboraduhovnemladei

BIHHrvatskanarodnazajednica1906.,interkonfesionalna Hrvatskakatolikaudruga18.sijeanj1910.,vrhbosanskinadbiskupJosipStadler

Pijevo drutvo osnovano 1908. u cilju promicanja katolikih idejaputemtiska,istegodine javljasetjednikJutro Hrvatskikatolikiakisavez1908. Leonovo drutvo 1908., inicijativa biskupa Mahnia, cilj: promicanje kranskefilozofijei znanosti,nadopunaradaHrvatskestraeiVrhbosne(katolikibeletristikilist)

REVIJE: Bogoslovska smotra 1910. asopis poinje izlaziti kao prilog Katolikom listu pod urednitvomdr.JosipaPazmana,etiriputagodinje ivot asopis prvi puta izaaojeuSarajevu1919.,pokreegaMiroslavVanino,potreba za oivljavanjem skolastike filozofije i apologetike. Urednikom asopisa 1937.godinepostaje StjepanPoglajen(osudakomunizmainacizmazabrana1939.) Nova revija FranjevakaProvincijaPresvetogOtkupiteljapokrenulajeasopis1922. kakobipratilaiprouavalaraznaaktualnafilozofskaibogoslovnapitanja Duhovni ivot asketskomistinarevija,prviputaizalaje1929.godinekaodvomjesenik, pokrenuo ga je hrvatski filozof i dominikanac Hijacint Bokovi (1900.1947.). Bokovi je bioznanstvenikitomist,suradnikuHrvatskojProsvjeti

uroArnold od1902.predsjednikMaticehrvatske,katolikipisacikulturnidjelatnik Hrvatska straa traila je od njega da ne objavljuje priloge koje su po njihovom sudu nemoralniiprotuvjerski1909.podniojeostavku predsjednik privremenog odbora drutva Kolo hrvatskih knjievnika koje je osnovano 1913. s ciljem irenja prosvjete u hrvatskom narodu stojei nadogmatskimietikimzasadama katolikevjere branio idealizam i etiku zadau umjetnosti i knjievnosti, posebice se osvrui i na vjerski momenat teiteknjievnikeborbepreniojenapodrujeetikeireligije osuujelarpurlartizamibranijedinstvoistine,dobroteiljepote StjepanZimmermann 1907. zareen za sveenika, 1910. doktorirao iz filozofije u Rimu, predavao na NadbiskupskojgimnazijiuZagrebu. Kao sveenik nije prihvaen na Filozofskom fakultetu, ali je postao nositeljem kolegija na BogoslovnomfakultetuuZagrebu.1923.i1924.biojerektorSveuilitauZagrebu lan Matice hrvatske, pisao je za Bogoslovsku smotru i bio je lan urednitva Hrvatske

enciklopedije 1945.osuenjezasuradnjusustakimvlastima,alijeoptubeopovrgnuo.Umirovljenje1946

Hrvatskaprosvjeta glavnuuloguimaojezaslunihrvatskijavniradnikieruditdr.VelimirDeelist. kao obiteljski list Prosvjeta je poela izlaziti 1892. kod nakladnika Antuna Scholza koji je elio uspostaviti kontinuitet polumjesenika angairao je Augusta Harambaia. Meutim, Harambaisepokazaonepouzdanimzbogsvogboemskogivota Deelijeureivaolistsvedo1911. uz beletristike priloge, Prosvjeta je pratila i europsku knjievnu proizvodnju, objavljivala knjievnu kritiku i esej, donosei i lanke iz astronomije, botanike, medicine, politike, fizike, povijesti... listzazabavu,znanostiumjetnost Deeli je nastojao i uspio od Prosvjete napraviti knjievni list koji e se suprostaviti modernistikomateizmuimaterijalizmu,bazirajuiganapozitivnomkranstvu Prosvjetaje,zapoevikaotjednik,zavrilakaomjesenik1913.

JovanHranilovi grkokatolikiprezbiter,hrvatskiknjievnik,politiar(prava)iknjievnikritiar od1873.dosmrtinapravio5000radova poticaosveenstvonapolitikiikulturniradzanarod 1899.urednikVienca najizrazitiji,najplodnijiinajilavijikritikiidejnireprezentStarih zauzeosezaidealistikirealizam urednikjeiObzora Knjievnafilozofija:jedinstvoistine,dobroteiljepote

Stariimladi Modernizam,Nietzscheovafilozofija,liberalizamiagnosticizamisticanjeindividualizma Mate Ujevi uoio je da je dio mladei bio zadojen Nietzscheovim naziranjem na svijet i ovjeka,posebicesobziromnaisticanjeindividualizma Nietzscheotacmoderne duhpobuneslobodnomiljenjaislobodnogmorala katolikim misliocima toga vremena nije mogao promaknuti proces zatvaranja modernog ovjekaunjegovusamodovoljnost,uotuenostodBoga pojavalarpurlartizmaumjetnostradiumjetnosti knjievnici su sve viezaokupljenierosom,gladiinirvanom,ajunacimodernistikihpropovijesti uglavnompoludeiliseubiju Silvija Strahimira Kranjevia knjievni revolucionari smatrali su svojim antiklerikalnim nihilistom.DiviomuseiMiroslavKrlea.KodKranjeviajenaglaenoovjetvoodvojenood Boga Josip Kozarac, Ivan Goran Kovai, Vjenceslav Novak, Janko Leskovar, Milutin Cihlar Nehajevmodernizamuknjievnimdjelima

LjubomirMarakovi(1887.1959.) hrvatski knjievnik, knjievni kritiar i katoliki aktivist, prevoditelj, esejist, kazalini i likovni kritiar urednikLuiidugogodinjiurednikHrvatskeprosvjete lanHKADHrvatskaiHrvatskogkatolikogseniorata jedinstvoistine,dobroteiljepote promicateljnepromjenjivogkatolikogmoralnognauka Hrvatsku prosvjetu ureivao je od 1920. do 1940., izdava asopisa bilo je Kolo hrvatskih knjievnika, kojeg je bio jedan od utemeljitelja, a koje se naslanjalonaHrvatskoknjievno drutvosv.Jeronima Kolo hrvatskih knjievnika Prosvjetu je preuzelo 1. sijenja 1914. i preimenovalo ga u HrvatskaProsvjeta

 Marakovijeurednitvopreuzeoodmsgr.FerdeRoia,asuraivao jesMilanomPaveliem, JosipomAndriemiPetromGrgecom ve 1907. Marakovi je uvidio potrebu osnutka samostalnog hrvatskog katolikog beletristikog asopisa kako bi se mogla iriti kranska beletristika koja je od prijeke potrebe smatrao je da katolicima u Savremeniku Drutva hrvatskih knjievnikanijebilomjesta jer iznjegaizvirecrnaineutaivamrnjanasvetojekatliko GodinamajebiolanOdboraMaticehrvatskeukojemjeocjenjivaoknjigepristiglenaobjavu

Sukobdomagojacaimladohrvata Izbori za Hrvatsko akademsko potporno drutvo u Zagrebu 1911. na sveuilitu su u to vrijeme najjai bili mladohrvati s Milom Budakom na elu, drugi su bili Naprednjaci, atrei domagojcikojisuudrugomkruguglasalizamladohrvate Mladohrvati bili su skupina starevianske mladei okupljena okolistaMladaHrvatskakoji je izlazio od 1908. do 1914. Deklarirali su se katolicima, a zastupali su liberalni hrvatski nacionalizam Kao i naprednjaci,zakatolikeaktivistevikalisudasuklerikalci,alisuipakpotovalivjeru kao narodnu svetinju. Katolicima su prigovarali to su unoenjem katolike vjere poremetili odnosesmuslimanima napoznatijimladohrvatbiojepjesnik,esejist,ipisacAntunGustavMato U Senju su mladohrvati pod vodstvom Mile Budaka obznanili rezoluciju u kojoj su prijetili odlaskom upravoslavljeako Sv.StolicaudovoljizahtjevimaautonomaaiMaaradaseRijeka izdvojiizSenjskomodrukebiskupije

OsnivanjeHrvatskogkatolikogseniorata 1911./1912. Mahni je ustanovio Starjeinstvo kao sredinje tijelo koje je trebaloupravljati cijelimpokretom po uzoru na druge zemlje htio je ustanoviti Seniorat kao vrhovno tijelo, sastavljeno od zavrenihstudenata,kojeeupravljaticjelokupnimkatolikimpokretomuhrvatskimzemljama

 Hrvatski katoliki seniorat osnovan je u oujku 1913. u Ljubljani (neki autori tvrde da je osnovan1912.) SenioratzaDalmacijuosnovanjeustudenom1913.kaosekcijaHKADPavlinovi Seniorat u Zagrebu bio jesastavljenodsenioraakademskihdrutava,seniorazborovaduhovne mladei,nekihuiteljaiuiteljica,tejonekihjavnihdjelatnikaoko150ljudi Pravno, Seniorat je bio sastavnim dijelom Hrvatskog katolikog narodnog saveza koji je ustanovljen1910. jednoodprvihostvarenjaSenioratabilojepokretanjeRijekihnovina(prosinac1912.) FranoSupilo,kaourednikRijekognovoglistaotrojekritiziraoklerikalnenovine

DrugihrvatskikatolikisastanakuLjubljani 21.22.kolovoz1913.sastanakkatolikogatvanaTrsatu 24.27. kolovoz 1913. slovenskohrvatski katoliki sastanak u Ljubljani, ujedno i Drugi hrvatskikatolikisastanak biskup Antun Bauer netaktiki je postavio Stjepana Korenia, urednika Katolikog lista, i Svetozara Rittiga da vodepripremneposlovepobunilesusegotovosveorganizacije,pasu na krajuobojicaodstupili meu aktivistima za pripremu sastanka isticali su se PetarRogulja(urednikRijekihnovina), MarkoRebaciRudolfEckert Svrha sastanka: stvaranje novih organizacija na religioznom, socijalnogospodarskom i prosvjetnompoljuiuklanjanjenesuglasicaipostizanjejedinstvaukatolikimredovima Sudionici su smatrali da je hrvatski katoliki pokret slab i da katolike organizacije sporo napredujudoksnaganeprijateljajaa Program hrvatskog dijela sastanka sastavili su Velimir Deeli st., StjepanMarkulin(tajnik Pijeva drutva) i Janko imrak (tajnik Hrvatske puke stranke), a sastojao se od sekcija za kranskuprosvjetutezareligijska,socijalnogospodarskaikaritativnapitanja

Domagojeva Narodnoobrambena sekcija U novonastalim politikim prilikama najaktivnija sekcijaorganiziranogkatolicizmabilajenarodnoobrambena,kojujevodiopravnikKamiloFiringer

OsnivanjeHrvatskepukestranke Hrvatski katoliki pokret, ili bolje, ono to je od njega nakonrataostalo,biojepodijeljenoko ideolokih opredjeljenja i oko stvaranjanovedrave.Nesamodajevladalasmetenost,negoni organizacijskinijepunotogabilojasno Postojale su ake organizacije, organizirane pod krovnom organizacijom Hrvatskim katolikim narodnim atvom, postojalesuomladinskeobrazovneorganizacije,takoerpod krovnom organizacijomHrvatskimkatolikimomladinskimsavezom,postojaojeSeniorat teHrvatskikatolikinarodnisavez,tijelokojejepodupiralaBiskupskakonferencija Mahnieva temeljna organizacija, Hrvatsko katoliko narodno atvo, unovojjunoslavenskoj dravi ostala je specifino organizacija katolikog kulturnog programa, neovisno od bilo koje politikestranke Seniorisuupregnulisveraspoloivesnageustvaranjepolitikestranke Seniorat je u novoj dravi elio toprijeostvaritiisvojucentralizaciju.Nasastankusvihseniora 6. i 7. svibnja 1919. u Zagrebu, na kojemu je bilo prisutno 77 seniora, prihvaen je novi StatutkojimjeSenioratuistinupostaocentraliziranaorganizacija izabran je i Sredinji odbor Seniorata za ijeg je predsjednika postavljen Velimir Deeli mlai Sutradan je odlueno da se osnuje Hrvatska puka stranka kojoj su svi seniori bili obvezni pripadati.SenioratjeimaopotporuAntunaBaueraiHrvatskebiskupskekonferencije Biskupska konferencija nije vodila brigu samo o Senioratu, ve je pokuavala osmisliti i ulogu Hrvatskog katolikog narodnog saveza (HKNS) koji je osnovan jo 1910. kojemu je u vrijemenastankanovedravebiopomonizagrebakibiskupdr.JosipLang,atajnikMihovil Ivi prvipredsjednikHrvatskepukestrankebiojePetarRogulja(1888.1920.) Osnivanjejugoslavenskeakelige u ljeto 1919. predstavnici Hrvatskog katolikog akog saveza i Slovenske dijake zveze na sastankuuLjubljaniujedinilisuseujedinstvenisavezJugoslavenskukatolikuakuligu akilistLupostaojeslubenoglasilolige ustudenomjeosnovanienskisekretarijatukriluLige

UvoenjeorlovstvauHrvatsku Politika i organizacijska aktivnost Seniorata uzbunila jeonesenioreikatolikeaktivistekojise nisuslagalisjugoslavenskomideologijom na teajuhrvatske katolikeinteligencije1919.naHomcu(Slovenija)bilajepokrenutamisaoo stvaranjuorlovstvauHrvatskoj Orlovstvo je katolika reakcija na sokolstvo orlovstvo je bilo organiziranje mladei u tjelovjebena drutva u kojima se propagirala katolika ideologija za razliku od sokolskih drutavaukojimajedominiralaliberalna,paiprotukatolikaideologija urujnu1919.uSenjuvl.DragutinKniewaldosnovaojeprviorlovskiodsjek Hrvatski katoliki narodni savez, koji su biskupi pokuavali osnaiti, pokuao je objediniti sveomladinskeiakeorganizacije UvoenjeKatolikeakcije Povjerenitvozaprosvjetuivjeruzabranilojesudjelovanjeatvauorlovstvu 1922. biskupi su iz Zagreba uputili kralju Aleksandru Predstavku o nepravdama koje se nanoseKatolikojcrkvi,tojejedanodglavnihuzrokanezadovoljstvaHrvataiSlovenaca Papa PioXI.uencikliciUbi arcanoDeiiz1922.potaknuojeuvoenjeformalnogapostolata laika pod nazivom Katolika akcija obnova pojedinca i cjelokupna drutva u katolikom duhu OsnutakHrvatskogorlovskogsavezairascjepuHrvatskomkatolikompokretu Naizborima1923.HPSnijeosvojilanijedanmandat! vodstvo Liginih drutava, Seniorat odluio je napraviti otarrezizmeuonihkojislijedenjihovu ideologijuionihkojiprihvaajudrugu dio tih nastojanja je i objavljivanje Knjige ivota, prirunika u kojem susabranemislibiskupa AntunMahnia Stjepan Podolak, urednik Lui 1922./1923., napisao je da su hrvatske organizacije mladei napustilejedinstvoSrba,HrvataiSlovenacaiokrenulesenacionalizmu KatolikilistbraniHPSkojasebesmatracentromokupljanjakatolika U vrijeme odravanja Euharistijskog kongresa 1923. odrana je glavna skuptina Orlovskog podsaveza na kojoj je uinjen prvi korak za ujedinjenje omladinskog i orlovskog pokreta. U

predsjednitvo orlovskog pokreta izbrani su funkcioneri Omladinskog saveza Ivan Merz i BrunoForeti.ZapredsjednikaorlovstvaizabranjeJosipAndri(lanSeniorataiHPS) unatomanifestacijijedinstvakatolikimorganizacijamavladalojenejedinstvoifrakcionatvo potkraj 1923. provedena je anketa koja jeukazivalanatodatrebaujedinitiOmladinskisavezi Orlovski Podsavez u jedinstvenu organizaciju Hrvatski orlovski savez 11. prosinca 1923. dolojestvaranjaHrvatskogorlovskogsaveza(HOS) SlubenajeCrkvasnanopoduprlaorlovstvo 1924. Episkopat je potvrdio HOS kao organizaciju svekolike katolikemladei,anajsnaniju potporu orlovstvu dao je vrhbosanski nadbiskup Ivan ari kojega je podupro i zagrebaki nadbiskupAntunBauer sukob Lige i Orlovstva vodstvo Lige trailo je da se orlovske organizacije stave pod njegovumjerodavnost,vodstvoHOSajetoodbiloizatrailoarbitrauBiskupskekonferencije zahvaljujui nastojanjima Ivana Merza hrvatsko orlovstvo se postavlja na temelje papinske Katolikeakcijeipostajekatolikaorganizacijazaodgojmladeidepolitizacijapokreta dr.IvoProtulipacpredsjednikHOSa

Kralj Aleksandar Karaorevi 1929. donio je odluku o ukidanju svih nacionalnih udruenja i stranaka. Kao nastavak zabranjenih orlova 1930. osnovana je Kriarska organizacija uz geslo rtvaEuharistijaapostolat Nadbiskup Alojzije Stepinac pokuao je ujediniti sve oblike katolikog pokreta u Hrvatskoj u jedinstvenu Katoliku akciju. Umjesto ujedinjenja nastala je trea grana Hrvatskog katolikog pokreta,tzv.istaKatolikaakcija

IvoLendi(1908.1982.) kranskiintelektualac,publicist,knjievnikiprevoditelj biojedomagojacipromicateljKatolikeakcije ureivaojeLu,HrvatskupolitikuiHrvatskustrau O Maeku je pisao da se ne smije mijeati u Katoliku akciju, odnosnouKatolikucrkvui da e onda pristae katolikog pokreta ostati vjerni HSSu. Lendi je objanjavao da ako se

politika mora uvati klerikalizma, isto tako mora izbjegavati i sektatvo, tj. zlorabljenje politike zazadiranjenapodrujeCrkve Lendi je podsjeao na naela socijalnognaukaCrkve:slobodapojedinca,slobodaobitelji, pravo na privatno vlasnitvo, pravo radnika na pravednu plau, protiv klasne borbe, pravo na narodni individualitet, ali protiv nacionalizma, potreba drave, ali uz naelo subsidijarnosti, slobodaCrkve Poslije komunista, Lendi smatra slobodne zidare najljuim neprijateljem Crkve i hrvatskog naroda. U neprijatelje katolianstva i hrvatstva ubraja i srpsko pravoslavlje, jugofaistike organizacijeistarokatolike.Lendiosuujerasizam! Hrvatskoknjievnodrutvosv.Jeronima osnovao ga je nadbiskup JurajHaulik1868.uZagrebu,vieodtridesetgodinaprijeHrvatskog katolikogpokreta s razvojem HKP mnogi lanovi HKD sv. Jeronima aktivno su se ukljuili u katoliki pokret u Hrvatskoj od njegova osnivanja Drutvo su vodili uglavnom klerici, a situacija se mijenja 1921. kada urednikom postaje dr. Josip Andri (urednik je do 1946.), a njegovim najbliim suradnicima prof.PetarGrgec,prof.LukaPerini,MilutinMayer,VelimirDeelist.iml. pod krovom jeronimske zgrade izlazili su mnogi listovi i asopisi: Hrvatska straa, Obitelj, Malamladost,Jeronimskosvjetloitd. 1945. komunisti su zabranili Drutvo, ali zalaganjem nadbiskupa Alojzija Stepinca ono je uspjelopreivjetipodnazivomHrvatskoknjievnodrutvosv.irilaiMetoda JosipAndri(1894.1967.) ureivao Lu, bio je pokreta i urednik vie katolikih listova, asopisa, tjednika, zbornika i kalendara,anajveidiosvogvrloproduktivnogradaproveojeuHKDsv.Jeronima intenzivnosebavioglazbomkojujeuioprivatno FerdoRoi(1877.1949.) sveenik,klasinifilolog,pjesnik,publicist,knjievnikritiar,erudit predsjedavaojeHKDsv.JeronimaiureivaojelistHrvatskaProsvjeta Katoliki svjetonazor treba to vie proeti kulturni prostor, pri emu se mora sluiti pukom

prosvjetom MateUjevi(1901.1967.) knjievnikileksikograf,urednikLui,lanSeniorataiHPSa pokrenuo ali list Studium, a kasnije i reviju Renesansa,ureivaopolitikidnevnikJadran, azatimjebiolanredakcijeNarodnepolitike pisaojepjesme,novele,kritike,komentare,prikazeiputopise pred Drugi svjetski rat, u veljai 1941., izdao je Hrvatsku enciklopediju koju je ureivaou vrijeme NDH do 1945. izaloje5svezaka(nijepodupiraoustakireimtogajevjerojatno spasilonakonrata) od1950.radiuJugoslavenskomleksikografskomzavodu Hrvatskaknjievnost,1931. MonografijaJovanHranilovi,1933.