Vous êtes sur la page 1sur 14

18 [2010] 1 [39]

ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

PROSTOR
Znanstveni prilozi Scientific Papers
80-91

Andrej Uchytil Karin erman Zrinka Barii Mareni

Arhitekt Alfred Albini - rani radovi


Izvorni znanstveni lanak UDK 72.036(497.5)19A.Albini

Architect Alfred Albini - Early Works


Original Scientific Paper UDC 72.036(497.5)19A.Albini

SVEUILITE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 18 [2010] 1 [39] 1-266 1-6 [2010]

Sl. 1. Gradska tedionica, Osijek, Kapucinska ulica 29, nacrt proelja Fig. 1 Town Savings Bank, Osijek, 29 Kapucinska Street, faade plan

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

18[2010] 1[39]

PROSTOR

81

Andrej Uchytil, Karin erman, Zrinka Barii Mareni


Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26 Izvorni znanstveni lanak UDK 72.036(497.5)19A.Albini Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.01 - Arhitektonsko projektiranje 2.01.04 - Povijest i teorija arhitekture i zatita graditeljskog naslijea lanak primljen / prihvaen: 2. 2. 2010. / 1. 6. 2010. University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26 Original Scientific Paper UDC 72.036(497.5)19A.Albini Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.01 - Architectural Design 2.01.04 - History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage Article Received / Accepted: 2. 2. 2010. / 1. 6. 2010.

Arhitekt Alfred Albini - rani radovi Architect Alfred Albini - Early Works

Albini, Alfred 20. stoljee hrvatska moderna arhitektura rani radovi

Albini, Alfred 20th century Croatian modern architecture early works

Ovim lankom, kao prvim u nizu, zapoinje sustavna prezentacija opusa arhitekta Alfreda Albinija. Gledajui kvantitativno, Albinijev opus nije velik, broji pedesetak verificiranih radova, od ega je petnaest realizirano. U kvalitativnom smislu, meutim, njegovih devet realizacija danas su opa mjesta povijesti hrvatske moderne arhitekture, od kojih veina predstavlja i njezina antologijska dostignua. Kronolokim principom i morfolokom analizom ta se djela mogu okvirno grupirati u dva glavna poglavlja: Rani radovi (1927.-1935.) i Zreli radovi (1935.-1964.). Ovaj tekst obrauje rane radove arhitekta Alfreda Albinija.

This article is the first in a series of papers envisaged to systematically present the oeuvre of architect Alfred Albini, which is not quantitatively significant since it includes about fifty works, fifteen of which have been realized. However, with their quality, nine of his buildings stand out in the history of Croatian modern architecture, most of them counting as architectural classics. Chronologically approached and morphologically analyzed these works can loosely be grouped into two main sections: early works (1927-35) and mature works (1935-64). This paper deals with Albinis early architectural accomplishments.

82

PROSTOR

1[39] 18[2010] 80-91 A. UCHYTIL, K. ERMAN, Z. BARII MARENI Arhitekt Alfred Albini - rani radovi

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD INTRODUCTION

oitu i specifinu prepoznatljivost njegova sintetskog autorskog rukopisa. Za razliku od toga, projekti - ostvareni mahom unutar natjeajnih propozicija i limitiranih rokova vie su intimnog, istraivakog ili eksperimentalnog karaktera. Tako se projekti, pa ak i uz nekoliko zaista antologijskih primjera, uglavnom mogu itati kao svojevrsna autorska stilska vjeba. Devet Albinijevih realizacija obraenih u ovim tekstovima danas su priznati konstitutivni elementi hrvatske moderne arhitekture, mahom i njezine antologijske vrijednosti. Te realizacije moemo, prema oblikovnim karakteristikama i kronolokom principu, objediniti u dva poglavlja: Rani radovi (1927.-1935.) i Zreli radovi (1935.-1964.). Ovaj tekst analizira Rane radove, dakle prvu stvaralaku fazu arhitekta Alfreda Albinija.

I. KUA BALI, 1927.-1928. ZAGREB, VEAROVA ULICA 9 / HRVOJEVA ULICA I. BALI HOUSE, 1927-1928 ZAGREB, 9 VEAROVA STREET / HRVOJEVA STREET
rhitektonski opus Alfreda Albinija kvantitetom nevelik, no kvalitetom zato dominantan - temeljno je i specifino poglavlje povijesti hrvatske arhitekture 20. stoljea.1 Albinijevo djelo broji pedeset radova, od ega petnaest realizacija. U irem smislu njegov autorski opus obuhvaa i teorijsko-publicistiki rad, oblikovanje namjetaja, grafike radove, intervencije i suradnju s konzervatorskom slubom, kao i tridesetosmogodinje pedagoko djelovanje na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Ovim lankom, kao prvim u nizu, prezentirat e se i obraditi najranije razdoblje arhitektova opusa. Zakljuni tekstovi pak valorizirat e njegovo integralno stvaralatvo, preispitati glavna obiljeja autorova autorskog pristupa, kao i sagledati njegovo znaenje unutar povijesnih, suvremenih i buduih hrvatskih i svjetskih arhitektonskih tokova. Albinijev arhitektonski opus mogue je prezentirati u dva zasebna vida - kao projekte i kao realizacije. Naime, autorski postupak arhitekta podrazumijeva proces stvaralake akumulacije i kristalizacije, kojom se postupno, kroz arhitektonski definirane sekvence, razotkriva bit inicijalne zamisli - idejnoga koncepta. Autorski postupak takoer obuhvaa i aspekt materijalne realizacije, ali i reinterpretacije prvotne zamisli. Zbog toga jedino oni Albinijevi radovi koji su jasnim evolutivnim procesom dovedeni do faze realiteta posjeduju, promatrano iz dananjeg rakursa,

Nakon pripravnike prakse u Kovaievu, poslije Ehrlichovu atelijeru i dovrenja zgrade zagrebake Burze te poloenog ispita za osamostaljenje 1927. godine, Albini izvodi svoje prvo samostalno djelo - kuu Bali u vearovoj ulici broj 9 u Zagrebu. to se realizacija tie, sljedee tri godine bit e ujedno i arhitektovo najproduktivnije graditeljsko razdoblje. Tada nastaju njegove prve tri zgrade, sve izvedene u blokovskoj strukturi grada,
1 Alfred Albini roen je 1896. godine u Grazu. Studij arhitekture zapoinje na Visokoj tehnikoj koli u Beu. Tehniku visoku kolu u Zagrebu zavrava kao njezin prvi diplomant 1923. godine. Godine 1924. zaposlen je kao asistent profesora Viktora Kovaia na Arhitektonskom odjelu Tehnikoga fakulteta, gdje djeluje sve do 1962. godine. Predaje kolegije Arhitektonske kompozicije i Arhitektura najnovijeg doba. Dobitnik je nagrada za ivotno djelo Viktor Kovai (1966.) i Vladimir Nazor (1968.). Izbor iz djela: Gradska tedionica, Kapucinska 29, Osijek, 1928.1930.; vila Meixner, Mallinova 14, Zagreb, 1933.-1934.; obiteljska kua Dukat (Luterotti), Krini rat 14, Hvar, 1935.; obiteljska kua Arko, Basariekova 24, Zagreb, 1938.1940.; Hrvatski dom, Strossmayerova 1/ Bulevar osloboenja, Suak, Rijeka, 1934.-1941. (1947.), (autorska razrada projekta J. Piman); stambeno-poslovna zgrada, Dalmatinskog sabora 3, 4, Zadar, 1954.; zgrada Muzike akademije, Vranicanijeva poljana, Zagreb (projekt), 1962.; Tehnoloki fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, 1958.-1964. 2 Analogije se mogu iitati na sljedeim Kovaievim primjerima: uglovnice (kue Frank i Lustig), dvojne-zaglavne uglovnice trapezoidnog tlocrtnog gabarita (zgrada Burze) i zgrade ugraene u gradski fasadni niz (kua Slaveks). Albini reinterpretira njihove urbanistike i arhitektonske karakteristike u svojim realizacijama: kui Bali, kui zaklade erjavi i na zgradi Gradske tedionice u Osijeku. 3 Premerl, 1986.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Arhitekt Alfred Albini - rani radovi A. UCHYTIL, K. ERMAN, Z. BARII MARENI 80-91 18[2010] 1[39]

PROSTOR

83

morfoloki vezane za arhitektonske prototipove Viktora Kovaia.2 Prva je od njih stambeno-poslovna uglovnica Blaa Balia - najamna zgrada s mansardama na parcelama 89 i 90 - danas ugao vearove ulice i Ulice Hrvoja Vukia Hrvatinia. Zgrada nastaje u doba intenzivne izgradnje istonog dijela Zagreba, kada se na irem podruju nekadanjeg Sajmita praktiki istovremeno podiu itavi gradski blokovi, gotovo kao kakva ujednaena urbana cjelina.3 Kua je u prvotnoj varijanti, iz 1927. godine, bila zamiljena kao velika uglovna palaa koja zaprema jo i susjednu istonu parcelu, ali se tijekom operativne razrade od toga odustalo pa je fronta u Hrvojevoj ulici reducirana napola. Prizemni javni dio zgrade s velikim ostakljenim otvorima lokala od ostalog je volumena diferenciran grubljom kamenom bukom i plitko istaknutim vijencem. Osnovni korpus zgrade obraen je glatko zaglaenom bukom i obiljeen velikim, priblino kvadratinim otvorima to ih naglaavaju diskretno profilirani iroki kameni okviri s rudimentom zaglavnog kamena.4 Prvotnu zamisao s uobiajenim dvokrilnim zaokretnim prozorima u samoj realizaciji Albini rjeava vertikalno posminim krilima.5 Zavrni kat, u tehnikom opisu imenovan kao mansarda, definiran je izmeu lagano profiliranog vijenca visine parapeta i samoga krovnog vijenca, s gusto nanizanim gutama. I u zavrnom katu zadran je temeljni ritam i odnos punog zida i otvora kao na oploju glavnoga korpusa zgrade, no ovdje uz izostanak kamenih okvira oko prozora, ime je postignut vizualno poeljan laki dojam krovnog zavretka zgrade. Tlocrtnim rasporedom parcela je iskoritena 90%; cijelo prizemlje namijenjeno je lokali4 Zgrada je prilikom nedavne obnove proelja iz terakota tona obojena u sivoljubiastom tonu, ime se izgubio odjek Kovaievih mediteranskih uzora. to se tie same zgrade, rjeenje obnove u skladu je s njezinom arhitektonikom. 5 Nakon Kovaieve kue Slaveks, vertikalno posmini prozori, iako tehnoloki izuzetno zahtjevni, postaju uobiajeni izbor zagrebakih arhitekata u proporcijskom postupku purifikacije i apstrakcije fasadnog zida u njezin arhitektonski plat. 6 Zanimljiva je sluajnost da e svojim dvjema kuama - Balievom i erjavievom - Albini gotovo istovremeno projektirati ishodinu i zavrnu toku magistralnoga gradskog protoka zapad-istok, koji poinje Ulicom Izidora Krnjavoga i zgradom erjavi na zapadu, a protee se sve do Kreimirova trga na istoku grada, zavravajui tono na proelju Balieve kue. Kao zavretak toga poteza prema istoku, kua se u gradskoj vizuri ukazuje na nain vizualno analogan onome kako se, gledano u istom pravcu iz Klaieve ulice, pogledima razotkriva i Kovaieva kua Frank. Tu e ishodinu urbanu konfiguraciju na zapadu Albini poslije upotpuniti i zgradom Tehnolokoga fakulteta 1964. godine. U svakom sluaju, u kasnim dvadesetima po itavom se gradu primjeuje Kovaiev urbani i arhitektonski utjecaj, u vie ili manje uspjelim interpretacijama (koji put ak i kominim pastiima), posebice njegovih kua Frank i Slaveks. Uz Albinijeve natprosjene realizacije, tu svakako treba istaknuti i enovu kuu Vasi na uglu Gundulieve i Varavske ulice (asistent J. Denzler), kao i zgradu na uglu Pataikine i Smiiklasove ulice iz biroa Rudolfa Lubynskoga (suradnik J. Neidhardt).

ma, a vertikalno se niu etiri etae sa po dva stana na stubitu. Tlocrtna organizacija odreena je asimetrino postavljenim stubitem, povuenim prema sjeveru i orijentiranim na malo unutarnje dvorite. Reprezentativne stambene prostorije niu se du uline fronte, dok su nusprostorije grupirane oko spomenutog dvorita uz istoni rub parcele, odnosno oko svjetlika uza sjeverni rub parcele. Albini se ovdje oito oslanja na Kovaievu morfologiju gradske uglovnice: zgradu definira kao punu, vrstu, kompaktnu stereotomsku masu, otroga ugaonog brida. Zgrada je kohezioni element kako punine gradskog bloka tako i otvorenosti pripadajuega inverznog prostora trga, odnosno ulice. Oba proelja Albini vertikalno ralanjuje prema klasinoj tripartitnoj razdiobi - baza, korpus, krovni vijenac - razraujui pritom i usvojene predloke Kovaievih oblikovnih rjeenja. Meutim, za razliku od uitelja koji arhitekturu svojih uglovnica detaljira graevnim elementima portala, balkona i loa u markantnim gradskim vizurama (Trg marala Tita, Trg brae Maurania, odnosno prostor Botanikog vrta), uenik te preuzete oblikovne elemente znatno reducira. Albini takoer djeluje i u skromnijem, premda morfoloki ipak usporedivom prostoru: na raskriju proirenih vizura Ulice kneza Borne, te vearove i Hrvojeve ulice. Albini pritom apstrahira naslijeeno profesorovo gradivo, sintetizirajui iskustvo arhitektonike njegovih uglovnica Lustig i Frank, na koje superponira plonost kue Slaveks, antologijskog prototipa ugraene kue zagrebake protomoderne arhitekture. Na taj nain Albini ve svojim prvim djelom slojevito ugrauje vlastit pristup u naslijeenu kulturu gradskog prostora.6 On

Sl. 2. Kua Bali, Zagreb, vearova ulica 9/ Hrvojeva ulica Fig. 2 Bali House, Zagreb, 9 vearova Street / Hrvojeva Street

84

PROSTOR

1[39] 18[2010] 80-91 A. UCHYTIL, K. ERMAN, Z. BARII MARENI Arhitekt Alfred Albini - rani radovi

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

zona iz strogo definirane blokovske strukture8 prema potencijalnom novomu gradu juno od eljeznike pruge.9 Sve do danas (godine 2010.) taj granini prostor jo nije zavren, a i sam Albini e 1964. godine na njemu maestralno sintetizirati povijesne i suvremene urbane silnice realizacijom njegova antologijskoga Tehnolokoga fakulteta. Arhitekt Albini poznavao je do u detalje tadanje referentne arhitektonske predloke.10 Njegovo rjeenje kue erjavi, izdignuto na trapezoidnim tlocrtnim gabaritima, tako je maksimalno vrsto, kompaktno zaglavno graevinsko tijelo. Na taj nain na utoku Ulice Krnjavoga i Jukieve ulice nastaje krajnje reducirana, gotovo asketski purificirana zgrada bizarnog koncepta s minuciozno raskoljenom eonom fasadom11 - njegov oiti hommage i Adolfu Loosu i Viktoru Kovaiu. Doimlje se poput istoga geometrijskog tijela postavljenog s apsolutnom sigurnou u jo nedovren prostor tradicionalnoga grada. Umjesto neko vidljive tripartitne vertikalne podjele proelja, Albini sada masu trokatne zgrade krajnje proienog oploja ralanjuje iskljuivo proporcioniranjem otvora osnovnoga korpusa. Definira odnos punog i praznog na plohi oploja, s urezima za otvore prozora, pritom s graevnom stolarijom izvuenom na vanjsku ravninu proelja. Kompaktnost graevnog tijela osigurana je visokom zonom fasadne plohe izmeu gornjega kata i vijenca, to kod zgrada bez klasinog krova zamjenjuje kompozicijski ekvivalent neko treeg elementa klasine vertikalne razdiobe.12 Ipak, apstrahirani rudimenti, vje7 Ubrzo, uz tek jedan korak daljnje redukcije svojstven zagrebakoj protomodernoj arhitekturi, arhitekti Kliska, Denzler i Kauzlari izvest e zgradu Srpske pravoslavne opine na uglu Ilice i Preobraenske. A Milan osteri realizirat e, s oitim referencama na Albinijevo djelo, 1987. godine zgradu gradske telefonske centrale u bloku Palmotieva-Branimirova. 8 Kneevi, 2003. 9 Uz poznate realizacije Denzlera i Kauzlaria, Galia, Kovaevia i ena, Steinmanna, Turine, osteria, Haberlea i Bauera, Lwyja, Plania i drugih, na oblinjem teritoriju od Hochmannove ulice do Savske ceste u nizu projekata i natjeaja okuali su se arhitekti: Ehrlich, Plani, Z. i S. Dumengji, Korka, Jamnicky, Vulin, Poljanec, Prli-Mio, Waldgoni, Randi-Turato, Plavec i drugi. 10 Kreativna referentna memorija arhitekta koji e uskoro na Arhitektonskom fakultetu preuzeti kolegije Arhitektonske kompozicije i Arhitektura najnovijeg doba dobro je poznata. Albini do u detalje poznaje Felbingerovu arhitekturu grada i njegovu uglovnicu na utoku Demetrove u Opatiku ulicu. Poznaje i urbanistiki analogne primjere: zgradu Trgovako-obrtnike komore Hnigsberga i Deutscha ukotvljenu izmeu Savske ceste, Trga marala Tita i Mauranieva trga; izgradnji suvremenog prototipa, Loosove zgrade na Michaelerplatzu u Beu, svjedoi jo za gimnazijskih dana, a Kovaievu Burzu i sam izgrauje u sklopu Kovaieva i Ehrlichova atelijera. 11 Specifina raskoljena fasada bila je posljedica izgradnje u dvije etape, to je bilo postavljeno kao uvjet izvedbe zgrade. Iako je vremenska razlika u izvedbi bila samo dvije godine, na junom krilu primijenjena je armira-

Sl. 3. Kua erjavi, Zagreb, Krnjavoga 25/Jukieva 36 Fig. 3 erjavi House, Zagreb, 25 Krnjavoga Street/36 Jukieva Street

pritom nagovijeta osobni, prepoznatljivi sintetski pristup arhitekturi: istovremeno vezuje prolost, slojevito egzistira u sadanjosti, ali otvara put i neposrednoj, kao i onoj vremenski udaljenijoj budunosti.7

II. KUA ERJAVI, 1928.-1930./32. ZAGREB, KRNJAVOGA 25 / JUKIEVA 36


Sl. 4. Gradska tedionica, Osijek, Kapucinska ulica 29 Fig. 4 Town Savings Bank, Osijek, 29 Kapucinska Street

II. ERJAVI HOUSE, 1928-1930/32 ZAGREB, 25 KRNJAVOGA STREET / 36 JUKIEVA STREET


Godine 1928. Albini zapoinje realizaciju svoje druge zagrebake stambene zgrade - kuu erjavi, na bifurkaciji Jagieve ulice u Ulicu Izidora Krnjavoga i Jukievu ulicu. Izgradnju financira zaklada mecene, dugogodinjeg upnika iz Marije Bistrice, dr. Jurja erjavia, namijenjenu potrebama nastavnika Tehnikoga fakulteta. Do 1930. godine zavreno je i useljeno sjeverno krilo, a kroz idue dvije godine bit e dovrena i itava zaglavna zgrada novonastajuega gradskog bloka. Oko impostacije arhitektonskog korpusa dilema nije bilo: trebalo je postaviti dvojnu uglovnicu na otrom uglu prilaznih ulica kojima se otvaraju snani prodori u unutarnji grad. U tadanjoj ekstenziji urbanistike strukture zapadno od Zelene potkove dovrava se blokovska matrica, tik uz njezin juni gabarit limitiran eljeznikom prugom. Tih se godina navedena granica transformira izdizanjem pruge na ozelenjeni nasip i otvaranjem prodora prema jugu, i to sustavom nadvonjaka koje urbano oblikuju arhitekti Juraj Denzler i Mladen Kauzlari. Uskoro e se taj prostor i urbanistiko-koncepcijski modificirati kao modernistiki otvorena prijelazna

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Arhitekt Alfred Albini - rani radovi A. UCHYTIL, K. ERMAN, Z. BARII MARENI 80-91 18[2010] 1[39]

PROSTOR

85

ne sintakse baze i kapitela, nasluuju se u detaljima niskoga kamenog - obukanog sokla i plitkoga zupastog vijenca s asocijacijom na gute. Gotovo neprimjetno, u visini cjelokupnih bonih fasada, dvije tanke vertikalne fuge obiljeavaju prijelaze prema susjednim zgradama, odnosno prema tupom uglu eona proelja. Ulazni trijem diskretno je naglaen horizontalnim istakom. Tlocrtno je zgrada zrcalno simetrino podijeljena u dvije cjeline, svaka sa po dva stana na stubitu, koje funkcioniraju odvojeno, dok su u prizemlju meusobno povezane zajednikim dvorinim trijemom. Sobe su u oba krila orijentirane na ulicu, izduen centralni hodnik paralelan je s fasadom, a pomone prostorije okrenute su prema dvoritu. Kompaktnost cjelokupnoga korpusa i napetost fasadnog plata dodatno su definirane koloristikom obradom glatke buke u sivo zagaenom tonalitetu. Poslije e ta neboja prijei u crne obrube fasadne membrane zgrade Tehnolokoga fakulteta, koja danas u gradskim vizurama sa zapadnih rakursa nadvisuje korpus kue erjavi.13

III. GRADSKA TEDIONICA, 1930. OSIJEK, KAPUCINSKA ULICA 29 III. TOWN SAVINGS BANK, 1930 OSIJEK, 29 KAPUCINSKA STREET
Gradska tedionica u Kapucinskoj ulici u Osijeku, prva Albinijeva zgrada javne namjene, rezultat je prvonagraenoga natjeajnog rada iz 1930. godine. Nakon pobjede za osnobetonska konstrukcija, dok je ono sjeverno iz 1928. izvedeno jo s drvenom krovnom konstrukcijom. 12 Kao i na buduoj osjekoj tedionici, u prostor atike smjeten je tavan s prozorskim otvorima na dvorinoj strani. Albini e i nadalje biti zaokupljen problemom ralambe monolitnoga zidnog plata sve do svoje posljednje - zgrade Tehnolokoga fakulteta. Godine 1931., nakon zajednikog nastupa s Ehrlichom na natjeaju za Banovinsku palau u Splitu (graevinu reprezentativno-monumentalne koncepcije), samostalno je razraivao nekoliko postnatjeajnih studija. Varijanta zgrade ukomponirane u blok s postojeom Lukom kapetanijom razvija klasinom ralambom zidni plat tipino albinijevskih odnosa punog i praznog s rafinirano proporcioniranim otvorima, pri emu su svi oblikovni elementi podreeni autoritetu cjeline. U navedenom projektu oita je analogija s antologijskim djelima nordijskoga klasicizma, posebice Gunnara Asplunda (Gradska biblioteka u Stockholmu, 1920.-1928.) i Alvara Aalta (projekt biblioteke u Viipuriju, 1927.). Viktor Kovai u natjeajnom projektu zagrebake Burze 1921. godine gotovo anticipira arhitektonsku sintaksu Gunnara Asplunda. No u realizaciji Kovai izbacuje prozorske otvore gornjega kata glavnog proelja, ime dobiva poeljnu teinu nad sredinjom zonom, ali istovremeno i gubi iskonski sloj vidljive graevne materije opeke, koja je prvotno izranjala ispod kamene obloge. Prethodno naznaena dilema postat e kreativna problemska osnova cjelokupnog Albinijeva djela. 13 Stariji Zagrepani evociraju proelje ove zgrade u toplom blijedoukastom tonu, izvedeno u tehnici terabone. 14 ... maja 1930. nacrte potpisuje ovlateni graditelj I. Domes.

jeki Hrvatski dom 1928. i izrade projekta samo do faze izvedbenog operata, Albini je i na drugom osjekom natjeaju osvojio prvo mjesto. Igrom sudbine, upavo su osjeki radovi postali inicijacija kvalitativnog pomaka arhitektova djela. U Kapucinskoj ulici, magistralnom gradotvornom potezu, nastaje tako jedna od najrafiniranijih zgrada hrvatske protomoderne arhitekture. Albini posebno istie autorstvo za vanjsko lice i unutranji ureaj. Natjeajni je program raspisan za relativno veliku parcelu s ulinom frontom od 21,5 i dubinom od 45 metara. Predvien je bio ulini dio zgrade koji imade biti na dva sprata sa suterenom, u dvorinom krilu treba smjestiti prostorije za tedionicu i Zalagaonicu, dok su u suterenu zamiljena dva stana za pazikuu i podvornika... praonu, centralno loenje, gdje iz kolnog prolaza prema dvoritu... [treba] izvesti pristup u stubite za dva trosobna stana na I. i II. spratu. U daljnjem tekstu naglaava se: Graevni stil se ne propisuje... no ne bi bio poeljan hipermoderni stil. Izvedbeni plan nastao je u izuzetno kratkom roku od samo mjesec dana.14 U tlocrtnom rasporedu nacrti u glavnini slijede odrednice Albinijeva natjeajnog rada. Zgrada je zamiljena na osnovi obrnute T sheme, s ulinim traktom orijentiranim i na ulicu i na dvorite te na centralni svjetlik, a s dvorinim traktom orijentiranim na preostale dijelove parcele i na ve spomenuti svjetlik. U prizemlju ulinoga dijela smjeteni su lokali. Pristup u tedionicu projektiran je centralno. Postrance iz kolnoga prolaza ulazi se u stubite za gornje katove sa po dva stana na svako-

Sl. 5. Vila Meixner, Zagreb, Mallinova ulica 14, zapadno proelje Fig. 5 Villa Meixner, Zagreb, 14 Mallinova Street, west faade

Sl. 6. Vila Meixner, Zagreb, Mallinova ulica 14, istono proelje Fig. 6 Villa Meixner, Zagreb, 14 Mallinova Street, east faade

86

PROSTOR

1[39] 18[2010] 80-91 A. UCHYTIL, K. ERMAN, Z. BARII MARENI Arhitekt Alfred Albini - rani radovi

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

gabarit zgrade, definiran kao suzdrano istaknut zupasti vijenac, postao je urbanistiki duktus glavne osjeke ulice, potovan i slijeen naknadnom izgradnjom susjednih zgrada.15 Elementi kojima su definirana taktilno-narativna svojstva proelja ovdje jesu: glatko kameno oploenje baze-prizemlja, glatko bukano nadgrae, neutralan raster otvora s vertikalno posminim krilima te njihovim gustim pravokutnim rasterom razdiobe staklenih ploha s naglaenim kontinuiranim potezom nadvoja. Zanimljiv je detalj ovdje da su dva postrana prozora poveana za po jedan raster prozorske razdiobe, ime je diskretno naglaena simetrala zgrade, odnosno naglaen sredinje postavljen neutralni ulaz, koji pak svojim uvlaenjem sugerira dubinsku penetraciju prema osnovnom sadraju - hali tedionice. Svi ti pomno razraeni detalji, kao i akcent stiliziranog vijenca, elementi su varijacija oblikovnih problema kojima se autor bavio prethodnih godina. Konano rjeenje zgrade Gradske tedionice pritom predstavlja nadgradnju ranijih istraivanja, ali isto tako i ishod neposredno steenih iskustava, sada interpretiranu talentom suverenog majstora i onom tipino albinijevskom sposobnou kreativne sinteze odnosa apstraktnih i narativnih svojstava arhitektonske sintakse.16
15 Paradigmatska Kovaieva kua Slaveks, koju danas esto krivo itamo kao interpolaciju, te Albinijeva osjeka zgrada zapravo su analognog i sukladnog, a ne inverznog postanka. Obje su zapravo inicijalne zgrade gradski reperi koji e svojim artikuliranim graevinskim tijelima definirati mjerilo i ritam buduega gradskog tkiva - a ne vjete interpolacije. Ipak, Albinijeva osjeka zgrada u izrazu svog urbanog duktusa (ali i u nekim detaljima) zasigurno korespondira i s postojeom Sunkovom gradotvornom uglovnicom na samom poetku Kapucinske ulice. 16 Izvedeno je rjeenje sinteza ranijih autorskih istraivanja i akumuliranoga projektantskog iskustva. Lako se mogu oditati poznati analogni koncepcijski, provedbeni i detaljni odnosi, poev od Kovaieve Burze, Albinijeva Hrvatskog doma u Osijeku te kua Bali i erjavi u Zagrebu, kao i Ehrlichova projekta i realizacije Jugoslavenske udruene banke u Beogradu, koja se tih godina gradi kao produkt rada istog atelijera. Recentnu obnovu Albinijeva proelja Gradske tedionice iz 2003. godine izveli su arhitekti R. J. Loher i B. Raji, uz studioznu restituciju dizajna bravarije i stolarije prema originalnim Albinijevim nacrtima. Prostori lokala sada su povezani s prostorima banke. Arhitekti nisu bili u mogunosti vratiti apstraktan olieni tretman graevne stolarije pa je ona izvedena u natur drvenoj varijanti. Adaptaciju unutranjosti (osim dvorane sa alterima), kojom se cjelokupna zgrada pretvara u jedinstven poslovni objekt, vodio je arhitektonski biro Nomad iz Osijeka (D. Ambru, B. Andrai, D. Urban). Ujedno, suvremenim redizajnom dvorinih proelja, kojim se prati logika urbanih tokova okomito na Kapucinsku ulicu, autori potiu i ohrabruju urbanistiki koncept reanimacije unutranjosti gradskih blokova kao otvorenih i aktivnih urbanih prostora. 17 Albini projektira svoje obiteljske vile u prirodnim ambijentima mediteranskog reljefa (vila dr. Dukata i projekt kolonije vila na Krinom ratu u Hvaru), na podalpskim padinama (adaptacija gospodarske zgrade za vilu baruna

Sl. 7. Vila Meixner, Zagreb, Mallinova ulica 14, studija Fig. 7 Villa Meixner, Zagreb, 14 Mallinova Street, study drawing

mu. Stanovi s velikim reprezentativnim sobama locirani su u ulinom traktu zgrade i gledaju na ulicu ili dvorite, a sve pomone prostorije objedinjene su u dvorinom traktu uokolo sredinjeg svjetlika koji nadvisuje ostakljeni pokrov sredinje hale banke. Tavanski trakt otvara se samo na dvorite. Prizemlje je namijenjeno prostorijama banke; na ulaz se u dvorinom traktu nadovezuje velika blagajnika dvorana, osvijetljena i lateralno i nadsvjetlom, dok se uredske prostorije obostrano niu du dugoga hodnika to vodi do zalagaonice pri dnu dvorinoga dijela zgrade. Proelje Albini razrauje studioznim induktivnim projektantskim radom. Sauvane su brojne varijante natjeajnog, a isto tako i izvedbenog projekta. U tom procesu - od primarne zamisli do konanog rjeenja - Albini je sukcesivno proiavao oblikovne elemente uz redukciju svih deskriptivnih aplikacija, a izraz traio u proporcijskim odnosima sastavnih dijelova cjeline. Kao rezultat tog autorskog prosedea, izvedena zgrada krajnje je smirena, oblikovana irokim horizontalnim pojasima, nasuprot natjeajnoj varijanti koja je vie naglaavala vertikalitet i simetralu, teei u opem dojmu proimanju horizontalnih i vertikalnih elemenata. Ipak, i u izvedenom smirenom, dominantno horizontalnom rjeenju i dalje je prisutna tripartitna podjela fasade. Zavrni kat atike ostaje bez ulinih prozorskih otvora (izbaene su dekorativne nie s festonima iz natjeajnog rada). Tako je nad osnovnim korpusom ponovno dobivena puna zidna ploha, to pridonosi stabilnosti cjeline; ona e i ubudue ostati prepoznatljiva odrednica Albinijevih graevina. Visinski

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Arhitekt Alfred Albini - rani radovi A. UCHYTIL, K. ERMAN, Z. BARII MARENI 80-91 18[2010] 1[39]

PROSTOR

87

IV. VILA MEIXNER, 1933. ZAGREB, MALLINOVA ULICA 14 IV. VILLA MEIXNER, 1933 ZAGREB, 14 MALLINOVA STREET
Nakon poetne uzlazne faze s realizacijama stambenih i javnih zgrada, za Albinija oko 1930. godine nastaje svojevrstan operativni zastoj u kojem se arhitekt javlja uglavnom samo na natjeajima. Tek 1933. godine Albini ponovno gradi, realizira svoje prve obiteljske vile, i to gotovo istovremeno na dva iskonski razliita lokaliteta: u Zagrebu i na Hvaru. Iako nije izveo mnogo obiteljskih kua, Albini ih promilja i projektira kao svojevrsne case-study: istraivake radove u razliitim prirodnim ambijentima i u razliitim konfiguracijama urbane strukture.17 Na strmoj parceli u blizini Gupeve zvijezde, a podno povijesne Jurjevske ulice, u Mallinovoj ulici 14 izgraena je 1933. godine za samo est mjeseci vila Meixner. Slobodnostojea zgrada zorno predouje Albinijev osjeaj za trodimenzionalno smjetanje graevinskog tijela u slobodnoj reljefnoj konfiguraciji. Upeatljiva izraza, premda gotovo konvencionalnih oblikovnih elemenata, kua pritom kompleksno interpretira kako kulturno-povijesne uvjete ambijenta tako i fizike datosti terena junih obronaka Zagrebake gore.18

Upravo tu vilu, vilu Edwina Meixnera, Albini odabire za autorsku prezentaciju na izlobi Pola vijeka hrvatske umjetnosti kojom je 1938. godine otvoren Metroviev paviljon u Zagrebu. Kua izrasta nad pravokutnim tlocrtom, a dijagonalom je postavljena na strmi pad slojnica. Takvom kreativnom odlukom zgrada udesno mijenja karakter ovisno o pristupnim vizurama i postaje aktivan urbani zglob izmeu dviju ulica razliitih razina te javnih stuba to ih povezuju i tangiraju parcelu.19 S gornje strane vila se uklapa u uzlazan ulini niz slobodnostojeih kua i nagovijeta jak zavoj Mallinove ulice za vie od 180, dok se nad Mlinarskom cestom uzdie poput kule-osmatranice na terenu visoko iznad potpornog zida. Deklarirana kao jednokatnica, slijedei padinu terena kua je zapravo vjeto razvijena u etveroetanu zgradu. Pristupi na raznim visinama, visoki standardi opremljenosti i mali stanovi za poslugu u niim etaama omoguili su poslije, promjenom vlasnikih odnosa, podjelu kue u nezavisne funkcionalne cjeline.20 Ipak, i u tim novouspostavljenim odnosima dananjih etiriju korisnika zgrada e uspjeti zadrati integritet vlastite samodostatnosti.21 Osim na ve usvojenu trolanu vertikalnu raspodjelu korpusa, Albini se u ovom primjeru oslanja i na vjetinu arhitektonskog dimenzioniranja te pomni odabir teksture materijala fasadnih ploha.22 Za izrazito visoku bazu, to zaprema od treine do polovice kue, koristi rustikalno obraen kamen, ime uspostavlja jasan i naglaen kontrast s istim glatkim plohama obukanih i svijetlo olienih oploja gornjih etaa, koje se u zabatnim

Sl. 8. Vila Meixner, Zagreb, Mallinova ulica 14, projekt Fig. 8 Villa Meixner, Zagreb, 14 Mallinova Street, design

Gagerna u Leskovcu kod Krkoga u Sloveniji) i u panonskoj ravnici (izgubljeni projekt vile Huge Gottschalka u Osijeku). U tkivu grada projektira pak u ekskluzivnim podsljemenskim arealima Zagreba (vila Uzorinac u Kozarevoj ulici i vila Meixner u Mallinovoj ulici), ali i na radnikoj periferiji (kua Balog na Trenjevci). U srcu grada, u njegovoj povijesnoj jezgri, izvodi vilu Arko na uglu Basariekove i Opatike ulice, ali prethodno projektira i tri varijante za jugozapadni plato Gria. 18 Maroevi, 1999. 19 Pletina, 1993. 20 Koristei nagib terena, Albini postie neznatne razlike razine i razliite visine prostorija, to uz izostanak jedinstvenoga kontinuiranog stubita upuuje na poznavanje principa Loosova Raumplana. Ipak, kua je primarno definirana izuzetnom arhitektonikom njezine izvanjske pojavnosti, iz koje zatim proizlaze i organizacijske, kao i unutarnje prostorne kvalitete. Autorov prosede kod obiteljskih vila tako inicira trodimenzionalnu razradu tlocrtne dispozicije. On ulazi u problem trodimenzionalne bti arhitekture, to kod gradskih zgrada - koje se u onodobne operativne konjunkture uglavnom rjeavaju planarnim varijacijama tipolokih shema - jo nije bilo mogue. 21 Nakon zatvaranja sjevernoga francuskog prozora reprezentativnog studija uz terasu prvoga kata, u ovom je stoljeu zgrada doivjela nekoliko adaptacija: drvene grilje zamijenjene su uglavnom bijelom plastinom stolarijom, probijeni su ventilacijski otvori na sjevernomu zabatnom zidu, otvoreni su novi prozori podno krovne strehe prema istoku, kiasto je redizajnirana ograda prema Mallinovoj ulici i sl. Ipak, unato svim preinakama i devastacijama, elementaran arhitektonski gabarit u svojem dojmu i nadalje opstoji, tajna kvaliteta Albinijeve arhitekture i dalje traje. Istu kvalitetu opstojnosti uoavamo i na ostalim danas ugroenim Albinijevim djelima. 22 Salopek, 1976.

Sl. 9. Vila Meixner, Zagreb, Mallinova ulica 14, tlocrti Fig. 9 Villa Meixner, Zagreb, 14 Mallinova Street, plans

88

PROSTOR

1[39] 18[2010] 80-91 A. UCHYTIL, K. ERMAN, Z. BARII MARENI Arhitekt Alfred Albini - rani radovi

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 10. Obiteljska kua Dukat, Hvar, Krini rat 14, presjek Fig. 10 Dukat Family House, Hvar, 14 Krini rat, cross section

stijenama spajaju s blagom kosinom dvostrenog krova. Meutim, iako je ovdje upotrijebljen jedan narativan materijal koji dospijeva do visine parapeta prizemnoga kata - i to ne samo kao prirodni spoj s okolnim pejsaom iz kojeg vila izrasta ve i kao regulator mjerila arhitektonskog volumena ovdje kamen u opem velikoplonom izrazu ostaje i dalje relativno jednostavan i geometrijski jasan.23 Kao da ovdje nasluujemo daleku aluziju na arhitekturu manirizma koja koristi i eksponira upravo takav kontakt kontrasta: Opera di mano i Opera di natura. Visoki kriteriji to ih je Albini pritom postavio u selekciji materijala potvruju se u rafinirano odabranom kamenu - u zagrebakoj arhitekturi prisutnom, ali za modernu arhitekturu tada jo neuobiajenom, kamenu toploga svijetlo ukastog tona. Arhitektovi omiljeni francuski prozori upotrijebljeni su ovdje na wagnerovski nain - kao spona ploha dvaju kontrastnih materijala - kamene rustike i fino obraena bukanog zida: narativnoga i apstraktnoga arhitektonskog elementa. Svojim pojavnou zagrebaka vila Meixner nesumnjivo evocira kue mediteranskog podneblja. Upravo u tom proimanju kulturnih krugova, ba kao i u sintezi tradicionalnog i modernog izraza, Albini ostaje na poznatom, po Viktoru Kovaiu, zacrtanom tragu.24

cipu krnjega Z-tlocrta. Arhitektonski korpus znalaki je proporcioniran, s tri poteza u sve tri dimenzije, te vjeto inkorporiran u prirodni okoli. Jednostreni krov ukoen je obrnuto od nagiba terena. Arhitekt koristi datosti terena kako za diferenciranje funkcionalnih zona tako i za modeliranje volumena interijera kao slijed sekvenci arhitektonskog itinerara. Tlocrti krova, meuetaa i pristupne razine rijeeni su istovremeno sa segmentima presjeka. U kuu se pristupa s donje ceste usponom kroz mediteranski vrt (premda je prvotni projekt predviao ulaz s novoprobijene gornje ceste, ostavljajui vrtu izoliraniji ugoaj). S nekoliko stuba, lateralno priljubljenih uz glavno proelje, pristupa se na malu ulaznu terasu koja je istodobno i krovna ploha cisterne. Time je ulaz u kuu uzdignut od tla i sagledava se postupno, tek nakon uspona. Na taj je nain istodobno stvoren i pretprostor dnevne sobe, gdje se irokim sklopivim vratima moe s terasom postii jedinstvena cjelina, intimno stopljena s okolnim sjenovitim pejsaom i vizurom prema kanalu Paklinskih otoka. Dnevni boravak, opremljen kaminom, s nekoliko uzlaznih stuba, povezan je sa spavaim traktom koji se sastoji od dvije sobe s kupaonicom. Uslune su prostorije nie visine (kuhinja, izba, sobica, WC), preko officesa spojene kako s dnevnom sobom tako i s malim stranjim gospodarskim dvoritem. Oito je da su prostorni tok, ali i proporcijski odnosi kue definirani Albinijevim talentom i istaknutim prostornim zorom, kao i kreativnom interpretacijom teorijskih postavki Loosova prostornog plana.26 Istinski proet kulturom Mediterana i obuzet ljepotom toga, iz kamena sazdanog otoka, Albini ovaj iskonski graevni materijal poetizira u svojim gradnjama; u njima evocira i puke kue i ruralna zdanja, otmjene patricijske palae i rafinirane detalje s Lucieva ljetnikovca, kao i masivno staro zie hvarskoga franjevakog samostana to nasuprot
23 Ipak, duhovni otac ovih, ovdje tek naznaenih principa, nesumnjivo je, ponovno, onaj par excellence srednjoeuropski, ali i mediteranski arhitekt Adolf Loos - Kovaiev i Ehrlichov mentor, alter ego zagrebake arhitekture dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljea. Na konceptu rustikalne baze nad kojom se die apstraktan geometrijski korpus, Loos je 1926. godine u Avenue Junot, brdovitom prilazu na Montmartre u Parizu, podigao kuu svome prijatelju, dadaistikom pjesniku Tristanu Tzari. Pritom je Loos arhitektonskim presjekom svoje parike zgrade ujedno artikulirao i remek-djelo svojih uspostavljenih prostornih principa. 24 Kao kulturoloki uzor-prototip vila Meixner posluit e timu Korka-Kreki-Kiverov-terk pri realizaciji vile Rodani u Nazorovoj 56. Talijanski arhitekt Adalberto Libera 1941. godine projektirao je vlastitu kuu-studio u Rimu na slinim oblikovnim polazitima. 25 U memoriji starijih Hvarana kua je vezana za obiteljsko prezime Luterotti. 26 Laslo, 1987.

V. OBITELJSKA KUA DUKAT, 1935. HVAR, KRINI RAT 14 V. DUKAT FAMILY HOUSE, 1935 HVAR, 14 KRINI RAT
Sl. 11. Obiteljska kua Dukat, Hvar, Krini rat 14, zapadno proelje Fig. 11 Dukat Family House, Hvar, 14 Krini rat, west faade

Ranih tridesetih godina, na tada jo neizgraenom predjelu grada Hvara, Albini projektira ansambl od sedam obiteljskih ljetnikovaca lociranih izmeu dviju paralelnih cesta na strmomu umovitom terenu povrh mora. Projektirani ljetnikovci u lananom slijedu prate blagi luk lungo mare poluotoka Krini rat. Iako oito projektirane na ve isparceliranom zemljitu i za poznate korisnike, kue su zamiljene kao jedinstvena cjelina; dapae, stroga privatizacija parcela projektantski je gotovo negirana meusobno povezanim parternim hortikulturnim povrinama. Od ovoga cjelovito zamiljenoga urbanistikog projekta ostvarit e se tek jedan, maleni detalj - kua dr. Zorislava Dukata25 i, u poneto modificiranom obliku, kua kompozitora Rudolfa Matza. Poznato je da je Albini bio iskonski vezan za Hvar; provodio je tamo gotovo sve vrijeme kad nije radio u Zagrebu, a kuu Dukat intimno je smatrao svojim najuspjelijim projektantskim djelom. U tom zamiljenom, ali nerealiziranom nizu obiteljskih kua bio je predvien i arhitektov vlastiti ljetnikovac. Kua dr. Dukata definirana je meuodnosom dvaju izmaknutih graevinskih tijela na prin-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Arhitekt Alfred Albini - rani radovi A. UCHYTIL, K. ERMAN, Z. BARII MARENI 80-91 18[2010] 1[39]

PROSTOR

89

njegovim vilama dominira uvalom Krinoga rata. Dukatovu kuu Albini gradi na tradicionalan nain (kameno zie, vanjsko stubite, prozori s griljama, kupe kanalice, karakteristini kameni dimnjaci). Uvaavajui, no istodobno i apstrahirajui dane karakteristike podneblja, on u ovom sluaju uspijeva ostvariti - uza sve asocijativne oblikovne elemente, ba kao i na vili Meixner u Zagrebu - suveren i osamostaljen korpus moderne arhitekture. Za minijaturnu susjednu kuu Matz izvedbeni nacrti nisu nam poznati, ali postoje dvije predvarijante nacrta, obje s karakteristinim natkrivenim trijemom koji je u nedavnoj adaptaciji loe i neadekvatno izveden. Kua je graena 50 cm debelim, grubo priklesanim ziem iz kamenoloma nedaleke uvale Pokonji dol, s velikim blokovima nadvratnika i natprozornika. Za razliku od projekata ostalih kua, u ovom sluaju nagib krova slijedi nagib terena. Ulazi se preko podesta minimalnih dimenzija koji, slino kao i na susjednoj vili Dukat, odvaja stambenu zonu od okolnog tla. Unutar tlocrtnoga gabarita, na principu krunoga toka, dvije su sobe spretno povezane s vrlo malenim nusprostorijama. Pitoreskna, poneto rustina kua Matz vue svoje oblikovne korijene uglavnom iz ruralnih uzora. Tih je godina postavljeno i ustro raspravljano pitanje primjerenosti izraza moderne arhitekture u Dalmaciji. Poznata je antologijska polemika Strajni-Brajevi vezana za dihotomiju avangardni ili tradicionalni pristup. Istodobno, meutim, tih godina u modernom izrazu u Dalmaciji suvereno gradi i Ibler na Koruli (1933.), Horvat na splitskim Firulama, a neto kasnije i Krini i Gali u Dubrovniku. U drugoj polovici desetljea Gombo i Kauzlari projektirat e, iznad Albinijevih hvarskih kua, vilu Ladany, i to prije njihova jo poznatijega koloepskog rada. Dobrovi istodobno radi u Dubrovniku i okolici, Ostrogovi na

Krku i Rijeci, Potonjak u Novom Vinodolskom, a Bon u Bakru. Svi ovi arhitekti grade u suverenomu modernom izrazu, sintetizirajui meutim slojevitost i obiljeja mediteranskih odrednica. Zanimljivo je da meu navedenim i problemski prepoznatim djelima Albinijeva arhitektura jo uvijek na odreeni nain izmie svim racionalnim analitikim argumentacijama.

Sl. 12. Obiteljska kua Dukat, Hvar, Krini rat 14, nacrt zapadnog proelja Fig. 12 Dukat Family House, Hvar, 14 Krini rat, west elevation Sl. 13. Obiteljska kua Dukat, Hvar, Krini rat 14, tlocrt Fig. 13 Dukat Family House, Hvar, 14 Krini rat, ground plan

ZAKLJUAK CONCLUSION
Paradoksalno, premda zapravo razumljivo, rani radovi Alfreda Albinija arhitektovo su najplodnije stvaralako razdoblje. I mada prvi radovi, te rane realizacije nastale izmeu 1927. i 1935. godine, izmiu oekivanim i uobiajenim karakteristikama formativnog razdoblja. Gledajui retroaktivno, s obzirom na cjelokupan Albinijev arhitektonski opus i rukopis, ti radovi ne samo da nagovijetaju, ve i izravno svjedoe o tipinoj albinijevskoj rafiniranoj proporcijskoj ruci i sintetskom morfolokom izrazu. Gledajui pak njihovu pojavnost u doba nastanka, to su egzemplarna djela, istodobno i vrhovi, kao i specifini otkloni od tadanje produkcije. Dapae, neka od njih, ili pojedini njihovi aspekti, danas su antologijski rangirani primjeri. Kua Bali najvii je standard tipologije uglovnica postkovaievske faze zagrebake arhitekture. Kua zaklade erjavi jedna je od prvih zagrebakih modernih realizacija. S obzirom na odnose kvalitativne valorizacije i kronoloke preciznosti, ona ulazi u rang prepoznatih djela Marka Vidakovia, Zlatka Neumanna, Denzlera-Kliske-Kauzlaria i Drage Iblera. Kua erjavi ujedno je sinteza i hommage kako gradotvornom konceptu Viktora Kovaia tako i profinjenoj bizarnosti inicijalnih slojeva Adolfa Loosa. Zgrada Gradske tedionice gabaritni je reper i kronoloki prvo djelo moderne arhitekture u Osijeku. Tim ra-

Sl. 14. Obiteljska kua Dukat, Hvar, Krini rat 14, zapadno i juno proelje Fig. 14 Dukat Family House, Hvar, 14 Krini rat, west and south facades

90

PROSTOR

1[39] 18[2010] 80-91 A. UCHYTIL, K. ERMAN, Z. BARII MARENI Arhitekt Alfred Albini - rani radovi

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Literatura Bibliography

Izvori Sources

dom Albini objedinjuje suverenost inicijalnoga gradotvornog poteza svojega prvog uitelja Viktora Kovaia, s finesama pristupa antologijske beogradske banke Huge Ehrlicha. Suptilan i uzajamno referentan odnos uenika i uitelja izrastao je tako na Gradskoj tedionici u Osijeku u oblikovno samosvojno djelo; sve referentne konotacije potka su kulturoloki kreativnog dijaloga i nisu itljive na osnovnom sloju percepcije arhitektonske pojavnosti djela. Kua Meixner ve je verificirano antologijsko djelo; uvrtena je 1938. godine u katalog izlobe Pola vijeka hrvatske umjetnosti. Arhitektura kue nije samo anticipacija ve i manifestacija Albinijeva volumetrijskog talenta rjeavanja kompleksnih odnosa pojavnosti arhitektonskog korpusa i reljefne datosti irega prostornog konteksta. Kua Dukat samosvojno je autorsko djelo; poetika pejsaa i ljubav prema kulturi Hvara oslobaa autora svih stega i proklamiranih principa arhitektonskih ideologija. Arhitekt govori iskonskim materijalom izvanvremenske pojavnosti i unutar racionalne geometrije organski profilira prosede prostornog plana. Godine 1932. Albini u nakladi G. E. Konrad iz Bea objavljuje monografiju Huge Ehrlicha; krae strune prikaze toga djela donose tadanji struni asopisi Graevinski Vjesnik iz Zagreba i ljubljanska Arhitektura. U Hrvatskoj reviji objavljuje kritiki osvrt na izlobu Francuska arhitektura. Ranih tridesetih godina Albini sudjeluje i na arhitektonskim natjeajima za Narodni dom u Zemunu, regulaciju Trga kralja Petra u Sarajevu, umarsko-poljoprivredni fakultet u Zagrebu, Palau Aeroputa u Beogradu, radnike ustanove u Zagrebu i Tomislavov dom na Sljemenu. Nadgradnju arhitektonskog iskustva, steenog na studijskom putovanju Milano - Genova - Pariz jo u doba studija, realizira novom osobnom terenskom nastavom i putovanjem po Italiji, ovaj put na trasi Venecija - Firenca - Rim - Napulj - Pompeji - Palermo. Albinijevi rani radovi zavreni su i zaokrueni 1935. godinom. Nakon asistenture Viktoru Kovaiu, a zatim i Hugi Ehrlichu, tim prepoznatim hrastovima koje ne obaraju hrvatske arhitekture, Alfred Albini 1936. godine biva izabran za nositelja kolegija Arhitektonske kompozicije i Arhitektura najnovijeg doba na Arhitektonskom odjelu Tehnikoga fakulteta u Zagrebu. Graditeljska operativna i kvantitativno-produktivna faza arhitekta time se usporava. Otada e njegovo djelo biti disperzirano na ire aspekte i segmente drutvene i kulturoloke stvarnosti.

1. Kahle, D. (2002.), Zagrebaka ugraena najamna kua od 2. sijenja 1928. do 14. veljae 1935. godine, magistarski rad, Arhitektonski fakultet, Zagreb 2. Kahle, D. (2002.), Zagrebaka ugraena najamna kua u razdoblju od 1928.-1934. godine, Prostor, 10 (2002), 2 (24): 155-167, Zagreb 3. Kahle, D. (2007.), Stambene kue novog graenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju od 1928. do 1945. godine, doktorski rad, Arhitektonski fakultet, Zagreb 4. Kneevi, S. (2003.), Zagreb u sreditu, Barbat, Zagreb 5. Laslo, A. (1987.), Raumplan, Plan Libre, ili..., Arhitektura, 200-203 (40): 35-40, Zagreb 6. Maroevi, I. (1999.), Zagreb njim samim, Durieux, Zagreb 7. Maroevi, I. (2003.), Antologija zagrebake arhitekture, Art studio Azinovi, Zagreb 8. Mikac, N. (1983.), Iz evropskog klasicistikog nasljea, Arhitektura,184-185 (32): 12-13, Zagreb. 9. Pletina, L. (1993.), Geneza urbanog prostora na zagrebakom sjeveru, Prostor, 1 (1): 79-94, Zagreb 10. Polak, N. (2007.), Kontekst koji traje, Hrvatska arhitektura dvadesetog stoljea, Suvremena hrvatska arhitektura: testiranje stvarnosti, Arhitekst, Zagreb 11. Premerl, T. (1986.), Tragovi moderne u poslijeratnoj arhitekturi Hrvatske, Arhitektura, 196-199 (39): 14-21, Zagreb 12. Premerl, T. (1989.), Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata, Matica hrvatska, Zagreb 13. Premerl, T. (2006.), Moderna i kontinuitet ladanjske kulture-arhitekture, Zbornik Kultura ladanja: 351-362, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 14. Radovi Mahei, D. (2007.), Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih, Institut za povijest umjetnosti, kolska knjiga, Zagreb 15. Salopek, D. (1976.), Kontinuitet zaviajnog prostora, Arhitektura, 156-157 (30): 96-99, Zagreb. 16. egvi, N. (1951.), Arhitektonska moderna u Hrvatskoj, Republika, 3: 179-185, Zagreb 17. egvi, N., autor odabira (1992.), O hrvatskoj arhitekturi: napisi, polemike, studije, Arhitektonski fakultet, Zagreb 18. Uchytil, A. (1990.), Arhitekt Alfred Albini, magistarski rad, Arhitektonski fakultet, Zagreb 19. Uchytil, A., tulhofer, A. (2007.), Arhitekt Alfred Albini, Arhitektonski fakultet, Zagreb 20. Uchytil, A., Barii Mareni, Z., Kahrovi, E. (2009.), Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljea, 10-14, Arhitektonski fakultet, Zagreb 21. Vrkljan, Z. (1995.), Sjeanja, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 22. *** (1938.), Pola vijeka hrvatske umjetnosti, Katalog izlobe, Hrvatsko drutvo umjetnosti, Zagreb

Arhivski izvori Archive Sources 1. 2. MgZ-AA - Arhiv Alfreda Albinija, Muzeja grada Zagreba, Opatika 20, Zagreb AHA - Arhiv Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljea, Arhitektonski fakultet, Kaieva 26, Zagreb DaZ - Dravni arhiv u Zagrebu, Opatika 29, Zagreb DaS - Dravni arhiv u Splitu, Podrunica Hvar, H. Lucia b.b., Hvar

3. 4.

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1., 7.-10., 12. MgZ-AA Sl. 2., 3., 6., 11., 14.

Foto: Andrej Uchytil *** 1938: 128

Sl. 4., 13. AHA; Albini Sl. 5.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Arhitekt Alfred Albini - rani radovi A. UCHYTIL, K. ERMAN, Z. BARII MARENI 80-91 18[2010] 1[39]

PROSTOR

91

Saetak Summary

Architect Alfred Albini - Early Works


This paper is the first in a series of papers envisaged to systematically present the oeuvre of architect Alfred Albini. The number of his works is not significant since it amounts to approximately fifty building, fifteen of which have been constructed. However, with their quality, nine of his buildings stand out in the history of Croatian modern architecture and most of them can be characterized as architectural classics. Chronologically approached and morphologically analyzed these works can loosely be grouped into two main sections: early works (1927-35) and mature works (1935-64). This paper brings an analysis of Albinis early architectural accomplishments. Bali House (Zagreb, 9 vearova Street / Hrvojeva Street, 1927-1928) is a building which sets the highest standards in the typology of corner houses built in the post-Kovai phase of Zagreb architecture. Even with this first work Albini gradually introduced his own approach into the inherited culture of city space. He announced his personal integral approach to architecture which simultaneously created a link with the past, existed in layers in the present and opened up towards both near and distant future. The erjavi Fundation House (Zagreb, 25 Krnjavoga Street / 36 Jukieva Street, 1928-1930/32) was one of the first modern buildings in Zagreb. Regarding its quality and time of construction the building ranks with the acknowledged works by Marko Vidakovi, Zlatko Neumann, Denzler-KliskaKauzlari and Drago Ibler. erjavi House is at the same time a synthesis and homage to both Viktor Kovais city-building concept and elegant bizarreness of Adolf Looss initial layers. The building of the Town Savings Bank (Osijek, 29 Kapucinska Street, 1930) is chronologically the first work of modern architecture in Osijek. In this building Albini integrated the audacity of the initial city-building concept of his first mentor Viktor Kovai and Hugo Ehrlichs artfulness manifested in his classic work, the bank in Belgrade. The subtle and inter-referential relationship of the student and teacher thus resulted in the Town Savings Bank, a morphologically singular work. All referential connotations form the conceptual basis of a creative cultural dialogue and remain covert in surface readings of the architecture of the bank. Meixner House (Zagreb, 14 Mallinova Street, 1933) is an acknowledged classical work included in the 1938 exhibition catalogue Half a Century of Croatian Architecture. Its architecture is not only anticipation but also manifestation of Albinis talent in finding volumetric solutions of complex relationships between the appearance of the architectural whole and its wider spatial context. Dukat House (Hvar, 14 Krini rat, 1935) is Albinis authentic accomplishment. The poetics of the landscape and his love for the culture of the city and island of Hvar freed him from the control and imposed principles of the existing architectural ideologies. The architect critically spoke out with authentic material and its atemporal characteristics. Within a geometric relationship of architectural elements, Albini adopted an organic approach in order to create the essence of the spatial plan of modern architecture. The work also heralded certain features of the architects later, mature phase. The early works of Alfred Albini, created from 1927 to 1935 belonged to the architects most fruitful period. Seen in retrospective, and considering Albinis architectural signature, these works not only heralded, but also witnessed to the typical albinesque refined proportions and integral morphological expression. Seen in the context of the age they were created they represent exemplary accomplishments. They were peculiarities and highest points of the contemporary architectural production. Some of them entirely or partially have even remained classical pieces to this day. After assisting Viktor Kovai and Hugo Ehrlich, Alfred Albini was in 1936 appointed professor on the courses Architectural Compositions and Architecture Today at the Architecture Department of the Technical College in Zagreb. This engagement evidently slowed down his practical architectural production and since then his work has spread not only in architectural but also wider social areas of Croatian culture. ANDREJ UCHYTIL KARIN ERMAN ZRINKA BARII MARENI

Biografije Biographies
Dr. sc. ANDREJ UCHYTIL, dipl. ing. arh., izvanredni je profesor na Katedri za arhitektonsko projektiranje i Katedri za teoriju i povijest arhitekture Arhitektonskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Voditelj je znanstvenoistraivakog projekta Atlas hrvatske arhitekture XX. stoljea. Dobitnik je nagrada UHA-e Neven egvi za teorijski rad 2008. i I. nagrade Zagrebakog salona 2009. godine (s R. Waldgoni) za realizaciju Crkve Sv. Ivana Evanelista u Zagrebu. Dr. sc. KARIN ERMAN, dipl. ing. arh., docentica je na Katedri za teoriju i povijest arhitekture Arhitektonskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Studij arhitekture zavrila je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1989., magisterij znanosti stekla je na Sveuilitu Harvard, Graduate School of Design (Cambridge, SAD) 1996., a doktorat znanosti na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2000. godine. Bavi se istraivanjem recentnih fenomena arhitektonske teorije i izabranih tema iz problematike ranoga modernizma u srednjoj Europi. Dr. sc. ZRINKA BARII MARENI, dipl. ing. arh., docentica. Sudjeluje u nastavi Arhitektonskoga fakulteta i u radu znanstvenoistraivakog projekta Atlas hrvatske arhitekture XX. stoljea. Magistrirala je 2002., a doktorirala 2007. godine. ANDREJ UCHYTIL, PhD, Dipl.Eng.Arch., is an associate professor at the Chairs of Architectural Design and Theory and History of Architecture at the Faculty of Architecture, Zagreb University. He heads the scientific project Atlas of 20th Century Croatian Architecture. He received the Neven egvi Award (by the Association of Croatian Architects) for theoretical work in 2009 and 1st prize of Zagreb Salon in 2009 (with R. Waldgoni) for the church of St John the Evangelist in Zagreb. KARIN ERMAN, PhD, Dipl.Eng.Arch., is an assistant professor at the Chair of Theory and History of Architecture at the Faculty of Architecture, Zagreb University, from where she graduated in 1989. She obtained her MA degree at the Graduate School of Design, Harvard University (Cambridge, USA) in 1996 and her PhD degree at the Faculty of Architecture in Zagreb. The area of her research pertains to recent issues in architectural theory as well as in certain topics related to early modernism in Central Europe. ZRINKA BARII MARENI, PhD, Dipl.Eng.Arch., assistant professor. She holds lectures at the Faculty of Architecture and participates in the scientific project Atlas of 20th Century Croatian Architecture. She obtained her MA degree in 2002 and PhD in 2007.