Vous êtes sur la page 1sur 213

GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET, Matice Hrvatske 15 21000 Split, Republika Hrvatska

GRAEVINSKI FAKULTET Kralja Zvonimira 14 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina

J. Radni, A. Harapin, G. unji

MOSTOVI
ODABRANA POGLAVLJA

Split - Mostar 2004.

1. Uvod

1. UVOD
Most je gra!evina koja prevodi prometnice ili vod preko neke zapreke. Za mostovima je "ovjek osje#ao potrebu od kada postoji. Gra!enje mostova bilo je oduvijek, a i danas je, osobito podru"je graditeljstva. Mostovi mogu biti vrlo smjele gra!evine koje pobu!uju nezaboravan dojam prolaznika. Od pradavnih vremena, sudbina mostova isprepli#e se sa sudbinom ljudi. Mnogi zna"ajni doga!aji vezani su s mostovima, njihovom izgradnjom, postojanjem i ruenjem. Doga!aji oko mostova i oni sami mostovi inspirirali su poneke umjetnike, potakli legende i zanimljive pri"e obi"nih ljudi. Razvoj gra!enja mostova nije tekao bez poteko#a. Dogodile su se mnoge katastrofe mostovima i njihovim graditeljima. Na sre#u, neke velike nezgode dovele su do vanih otkri#a koritenih u gradnji novih mostova. Profesija gra!enja mostova zahtjevno je i nemilosrdno zanimanje. Most ne gradi samo jedan "ovjek, niti su u procesu gra!enja aktivni samo oni koji ga neposredno izra!uju. Gra!enje mostova teklo je stolje#ima svojim polaganim razvojem, preteito na osnovi iskustva s ve# izvedenih objekata. U prvom razdoblju zadaci graditelja mostova ograni"eni su na pjea"ke prijelaze i mostove. Pojava eljeznice i razvoj brzog cestovnog prometa uvjetovali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina, koji su trebali biti brzo sagra!eni. Graditeljstvo je te zadatke rjeavalo novim gradivima i konstrukcijama raznolikih sustava i oblika. Stalni razvoj i zahtjevi cestovnog i eljezni"kog prometa nametnuo je potrebu "vrstog prijelaza "esto veoma irokih i dubokih vodenih prepreka. Suvremena tehni"ka i tehnoloka postignu#a u gra!enju mostova, uz ukupni gospodarski napredak, omogu#ili su da nekada elje o "vrstom prijelazu velikih usjeka, plovnih kanala, morskih tjesnaca, uvala, zaljeva i fjordova danas postanu stvarnost. U tijeku je realizacija mnogih sloenih projekata, trokovi kojih se iskazuju u milijardama USD, a u fazi planiranja i pripreme su i takvi grandiozni projekti o kojima se nekad samo matalo. Realizacija ovih projekata nije nikakav hir, ve# se ponajprije temelji na gospodarskoj opravdanosti. Projektiranje mostova sloen je gra!evinsko-tehni"ki zadatak, koji treba zadovoljiti mnoge zahtjeve, a ne samo tehni"ko rjeenje njegove nosive konstrukcije. Postojanje pouzdane nosive konstrukcije bitan je preduvjet postojanja mosta. Taj uvjet, iako prijeko potreban, nije dovoljan za uporabnu vrijednost mosta. Mostovi, kao i sve druge gra!evine, trebaju zadovoljiti zahtjeve funkcionalnosti, sigurnosti, trajnosti, ekonomi"nosti, estetike i ekologije (utjecaja na okoli). Za uspjeno rjeavanje takvih zahtjeva treba vladati irokim saznanjima, a u slu"aju ve#ih i sloenijih projekata nuno je uklju"enje ve#eg broja stru"njaka razli"itih specijalnosti. Navedeni zahtjevi me!usobno su suprotstavljeni pa ih valja kompromisno uskladiti. Problemi projektiranja i gra!enja nosivih konstrukcija sastavni su dio gra!enja mostova. Stoga je neophodno poznavanje razli"itih disciplina u cilju postizanja pouzdanih, trajnih i ekonomi"nih konstrukcija. U posljednje vrijeme osobito je zna"ajan veliki napredak u podru"ju prora"una nosivih konstrukcija. Razvoj numeri"kih metoda prora"una, a osobito metoda kona"nih elemenata, potaknut ekspanzijom ra"unala, omogu#ava pouzdane stati"ke i dinami"ke, linearne i nelinearne analize konstrukcija. Prora"un nosivih konstrukcija, nekad osobito zahtjevan i dugotrajan, pritom "esto i dominantni dio projekta mosta, danas je postao gotovo rutinski zadatak. Iako su graditelji mostova najdirektnije vezani za prora"un njegovih nosivih konstrukcija, potrebna su im mnogo ira saznanja u cilju postizanja optimalnog rjeenja.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
2

1. Uvod

Graditelj mostova treba dobro poznavati gradiva za izradu nosivih konstrukcija i sklopova, te postupke izrade. Nedopustivo je neopravdano nametanje nekih gradiva i postupaka izvo!enja. Naalost, ovo je ponekad prisutno jer su konstruktori danas specijalizirani samo za pojedine materijale, a izvo!a"i name#u svoje postupke izrade. Princip ekonomi"nosti nedvojbeno je jedan od sredinjih zahtjeva na most. Ekonomi"nost i jeftino#a nisu isti pojmovi iako ih naalost neki ponekad poistovje#uju. Naime, mnoga jeftina projektna rjeenja mostova u uporabi su zahtijevala velike trokove odravanja, to se kasnije pokazalo sveukupno neekonomi"nim. U ukupnu cijenu mosta, osim trokova izrade, treba ura"unati i o"ekivane trokove odravanja. Stoga, pri izradi projekta mosta posebnu panju treba posvetiti trajnosti, a osobito kod mostova u agresivnom okoliu. S tim u svezi, nuno je detaljno propisati i u izvo!enju provesti mjere osiguranja i kontrole kvalitete. Ispravno poneto pove#ana ulaganja u fazi izrade mosta, u kona"nosti bi se trebalo pokazati sveukupno ekonomi"nijim rjeenjem. U svezi ekonomi"nosti povezano je i pitanje brzine gra!enja. Pod argumentima brzine i tedljivosti nerijetko su proturena rjeenja za koja se kasnije ustanovilo da nisu bila ni tako jeftina, ni brzo gotova, kako se unaprijed obe#avalo. Posljedice su toga nepovratno i trajno manje vrijedne gra!evine, a sve za "asovite probitke. Brzina gra!enja ne smije utjecati na kvalitetu, jer jednom kad gra!evina bude dovrena vremenski rok njene izgradnje nikome ne#e biti interesantan, ve# njena sveukupna i trajna vrijednost. Kao utilitarne gra!evine mostovi moraju biti prikladno oblikovani. Pod pojmom oblikovanja uklju"eni su razli"iti "imbenici koji uvjetuju op#u vrijednost mosta. Osim svoje unutranje ljepote, most treba biti skladno uklopljen u okoli. Oblikovna vrijednost mosta prvenstveno ovisi o projektantu, njegovoj konstruktorskoj i estetskoj obdarenosti i shva#anju, ali isto tako i o investitoru i izvo!a"u. Estetski zahtjevi na most ponekad moraju biti odlu"uju#i, a osobito kod gradskih mostova. U izvjesnim slu"ajevima potrebno je u postupku izrade projekta mosta uklju"iti arhitekta. U svakom slu"aju, nedopustivo je gra!enje runih mostova.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

2. Op!i podaci o mostovima

2. OP!I PODACI O MOSTOVIMA


Na po!etku pregleda op"ih podataka o mostovima dat "e se prikaz uobi!ajenih naziva pojmova i dijelova mosta. Neki od njih su ozna!eni na crteima 2.#-2.4, koji pokazuju razli!ite mostove i njihove dijelove.

Crte 2.": Primjer armirano betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2.2: Primjer kombiniranog cestovno-eljezni!kog mosta s !eli!nom reetkastom konstrukcijom i kolnikom dolje, pojmovi i nazivi dijelova MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
4

2. Op!i podaci o mostovima

Crte 2.3: Primjer uzdune dispozicije betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2.4: Popre!na dispozicija betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2.5: Betonski gredni most sandu!astog popre!nog presjeka, pojmovi i nazivi dijelova MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
5

2. Op!i podaci o mostovima

2." OP!I POJMOVI


Most je gra$evina kojom prelazimo neku zapreku. Propust je most malog otvora, do oko 4-#0 m. Otvor mosta je razmak izme$u unutranjih ploha stupova. Ako most sadri vie otvora, govorimo i o ukupnom otvoru koji !ini zbroj duljina svih pojedinih otvora. Duljina mosta je razmak izme$u osi leaja na upornjacima. Ukupna duljina mosta je razmak izme$u rubova krila na upornjacima. Raspon mosta je razmak izme$u osi leajeva rasponske konstrukcije, odnosno izme$u osi stupova. Ako most ima vie otvora, imat "e njegova rasponska konstrukcija toliko i raspona. Rasponska konstrukcija ili glavna konstrukcija je nosiva struktura koja premotava otvor mosta. irina mosta je razmak izme$u unutranjih ploha ograda. Razlikuju se i irine kolnika, hodnika, traka, prostora za ogradu, me$upojasa i sl. Niveleta mosta je linija koja prolazi sredinom kolnika u pogledu sa strane. To je osnovna linija u njegovom uzdunom presjeku. Nagib nivelete predstavlja uspone i padove nivelete po duini mosta. Uzdizanje nivelete je visinska razlika najnie i najvie to!ke nivelete na mostu. Os prometnice je tlocrtna linija sredine kolnika prometnice koje prelazi preko mosta. Ta os postoji i na mostu. Os mosta obi!no je simetrala mosta na pogledu sa strane na mostu. Uzduna dispozicija mosta ili uzduni razmjetaj, je raspored otvora i stupova mosta u pogledu sa strane na most. Popre#na dispozicija mosta ili popre#ni razmjetaj mosta, je razdioba irine mosta na hodnike, trake i kolnike za razne prometne svrhe. Popre#na dispozicija konstrukcije mosta je raspored sastavnih dijelova nosive konstrukcije u njenom popre!nom presjeku. Razlikujemo nagibe kolnika, hodnika, me$upojasa i sl. Donji ustroj mosta !ine oni dijelovi koji se nalaze ispod vrha leajeva rasponske konstrukcije. Gornji ustroj mosta !ine oni dijelovi mosta koji se nalaze iznad vrha leajeva rasponske konstrukcije. Pomost !ine oni dijelovi mosta koji se nalaze izme$u glavnih nosa!a mosta i ploha kolnika i hodnika. Konstrukcija kolnika je nosiva konstrukcija preko koje se optere"enja s kolnika i hodnika prenosi na glavne nosa!e mosta. Slobodni profil je otvor kroz kojeg moe prolaziti promet iznad ili ispod mosta. Stoga se razlikuje slobodni profil na mostu i slobodni profil ispod mosta. Prilazi mosta ili rampe, su sektori prometnice preko kojih se s otvorene ceste nailazi do mosta.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
6

2. Op!i podaci o mostovima

2.2 NAZIVI DIJELOVA MOSTA


Dijelovi svakog mosta mogu se globalno svrstati u gornji i donji ustroj. Naj!e"i sastavni dijelovi i njihovi nazivi su nie navedeni, a neki od njih su prikazani na crteima 2.#-2.#3.

Crte 2.6: Primjer kombiniranog mosta za cestovni promet, tramvaj i pjeake - pojmovi i nazivi dijelova. Most ima uputeni kolnik i punostijene glavne !eli!ne nosa!e grednog sustava

Crte 2.7: Primjer popre!ne dispozicije mosta iz punostijenih !eli!nih grednih nosa!a spregnutih s betonskom kolni!kom plo!om - pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2.8: Neki dijelovi mosta i njihovi nazivi MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
7

2. Op!i podaci o mostovima

Crte 2.9: Primjeri lu!nih mostova kojima su glavni nosa!i masivni svodovi - pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2."0: Primjeri suvremenog lu!nog mosta - pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2."": Primjer ovjeenog (zauzdanog) mosta - pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2."2: Primjer vise"eg mosta - pojmovi i nazivi dijelova MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
8

2. Op!i podaci o mostovima

2.2." Donji ustroj mosta Upornjaci su krajnji stupovi na koje se oslanja rasponska konstrukcija. Na njima prestaje nasip i po!inje most. Mogu se sastojati od ovih dijelova: Stup upornjaka Krilo upornjaka Temelj stupa upornjaka Temelj krila upornjaka %unj pokosa nasipa Podnoni zidi" pokosa nasipa Zidi" upornjaka Leajna greda Leajni kvader Klupica

Stupovi su dijelovi mosta koji podupiru rasponsku konstrukciju izme$u upornjaka. Mogu biti temeljeni na suhom i u vodi. U drvenim mostovima za stupove se koriste nazivi jaram i stupite, ovisno o njihovoj konstrukciji. Stupovi mogu imati: Temelj stupa Tijelo stupa, stup u uem smislu. Leajnu gredu, nosivi blok na kojeg se naslanja leaj ili leajna klupica. Obi!no je smjeten unutar leajne grede. Leajna klupica, uzdignuti dio iznad vrha stupa na kojeg se neposredno oslanja leaj. Pre!ke i druge spojne elemente kod sloenih stupova. Ledobran i ledolom, posebne dijelove uzvodno od (ispred) stupa zbog zatite od leda, plovnih predmeta ili plovila Kod vise"ih i ovjeenih mostova glavni stupovi koji se uzdiu visoko iznad razine kolnika zovu se piloni. Preko njih je objeena uad za vjeanje rasponske konstrukcije mosta. Leajevi su posebni dijelovi na koje se neposredno naslanja rasponska konstrukcija. Spram mogu"nosti i na!ina relativnog pomicanja okretanja rasponskog sklopa, u odnosu na donji ustroj razlikujemo: Nepokretni leaj ne doputa nikakva me$usobna pomicanja rasponske konstrukcije i donjeg ustroja. Pokretni leaj doputa pomicanje rasponskog sklopa u eljenom pravcu. Linijski leaj doputa okretanje rasponske konstrukcije oko jedne crte. To!kasti leaj doputa okretanje rasponskog sklopa u svim pravcima. Klizni leaj omogu"ava pomak rasponske konstrukcije u eljenom pravcu klizanjem. Njihaju"i ili pendl leaj, formiran od kratkog obostrano zglobno priklju!enog stupa, omogu"ava pomicanje i kretanje rasponskog sklopa u eljenom pravcu. Prijelazne plo#e su armiranobetonske plo!e na nasipu iza upornjaka. Jednim se rubom oslanjaju na upornjak, a preostalim dijelom na nasip. Slue za izjedna!avanje vertikalnih pomaka izme$u krute konstrukcije mosta i elasti!nog nasipa, odnosno za sigurnost i udobnost prijelaza s mosta na nasip.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

2. Op!i podaci o mostovima

2.2.2 Gornji ustroj mosta Glavni nosa#i slue za prijenos sila s gornjeg ustroja na stupove i upornjake. Za njih se jo koriste nazivi: rasponski nosa!i, rasponska konstrukcija, glavna nosiva konstrukcija ili pak rasponski sklop (ovaj pojam uklju!uje i druge konstruktivne elemente gornjeg ustroja). Kod glavne konstrukcije susre"u se sljede"i nazivi: Sustav nosa!a je njegov ra!unski (stati!ki) sustav. Pojasevi nosa!a su njegovi rubni dijelovi po visini. Razlikuje se gornji i donji pojas nosa!a. Visina nosa!a je visinski razmak njegovih pojaseva. Moe biti stalna ili promjenjiva po duljini nosa!a. Ispuna nosa!a je dio nosa!a izme$u pojaseva. Moe biti puna (obi!no se naziva hrbat ili rebro) i oupljena (naj!e"e je reetkasta). irina nosa!a se obi!no odnosi na irinu njegovog gornjeg pojasa, donjeg pojasa ili ispune (hrpta). Osni ili svijetli razmak nosa!a je njihov odgovaraju"i razmak u popre!nom presjeku mosta. Tip konstrukcije ili sustav konstrukcije, je naziv obi!no vezan za na!in njenog noenja (plo!asta, gredna, okvirna, lu!na, zavjeena, vise"a itd.). Greda T presjeka je greda povezana s plo!om. Jo se zove i rebrasti nosa!. Sandu!asti nosa! je nosa! sandu!astog popre!nog presjeka. Tvori ga kolni!ka plo!a, rebra i donja plo!a. Plo!asti nosa! je nosa! kod kojeg plo!a premotava otvor mosta. Okvirni nosa! je obi!no formiran od rasponske konstrukcije koja premotava otvor mosta, stupova i upornjaka mosta. Lu!ni nosa! je nosa! zakrivljenog oblika. Kad je takav nosa! zna!ajno irok u odnosu na njegov raspon, nazivamo ga svodom. Ovjeen nosa! je nosa! ovjeen s pomo"u kosih uadi. Vise"i nosa! je nosa! objeen o lan!anicu. Zategnuti nosa! ili prednapregnuta traka je nosa! kod kojeg je lan!anica i kolni!ka konstrukcija sadrana u jednom nosivom elementu. U svo$enim ili lu!nim konstrukcijama i mostovima postoje i drugi nazivi i pojmovi, primjerice: Strelica, intrados, ekstrados, os luka ili svoda. Unutranja ploha, vanjska ploha, tjeme, bokovi, pete, itd. %eoni zidovi ili spandrel, nadozid, nadsloj, tedni otvori itd. Kod ovjeenih mostova susre"u se jo pojmovi: kosa uad. Popre#ni nosa#i su dijelovi nosivog sklopa koji me$usobno povezuju glavne nosa!e. Kod nekih se sklopova mogu razlikovati osnovni (obi!no nad leajima) i sekundarni (obi!no u polju) popre!ni nosa!i. Poduni nosa#i, ili sekundarni uzduni nosa!i, su dijelovi nosivog sklopa koji lee uzduno kao i glavni nosa!i, ali nisu uklju!eni u glavni prijenos sila. Kolnik je ploha namijenjena vozilima. Kolovoz je gornji stroj kolnika po kojemu se odvija promet. Hodnik, ili plo!nik, je ploha namijenjena prolazu ljudi. Ponekad se naziva i pjea!ka staza.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
#0

2. Op!i podaci o mostovima

Rubnjak je u!vr"eni rub pjea!kih hodnika na spoju s kolnikom. Ograda je dio koji sprje!ava pad s mosta. Odbojnik je element koji titi od izlijetanja vozila. Vijenac je postrani zavretak hodnika ili traka mosta. Zatitni trak je rubni prostor uz kolnik koji je predvi$en radi osiguranja da vozila ne zalaze u prostor za pjeake, u ograde ili u nosa!e. Dilatacijska naprava, ili prijelazni ure$aj, slui za premotenje reke u plohi kolnika na spoju rasponske konstrukcije i upornjaka, a kod dugih mostova i izme$u dijelova rasponske konstrukcije. Izolacija je vodonepropusni sloj izme$u kolni!ke plo!e i betona. Odvodnja mosta je sustav za uklanjanje voda s gornjih povrina mosta. Konzola hodnika je popre!na istaka na kojoj se nalazi hodnik. Kapa je betonska plo!a na konzoli hodnika. Vjetrovni spreg, ili vjetrovni vez, je nosa! koji preuzima horizontalne sile vjetra. Popre#ni vez, ili popre!ni spreg, je nosa! koji ukru"uje most u popre!nom smjeru. Portali mosta su nosa!i koji osiguravaju prijenos sila i stabilnost popre!no na most. Obi!no se sastavljaju na krajevima mosta ili na osloncima rasponske konstrukcije. Ko#ni spreg je nosa! koji prenosi uzdune ko!ne sile s konstrukcije kolnika na glavne nosa!e. Spreg vijuganja je nosa! koji preuzima bo!ne udarce s podunih nosa!a na popre!ne. Iz priloenih slika moe se uo!iti da svaki most ne mora imati sve prethodno navedene dijelove. Kod velikih mostova neki dijelovi mogu sluiti za vie svrha. Primjerice, u plo!astim armiranobetonskim mostovima glavna plo!a koja premo"uje otvor djelovat "e i kao: glavni nosa!, konstrukcja kolnika, popre!ni nosa!i, vjetrovni i ko!ni spreg.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

##

2. Op!i podaci o mostovima

Neke uobi!ajene visine kod mostova posebno su prikazane na slici 2.#3. To su: Ukupna visina (vu) je visina od dna najnieg temelja do najvie to!ke nosivog sklopa. Visina konstrukcije (vk) je visina od donjeg do gornjeg ruba nosivog rasponskog sklopa. Moe biti razli!ita uzdu mosta. Slobodna visina (vs) je visina od plohe donje prometnice, ili od mjerodavne visine vode, do donjeg ruba rasponskog sklopa. Moe biti razli!ita uzdu mosta. Raspoloiva visina (vr) je visina od mjerodavne razine vode, ili donje prometnice, do nivelete mosta. Gra$evna visina (vg) je visina od dna temelja do nivelete. Konstruktivna visina (vv) je visina od donjeg ruba rasponske konstrukcije do nivelete. Debljina kolovoza (dk) obi!no je uklju!ena u ovu visinu.

Crte 2."3: Neke uobi!ajene visine kod mostova

2.3 PODJELA MOSTOVA


Sistematizacija mostova moe se vriti na razli!ite na!ine, a uobi!ajena je po dva osnovna kriterija na: vrste mostova i tipove mostova. Po vrstama, mostove dijelimo prema vanjskim okolnostima. To je podjela op"enitog zna!enja mosta kao utilitarne gra$evine. Po tipovima dijelimo mostove prema osobitostima njihove nosive konstrukcije. Ova se podjela odnosi zapravo na glavnu rasponsku konstrukciju i prvenstveno je zanimljiva graditeljima mostova. 2.3." Vrste mostova Po vrstama mostove moemo podijeliti na razne na!ine; primjerice prema svrsi, mjestu, zna!enju, veli!ini, trajnosti ili fiksnosti. Tako se dobivaju ove grupacije mostova: 2.3.#.# Vrste mostova po svrsi ili po prometu na njima Cestovni mostovi eljezni!ki mostovi Pjea!ki mostovi Mostovi za kombinirani promet Mostovi za vodovode i kanale (akvadukti)
#2

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

2. Op!i podaci o mostovima

Zatitni mostovi Kranski mostovi Mostovi prenosila Kombinirani mostovi

2.3.#.2 Vrste mostova po mjestu, poloaju i vrsti zapreke Gradski mostovi Mostovi preko rijeka i vodotoka Mostovi nad udolinama i obroncima (vijadukti) Mostovi preko prometnica (nadvonjaci i podvonjaci) Mostovi na prilazima (rampama) Mostovi nad provalijama Mostovi preko morskih tjesnaca Mostovi na inundacijama Mostovi u parkovima Tvr$avni mostovi Nadvonjaci; nadvonjak prevodi prometnicu iznad razine okolnog terena na kojem se nalazi druga prometnica. Podvonjaci; podvonjak prevodi prometnicu ispod razine okolnog terena na kojem se nalazi druga prometnica. Ponekad se za isti objekt koriste oba termina. Primjerice, pri prolazu ceste iznad eljezni!ke pruge, govori se o cestovnom nadvonjaku ili pak eljezni!kom podvonjaku Lokalni mostovi Tranzitni mostovi Magistralni mostovi Sabirni mostovi Industrijski mostovi

2.3.#.3 Vrste mostova po njihovom prometnom zna!enju

2.3.#.4 Vrste mostova po veli!ini njihova otvora Mali mostovi ili propusti. Propusti su mostovi otvora od oko 6 - #0 m. Obi!no se grade po tipskim projektima. irina i visina otvora obi!no se odre$uju na temelju zahtjeva propusnosti ili prometnih zahtjeva. Mostovi osrednje veli!ine otvora; obi!no nadvonjaci, podvonjaci ili vijadukti Veliki mostovi 2.3.#.5 Vrste mostova po njihovoj projektiranoj trajnosti Provizorni mostovi su oni kod kojih je predvi$en period uporabe kra"i od vremena trajnosti gradiva od kojeg su na!injeni. Obi!no se grade zbog potrebe to hitnijeg uspostavljanja prometa. Privremeni mostovi su oni koje predvi$amo za odre$eni period, kra"i od vremena trajnosti gra$e. Takvi su primjerice mostovi koje trebamo samo za vrijeme gradnje nekog objekta. Polustalni mostovi su oni mostovi koje gradimo da traju to due, ali ne unedogled. Stalni mostovi su oni mostovi koje gradimo s tenjom da traju u daleku budu"nost. Sa stanovita projektom predvi$ene ra!unske sigurnosti nosivih konstrukcija, propisima su obi!no definirani koeficijenti sigurnosti za pojedine kategorije objekata. Ukoliko pak nisu, treba ih definirati u dogovoru s investitorom.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
#3

2. Op!i podaci o mostovima

2.3.#.6 Vrste mostova po fiksnosti. Nepokretni mostovi su oni mostovi !iji su svi dijelovi nepokretni. Pokretni mostovi su oni mostovi kod kojih se moe vriti premjetanje dijelova (obi!no rasponskog sklopa) radi pove"anja slobodnog prostora za prolaz prometa ispod mosta. Pomicanje rasponskog sklopa moe se vriti na razli!ite na!ine uvla!enjem, dizanjem, okretanjem, rasklapanjem i sl. 2.3.#.7 Vrste mostova prema na!inu oslanjanja nosivog sklopa Klasi!ni mostovi imaju potpore temeljene na !vrstom tlu. Plutaju"i (pontonski) mostovi su oni mostovi kod kojih je rasponska konstrukcija oslonjena na plutaju"e pontone. Uronjeni mostovi (uronjeni tuneli) su oni mostovi kod kojih je zatvorena uplja cijev, kao glavna rasponska konstrukcija, uronjena ispod vode. Cijev je od isplivavanja osigurana sidrenjem za dno vodene prepreke, ili je pak oslonjena na glavu pilona (vlastita masa ve"a od uzgona). Promet se odvija kroz cijev. 2.3.#.8 Vrste mostova prema oblikovnim stilovima Zapravo, nekih jasnih stilova tokom stolje"a u mostovima nema, u onom smislu koji postoji u arhitekturi. Ipak, postoje na!ini gra$enja i nazori u mostovima kroz povijest iz kojih rezultiraju razlike izme$u mostova pojedinih epoha i pokrajina. Tako se neki mostovi mogu ocijeniti kao: Mostovi orijentalnog tipa Mostovi rimskog doba Mostovi srednjeg vijeka Mostovi Renesanse Mostovi novog doba

2.3.2 Tipovi mostova Po tipu mostove moemo tako$er podijeliti na razne na!ine. Primjerice, prema otvorima, poloaju kolnika, tlocrtnom poloaju i obliku, obliku glavnih nosa!a, tipu konstrukcije, gradiva za nosive sklopove, stati!kom sustavu itd. Tako se mogu dobiti ove grupacije mostova: 2.3.2.# Tipovi mostova po uzdunom rasporedu otvora: Mostovi s jednim otvorom Mostovi s dva i vie jednakih ili razli!itih otvora Simetri!ni i nesimetri!ni mostovi 2.3.2.2 Tipovi mostova po obliku nivelete: Mostovi s ravnom, vodoravnom ili nagnutom niveletom Mostovi sa zaobljenom, izbo!enom ili udubljenom niveletom 2.3.2.3 Tipovi mostova po poloaju kolnika: Mostovi s kolnikom gore Mostovi s kolnikom dolje Mostovi uputenog kolnika Mostovi promjenjivog uzdunog poloaja kolnika
#4

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

2. Op!i podaci o mostovima

Pokriveni mostovi Viekatni mostovi 2.3.2.4 Tipovi mostova po tlocrtnom poloaju i obliku: Okomiti mostovi Kosi mostovi Mostovi u pravcu Mostovi u zavoju

2.3.2.5 Tipovi mostova po pretenom gradivu glavnog sklopa: Drveni mostovi (podjela prema vrsti drveta i gra$e) Metalni mostovi: od lijevanog gvo$a od !elika od aluminija Masivni mostovi: od prirodnog kamena od opeke od nearmiranog betona od klasi!no armiranog betona prednapeti mostovi Mostovi od kombiniranih materijala 2.3.2.6 Tipovi mostova prema na!inu izrade glavne konstrukcije Drveni nosa!i: tesarski vezani !avlani spojeni vijcima i modanicima lijepljeni Metalni nosa!i: zakivani zavareni spojeni vijcima (obi!ni i prednapeti) Masivni nosa!i: zidani betonirani na mjestu predgotovljeni i monolitizirani 2.3.2.7 Tipovi mostova prema tipu nosive konstrukcije Plo!asti mostovi (puni i uplji) Gredni mostovi (rebrasti, sandu!asti, punostijeni, reetkasti) Okvirni mostovi (s vertikalnim i kosim stupovima) Lu!ni mostovi Vise"i mostovi Ovjeeni mostovi (mostovi s kosom uadi) Zategnuti (napeti) mostovi Mostovi sloenih tipova nosivih sklopova

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

#5

2. Op!i podaci o mostovima

2.3.2.8 Tipovi mostova prema na!inu prijenosa sila s konstrukcije mosta na temeljno tlo: Nosa!i bez potiska (horizontalnih sila) na tlo: slobodno poloeni nosa!i sa i bez prepusta kontinuirani nosa!i sa i bez zglobova okviri i lukovi sa zategama vise"i nosa!i u sebe usidreni ovjeeni nosa!i Nosa!i s potiskom na tlo: lu!ni nosa!i bez zatega okvirni nosa!i bez zatega vise"i nosa!i 2.3.2.9 Tipovi mostova prema obliku pojasa glavnog sklopa: Mostovi s ravnim nosa!ima konstantne visine Mostovi s ravnim nosa!ima oja!ani vutama uz leaje Mostovi s ravnim nosa!ima promjenjive visine Mostovi sa zakrivljenim nosa!ima konstantne i promjenjive visine

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

#6

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova


3.1 ZAHTJEVI NA MOSTOVE
Mostovi moraju zadovoljiti razli!itim zahtjevima koje na njih postavljaju razni korisnici. Zadovoljenje samo minimalnih uvjeta moe biti izvorite znatno smanjene vrijednosti gra"evine. Stoga je ispravnije nastojanje za pronalaenjem najprikladnijih zahtjeva koji #e u skupnom zbiru osigurati optimalno rjeenje mosta. Na rjeenje svakog mosta postavljaju se slijede#i temeljni zahtjevi: 3.1.1 Zahtjevi prometa Kao prometni objekti, mostovi ponajprije moraju optimalno, a ne samo minimalno zadovoljiti prometne ili funkcionalne potrebe. U tome se ogleda uporabna vrijednost !itavog rjeenja prijelaza i mosta u njemu. Uz osiguranje samog nasunog prijelaza, u vrijednost mosta ulaze pitanja sigurnosti i udobnosti. Pored zadovoljenja minimalnog slobodnog profila za prijelaz pjeaka, vozila i radova, treba voditi ra!una o: preglednosti, dojmovima, uskla"enosti s navikama i drugim komponentama. U zahtjeve prometa treba uklju!iti ravnost prometne plohe i njezin oblik u svakom !asu upotrebe. Kod toga je zanimljiva veli!ina deformacije nosivih konstrukcija i titranja to ih ona dobiva pod prometom. U promatranje vrijednosti nosive konstrukcije treba uzeti u obzir izobli!enje nivelete mosta po !itavoj duljini pod prometnim optere#enjem. O ovome ovisi brzina i sigurnost prometa, a time i vrijednost mosta. Na prometnu vrijednost mosta uti!e njegova trajnost, odnosno potreba odravanja. Naime, ako mostove treba popravljati u kratkim razdobljima, pa bili to samo i sitni popravci kolovoza, izazvat #e to smetnje u prometu. 3.1.2 Tehni!ki zahtjevi (sigurnost i mehani!ka otpornost) U primarne zahtjeve koje treba zadovoljiti svaki most ulazi njegova sigurnost i mehani!ka otpornost, odnosno njegova sposobnost da podnosi sva optere#enje koja ga mogu zadesiti. To je osnovni uvjet postojanja mosta, koji neupitno mora biti to bolje ostvaren. Optere#enja i koeficijenti sigurnosti konstrukcija mosta definirani su odgovaraju#im propisima. Suvremeni dokazi sigurnosti konstrukcija koncipirani su na prora!un prema grani!nim stanjima. Razlikuju se grani!na stanja nosivosti i grani!na stanja u uporabi. Za grani!na stanja nosivosti treba dokazati da je ra!unska grani!na nosivost konstrukcije najmanje jednaka ra!unskom grani!nom optere#enju. Ono se dobiva kao zbroj umnoaka odgovaraju#ih sila od uporabnih optere#enja i pripadaju#ih koeficijenata sigurnosti. Tako"er je potrebno kontrolirati i stabilnost odre"enih dijelova mosta promatranih kao kruto tijelo (prevrtanje, klizanje, odizanje). Za grani!na stanja upotrebe treba dokazati da konstrukcija zadovoljava propisane vrijednosti pomaka (izobli!enja), vibracija, naprezanja gradiva i irina pukotina (kod armiranih elemenata). Kod toga su tako"er odgovaraju#im propisima definirana prora!unska uporabna optere#enja i njihove ra!unske kombinacije. Konstrukcije se u pravilu dimenzioniraju prema grani!nim stanjima nosivosti, uz dokaz grani!nih stanja u uporabi. Pri odabiru dimenzija presjeka nosivih elemenata treba se pridravati uobi!ajenih pravila, odnosno one trebaju biti u uobi!ajenim okvirima. Premale dimenzije nosivih elemenata teko mogu zadovoljiti grani!na stanja uporabe i prometne
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
17

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

zahtjeve, tj. zahtjeve trajnosti. Pretjerana tednja na visini (krutosti) nosivih elemenata je tetna i nedopustiva. 3.1.3 Zahtjevi ekonomi!nosti Pri projektiranju mosta treba nastojati to vie smanjiti utroak novca na njegovu realizaciju. Naime, treba nastojati to vie smanjiti utroak materijalnih sredstava i radne snage. Trokovi materijala i trokovi izgradnje su u stanovitoj povezanosti. Pretjerana tednja u materijalu nije ekonomi!na, a pogotovu ako to iziskuje pove#an rad. Suvremeni postupci gra"enja tee jednostavnosti i brzini gradnje, !ak i po cijenu pove#anih trokova materijala. Razvojem tehnologije i civilizacije, trokovi radne snage su sve ve#i a cijena materijala sve manja. Kako je ve# re!eno, u ukupne trokove treba uklju!iti trokove gradnje i trokove odravanja. Stoga se ne moe govoriti o ekonomi!nosti rjeenja ako nisu sagledani svi trokovi za predvi"eni vijek njegove upotrebe. Pretjerano inzistiranje na ekonomi!nosti, ponekad moe uzrokovati velike trokove odravanja i zna!ajno umanjiti op#u vrijednost mosta. 3.1.4 Estetski zahtjevi Estetika spada u podru!je filozofije, fiziologije i psihologije. Ona zahva#a u podru!je osje#aja. Stoga se na pitanje to je lijepo ne moe odgovoriti na na!in kao u podru!ju egzaktnih znanosti. Ipak, analize estetskih vrijednosti gra"evina koje su op#enito ocijenjene kao lijepe, ukazuju na odre"ene elemente oblikovanja: proporcije, ritam, kontraste, simetrije, ponavljanja, obrise, doivljaje, osje#aje i sli!no. Za ocjenu estetske vrijednosti mostova valja poznavati odre"ena na!ela i zakonitosti oblikovanja. Uz prikladnost op#ih linija i obrisa mostova, te njihov sklad s okolinom, u problemima oblikovanja valja rijeiti unutranje odnose, proporcije dijelova i cjelina. Osobito je vaan izgled vidljivih ploha i rjeenje detalja. Oblikovna vrijednost mosta ocjenjuje se prema doivljaju prolaznika po mostu, te ispod i pokraj njega. Jedna od neophodnih komponenti pri tom je kvaliteta radova, kvaliteta materijala, te briljivost i to!nost izvedbe. Oblikovni zahtjevi mogu izazvati neko pove#anje izdataka, ali s njima se postiu realne vrijednosti koje sadre odre"en dobitak. Ljepota je trajna vrijednost za koju uloena sredstva nisu uzaludno potroena. Dakako da nema uske veze izme"u jeftinog i runog, skupog i lijepog, ili pak jeftinog i lijepog. $esto su se i bez ikakvih dodatnih ulaganja mogla posti#i oblikovno daleko povoljnija rjeenja. Iako svaki projektant treba dobro poznavati na!ela oblikovanja, u odre"enim slu!ajevima valja usko sura"ivati s arhitektom kako bi se postiglo optimalno estetsko rjeenje. Valja imati na umu da je gra"enje mostova samo jedan dio graditeljstva, pa #e potreba suradnje konstruktora i arhitekta biti shvatljivija. Razlike izme"u gra"evinara i arhitekata stvorene su umjetno, najve#im dijelom kao rezultat pogrenog odgoja i kriti!nog stava u graditeljskoj struci. Ne valja imati predrasude da su neki mostovi lijepi sami po sebi, odnosno zbog oblika i obrisa njegove nosive konstrukcije (primjerice lu!ni ili vise#i mostovi). Isto tako pogreno je smatrati da su odre"eni tipovi mosta apriori runi (primjerice montani gredni mostovi). Svi mostovi, pa i oni koji su vie prilago"eni suvremenim zahtjevima tehnike i duha vremena, mogu biti lijepi ako su u skladu s okolinom i prikladno oblikovani. Na estetsku vrijednost mosta vaan utjecaj ima njegova nosiva konstrukcija. Ona treba biti jasna, jednostavna i ra!lanjena, pri !emu svi elementi trebaju istodobno tvoriti prostorni sklad. Pretjerano inzistiranje na ra!unski optimalnim oblicima konstrukcije moe dovesti do umanjenja njene estetske vrijednosti.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
18

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

3.1.5 Zahtjevi trajnosti Trajnost mosta definira se njegovom sposobno#u da posjeduje zahtijevanu razinu sigurnosti i upotrebljivosti u odre"enom vremenskom razdoblju. O trajnosti mostova naalost donedavno nije vo"ena dovoljna briga. To je imalo za posljedicu brzo propadanje brojnih mostova, a osobito klasi!no armiranih i prednapetih konstrukcija u agresivnom okoliu. Rezultat takvog odnosa naj!e#e je grani!enje ili potpuno zatvaranje prometa preko takovih mostova, te znatni izdaci za njihovu sloenu i ponekad upitnu sanaciju. Trajnost konstrukcija danas se regulira propisima. Obi!no se smatra da trajnost stalnih mostova treba biti oko 80-100 godina, odnosno da vijek trajanja mosta bude otprilike jednak ivotnom vijeku !ovjeka. U izvjesnim slu!ajevima projektiranu trajnost mosta treba dogovoriti s investitorom. U svakom slu!aju u ukupna ulaganja za most treba uklju!iti trokove njegove izgradnje i odravanja. Kako bi trokove odravanja sveli na to manju mjeru, a time pove#ali i uporabnu vrijednost objekta, dobro je poneto pove#ati po!etna ulaganja za most, a sve u cilju njegove pove#ane trajnosti i sveukupne racionalnosti. Zbog osiguravanja potrebna trajnosti i upotrebljivosti, posebice radi zatite klasi!ne i napete armature od korozije, kod svih se armiranobetonskih i prednapetih elemenata prora!unava grani!no stanje irine pukotina. Iskustva su pokazala da su ovakvi prora!uni jo uvijek dvojbeni i nepouzdani, te da ne manju panju treba posvetiti odre"enim konstruktivnim zahtjevima primjerice: dovoljna krutost (visina) ili s dovoljno veliki zatitni sloj betona, dobroj zbijenosti i nepropusnosti betona, dobroj prionjivosti betona, dobroj prionjivosti betona i armature, tanjim profilima armature sli!no u cilju postizanja trajne, pouzdane i uporabljive konstrukcije. 3.1.6 Ekoloki zahtjevi Izgradnja mosta, vie ili manje, remeti postoje#e uvjete njegove prirodne sredine. Za vrijeme izgradnje mosta treba nastojati u najve#oj mjeri sa!uvati postoje#i prirodni okoli. To se moe posti#i odgovaraju#om organizacijom gradilita, te primjenom prikladnih tehnologija izrade. Svako imalo zna!ajnije naruavanje postoje#eg okolia treba nastojati izbje#i, a u suprotnom je potrebna njegova sanacija. Kao stalna gra"evina most tako"er moe remetiti postoje#e uvjete okolia. Posebno treba biti oprezan pri izgradnji mosta u naselju. U tom smislu treba voditi ra!una o adekvatnom rjeenju zatite od buke izazvane prometom, zatite od eventualnih zvukova pri udarcima vjetra na ograde i odbojnike, sigurnoj i zatvorenoj odvodnji svih otpadnih voda s mosta, zatiti od izlijetanja s mosta i sli!no.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

19

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

3.2 POTREBNE PREDRADNJE


Da bi se to bolje udovoljilo zadanim zahtjevima potrebno je, prije samog pristupanja projektiranju izvriti odre"ene predradnje. Ove predradnje mogu biti manjeg ili ve#eg opsega, ve# prema konkretnoj situaciji, a nekad mogu biti i vrlo detaljne. Osnovne predradnje su: Skupljanje podataka o zahtjevima na prijelaz i most; definiranje prometnih uvjeta na mostu i ispod njega te definiranje nivelete, slobodnog profila i sl. Izbor mogu#eg poloaja mosta. Skupljanje podataka o tlu na kojem treba sagraditi most, podataka vezanih za temeljenje mosta, te podataka o moebitnom vodotoku preko kojeg se most gradi. Snimka terenske situacije (geodetska podloga), reljefa terena i okolnih sadraja. Kona!ni izbor poloaja mosta. Podaci o korisnom optere#enju mosta (definiranje prometa na mostu) i odre"ivanje ostalih optere#enja kojima #e most biti podvrgnut. Podaci o pogodnim i raspoloivim gradivima, te ostalim !iniocima zanimljivim za gradnju. Nakon podrobne analize prikupljenih podataka, prelazi se na projektiranje mosta. Tok radova na projektiranju moe se ovako prikazati: Izbor popre!nog presjeka mosta i uzdune dispozicije. Izbor broja otvora, njihova veli!ina i raspored stupova. Izbor broja i oblika glavnih nosa!a. Izbor ograde i ostalih funkcionalnih dijelova mosta, sve u jednoj ili vie varijanti. Izbor tipa mosta, stati!kog sustava glavnog nosivog sklopa, izbor gradiva i izbor sustava gra"enja. Tako"er u jednoj ili vie varijanti. Stati!ka provjera svih nosivih elemenata. Izbor dimenzija elemenata. Kontrola nosivosti, deformabilnosti i stabilnosti. Predmjeri radova i gradiva, podaci za ocjenu ekonomi!nosti rjeenja u odnosu na zahtijevani rok dovretka i potrebna sredstva.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

20

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

3.3 IZBOR MJESTA I POLOAJA


Izbor mjesta za prijelaz izabire se !esto jednom za uvijek, jer se pri rekonstrukciji obi!no koriste raniji prijelazi. Prva dunost projektanta je da neposredno na terenu ispita mogu#nost najpogodnijeg poloaja mosta u smislu svih zahtjeva koji su ranije nabrojani. Treba imati na umu da neki sam po sebi povoljan poloaj ne mora biti takav u odnosu na op#i projekt radova. Tako, kod cesta ve#e vanosti prednost #emo dati trasi ceste, a most pokuati uklopiti kako najbolje znamo. Kod cesta nie vanosti prednost #emo dati poloaju mosta, a onda #emo cestu uklopiti prema njemu. 3.3.1 Ugao prijelaza Op#enito je najpogodnije most smjestiti okomito na zapreku, jer je tada konstrukcija mosta najjednostavnija, a ujedno je most i najkra#i. Me"utim, ne treba po svaku cijenu nastojati most postaviti okomito na zapreku. Trase modernih prometnica imaju svoje zakonitosti (radijuse krivina, duljine prijelaznica) koje je !esto potrebno mijenjati na vrlo dugom potezu da bi se neki most postavilo okomito na zapreku. Kod gradskih prometnica kosi prijelazi i kosi mostovi su vrlo !esti. Na kosim krianjima moemo predvidjeti kosi ali i okomiti most, samo to se tada pove#avaju rasponi mosta. Zorni prikaz prikazan je na crteu 3.1. Lv je irina prepreke, L0 svijetli otvor ispod mosta, Lk raspon konstrukcije, s irina mosta i kut krianja.
s s s

L0 Lk

LV

su

Lk

LV

Lk

su
LV

L0

su

Crte 3.1: Krianje mosta s preprekom

Sa konstrukterskog stajalita, s obzirom na veli!inu kuta , razlikujemo sljede#e mogu#nosti krianja: Podru!je krianja 90 do 70 - prema okomitim rjeenjima bezna!ajne su razlike u konstrukcijama mostova; Podru!je krianja od 70 do 40 - konstrukcije mostova su obi!no sli!ne konstrukcijama okomitih mostova, ali je pri provjeri nosivih sklopova potrebno ra!unati s utjecajem kosine; Podru!je krianja ispod 40 - redovito zahtijeva predvi"anje nekih posebnih rjeenja, bilo u konstrukcijama mosta ili u provo"enju vodotoka tj. donje prometnice. Ako na kosom krianju predvidimo okomiti most imamo: dulji most, ve#i raspon konstrukcije, ve#e visine nosa!a, pa #e most biti i skuplji nego na okomitom prijelazu.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

L0

21

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

Ako na kosom krianju predvidimo kosi most imamo: dulji donji ustroj, razli!ita krila upornjaka, kompliciraniju konstrukciju, opsenije prora!une i op#enito most #e biti tee izvesti nego okomiti most. Uz to, postoje i odre"ene poteko#e oblikovanja mosta. O!evidno je da su kosa krianja ispravna s obzirom na uporabnu vrijednost prometnice jer omogu#avaju optimalno vo"enje linije trase. Problemi koji se pri tome name#u graditeljima mostova mogu biti sloeni. Tako"er postoje problemi osiguranja dobre preglednosti na prometnici/vodotoku koji prolazi ispod mosta. Ovakvi problemi se obi!no rjeavaju tankim pojedina!nim stupovima kojima se ostvaruju otvoreni vidici. 3.3.2 O izboru pravca S gledita izgradnje teimo to jednostavnijim mostovima, koji su dakako i najjeftiniji. Stoga je najpogodnije da se most nalazi u pravcu. Me"utim, iz sli!nih razloga koji su nabrojani u prethodnom potpoglavlju, mostove je potrebno smjetati u razli!itim zavojima, prijelaznicama i me"upravcima. U tom slu!aju, osim komplikacija koje nastaju na samoj konstrukciji, javljaju se i problemi osiguranja dobre preglednosti koja je u uskoj vezi s vrstom prometa koji se na mostu odvija. U zavojima je ploha kolnika nagnuta prema sreditu zavoja, ali hodnici s vijencima ne moraju slijediti takvo nagibanje, pa se mijenjaju visinski odnosi izme"u osnovnih linija u odnosu na one kada je most u pravcu (problemi zadiranja u slobodni profil vizualno i stvarno). Sloene okolnosti kada vitoperenje zahva#a most, za uskla"enje odnosa linija najbolje je nacrtati svaku posebno (naslon, ograde, vijenac, rubnjak) i uskladiti ih. Neki op#i slu!ajevi postavljanja mosta u razli!itim tlocrtnim dispozicijama prikazani su na crteu 3.2.

Crte 3.2: Mogu!e tlocrtne dispozicije mosta

Postavljanje rasponske konstrukcije u slu!aju zavojitog mosta prikazano je na crteu 3.4, a rjeenje rasponske konstrukcije u popre!nom presjeku za nagnuti kolnik prikazano je na crteu 3.3.

Crte 3.3: Rjeenje rasponske konstrukcije za mostove s nagnutim kolnikom

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

22

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

Crte 3.4: Tlocrtno rjeenje mostova u zavoju

3.4 IZBOR NIVELETE


Niveleta je, u principu, linija sredine kolnika. Za ukupnu vrijednost mosta zna!ajni su oblici plohe gledani sa strane na most, a njihov odraz je upravo linija nivelete. Pri polaganju nivelete potrebno je voditi ra!una o nizu stvari: slobodnom profilu ispod mosta, visini nosa!a rasponske konstrukcije, op#im vo"enjem trase, reljefom terena i sl.. Na osnovi njih, potrebno je prona#i najpogodnije odnose i poloiti optimalne linije nivelete prijelaza. Osim estetskog zna!aja, linija nivelete je vana za sigurnost prometa, za trokove odravanja i za udobnost prijelaza. 3.4.1 Visinski odnosi Visinski poloaj kolnika zadan je nekim op#im uvjetima, pa mostovi mogu biti smjeteni iznad ili ispod razine okolnog terena. $esto nam ove odnose diktira prometnica, tj. njen visinski poloaj u odnosu na teren. Potrebno je nastojati da uzdizanje nivelete bude to manje, !ime se skra#uju prilazne rampe, smanjuje nasip, te smanjuju usponi i padovi. Kod prijelaza dubokih uvala preporu!ljivo je rasponski sklop smjestiti ispod prometne razine, dok je kod prijelaza plitkih uvala to vrlo teko posti#i, pa se rasponski sklop smjeta iznad prometne povrine ili se vjea o pilone (vise#i i ovjeeni mostovi). 3.4.2 Odnosi odlu!ni za ocjenu vrijednosti nivelete Za ocjenu vrijednosti nivelete, a time i ocjenu ukupne vrijednosti mosta mogu se postaviti neki parametri oblika nivelete, a to su: Osnovni oblik, mjesto prijeloma tangenti i poloaj to!ke kulminacije, Strmina uspona i padova (%) i veli!ina izdizanja (c), Radijus zakrivljenosti (R) i duina zaobljenja, Odnosi na prilazima,

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

23

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

Crte 3.5: Prikaz osnovnih veli"ina vezanih za niveletu mosta

Ovi parametri se uglavnom odnose na cestovne mostove. Kod eljezni!kih mostova potrebno je imati male uspone i padove, pa su i visinske razlike u niveleti male. Pri projektiranju mostova dobro je potivati sljede#e preporuke: Kratka zaobljenja nivelete djeluju kao prijelomi, Izbjegavati svako naglo mijenjanje nivelete, Detaljno razmotriti problem odvodnje oborinskih voda, Detaljno razmotriti problem preglednosti,

3.4.3 Osnovni oblici nivelete Po osnovnom obliku nivelete mogu biti ravne, i to vodoravne ili nagnute, zatim konveksne ili konkavne. Uz to postoje i valovite linije koje ubrajamo u sloene oblike.

Crte 3.6: Osnovni oblici nivelete i njihova obiljeja MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
24

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

a) Niveleta u pravcu Potpuno horizontalne nivelete pogodne su za eljezni!ke mostove s otvorenim kolnikom. Za cestovne mostove potrebno je prometnoj plohi dati uzduni pad od barem 0.5% zbog odvodnje. Pri tome treba imati na umu da neravnost kolovoza koja nastaje kod uporabe pospjeuje zadravanje vode na kolniku. Visinski odnosi izme"u krajeva mosta, slobodni profil ili drugi razlozi mogu uzrokovati jednostrano ili dvostrano nagnutu niveletu. b) Konveksna niveleta Ovaj oblik nivelete je pogodan i za izgled mosta i za odvodnju. Ako se to!ka kulminacije nalazi u simetrali mosta, konstrukcija #e biti simetri!na. Zaobljenja ne smiju biti jaka zbog preglednosti ceste. Preporu!a se da usponi i padovi ne budu ve#i od 3%, naro!ito ako na mostu imamo i pjea!ki promet. c) Konkavna niveleta Primjenjuje se na mjestima gdje se prometnica sputa s obje strane prema prijelazu (mostu). Vrlo je povoljna zbog preglednosti, ali nepovoljna za odvodnju (na najniem dijelu potrebno pove#ati broj i veli!inu slivnika i potrebno kvalitetno odravanje). Problem odvodnje se !esto moe izbje#i postavljanjem najnie to!ke izvan mosta. d) Sloeni oblici Kod dugih mostova mogu nastati valoviti oblici nivelete (kombinacije konveksnih konkavnih i nivelete u pravcu). Mnogobrojne su kombinacije oblika, naro!ito u !voritima gdje se krakovi ceste isprepli#u tlocrtno i visinski.

3.5 TEMELJENJE
O uvjetima temeljenja bitno ovisi prikladnost uzdune dispozicije, veli!ina otvora, izbor gradiva, tip i stati!ki sustav rasponske konstrukcije, trokovi i vrijeme gra"enja. Ako je temeljno tlo !vrsta stijena, tada na njega moemo predati velike vertikalne i horizontalne sile, pa moemo razmiljati o mostovima osebujnih rasponskih sklopova. Naprotiv, na loem tlu prisiljeni smo graditi mostove jednostavnih stati!kih sustava i manjih raspona. Ponekad temeljenje moe predstavljati najkompleksniji i najskuplji dio mosta, kao npr. temeljenje u mulju ili mo!varnim tlima (ipovi, bunari), ili temeljenje u vodi ili moru (kesoni). Op#enita je praksa da se na temelju geolokih karata i vizualnog pregleda terena da globalna ocjena karakteristika temeljnog tla i odredi na!in temeljenja. Projektant tada izra"uje idejno rjeenje mosta (jedno ili vie njih), na osnovi kojeg se donose odluke o na!inu i opsegu vrenja istranih radova. Terenska istraivanja obi!no se sastoje od geotehni!kih buotina i seizmogeolokih ispitivanja. Op#enito se preporu!a sljede#i broj i raspored buotina: Za mostove do 30 m, po jedna buotina dubine 10 m ispod svakog upornjaka i eventualno jedna u sredini; Za mostove 30-100 m po jedna buotina dubine 10-15 m kod svakog upornjaka i bar jedna u sredini; Za mostove dulje od 100 m po jedna buotina kod svakog stupa i po dvije kod svakog upornjaka (ako je nepoznat poloaj stupova i upornjaka, buotine je potrebno postavljati na razmaku 15-20 m);
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
25

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

Za velike i iroke mostove po dvije buotine ispred i iza svakog stupa i upornjaka. Seizmogeoloka ispitivanja obi!no se provode du trase mosta, i sa rezultatima iz buotina daju geoloku sliku terena na kojem se most gradi. Ako geoloki sastav tla nije u potpunosti jasan, tada treba pove#ati broj i dubinu buotina. Pri tome je potrebno u nosivi sloj tla u#i bar 3 m, a u liticu u predjelima kra bar 4 m. Geotehni!kim ispitivanjima potrebno je definirati parametre nosivog tla kao to su: Nosivost tla, Slijeganje, Vodopropusnost, Vodostaj podzemne ili nadzemne vode, Prirodna vlanost tla, Sposobnost upijanja vode, Zapreminska teina, Sastav zrnatosti, Granicu plasti!nosti, Adheziju, koheziju i unutranje trenje, itd.

Jedan od osnovnih parametara koje ova istraivanja trebaju ispitati je veli!ina slijeganja temeljnog tla. Razli!iti sustavi konstrukcija su razli!ito osjetljivi na slijeganje, pa je veli!ina slijeganja je direktno vezana za odabir konstruktivnog sustava mosta. Tako"er bitna stvar kod temeljenja je nivo podzemne i/ili nadzemne vode. Vano je napomenuti da nije podesno raditi temelje bez crpljenja vode (betoniranje u vodi). Prisutnost nepropusnih slojeva na dohvatnoj dubini zna!i bitno olakanje radova. Treba imati na umu da cijena radova kad je prisutna voda raste priblino s kvadratom dubine ra!unaju#i od povrine vode. U nekim rjeenjima nosivih sklopova mostova teko je odijeliti temelje od ostalog donjeg ustroja, a ponegdje i od gornjeg ustroja mosta. Tada su i promatranja problema temeljenja ograni!ena na mogu#nosti izgradnje, a funkcioniranje nosive konstrukcije je cjelina koju kao takvu treba i provjeravati.

3.6 SLOBODNI PROFILI


Slobodni profili predstavljaju minimalne otvore kroz koje moe prolaziti odre"eni promet preko mosta ili ispod njega. Slobodne profile propisuju uprave za !ije potrebe ti prolazi slue. Za razli!ite vrste mostova i razli!iti promet na njima, slobodni profili su razli!iti kako oblikom tako i dimenzijama. Projektant je duan potivati barem minimalne slobodne profile, no preporu!ljivo je odabrati i ve#e dimenzije od minimalnih. Ovdje #e se navesti samo najosnovniji slobodni profili. 3.6.1 Slobodni profili za popravke i odravanje mostova Za odre"eni broj mostova, npr. sandu!asti gredni mostovi, lu!ni mostovi, treba predvidjeti prolaze za odravanje, !i#enje i popravke. Minimalne dimenzije otvora koje treba predvidjeti dane su na crteu 3.7.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

26

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

Crte 3.7: Dimenzije otvora na mostovima za prolaz, "i!enje i popravke

3.6.2 Slobodni profili za pjeake Minimalna irina za jednog prolaznika je 75 cm, ali se op#enito moe preporu!iti 80 cm za jedan niz prolaznika (crte 3.8). Kad se pjea!ki hodnici nalaze u sastavu kolnika, osnovnoj irini moramo dodati i zatitni trak, koji je obi!no irok barem 25 cm, pa je minimalna irina hodnika 100 cm.

Crte 3.8: Minimalni slobodni profili za prolaz pjeaka

Kada se uz rubove kolnika postavljaju odbojnici za njih se rezervira posebni trak irok obi!no 50 cm, a snjegove vanjske strane se predvi"a pjea!ki hodnik. Primjeri su vidljivi na crteu 3.9.

Crte 3.9: Primjeri nekih minimalnih dimenzija pjea"kih prolaza uz cestovne kolnike MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
27

3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova

3.6.3 Slobodni profili za cestovna vozila irinu cestovnog mosta potrebno je uskladiti s irinom ceste na otvorenim potezima prometnica. irina kolnika je ista, a rubne trake, zatitne trake, trake za smjetaj odbojnika, pjea!ki prolazi i hodnici obi!no se razlikuju. Jedan primjer slobodnog profila za autoceste i mostove nad njima (nadvonjaci) prikazan je na crteu 3.10.

Crte 3.10: Slobodni profili za autoceste

3.6.4 Slobodni profili za eljeznicu Za eljezni!ke mostove kod nas se koriste slobodni profili koje propisuje Unija europskih eljeznica. Na crteu 3.11 prikazan je orijentacioni slobodni profil za pruge normalnog kolosijeka.

Crte 3.11: Slobodni profili za eljeznice

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

28

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova


4.1 GREDNI MOSTOVI
U presjecima rasponske konstrukcije grednih mostova pojavljuju se prakti!no samo momenti savijanja i popre!ne sile, eventualno momenti torzije, dok su uzdune sile male i prakti!no zanemarive. Osnovna koncepcija formiranja nosivog popre!nog presjeka ovih konstrukcija sastoji se u izboru dostatno visokog nosa!a velike krutosti na savijanje i zadovoljavaju"e krutosti na posmik. U tom smislu odabiru se presjeci s dovoljno irokim pojasevima i relativno uskim rebrom, a sve u cilju manjeg utroka i racionalnog koritenja gradiva. U slu!aju ve"e torzije koriste se sandu!asti presjeci gredne rasponske konstrukcije. Teoretski gledano moe se op"enito re"i da su za izradu grednih konstrukcija najoptimalnija gradiva koja imaju podjednaku tla!nu i vla!nu !vrsto"u. U tom pogledu prednost imaju metalne gredne konstrukcije. Kako bi se to vie smanjio utroak gradiva za gredne konstrukcije, a time i sile od vlastite mase nosa!a, ekonomi!na je upotreba reetkaste ispune nosa!a. Za masivne gredne mostove moglo bi se na prvi pogled re"i da nisu tako povoljni pri savijanju, jer beton ima malu vla!nu !vrsto"u pa u vla!nim zonama zahtijevaju relativno veliku armaturu a imaju i zna!ajna naprezanja od vlastite teine. Naime, logi!na je i efikasna primjena betona u nosivim sustavima s preteitim utjecajem prirodne uzdune tla!ne sile (primjerice u lu!nim nosa!ima). Me#utim, primjenom umjetnog prednapinjanja betonskih nosa!a s pomo"u visokovrijednog !elika izaziva se predtlak gotovo u !itavom presjeku nosa!a. Ovo omogu"ava zna!ajno smanjenje i bolju iskoristivost betona, manju masu nosa!a i mogu"nost svladavanja ve"ih raspona, te znatno trajniju konstrukciju u odnosu na onu iz klasi!no armiranog betona. Ipak, do raspona od oko 20-tak metara u naim su prilikama jo uvijek racionalnije klasi!no armirane konstrukcije u odnosu na prednapete. Razlog ovomu je uglavnom relativno velika cijena prednapete armature i elemenata za njeno usidrenje, koji se kod nas ne proizvode, ali i stanovita inercija projektanata i izvo#a!a u primjeni prednapetog betona. Armiranobetonske, klasi!ne i prednapete gredne konstrukcije imaju veliku prednost u jednostavnosti i brzini njihove izrade, te lako"i formiranja konstruktivno i oblikovno povoljnih formi nosa!a. Primjenom montane gradnje relativno laganih !itavih glavnih nosa!a manjih raspona, betonski gredni mostovi imaju sve kra"e vrijeme izvedbe i sveukupno sve manje trokove gra#enja. Tome posebno doprinose neki novi suvremeni postupci gra#enja (primjerice potiskivanje !itavog rasponskog sklopa) i neki novi sustavi (primjerice konzolne grede i konzolni stolovi). Mnotvo izvedenih betonskih grednih mostova u svijetu stoga nije pomodarstvo, ve" njihova racionalnost i logi!an slijed tehnolokog napretka u graditeljstvu. Moe se slobodno re"i da su betonske gredne konstrukcije vrlo konkurentne na svim rasponima veli!ine do oko 200 m. Kod nas one prakti!no dominiraju pri izradi klasi!nih nadvonjaka, podvonjaka i vijadukata na prometnicama. Do sada najve"i raspon betonskog grednog mosta postignut je u Australiji preko rijeke Brisdane i iznosi 260 m. U cilju smanjenja vlastite teine betonskih grednih mostova, umjesto punostijenog hrpta danas se ponekad koriste reetkasta ispuna iz predgotovljenih betonskih elemenata. Najve"i rasponi grednih konstrukcija postiu se s pomo"u !eli!nih glavnih nosa!a. Do sada je najve"i raspon postignut na mostu Quebec Railway u Kanadi i iznosi 549 m. Valja priznati da je kod nas relativno mala zastupljenost !eli!nih grednih mostova u odnosu na betonske, ali objektivno i nedovoljno snana izvo#a!ka i montaerska poduze"a. Jednostavnost i brzina izvo#enja !eli!nih grednih mostova njihove su velike prednosti. Razvojem suvremene tehnologije vezivanja i zavarivanja limova i profila, postupaka brze i racionalne montae
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
29

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

(primjerice s pomo"u konzolnog postupka ili navla!enjem !itavog rasponskog sklopa) kao i postupka pouzdane i trajne antikorozivne zatite, osigurava se jo svjetlija perspektiva primjene !eli!nih grednih mostova. Zbog najboljeg iskoritenja prirodnih naponsko-deformacijskih osobina i !vrsto"a nosivih gradiva logi!no se name"e upotreba kompozitnih presjeka grednih mostova. U tom smislu ve" poodavno se efikasno koriste tzv. spregnute konstrukcije. To su naj!e"e konstrukcije iz !elika i betona, kod !ega se globalno beton koristi za preuzimanje tlaka a !elik za preuzimanje posmika i vlaka. S tim u svezi vri se sprezanje betonske kolni!ke plo!e s laganim punostijenim ili reetkastim !eli!nim nosa!ima. Ovakve konstrukcije imaju sve dobre osobine betonskih i !eli!nih konstrukcija (primjerice: relativno su lagane; jednostavno, brzo i lako se izvode i montiraju, trajne su i pouzdane), to ih !ini jednima od najoptimalnijih grednih konstrukcija. Za izradu grednih mostova koriste se glavne grede slijede"ih nosivih (stati!kih) sustava: 4.1.1 Proste grede Prosta greda, zapravo slobodno oslonjena greda na dva oslonca naj!e"e je primjenjivani nosivi sustav konstrukcija mostova (vidi crte 4.$). Koristi se za mostove s jednim ili vie otvora, a osobito kod montane gradnje. Prednosti ovog sustava su jednostavnost izvedbe i mogu"nost prefabrikacije velikog broja jednakih elemenata. Nedostaci su mu neto pove"ana visina konstrukcije, jer je treba dimenzionirati na punu vrijednost momenta, te pojava popre!nih prekida u kolniku iznad oslonca u koje treba ugraditi dilatacijske naprave. Ra!unski se prosta greda naj!e"e tretira s jednim pokretnim leajem, a ponekad s oba nepokretna leaja. U stvarnosti su svi leajevi naj!e"e elasti!no pokretni, bilo da su neoprenski ili klasi!ni betonski zglobovi na vrhu horizontalno pomi!nih stupova upornjaka. Za proste grede je najbolje da imaju konstantnu visinu, odnosno da su im pojasevi usporedni du !itave duljine. O obliku nivelete mosta ovisit "e da li "e linije pojasa biti vodoravne, nagnute ili vertikalno zakrivljene. Eventualno mogu biti zanimljiva i rjeenja s promjenjivom visinom po duljini greda, prilago#enoj momentima savijanja.

l M0 l M0

l M0

Crte 4.1: Prosta greda (slobodno poloena greda)

4.1.2 Proste grede s plo!ama za kontinuitet Kako je ve" re!eno, jedan od osnovnih nedostataka mostova iz prostih greda s vie polja je redovita pojava popre!nih reki u kolniku iznad stupova. One umanjuju prometnu vrijednost mosta i name"u potrebu ugradnje brojnih dilatacijskih naprava, koje pak imaju ograni!en vijek trajanja i naj!e"a su mjesta ote"enja kolnika i prodora vode u unutranjost nosivog sklopa. Ove se reke mogu premostiti s pomo"u tankih plo!a za kontinuitet koje se mogu rijeiti na vie na!ina. Jedno od mogu"ih rjeenja je s tankim plo!ama iz !eli!nog lima. Plo!e je potrebno na oba kraja u!vrstiti prednapetim vijcima za kolni!ku plo!u, kako bi mogli preuzeti horizontalna optere"enja s kolovozne plohe, te okretanja susjednih rasponskih nosa!a na leaju. Ova
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
30

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

u!vr"enja trebaju biti tako rijeena da je mogu"a brza i jednostavna zamjena plo!a u slu!aju njihova ote"enja. Kod krute veze tanke plo!e za kontinuitet i rasponske konstrukcije velike krutosti dobiva se specifi!an stati!ki neodre#eni sustav kod kojeg kontinuitetna plo!a prima zna!ajne vla!ne sile. Ovakav se sustav smije koristiti kod oslanjanja rasponskih nosa!a na pokretne ili elasti!no pokretne leajeve u smjeru pruanja mosta. Teoretski nepomi!ni leajevi izazvali bi vla!nu silu kod klasi!nog kontinuiranog nosa!a. Stoga treba nastojati da u slu!aju ovakvih kontinuitetnih plo!a leajevi pruaju to manji otpor uzdunom pomicanju i okretanju rasponskih nosa!a na leaju. Pri prora!unu presjeka glavnih rasponskih nosa!a u polju, utjecaj plo!a za kontinuitet se ne uzima u obzir. Kontinuitetne plo!e treba prora!unati na lokalno savijanje od vertikalnog optere"enja, te istovremene vla!ne sile uslijed savijanja glavnih rasponskih nosa!a. Posljedica neadekvatnog prora!una i armiranja armiranobetonskih plo!a za kontinuitet !esto je bila pojava u njima zna!ajnih ote"enja (pukotina), to je neke navodilo na pogrene zaklju!ke kako ovakva rjeenja globalno nisu dobra. Precizni prora!un ovakvih sustava, uklju!uju"i u obzir i dugotrajne efekte u betonu, danas nebi trebao predstavljati ve"u poteko"u. Da bi se to vie smanjile irine eventualnih pukotina, plo!u za kontinuitet je dobro armirati sa to tanjim profilima na manjem popre!nom razmaku, ili pak uzduno prednapeti (ovo komplicira i poskupljuje izvedbu, pa se rijetko koristi). Betonske plo!e za kontinuitet mogu se izvesti i sa zglobovima na krajevima. Ovakva rjeenja su za izvedbu sloenija od prethodno navedenih. Neka rjeenja sa zglobno vezanim kontinuitetnim plo!ama prikazana su na crteu 4.2. Ovakve se plo!e prvenstveno ra!unaju na lokalno savijanje od vertikalnog optere"enja.
I2

I$I2 l$ M0

I2 l2

I$I2 l$ M0

I2 l2

I$I2 l$

I$ I$I2 l$ I2 l2 I$I2 l$

Crte 4.2: Proste grede s plo!ama za kontinuitet

4.1.3 Proste grede s prepustima Ovakve grede nastaju kada se na prostoj gredi produi konstrukcija izvan oslonaca u obliku prepusta ili konzole (vidi crte 4.3). Zbog negativnih momenata na leaju smanjuju se momenti savijanja u polju, pa greda moe imati manju visinu. Duljina prepusta ograni!ena je dopustivim progibanjem konzolnog nosa!a na mjestu prijelaza sa mosta na nasip. Ona se moe skratiti ako se iza upornjaka izvede protuuteg koji moe izazvati eljeni negativni moment na leaju. Nedostatak ovakvog rjeenja je pove"ana teina rasponske konstrukcije, zbog !ega se pove"avaju dimenzije leaja i upornjaka. Grede s prepustima tako#er mogu imati nosa!e konstantne ili promjenjive visine po duljini, ovisno o estetskim zahtjevima, na!inu izvedbe i zahtijevanom slobodnom profilu ispod mosta. Kod ve"ih raspona obi!no se koriste nosa!i promjenjive visine i zakrivljenog donjeg pojasa. Kod greda s protuutezima (vidi crte 4.4) prepusti su obi!no skriveni krilima upornjaka.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

3$

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

l$

l2 M0

l$

Crte 4.3: Proste grede s prepustima

l$

l2

l$

Crte 4.4: Greda s protuutezima

4.1.4 Grede sa zglobovima Grede sa zglobovima ili tzv. Gerberove grede (vidi crte 4.5), su stati!ki odre#eni nosa!i. Umetanjem zglobova na odre#enim mjestima moe se posti"i povoljna razdioba momenata savijanja po duljini grede. Nedostatak ovih sustava je odre#eni broj popre!nih prekida u kolniku, te konstrukcija samih zglobova.

l$

l2 M0

l$

Crte 4.5: Grede s zglobovima

4.1.5 Kontinuirane grede U odnosu na niz prostih greda, kontinuirane grede (vidi crte 4.6) imaju raspodijeljen moment na polja i leajeve pa mogu imati manju visinu konstrukcije. Kod njih otpada potreba za popre!nim razdjelnicama u kolniku iznad stupova. Stati!ka neodre#enost kontinuiranih greda omogu"ava njihovu ve"u grani!nu sigurnost. S druge pak strane, zbog stati!ke neodre#enosti grede javljaju se u njoj dopunske sile uslijed eventualnog slijeganja oslonaca, to je zapravo glavni nedostatak ovog sustava. Obzirom da se hidrauli!kim preama vrlo
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
32

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

jednostavno mogu podi"i nosa!i iznad oslonca i podloiti leajevi, ovo se danas i ne smatra njihovim velikim nedostatkom. U nedostatak kontinuiranih greda u odnosu na proste, spada i njihova sloenija izvedba zbog potrebe osiguranja kontinuiteta iznad stupova.
Jednaki rasponi

M0

M0

M0

Kra"a krajnja polja

l$=0.8 l2

l2

l2

l2

M0$

M02

M02

M02

Crte 4.6: Kontinuirane grede

Kontinuirani nosa!i manjih i srednjih raspona naj!e"e se rade s konstantnom visinom po duljini mosta. Pri tome svi rasponi mogu biti jednaki ili se pak krajnji rasponi mogu izvesti za oko 20% kra"i da bi se izjedna!ili momenti savijanja u poljima. Ponekad se koriste i ravni nosa!i s vutama uz oslonce. Kod mostova ve"ih raspona glavni su nosa!i naj!e"e promjenjive visine, sa ravnim ili zakrivljenim donjim pojasom. Osim o rasponu, oblik glavnih nosa!a zavisi o slobodnom profilu ispod mosta i na!inu izvedbe. Tako za postupke potiskivanja ili naguravanja !itavog rasponskog sklopa nosa!i moraju imati konstantnu visinu. Isto tako kod mostova ve"eg raspona s konzolnim na!inom izvo#enja racionalno je rjeenje s velikom visinom nosa!a iznad oslonaca i malom visinom u polju. Odnos ovih visina ovisi o odnosu vlastite teine nosa!a, dopunskog stalnog tereta i prometnog optere"enja. Kod ovog tzv. balansnog postupka izvo#enja krajnja su polja upola manja od srednjih. Za vrijeme izvedbe nuno je privremeno ukljetenje grede na spoju sa stupom. Rasponi !esto ovise o obliku uvale pa nije mogu"e dati "formulu" za njih. Kontinuirani betonski gredni nosa!i raspona do oko 20-tak metara kod nas se naj!e"e armiraju klasi!nom armaturom, a preko ovog raspona se prednapreu. Kod manjih i srednjih raspona nosa!i su obi!no konstantne visine. Za raspone do oko 40 m kod nas se naj!e"e koristi predgotovljeni gredni nosa!, a kontinuitet nad osloncima obi!no se postie preko uzdune armature u monolitnoj kolni!koj plo!i. Kod toga se naj!e"e koristi klasi!na
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
33

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

armatura zbog racionalnosti. Valja imati na umu da je kolni!ka plo!a iznad oslonca uzduno vla!no optere"ena, pa treba voditi ra!una o tetnim pukotinama i mjerama pove"ane trajnosti mosta. Zbog pojednostavljenja oplate, kontinuirani nosa!i konstantne visine rade se i na rasponima do oko $00 m. Kod velikih raspona naj!e"e se koriste nosa!i promjenjive visine sa zakrivljenim donjim pojasom i konzolni postupak izvedbe. Na crteu 4.7 prikazan je primjer kontinuirane grede s tri otvora, pri !emu su krajnji jednaki i manji od srednjeg.

l$

l2

l$

Crte 4.7: Kontinuirane grede

4.1.6 Konzolne grede Konzolnim gredama (vidi crte 4.8) nazivamo grede koje su upete u stupove, a u sredinama polja imaju zglobove koji mogu prenositi samo popre!ne sile. Dakle, na mjestu zgloba osiguran je samo zajedni!ki vertikalni pomak konzola, dok su okretanja i horizontalni pomaci rebara konzola nezavisni. Ovaj stati!ki sustav nije uobi!ajen u !eli!nim, spregnutim konstrukcijama. Proizaao je iz konzolnog na!ina izvedbe rasponskih konstrukcija mostova iz prednapetog betona i vrlo se !esto koristi u gradnji masivnih mostova najve"ih raspona. Osnovna je prednost ovog sustava stati!ka odre#enost za djelovanje puzanja i skupljanja betona, te jednolike promjene temperature. Veliki mu je nedostatak dilatacijska naprava u sredini svakog polja. U cilju poboljanja ovog rjeenja, mogu"a je i izvedba plo!a za kontinuitet iznad zglobova na spoju konzola. Rasponska konstrukcija je u pravilu promjenjive visine, sa zakrivljenim donjim pojasom. Visina konstrukcije u sredini polja je minimalna. Konzolne se grede mogu izraditi i sa ravnim vutama. U odnosu na kontinuirane grede koje se izvode konzolnim postupkom, ovdje nisu potrebna privremena ukljetenja grede u stup je ona s njim trajno kruto povezana. Konzola moe biti upeta u jedan uski ili iroki stup ili pak u dva elegantna paralelna stupa na malom razmaku. Najve"i raspon betonskog grednog mosta s konzolnim gredama izveden je preko jezera Hamana u Japanu i iznosi 240 m.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

34

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova


Grede upete u pojedina!ne stupove

l$=0.5 l2

l2

l2

Grede upete u udvojene stupove

l$=0.5 l2

l2

l2

Crte 4.8: Konzolne grede

4.1.7 Grede sa stolovima Grede sa stolovima (vidi crte 4.9) primjenjuju se u montanoj gradnji kada s prefabriciranim elementima manje teine treba svladati ve"e raspone. Naime, u ovom se sustavu sredina polja premotava elegantnim gredama zglobno oslonjenim na krute stolove koje formiranju stupovi i dijelovi rasponskog sklopa. Po dva prekida u svakom polju rasponskog sklopa veliki su nedostatak ovog sustava. Ako se koriste neoprenski leajevi za oslanjanje srednjeg montanog dijela rasponske konstrukcije, moe se iznad nepokretnog oslonca izvesti plo!a za kontinuitet i time upola smanjiti broj popre!nih prekida kolnika. Oblik greda sa stolovima moe se formirati na vie na!ina. Najjednostavnije su konstrukcije u kojima stol i srednja greda imaju jednaku visinu. Obi!no je visina srednje grede manja od visine stola koja je naj!e"e promjenjiva po duljini. Srednja greda tako#er moe imati promjenjivu visinu po duljini, prilago#enu momentima savijanja.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

35

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Crte 4.9: Grede sa stolovima

Most Konrad Adenauer, Njema!ka

Most Brisbane Cook, Australija

Crte 4.10: Neki primjeri grednih mostova

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

36

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.2 OKVIRNI MOSTOVI


Okvirni sklopovi nastaju krutim povezivanjem rasponske konstrukcije sa stupovima ili upornjacima mosta. Naj!e"e se koriste kod mostova s jednim otvorom, ponekad kod mostova s dva i tri otvora, a rijetko kod mostova s nizom otvora. Za razliku od grednih mostova u presjecima rasponske konstrukcije okvirnih mostova pojavljuju se zna!ajne uzdune sile. Raspodjela momenata savijanja u okviru bitno ovisi o odnosu krutosti greda i stupova (vidi sliku). Tako se primjerice kod nadvonjaka i podvonjaka mogu posti"i male visine rasponske konstrukcije ako se upne u vrlo krute stupove (upornjake). Kod novih tehni!kih izvedenih objekata postignute su !ak vitkosti l/h > 50. Izvode se kao stati!ki odre#ene i stati!ki neodre#ene konstrukcije. Stati!ki odre#eni okviri u pravilu su povoljniji kod manje kvalitetnog temeljnog tla s mogu"no"u poputanja i razmicanja oslonaca. Zahtijevaju neto ve"e visine presjeka nosivog sklopa, ali imaju racionalnije temelje. Stati!ki neodre#eni okviri imaju manju visinu nosivih presjeka elemenata, ali zato zahtijevaju neto ve"e temelje (kod potpune ili elasti!ne napetosti stupa). Osjetljivi su na eventualna diferencijalna slijeganja i razmicanja oslonaca, te su pogodni kod kvalitetnog temeljnog tla. Imaju pove"anu stvarnu sigurnost na slom zbog svoje stati!ke neodre#enosti. Okviri koji imaju krajnje stupove upete, a posebice ako su niski, osobito su osjetljivi na temperaturne promjene i skupljanje betona rasponske konstrukcije. Stoga se koriste samo za mostove manje duljine. Stupovi okvira mogu biti vertikalni i kosi. Presjeci nosivih elemenata mogu biti konstantne i promjenjive visine po duljini, s vutama ili zakrivljenim donjim pojasom rasponske konstrukcije. Kod okvirnih mostova naj!e"e se koriste nie navedeni nosivi sustavi, koji su prikazani na slikama. Kvalitativno skicirani momenti savijanja elemenata okvira odnose se samo na stalno vertikalno optere"enje, bez utjecaja prometnog optere"enja, potiska tla i drugih utjecaja. 4.2.1 Okviri s jednim poljem Okviri s jednim poljem vrlo !esto se koriste kod podvonjaka, ali i kod nadvonjaka i ve"ih mostova. Na crteu 4.$0 prikazani su neki naj!e"e koriteni tipovi ovakvih okvira, !ija su osnovna obiljeja ukratko nie opisana. 4.2."." Trozglobni okviri Trozglobni su okviri stati!ki odre#ene konstrukcije, u kojima se stoga ne pojavljuju nikakve dodatne sile od jednolike promjene temperature, poputanja i razmicanja oslonaca, te utjecaja puzanja i skupljanja betona. Nedostatak ovog sustava je prekid u kolni!koj konstrukciji iznad zgloba u pre!ki okvira. Relativne deformacije kolnika na mjestu prekida javljaju se samo uslijed promjene kuta zaokreta konstrukcije. Kod betonskih mostova zglobovi su naj!e"e napravljeni od betona, a kod metalnih i drvenih iz !elika. Rasponska konstrukcija i stupovi su naj!e"e promjenjive visine, prilago#eni momentima savijanja, ali kod manjih raspona mogu biti i konstantne visine po duljini. 4.2.".2 Dvozglobni okviri Dvozglobni su okviri jedanput stati!ki neodre#eni sustavi. Nisu osjetljivi na jednolike temperaturne promjene, razli!ita slijeganja temelja, ve" samo na razmicanje oslonaca. U odnosu na trozglobne okvire imaju prednost jer im kolnik iznad rasponske konstrukcije nije
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
37

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

prekinut. Greda je naj!e"e konstantne visine presjeka po duljini. Stupovi su obi!no promjenjive visine prilago#ene momentima savijanja. 4.2.".3 Upeti okviri Upeti su okviri posebno prikladni za manje podvonjake. Zbog nepovoljnog utjecaja temperaturnih promjena i skupljanja betonske rasponske konstrukcije, !esto je nuno smanjiti krutost stupova i okvira. Ako upornjak ima paralelna ili kosa krila nuno ih je dilatirati od stupa upornjaka. U odnosu na dvozglobne okvire imaju bolje izjedna!ene momente savijanja u gredi, koja time moe biti neto manje visine, ali i ve"e izmjere temelja jer su oni ovdje optere"eni i momentima savijanja. 4.2.".4 Zatvoreni okviri Zatvoreni se okviri primjenjuju kod pothodnika i drugih prolaza manjeg otvora pri loem temeljnom tlu ili pri visokoj podzemnoj vodi. Ovi se sustavi tako#er koriste i kod prevo#enja podzemne eljeznice ispod gradskih ulica. Donja plo!a okvira kod njih ujedno predstavlja i temeljnu plo!u. Zatvoreni okviri prenose na tlo samo vertikalno optere"enje. 4.2.".5 Elasti!no upeti okviri Da bi se izbjegli nepoeljni zglobovi kod dvozglobnih i trozglobnih okvira moe se na njihovom mjestu znatno smanjiti krutost presjeka, a time i veli!ine momenta savijanja svesti u eljene okvire. Ovakva rjeenja sa tzv. elasti!nim zglobom posebno su prikladna kod betonskih mostova manjih i srednjih raspona. Ona pojednostavljuju i pojeftinjuju izvedbu, te produljuju trajnost objekta. Pozornost treba obratiti ispravnom armiranju zona elasti!nih zglobova.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

38

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

M0

M0

M0

M0

Trozglobni okviri

Dvozglobni okviri

Upeti okviri

M0 M0 Dvozglobni

Dvozglobni okvir s zategom

M0

M0

Trozglobni Zatvoreni okviri Elasti!no upeti okviri

Crte 4.11: Neki primjeri okvira s jednim poljem

4.2.2 Okviri s dva polja Mostovi s dva otvora nisu povoljni s oblikovnog stanovita i rijetko se koriste. Neki tipovi ovih okvira prikazani su na crteu 4.$$. U slu!aju krutih upornjaka pre!ku okvira treba na njih osloniti preko pomi!nih leaja radi eliminiranja utjecaja dilatiranja rasponskog sklopa. Ako je pak greda kruto vezana sa stupom upornjaka, povoljno je da on bude to manje krut na savijanje iz sli!nih razloga. Zbog negativnog utjecaja temperature i skupljanja betona povoljnije je da krajnji stupovi budu zglobno vezani s temeljem ili pak da budu u njih elasti!no upeti. Povoljno je da srednji stup ne bude preirok radi bolje preglednosti ispod mosta i estetskog doimanja objekta. Primjena V stupova omogu"ava skra"enje raspona glavne grede, pri !emu oni ne smiju zadirati u slobodni profil ispod mosta.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
39

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

l M0 M0

l M0 M0

l M0 M0

l M0 M0

Crte 4.12: Neki okviri s dva polja

4.2.3 Okviri s tri polja Okviri s tri polja !esto se primjenjuju kod nadvonjaka, te mostova manjeg i srednjeg raspona. Kod toga su krajnja polja redovito kratka, dok je srednje polje znatno due. Odnosi raspona obi!no ovise o karakteru prepreke koju treba premostiti. Ovakav odnos otvora je povoljan s estetskog stanovita, te se ovakve uzdune dispozicije mostova !esto koriste. Stupovi mogu biti uspravni ili kosi, zglobno ili kruto vezani s gredom i temeljem. U betonskim mostovima umjesto klasi!nih zglobova !esto se koriste elasti!ni zglobovi s redukcijom visine presjeka i poja!anom armaturom u njegovoj zoni. Neki !e"e koriteni tipovi ovakvih okvira prikazani su na crteu 4.$2. U nastavku "e se ukratko navesti njihova osnovna obiljeja. 4.2.3." Okviri s kratkim krajnjim profilima i uspravnim stupovima Stupovi ovakvih mostova naj!e"e su zglobno spojeni s temeljem, a osobito rubni zbog pruanja manjeg otpora dilatiranju rasponske konstrukcije. Srednji stupovi imaju manje momente savijanja od vertikalnog optere"enja, kao i dopunske utjecaje zbog dilatiranja grede, te stoga mogu biti tanjih dimenzija. Ovo je povoljno i s oblikovnog stanovita. U slu!aju vrlo krutih upornjaka pre!ke okvira treba na njih osloniti s pomo"u pokretnih leaja.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

40

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

lk

ls

lk

Dvozglobni okviri s kratkim krajnjim poljima i uspravnim stupovima lk ls lk Dvozglobni okviri s kratkim krajnjim poljima i kosim stupovima

lk

ls

lk

Kontinuirani okvir s zglobno priklju!enim krajnjim stupovima

lk

ls

lk

Upeti okviri s kratkim krajnjim poljima i kosim stupovima

lk

ls

lk

lk

ls

lk

Dvozglobni okviri s kratkim krajnjim poljima i V stupovima

Dvozglobni okviri s kratkim krajnjim poljima i V stupovima

Crte 4.13: Neki okviri s tri polja

Most Rje!ina, Rijeka, Hrvatska

Crte 4.14: Neki primjeri okvirnih mostova

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

4$

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.3 LU!NI MOSTOVI


Lu!ni mostovi su konstrukcije kojima je osnovni nosivi sustav luk ili svod. Iako ne postoji strogo razgrani!enje izme#u luka i svoda, moe se re"i da je luk male, a svod ve"e irine. Op"enito, moe se re"i da su lu!ni nosa!i zakrivljeni nosa!i velikog radijusa u odnosu na dimenzije popre!nog presjeka. Optere"enje izaziva uzdunu tla!nu silu u luku koja dominira u odnosu na momente i popre!ne sile. Ta pojava, tzv. lu!no (svodno) djelovanje nastaje zbog fiksnog oslanjanja i zakrivljenosti osi luka, koja je naj!e"e oblika krunog luka, parabole ili polinoma vieg reda. Sama os luka se odre#uje iz stati!kih uvjeta za odre#ena optere"enja. Kod mostova prijenos sila na luk vri se preko kolovozne konstrukcije. Prijenos sila vri se preko zglobno ili kruto vezanih tapova ili preko vjealjki. S obzirom na odnos krutosti kolovozne grede i luka mogu nastati razli!iti slu!ajevi prikazani na crteu 4.$3. Crtei a i b prikazuju spregu krutog luka i mekanog kolovoznog pojasa, c i d mekanog (tapnog) luka i krute kolovozne konstrukcije, e i f krutog luka i krute kolovozne konstrukcije, te g i h spregu krutog luka i krute kolovozne konstrukcije s krutom vezom stupova/vjealjki. a) b)

c)

d)

e)

f)

g)

h)
Crte 4.15: Sprega luka i kolovozne konstrukcije

Kolnik moe biti iznad luka, uputen ili ispod luka. Kada je kolnik iznad luka kolovozna konstrukcija se oslanja na stupove, kad je kolnik uputen, kolovozna konstrukcija je dijelom na stupovima, a dijelom je objeena o vjealjke, a kad je kolnik ispod luka cijela konstrukcija po!iva na vjealjkama. Stupovi i vjealjke obi!no su vertikalni, ali mogu biti i kosi. Odnos strelice i raspona luka (f/l) naziva se stanjenost ili spljotenost, a odnos strelice i kvadrata raspona luka (f/l2) naziva se smjelost luka (crte 4.$4).

f l
Crte 4.16: Raspon i strelica luka

Lu!ne konstrukcije na osloncima, osim velikih vertikalnih prenose i velike horizontalne sile, koje se predaju direktno na tlo preko peta luka. U nekim lu!nim sustavima horizontalne sile se preuzimaju pomo"u posebnih zatega. Karakteristika lu!nih mostova je da su posebno osjetljivi na pomake i zakretanje oslonaca tim vie to su im rasponi ve"i, a strelica manja.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
42

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Betonski lukovi su racionalna i uspjena rjeenja do raspona od oko 350 m, dok !eli!ni lukovi mogu predstavljati uspjena rjeenja i preko 450 m. Najve"i raspon betonskog luka postignut je u Kini, most Wanxian, 420 m, dok je na drugom mjestu veliki otvor Kr!kog mosta s 390 m. Najve"i raspon !eli!ne lu!ne konstrukcije postignut je na mostu New River Gorge u SAD, 5$8 m. 4.3.1 Upeti lukovi Upeti lukovi (vidi crte 4.$5) su najjednostavniji i najjeftiniji i posebno pogodni za izvedbu od armiranog betona, jer nema skupih zglobova i peta luka moe do"i i pod vodu. Naj!e"a izvedba je kruti luk i mekana kolovozna konstrukcija, pri !emu luk preuzima i uzdune sile i momente. Ako su i luk i kolovozna konstrukcija kruti, tada momente preuzimaju obje konstrukcije u odnosu njihovih krutosti. Nedostaci upetih lukova su velika osjetljivost na poputanje ili zakretanje oslonaca i osjetljivost na temperaturne promjene. Starije izvedbe lu!nih mostova pratile su liniju momenata, pa su !este izvedbe srpastih lukova (R. Vallete i R. Maillart). Dananji lukovi su naj!e"e konstantnog vanjskog presjeka, dok se debljina stijenki mijenja prema promjeni momenta (pri petama deblje, a pri tjemenu tanje). Ovakve lu!ne konstrukcije na temelje prenose i momente savijanja.

Kolnik gore

Uputeni kolnik

Kolnik dolje

Crte 4.17: Upeti lukovi

4.3.2 Dvozglobni lukovi Primjenjuju se za mostove s velikom stanjenosti. Dodatni momenti zbog skupljanja i puzanja tada su najmanji. Zglobovi su smjeteni u petama luka. Debljina luka je konstantna ili se pove"ava prema tjemenu, analogno anvelopi maksimalnih momenata.

Kolnik gore

Uputeni kolnik

Kolnik dolje

Crte 4.18: Dvozglobni lukovi

4.3.3 Trozglobni lukovi Pogodni su za male gra#evne visine, te kad postoji opasnost od slijeganja upornjaka i stupova. Zglobovi su smjeteni u obje pete i u tjemenu luka. Budu"i da je sustav stati!ki odre#en znatno su smanjeni dodatni utjecaji zbog skupljanja betona, promjene temperature i razmicanja peta luka. Visina luka moe biti konstantna ili promjenjiva, kao npr. u Maillartovim lukovima gdje je najve"a visina u !etvrtinama luka.

Kolnik gore

Uputeni kolnik

Kolnik dolje

Crte 4.19: Trozglobni lukovi MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature


43

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.3.4 Elasti!no upeti lukovi Smanjenjem momenta inercije na nekom mjestu lu!nog nosa!a smanjuju se i momenti savijanja na tom mjestu. Ovi lukovi mogu biti ekonomi!ni i na velikim rasponima, a znatno se smanjuju utjecaji od temperature, puzanja i skupljanja betona, kao i od poputanja oslonaca u odnosu na upete lukove. 4.3.5 Lukovi sa zategom Grade se sa sva tri poloaja kolnika. Bit ovog sustava je da horizontalnu silu preuzima zatega, koja je obi!no smjetena unutar kolovoznih nosa!a. Zbog toga na leajevima se pojavljuju samo vertikalne sile, pa je luk sa zategom pogodan kad su stupovi visoki ili kad je tlo slabo. Mogu se graditi kao upeti, sa dva ili tri zgloba. Prema potrebi, gradi se kruti luk i mekana kolovozna konstrukcija, mekani luk i kruta kolovozna konstrukcija ("Langerova greda"), te te kruti luk i kruta kolovozna konstrukcija.

Langerova greda

Luk sa zategom iznad njega

Crte 4.20: Lukovi sa zategom

Kad je kolnik uputen ili kad se nalazi ispod luka, armatura zatege je smjetena u rubne nosa!e (betonski mostovi) ili rubni nosa!i sami predstavljaju zatege (!eli!ni mostovi). Vjealjke mogu biti od armiranog ili prednapregnutog betona ili od !elika. Ako su od armiranog betona betoniraju se naknadno, nakon otputanja skele, da beton ne bi popucao zbog vla!nih naprezanja. 4.3.6 Nielsenov luk Nielsenov luk je sustav s kosim vjealjkama nazvan po pronalaza!u Nielsenu. U takvoj konstrukciji, zbog utjecaja uzdune sile, momenti su znatno manji nego kod konstrukcije s vertikalnim vjealjkama i uteda betona kod ab mostova je oko $5%. Varijantno rjeenje je postava zgloba u kolniku na sredini raspona pri !emu se uzduna sila tada prenosi na upornjake.

Crte 4.21: Nielsenov luk

4.3.7 Mostovi s lu!nim zidovima U stati!kom pogledu predstavljaju kombinaciju luka i zida. Sastoje se od dva ili vie vertikalnih lu!nih zidova povezanih plo!om s gornje strane, koja osigurava stabilnost lukova. Prema stati!kom sustavu lukovi su dvozglobni ili trozglobni, a mogu imati i prepust koji omogu"ava vezu s prilaznim nasipom.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
44

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Lu!ni zid

Crte 4.22: Most s lu!nim zidovima

4.3.8 Hennebiqueovi lukovi Hennebiqueovi (Enebikovi) lukovi su posebne lu!ne konstrukcije koje se sastoje od tankog svoda iznad kojeg se nalaze vertikalni zidovi kao lukovi rebra, te kolovozna plo!a. U prijenosu optere"enja na glavnom rasponu aktivira se cijeli popre!ni presjek konstrukcije.
Rebro Svod

Crte 4.23: Hennebiqueov luk

4.3.9 Lukovi s preuzetim potiskom Osnovna odlika ovakvog sustava je jedan ili vie stupova i polulukovi koji su u nivou tjemena spojeni zategom. Dva susjedna poluluka su u ravnotei za optere"enje vlastitom teinom, to znatno smanjuje horizontalne sile koje se prenose na stupove. Oslanjanje polulukova na stup moe biti upeto ili zglobno, a veza pojedinih dijelova sustava (presjek $-$ na crteu 4.22) tako#er moe biti upeta ili zglobna. Na sli!nom principu danas se grade veliki mostovi po konzolnom postupku. Ovakvi sustavi su posebno pogodni za visoke stupove i slabije temeljno tlo.
Kolovozna konst. Zatega Poluluk $ $

Crte 4.24: Lukovi s preuzetim potiskom

Most Kobe, Japan

Most Maslenica, Hrvatska

Crte 4.25: Neki primjeri lu!nih mostova

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

45

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.4 VISE"I I OVJEENI (ZAUZDANI) MOSTOVI


Vise"i i ovjeeni mostovi su nosivi sklopovi s kojima prevladavamo najve"e raspone. Ovjeeni (zauzdani) mostovi grade se od raspona koji su grani!ni za ravne gredne rasponske konstrukcije ($50 200 m) i racionalna su i uspjena rjeenja do cca 700 m. Ovjeeni most s najve"im rasponom je Tatara u Japanu, 890 m, a odmah za njim je Ponte de Normandie u Francuskoj, 856 m. Razvoj ovjeenih mostova je jo u toku, pa se mogu o!ekivati i ve"i rasponi i smjelija rjeenja. Ekonomi!nost primjene vise"ih mostova po!ima s oko 300 m, a do sada je postignut najve"i raspon $990 m u Japanu, most Akashi-Kaikyo. Sljede"i je Izmit Bay u Turskoj sa $668 m. Sustavi vise"eg i ovjeenog mosta se jednako uspjeno moe primijeniti i za manje raspone (50-200 m), posebice za pjea!ke mostove (primjer: pjea!ki most u Trilju preko Cetine). Me#usobna sli!nost ova dva sustava !esto dovodi laike u zabunu, pa se i ovjeeni i vise"i mostovi trpaju pod zajedni!ko ime vise"ih mostova. Razlike ova dva sklopa su i u konstruktivnom i u stati!kom pogledu. Kod ovjeenih mostova osnovni elementi sustava su grede za ukru"enje, piloni i vjealjke. U vise"ih sustava su grede za ukru"enje, piloni i kabel kao primarni element te vjealjke kao sekundarni elementi. Razlika je i u aerodinami!nim svojstvima. Vise"i mostovi su meki i imaju slabiji sustav priguenja, stoga moraju imati aerodinami!ni popre!ni presjek. Ovjeeni mostovi su znatno kru"i, s dobrim sustavom priguenja (posebno moderni mostovi), pa im aerodinami!ni presjek uglavnom nije potreban. 4.4.1 Ovjeeni mostovi Uzduna dispozicija ovjeenih mostova ovisi o vrsti i obliku prepreke, doputenim gabaritima i sl. Razlikuju se !etiri osnovna sustava: simetri!an most s dva raspona, nesimetri!an most s dva raspona, simetri!an most s tri raspona, nesimetri!an most s tri raspona.

Dispozicije s vie od tri raspona se vrlo rijetko izvode. Optimalni odnos izme#u veli!ina krajnjih i srednjeg polja kod simetri!nog mosta s tri polja je 2/5-$/2. Kad je taj odnos manji, podiu se krajnji leajevi, a ako je ve"a, onda se od pokretnog optere"enja uve"avaju momenti savijanja greda i naprezanja u vjealjkama u krajnjim poljima. Visina pilona obi!no se kre"e od 2/5 do $/2 duine ve"eg raspona. Vii piloni znatno pove"avaju trokove svoje izgradnje, ali zato smanjuju potrebnu povrinu vjealjki. Nii piloni, naprotiv, smanjuju troak svoje izgradnje ali znatno pove"avaju potrebnu povrinu vjealjki. Vjealjke se mogu rasporediti na tri na!ina i to u obliku harfe, lepeze ili pseudolepeze (crte 4.23). Raspored vjealjki u obliku harfe se rje#e primjenjuje zbog ve"e teine vjealjki i relativno ve"ih momenata savijanja u pilonu, iako je sa stanovita vjealjki povoljan, jer sve vjealjke primaju istu silu, pa mogu biti istog popre!nog presjeka. Raspored u obliku !iste lepeze, gdje se sve vjealjke sijeku u jednoj to!ki na pilonu, tehni!ki je teko izvediv, pri !emu je i pilon
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
46

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

nepovoljno optere"en. Naj!e"e se izvodi pseudolepezasti raspored vjealjki, gdje su vjealjke raspore#ene na izvjesnoj visini gornjeg dijela pilona. Prvi ovjeeni mostovi projektirani su s malim brojem vjealjki na ve"em me#usobnom razmaku. Moderne tendencije kre"u k smanjivanju razmaka vjealjki. Prednost gu"ih vjealjki je u znatnom smanjenju dimenzija grede, to vodi smanjenju vlastite teine, manjim vjealjkama, jednostavnijem njihovom usidrenju te znatno jednostavnijoj zamjeni vjealjki.
Harfa

Lepeza

Pseudolepeza

Crte 4.26: Tipovi ovjeenih mostova

Most Shin Dong, ??? - pseudolepeza

Most Beeckerwerther Njema!ka - harfa

Crte 4.27: Neki primjeri ovjeenih mostova

Ponekad se izvode simetri!ni ili asimetri!ni ovjeeni most s dva raspona. Pri tome je obi!no glavni krak iznad matice rijeke. Na sporednom kraku vjealjke se mogu rasporediti i na vie otvora.

Most Tatara, Japan simetri!ni most

Most Dubrovnik, Hrvatska, - nesimetri!ni most

Crte 4.28: Neki primjeri ovjeenih mostova MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
47

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Ovjeeni mostovi se mogu raditi u raznim kombinacijama materijala: !elik-!elik, !elikbeton (obi!no prednapregnuti) i beton-beton. Do raspona od oko 450.0 m betonska greda konkurira !eli!noj konstrukciji jer je djelovanje tla!nih sila povoljno za beton. Vjealjke se, u popre!noj dispoziciji, mogu postaviti u dvije ravnine (lateralno) usidrene na rubovima nosa!a, ili u jednoj ravnini (aksijalno) usidrene u sredini mosta. Prvo rjeenje je jednostavnije i povoljnije. Budu"i da vjealjke pruaju !vrstu potporu gredi za ukru"enje njezine su deformacije male, a i sa gledita aerodinami!ne stabilnosti nije potrebna torzijski kruta greda, pa njen presjek moe biti jednostavan. U slu!aju aksijalnog vjeanja, zbog nesimetri!nog optere"enja nastaju znatni torzijski momenti. Popre!ni presjek stoga mora imati odgovaraju"u torzijsku krutost, to za sobom povla!i sloeniji presjek. Neki primjeri lateralnog i aksijalnog vjeanja prikazani su na crteu 4.24. Korisno je napomenuti da su prikazani popre!ni presjeci izvedenih mostova.

Crte 4.29: Popre!ni presjeci ovjeenih mostova

Oblik pilona ovjeenih mostova moe biti raznolik. Na crteima 4.25 i 4.26 prikazani su neki oblici pilona, s obzirom na na!in vjeanja glavne rasponske konstrukcije. Na crteu 4.27 prikazani su neki na!ini sidrenja zatega na pilon .

Crte 4.30: Neki oblici pilona ovjeenih mostova kod lateralnog vjeanja

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

48

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Crte 4.31: Neki oblici pilona ovjeenih mostova kod aksijalnog vjeanja

Crte 4.32: Neki na!ini sidrenja zatega na pilon

Most Milwaukee aksijalno vjeanje

Most Replot Broen, lateralno vjeanje

Detalj vjealjke Dubrova!ki most

Crte 4.33: Neki na!ini vjeanja ovjeenih mostova MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
49

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Greda s kosim zategama, ovjeena o pilon je viestruko neodre#eni stati!ki sustav. Osnovna pretpostavka prora!una je da svaka zatega ima dovoljnu rezervu vla!ne sile od stalnog optere"enja i da "e ova sila uvijek biti ve"a od tla!ne sile koja se u zatezi moe pojaviti od ostalih utjecaja (prometno optere"enje i sl.). Horizontalne sile od zatega izazivaju u gredi znatne, ali korisne tla!ne sile. Kako se danas sve vie grade betonske grede od prefabriciranih segmenata, tla!ne sile u spojevima izazivaju korisna tla!na naprezanja. 4.4.2 Vise"i mostovi Zna!ajna karakteristika vise"ih mostova su velike deformacije pod pokretnim optere"enjem i pod utjecajem vjetra, to izaziva vibracije. Stoga se ovi sustavi koriste isklju!ivo za cestovni i pjea!ki promet, a ne i za eljezni!ki. Sustavi vise"ih (kao i sustavi ovjeenih mostova) razvili su se iz sustava lan!anih mostova, gdje su glavni nosivi sustav predstavljali metalni lanci. Razvojem tehnologije proizvodnje !elika, metalne lance su zamijenila !eli!na uad. U zavisnosti o na!inu sidrenja krajeva nosivog kabela razlikujemo (crte 4.28): Pravi vise"i mostovi kod kojih je kabel sidren u tlo, Vise"i mostovi sidreni u gredi za ukru"enje (prividni vise"i mostovi). Ako su uvjeti za sidrenje dobri (kvalitetno tlo) tada uvijek treba teiti rjeenju s pravim vise"im mostom. Oblik pilona vise"ih (i ovjeenih) mostova moe biti raznolik. Me#utim, za razliku od ovjeenih mostova, vise"i mostovi se uvijek obostrano vjeaju zbog svoje velike deformabilnosti. Kod vise"ih mostova kabel preuzima ukupnu teinu mosta, a rasponska konstrukcija je objeena o njega preko vjealjki (to je bitna konstruktivna razlika u odnosu na ovjeene mostove). Oblik presjeka kolovozne konstrukcije bitno ovisi o rasponima, a naj!e"e je punostjeni ili reetkasti !eli!ni nosa! ukru"en ortotropnom plo!om. Kod manjih raspona presjek moe biti i spregnuti u kombinaciji !elik-beton. U novije vrijeme posebna panja se posve"uje aerodinami!nom oblikovanju popre!nog presjeka, tako da on bude to manje osjetljiv na djelovanje vjetra. Piloni vise"ih mostova su naj!e"e portali sa pre!kama po visini i na mjestu oslanjanja kolovozne konstrukcije. Vjealjke su elementi koji sile s kolovozne konstrukcije prenose na glavni nosivi sustav ue. Posebno sloen konstruktivni detalj je spoj vjealjke u glavnog ueta. Pri prora!unu vise"ih mostova, upravo zbog njihove male krutosti, tj. velike deformabilnosti, neophodno je sustav promatrati po teoriji II reda. Naime, kod ovakvih sustava geometrijska nelinearnost naro!ito dolazi do izraaja.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

50

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Crte 4.34: Sustavi vise#ih mostova

Most Golden Gate, SAD

Most Tsing Ma, - Hong Kong

Crte 4.35: Neki primjeri vise#ih mostova

Crte 4.36: Sidreni blok Mosta Verazzano narrows, SAD

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

5$

5. Dijelovi mostova

5.

Konstruktivni dijelovi mostova i njihov prora!un

5." UVOD
U prethodnom poglavlju nabrojane su karakteristike nosivih konstrukcija mostova. Iz izlaganja je vidljivo da svaki konstruktivni sustav nema sve nabrojane dijelove, a isto tako da neki konstruktivni dijelovi mostova se javljaju u razli!itim konstruktivnim sustavima. U ovom poglavlju pokuat "emo malo pribliiti razli!ita rjeenja konstruktivnih dijelova mostova s aspektima njihove pojave u raznim konstruktivnim sustavima, te ukratko opisati osnove njihovog prora!una.

5.2 OP#ENITO O PRORA$UNU MOSTOVA


Prora!un mostova, kao i drugih inenjerskih konstrukcija, predstavlja znanstveni postupak zasnovan na postavkama otpornosti materijala, gra#evne mehanike i statike. Njegov cilj je dokazivanje dostatne otpornosti i stabilnosti gra#evine na o!ekivana djelovanja (vanjska optere"enja i djelovanja). Kako je prikazano u Poglavlju 4, razli!ite nosive konstrukcije mostova razli!ito se ponaaju za pojedina optere"enja, pa stoga prora!un mostova nije unificirani postupak za sve vrste mostova ve" ovisi o nizu !imbenika. Klasi!ni na!in prora!una mostova je njegova ra!lamba na osnovne konstruktivne dijelove, koji u konstruktivnom pogledu predstavljaju jednostavne (lako izra!unjive) sustave. Na primjer: prostu gredu, konzolu, kontinuirani nosa!, itd. Ovakav pristup je u velikoj mjeri zadran i danas, iako je modernim software-om mogu"a analiza mosta kao cjeline. Prednosti klasi!nog na!ina su: !isti konstruktivni sustav to pridonosi jednostavnosti prora!una, dodatna sigurnost konstrukcije, to je posljedica pojednostavljenja koja se uvijek vre na strani ve"e sigurnosti, te jednostavna kontrola dobivenih rezultata.

Valja napomenuti da klasi!ni na!in prora!una ne isklju!uje ra!unalne prora!une, ve" samo se ovdje konstrukcija ne promatra cjelovito, ve" ra!lanjena na svoje sastavne dijelove uklju!uju"i dakako njihove me#uveze. Cjelovit na!in pristupa prora!unu mostova neodvojivo je vezan uz moderni software i MKE ili neki drugi numeri!ki pristup prora!unu. Mostu se tu pristupa kao cjelini, svi njegovi dijelovi su u me#uvezi, i analiza daje znatno realisti!niju sliku ponaanja cjelovite konstrukcije. To dakako vodi ekonomi!nijoj konstrukciji. Kod ovakvog pristupa mogu se izvesti i prora!uni koji kod strogog klasi!nog nisu mogu"i, kao npr. prava dinami!ka analiza sustava. No nedostaci cjelovitog pristupa su upravo prednosti klasi!nog. Potpuni model mosta je jedan vrlo sloeni stati!ki sustav, !iji je upis u ra!unalo i kontrola unesenih podataka tako#er sloen. Pregled dobivenih rezultata te ocjena njihove valjanosti ponekad kod takvih sustava moe predstavljati pravu m$ru. Stoga, koritenje sloenih programskih paketa se svakako ne preporu!a po!etniku. I iskusniji korisnici, bez obzira koliko dobro poznavali prora!unski paket koji koriste, uvijek moraju poznavati nivo o!ekivanog rezultata (o!ekivane granice). Kao i ostale gra#evine, ni most ne nastaje odjednom, ve" tokom svoje gradnje prolazi kroz niz faza. Pa, dok smo kod zgrada to !esto spremni zaboraviti i zgradu prora!unavamo u
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
50

5. Dijelovi mostova

njenom zavrnom stanju, kod mostova to nije slu!aj. Mostovi se moraju prora!unavati s obzirom na faze izvedbe, tj. prora!un mora pratiti na!in izvedbe. Stoga je logi!no da projektant mosta mora dobro poznavati uobi!ajene i specijalne na!ine gradnje mostova, te u svakom pojedina!nom slu!aju propisati na!in gradnje kako bi se ostvarile sve pretpostavke prora!una. Pojedini mostovi imaju najkriti!niju fazu ba tijekom gradnje, tj. tijekom gradnje djeluju najve"e sile te se ostvaruju najve"a naprezanja i deformacije. Valja uvijek imati na umu da prora!un mosta nije sam sebi svrha. Prvi korak pri projektiranju mosta je idejno rjeenje, gdje se za isti prijelaz definira nekoliko razli!itih rjeenja mostova, istog ili razli!itog nosivog sustava. Projektant ve" u ovoj fazi mora odrediti pribline dimenzije svih nosivih elemenata. Kasniji detaljni prora!un (u fazi glavnog projekta) mora potvrditi odabrane dimenzije ili ih tek neznatno korigirati, to ne smije utjecati na konceptualno rjeenje. Po!etno dimenzioniranje se moe napraviti na osnovu iskustva i preporuka iz raznih knjiga, ili na osnovu preliminarnog prora!una. U svakom slu!aju po!etno odre#ivanje dimenzija je vrlo bitno i potrebno mu je posvetiti posebnu panju. U novije vrijeme u snanom razvoju su i tzv. ekspertni sustavi, ra!unalni programi koji pruaju podrku odlu!ivanju i projektiranju.

5.3 OSVRT NA FAZE GRADNJE


Kao to je ve" re!eno, faze gradnje predstavljaju bitan faktor pri prora!unu mosta. Na Crteu X.% prikazan je tipi!an viadukt koji se gradi polumontano lansirnim prenosilom. Naime, na prethodno izra#ene stupove montira se lansirna reetka (prenoslilo). Dijelovi rasponske konstrukcije (glavni nosa!i) se izvode sa strane, dovode na most, te pomo"u lansirnog prenosila montiraju u svoj kona!ni poloaj. Nakon postavljanja svih glavnih nosa!a, vri se izvedba betonske plo!e i popre!nih nosa!a, koji slue za monolitizaciju, tj. povezivanje nosa!a u jednu cjelinu. Ako promotrimo nosivi sustav mosta u trenutku neposredno nakon to smo izveli plo!u i popre!ni nosa!, moemo zaklju!iti da je tip prenosa optere"enja i dalje prosta greda. Naime, cjelokupno optere"enje i dalje prenose samo glavni montani nosa!i jer je beton plo!e jo mekan i predstavlja samo optere"enje. Ovo nam predstavlja I fazu prora!una za rasponsku konstrukciju. U ovoj fazi montane nosa!e moramo tako prora!unati da budu sposobni prenijeti svoju vlastitu teinu te teinu betonske plo!e.
1 4

Crte X.1: Faze izvedbe grednog mosta

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

5%

5. Dijelovi mostova

Na izvedenu betonsku plo!u postavlja se hidroizolacija, asfaltni zastor, pjea!ki hodnici, odbojnici, ograda i sl., to predstavlja dodatno stalno optere"enje mosta. Kona!no, na potpuno zavreni most se puta promet. Dodatno stalno i prometno optere"enje djeluju na stati!kom sustavu koji nije vie prosta greda ve" kontinuirani nosa!, jer se beton betonske plo!e i popre!nog nosa!a stvrdnuo i preuzeo dio nosive funkcije. Ovo predstavlja II fazu prora!una. Dakle, u II fazi montani nosa!, ali sada potpomognut i betonskom plo!om koja je s njim spregnuta mora izdrati ukupno optere"enje vlastitu teinu nosa!a i plo!e (iz I faze), te dodatno stalno i prometno optere"enje. Ukupna gradnja je podijeljena u 6 osnovnih faza: %. faza izgradnja upornjaka i temelja stupova; 2. faza izgradnja stupova; 3. faza izgradnja naglavnica na stupovima; 4. faza montiranje rasponskih nosa!a; 5. faza monolitizacija rasponskih nosa!a betoniranje kolovozne plo!e; 6. faza asfaltiranje kolni!kog zastora; ugradnja ograda, odbojnika i ostale opreme.

Kod prethodnog primjera moglo bi se !ak re"i da je situacija jednostavna, jer se cijeli prora!un rasponske konstrukcije moe svesti na dvije faze. Na sljede"em primjeru lu!nog mosta moe se pokazati kako nekad prora!un moe imati prili!no mnogo faza. Na Crteu X.2 prikazane su faze izgradnje luka jednog lu!nog mosta. Zbog jednostavnosti prikaza, izgradnja je ovdje podijeljena u samo %0 faza.
1 6

10

Crte X.2: Faze izvedbe lu!nog mosta

%. faza izgradnja upornjaka, temelja stupova i temelja luka (pete luka); 2. faza izgradnja stupova i priprema geotehni!kih sidara za pridranje zatega; 3. faza izgradnja prvih segmenata luka s pridravanjem zategama preko petnog stupa; zatege se sidre u stijenu preko geotehni!kih sidara; 4. faza izgradnja drugih segmenata luka s pridravanjem zategama preko petnog stupa;
52

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

5. Dijelovi mostova

5. faza izgradnja tre"ih segmenata luka. Njihovo pridravanje izvodi se preko privremenog pilona koji se postavlja na petne stupove; 6. faza kona!no spajanje luka; 7. faza otputanje zatega luka i izgradnja stupova na luku; 8. faza nagurivanje kolni!ke konstrukcije s lijeve strane; 9. faza nagurivanje kolni!ke konstrukcije s desne strane; %0. faza spajanje kolni!ke konstrukcije i izvedba betonske plo!e; asfaltiranje kolni!kog zastora; ugradnja ograda, odbojnika i ostale opreme.

Prora!un dakako mora pratiti svaku fazu izvedbe. Tako na primjer u svakoj fazi betoniranja segmenta luka potrebno je dimenzionirati segment, pratiti njegove progibe, te po potrebi zatezati zatege.

5.4 UPORNJACI
Upornjaci su krajnji stupovi mosta. Njihova konstruktivna rjeenja bitno ovise o veli!ini mosta, smjetaju mosta (grad ili otvorena prometnica), tipu mosta, pa !ak i o vrsti prometa na mostu. Kod velikih mostova upornjaci sami za sebe predstavljaju impozantne i zahtjevne konstrukcije. Kod mostova u gradu upornjaci moraju zadovoljiti i estetskim zahtjevima, a !esto u njima mogu biti smjeteni razni sadraji. Upornjaci grednih mostova preuzimaju i prenose na tlo vlastitu teinu, aktivni tlak tla, kao i vlastitu teinu konstrukcije i korisno optere"enje na mostu. Zavisno o konstruktivnog rjeenja mosta mogu preuzimati i sile promjene temperaturne, sile ko!enja, kao i utjecaje puzanja, skupljanja, poputanja leajeva i sl. Upornjaci lu!nih mostova preuzimaju i velike horizontalne potiske. Osnovni dijelovi upornjaka su: temelj, trup (koji moe biti puni zid ili u vidu stupova s proputenim nasipom), leajne grede, leajni kvaderi, parapetni zid (zidi") i krila upornjaka (Crte X.3). Na upornjacima se jo nalaze leajevi i dilatacijske naprave.
temelj krila upornjaka krilo upornjaka zidic upornjaka naglavna greda krilo upornjaka zidic upornjaka

stup upornjaka tijelo upornjaka temelj upornjaka temelj upornjaka

Masivni upornjak sa samostojecim krilom

Upornjak s proputenim nasipom i ovjeenim krilom

Crte X.3: Aksonometrijski crte upornjaka

U pogledu sa strane upornjak moe biti tako oblikovan da se leajevi vide ili da su skriveni (Crte X.4).
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
53

5. Dijelovi mostova

Crte X.4: Vidljivi i skriveni leajevi na upornjaku

5.4.1 Tipovi upornjaka Upornjaci malih mostova su obi!no jednostavne izvedbe, a !esto su vezani s rasponskom konstrukcijom. Na Crteu X.4 prikazana su neka rjeenja upornjaka malih mostova. slika Vladica
Crte X.5: Upornjaci malih mostova

Ovisno o izvedbi trupa upornjaka, upornjaci mogu biti masivni (puni, klasi!ni), upornjaci s proputenim nasipom (minimalni, utopljeni), laki upornjaci i upornjaci svo#enih mostova. Kod velikih mostova upornjaci mogu biti specijalne gra#evine. Aksonometrijski prikaz masivnih upornjaka i upornjaka s proputenim nasipom prikazan je na Crteu X.3. Masivni ili klasi!ni upornjaci su upornjaci koji se sastoje od masivnog tijela i krila, te zadravaju nasip. Krila se naj!e"e rade paralelno, ali se za manje mostove, propuste ili u specijalnim okolnostima krila mogu postaviti koso ili okomito, a mogu biti i specijalnog oblika (Crte X.5). &esto se izra#uju i vise"a krila koja su vrlo ekonomi!na zbog male potrebne koli!ine materijala. Kad su paralelna krila duga!ka, potrebno ih je dilatirati od trupa. Jedan nacrt klasi!nog upornjaka prikazan je na Crteu X.6.

Crte X.6: Vrste krila

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

54

5. Dijelovi mostova
Presjek
70-%00

Pogled

%:% .5

%:% .5

Tlocrt

Crte X.7: Masivni upornjak

Upornjaci s proputenim nasipom su znatno jednostavniji (i jeftiniji) za izvo#enje od klasi!nih upornjaka. Izvodimo ih u slu!ajevima kada nije potrebno zaustavljati nasip, tj. u slu!ajevima plitkih udolina, kao i u slu!ajevima kada je potrebno osigurati dobre prometne uvjete, kao npr. kod nadvonjaka iznad auto-cesta (Crte X.7). Mana im je da se rasponska konstrukcija toliko produljuje koliko je upornjak uvu!en u nasip, to je zorno prikazano na Crteu X.8.
Uzduni presjek
70-%00

Poprecni presjek

Pogled

%: %

.5

%: %

.5

Tlocrt

Crte X.8: Upornjak s proputenim nasipom MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature


55

5. Dijelovi mostova

slike....
Crte X.9: Usporedba konstrukcije klasi!nog i upornjaka s proputenim nasipom

Za cestovne mostove mogu se u literaturi na"i orijentacijske dimenzije upornjaka. Jedan takav primjer preuzet iz literature dan je na Crteu X.9. slika Koboevi"
Crte X.10: Orijentacijske dimenzije masivnog upornjaka

Na sljede"ih nekoliko slika prikazani su razli!iti upornjaci.

Crte X.11: Masivni upornjak s paralelnim krilima

5.4.2 Neki specijalni tipovi upornjaka 5.4.2." Laki upornjaci Kod pojedinih mostova, posebice velikih mostova zanimljivo je ponekad smanjiti teinu samih upornjaka da bi ukupno optere"enje na tlo bilo manje. To se moe posti"i gradnjom upornjaka s proputenim nasipom, to nije uvijek pogodno rjeenje, ili olakanjem zidova upornjaka, tako da u sklopu upornjaka ostavimo neke prazne prostore. S time se smanjuje i koli!ina gradiva za izradu upornjaka, no to "emo morati nadoknaditi pove"anjem oplate, boljim gradivom i sloenijim radovima na izvo#enju. Neki primjeri prikazani su na Crteu X.%0.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

56

5. Dijelovi mostova

Crte X.12: Neki primjeri lakih upornjaka

5.4.2.2 Specijalni upornjaci Kod velikih mostova upornjaci mogu biti specijalne konstrukcije u kojima se mogu nalaziti razni sadraji. Neki primjeri prikazani su na Crteu X.%0.

Crte X.13: Neki specijalni upornjaci MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

57

5. Dijelovi mostova

5.4.3 Upornjaci svo!enih mostova (pete luka/svoda) Kod lu!nih i svo#enih mostova upornjaci osim vertikalnih sila na tlo predaju i velike horizontalne potiske. U peti luka djeluje rezultantna sila koja je usmjerena koso. Stoga, petu luka modeliramo tako da slijedi tla!nu liniju (Crte X._). Osnovna ideja je dno temelja proiriti dovoljno da pritisak na tlo ostane u dozvoljenim granicama.

Crte X.14: Tokovi sila u peti luka

Na pogodan oblik pete luka (svoda) veliki utjecaj ima stinjenost luka. Neki primjeri odnosa luka i pete prikazani su na crteu Crteu X.%0.

Crte X.15: Op#i oblici peta lukova/svodova

Jo jedan primjer pete luka prikazan je na Crteu X._.

Crte X.16: Peta luka

5.4.4 Prijelazi na nasip Da bi prijelaz s mosta (kruta konstrukcija) na nasip (fleksibilna konstrukcija) bio to neprimjetniji, potrebno je na nasipu iza upornjaka izraditi prijelazne plo!e koje ujedna!avaju slijeganje. Jedan primjer moderne prijelazne plo!e prikazan je na crteu X.%7.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

58

5. Dijelovi mostova

U1
KT-80

10 %

MS >.80 MPa

600

210

Crte X.17: Prijelazna plo!a

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

120

30 8

1:1 .5

59

5. Dijelovi mostova

5.5 STUPOVI
Stupovi slue za prijenos vertikalnog i horizontalnog optere"enja s rasponske konstrukcije na tlo. Dijelovi stupova su: temelj, tijelo, leina greda i leini kvader (Crte X._). Oblik i dimenzije stupova ovise o nizu faktora, kao npr.: stati!kom sustavu glavnih nosa!a, materijala od kojeg je stup izgra#en, vrste tla na kojem se temelji, rasponima, visini stupova itd. Oblik temelja zavisi o dubini i vrsti temeljenja (bunari, kesoni, piloti), te nosivosti temeljnog tla, te eventualno dubini vode. Na plovnim rijekama i morima, gdje je mogu" udar broda, ili na rijekama na kojima je mogu" udar leda grade se masivni jednodijelni stupovi sa istacima, koji mogu amortizirati udare (ledobrani). Stupovi oko kojih proti!e voda potrebno je oblikovati tako da sa tlak vode daje to manju silu na stup. Stupovi se mogu izra#ivati od raznih materijala: opeka, kamen, beton i armirani beton te !elik. U novije vrijeme uglavnom se koriste armirani beton i !elik, s eventualnim oblaganjem kamenom. U nastavku, razdioba stupova je provedena prema obliku stupova u pogledu sprijeda i izgledu u popre!nom presjeku mosta.
leajni kvader

leajna greda

tijelo stupa

temelj stupa

Crte X.18: Aksonometrijski crte stupa

5.5.1 Laki stupovi Laki masivni stupovi sadre jedan ili vie stupova krunog, kvadrati!nog ili sloenog presjeka, s tim da su razlike dimenzija stranica male. Kod ovog tipa stupova karakteristi!no je to da im je teina svedena na minimum. Mogu se projektirati i bez naglavne grede kod rebrastih rasponskih konstrukcija (ispod svakog rebra jedan stup), ili ispod plo!astih, pri !emu plo!u treba dimenzionirati da prenosi optere"enje i u popre!nom smjeru. Pogodni su za viadukte i nadvonjake ispod kojih je potrebno osigurati dobru preglednost. Nepogodni su za vodotokove, jer zbog malih dimenzija te eventualnih udara plovnih objekata brzo propadaju. Ako se stup sastoji od vie pojedina!nih stupaca, stupci se mogu povezati ili ostaviti nepovezani. Povezivanje se moe vriti naglavnom gredom, te horizontalnim ili kosim
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
60

5. Dijelovi mostova

pre!kama, to se !esto koristi kod stupova lu!nih mostova, kao i kod pilona vise"ih i ovjeenih mostova. Treba napomenuti da je kod grednih mostova naj!e"e nepomi!ni leaj smjeten na upornjacima, tako da se na stupovima od horizontalnih sila s rasponske konstrukcije prenose samo sile otpora leajeva, to omogu"ava vrlo elegantne dimenzije ovih stupova. Dakako, ovdje valja imati mjeru i ne pretjerivati u izboru minimalnih dimenzija. Neki primjeri lakih stupova prikazani su na Crteu X._, a primjeri presjeka stupova na Crteu X._. Tonkovi", MMOP, crte 235, str %98
Crte X.19: Neke oblikovne varijante lakih stupova

Tonkovi", MMOP, crte 247, str 204


Crte X.20: Raznoliki popre!ni presjeci armiranobetonskih lakih stupova

U nastavku, na Crteu X. prikazani su neki mostovi s razli!itim oblicima i uklapanjima lakih stupova.

Most Zdakov, &eka primjer lui!nog mosta s lakim stupovima

Primjer suvremene pasarele s lakim pojedina!nim stupovima

Most Sando, vedska primjer lui!nog mosta s lakim stupovima

Crte X.21: Neki primjeri lakih stupova

5.5.2 Lake stijene Drugi tip stupova, prikladan za gredne rasponske konstrukcije jesu lake stijene. Takvi stupovi su tako#er tanki, ali im je irina znatno ve"a, dakle, umjesto tapne ovdje je rije! o plo!astoj konstrukciji. Ovi su stupovi povoljniji za vodotokove i mjesta na kojima su stupovi
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
6%

5. Dijelovi mostova

izloeni ote"enjima. Armatura u njima je zati"enija nego u stupcima, a vlastita teina im je jo uvijek malena. Lake stijene mogu po irini pratiti irinu mosta ili mogu biti sastavljene od vie dijelova. Po visini mogu biti ravnih, zakoenih ili sloenih linija. Tonkovi", OM, crte 60, str 67
Crte X.22: Gredni most sa stupovima u obliku lakih stijena

5.5.3 Masivni stupovi Povijesno gledano, prvi stupovi koji su se pojavili kod masivnih mostova su masivni stupovi. Ovi stupovi mogu biti izra#eni, osim od armiranog betona i !elika, i od kamena, opeke ili nearmiranog betona. Klasi!ni forma gradnje masivnih stupova je da im debljina raste od vrha prema dnu, gdje su najdeblji. Varijantno rjeenje je jednaka debljina ili obratna forma gdje debljina raste prema vrhu stupa (moderni mostovi). Prednost ovih stupova je njihova dugotrajnost, posebno ako su izgra#eni ili obloeni prirodnim kamenom. Nedostatak je njihova velika teina.

Pont du Gard Zidani kameni stupovi

Most Bayone, SAD masivni betonski stupovi

Crte X.23: Neki primjeri masivnih stupova

5.5.4 Olakani stupovi Dakle, masivni stupovi su vrlo teki i zahtijevaju vrlo iroke temelje, posebice za gredne mostove gdje su stupovi visoki. Da bi se smanjila njihova teina mogu"e je predvidjeti tedne otvore u stupovima ili predvidjeti uplje stupove. Kod modernih armiranobetonskih stupova, uplji stupovi na najbolji na!in iskoritavaju karakteristike oba materijala: !elika i betona. Modernim tehnologijama gra#enja mogu"e je posti"i i visoke uplje stupove promjenjivih dimenzija.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

62

5. Dijelovi mostova

Most Maslenica, Hrvatska

Most Neckarbrucke, Njema!ka

Crte X.24: Neki primjeri modernih mostova s upljim stupovima

5.5.5 Stupovi osebujnih oblika Osim prethodno izloenih oblika, u mostogradnji su se pojavili i stupovi vrlo osebujnih oblika. Neki od njih su prikazani na sljede"im primjerima.

Most Raaaaa-aan, vedska

Most Arbois, Francuska

Most Gum-Ga Dae Gyo, Koreja Most Pyung Yeo 2, Koreja Crte X.25: Osebujni oblici stupova nekih mostova

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

63

5. Dijelovi mostova

5.5.6 Piloni Piloni su stupovi kod ovjeenih i vise"ih mostova koji se uzdiu visoko nad niveletom. Neki oblici pilona prikazani su na crteima 4.25 i 4.26. Njihov oblik moe biti raznolik, a ovisi o na!inu vjeanja glavne rasponske konstrukcije (lateralno ili aksijalno). Piloni su optere"eni tla!nom silom koju im predaju vjealjke (ili glavno ue), te horizontalnim silama vjetra i potresa.

Akashi Kaikyo, Japan

Verrazano Narrows, USA

Brooklyn Bridge, USA

Hga Kusten Bridge, vedska

Crte X.26: Oblici pilona nekih vise#ih mostova

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

64

5. Dijelovi mostova

Tatara, Japan

Pont de Normandie, Francuska

Xupu, Kina

Crte X.27: Oblici pilona nekih ovjeenih mostova

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

65

5. Dijelovi mostova

resund, Danska

Meiko Chuo, Japan

Wadi Leban Bridge, Saud. Arabija

Most Flughafen, Njema!ka

Crte X.28: Oblici pilona nekih ovjeenih mostova

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

66

5. Dijelovi mostova

5.6 LUKOVI I SVODOVI 5.7 RASPONSKA KONSTRUKCIJA


Dimenzije i broj raspona ovise o funkcionalnim, estetskim i ekonomskim zahtjevima. Za prijelaz rijeke ili prometnice minimalni rasponi uvjetovani su njihovim gabaritima. Kad minimalni rasponi nisu odre#eni gabaritom, raspone, a o njima ovisi i broj stupova, treba tako odabrati da ukupni trokovi donjeg i gornjeg ustroja budu minimalni (Crte X.22). Na trokove donjeg ustroja utje!e dubina temeljena i nosivost tla, a na trokove gornjeg ustroja rasponi, irina mosta, optere"enje, materijal nosive konstrukcije i stati!ki sustav.
trokovi

Ukupni troak Minimalni troak Gornji ustroj Donji ustroj rasponi

Crte X.29: Dijagram optimalne dispozicije mosta

Rasponska konstrukcija premotava raspone, a ovisno o njihovoj veli!ini biraju se popre!ni presjeci rasponske konstrukcije. U nastavku su prikazani neki presjeci rasponskih konstrukcija i rasponi na kojima su optimalni. 5.7.1 Plo"asti presjeci Najjednostavnija rasponska konstrukcija je puna plo!a. Armatura je jednostavna, potrebna je najmanja koli!ina oplate i ugradnja betona je laka. S druge strane zahtjeva veliku koli!inu betona to pove"ava vlastitu teinu, te rezne sile u konstrukciji. Nije preporu!ljivo graditi suvie velike konzole za smjetaj pjea!kih staza, jer su tada rubovi plo!a vrlo optere"eni. U estetskom pogledu povoljno djeluju trapezasti i zaobljeni presjeci. Svrha upljih plo!a je smanjenje vlastite teine (i do 30%). Primjenjuju se kada su debljine plo!a ve"e od 70 cm. upljine mogu biti okrugle ili nekog drugog oblika. upljine se izvode pomo"u limenih ili kartonskih cijevi s izolacijom. Potrbno ih je dobro usidriti da ih uzgon prilikom betoniranja ne izbaci iz njihovog poloaja.
b (po potrebi)

ARMIRANI BETON
h

PREDNAPREGNUTI BETON Raspon [m] %5-25 Konst. visina h [m]


l %5 25

50-100 b (po potrebi)

50-100

Raspon [m] 5-20


h

Konst. visina h [m]


l %5 20

50-100

50-100

b (po potrebi)

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

67

5. Dijelovi mostova Crte X.30: Puna betonska plo!a

Zahvaljuju"i samnjenju vlastite teine, sa upljim plo!ama se postiu neto ve"i rasponi za istu konstruktivnu visinu plo!e
b (po potrebi)

ARMIRANI BETON
100
h

PREDNAPREGNUTI BETON Raspon [m] 20-30 Konst. visina h [m]


l %5 25

100

b (po potrebi)

Raspon [m]
100
h

Konst. visina h [m]


l %5 20

%5-25

100

Crte X.31: Oupljena betonska plo!a

Smanjenje vlastite teine moe se posti"i i kasetiranim presjecima ili presjecima sa irokim nosa!ima (plo!ama). Neki primjeri prikazani su na crteu X.25.
b

(a)
50-100 b b 50-100

ARMIRANI BETON Raspon [m] %0-25 Konst. visina h [m]


l %5 20

PREDNAPREGNUTI BETON Raspon [m] 20-30 Konst. visina h [m]


l %5 25

(b)
prom. a 2a a b 2a a prom.

(c)

Crte X.32: Kasetirani presjek (a), iroki nosa!i (b) i (c)

Tenja za to brom izgradnjom mostova dovela je do razvoja montane gradnje, pa se tako i plo!asti mostovi izvode montano. Prednosti su: visoka kvaliteta betona, uteda na oplati i skeli, brza gradnja i slobodan gabarit ispod mosta za vrijeme gradnje. Plo!e se sastoje od uih dijelova !itave duljine koji se me#usobno spajaju tako da se izme#u njih ostavi slobodan prostor irine %5-20 cm koji se kasnije zapunja betonom (Crte X.26). Drugi na!in je da se elementi u popre!nom smjeru prednapregnu, a tre"i da predgotovljeni elementi poslue kao izgubljena oplata (Crte X.27). folija 50
Crte X.33: Montani uplji elementi

TE, str. 670, sl. %4


Crte X.34: Polumontana izvedba plo!e

5.7.2 Rebrasti presjeci Rebrasti popre!ni presjeci sastoje se od jednog ili vie rebara (glavnih nosa!a) me#usobno povezanih kolovoznom plo!om i popre!nim nosa!ima. To su vrlo ekonomi!ne konstrukcije. Gornja plo!a slui ne samo za prijenos u popre!nom smjeruna rebra, nego je sastavni dio gornjeg pojasa. Povoljna su svojstva ovih mostova relativno male koli!ine betona i !elika, odnosno kabela, a time i mala teina koja optere"uje donji ustroj, te mogu"nost montane
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

68

5. Dijelovi mostova

gradnje. Mana im je komplicirana oplata i armatura. Neki primjeri popre!nih presjeka prikazani su na Crteu X.28.
b

(a)

ARMIRANI BETON
h

PREDNAPREGNUTI BETON Raspon [m] (a) Konst. visina h [m]

Raspon [m]
b

Konst. visina h [m]

(b)
b/4 b/2 b/4

%0-30

l %0 %5

(b) %0-30
l %0 %5

(c)

25-45 (c)

l %5 20 l %0 25 l %5 25 l %5 25

(d)

%5-25 (d)

25-45 (e)

(e)

25-45

Crte X.35: Rebrasti presjeci

Rebrasti mostovi od armiranog betona ekonomi!ni su do raspona od oko 30 m. Danas sve ve"i primat zauzimaju mostovi od prednapregnutog betona. Upotrebom prednapregnutog betona smanjuje se opasnost od pojave pukotina, to osigurava trajnost mostova. Ujedno, potrebno je manje materijala, pa su mogu"e vitkije konstrukcije s manjom konstruktivnom visinom. Prednaprezanje moe biti prethodno (npr. presjek c) ili naknadno (c, d i e), to je mnogo !e"e. Naknadno prednapeti elementi !esto imaju karakteristi!ni I presjek: uski hrbat (jer potrebna armatura ne ovisi o njegovoj debljini) te iri donji pojas za prolaz kablova i prihva"anje tla!nih naprezanja od prednaprezanja. Postoje rjeenja i bez proirenja donjeg pojasa (T presjeci), no tada je potrebna ve"a konstruktivna visina nosa!a. Gornji pojas moe biti uzak (d) ili irok (e). Uski gornji pojas zahtjeva dodatnu oplatu za betoniranje gornje plo!e, ali je laka manipulacija nosa!ima. Broj rebara ovisi prvenstveno o irini mosta, ali i o raspoloivoj konstruktivnoj visini. Ako konstruktivna visina nije ograni!ena povoljna su rjeenja s 3 do 5 glavnih nosa!a (ovisno o traenoj irini). Manji broj nosa!a zahtijeva deblju plo!u, a pri ve"im rasponima potrebno je plo!u i dodatno popre!no prednapregnuti. Kod ograni!enih konstruktivnih visina izvode se presjeci s ve"im brojem nosa!a male visine. Popre!ni nosa!i se obi!no izvode nad stupovima i upornjacima. Ugradnjom popre!nih nosa!a u polja izme#u stupova, odnosno izme#u upornjaka i stupova, popre!na se raspodjela optere"enja poboljava, ali se znatno komplicira izvedba. 5.7.3 Sandu"asti presjeci Sandu!asti presjeci primjenjuju se za mostove raspona ve"ih od 40 m, a kada su mostovi u krivini za raspone ve"e od 20 m. Oni su, naime, osobito pogodni za mostove u krivini zbog
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
69

5. Dijelovi mostova

svoje relativno velike torzijske krutosti. Tako#er su vrlo prikladni za prednapregnute kontinuirane nosa!e, jer donji pojas, a pogotovo gornji imaju znatnu irinu. Osim toga, debljina pojasnih plo!a moe se jednostavno prilagoditi momentima, a kablovi i armatura mogu se lako smjestiti u vla!ni pojas. Zbog velike irine tla!nog pojasa, tla!na naprezanja su redovito mala, to bitno smanjuje puzanje, pa su naro!ito pogodni za prednapregnute mostove. Nedostatak sandu!astih mostova je relativno komplicirana oplata i armatura, to ih i !ini neekonomi!nim na manjim rasponima. Iz estetskih i ekonomskih razloga hrptovi se zakouju. Popre!ne dijafragme obi!no nije potrebno ugra#ivati osim na osloncima. Sandu!asti presjeci se primjenjuju i kod konstrukcija betoniranih na gradilitu i kod montanih konstrukcija koje se sastavljaju iz segmenata.
b

(a)

ARMIRANI BETON Raspon [m] Konst. visina h [m] (a)


PREDNAPREGNUTI BETON Raspon [m] Konst. visina h [m]

(b)

30-200 (b)

l %2 20

30-200 (c)

l %2 20 l %2 20

(c)
b

30-200 (d)

(d)

60-250

l %5 30

Crte X.36: Sandu!asti presjeci

5.7.4 Koritasti presjeci Koritasti presjeci imaju kolovoznu konstrukciju uputenu izme#u dva glavna nosa!a (Crte X.30). Dobra im je strana da imaju malu konstruktivnu visinu, a mana im je mala tla!na zona glavnih nosa!a. Primjenjuju se gotovo isklju!ivo za eljezni!ke mostove, a za cestovne samo izuzetno. TE, str. 673, sl. 30
Crte X.37: Koritasti presjek

5.7.5 Popre"ni presjeci "eli"nih i spregnutih mostova &eli!ni i spregnuti mostovi obi!no imaju rebrasti ili reetkasti popre!ni presjek. Rebrasti popre!ni presjeci naj!e"e se sastoje od dva ili vie glavnih nosa!a, koji su povezani popre!nim nosa!ima.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

70

5. Dijelovi mostova

Crte X.38: Popre!ni presjek Dubrova!kog mosta

Crte X.39: Popre!ni presjek Masleni!kog mosta

5.7.6 Neke preporu"ljive dimenzije Na crteu X.3% dane su neke preporu!ljive dimenzije armirano betonskih i prednapregnutih mostova.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

7%

5. Dijelovi mostova
Puna ploca
40-60 >22 60-80 >22 60-100 120

120-300

iroki nosaci
>25

2a

2a

Presjek sa dva ira nosaca bez poprecnih nosaca


>30 >22 >25
>35

<250 >100

Sanducasti presjek
>22 >35 >25 >20

<350

>22 >300

Crte X.40: Orijentacijske dimenzije armiranobetonskih i prednapregnutih mostova

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

>15

>22

Presjek s montanim I nosacima spregnutim s ab plocom

>40

>10

>20

Presjek s montanim T nosacima spregnutim s ab plocom

<200

72

DESNI RUB LIJEVOG KOLNIKA

OS AUTOCESTE

Os slivnika

MB 40
20

CIJEV ZA ODVODNJU O450


25

N5L

N2L 2.0% 260 129 260 260

60 260

129

Crte X.41: Uzduni i popre!ni presjek viadukta na autocesti, prednapregnuti glavni nosa!i
73

OS STUPISTA LIJEVOG KOLNIKA

OS AUTOCESTE

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

5. Dijelovi mostova

U1

S1

S2

S3

S4

U2

115+365,83 POCETAK KRILA

115+369,30

115+399,00

115+429,00

115+459,00

115+489,00

1,92%

KT-160

MB-40

1,92%

1,92%
MB-50

20 120 20 140 260


537

2xAEL ! 600/150

2xAEL ! 750/90

2xAEL ! 750/50

2xAEL ! 750/50

2xAEL ! 750/90

2xAEL ! 600/130

140 30 30
879

175

200 550

175

175 200 200 600 200


180

200 550

175

200

200 600

200

347 347

2970

3000

3000 14940 15634

3000

2970

115+518,70

347 347

1397 25 25 25 50 150 50 50 1372 1072 50 150 150 100

80 40 40

+108.6

MONOLITNI BETON ( MB 40 ) HIDROIZOLACIJA AB PLOCA ( MB 40 ) 1cm HABAJUCI SLOJ (AB 11S) ZASTITNI SLOJ (AB 8) HIDROIZOLACIJA AB PLOCA (MB 40) PREDGOTOVLJENI NOSAC (MB 50)
75

4cm 3cm 1cm 20cm 160cm

20 +16.00 +7.00 4% +20.00

-1.4
20 50

3.2%

-5.4 MB 50

25

2 -14.4 -21.4
2.0% 2.0%

+ - 0.00 -10.7
28 8

MB 50

MB 40

-8.00

-21.4 -41.4

MB 40

-30.1 MB 50
258 2 258 2 258

258

39

-15.4 2 8 2

258

50

KRAJ KRILA

115+522,17

197.7

247.66

28 188 160 200

7.8 20

200

200

200 364 180

522 180

1259

180 75

110 10

20 10 160

15 102 18

OS AUTOCESTE OS OBJEKTA

80,0

OS SLIVNIKA

HABAJU]I SLOJ (AB 11S) ZATITNI SLOJ (AB 8) HIDROIZOLACIJA

4 cm 3 cm

25 2

1 cm AB PLO^A 20 cm PREDGOTOVLJENI NOSA^ 80 cm 2,5% -10,6


8

2xPVC 90
+16,0 4%
15

2xPVC 90
4%
15

7 0,00

+20,0

LIJEVI RUB DESNOG KOLNIKA

DESNI RUB LIJEVOG KOLNIKA

OS LIJEVOG KOLNIKA

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature


50 50 50 250

5. Dijelovi mostova

PO^ETAK VIJADUKTA ST 127+227.30

U1
ST 127+230,00

S1
ST 127+246,00
R = 30000 m

ZADAR

(342.75) 342.64

KT-80

(342.72) 342.61

1,13%

(342.54) 342.43

ST 127+261,108

1,05%

(342.33) - KOTA NIVELETE U DESNOM RUBU LIJEVOG KOLNIKA 342.22 - KOTA U OSI LIJEVOG KOLNIKA 1,06%

(342.16) 342.05

KT-80

75 5
10 % AEL 400/54 341.03 MS > 80 MPa 339.83 1,13%

(342.14 342.03

ST 127+284,70 KRAJ VIJADUKTA

S2
ST 127+266,00

U2
ST 127+282,00

28
108 80

SPLIT

118
AEL 400/39 1,05% 340.76

130

5
AEL 400/ 39 340.55 1,06% AEL 400/54 340.47 339.27 MS> 80 MPa 10 %

OS 907

VRH POSTOJE]EG TERENA

LINIJA NOSIVOG TLA

30 8
600 180 270 270

120

100

100

30 8

120

210
1:1 .5

210
1:1 .5

600

600

600
334.7

VRH POSTOJE]EG TERENA

334.2 333.76 333.55

120

LINIJA NOSIVOG TLA

333.5 333.35

120

120 15

330.0 359.85

120

15

332.56

332.35

180

160 520

180

135

80 350

135

332.41

135 2000 5200 5740

80 350

135

332.20

160 520

180

15

15

1600

1600

270 270

1320 1120 20 375 375 50 50 150 50 49 150

1 1

49

50

50

50

100
-20,0 -28,0

+16,0 +7,0 MB 50 -8,0

+7,0 MB 50

7 0,00

108 145 37

2 13 10 10 13 MB 40
1 1 2

-27,4 MB-40
10 20

-8,0

MB 40

ODVODNA CIJEV 250


136 136 136 136 47 40 47 134 2 2 136 136

45
-65,0
28 2

-37,0 -57,0

-36,0
108

BRTVA

80

-101.1

MB-40
-120 do -116 -120 do -116

117
44 44

117

136

136

136

TRANZITNA ODVODNA CIJEV 600


134

TRANZITNA ODVODNA CIJEV 600

50

83 12

87 2

134 2

134 2

134 2

134 1320 2

134 2

134

50

134

Crte X.42: Uzduni i popre!ni presjek viadukta na autocesti, armiranobetonski glavni nosa!i
74

VO ^IO

+45,5

500

500
80

+45,0

OS OBJEKTA (OS SIMETRIJE)

1000

OS SLIVNIKA

OS SLIVNIKA

R4 5

20 30 PROMJENJIVO 30

20

50

150

50

30

400 30 30 90 150 30

60

30

-1,88

4:1

MB-40 150

150

-0,413

R7 0

75

75

presjek 4-4

30

40
80 255

-2,08 20 20 290 450 960 1000


+22,49

40:1

40:1

MB-40

MB-40

+20,01

3
MB-40 MB-40

MB-40 150 600

20,01 +19,01 600 1500

150

+19,01

60

NORMALNI POPRE^NI PRESJEK RASPONSKOG SKLOPA IZMEU S2 - S5


1000 25 150 25 125 50 300 950 700 300 50 150 125 25 25

promjenjivo

+6,0

250

250

OS OBJEKTA (OS SIMETRIJE)

300 (350)

200 800 (900)

300 (350)

+6,0 40

20

+1,0

+1,0
MB-40 MB-40

+0,173

2,5%

+0,142 -0,083

2766 0,0 3366 MB-30 -1,0

2,5%

0.0

HABAJU]I SLOJ (AB 11S) 4 cm 3 cm ZA[TITNI SLOJ (AB 8) 1 cm HIDROIZOLACIJA AB NOSA^ (MB-50)

OS SLIVNIKA

OS SLIVNIKA

+1,373

izme|u vje{aljki

uz vjealjku

2,5%

4
MB-30 -1,0

4
+1,0 0,0

MB-30

-1,0
MB-40

MB-30
MB-40

MB-40

MB-40

MB-40

MB-40

-1,0

MB-20

MB-20
50

50 160 40 250 40160 50

50 MB-20 MB-20

50

promjenjivo 40 720 (820) 800 (900) 40 40

promjenjivo 520 (620) 600 (700) 40

750 750 -8,0 1500 750 800 400 700 1500 400

20 20

255 480 500

Crte X.43: Uzduni i popre!ni presjek ovjeenog mosta, sandu!asta rasponska konstrukcija

0 R1

R140

30

750

60 -1,88

R10

-2,08 80 290 450

80 255 500 550 20 50

4:1

250 125

375

presjek 6-6
R1 60

20

150

-0,413

0 R7

+1,0

-0,427
R7 0

MB-50

-0,08 -0,33

0,0

0,0

0,0

0,0

0 R7

R10

30

40

50

40

(R R260

00 R3

310)

(R

0) 35

45

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature


75

5. Dijelovi mostova

1+821,59

1+941,59

2+295,33

,13 56 A= 90,0 1 R= 6,3 70 1+

TLOCRT
1+76 1,5 9

2+081,59

2+121,59

2+161,59

2+042,59

2+001,59

2+201,59

2+241,59

2+281,59

1+783 ,41 R=90,0

1+818,41 A=77.45 pravac

POGLED

^IOVO KOPNO

OS CESTE SLATINE - TROGIR 1+752,00

U1
OS UPORNJAKA 1+691,59

S1
1+721,59

S2
1+761,59

S3
1+821,59
+50,0

1+941,59

2+081,59

2+121,59

2+161,59

2+201,59

2+241,59

2+281,59

^IOVO
+17,28 +18,19

R=1400m

4,63%

+20,03

+22,49 2250 1500 1500

+23,35

+22,49 1500 1500 2250 2000 2000 2000

+20,04

2+001,59

+18,20 150

2+311,59

+50,0

OS UPORNJAKA

UZDU@NI PRESJEK

S4

S5

S6
DILATACIJA 2+042,59

S7

S8

S9

pravac A=296.648

S10

S11

S12

2+311,59

KOPNO

U2

208

+16,34

4,63%

1500 10000

+14,48

+12,63 150
+1,0 +1,0

KOPNO
+10,77 150
+1,0

208

208

150
+4,0

150 +3,0
-1,0 +1,0

150
+1,0 +1,0 +1,0

+9,38 150

2000

4,63%
+1,0

150
+1,0 +1,0

+7,07 150

+5,68

150

200

0,00

500

400

R=2100m

+2,0

600

200

600

600

600

+1,3

700

700

800

R=2100m

900

900

-3,0

600

-8,0

800 12000 35000

-8,0

800 6000

-7,0

700 4000

-6,0

600 4000

-6,0

600 4000

-5,0

600 4000

-5,0

600

-5,0

600 4000

-4,0

600

-3,0

600

3000 7500

4000

6000

4000 27000

4000 1826

3000

....... IRINA MORA (KANALA) 62000 (DULJINA OBJEKTA)

STUPOVI S1-S2, S5-S12


presjek presjek 2-2
1
280

STUPOVI S3 I S4 (PILONI)
pogled
+50,0

presjek 5-5
150

pogled

NORMALNI POPRE^NI PRESJEK RASPONSKOG SKLOPA IZMEU U1-S2 I S5-U2


1000 25 150 25 125 50 300 950 700 300 50 150 125 25 +1,373 25

100 80 100

presjek 1-1

+47,5 +46,5

40 50

200 300

+48,0

+1,373

u polju

uz le`aj
HABAJU]I SLOJ (AB 11S) 4 cm 3 cm ZA[TITNI SLOJ (AB 8) 1 cm HIDROIZOLACIJA AB NOSA^ (MB-50)

550 120
+44,5

120

MB-50
55

presjek 3-3
20
200 130

20 +0,173 2,5% +0,142 -0,083 -0,427

8 25

20 +0,142 -0,083

2,5%

+0,173

55 90
MB-50

16

2,5%

0.0

2,5%

31

31

90

50

6025 5

60

208

30 150 30

MB-40

25 5

MB-50

-0,08 -0,33

-0,427 -0,413

20

20

55

25 20

55

90

416

R1 50

110

40

40 100 Hs (PROMJENJIVO) Ht (PROMJENJIVO)

40 100

50 R1

150

20

400

310 180

4:1

40

25

R10

20

110
80

255

20 20

40 100

600 (700)

150

+1,373

120 31 60 25 5

20 +0,142 -0,083

2,5%

16 50 416

R1 50

-0,413

110

50 R1

400

310

100 60

180

900

4:1

40

40

800

300 220

100 60

10

110

40

6. Gra!enje mostova

6. Gra!enje mostova
6." UVOD
Gra!enje mostova predstavlja poseban inenjerski izazov. O pojedinim na"inima gra!enja postoji opsena literatura, a tako!er se u svijetu izdaje niz "asopisa posve#enih toj tematici. $ak i op#eniti prikaz najvanijih na"ina gra!enja moe ispuniti "itavu jednu knjigu. U ovom poglavlju cilj je prikazati neke postupke gra!enja koji se naj"e#e upotrebljavaju pri gradnji mostova, navode#i tek njihove op#enite prednosti i nedostatke. Jo donedavno masivne konstrukcije mostova gradile su se na skelama, pomo#nim napravama koje su nosile konstrukciju dok ona nije bila sposobna nositi samu sebe. Ove skele su bile nepokretne, a da bi ih iskoristili na drugom mjestu morali bi ih rastaviti i dio po dio premjestiti. Za neke mostove ove su skele bile unikatne gra!evine, "esto sloenije konstrukcije i od samog mosta. Metalni mostovi izvodili su se spajanjem na licu mjesta - zakivanjem ili pritezanjem vijcima, a da bi se omogu#io rad i za njih je bilo potrebno podizati skele. U novije vrijeme, tenjom za brom i jeftinijom izgradnjom, izna!en je niz postupaka kojima se zna"ajno skra#uje vrijeme gradnje mosta, a istovremeno postie i znatna uteda u materijalu i radu. Primarni cilj graditelja mosta je dakle, to lake, to jednostavnije i to jeftinije napraviti prikladnu nosivu konstrukciju u to kra#em vremenu. Dakako, da sa stajalita korisnika mosta ovi zadaci uop#e nisu zanimljivi, stoga se postupci izgradnje moraju ocijeniti i sa stajalita uporabne vrijednosti mosta. Na"ini izgradnje nisu sami sebi svrha nego su tek put u ostvarivanju kona"nog cilja - oblikovno vrijedne i svrsishodne gra!evine - mosta. Stanoviti postupci gra!enja imaju i obratan utjecaj, tj. direktno utje"u na konstruktivni (stati"ki) sustav gra!evine, pa i op#e dispozicije mosta. Kod sustava izvedenih na nepokretnim skelama obi"no se smatralo da u sustavu ne dolazi do zna"ajnijih naprezanja sve do trenutka otputanja skele, a tu se pretpostavku nastojalo i to bolje ostvariti. Dakle, sustav se posmatrao kao stvoren odjednom bez utjecaja koji su posljedica postupnog gra!enja. Kod modernih postupaka utjecaj fazne gradnje je vrlo bitan i nesmijemo ga zanemariti. Kod niza postupaka konstrukcija tokom gradnje mijenja vie stati"kih sustava i "esto, tijekom gradnje prima ve#e sile nego to #e ih imati tokom eksploatacije. Kad govorimo o gra!enju mosta uvijek se daje naglasak na gra!enju rasponske konstrukcije (ili lukova kod lu"nih mostova), "esto izostavljaju#i tehnike gra!enja temelja, upornjaka i stupova mosta. U nekim slu"ajevima doga!alo se da je sloenije (i dakako skuplje) izvesti temelje nego cijeli most. Kad ocjenjujemo prednosti i nedostatke razli"itih postupaka izvo!enja, moramo imati u vidu i to da li se odre!enim postupkom moe prikladno udovoljiti svim bitnim zahtjevima na most. Ba iz tog razloga neophodno je poznavati to vie uhodanih (uobi"ajenih) i posebnih (specijalnih) postupaka. Pri tome treba tako!er imati na umu da postoje i naro"iti mostovi "ija vrijednost izlazi izvan zanatskih okvira, pa ih moramo promatrati kao zasebne cjelovite objekte kako u pogledu njihovog gra!enja, tako i u pogledu svih ostalih zahtjeva koji se postavljaju za takvu gra!evinu.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

51

6. Gra!enje mostova

6.2 OP#I POSTUPCI GRADNJE


Op#enito se gradnja mostova moe podijeliti na tri postupka: monolitni, montani, kombinirani. Konkretni odabir postupka gradnje ovisi o vie "inilaca, a "esto je mjerodavni "inilac oprema i tehnologija kojima raspolae firma koja most gradi.

6.3 GRA$ENJE TEMELJA UPORNJAKA I STUPOVA


Temelji upornjaka i stupova, kao uostalom i drugih gra!evinskih konstrukcija, mogu se izvoditi kao plitki temelji (kada su uvjeti za temeljenje dobri - kvalitetno tlo), ili kao duboki temelji (piloti, bunari, kesoni) kada uvjeti za temeljenje nisu dobri. Kod plitkih temelja uvijek se nastoji dno temelja osloniti na "vrstu stijenu - "zdravicu". Ako to nije mogu#e potrebno je paziti na mogu#e potkopavanje ili podlokavanje temelja. Temeljenje na pilotima koristi se u uvjetima kada nije mogu#e iskopati tlo do "vrstog. Na"elno se razlikuju zabijani i bueni piloti, pri "emu su bueni piloti danas naj"e#i. Promjeri im se kre#u od 80-300 cm, a ima mnogo razli"itih sustava, licenci i patenata. U izrazito loim tlima (mulj, mo"vara i sl.) za izradu temelja se koriste bunari ili kesoni.

6.4 GRA$ENJE UPORNJAKA I STUPOVA


Upornjaci mostova su obi"no takvi da ih je najpovoljnije graditi na klasi"an na"in. Obi"no se radi o niskim zidovima i sli"nim konstrukcijama za koje su postupci gra!enja analogni onima u visokogradnji. Za izbor pogodnog na"ina izvo!enja stupova vrlo je bitna njihova visina kao i broj stupova na mostu. Ako most ima samo niske stupove tada je redovito postupak njihovog gra!enja jednostavan. Ako su stupovi visine 10-15 m, moemo ih sagraditi na klasi"an na"in s potpunim oplatama, postavljenim odjednom po "itavoj visini stupa. Na takvim visinama mogu se graditi i polumontani i montani stupovi od jednog komada po visini. Ako su stupovi mosta vii, pogotovo ako su vii od 30 m, tada u obzir dolaze segmentni na"ini gradnje, na licu mjesta ili polumontani postupak. S druge strane, oblik stupova bitno uvjetuje tehniku gra!enja stupova. Ako su stupovi jednostavnog oblika, vertikalnih ili blago zakoenih ploha, njihova izvedba i u slu"aju visokih stupova ne predstavlja znatniju poteko#u. Me!utim, ako su stupovi razgranati, sa isturenim rukama i sli"no, a pogotovo kada su i visoki, tada je potrebno detaljno razraditi na"in gra!enja stupova. Neki od naj"e#ih na"ina navedeni su u nastavku. 6.4." Izvedba stupova na licu mjesta Osnovni na"in izvedbe stupova jest izvo!enje na licu mjesta, betoniranjem ili zidanjem (kod zidanih stupova). Pri tome se za betoniranje moe koristiti potpuna standardna oplata, sektorska oplata ili klizna oplata.
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
52

6. Gra!enje mostova

6.4.1.1 Potpuna oplata Pod ovim pojmom se podrazumijeva oplata sastavljena za cijelu visinu stupa. Ova oplata moe biti prenosiva ili neprenosiva. Prednost rada u ovim oplatama je to oplate i njihovi sastavci mogu biti izra!eni vrlo precizno, to uvjetuje jednoli"ne i precizne plohe, to je za estetsku vrijednost mosta vrlo zna"ajno. 6.4.1.2 Sektorska oplata Kada su stupovi visoki izra!ujemo ih u odsjecima od 3-5 m, koje nazivamo sektorima ili katovima. Sektorske oplate moraju biti tako konstruirane da ih je jednostavno premjetati po visini. Oplate i njihovi nosa"i premjetaju se po visini stupa, uz otputanje od betona prethodnog sektora (kata). Pri napredovanju radova u visinu oplata i ukru#enja se oslanjaju na donji, prethodno izvedeni sektor, pri "emu je, naravno, potrebno pri"ekati da taj sektor dostigne odgovaraju#u "vrsto#u. Sektorske oplate su prikladne za stupove vie od 15 m. Postoji niz razli"itih na"ina premjetanja i detalja spajanja oplate, od kojih su neki patentirani. Osim s jednom, raditi se moe s dvije ili tri sektorske oplate istovremeno. Rad s vie oplata bitno ubrzava cijeli radni proces, a ujedno se moe posti#i da beton donjeg kata bude jo svje kada se na njega dodaje beton gornjeg kata, to bitno pove#ava kvalitetu gotove konstrukcije. Rad s jednom i dvije sektorske oplate prikazan je na slici 6.1.

Slika 6.": Primjer izrade stupa s jednom i dvije sektorske oplate

Premjetanje oplate du stupa moe se vriti dizalicama (fiksne, kabel-kran, plovne ili sl.), moe se potiskivati preama koje se oslanjaju na ve# izra!ene sektore ili se mogu podizati pomo#u jarbola koji se montira na vrh izra!enog sektora (slika 6.2). Oplate se mogu izvesti i na na"in da im se dimenzije mogu mijenjati, pa je na taj na"in mogu#e izvoditi i stupove promjenjiva oblika.

Slika 6.2: Primjeri podizanja sektorske oplate MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
53

6. Gra!enje mostova

Slika 6.3: Sektorska oplata stupa nekog vijadukta

6.4.1.3 Klizna oplata Premjetanje oplata i ure!aja moe se odvijati neprekidno stanovitom brzinom, a to mora pratiti i betoniranje. Zato se rad s kliznim oplatama mora organizirati neprekidno, to uvjetuje odre!ene specifi"ne mjere kod takvih radova. Klizanje oplate vri se brzinama od 15 do 25 cm/sat. Oplata se oslanja na specijalne vodilice (naj"e#e ipke profila 32-36), koje se nastavljaju na pogodnim mjestima, a kasnije trajno ostaju zabetonirane u tijelo stupa (slika 6.4). Osim stupova konstantnog popre"nog presjeka, kliznim oplatama se mogu izvoditi i stupovi kojima postoji promjena debljine stijenki. Tako su kliznom oplatom izvedeni stupovi "Europa Brcke" kraj Innsbrucka u Austriji, koji su visine 146 m, upljeg popre"nog presjeka, a debljina stjenke se mijenja od 55 do 35 cm. Srednja brzina kretanja je bila 5.4 m na dan.

Slika 6.5: Skica ure!aja za rad klizanjem MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
54

6. Gra!enje mostova

Jo neke napomene Radovi sa sektorskim i kliznim oplatama uzrokuju neke specifi"ne probleme, od kojih #e se navesti samo neki: Armaturu stupa je potrebno uskladiti s visinom sektora, jer ipke nije mogu#e voditi cijelom visinom stupa. Poto se rad odvija "esto na velikim visinama, potrebno je osigurati na"in komotnog i laganog prilaza platformi za rad, a tako!er i tu platformu prikladno osigurati. U projektu gra!enja potrebno je rijeiti problem demontiranja i sputanja oplate. Kod rada sa sektorskim i kliznim oplatama valjalo bi izbjegavati naglavnice, jer one znatno kompliciraju zavretke stupova. Uz navedene prednosti i nedostatke ovih postupaka, korisno je istaknuti da se ovim na"inima dobivaju monolitni stupovi koji se mogu prikladno zatititi od propadanja zbog prodiranja vlage i vode u unutranjost betona. 6.4.2 Izvedba polumontanih i montanih stupova Stupovi (i upornjaci) mogu biti izvedeni od komada koji su izra!eni izvan mosta te pomo#u odre!enih naprava dopremljeni i montirani u kona"ni poloaj. Stupovi, ako su kratki mogu se u potpunosti izraditi u pogonu, dopremiti na gradilite i montirati. Visoke stupove je potrebno montirati u komadima, no poto su stupovi preteno tla"no optere#eni elementi, za njih je i pogodno sastavljanje od komada manjeg presjeka, jer to zna"ajno smanjuje masu komada i omogu#ava laki rad. U svakom slu"aju, pri izboru montanog postupka gra!enja mostova uvijek je pogodno izabrati komad onolike mase koliku je mogu#e podi#i jarbolima ili derik dizalicama, tako da visina stupa ne bude prepreka podizanju komada. Na slici 6.5 prikazana je montaa dijela pothodnika, a na 6.6 skica montanog na"ina gradnje pomo#u derik krana. Kod montanog postupka, montani komadi su uglavnom potpuno gotovi i potrebno je samo izvriti monolitizaciju. Kod polumontanog postupka, montani komad naj"e#e slui kao izgubljena oplata u kojoj se betonira monolitni dio stupa.

Slika 6.6: Postavljanje dijela pothodnika MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature


55

6. Gra!enje mostova

Slika 6.7: Montani na"in gradnje uz pomo# derik krana

6.5 GRA$ENJE LUKOVA I RASPONSKE KONSTRUKCIJE


6.5." Op#enito Rasponske konstrukcije masivnih mostova se mogu izra!ivati na "etiri osnovna na"ina: betoniranje dugih odsje"aka na mjestu gradnje, betoniranje kratkih odsje"aka na mjestu gradnje, postavljanje prefabriciranih dugih elemenata, postavljanje prefabriciranih kratkih elemenata.

Kod svakog od ovih postupaka vrlo bitni su na"ini obrade radnih (spojnih) reki. Kod betoniranja na mjestu gradnje dugih odsje"aka, meka armatura se nastavlja preklapanjem ili varom, a prednapeti kablovi specijalnim spojnicama. Kod betoniranja na mjestu gradnje kratkih odsje"aka (npr. balansni postupak), odre!eni broj kabela se sidri, a ostali prolaze skroz, a nastavlja se samo meka armatura. U oba slu"aja presjek se moe djelomi"no prednapinjati. Spajanje prefabriciranih dugih i kratkih elemenata uvijek se vri prednaprezanjem. Radna reka se moe ispuniti betonom (obi"nim, mikrobetonom, epoksidnim mortom ili cementnim mortom), a moe ostati i neispunjena. U nekim slu"ajevima moe se vriti i lijepljenje segmenata epoksidnim premazima. Prefabricirani elementi uvijek moraju biti potpuno prednapregnuti da pri punom optere#enju ne do!e do razdvajanja reki. 6.5.2 Izvedba mostova na nepokretnim skelama Tehnika izvedbe mostova na nepokretnim skelama spada u betoniranje na licu mjesta dugih odsje"aka i do nedavno (sredina 20. stolje#a) se gotovo isklju"ivo koristila za izradu mostova. Domiljatost inenjera u konstruiranju i postavljanju, a i u otputanju skele je dala trajni pe"at nekim mostovima, tako da su sami mostovi potisnuti u drugi plan. Poznat je i niz projektanata koji su se specijalizirali samo za skele (npr. R. Coray).

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

56

6. Gra!enje mostova

Nepokretne skele masivnih mostova obi"no su se izra!ivale od drveta. Drvo je izrazito prikladan materijal jer trajnost nije bitna (skele izra!ujemo samo za kratko vrijeme), a pogodno je da su takve konstrukcije lagane i da se gradivo moe lako obraditi te dijelovi lako rastavljati i sastavljati. $eli"ne skele su pogodne kod mostova koji imaju vie jednakih otvora ili ako moramo izgraditi vie jednakih mostova, dakle u svim slu"ajevima kad ih moemo iskoristiti vie puta bez ve#ih izmjena. Kod manjih mostova kao skela i oplata mogu se koristiti standardne montane oplate koje se koriste u visokogradnji. $eli"ne skele su osjetljivije na utjecaj temperature od drvenih skela, dok su drvene osjetljivije na promjenu vlanosti. Po namjeni se razlikuju skele grednih i lu"nih mostova. 6.5.3 Dijelovi skele Skela predstavlja jednu prostornu reetkastu konstrukciju koja prima optere#enja od konstrukcije i prenosi ih na tlo. U principu se smatra da sve sile konstrukcije, sve do trenutka otputanja skele, prenosi sama skela, i na takve sile je potrebno dimenzionirati skelu. Skele obi"no dijelimo na gornji i donji dio. Gornji dio predstavljaju svi dijelovi koji se nalaze iznad otpusnih naprava, koje slue da se cijela skela moe spustiti za odre!enu visinu te tako osloboditi konstrukciju. Gornji dio skele sa"injavaju:

Slika 6.8: Primjer potpune drvene skele s oznakama njenih dijelova

Oplata ili kalup (1) je dio na kojem se ugra!uje beton (ili zida konstrukcija kod zidanih mostova) Oblu"ila (2) su nosa"i na kojima lei oplata. Oni slijede liniju mosta, odnosnu liniju donjeg ruba glavnih nosa"a ili luka/svoda. Kosnici i stupovi (3) su tapovi preko kojih se optere#enje s oblu"ila prenosi na donje "vorove skele, tj. na oslonce skele. Vjetrovni spregovi (4) su nosa"i koji osiguravaju horizontalnu stabilnost skele tj. osiguravaju stabilnost skele kao prostorne cjeline. Ukru#enja skele i tapova skele (5) je sekundarna konstrukcija koja slui za smanjenje duine izvijanja (stabilizaciju) kosnika i stupova, kao i ostalih dijelova skele. Pragovi (6) su podnoni dijelovi gornjeg kata skele, odnosno donji pojasevi sustava veza"a. Donji dio skele sa"injavaju svi dijelovi ispod otpusnih naprava (otputaljki). U mnogim slu"ajevima donji dio se izvodi na potpuno istovjetan na"in kako se izvodi donji ustroj drvenih mostova. U donji dio skele spadaju: Otpusne naprave ili otputaljke (7) su uloci izme!u gornjeg i donjeg dijela skele kojima moemo mijenjati visinu i na taj na"in podi#i skelu da bi postigli traenu visinu konstrukcije, tj. spustiti skelu kada je potrebno konstrukciju osloboditi. Stupovi skele (8) su obi"no drveni jarmovi ili sloenija stupita, a mogu se sastojati od: pilota ili ipova skele, klijeta ili krieva za stabilizaciju te temelja skele koji su obi"no od betona.
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
57

6. Gra!enje mostova

6.5.4 Tipovi skela Drvene i metalne skele izvode se kao tapaste (reetkaste) konstrukcije koje mogu sa"injavati razli"ite stati"ke sustave. Izbor tipa skele i njenog na"ina oslanjanja bitno ovisi o nizu "imbenika, kao npr. prikladnost tla za temeljenje, oblik uvale, potreba za slobodnim prolazom ispod skele za vrijeme gradnje i sl. Op#enito, prema broju otvora nepokretne skele moemo podijeliti na dva tipa: Skele na dva oslonca (slobodne skele) - koje je op#enito tee izraditi i montirati ("esto je potrebna pomo#na skela za izradu same skele), no lake je prora"unati i otpustiti, a op#enito i zahtjeva manje gra!e; Skele na vie oslonaca (poduprte skele) - koje je op#enito lake izraditi i montirati, no zahtijevaju vie gra!e i tee ih je prora"unati i otpustiti. Skele na vie oslonaca tako!er zahtijevaju i plitke uvale i dobro tlo za temeljenje du cijelog poteza mosta.

Slika 6.9: Primjer skele na dva oslonca: skela mosta preko rijeke Inn, Cinuskel, vicarska (1911 god.), raspon luka 47 m, visina uvale 50 m

Slika 6."0: Primjer skele na vie oslonaca za neki gredni sklop

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

58

6. Gra!enje mostova

Slika 6."": Primjer skele na vie oslonaca - skela mosta preko Korane u Slunju

Prema obliku, skele moemo podijeliti na niz tipova, kao to su na primjer: radijalne skele, lepezaste skele, skele na stupcima i sl. Tako!er postoje i mjeoviti tipovi. Prema materijalu izrade, skele dijelimo na "eli"ne, drvene te kombinirane skele. U zadnje vrijeme sve "e#e su u upotrebi i aluminijske skele. U nastavku #e biti prikazane neke skele te kratko komentirane njihove karakteristike. 6.5.4.1 Drvene skele Na slikama 6.11-6.19 prikazane su neke tipi"ne drvene skele mostova gra!enih krajem 19. i po"etkom 20. stolje#a.

Slika 6."2: Skela mosta na rijeci Limmat u Badenu (Njema"ka); Raspon svoda 72 m, a visina 26 m.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

59

6. Gra!enje mostova

Slika 6."3: Kombinirana skela od lu"nog dijela koji slijedi intrados i dviju lepezastih podupora. Pri donjem dijelu lepeze dodani su kosnici za osiguranje popre"ne stabilnosti.

Slika 6."4: Skela cestovnog mosta Bezergues, Tarn, Francuska; luk raspona 82 m, a strelica 16 m

Slika 6."5: Primjer slobodne razuporne skele za vrijeme njezine izgradnje Most preko rijeke Like u Kosinju, Hrvatska

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

60

6. Gra!enje mostova

Slika 6."6: Skela za svod mosta Pont de la Caile (1930.) otvor svoda 137 m, raspon luka skele 125 m

Slika 6."7: Skela mosta na Tari, Crna Gora projektant Trojanovi#, skela Coray

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

61

6. Gra!enje mostova

Slika 6."8: Skela vijadukta Wiesener; primjer tzv. skele na katove

Slika 6."9: Most Perolles na rijeci Saane, Freiburg (1920.-1922.)

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

62

6. Gra!enje mostova

Slika 6.20: Pogled na skelu mosta Salginatobel

Na slikama 6.20 i 6.21 prikazani su neki projekti drvenih skela.

Slika 6.2": Projekt skele mosta preko rijeke Korane kod Plitvi"kih jezera

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

63

6. Gra!enje mostova

Slika 6.22: Detaljni crte drvene lu"ne skele mosta Aare, Bern, vicarska

6.5.4.2 $eli"ne skele $eli"ne skele su sredinom 20. stolje#a po"ele istiskivati drvene skele iz upotrebe, no na"in postavljanja i u"vr#ivanja skela ostao je manje-vie nepromijenjen. Naj"e#e "eli"ne skele su cijevne skele koje se lako montiraju i demontiraju te ih se moe koristiti mnogo puta. Me!utim, ovisno o zadatku kojeg moramo obaviti, "eli"na konstrukcija skele moe biti i unikatna konstrukcija. Na slikama 6.22-6.25 prikazane su neke "eli"ne skele.

Slika 6.23: Primjer skele od "eli"nih cijevi predvi!ene za gredni sklop

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

64

6. Gra!enje mostova

Slika 6.24: Primjer lepezaste skele od "eli"nih cijevi

Slika 6.25: Primjer skele od standardnih reetkastih "eli"nih nosa"a

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

65

6. Gra!enje mostova

Slika 6.26 - Primjer "eli"ne skele izgra!ene od standardnih dijelova

6.5.5 Izvedba mostova na pokretnim skelama Pokretnim skelama nazivamo klasi"ne nosive skele koje se bez rastavljanja mogu premjetati uzdu i/ili poprijeko na most. Kod grednih mostova ovakve su skele pogodne ako je tlo ispod mosta ravno i dobro nosivo, ako most nije uzdignut visoko iznad tla i ako ima vie polja. I lu"ne skele se mogu premjetati, kao to je npr. napravio Freyssinet na mostu Plougastel (vidi sliku 6.26). Sli"an primjer je i most Gladesville u Australiji (slika 6.27)

Slika 6.27: Premjetanje drvene lu"ne skele na mostu Plougastel

Slika 6.28: Primjer "eli"ne skele za jedan prsten luka mosta Gladesville

Pokretne "eli"ne skele, za betoniranje dugih odsje"aka na licu mjesta mogu se koristiti i u modernim postupcima izgradnje. Na slikama 6.28 i 6.29 prikazani su primjeri za to.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

66

6. Gra!enje mostova

Slika 6.29: $eli"na reetkasta skela za betoniranje dugih odsje"aka na licu mjesta

Slika 6.30: Prikaz faza gra!enja pomo#u pokretne skele

6.5.6 Izvedba mostova pomo#u lansirnih skela Gredni mostovi velikih duina, kad je tlo neravno, a most visoko uzdignut iznad tla, izvode se pomo#u "eli"nih lansirnih skela betoniranjem polje po polje. Ovim postupkom izvode se mostovi do cca 50 m raspona, jer s pove#anjem raspona znatno raste cijena lansirnih skela. Lansirne se skele oslanjaju u pravilu samo na stupove mosta, a iznimno se u jednom ve#em rasponu mogu osloniti i na privremeni stup. U svijetu je razvijen i patentiran veliki broj razli"itih sustava lansirnih skela, ali se svi op#enito zasnivaju na dva principa rada: skela se u slijede#e polje premjeta (lansira) u dijelovima, skela se u slijede#e polje lansira odjednom. Na slikama 6.31 i 6.32 prikazana je skela koja se u naredno polje premjeta u dijelovima (princip "ibera"). Ova skela se sastoji od: dva vanjska nosa"a sandu"asta presjeka, duine 50 m, i jednog srednjeg nosa"a, tako!er sandu"astog presjeka, duine 98 m, koji slui i za premjetanje skele, jednog okvira koji sprijeda povezuje vanjske nosa"e,
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
67

6. Gra!enje mostova

prednjih kolica za prijevoz vanjskih nosa"a, stranjih kolica kojima se prevoze vanjski nosa"i i koja preuzimaju ukupno optere#enje od sva tri nosa"a, skupa s betonom, dvije leajne konzole, koje optere#enje od vanjskih nosa"a predaju na konzole. Izrada jednog polja obi"no traje dva tjedna. Prednost rebrastih popre"nih presjeka naspram sandu"astih, je u tome da se "itava oplata moe premjestiti skupa sa skelom, dok se kod sanduka unutranja oplata mora posebno transportirati, "ime se zna"ajno pove#avaju trokovi. Na slici 6.30 prikazana je lansirna skela koja se u susjedno polje premjeta odjednom. Prostor za izvedbu jednog polja je zatvoren, pa se radovi mogu izvoditi i po loim vremenskim uvjetima.

Slika 6.3": Lansirna skela koja se premjeta odjednom - most land

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

68

6. Gra!enje mostova

Slika 6.32: Lansirna skela koja se premjeta po dijelovima - princip rada

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

69

6. Gra!enje mostova

Slika 6.33: Lansirna skela koja se premjeta po dijelovima - princip rada

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

70

6. Gra!enje mostova

6.5.7 Izvedba mostova pomo#u dizalica Postavljanje polumontanih i montanih rasponskih nosa"a moe se vrlo jednostavno izvesti raznim vrstama dizalica. Najjednostavniji tehnoloki proces predstavlja montiranje nosa"a s tla, ali se on moe provesti samo u slu"aju kada most ima nisku niveletu i kad je tlo pod mostom ravno (vidi sliku 6.33). Uporabom dvije ili vie dizalica koje simultano diu rasponske nosa"e nije ograni"ena veli"ina ni teina nosa"a, iako je, dakako, znatno lake raditi s manjim i lakim nego s velikim i tekim nosa"ima.

Slika 6.34: Postavljanje montanih nosa"a nekog grednog nadvonjaka uz pomo# dviju auto dizalica

Slika 6.35: Prikaz postavljanja montanih nosa"a s pomo#u dizalice koja se kre#e po mostu. Rasponi mosta oko 13 m

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

71

6. Gra!enje mostova

Ako za montiranje nosa"a koristimo dizalicu koja se kre#e po mostu, tj. onom dijelu mosta koji je izgra!en, tada postupak montae ne ovisi o dubini uvale koja se premo#uje. No ovakvim se na"inom mogu graditi samo mostovi manjih otvora, jer je duina kraka dizalice, kao i njena nosivost ograni"ena (slika 6.34). Kada se most gradi nad vodom (rijeka, jezero, more), a visina uzdizanja mosta nad vodom nije velika, tada se za montiranje nosa"a mogu koristiti i plovne dizalice (slika 6.35).

Slika 6.36: Postavljenje gotovih rasponskih dijelova na stupove koji su prije dovreni. Rad pomo#u plovne dizalice velike nosivosti.

Tako!er vrlo "esto se rabe kombinirani postupci s vie dizalica, ili postupci kojima se polumontani komadi dopremaju na lice mjesta maonama, a zatim podiu i montiraju dizalicama s mosta (Dubrova"ki most). 6.5.8 Izvedba mostova pomo#u lansirnih prenosila Jedan od vrlo "esto koritenih na"ina montiranja prefabriciranih rasponskih nosa"a koji seu od jednog do drugog stupa mosta je montaa pomo#u lansirnih prenosila - lansirki. Ovaj postupak je naro"ito pogodan za izradu mostova kojima je glavni nosa"i prednapregnuti rebrasti nosa"i. Lansirke su naj"e#e reetkaste konstrukcije, ukupne duine ve#e od dva polja mosta. Na njima se nalaze elektri"na vitla pomo#u kojih se element pomi"e uzdu lansirke. Princip rada jednog lansirnog prenosila skiciran je na slici 6.36. Kod ovog prenosila izme!u dva stupa je ostavljena upljina kroz koju se podie montani dio, koji se zatim prenosi uzdu prenosila i montira u kona"ni poloaj.

Slika 6.37: Princip rada lansirnog prenosila.

Na slici 6.37 prikazan je sli"an ure!aj, koji prima dio dopremljen po gotovom dijelu konstrukcije. Dio se prihva#a ure!ajem te uzduno transportira nad otvor mosta u kojem se trenutno montiraju nosa"i. Kad stigne nad otvor prihva#aju ga vjealjke za popre"no smjetanje. Takvim ure!ajem dostupan je svaki poloaj na mostu, a "itav proces radova odvija se na vrhovima stupova te tako ne ovisimo o prilikama ispod mosta.
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
72

6. Gra!enje mostova

Ovakav sustav prenosila danas se smatra najsuvremenijim i postoje prenosila koja mogu prenijeti nosa"e mase i do 400 t. Na ovaj na"in su montirani rasponski nosa"i Kr"kog mosta, Masleni"kog mosta i novog $apljinskog mosta.

Slika 6.38: Prikaz rada nekog lansirnog prenosila

Sli"nih postupaka u praksi gra!enja mostova ima mnogo i razlikuju se vie u formama pomo#nih ure!aja nego u postupcima. Stanovite razlike me!u njima odnose se na na"in prihva#anja elementa, kako se element prenosi du prenosila, da li je ure!aj irok koliko i rasponski sklop ili je uzak, pa se moe premjetati u popre"nom smjeru i sl. Na slikama 6.38 - 6.40 prikazani su jo neki primjeri rada lansirnih prenosila za montau potpunih rasponskih nosa"a.

Slika 6.39: Postavljanje montanih dijelova rasponskog sklopa pomo#u posebnog prenosila, uz popre"no razmjetanje dijelova na njihova mjesta MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
73

6. Gra!enje mostova

Slika 6.40: Neke lansirne reetke u pogledu sa strane

Slika 6.4": Jo neke lansirne reetke

6.5.9 Izvedba mostova konzolnim postupkom Konzolni postupak se, prema njema"kom izvorniku: "Freivorbau", naziva jo i slobodnom gradnjom. Za gra!enje nosivih sklopova po ovom postupku koriste se jedna ili vie pokretnih radionica u kojima se izra!uje dio po dio konstrukcije. Pri tome se moe graditi betoniranjem na licu mjesta ili postavljanjem kratkih montanih komada. Ovim na"inom mogu se graditi i lukovi i grede. Kod konzolnog na"ina gradnje izrazito dugih vijadukata razvile su se i specijalne radionice koje napreduju po vrhovima stupova i izra!uju dio po dio, ili cjelovitu rasponsku konstrukciju izme!u stupova. Takve pokretne radionice mogu biti zatvorene, tako da je rad neovisan o vremenskim prilikama. Jedan takav ure!aj prikazan je na slici 6.41.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

74

6. Gra!enje mostova

Slika 6.42: Pokretni ure!aj tipa Maurer u radu. Rasponi mosta do 65 m.

Vrlo je korisno konzolni postupak vriti istodobno (simetri"no) s obje strane stupa. Za takav postupak gradnje je uvrijeeni naziv "balansni postupak". Shematski prikaz napredovanja gradnje u konzolnom postupku (balansnom postupku) prikazan je na slici 6.42 na primjeru mosta u Koblenzu.

Slika 6.43: Balansni postupak gradnje - primjer most u Koblenzu

6.5.9.1 Betoniranje sektora na licu mjesta Pri tom konzolnom postupku gra!enje po"ima na unaprijed dovrenim stupovima, tako da postupno nastaju konzolni dijelovi prikladno pri"vr#eni za stup. Upeta veza grede i stupa moe ostati trajno, ali se i veza sa stupom, kada je most gotov moe pretvoriti u leaj, pomi"ni ili nepomi"ni. Prema tome, kona"ni sustav nosa"a moe biti i kontinuirana greda. Dakle, radovi teku sljede#im slijedom. Na vrh stupa se postavi skela i oplata za jedan kra#i sektor, taj sektor se betonira i pritegne prednapetim kablovima. Na taj leajni sektor nastavljaju se, konzolno s obje strane stupa kratka postolja u kojima se postupak ponavlja s odre!enom oplatom. Konzolni sektori veu se me!usobno mekom armaturom i prednapetim kablovima, a eventualno lijepljenjem epoksidnim malterima (slika 6.43).

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

75

6. Gra!enje mostova

Slika 6.44 - Prikaz nastajanja konzolnog sklopa

Gra!enje #e biti jednostavno ako ja popre"ni presjek konstrukcije jednak du "itavog mosta. Me!utim, moderni postupci konzolnog gra!enja tako su prilago!eni da i promjenjivi presjeci ne predstavljaju veliki problem. Neki shematski primjeri skela i oplate za konzolno gra!enje betoniranjem na licu mjesta prikazani su na slici 6.44.

Slika 6.45 - Shematski prikaz konstrukcija pokretnih postolja za konzolno gra!enje

6.5.9.2 Montiranje konzolnih sektora Pojedini dijelovi rasponskog sklopa ili luka mogu se izraditi izvan mosta te konzolno ugraditi na svoja mjesta u mostu. Veza takvih komada obi"no se vri potpunim unutarnjim ili vanjskim prednaprezanjem. Na slikama 6.45 - 6.49 prikazani su neki konzolni postupci.

Slika 6.46 - Montani ure!aj sa gradnje mosta na rijeci Don u Rostovu

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

76

6. Gra!enje mostova

Slika 6.47 - Jedan primjer izgradnje montiranjem konzolnog sklopa uz pomo# potrebnog ure!aja

Slika 6.48 - Postavljanje konzolnog sklopa uz pomo# derrick dizalice

Slika 6.49 - Prikaz montiranja reetkastog konzolnog sklopa uz pomo# plovne dizalice

Slika 6.50 - Prikaz postavljanja montanih komada pomo#u posebnog prenosila MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
77

6. Gra!enje mostova

6.5.9.3 Stati"ka razmatranja Prilikom konzolne izvedbe nosa" prolazi kroz razne stati"ke faze. Tokom gra!enja je "ista konzola (to je stati"ki izrazito nepovoljno), dok u kona"nici prelazi u gredni ili okvirni sustav (to predstavlja stati"ki povoljnije stanje). Zbog toga se prilikom gradnje nastoji ublaiti stati"ki nepovoljne utjecaje, pa se vri pridravanje cjelokupnog sustava. Pridravanje sustava moe se vriti postavljanjem kosih zatega preko privremenog stupa (slika 6.51). Ovakav sustav primijenjen je na ibenskom mostu (slika 6.50), te na Pakom mostu gdje je koriten za izradu luka. Lukovi su bili betonirani na licu mjesta u jednakim odsje"cima, na "eli"noj skeli koja je s jedne strane pridravana za o"vrsli dio betonske konstrukcije, a s druge strane zategama. $eli"na skela bila je mase 70 t, a premjetana je plovnom dizalicom.

Slika 6.5" - Konzolni postupak s kosim zategama primijenjen na ibenskom mostu

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

78

6. Gra!enje mostova

Slika 6.52 - Konzolni postupak s kosim zategama preko pomo#nog stupa

Pridravanje sustava tako!er se moe vriti obrazovanjem privremene reetke. Ovaj postupak vu"e porijeklo iz gra!enja "eli"nih mostova, a primjenjuje se za izgradnju lu"nih mostova najve#ih raspona. Kod nas se koristio pri izgradnji Kr"kog mosta (slika 6.52). Gornji pojas i dijagonale reetke su vla"ni elementi (sastoje se od krutih "eli"nih profila i prednapetih kabela) i sidre se u stijenu prednapetim sidrima. Luk i stupovi predstavljaju tla"ne elemente.

Slika 6.53 - Konzolni postupak s obrazovanjem privremene reetke na Kr"kom mostu

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

79

6. Gra!enje mostova

Konzolni sustav se dominantno primjenjuje za gradnju vise#ih i ovjeenih mostova. Pri gradnji se izvedeni konzolni sektori direktno pridravaju kosim uadima ili vjealjkama.

Slika 6.54 Izvedba ovjeenog mosta balansnim (konzolnim) postupkom i usporedno podizanje pilona

6.5."0

Izvedba mostova postupkom navla$enja (potiskivanja)

$itavu rasponsku konstrukciju ili pojedine njezine sektore moemo izraditi na obali, a zatim ih uzduno premjetati na njihova kona"na mjesta na mostu. Takav je postupak uveden pri gra!enju drvenih i "eli"nih konstrukcija, a jednako se uspjeno primjenjuje i za masivne (betonske) mostove. Ovisno o tome da li se konstrukcija sustavom uadi i vitala navla"i, ili se sustavom prea gura na svoje mjesto govorimo o postupku navla"enja ili potiskivanja. Ovi sustavi, dakako iako tehnoloki razli"iti, prakti"no predstavljaju istu stvar. Tehnoloki proces je sljede#i: iza upornjaka betonira se dio rasponske konstrukcije duine 10-30 m (l/4 l/2) u posebno konstruiranoj oplati. Nakon otvrdnjavanja betona obavlja se centri"no prednaprezanje i potom se konstrukcija preko teflonskih leajeva potiskuje naprijed pomo"u hidrauli"kih prea. Na "elu prvog odsje"ka pri"vr#en je "eli"ni kljun (slika 6.54).

Slika 6.55 Navla"enje gredne konstrukcije vu"enjem, uz pomo# "eli"nog kljuna

Sljede#i odsje"ak betonira se izravno na stranje "elo prethodnog, a armatura prolazi kroz radnu reku. Postupak se ponavlja po taktovima, koji u pravilu traju tjedan dana. Kad je konstrukcija u kona"nom poloaju prednapinju se kabeli za uporabno optere#enje. Kontinuitet odsje"aka se postie mekanom i prednapetom armaturom.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

80

6. Gra!enje mostova

Iako je postupak prikladan za gredne sklopove, u praksi je bio primijenjen i za neke druga"ije sustave nosa"a. Postupak je racionalan za mostove duine ve#e od 150 m i s najmanje 3 polja. Rasponi se mogu kretati od 30 do 140 m, ali se ne smiju me!usobno znatno razlikovati. Ako je razlika u rasponima velika, tada se izvode privremeni stupovi koji se nakon izvedbe cjelokupne konstrukcije rue, ili se na konstrukciji izvodi pomo#ni stup (pilon) s kosim zategama. Ovaj postupak primjenjiv je, osim za mostove u pravcu i za mostove s konstantnom horizontalnom zakrivljeno#u (mostovi u krunim krivinama). Iako je najjednostavnije izvoditi mostove konstantnog popre"nog presjeka, postoje patenti po kojima se ovim postupkom mogu izvoditi i mostovi promjenjivog popre"nog presjeka.

Slika 6.56 Prikaz ure!aja za pomicanje rasponskog sklopa smjetenog na jednom stupu

Slika 6.57 Uzduno navla"enje rasponske konstrukcije na Rio Caroni, Venezuela. Navla"enje se vrilo preko stalnih i pomo#nih stupova

Uzduno premjetanje moe se primijeniti i na mjestima gdje se ispod mosta nalazi voda, tako da konstrukciju oslonimo na plovilo. Tako se mogu prenositi i vrlo teki dijelovi, a mogu se premjetati i cjelokupne konstrukcije (slika 6.57).

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

81

6. Gra!enje mostova

Slika 6.58 Razne mogu#nosti uzdunog premjetanja rasponske konstrukcije pomo#u plovila

6.5.""

Izvedba lukova postupkom zaokretanja

Lukovi mostova mogu se izraditi na obali, ili izvesti na licu mjesta u vertikalnom poloaju, pa se zatim zakretanjem dovesti u definitivni poloaj (slika 6.58).

Slika 6.59 Prikaz postavljanja luka uz zaokretanje u vertikalnoj ravnini

Postupak s vertikalnim zakretanjem pogodan je za mostove s jednim ili vie otvora, nad kojim tada sastavljamo nosivi sklop od polulukova. Poto su polulukovi u fazi montae prihva#eni kao konzole, potrebno ih je ispravno prora"unati za tu fazu. Zglob koji slui pri zakretanju u kona"nici se moe ostaviti (dvo i trozglobni lukovi) ili monolitizirati (upeti lukovi).

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

82

6. Gra!enje mostova

Slika 6.60 Most na Strom River, Juna Afrika u gra!enju

6.5."2

Neto na kraju

Dakako da opisanim na"inima nisu iscrpljene sve mogu#nosti gra!enja mostova. Neki postupci gra!enja predstavljaju originalna rjeenja koja su iskoritena samo na jednom mostu i nikad vie. Takvi postupci nisu predmet ovih zapisa, i o njima nije bilo rije"i. Dakako da nije mogu#e dati ni najbolji postupak gra!enja. Za svaki most on je svojstven samo njemu i jedino inenjerska ingenioznost i pravilan na"in razmiljanja mogu inenjera dovesti do optimalnog na"ina gradnje.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

83

6. Gra!enje mostova

Slika 6.6" Most Maracaibo, Venezuela, prikaz gra!enja

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

84

Radni!, Harapin, unji!

"03

7.

OPREMA MOSTOVA

7."

UVOD

Mostovi, osim konstruktivnih elemenata koji prenose optere!enja i koji su prethodno opisani, sadre i dijelove koji prvenstveno slue potrebama sigurnog i udobnog prometa, a koji se obi"no zajedni"ki nazivaju oprema mosta. U opremu mosta obi"no se ubrajaju: - leajevi, - prijelazne naprave, - prijelazne plo"e, - oprema za odvodnju mosta, - ograde, - rubnjaci, vijenci i odbojnici, - kolni"ki zastor i hidroizolacija, - oprema za rasvjetu mosta, - oprema za prevo#enje raznih instalacija preko mosta, - oprema za pregled i odravanje mosta. Oprema mosta ovisi o veli"ini, namjeni, lokaciji, klasi mosta, gradivu i konstrukcijskim obiljejima. Elementi opreme se mogu projektirati, ili se mogu odabrati gotovi elementi, koji nekad ne moraju biti nuno vezani za mosto-gradnju. Mnoge zemlje su tipizirale detalje mostova, tj. dijelove opreme mostova. Ako je most ispravno projektno koncipiran te izveden sukladno propisima i pravilima struke, oprema presudno utje"e na njegovu trajnost i upotrebljivost. Iskustvo je pokazalo da je ve!ina ote!enja na mostovima posljedica loe projektirane, izvedene ili neodravane opreme. Vrlo o"it primjer su mostovi sa loe rijeenom odvodnjom i hidroizolacijom, "iji je vijek trajanja mnogostruko manji od projektiranog. Ako principijelno smatramo da je vijek eksploatacije mosta 80 do $20 godina, a dijelova opreme mosta oko 25 godina, zna"i da u vijeku trajanja mosta treba ra"unati s time da !e se neki dijelovi opreme morati mijenjati 3 do 4 puta. Iz tog razloga prilikom izbora opreme mostova treba prednost davati onim rjeenjima kod kojih je zamjena jednostavna i brza, uz minimalno ograni"enje prometa, posebice kod mostova na autocestama. U svakom slu"aju, ve! u projektu je potrebno osigurati mjere lake, brze i jednostavne zamjene pojedinih dijelova opreme, predvi#aju!i potrebne otvore, stepenice, penjalice, vrata i sl. Ve!i dio radova na odravanju mostova, posebice masivnih mostova, svodi se na popravke i zamjenu opreme. Radi lakeg i jednostavnijeg odravanja mostova, uprave za ceste pojedinih zemalja uspostavile su posebne sustave gospodarenja mostovima (Bridge Management), koji propisuju detalje i smjernice projektiranja i izvo#enja mostova, te izbora opreme za mostove. S
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"04

Radni!, Harapin, unji!

toga je i zanimljiva preporuka britanske uprave za ceste da svi mostovi duljina do 60 m trebaju biti integralni (monolitni, bez prijelaznih naprava i leajeva). Takvo stajalite sve je prisutnije i u drugim zemljama, a to potvr#uje da je lake i jeftinije dodatno opteretiti glavne elemente nosivog sklopa nego odravati opremu. Nasuprot malim i robusnim sklopovima malih i srednjih raspona, koji zahtijevaju minimum nadzora i odravanja, stoje veliki i sloeni sklopovi koje je potrebno neprekidno nadzirati. Nadziranje velikih mostova "esto se vri samo geodetskim nadzorom. Sloena oprema za pra!enje i nadzor konstrukcije (monitoring) za sada se ugra#uje samo iznimno i to u najsloenije objekte velikih raspona. Kod nas je, na primjer, ugra#ena oprema za pra!enje korozije armature u novi Masleni"ki most, koji se nalazi u vrlo agresivnoj sredini.

7.2

LEAJEVI

7.2." Op!enito Leajevi su konstruktivni elementi koji slue za prijenos optere!enja (horizontalnih i vertikalnih sila) s rasponskog sklopa na potpore - stupove i upornjake. Pri tome, leajevi omogu!avaju ili spre"avaju pomake i zakretanja sklopa, ve! prema tome to je predvi#eno konstrukcijskom koncepcijom. Osnovna podjela leajeva je prema mogu!nostima pomaka, pa tako se leajevi prakti"no dijele na nepomi"ne, pomi"ne i deformabilne leajeve. Nepomi!ni leajevi osim vertikalnih optere!enja prenose i horizontalne sile (sile ko"enja, vjetra, trenja u pomi"nim leajevima, sile otpora elasti"no deformabilnih stupova, otpora u dilatacijskim rekama, sile od potresa, itd.). Pomi!ni leajevi mogu biti pomi"ni u jednom ili vie smjerova. Moraju omogu!iti promjenu duljine rasponske konstrukcije u smjeru u kojem su pomi"ni, a uslijed pomaka koji nastaju zbog promjene temperature, sila ko"enja, zakretanja nosive konstrukcije i sl. U stvarnosti, u smjeru pomaka javljaju se i male horizontalne sile koje nastaju zbog otpora trenja u samim leajevima, ali su to redovito utjecaji zanemarivi u odnosu na ostala djelovanja. Deformabilni leajevi (elastomerni leajevi) preuzimaju i vertikalne i horizontalne sile. Pri tome se deformiraju i omogu!avaju pomake konstrukcije. U biti i ostali leajevi se pri optere!enju deformiraju, ali su deformacije elastomernih leajeva znatno ve!e. Leajevi se danas vrlo rijetko projektiraju, ve! se nabavljaju od specijaliziranih proizvo#a"a. Pri tome je vrlo bitno obratiti panju na prate!u atestnu dokumentaciju koja mora sadravati jamstvo kvalitete, funkcionalnosti, vijeka trajanja te na"in servisiranja i izmjene. Pri projektiranju i ugradnji leajeva treba se drati sljede!ih na"ela: - sve leajeve i zglobove treba ugraditi u horizontalnom poloaju, bez obzira na nagib rasponskog sklopa; - leajeve treba ugra#ivati na armirano betonske kvadre (klupice); - konstrukcijskim rjeenjima zone oslanjanja nuno je osigurati pristup svim dijelovima leaja i odrediti mjesta za hidrauli"ke pree kojima !e se obaviti njihova izmjena ili popravak. U nastavku nabrojat !e se neke vrste leajeva koji se danas projektiraju i izvode.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"05

7.2.2 Zglobovi 7.2.2.$ Betonski zglobovi Koriste se u situacijama kada je potrebno dopustiti zakretanje bez pomicanja. Njihov prora"un provodi se prema poznatim na"elima dimenzioniranja betonskih konstrukcija na lokalna tla"na naprezanja, pri "emu je potrebno zglob armirati za prijem uzdunih i popre"nih sila. Betonske zglobove treba izbjegavati u agresivnim (korozivnim) sredinama. 7.2.2.2 %eli"ni zglobovi Koriste se prvenstveno kod metalnih mostova, ali se mogu korisititi i kod masivnih mostova. Njihov prora"un i dimenzioniranje vri se sukladno pravilniku za "eli"ne konstrukcije. 7.2.3 Armirani elastomerni leajevi Armirani elastomerni leajevi sastoje se od: - vanjskog elastomernog plata koji titi "eli"ne plo"e od korozije; - unutarnjih slojeva elastomera koji omogu!avaju djelovanje leaja; - "eli"nih plo"a vulkaniziranih u elastomer, koje spre"avaju bo"no irenje leaja pod optere!enjem. Prema potrebi mogu biti i dodatno opremljeni: - plo"ama i trnovima za usidrenje; - kliznim plo"ama koje omogu!avaju ve!e pomake. Osnovne zna"ajke elastomernih leajeva su: - vertikalna elasti"nost; - jednolika razdioba tla"nih naprezanja (ploni prijenos reakcije); - mala konstrukcijska visina; - jednostavno oblikovanje i ugradba. Elastomerni leajevi mogu preuzeti horizontalne sile, no one ne smiju djelovati stalno. Zbog djelovanja horizontalne sile na leaj, nastaju pomaci koji izazivaju reakciju (povratnu silu) "ija veli"ina ovisi o tlocrtnoj povrini leaja, doputenom kutu nagiba leaja i modulu posmika G. Kod neusidrenih leaja reakcija se prenosi trenjem izme#u podloge i leaja, tj. leaja i nadkonstrukcije, pa je potrebno provjeriti da li se u svim kombinacijama optere!enja ostvaruje dovoljna vertikalna sila za ostvarenje minimalno potrebnog trenja. U slu"aju da to nije ispunjeno, koriste se usidreni elastomerni leajevi, prikazani u tablici 7.$. Podtip armiranog elastomernog leaja Svestrano elasti#no pomi#ni Sa sprije#enim elasti#nim pomacima
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Neusidreni armirani elastomerni leaj (AEL)

Usidreni usidreni AEL

jednostrano pomi"ni

nepomi"ni

7. OPREMA MOSTOVA

"06 svestrano pomi"ni

Radni!, Harapin, unji!

popre"no popre"no elasti"no nepomi"ni, uzduno pomi"ni, uzduno Klizni elasti"no i klizno elasti"no i klizno pomi"ni pomi"ni Tablica 7.": Neki tipovi armiranih elastomernih leajeva Sidrenje elastomernih leajeva moe se pri ugradbi znatno zakomplicirati, osobito kod montanih nosa"a, s toga je razvijeno niz na"ina sidrenja: pomo!u trnova, vijaka, okruglih plo"a, modanika i sl. Prema potrebi mogu se naru"iti i nestandardni leajevi, no ve!inom se koriste standardne veli"ine, prema katalozima proizvo#a"a. Neke osnovne karakteristike elastomernih leajeva prikazane su u tablici 7.2, a doputena tla"na naprezanja i najmanja dozvoljena tla"na naprezanja prikazana su u tablici 7.3. Tlocrtne izmjere: Konstrukcijska visina: Vertikalna nosivost: Doputeni kut zaokreta: Pravokutni: od $00$50 do 650$000 mm Okrugli: od 200 do 900 mm od $4 do 332 mm od $00 do $2$50 kN od $ do 2$

Modul posmika: G $.0 N/mm2 Tablica 7.2: Neke osnovne karakteristike elastomernih leajeva

Opis Najve!a naprezanja

Tlocrtne izmjere tla#na do $50200; do 200 do 250400; do 350 ve!i leajevi

Doputeni tlak (MPa) $0.0 $2.5 $5.0

3.0 Najmanja potrebna do 250400; do 350 tla#na naprezanja ve!i leajevi 5.0 Tablica 7.3: Najmanja i najve"a doputena tla!na naprezanja na AEL 7.2.4 Lon#asti leajevi Lon"asti leajevi se ugra#uju na osloncima gdje je potrebno preuzeti ve!a optere!enja. Sastoje se od: "eli"ne posude lonca, elastomerne plo"e zatvorene u loncu i "eli"nog poklopca. Prema tipu leaja dodaje se i oprema za usidrenje i klizne plo"e. Lon"asti leajevi se proizvode kao nepomi"ni, klizni u jednom ili vie smjerova, te zakretni. Uvjeti za njihovu ugradbu su jednaki kao za elastomerne leajeve.
7. OPREMA MOSTOVA MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"07

Prikaz lon"astog leaja dan je na slici xxx.

Slika 7.xxx: Lon!asti leaj 7.2.5 Leajevi specijalne namjene Osim opisanih leajeva postoje i leajevi specijalne namjene koji se ne!e poblie opisivati ve! !e ih se samo navesti. Leajevi podesive visine ugra#uju se u mostove kod kojih se o"ekuju ve!a diferencijalna slijeganja, radi lake i jednostavne kompenzacije tih slijeganja. Klizni leajevi za velike pomake upotrebljavaju se pri gradnji mostova uzdunim potiskivanjem, a omogu!avaju premjetanje tekih elemenata. Uljni amortizeri (damperi) slue za preuzimanje potresnih sila. Naime, ovi ure#aji pruaju otpor naglim pomacima kakve uzrokuje potres, a doputaju spore pomake koji nastaju usljed puzanja, skupljanja, promjene temperature, prednapinjanja i sl. Skica uljnog amortizera prikazana je na slici 7.xxx. U svrhu priguenja potresnih sila mogu se postaviti i elastomerni leajevi, kako je prikazano na slici 7.xxx b.

Slika 7.xxx: Uljni amortizer (damper)

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"08

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7.xxx: Uljni amortizer 7.2.6 Raspore$ivanje leajeva na mostu Vrlo je vano voditi ra"una o rasporedu pomi"nih i nepomi"nih leajeva u uzdunom i popre"nom smjeru. Pri tome valja imati na umu da se elastomerni i "eli"ni leajevi znatno razlikuju. Krutost elastomernih leajeva znatno ovisi o njihovoj visini, pa tako i njihov pomak. Lon"asti leajevi horizontalnu silu preuzimaju gotovo bez deformacija Uzduni raspored Kod kra!ih kontinuiranih nosa"a nepomi"ni leaj se postavlja na jednom upornjaku gdje je najjednostavnije prenijeti horizontalne sile u tlo. Pri tome se najve!e dilatacije pojavljuju na suprotnom upornjaku iznad pomi"nog leaja. Za dulje sklopove moe biti ekonomi"no postavljanje nepomi"nog leaja na stup u blizini sredine mosta. Pritom se pove!ani izdatak za stup koji mora preuzeti horizontalne sile uspore#uje s izdacima za manje prijelazne konstrukcije na upornjacima. Ako su stupovi vitki postoji mogu!nost rjeenja s nekoliko nepomi"nih leaja oko sredine mosta. Tlocrtni raspored (dispozicija) Nepomi"ni leajevi postavljaju se u paru samo kod uskih mostova, razmak leaja oko 5 m. Za ve!e irine mora se omogu!iti i popre"no dilatiranje. Vano je voditi ra"una da "eli"ni leajevi se razlikuju od elastomernih po na"inu prijenosa optere!enja. Kod "eli"nih leajeva se optere!enje prenosi malim, tzv. to"kastim ili linijskim dodirnim plohama zbog "ega se na tim mjestima javlja velika koncentracija naprezanja, dok se kod elastomernih leaja optere!enje prenosi preko ve!e plohe, to je povoljnije kod unosa koncentrirane sile u sklop i potporu. 7.2.7 Prora#un leajeva

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"09

7.3

OGRADE

7.3." Op!enito Ograde su elementi mosta koji osiguravaju prolaz pjeaka i vozila preko mosta. Vrlo su bitan estetski element mosta. Istaknute su po svom poloaju i "esto je za izgled mosta odlu"no kako izgledaju u pogledu na most i u pogledu s mosta. U nekim okolnostima potrebno je da ograde tite prolaznika od odnosa i doga#aja izvan i ispod mosta, kao to su vjetar, buka, dim, svjetlo i sli"no. Na nekim mjestima ogradama se moe ograni"iti pogled na okolinu, a na drugim omogu!iti potpuni pogled na okolinu. Ograde mogu biti razli"ite izvedbe (pune, uplje...), napravljene od razli"itih materijala (drvene, kamene, metalne...), te razli"ite namjene (za pjeake, vozila...). Za kamene i zidane ograde moemo re!i da pripadaju prolosti, i u novije vrijeme rade se samo pri rekonstrukciji starih mostova. Danas se najvie upotrebljavaju metalne ograde ("eli"ne ili aluminijske), betonske ograde od predgotovljenih elemenata ili ograde kombinirane od betona i metala. 7.3.2 Metalne ograde Metalne ograde obi"no se sastoje od rukohvata (naslona), stupaca i ispune. Visina rukohvata ovisi o ja"ini pjea"kog prometa i o visini nivelete nad terenom, a obi"no se kre!e od 90 do $20 cm. Metalne ograde najbolje je direktno zavariti na ubetoniranu "eli"nu plo"u. Da bi se podlona "eli"na plo"a zatitila od korozije, dobro je malo upustiti i nakon montiranja ograde zaliti epoksidnim mortom. Crte 7.$ prikazuje ogradu s nosivim stupcima i vertikalnom ispunom kakva se "esto izvodi na hodnicima cestovnih mostova.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

""0

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7.": Ograda s nosivim stupcima i vertikalnom ispunom Ograde se mogu montirati i na na"in da se stupci ograde postavljaju u pripremljene otvore u vijencu mosta. Takve otvore treba oja"ati spiralnom armaturom, a na njihovom dnu predvidjeti otvor (20 mm) za odvodnju i "i!enje. Nakon to se ograda postavi i fiksira, oko stupaca se izra#uju uzdignute kape od epoksidnog morta, da bi se sprije"io nastanak korozije. Jedna ovakva ograda s detaljima prikazana je na crteu 7.2.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

""" Slika 7.2: Ograda koja se ugra#uje u vijencu mosta

U novije vrijeme aluminijske ograde su zamijenile "eli"ne. Prednost aluminijskih ograda je u njihovom mnogo jednostavnijem odravanju. Metalne ograde se izra#uju i zati!uju prema propisima za metalne konstrukcije. Mase "eli"nih ograda kre!u se od 25 do $00 kg/m, a uobi"ajene su mase 30 do 50 kg/m. Stupci ograda obi"no se nalaze na razmaku 2 do 2.5 m, dok se dilatacijske reke, koje su ujedno i montani nastavci ograde, nalaze na razmaku 4 do 8 m. Metalne ograde treba obvezno uzemljiti protiv elektriciteta iz atmosfere, eventualnog ote!enja elektri"nih vodova koji prolaze mostom, te od lutaju!ih struja koji se mogu pojaviti na eljezni"kim i tramvajskim mostovima. Na dilatacijama ograde mora se osigurati kontinuitet elektri"ne vodljivosti. 7.3.3 Betonske ograde Betonske ograde mostova izra#uju se obi"no kao predgotovljeni (prefabricirani) elementi koji se slau na prethodno pripremljena leita na vijencima mosta. Ove ograde se mogu na osnovnu konstrukciju spajati sidrima, vijcima i drugim sredstvima. Pri tome se ograda i vijenac mogu spojiti u jedinstvenu cjelinu, to pove!ava otpornost i trajnost ograde. Neki popre"ni presjeci betonskih ograda prikazani su na crteu 7.3. Op!enito govore!i betonske ograde su jeftinije, izvedbeno jednostavnije i trajnije od drugih ograda. Mana im je to su teko popravljive nakon ote!enja od udarca vozila, ali i od ote!enja koje prouzrokuje prodor vode i korozija armature. Betonske ograde op!enito se izra#uju u komadima duine 4-6 m. Radi pove!anja trajnosti montane reke je potrebno vodonepropusno zabrtviti epoksidnim malterom ili nekom drugom sli"nom smjesom.

Slika 7.3: Neki popre!ni presjeci betonskih ograda

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

""2

Radni!, Harapin, unji!

Vrlo "esto koritena montana betonska ograda u novije vrijeme je tzv. New Jersey ograda. Ova ograda specijalnog oblika, koja ujedno slui i kao odbojnik, nastala je nakon godina istraivanja pogodnog oblika ograde mosta koja !e onemogu!iti izlijetanje vozila s mosta. Ovakve ograde obavezne su u vodozatitnim podru"jima, jer se pri svakom udesu vozilo zadrava na prometnici, pa se i opasne teku!e koje su istekle iz npr. prevrnute cisterne, zadravaju u zatvorenom sustavu odvodnje prometnice, a ne zaga#uju okoli. Oblik New Jersey ograde prikazan je na crteu 7.4.
50 18 8 15 9

PVC 80

114

Masa za zalijevanje reki 2,5%


13 4

Naknadno zapunjeno specijalnim betonom (MB-50)


2 2
51

4
4

Svjei mort 0-5 mm

20

4.1

Podmetac

Mort za izravnavanje 1-3 cm (kontinuirano)

Slika 7.4: New Jersey ograda 7.3.4 Ograde od kombiniranih materijala (metal-beton) Ove ograde su obi"no klasi"ne betonske ograde na kojima su rukohvati metalni. Kod ove kombinacije valja posebno paljivo obraditi mjesto gdje metal ulazi u beton, jer su takva mjesta naro"ito osjetljiva na prodiranje vode, to uzrokuje mrlje i pukotine u betonu i r#anje armature. Mostovi sa New Jersey ogradama kod kojih je predvi#en i pjea"ki promet obi"no imaju metalne rukohvate.

Slika 7.5: New Jersey ograda s metalnim rukohvatom


7. OPREMA MOSTOVA MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

31

14/10

145

Radni!, Harapin, unji!

""3

7.4

RUBNJACI I ODBOJNICI

Udobnost i sigurnost prelaska preko mosta moe se pove!ati na taj na"in da se uz slobodne strane kolnika (prema pjea"kim hodnicima) postave rubnjaci (obrubi), te hodnik izdigne iznad kolnika. Rubnjaci slue da pridre vozila koja bi ina"e mogla pri laganoj vonji skliznuti poprijeko. Oni su i odre#ena markacija ruba kolnika, a ujedno spre"avaju i curenje vode preko ruba mosta koje ote!uje njegovo pro"elje. Ovakva stuba nije dovoljna fizi"ka zatita, ali ipak moe posluiti kao ograni"enje kretanja vozila. Na cestovnim mostovima hodnici su redovito uzdignuti. Ovim nastaju bolji uvjeti za ocje#ivanje vode, a pjeaci se na vioj plohi osje!aju sigurnije. Visina rubnjaka se obi"no kre!e $2 do 26 cm. Izra#uju se od kvalitetnog kamena (obi"no eruptivnog) ili od betona s eruptivnim agregatom i ve!e marke. Neki primjeri rubnjaka prikazani su na crteu 7.6.

Slika 7.6: Neki primjeri rubnjaka Na cestovnim mostovima, gdje se elimo to bolje osigurati protiv izlijetanja vozila s kolnika moramo postaviti posebne ograde - odbojnike. Odbojnici moraju biti tako projektirani i izvedeni da se pri udaru vozila vozilo to manje oteti, a putnici i voza" to manje stradaju. Ovo se moe izvesti na na"in da se energija udara vozila usmjeri na deformiranje odbojnika, te da vozilo klizi niz odbojnik. Odbojnici i ograde se "esto proimaju, pa nije rijedak slu"aj da na nekim mostovima odbojnici slue kao ograde i obratno. Tipi"an primjer je New Jersey ograda koja je ujedno i odbojnik.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

""4

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7.7: Neki primjeri odbojnika

7.5

RASVJETA

Rasvjeta mosta je jedan od bitnih "inilaca ukupne vrijednosti mosta. Rasvjetom nastojimo pove!ati sigurnost prometa i omogu!iti bru vonju. Pri tome teimo ostvariti to jednoli"niju rasvjetu pogodnim izborom izvora svjetla, rasporedom svjetiljaka i visinskim poloajem izvorita, uz dakako, to ve!u ekonomi"nost instalacija. Prora"uni rasvjete se oslanjaju na rasvjetu plohe kolnika pri svim uvjetima (suho, magla, kia). Prora"un rasvjete rade stru"njaci i to u fazi projekta. Praksu da se na gotov most dodaje rasvjeta bilo bi dobro prekinuti. Svakako valja uskladiti rasvjetu s drugim dijelovima mosta, posebno kada se rasvjeta projektira na visokim stupovima na mostu ili uz most. To zna"i da se pri izboru uzdune i popre"ne dispozicije mosta mora odabrati i poloaj stupova, odnosno na"in rasvjete mosta i prilaza. Neki na"ini rasvjete mostova, te njihove prednosti i mane, prikazani su u nastavku. 7.5." Rasvjeta u naslonu ograda Rasvjetu moemo postaviti u naslon ograda, to zna"i $00-$30 cm nad kolnikom. Ovakvim postavljanjem rasvjete izbjegavamo stupove, pa po danu instalacija nije uo"ljiva. No, pri ovom poloaju prolaznici !e zastirati svjetlo, a nije povoljno ni da su instalacije na dohvat prolaznicima.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

""5

Slika 7.8: Rasvjeta u naslonu ograda 7.5.2 Nizovi niskih kandelabra Klasi"na uli"na rasvjeta s nizom niskih kandelabra moe se primijeniti i na mostovima. Stupci rasvjete se tada nalaze obi"no u liniji ograda, udaljeni od kolnika min. 50 cm da vozila ne bi zapela o njih. Za prolaznike je najbolje da se stupci nalaze na konzolama izvan mosta to je i oblikovno "i!e rjeenje. Za iroke mostove ovakva rasvjeta je manjkava jer slabo osvjetljava sredinu mosta. Ujedno, valja paziti na razmake i oblik stupova te ritam pojave stupova prilikom prelaska preko mosta (slika 7.9).

Slika 7.9: Nizovi niskih kandelabra

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

""6 7.5.3 Svjetla objeena na razapetim uetima

Radni!, Harapin, unji!

Za rasvjetu kolnika moe se pokraj ceste postaviti stupci i preko njih razapeti ue te na njega objesiti rasvjetno tijelo. Dakako da pri tom mora biti osiguran slobodni profil ispod ueta. S gledita obasjavanja ovakva rasvjeta je vrlo povoljna jer su izvorita svjetla postavljena upravo povrh plohe koju obasjavaju. No, takva rasvjeta danju znatno utje"e na izgled mosta i teko se moe uskladiti s optimalnim prizorom prelaska preko mosta.

Slika 7."0: Rasvjeta objeena na uetima 7.5.4 Nizovi malih svjetiljaka Na nekim mostovima, posebno mostovima s uputenim kolnikom te vise!im i ovjeenim mostovima, rasvjeta moe biti raspore#ena na posebnim uetima ili samoj konstrukciji u dugim nizovima. Ovakva rasvjeta moe biti vrlo efektna. 7.5.5 Rasvjeta na visokim stupovima U novije vrijeme proizvode se jaki izvori svjetla koji se mogu postaviti na nekoliko pojedina"nih visokih stupova a da pri tom prometna ploha bude prikladno osvijetljena. Visina ovih stupova nerijetko se kre!e 30 m pa i vie, to ima za posljedicu da i rasvjetni stup treba dimenzionirati na djelovanje vjetra.

Slika 7."2: Rasvjeta na visokim stupovima


7. OPREMA MOSTOVA MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

""7

7.5.6 Rasvjeta ispod mosta U nekim slu"ajevima potrebno je rasvjetu postaviti i ispod mosta. Ovo se radi kod mostova kod kojih promet prolazi ispod njih, ali se "esto rasvjeta postavlja i zbog naglaavanja odre#enih obiljeja mosta, ili zbog isticanja samog mosta u vizuri grada.

7.6

KOLOVOZ

Slojevi kolovoza mostova slue produljenju kolovoza prometnice koju prevodimo preko mosta. Zbog toga to su podloge kolovoza na mostu razli"ite od podloga na otvorenim potezima obi"no su i slojevi kolovoza na mostovima druga"iji od slojeva izvan mosta. Optimalni kolovoz na mostu uz to mora posjedovati neka svojstva koja na otvorenim potezima nisu toliko vana. Razlike se mogu ovako prikazati: - Podloga na mostu je toliko kruta da slojevi kolovoza to ne moraju biti, odnosno njihova krutost nije zanimljiva; - to je manja teina kolovoza to !e stalni teret na mostu biti manji; - Poeljno je da se kolovoz na mostu to manje ote!uje i haba, da bi popravci bili to rje#i; - Svaka neravnost plohe po kojoj se odvija promet pove!ava dinami"ke pojave pa se slojevi kolovoza moraju tako projektirati da je ploha trajno to ravnija; - Poeljno je da su slojevi kolovoza to nepropusniji za vodu, da bi time pridonijeli zatiti konstrukcije od propadanja; - Pogodno je da su slojevi kolovoza i pogodna toplinska izolacija, da bi se smanjila pojava poledice. 7.6." Kolovozi eljezni#kih mostova Na eljezni"kim masivnim mostovima provodi se obi"no preko mosta "itav gornji ustroj eljezni"kog kolosijeka s posteljicom i popre"nim pragovima. Za kratke mostove to je o"ito najbolje, jer se ne prekida konstrukcija kolosijeka i uvjeti vonje, a odravanje je jednostavno; kao na otvorenom. 7.6.$.$ Provedena posteljica Kad predvi#amo preko mosta proveden "itav kolosijek bit !e potrebno odrediti minimalnu debljinu posteljice i urediti plohu na koju !e se ona postaviti. Za posteljicu je prikladno betonsko korito, jer se tu"enac ne razilazi, a lako je u njemu skupiti oborinsku vodu i odvodniti most. Na prugama normalnog kolosijeka trai se da minimalna debljina posteljice bude 40 cm; ona !e, dakle, na ostalim mjestima biti ve!a, ovisno o nagibima plohe podloge. Propisima eljezni"kih uprava odre#ena je minimalna irina korita izme#u obruba, dakle irina onog prostora u koji dolazi tu"enac s pragovima i tra"nicama.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

""8

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7."3: Prikaz eljezni!kog kolosijeka, s posteljicom 7.6.$.2 eljezni"ki kolosijek bez posteljice Prema prilikama, a u vezi s konstrukcijom kolosijeka na otvorenoj pruzi ili pak na velikim mostovima moemo poloiti pragove izravno na betonsku podlogu. Tada !e gornji dio kolnika biti jednak kao na ostalim sektorima. Ispod pragova ume!u se podmeta"i da bi kolosijek bio elasti"niji. Tako je smanjena visina i teina, to prema prilikama moe biti zna"ajno. 7.6.$.3 Kolosijek bez pragova Jo !e biti jednostavnije poloiti tra"nice izravno na betonsku podlogu. Me#utim, takvo bi rjeenje dalo suvie tvrdi kolosijek pa se ispod tra"nica stavljaju posebni elasti"ni uloci od umjetne gume. Dobro je da takvi uloci budu profilirani u presjeku, da se pove!a njihova deformacija pod optere!enjem. Elasti"ne je uloke potrebno pravodobno mijenjati, a to je jedan od nedostataka takvog kolosijeka. No, teina i visina je mnogo manja nego kod provedene posteljice. 7.6.2 Kolovozi cestovnih mostova Na masivnim mostovima izvode se razli"iti kolovozi, neke od njih rijetko upotrebljavamo. Najobi"niji su asfaltni kolovozi, ali su slojevi tih kolovoza neto druk"iji od onih na otvorenim potezima cesta. Samo na svo#enim mostovima s punim pomostom moemo jednostavno provesti i preko mosta kolovoz jednak onome na otvorenoj cesti. Za cestovni promet mogu biti ba takva rjeenja povoljna, jer su ona obi"no vezana na rjeenja u kojima nema prijelaznih ure#aja. 7.6.2.$ Neposredni kolovoz Na masivnim mostovima koji imaju betonsku plo"u kolnika moemo pustiti da optere!enje prelazi izravno preko takve plo"e, pa !emo imati neposredni kolovoz. Ipak, takvo rjeenje pretpostavlja odre#ene mjere opreza i prikladno je samo za mostove na kojima je promet malen. Da bi se armatura betona zatitila od korozije, odnosno beton od pojave pukotina, potrebni su deblji zatitni slojevi, recimo minimum 4 cm, ali u taj sloj valja staviti mreastu armaturu protiv pukotina. Na sektorima gdje je vla"na zona gore takvo rjeenje nije za preporu"iti. Da bi se voda to bre ocijedila s takvih kolnika i hodnika neka popre"ni padovi i uzduni padovi budu to ve!i, preko 2,5%. Poteko!e !e nastati kad zatitni sloj bude prometom istroen, naime ako se tada budu dodavali novi slojevi morat !e se to ura"unati u optere!enja, ali to bi trebali u"initi odmah pri izgradnji. 7.6.2.2 Tucani"ki kolovoz Obi"ni, vodom vezani, kolovozi od tucanika, koji se izvode na cestama, mogu se staviti i na mostove. Takvi su slojevi debeli i teki pa su pogodni samo za svo#ene mostove s punijim pomostom. Ako takav kolovoz dolazi na betonsku plo"u mosta nije mu potrebno dodati donji sloj kamene podloge.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

""9

Debljina slojeva ne smije biti premalena jer !e se oni raspucati. Preporu"a se debljina barem $5 cm, a nad tjemenom svodova 60 cm na cestovnim i od 60 do 90 cm na eljezni"kim mostovima. Pri gornjoj plohi dobro je sloju dati neku povrinsku obradu, polupenetraciju ili penetraciju. Pri tom valja pripaziti da se ne treba sluiti strojevima koji bi nepovoljno djelovali na konstrukciju, pogotovo dok je ova jo mlada.

7.6.2.3 Asfaltni kolovozi Na cestovnim mostovima najvie se rade kolovozi od asfalta, i to u dva sloja od kojih je gornji sastavljen kao troivi sloj otporan na habanje, pa sadri agregat od eruptivnog kamena, a donji sloj je zatitni. U praksi gra#enja mostova rabe se asfaltni slojevi raznih sastava i debljina. Poneki projektanti smatraju i samo dva takva sloja izolacijom. To nije ispravno, jer pukotine u njima i mogu!nost potpunog istroenja tijekom uporabe, prije nego se stave novi slojevi takvo shva!anje "ine neprihvatljivim. Asfaltne kolovoze moemo podijeliti na: - Asfaltni kolovoze u "ijem se sastavu nalaze i slojevi za izolaciju. Na podlogu se stavi, na neki obi"no hladni premaz, sloj staklenog ili nekog drugog voala. Povrh toga dolazi sloj hidroizolacije, recimo od asfaltnog mastiksa debeo $ cm, zatim slijede dva sloja asfalta (slika 7.$4). To moe biti prvi sloj lijevanog asfalta debeo od 3 do 4 cm i zavrni sloj pogodnog asfaltnog sastava. Pri tom donji sloj asfalta slui kao zatita izolacijskom sloju mastiksa.

Slika 7."4: Primjeri asfaltnih kolovoza za mostove - Asfaltni kolovozi s posebnom izolacijom izvode se tako da na pogodan premaz stavimo izolacijsko tkivo, ili neki posebni sloj kao izolaciju, redovito sastavljen od dva sloja. Na tu izolaciju dolazi sloj betonskih plo"ica, ili na mjestu izvedeni beton, u kojeg se dodaje i mreasta armatura. Taj sloj tada dobiva otvorene reke naknadno zalivene masom za reke. Povrh toga se dodaje asfaltni kolovoz u dva sloja, od kojih je jedan obi"no lijevani asfalt. Ukupna je debljina tih slojeva asfalta kojih 5 do 7 cm. ako su donji slojevi kvalitetno izvedeni ne!e konstrukcija biti ote!ena sve da gornji slojevi popucaju ili se mjestimi"no potpuno istroe, a na"in izvedbe i sastav gornjih slojeva ne mora biti smjeren na svojstva koja se trae kod prije spomenute varijante. Dakako da je asfaltni kolovoz s posebnom izolacijom u izvedbi skuplji i deblji od onog s izolacijom u sastavu kolovoza, ali je on pouzdan. S obzirom na dananju praksu posipanja kolnika solju bit !e uputno odlu"iti se za pouzdaniji kolovoz te u ovo promatranje uklju"iti i podatke o kojima govorimo pri izoliranju konstrukcija i pri uvjetima prelaenja preko mostova. Gornji slojevi kolovoza ponekad se izvode od gotovih asfaltnih plo"ica koje se poloe po podlozi, prethodno premazanoj hladnim rastvorom, zatim se te plo"ice vru!im valjcima toliko
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"20

Radni!, Harapin, unji!

razmekaju da se me#usobno stale. To moe biti vrlo brzo gotovo, a na udaljenim mjestima nema problema s prijevozima iz asfaltnih baza, ispitivanjima kvalitete i drugim izdacima.
HABAJU]I SLOJ (AB 11S) 4 cm ZATITNI SLOJ (AB 8) 3 cm HIDROIZOLACIJA 1 cm AB PLO^A 20 cm PREDGOTOVLJENI NOSA^ 80 cm

Slika 7."4: Moderni asfaltni kolovoz nekog mosta 7.6.2.4 Betonski kolovozi Pod betonskim kolovozima smatramo krute slojeve od betona izvedenog na mjestu, povrh konstrukcije mosta. Takva !e rjeenja biti poeljna na kratkim mostovima koji se nalaze u sastavu ceste s betonskim kolovozom. Op!enito moemo re!i da betonski monolitni kolovozi moraju imati svojstva jednaka onima cestovnih kolovoza na otvorenoj cesti, uz stanovite uvjete koji proizlaze iz odnosa u mostovima. Mnoge konstrukcije dananjih mostova teko mogu podnijeti optere!enja od rada s finierima, ure#ajima s kojima se izvode betonski i drugi kolovozi na otvorenim potezima cesta. Zato moramo na takvim mostovima predvidjeti druk"ije postupke izrade kolovoza. Sam betonski kolovoz moe biti tanji od plo"a na podlozi nasipa i usjeka jer ve! lei na tvrdoj konstrukciji. U nekim rjeenjima izvo#ene su kao kolovoz betonske plo"e debele $0 cm, ali su se pokazale preslabim pa se prelo na plo"e debljine od $2 do $5 cm. Uobi"ajena betonska plo"a nije dovoljna izolacija protiv vode i vlage pa takvom kolovozu moramo zato dodati posebne slojeve. Osim toga valja se pobrinuti da ta plo"a ne sudjeluje u glavnom prijenosu sila, ako se na to nismo namjerno odlu"ili. 7.6.2.5 Poplo"enja kolnika Kolnici, pa i hodnici, od davnine su utvr#ivani komadima prirodnog kamena ili drveta. Danas su za takve potrebe pogodni i betonski gotovi komadi koje moemo izraditi u proizvoljnim veli"inama i oblicima kao konfekcijske proizvode. Samo beton mora pri tom biti vrlo visoke kvalitete pa se proparuje, vakuumira, prea ili na neki drugi na"in poboljava. Kolovozi od malih komada Pojavili su se kolovozi od betonskih malih komada koji uspjeno zamjenjuju prirodni kamen. Takvi komadi mogu biti razli"itih oblika (slika 7.$5).

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"2"

Slika 7."5 Primjeri kolovoza od malih komada Betonskim komadima moemo gornju plohu nabrazdati, ili je na neki drugi na"in prikladno urediti, da se na njoj ne sklie i da izgled plohe bude to ljepi. Kolovozi od montanih plo!a Komadi mogu biti plo"astog oblika i relativno vrlo veliki pa se mogu spojiti u cjelinu, bilo nazup"anim rubovima ili prijeklopima uz zalijevanje reaka mortom ili betonom. Prema prilikama reke mogu biti toliko iroke da se u njima preklope ipke armature i tako dobiju pokrovi koje !e djelovati kao cjelovite plohe. Takve su plo"e redovito armirane to omogu!uje manje debljine plo"a i prekrivanje slabih podloga. Uz klasi"nu armaturu dodaju se i kabeli pa !e plo"e biti prednapete, u jednom ili dva smjera. Debljina plo"a je obi"no od $6 do $8 cm, a kako je prikazano na slici 7.$6 rubovi im mogu biti razli"ito formirani.

Slika 7."6 Prikaz dimenzija i oblika montanih betonskih plo!a 7.6.2.6 Poplo"enja parkiralita Za ure#enje parkiralita vrlo su pogodni montani komadi raznih oblika i veli"ine. Ako je njihova donja ploha dovoljno velika, pa je tlak na tlo malen, mogu se komadi stavljati i na slabije zbijeno tlo, no bolje ih je poloiti na sloj ljunka debeo od $5 do 20 cm i na njega razastrti sloj pijeska od 3 do 5 cm zbog boljeg nalijeganja. Na slici 7.$7 vidimo nekoliko primjera oblika montanih komada prikladnih za poplo"enje parkiralita. Dijelovi se ploha koje pri tom ostaju prazni ispune sa zemljom ili travom.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"22

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7."7 Neki oblici dijelova za poplo!enje kolnika

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"23

7.7

PRIJELAZNI URE%AJI

Na svakom mjestu, gdje je bilo kako promijenjena podloga po kojoj prolaze vozila i pjeaci, mora se predvidjeti pogodne ure#aje koji !e omogu!iti neprimjetan prijelaz preko takve promjene i ostvariti potreban kontinuitet plohe hodnika i kolnika. Mjesta na kojima redovito prekidamo kontinuitet u mostu su: - Prijelaz s nasipa na most; - Prijelaz s rasponske konstrukcije na upornjak; - Prekidi unutar nosivog sklopa. Na mjestima prekida valja nadomjestiti plohu po kojoj se odvija promet, a dobro je pri tom sprije"iti vodi i ne"isto!i prolaz u donje slojeve mosta. to je mogu!e bolji uvjeti za promet moraju biti ostvareni pri razli"itim irinama procijepa koje se neprestano mijenjaju. Prikladnost odre#enih rjeenja ovisit !e o mjestu, poloaju i na"inu prekida i funkcioniranju prijelaznog ure#aja u odnosu na promet koji se preko toga prevodi. 7.7." Prijelazi na nasip Zada!a je izraditi to neprimjetniji prijelaz, s tvrde i nepodatne podloge na kojoj se nalazi kolovoz na mostu, na podatnu podlogu koju tvori nasip otvorene ceste, odnosno prometnice. to su ve!e razlike izme#u podloga i slojeva kolovoza na nasipu i mostu to !e prijelazni ure#aji biti sloeniji. Obi"no nije pogodno na jednom mjestu predvidjeti promjenu svih slojeva. Bolje je prijelaz razvu!i na neki dulji sektor pa izabrati za svaki sloj drugo mjesto u kojem !emo ga zavriti i nastaviti nekim druk"ijim. Time !e se izbje!i nagle promjene u slijeganju, odnosno u deformacijama prometne plohe. Dakako, prva mjera !e biti da nasip uz zidove upornjaka bude to bolje zbijen. Ako se tada za zbijanje rabe neki teki strojevi ili naprave koje izazivaju posebna optere!enja na zidove morat !e se te dijelove provjeriti na takva naro"ita optere!enja. Pojavu udubina kod zidova upornjaka moemo smanjiti na nekoliko na"ina. ljun!ani klin Moemo ga izraditi u tlu bilo koje vrste, tako da se od podnoja zida, gdjekad i od dna temelja, pod kutom prirodnog pokosa ome#i dio tla i taj se zapuni krupnim ljunkom. Ako pri ugra#ivanju ljunak dobro zbijemo kasnije slijeganje bit !e maleno. Pri tome se o"ito promatraju one mjere koje se odnose na slojeve tla iza zidova, a ne op!enite okolnosti u pogledu deformacija temeljnog tla ispod nasipa i temelja upornjaka. Zaloga od kamena Predstavlja dio nasipa koji je ispunjen nabacanim prirodnim kamenom, sli"no kao to je u prethodnom slu"aju taj dio u"injen od ljunka. No. obi"no !e biti dovoljno takav kameni dio izvesti uz stranje stijene zidova irok samo kojih 50 do 60 cm. Dakako, to je taj dio iri odnosi za slijeganje bi!e povoljniji. Takav sloj nazivaju ''zaloga'', a on !e djelovati i kao drenaa. Suhozid iza zidova

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"24

Radni!, Harapin, unji!

Jo je povoljniji od nabacanog kamena, jer tada rukom moemo sloiti propisni suhozid s licem i nali"jem. Takav !e sloj tako#er sluiti kao odvodnja, a naknadna slijeganja tla bit !e malena.

Slika 7."8 Primjeri ure#enja tla iza zidova U sva tri slu"aja posebni dijelovi iza zidova djelovat !e povoljno i na stabilnost zidova. Suhozid bismo mogli izvesti tako da on nosi "itav potisak te da zid ne preuzima tlak zemlje. Me#utim, u praksi se uobi"ajilo ra"unati samo tako da potisak djeluje na vanjskoj plohi suhozida, a ne izravno na nali"ju zida upornjaka. Takva promjena bit !e zanimljiva samo kad pretpostavljamo da potisak nije vodoravan, iako !e razlike izme#u posebnih slojeva u tlu biti izraene druk"ijom zapreminskom gusto!om i kutovima prirodnog pokosa i usjeka. Unutranje prijelazne plo!e Izvode se od armiranog betona. One su oslonjene s jedne strane na tvrdu podlogu mosta, a s druge strane na nasip. Prema tome pomo!u takvih plo"a moemo sprije"iti stvaranje nagle udubine u plohi kolnika, to !e za prijelaz vozila biti povoljnije od neke stube. Prijelazne plo"e mogu biti smjetene; ili neposredno na gornjoj plohi u slojevima kolovoza, ili izravno ispod tih slojeva, a mogu biti ugra#ene negdje u dubini tla, recimo kod leaja rasponske konstrukcije, ili jo dublje od te razine. Na slici 7.20 vidimo primjere takvih plo"a, koje nazivaju i stabilizacijskim, zato to one pogodno djeluju na stabilnost zida. Naime, sloj tla koji se nalazi povrh tih plo"a uravnoteuje zid, a uz to se smanjuje i potisak tla na zid. Pri provjeravanju stanja zida potrebno je tome prilagoditi ispitivanje. Prijelazne plo"e optere!ene su na savijanje pa moraju biti armirane. Budu!i da plo"a na nasipu lei na irokoj plohi to sredite njezinog oslonca na toj strani nije to"no definirano. Dogovorno se moe ra"unati da plo"a lei na pola svoje duljine, a da se tlak raspodjeljuje po trokutu linearno.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"25

Slika 7."9 Primjeri armiranobetonskih prilaznih plo!a smjetenih izravno ispod slojeva kolovoza Prijelazne plo"e obi"no izra#ujemo na mjestu, nakon to se donji slojevi tla dobro zbiju. Plo"e se mogu izraditi i izvan mosta i montirati gotove na njihova mjesta. Da plo"e ne skliznu sa zida moraju se staviti sidra, tim vie jer se takve plo"e izvode s nagibom, otprilike $:20, da se procjedna voda bolje ocje#uje.

Slika 7.20 Primjeri donjih stabilizacijskih plo!a U provjeravanju se uvodi rasprostiranje koncentriranih tereta u dubinu, a zbog nejasnih odnosa u oslanjanju na nasip dobro je dio glavne armature plo"e iz donje zone saviti u predjelu toga leaja u gornju zonu. Gornje prijelazne plo!e Mogu se predvidjeti izravno u sastavu kolovoza, recimo kao podloga asfaltnog kolovoza.

Slika 7.2" Obi!ne dimenzije gornjih prijelaznih plo!a


MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"26

Radni!, Harapin, unji!

Takve plo"e mogu biti i dijelovi betonskog kolovoza. Osobitost lei u na"inu oslanjanja plo"e koja tada ima leaj na glavnoj konstrukciji i nasipu (slika 7.2$). Takve plo"e mogu biti znatno dulje od unutranjih, jer su debele oko 20 cm pa i vie. Tako !e se dilatacija u kolovozu izvesti na udaljenosti od 2,5 ili 3,0 i vie metara. Na kosim prijelazima posluit !e takva plo"a za promjenu od kose dilatacije na okomitu, pa !e duljina plo"e biti po irini mosta razli"ita. 7.7.2 Prijelazi na kraju sklopa Problem je kako izraditi prijelaz na kraju rasponskog sklopa da bi se taj kraj mogao pomicati i zaokretati, a da se pri tom ne naruava neprekinutost plohe po kojoj se odvija promet. Na kratkim mostovima moe se na kraj izravno nastaviti spomenuti sloj ljunka, kamena ili suhozid, a moe se dodati i zidi!. Na mjestu promjena izme#u mosta i ceste pojavit !e se u reci kolovoza pomaci koji potje"u od ovih uzroka: a) na fiksnim leajima postojat !e zaokretanje presjeka, koje proizvodi pomak, stoga to se centar zaokretanja nalazi na leaju, a dilatacija na plohi kolnika

L n = v tg b) na pokretnim leajima postojat !e tako#er pomaci od zaokretanja presjeka, kao i na nepokretnom leaju, ali uz to i pomaci od: - promjene duljine uslijed promjene temperature, - promjene razmaka zbog progibanja osi nosa"a
L p = v tg + L t + L f

Uz to !e se pojaviti i promjene u visinskom poloaju, zbog toga to se prijelazni ure#aj ne nalazi u presjeku centra zaokretanja; u tom predjelu !e se gornja razina spustiti, a na kraju nosa"a, odnosno njegovog prepusta ona !e se uzdignuti. Na irokim !e se mostovima pojaviti i zamjetan pomak u smjeru irine mosta.

Slika 7.22 Prikaz pomaka na krajevima sklopa

Prema tome !emo u prijelaznom ure#aju morati osigurati mogu!nost deformacija u sva tri smjera: uzduno s mostom, po visini, i po irini mosta.
7. OPREMA MOSTOVA MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"27

Pri izboru tipa ure#aja i veli"ine pomaka morat !emo uklju"iti i neke druk"ije okolnosti. Primjerice promjene od skupljanja i puzanja betona kad ure#aje ugra#ujemo prije nego su se takvi doga#aji ve! odigrali. Utjecaj prednapinjanja konstrukcije u vrijeme kad takvo napinjanje provodimo kasnije kad je prijelazni ure#aj ve! ugra#en. Prijelazni ure#aji moraju imati odre#ena svojstva da bi mogli zadovoljiti uvjete prometa. Moraju biti takvi da osiguravaju to mirniji prijelaz vozila, bez udaraca i zvukova, i da ne smetaju pjeacima u hodanju. Gornja ploha ure#aja i linija u kojoj su spojevi s ostalim predjelima kolovoza i poplo"enja moraju biti ravni i nakon postavljanja i kasnije u uporabi. Neravnine i ljebovi u toj plohi ne smiju biti suvie veliki da u njih ne upadaju kota"i vozila i pete pjeaka. Takve je uvjete teko trajno zadovoljiti. Zbog toga se preporu"aju takva rjeenja nosivih sklopova mostova u kojima u tom smislu nema znatnih problema. Na slici 7.23 vidimo dva razli"ita rjeenja. Pri grednom sklopu postoje u prometnoj plohi dva mjesta s naprasnim prekidima u kojima moramo staviti pripadne prijelazne ure#aje. Svo#eni sklop ne mora sadravati takve ure#aje pa je prijelaz pogodnije ostvariti.

Slika 7.23 Primjeri velikih razlika u prijelazima na grednim i svo#enim mostovima

Prijelazni ure#aji i njihovi dijelovi moraju biti provjereni, kao i prijelazne plo"e, na najnepovoljnija prometna optere!enja i udarce koje ona mogu izazvati u novom mostu pri malo ote!enom stanju i ve!im nepravilnostima.
7.7.3 Tipovi ure$aja

Na mjestima gdje se promjene duljine konstrukcije i pomaci u razini kolnika o"ituju kao irenje i suavanje procijepa izme#u susjednih dijelova mosta potrebno je izraditi prijelazne ure#aje. Ti detalji u mostu moraju zadovoljiti odre#ene uvjete. Odravanje prometa zahtijeva da na tim prekidima bude ostvaren to bezbolniji prijelaz s obzirom na odvijanje prometa i trajnost tih osjetljivih mjesta u konstrukciji mosta. Uvjeti se odnose na funkcioniranje prijelaza i na njihovo djelovanje na oblinje dijelove konstrukcija. Zada!a se moe rijeiti prema prilikama na razli"ite na"ine, a op!enite smjernice za projektiranje prijelaznih ure#aja mogu se ovako prikazati: - Ure#aji moraju omogu!iti lako pokretanje, bez udaraca, i pri pomicanju ne smiju izazivati velike uzdune sile; - Prekidi ne smiju ugroavati promet, niti stvarati buku, a gornja ploha kolnika mora biti to ravnija i to"no uklopljena u op!e oblike prometnih ploha;

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"28

Radni!, Harapin, unji!

- Gornja ploha ure#aja neka ne bude suvie glatka da se po njoj ne skliu prolaznici i vozila. Posebnu panju obratiti na procijepe koji nisu okomiti na tokove prometa; - Ako se na mjestu prekida stvaraju lokalne neravnine bolje je da se one proteu blago na stanovitoj duljini nego da se stvaraju stube na kojima vozila ska"u, a pjeaci se spoti"u; - Izgled i boja ure#aja neka bude to sli"nija izgledu kolovoza, a irina ure#aja na gornjoj plohi to manja; - Ure#aji moraju omogu!iti irenja i suavanja u odre#enim granicama, a da se pri tom ne stvaraju preveliki ljebovi zbog kojih bi vonja bila nemirna; - Ure#aju moraju omogu!avati i stanovite vertikalne deformacije, a da pri tom ne pucaju; - Konstrukcija prijelaza mora biti to manje podlona ote!enjima, a gornja ploha otporna na habanje; mora dobro podnositi udarce i smirivati ih, da se ne prenose u ostale dijelove mosta; - Ure#aj mora podjednako dobro sluiti prometu pri svim veli"inama procijepa i u razli"itim vremenskim uvjetima, pogotovo se ne smiju smrzavati; - Ure#aj se mora dati lako ugraditi i po potrebi izmijeniti ili popraviti, pogotovo dijelovi podloni koroziji ili dotrajalosti; - Bo"ne strane uz reke izvesti skoene da se lake istiskuju ne"isto!a i tvrdi predmeti koji bi mogli zaglaviti ure#aj; - Poeljno je da su ure#aji nepropusni da se ne"isto!a i moebitne tetne teku!ine da provode u unutranjost, samo takva nepropusnost mora biti zaista i trajno ostvarena. Iz tih podataka moe se uo"iti koliko je problema vezano s projektiranjem, izvo#enjem i odravanjem takvih ure#aja. Razumljivo je zato da su se u praksi pojavila raznolika rjeenja i prijedlozi za takve dijelove mostova, pa ih moemo podijeliti na tipove: - otvorene reke, - klizne limove, - zup"aste sastavke, - zglobne trake, - lan"aste naprave.

Slika 7.24 Shematski prikaz razli!itih prijelaznih ure#aja


7. OPREMA MOSTOVA MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"29

Slika 7.25 Primjeri otvorenih procijepa 7.7.4 Nepropusni ure$aji

Dosad opisani ure#aji propusni su za vodu unato" tomu to su negdje predvi#eni priljubljeni limovi i spojevi. To obvezuje na predvi#anje zatite donjih dijelova prostora za odvodnju i pristup do njih. Pojava soli u odravanju prometa na cestama izazvala je potrebu da prijelazni ure#aji budu nepropusni za vodu. Uporabom dijelova od sinteti"ke gume i PVC materijala moemo ure#aje tako sastaviti da budu nepropusni, ali se mora ra"unati s u"estalom promjenom dijelova od gumenih materijala koji nisu toliko trajni i otporni koliko su "eli"ni, a doga#a se da budu i prerezani.

Slika 7.26 Primjeri traka za brtvljenje i uloaka u prekidima

U promatranju problema brtvljenja moramo uklju"iti i spoj izme#u vanjskih strana i rubova prijelaznih ure#aja i kolovoza, odnosno izolacija i ostalih priklju"nih dijelova mosta. Taj spoj je gdjekad tee odravati nego sastaviti sam ure#aj i izvesti ga da bude besprijekoran.
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"30

Radni!, Harapin, unji!

Gumena brtvila moemo umetnuti u razli"ite tipove prijelaznih ure#aja, "ak i u otvorene procijepe. U nekim rjeenjima gumeni dijelovi se lijepe o metalne, a u nekim postoje u metalu ljebovi u koje ulaze pogodno formirani rubovi gumenih dijelova. U novije vrijeme pojavili su se razli"iti prijelazni ure#aji koji u sebi redovito sadre dijelove od neoprena, ili op!enito neke sinteti"ke gume. U nekim su gumeni dijelovi stavljeni izme#u metalnih (slika 7.27), ali postoje i takva rjeenja u kojima je gumeni dio relativno velik i taj slui da se u njemu odigrava "itava deformacija prekida. Takvi su ure#aji pogodniji za meke asfaltne kolovoze jer u njima nema jake promjene podatnosti podloge pod prometom.

Slika 7.27 Prijelazni ure#aj sastavljen od !eli!nih traka s gumenim ulocima

Na slici 7.28 vide se detaljni podaci i oblici nekih prijelaznih ure#aja.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"3"

Slika 7.28 Primjeri ure#aja s nekoliko reaka

7.8

ODVODNJA

Prodiranje vode u unutranjost mosta nastojimo sprije"iti ponajprije tako da vodu s gornjih ploha to bre i najkra!e odvedemo ispod mosta u teren. Osnovna mjera zatite od vode i jest odvodnja pa joj zato moramo pokloniti najve!u panju. Pri tome !e biti zanimljivi: - oblici gornje plohe po kojoj !e voda otjecati; - ure#enje mjesta na kojima !e se voda skupljati i gdje !e se s gornje plohe proputati u donje prostore (slivnici); - sastav vode, odnosno stanje pri eventualnoj pojavi posebnih teku!ina na prometnoj povrini; - potreba prikupljanja vode i odvo#enja vode u kanalizaciju; - pouzdanost ure#aja i trajnost njegovih dijelova, potreba "i!enja i popravljanja. U nekim prilikama moemo pustiti vodu da s mosta curi u donje prostore, me#utim, danas je sve manje takvih mogu!nosti pa moramo ra"unati da vodu s mostova treba odvesti u op!u kanalizaciju, ili u vodotok, uz sve prikladne mjere za potrebnu zatitu okolia. Zbog problema posipanja prometnica solju i pijeskom u projektiranju je dobro predvidjeti odvodne cijevi velikih dimenzija i detalje koji se mogu lako mijenjati kad dotraju.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"32

Radni!, Harapin, unji!

Betonski dijelovi, pogotovo armirani, koji dolaze u dodir s takvom vodom, moraju biti vrlo kvalitetno izvedeni. Beton mora biti nepropusniji, visoke "vrsto!e i gusto!e, sa to manjim upijanjem vode, a zatitni sloj armature dovoljno debeo i po mogu!nosti posebno obra#en i sastavljen.
7.8." Odvodnja povrinskih voda

Odvodnja !e biti bolja to su strmiji popre"ni i uzduni padovi gornje plohe mosta te to su te povrine gla#e. Na mostovima u sklopu modernih cesta zaobljenja su nivelete velika pa su uzduni padovi na dugim mostovima mali. U takvim i sli"nim okolnostima moramo pogodne uvjete za odvodnju osigurati nekim posebnim na"inom. U pjea"kim i cestovnim mostovima postoje redovito velike zatvorene povrine na kojima se skuplja oborinska voda, a na eljezni"kim mostovima ta voda prolazi sloj zastora i skuplja se zapravo kao procjedna voda u donjoj plohi. Na cestovnim je mostovima redovito hodnik uzdignut nad plohom kolnika pa se podno rubnjaka stvara jarak u kojeg se voda slijeva po popre"nim nagibima. Da bi voda mogla to bolje uzduno ote!i potrebno je da jarak ima dovoljan uzduni pad, te da je ploha jarka to gla#a.

Slika 7.29 Primjeri oblikovanja jarka podno rubnjaka cestovnih mostova

Osnovnim vo#enjem bila bi prema tome linija jarka odre#ena oblikom nivelete. Me#utim, "esto !e biti uzduni pad nivelete premalen pa se tada jarku daje ve!i uzduni nagib, s tim da se uzduno mijenja oblik jarka i njegov popre"ni nagib. Prema prilikama, moe se mijenjati i nagib plohe kolnika, ali se time utje"e na mirno!u vonje pa takvu mjeru moemo samo izuzetno primijeniti. Ve! kod radijusa zaobljenja nivelete od 2000 m bit !e uzduni padovi premaleni pa se moraju predvidjeti druk"ija rjeenja. Pri takvim odnosima dobit !emo uzduno razli"ite linije nivelete, rubova kolnika, najniih to"aka jarka i visine stube izme#u kolnika i hodnika. Linija donjeg ruba jarka dobit !e nazup"an oblik s najniim mjestima na kojima !e se postaviti slivnici kroz koje !e tada voda otjecati ispod mosta. Tako !e uzduni pad u jarku biti dovoljan za tokove vode, a ploha kolnika !e dobiti padove koji su pogodni za vonju. Pri rjeavanju oblika ploha postoje neka ograni"enja kojih se treba drati: - uzduni pad jarka neka bude barem $,5%, ako mu je povrina hrapava ne ispod 2,0%; - oborinsko podru"je slivnika moramo tako odabrati da se to bolje ocje#uje voda te ne ostaju mlake na nekim udubljenjima; - razlike u popre"nim nagibima tako odabrati da te promjene vozila to manje osje!aju, dakle duljinu valovitosti uzeti to ve!u; - ne prekora"ivati maksimalne uzdune padove jarka; - razmak slivnika neka ne bude ve!i od 20 m.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"33

Slika 7.30 Primjeri ure#enja odvodnje na kraju mosta a nepovoljno zbog erozije tla, b ako se smije pustiti voda u teren c povoljno s poplo!enjem montanim komadima d posve skrivena odvodnja

Ponegdje projektanti putaju da se voda iz jarka odvodi preko krajeva hodnika, odnosno bilo kojih uzdignutih rubova na mostu, na nasip iza upornjaka, a da se pri tom ne predvi#a nikakve posebne kanale po pokosu. Takva rjeenja valja izbjegavati, jer koli"ine oborinske vode s prometne plohe nisu malene pa !e se formirati poto"i! niz pokos nasipa i odnesti zemlju nasipa. Koli"ine tla u takvim odronima mogu biti znatne. Posebno je rjeenje u kojem je "itava osnovna prometna povrina perforirana pa se na vrlo mnogo mjesta voda procje#uje kroz rupe ili dulje reke u donji prostor gdje je mogu do"ekati kanali.
7.8.2 Odvodnja procjedne vode

Voda koja je prodrla kroz gornje slojeve, prolazi u unutranjost mosta i potrebno ju je prihvatiti te tako#er provesti to kra!im putem izvan mosta. Rjeenja su razli"ita za cestovne i za eljezni"ke mostove. Na eljezni"kim mostovima gdje takve vode ima na gornjoj plohi nosive konstrukcije mogu dati uzduni padovi od 3 do 5% i ako na konstrukciju poloimo izolacijski sloj i njegovu zatitu moe se procjedna voda po njemu odvesti. Kad je niveleta vodoravna, ili priblino takva, na eljezni"kim mostovima morat !e se uzduni padovi izolacijskog sloja posti!i dodatkom podlonog sloja na glavnu konstrukciju. Takav !e sloj tada biti valovit (slika 7.33), a na najniim mjestima stavit !e se slivnik.

Slika 7.3" Primjeri odvodnje velike plohe uz perforiranje


MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"34

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7.32 Primjeri odvodnje velike plohe uz perforiranje

Rjeenje s padovima prema osi treba samo slivnike u sredini pogodno smjetene izme#u dva glavna nosa"a. Pri tom moramo kod "i!enja i popravaka raskapati sredinji dio gornjeg ustroja, dakle ometati promet. Drugi raspored treba dva reda slivnika ali je odravanje jednostavnije. Me#utim valja pogledati odnos mjesta slivnika i glavnih nosa"a nosive konstrukcije pa i prema tome odabrati najpogodnije rjeenje.

Slika 7.33 Formiranje popre!nih nagiba gornje plohe konstrukcija eljezni!kih mostova

Na svo#enim mostovima odnosi su znatno pogodniji pa u njima redovito postoji dovoljno mjesta za provo#enje oborinskih i procjednih voda. Na slici 7.34 vidimo primjere odvodnje u svo#enim sklopovima.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"35

Slika 7.34 Primjeri odvodnje u svo#enim mostovima 7.8.3 Slivnici

Slivnici su otvori kroz koje proputamo vodu u donje prostore: u kanale, oluke, okna ili izravno u prostor izvan mosta. Mogu biti razli"ito oblikovani, ve! prema tome to se s njima eli posti!i. U grednim konstrukcijama obi"no se predvi#aju slivnici koji istodobno prihva!aju oborinsku i procjednu vodu, a u svo#enim se za to predvi#aju dva posebna tipa slivnika. Slivnici se razlikuju po obliku, materijalu i dijelovima od kojih se sastoje, a moemo ih razlikovati i po smjetaju u konstrukcije koji im donekle uvjetuje i pogodan oblik. Na gornjoj plohi moraju slivnici imati dovoljno velik otvor da mogu progutati odre#enu koli"inu vode i takve rupe da se u njima ne moe zaglaviti obu!a prolaznika ili kota" vozila. S donje se strane nalaze primjereni izljevi odnosno cijevi kanala. Na mostovima slivnike predvi#amo na manjim razmacima negoli na otvorenoj cesti. Potreban razmak i veli"inu slivnika moramo odrediti prema intenzitetu oborina u doti"nom kraju gdje se most nalazi te obliku i glatko!i plohe s koje se voda u njega cijedi, nagibu te plohe i udaljenosti krajnje to"ke plohe od slivnika. Op!enito se moe ra"unati da jedan uobi"ajeni slivnik moe primiti vodu s povrine koja iznosi od 500 do 700 m2. Po nekim uputama cijev za odvodnju treba biti toliko velika da za svaki kvadratni metar povrine plohe koju odvodnjavamo, postoji u presjeku cijevi 4 cm2 presjeka, s tim da cijev bude minimalnog promjera $0, bolje $5 cm. Po smjetaju razlikujemo tipove:
Bo!ni slivnici

Bo"ni su slivnici smjeteni u rubnjaku (slika 7.35) pa !e se ulazni otvor nalaziti u vertikalnoj plohi stube. Mogu biti izra#eni od lijevanog eljeza, aluminijskog ili "eli"nog lima, ili od prirodnog ili umjetnog kamena. Pogodno je to su bo"ni slivnici malo primjetni. Plohe prometa ostaju netaknute jer nije umetnut neki dio druga"iji od ostalih slojeva kolovoza ili poplo"enja. Bo"ni su slivnici prikladni kad je stuba dovoljno visoka, ina"e ostaje prenizak prostor pa se takav brzo za"epi. Kod niskih uljeva moemo otvor produljiti na 50, 80 i vie centimetara, a na mjestu uljeva udubiti gornju plohu kolovoza.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"36

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7.35 Primjeri bo!nih slivnika Slivnici u prometnim plohama

Otvori slivnika u plohi kolnika ili hodnika su pogodni kad se kroz njih stvara otvor nad oknom kanalizacije, jer su to odmah i poklopci okna. Takve slivnike smjetene na najniim mjestima plohe moramo rasporediti sukladno izgledu "itave plohe i poplo"enja. Na cestama se slivnici u plohi izvode redovito od lijevanog eljeza ili od "eli"nih limova. Uljevi od armiranog betona ne mogu izdrati optere!enja od vozila. Slivnici u plohama mogu biti predvi#eni samo za prihva!anje oborinske vode (slika 7.36), ali prema prilikama i za procjednu vodu. Takvi su kombinirani slivnici sloeniji, jer osim gornjeg otvora moraju dobiti na donjem dijelu, na pogodnoj visini, dodatne otvore za ulaz procjednih voda. Tada slivnici redovito imaju vie dijelova: - uljev, - stalak uljevnog dijela, - lijevak (grlo), - odvodnu cijev i - izljev. Slivnici u prometnim plohama "esto sadre koare za zadravanje sme!a i materijala koji bi brzo zapunio odvodnju. Takve se koare moraju vaditi ili pak na neki drugi na"in "istiti, zato se uljevni dio mora otvarati. Prema prilikama rabe se u plohi za pjea"ki promet mali slivnici (slika 7.37) od lijevanog eljeza ili od kamena. Oni mogu biti tako lijepo oblikovani da pridonose izgledu doti"nih ploha.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"37

Slika 7.36 Primjeri slivnika u plohi kolnika predvi#enog samo za prihva"anje oborinske vode

Slika 7.37 Primjeri malih slivnika Slivnici za procjednu vodu

Za odvod procjednih voda u svo#enim konstrukcijama obi"no !e postojati vie prostora nego grednim mostovima. Ako ima dovoljno mjesta slivnici se za procjednu vodu (slika 7.38) izrade od lijevka i kalote koja se stavi povrh njega, a u kaloti su predvi#eni otvori kroz koje !e voda curiti u lijevak. Tamo gdje nema dovoljno visine postavi se nad lijevak perforirani lim. Da bi voda mogla to bolje otjecati stavi se oko kalote rahli materijal, recimo komadi krupnijeg kamena ili ljunka. Ako se oko toga nalazi nasipni materijal bit !e potrebno izraditi prijelaz od krupnih komada do nasipa, tako da voda ne ispire nasip te odnese pijesak u slivnik.
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"38

Radni!, Harapin, unji!

Na cestovnim i pjea"kim mostovima koli"ina je procjedne vode malena pa je hvatamo ili u kombiniranim slivnicima ili pak stavljamo posve male slivnike na najniim mjestima plohe izolacije, odnosno svugdje gdje bi se ina"e mogla zadrati voda.

Slika 7.38 Primjeri slivnika za procjednu vodu Oduci

Za zra"enje i odvo#enje para iz prostora ispod izolacije koja se tamo moe stvarati, te za odvod vrlo malih koli"ina vode ugra#uju se posve mali slivnici posebna oblika - oduci. Primjeri mjesta na kojima se postavljaju takvi oduci i neki detalji prikazani su na slici 7.39.

Slika 7.39 Primjeri postavljanja oduaka i detalj malih slivnika

Za takve oduke prikladni su posebni dijelovi koji se mogu izraditi od plasti"nog materijala. Na odre#enom mjestu ugradi se cjev"ica profila do 3 do 5 cm, a na vrhu se stavi poseban poklopac koji moe biti s obzirom na raspoloivu visinu izbo"en ili udubljen. Preko toga dolazi sloj izolacije, ako je to oduak za paru, a ako je na tom mjestu odvodni prostor povrh izolacije tada poklopac lei povrh toga sloja. Za obje svrhe moe se staviti dva poklopca, jedan ispod a drugi povrh sloja izolacije.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"39

Slivnici za kombiniranu odvodnju

Na mjestima gdje je izolacijski sloj neposredno uz gornju prometnu plohu ugra#ujemo slivnike koji gore prihva!aju oborinsku, a u donjem dijelu procjednu vodu. Pri tom se moraju podudarati mjesta gdje je najnia gornja ploha, odnosno njezin jarak i najnie mjesto izolacije. Takvi slivnici (slika 7.40) mogu imati i samo jedan dio s tim da se u donjem nalaze rupe za ulaz vode, a obi"no i proirenje na kojem !e se priklju"iti izolacija. Obi"niji su slivnici koji se sastoje od nekoliko razli"itih dijelova pa donja odvodna cijev ima na gornjem kraju tanjurasto proirenje. Na tom proirenju je zavrena izolacija i postavljen sredinji dio. Da bi se sprije"ilo ulaenje raznih ve!ih predmeta u sistem odvodnje te otpadnu vodu pro"istilo prije ulaza u cijev ugra#uje se u slivnike talonica s koarom koja se moe vaditi i "istiti.

Slika 7.40 Primjeri kombiniranih slivnika 7.8.4 Poloaj odvodnje

Ure#enje odvodnje treba planirati zajedno s projektiranjem dispozicije mostova i nosivim sklopovima mosta, jer !e u nekim rjeenjima biti velikih problema u provo#enju vode. Pogotovo kad nije doputeno ili nije pogodno da se vodu izravno preko izljeva pusti da otje"e u donje prostore. Zato je u promatranju odvodnje potrebno istraiti: - koji su poloaji i koji je razmjetaj slivnika najpogodniji, i to u popre"nom i uzdunom smjeru mosta; - kako !e se kroz most provesti cijevi i otvoreni ljebovi odvodnje; - na kojim je sve mjestima potrebno prihvatiti procjednu vodu; - gdje !e se voda izlijevati ili pak spojiti s nekom op!om kanalizacijom.

Slika 7.4" Neki odnosi glavnih nosa!a i poloaja slivnika u popre!nom presjeku mosta
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"40

Radni!, Harapin, unji!

Neki popre"ni presjeci rasponskih konstrukcija vrlo su nepovoljni za smjetaj odvodnje. Kad su prometne plohe nagnute prema van, a glavni su nosa"i blizu sredine presjeka najnia linija, jarak, plohe nalazi se isturen daleko na konzoli, a vodu moramo sprovesti unutar glavnih nosa"a. Tada su potrebni popre"ni kanali koji !e redovito biti skupi, komplicirani, a prema prilikama nepogodni i za nosivi sklop. Ako se pri tom ne moe odvodnja dobro rijeiti bit !e korisno promijeniti popre"nu dispoziciju nosive konstrukcije. Na slici 7.42 vidimo kako je odvodnja dodana na konstrukciju mosta izvana to se dakako ne moe smatrati uzornim i zbog izgleda mosta i zbog zatite i zale#ivanja. I na slici 7.43 prikazano je takvo rjeenje koje odie improvizacijom, a izraz je premale brige o problemima odvodnje mostova. U nekim slu"ajevima puta se voda iz slivnika izravno u teren ili vodotok. Tada je poeljno izljev dobro oblikovati kako bi posluio i kao ukras na mostu (slika 7.44).

Slika 7.42 Primjer improvizirane odvodnje postavljene neovisno o strukturi nosivog sklopa

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"4"

Slika 7.43 Primjer dodane odvodnje na nekom betonskom stupu

Slika 7.44 Izravni izljev na kamenom mostu s posebno oblikovanim kamenom

U lu"nim mostovima redovito postoji dovoljno mjesta za provo#enje odvodnje, za izradu okna s talonicom, za ulaze i kanale. Uz to su stupovi takvih mostova obi"no toliko iroki da se u njima moe provesti odvodnja do dna bez teko!a. Unato" tome nailazimo na rjeenja u kojima se voda puta kroz svodove, to ne bi trebalo "initi.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"42

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7.45 Primjeri provo#enja odvodnje kroz unutranjost nosivog sklopa svo#enih mostova

Za provo#enje odvodnje u mostovima postoje i neke preporuke: - Uzduni padovi cijevi ovise i profilu cijevi. Primjerice za profile od 30 do 60 cm pogodni su padovi od $% do 2%. Padovi su ograni"eni prema dolje i gore pa te podatke valja primijeniti; - Gdje je god mogu!e valja odvodnju spustiti u tlo i zavriti je u jami ispunjenoj krupnim ljunkom, odnosno priklju"iti je u kanalizaciju; - Uz glavnu odvodnju ploha mosta moramo se pobrinuti i za prihva!anje vode iz raznih dilatacija, procijepa i mjesta u kojima bi se mogla skupljati voda iz bilo kojih razloga; - Sve instalacije odvodnje neka budu tako projektirane da se mogu "istiti i odravati te po potrebi mijenjati zbog dotrajalosti.
Provo#enje odvodnje u grednom rasponskom sklopu

Na grednim mostovima problemi odvodnje su ponekad znatni. Oni se javljaju u rasponskom sklopu i u stupovima. S gledita odvodnje valja izbjegavati takve velike popre"ne konzole na kojima se nalaze najnia podru"ja zatvorenih prometnih ploha, a nije doputeno ostaviti izravne izljeve vode. Na slici 7.46 vidimo primjere rjeenja koja su u takvim slu"ajevima potrebna. Zbog male visine unutar konzole slivnici se tada mogu proiriti pa neki njihovi dijelovi li"e zdjelama. Pri tom se izvode i potrebni uzduni ljebovi s kojima se voda odvodi do stupova ili na kraj mosta. Na drugim mostovima bit !e ponekad potrebno provesti vodu kroz stupove u odre#enu kanalizaciju, pa !e zato u tlu biti potrebni posebni kanali uzdu mosta. Prema prilikama moda !e pri tom biti povoljnije izraditi glavni kanal uzdu "itavog mosta, odnosno nekog interesnog sektora i smjestiti ga u unutranjosti rasponskog sklopa. Kanali koji !e prihvatiti vodu iz svih slivnika i procijepa moraju biti projektirani kao hidrotehni"ke instalacije.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"43

Slika 7.46 Primjer odvodnje u unutranjosti grednog nosivog sklopa Provo#enje odvodnje kod stupova

U dananjoj praksi gra#enja mostova rado se predvi#aju stupovi to manjih popre"nih presjeka. Zbog toga se kroz njih ne moe provesti odvodnja. Zato i dolazi do rjeenja koja su prikazana na slikama 7.42 i 7.43. Svakako, takve odnose valja izbjegavati jer dodavanje cijevi izvana na stup ili pak na neko drugo mjesto teko moe biti uspjeno rijeeno. U problemima rjeavanja odvodnje do mjesta prihvata do kanala, odnosno putanja vode u teren, valja dakako pripaziti na oblikovnu vrijednost pojedinih rjeenja, ali tako#er i na tehni"ku ispravnost provo#enja cijevi. Naime, tehni"ki nije pogodno ostaviti odvodne cijevi nezati!ene, jer se mogu lako otetiti, a uz to !e se voda u takvim cijevima smrzavati pa !e led onemogu!iti otjecanje. Takav se led teko topi to pove!ava neprilike, a uslijed pove!anja volumena mogu cijevi i popucati. S tih gledita pogodno je smjestiti cijevi odvodnje u unutranjost, u prostore koji su iri od profila cijevi. Pri tom nije povoljno ako je pristup do tih cijevi teak, pa i onemogu!en. Tada se moramo pobrinuti da se cijevi mogu vaditi s krajeva, i mijenjati kad dotraju ili se zabrtve.
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"44

Radni!, Harapin, unji!

Sve su to razlozi zbog kojih bismo eljeli upozoriti projektante mostova na zna"enje to ga odvodnjavanje mostova ima za izbor oblika i profila stupova. Na slici 7.47 prikazana su dva primjera detalja odvodnje kod stupova.

Slika 7.47 Dva primjera detalja odvodnje kod stupova

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"03

7.

OPREMA MOSTOVA

7."

UVOD

Mostovi, osim konstruktivnih elemenata koji prenose optere!enja i koji su prethodno opisani, sadre i dijelove koji prvenstveno slue potrebama sigurnog i udobnog prometa, a koji se obi"no zajedni"ki nazivaju oprema mosta. U opremu mosta obi"no se ubrajaju: - leajevi, - prijelazne naprave, - prijelazne plo"e, - oprema za odvodnju mosta, - ograde, - rubnjaci, vijenci i odbojnici, - kolni"ki zastor i hidroizolacija, - oprema za rasvjetu mosta, - oprema za prevo#enje raznih instalacija preko mosta, - oprema za pregled i odravanje mosta. Oprema mosta ovisi o veli"ini, namjeni, lokaciji, klasi mosta, gradivu i konstrukcijskim obiljejima. Elementi opreme se mogu projektirati, ili se mogu odabrati gotovi elementi, koji nekad ne moraju biti nuno vezani za mosto-gradnju. Mnoge zemlje su tipizirale detalje mostova, tj. dijelove opreme mostova. Ako je most ispravno projektno koncipiran te izveden sukladno propisima i pravilima struke, oprema presudno utje"e na njegovu trajnost i upotrebljivost. Iskustvo je pokazalo da je ve!ina ote!enja na mostovima posljedica loe projektirane, izvedene ili neodravane opreme. Vrlo o"it primjer su mostovi sa loe rijeenom odvodnjom i hidroizolacijom, "iji je vijek trajanja mnogostruko manji od projektiranog. Ako principijelno smatramo da je vijek eksploatacije mosta 80 do $20 godina, a dijelova opreme mosta oko 25 godina, zna"i da u vijeku trajanja mosta treba ra"unati s time da !e se neki dijelovi opreme morati mijenjati 3 do 4 puta. Iz tog razloga prilikom izbora opreme mostova treba prednost davati onim rjeenjima kod kojih je zamjena jednostavna i brza, uz minimalno ograni"enje prometa, posebice kod mostova na autocestama. U svakom slu"aju, ve! u projektu je potrebno osigurati mjere lake, brze i jednostavne zamjene pojedinih dijelova opreme, predvi#aju!i potrebne otvore, stepenice, penjalice, vrata i sl. Ve!i dio radova na odravanju mostova, posebice masivnih mostova, svodi se na popravke i zamjenu opreme. Radi lakeg i jednostavnijeg odravanja mostova, uprave za ceste pojedinih zemalja uspostavile su posebne sustave gospodarenja mostovima (Bridge Management), koji propisuju detalje i smjernice projektiranja i izvo#enja mostova, te izbora opreme za mostove. S
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"04

Radni!, Harapin, unji!

toga je i zanimljiva preporuka britanske uprave za ceste da svi mostovi duljina do 60 m trebaju biti integralni (monolitni, bez prijelaznih naprava i leajeva). Takvo stajalite sve je prisutnije i u drugim zemljama, a to potvr#uje da je lake i jeftinije dodatno opteretiti glavne elemente nosivog sklopa nego odravati opremu. Nasuprot malim i robusnim sklopovima malih i srednjih raspona, koji zahtijevaju minimum nadzora i odravanja, stoje veliki i sloeni sklopovi koje je potrebno neprekidno nadzirati. Nadziranje velikih mostova "esto se vri samo geodetskim nadzorom. Sloena oprema za pra!enje i nadzor konstrukcije (monitoring) za sada se ugra#uje samo iznimno i to u najsloenije objekte velikih raspona. Kod nas je, na primjer, ugra#ena oprema za pra!enje korozije armature u novi Masleni"ki most, koji se nalazi u vrlo agresivnoj sredini.

7.2

LEAJEVI

7.2." Op!enito Leajevi su konstruktivni elementi koji slue za prijenos optere!enja (horizontalnih i vertikalnih sila) s rasponskog sklopa na potpore - stupove i upornjake. Pri tome, leajevi omogu!avaju ili spre"avaju pomake i zakretanja sklopa, ve! prema tome to je predvi#eno konstrukcijskom koncepcijom. Osnovna podjela leajeva je prema mogu!nostima pomaka, pa tako se leajevi prakti"no dijele na nepomi"ne, pomi"ne i deformabilne leajeve. Nepomi!ni leajevi osim vertikalnih optere!enja prenose i horizontalne sile (sile ko"enja, vjetra, trenja u pomi"nim leajevima, sile otpora elasti"no deformabilnih stupova, otpora u dilatacijskim rekama, sile od potresa, itd.). Pomi!ni leajevi mogu biti pomi"ni u jednom ili vie smjerova. Moraju omogu!iti promjenu duljine rasponske konstrukcije u smjeru u kojem su pomi"ni, a uslijed pomaka koji nastaju zbog promjene temperature, sila ko"enja, zakretanja nosive konstrukcije i sl. U stvarnosti, u smjeru pomaka javljaju se i male horizontalne sile koje nastaju zbog otpora trenja u samim leajevima, ali su to redovito utjecaji zanemarivi u odnosu na ostala djelovanja. Deformabilni leajevi (elastomerni leajevi) preuzimaju i vertikalne i horizontalne sile. Pri tome se deformiraju i omogu!avaju pomake konstrukcije. U biti i ostali leajevi se pri optere!enju deformiraju, ali su deformacije elastomernih leajeva znatno ve!e. Leajevi se danas vrlo rijetko projektiraju, ve! se nabavljaju od specijaliziranih proizvo#a"a. Pri tome je vrlo bitno obratiti panju na prate!u atestnu dokumentaciju koja mora sadravati jamstvo kvalitete, funkcionalnosti, vijeka trajanja te na"in servisiranja i izmjene. Pri projektiranju i ugradnji leajeva treba se drati sljede!ih na"ela: - sve leajeve i zglobove treba ugraditi u horizontalnom poloaju, bez obzira na nagib rasponskog sklopa; - leajeve treba ugra#ivati na armirano betonske kvadre (klupice); - konstrukcijskim rjeenjima zone oslanjanja nuno je osigurati pristup svim dijelovima leaja i odrediti mjesta za hidrauli"ke pree kojima !e se obaviti njihova izmjena ili popravak. U nastavku nabrojat !e se neke vrste leajeva koji se danas projektiraju i izvode.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"05

7.2.2 Zglobovi 7.2.2.$ Betonski zglobovi Koriste se u situacijama kada je potrebno dopustiti zakretanje bez pomicanja. Njihov prora"un provodi se prema poznatim na"elima dimenzioniranja betonskih konstrukcija na lokalna tla"na naprezanja, pri "emu je potrebno zglob armirati za prijem uzdunih i popre"nih sila. Betonske zglobove treba izbjegavati u agresivnim (korozivnim) sredinama. 7.2.2.2 %eli"ni zglobovi Koriste se prvenstveno kod metalnih mostova, ali se mogu korisititi i kod masivnih mostova. Njihov prora"un i dimenzioniranje vri se sukladno pravilniku za "eli"ne konstrukcije. 7.2.3 Armirani elastomerni leajevi Armirani elastomerni leajevi sastoje se od: - vanjskog elastomernog plata koji titi "eli"ne plo"e od korozije; - unutarnjih slojeva elastomera koji omogu!avaju djelovanje leaja; - "eli"nih plo"a vulkaniziranih u elastomer, koje spre"avaju bo"no irenje leaja pod optere!enjem. Prema potrebi mogu biti i dodatno opremljeni: - plo"ama i trnovima za usidrenje; - kliznim plo"ama koje omogu!avaju ve!e pomake. Osnovne zna"ajke elastomernih leajeva su: - vertikalna elasti"nost; - jednolika razdioba tla"nih naprezanja (ploni prijenos reakcije); - mala konstrukcijska visina; - jednostavno oblikovanje i ugradba. Elastomerni leajevi mogu preuzeti horizontalne sile, no one ne smiju djelovati stalno. Zbog djelovanja horizontalne sile na leaj, nastaju pomaci koji izazivaju reakciju (povratnu silu) "ija veli"ina ovisi o tlocrtnoj povrini leaja, doputenom kutu nagiba leaja i modulu posmika G. Kod neusidrenih leaja reakcija se prenosi trenjem izme#u podloge i leaja, tj. leaja i nadkonstrukcije, pa je potrebno provjeriti da li se u svim kombinacijama optere!enja ostvaruje dovoljna vertikalna sila za ostvarenje minimalno potrebnog trenja. U slu"aju da to nije ispunjeno, koriste se usidreni elastomerni leajevi, prikazani u tablici 7.$. Podtip armiranog elastomernog leaja Svestrano elasti#no pomi#ni Sa sprije#enim elasti#nim pomacima
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Neusidreni armirani elastomerni leaj (AEL)

Usidreni usidreni AEL

jednostrano pomi"ni

nepomi"ni

7. OPREMA MOSTOVA

"06 svestrano pomi"ni

Radni!, Harapin, unji!

popre"no popre"no elasti"no nepomi"ni, uzduno pomi"ni, uzduno Klizni elasti"no i klizno elasti"no i klizno pomi"ni pomi"ni Tablica 7.": Neki tipovi armiranih elastomernih leajeva Sidrenje elastomernih leajeva moe se pri ugradbi znatno zakomplicirati, osobito kod montanih nosa"a, s toga je razvijeno niz na"ina sidrenja: pomo!u trnova, vijaka, okruglih plo"a, modanika i sl. Prema potrebi mogu se naru"iti i nestandardni leajevi, no ve!inom se koriste standardne veli"ine, prema katalozima proizvo#a"a. Neke osnovne karakteristike elastomernih leajeva prikazane su u tablici 7.2, a doputena tla"na naprezanja i najmanja dozvoljena tla"na naprezanja prikazana su u tablici 7.3. Tlocrtne izmjere: Konstrukcijska visina: Vertikalna nosivost: Doputeni kut zaokreta: Pravokutni: od $00$50 do 650$000 mm Okrugli: od 200 do 900 mm od $4 do 332 mm od $00 do $2$50 kN od $ do 2$

Modul posmika: G $.0 N/mm2 Tablica 7.2: Neke osnovne karakteristike elastomernih leajeva

Opis Najve!a naprezanja

Tlocrtne izmjere tla#na do $50200; do 200 do 250400; do 350 ve!i leajevi

Doputeni tlak (MPa) $0.0 $2.5 $5.0

3.0 Najmanja potrebna do 250400; do 350 tla#na naprezanja ve!i leajevi 5.0 Tablica 7.3: Najmanja i najve"a doputena tla!na naprezanja na AEL 7.2.4 Lon#asti leajevi Lon"asti leajevi se ugra#uju na osloncima gdje je potrebno preuzeti ve!a optere!enja. Sastoje se od: "eli"ne posude lonca, elastomerne plo"e zatvorene u loncu i "eli"nog poklopca. Prema tipu leaja dodaje se i oprema za usidrenje i klizne plo"e. Lon"asti leajevi se proizvode kao nepomi"ni, klizni u jednom ili vie smjerova, te zakretni. Uvjeti za njihovu ugradbu su jednaki kao za elastomerne leajeve.
7. OPREMA MOSTOVA MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"07

Prikaz lon"astog leaja dan je na slici xxx.

Slika 7.xxx: Lon!asti leaj 7.2.5 Leajevi specijalne namjene Osim opisanih leajeva postoje i leajevi specijalne namjene koji se ne!e poblie opisivati ve! !e ih se samo navesti. Leajevi podesive visine ugra#uju se u mostove kod kojih se o"ekuju ve!a diferencijalna slijeganja, radi lake i jednostavne kompenzacije tih slijeganja. Klizni leajevi za velike pomake upotrebljavaju se pri gradnji mostova uzdunim potiskivanjem, a omogu!avaju premjetanje tekih elemenata. Uljni amortizeri (damperi) slue za preuzimanje potresnih sila. Naime, ovi ure#aji pruaju otpor naglim pomacima kakve uzrokuje potres, a doputaju spore pomake koji nastaju usljed puzanja, skupljanja, promjene temperature, prednapinjanja i sl. Skica uljnog amortizera prikazana je na slici 7.xxx. U svrhu priguenja potresnih sila mogu se postaviti i elastomerni leajevi, kako je prikazano na slici 7.xxx b.

Slika 7.xxx: Uljni amortizer (damper)

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"08

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7.xxx: Uljni amortizer 7.2.6 Raspore$ivanje leajeva na mostu Vrlo je vano voditi ra"una o rasporedu pomi"nih i nepomi"nih leajeva u uzdunom i popre"nom smjeru. Pri tome valja imati na umu da se elastomerni i "eli"ni leajevi znatno razlikuju. Krutost elastomernih leajeva znatno ovisi o njihovoj visini, pa tako i njihov pomak. Lon"asti leajevi horizontalnu silu preuzimaju gotovo bez deformacija Uzduni raspored Kod kra!ih kontinuiranih nosa"a nepomi"ni leaj se postavlja na jednom upornjaku gdje je najjednostavnije prenijeti horizontalne sile u tlo. Pri tome se najve!e dilatacije pojavljuju na suprotnom upornjaku iznad pomi"nog leaja. Za dulje sklopove moe biti ekonomi"no postavljanje nepomi"nog leaja na stup u blizini sredine mosta. Pritom se pove!ani izdatak za stup koji mora preuzeti horizontalne sile uspore#uje s izdacima za manje prijelazne konstrukcije na upornjacima. Ako su stupovi vitki postoji mogu!nost rjeenja s nekoliko nepomi"nih leaja oko sredine mosta. Tlocrtni raspored (dispozicija) Nepomi"ni leajevi postavljaju se u paru samo kod uskih mostova, razmak leaja oko 5 m. Za ve!e irine mora se omogu!iti i popre"no dilatiranje. Vano je voditi ra"una da "eli"ni leajevi se razlikuju od elastomernih po na"inu prijenosa optere!enja. Kod "eli"nih leajeva se optere!enje prenosi malim, tzv. to"kastim ili linijskim dodirnim plohama zbog "ega se na tim mjestima javlja velika koncentracija naprezanja, dok se kod elastomernih leaja optere!enje prenosi preko ve!e plohe, to je povoljnije kod unosa koncentrirane sile u sklop i potporu. 7.2.7 Prora#un leajeva

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"09

7.3

OGRADE

7.3." Op!enito Ograde su elementi mosta koji osiguravaju prolaz pjeaka i vozila preko mosta. Vrlo su bitan estetski element mosta. Istaknute su po svom poloaju i "esto je za izgled mosta odlu"no kako izgledaju u pogledu na most i u pogledu s mosta. U nekim okolnostima potrebno je da ograde tite prolaznika od odnosa i doga#aja izvan i ispod mosta, kao to su vjetar, buka, dim, svjetlo i sli"no. Na nekim mjestima ogradama se moe ograni"iti pogled na okolinu, a na drugim omogu!iti potpuni pogled na okolinu. Ograde mogu biti razli"ite izvedbe (pune, uplje...), napravljene od razli"itih materijala (drvene, kamene, metalne...), te razli"ite namjene (za pjeake, vozila...). Za kamene i zidane ograde moemo re!i da pripadaju prolosti, i u novije vrijeme rade se samo pri rekonstrukciji starih mostova. Danas se najvie upotrebljavaju metalne ograde ("eli"ne ili aluminijske), betonske ograde od predgotovljenih elemenata ili ograde kombinirane od betona i metala. 7.3.2 Metalne ograde Metalne ograde obi"no se sastoje od rukohvata (naslona), stupaca i ispune. Visina rukohvata ovisi o ja"ini pjea"kog prometa i o visini nivelete nad terenom, a obi"no se kre!e od 90 do $20 cm. Metalne ograde najbolje je direktno zavariti na ubetoniranu "eli"nu plo"u. Da bi se podlona "eli"na plo"a zatitila od korozije, dobro je malo upustiti i nakon montiranja ograde zaliti epoksidnim mortom. Crte 7.$ prikazuje ogradu s nosivim stupcima i vertikalnom ispunom kakva se "esto izvodi na hodnicima cestovnih mostova.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

""0

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7.": Ograda s nosivim stupcima i vertikalnom ispunom Ograde se mogu montirati i na na"in da se stupci ograde postavljaju u pripremljene otvore u vijencu mosta. Takve otvore treba oja"ati spiralnom armaturom, a na njihovom dnu predvidjeti otvor (20 mm) za odvodnju i "i!enje. Nakon to se ograda postavi i fiksira, oko stupaca se izra#uju uzdignute kape od epoksidnog morta, da bi se sprije"io nastanak korozije. Jedna ovakva ograda s detaljima prikazana je na crteu 7.2.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

""" Slika 7.2: Ograda koja se ugra#uje u vijencu mosta

U novije vrijeme aluminijske ograde su zamijenile "eli"ne. Prednost aluminijskih ograda je u njihovom mnogo jednostavnijem odravanju. Metalne ograde se izra#uju i zati!uju prema propisima za metalne konstrukcije. Mase "eli"nih ograda kre!u se od 25 do $00 kg/m, a uobi"ajene su mase 30 do 50 kg/m. Stupci ograda obi"no se nalaze na razmaku 2 do 2.5 m, dok se dilatacijske reke, koje su ujedno i montani nastavci ograde, nalaze na razmaku 4 do 8 m. Metalne ograde treba obvezno uzemljiti protiv elektriciteta iz atmosfere, eventualnog ote!enja elektri"nih vodova koji prolaze mostom, te od lutaju!ih struja koji se mogu pojaviti na eljezni"kim i tramvajskim mostovima. Na dilatacijama ograde mora se osigurati kontinuitet elektri"ne vodljivosti. 7.3.3 Betonske ograde Betonske ograde mostova izra#uju se obi"no kao predgotovljeni (prefabricirani) elementi koji se slau na prethodno pripremljena leita na vijencima mosta. Ove ograde se mogu na osnovnu konstrukciju spajati sidrima, vijcima i drugim sredstvima. Pri tome se ograda i vijenac mogu spojiti u jedinstvenu cjelinu, to pove!ava otpornost i trajnost ograde. Neki popre"ni presjeci betonskih ograda prikazani su na crteu 7.3. Op!enito govore!i betonske ograde su jeftinije, izvedbeno jednostavnije i trajnije od drugih ograda. Mana im je to su teko popravljive nakon ote!enja od udarca vozila, ali i od ote!enja koje prouzrokuje prodor vode i korozija armature. Betonske ograde op!enito se izra#uju u komadima duine 4-6 m. Radi pove!anja trajnosti montane reke je potrebno vodonepropusno zabrtviti epoksidnim malterom ili nekom drugom sli"nom smjesom.

Slika 7.3: Neki popre!ni presjeci betonskih ograda

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

""2

Radni!, Harapin, unji!

Vrlo "esto koritena montana betonska ograda u novije vrijeme je tzv. New Jersey ograda. Ova ograda specijalnog oblika, koja ujedno slui i kao odbojnik, nastala je nakon godina istraivanja pogodnog oblika ograde mosta koja !e onemogu!iti izlijetanje vozila s mosta. Ovakve ograde obavezne su u vodozatitnim podru"jima, jer se pri svakom udesu vozilo zadrava na prometnici, pa se i opasne teku!e koje su istekle iz npr. prevrnute cisterne, zadravaju u zatvorenom sustavu odvodnje prometnice, a ne zaga#uju okoli. Oblik New Jersey ograde prikazan je na crteu 7.4.
50 18 8 15 9

PVC 80

114

Masa za zalijevanje reki 2,5%


13 4

Naknadno zapunjeno specijalnim betonom (MB-50)


2 2
51

4
4

Svjei mort 0-5 mm

20

4.1

Podmetac

Mort za izravnavanje 1-3 cm (kontinuirano)

Slika 7.4: New Jersey ograda 7.3.4 Ograde od kombiniranih materijala (metal-beton) Ove ograde su obi"no klasi"ne betonske ograde na kojima su rukohvati metalni. Kod ove kombinacije valja posebno paljivo obraditi mjesto gdje metal ulazi u beton, jer su takva mjesta naro"ito osjetljiva na prodiranje vode, to uzrokuje mrlje i pukotine u betonu i r#anje armature. Mostovi sa New Jersey ogradama kod kojih je predvi#en i pjea"ki promet obi"no imaju metalne rukohvate.

Slika 7.5: New Jersey ograda s metalnim rukohvatom


7. OPREMA MOSTOVA MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

31

14/10

145

Radni!, Harapin, unji!

""3

7.4

RUBNJACI I ODBOJNICI

Udobnost i sigurnost prelaska preko mosta moe se pove!ati na taj na"in da se uz slobodne strane kolnika (prema pjea"kim hodnicima) postave rubnjaci (obrubi), te hodnik izdigne iznad kolnika. Rubnjaci slue da pridre vozila koja bi ina"e mogla pri laganoj vonji skliznuti poprijeko. Oni su i odre#ena markacija ruba kolnika, a ujedno spre"avaju i curenje vode preko ruba mosta koje ote!uje njegovo pro"elje. Ovakva stuba nije dovoljna fizi"ka zatita, ali ipak moe posluiti kao ograni"enje kretanja vozila. Na cestovnim mostovima hodnici su redovito uzdignuti. Ovim nastaju bolji uvjeti za ocje#ivanje vode, a pjeaci se na vioj plohi osje!aju sigurnije. Visina rubnjaka se obi"no kre!e $2 do 26 cm. Izra#uju se od kvalitetnog kamena (obi"no eruptivnog) ili od betona s eruptivnim agregatom i ve!e marke. Neki primjeri rubnjaka prikazani su na crteu 7.6.

Slika 7.6: Neki primjeri rubnjaka Na cestovnim mostovima, gdje se elimo to bolje osigurati protiv izlijetanja vozila s kolnika moramo postaviti posebne ograde - odbojnike. Odbojnici moraju biti tako projektirani i izvedeni da se pri udaru vozila vozilo to manje oteti, a putnici i voza" to manje stradaju. Ovo se moe izvesti na na"in da se energija udara vozila usmjeri na deformiranje odbojnika, te da vozilo klizi niz odbojnik. Odbojnici i ograde se "esto proimaju, pa nije rijedak slu"aj da na nekim mostovima odbojnici slue kao ograde i obratno. Tipi"an primjer je New Jersey ograda koja je ujedno i odbojnik.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

""4

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7.7: Neki primjeri odbojnika

7.5

RASVJETA

Rasvjeta mosta je jedan od bitnih "inilaca ukupne vrijednosti mosta. Rasvjetom nastojimo pove!ati sigurnost prometa i omogu!iti bru vonju. Pri tome teimo ostvariti to jednoli"niju rasvjetu pogodnim izborom izvora svjetla, rasporedom svjetiljaka i visinskim poloajem izvorita, uz dakako, to ve!u ekonomi"nost instalacija. Prora"uni rasvjete se oslanjaju na rasvjetu plohe kolnika pri svim uvjetima (suho, magla, kia). Prora"un rasvjete rade stru"njaci i to u fazi projekta. Praksu da se na gotov most dodaje rasvjeta bilo bi dobro prekinuti. Svakako valja uskladiti rasvjetu s drugim dijelovima mosta, posebno kada se rasvjeta projektira na visokim stupovima na mostu ili uz most. To zna"i da se pri izboru uzdune i popre"ne dispozicije mosta mora odabrati i poloaj stupova, odnosno na"in rasvjete mosta i prilaza. Neki na"ini rasvjete mostova, te njihove prednosti i mane, prikazani su u nastavku. 7.5." Rasvjeta u naslonu ograda Rasvjetu moemo postaviti u naslon ograda, to zna"i $00-$30 cm nad kolnikom. Ovakvim postavljanjem rasvjete izbjegavamo stupove, pa po danu instalacija nije uo"ljiva. No, pri ovom poloaju prolaznici !e zastirati svjetlo, a nije povoljno ni da su instalacije na dohvat prolaznicima.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

""5

Slika 7.8: Rasvjeta u naslonu ograda 7.5.2 Nizovi niskih kandelabra Klasi"na uli"na rasvjeta s nizom niskih kandelabra moe se primijeniti i na mostovima. Stupci rasvjete se tada nalaze obi"no u liniji ograda, udaljeni od kolnika min. 50 cm da vozila ne bi zapela o njih. Za prolaznike je najbolje da se stupci nalaze na konzolama izvan mosta to je i oblikovno "i!e rjeenje. Za iroke mostove ovakva rasvjeta je manjkava jer slabo osvjetljava sredinu mosta. Ujedno, valja paziti na razmake i oblik stupova te ritam pojave stupova prilikom prelaska preko mosta (slika 7.9).

Slika 7.9: Nizovi niskih kandelabra

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

""6 7.5.3 Svjetla objeena na razapetim uetima

Radni!, Harapin, unji!

Za rasvjetu kolnika moe se pokraj ceste postaviti stupci i preko njih razapeti ue te na njega objesiti rasvjetno tijelo. Dakako da pri tom mora biti osiguran slobodni profil ispod ueta. S gledita obasjavanja ovakva rasvjeta je vrlo povoljna jer su izvorita svjetla postavljena upravo povrh plohe koju obasjavaju. No, takva rasvjeta danju znatno utje"e na izgled mosta i teko se moe uskladiti s optimalnim prizorom prelaska preko mosta.

Slika 7."0: Rasvjeta objeena na uetima 7.5.4 Nizovi malih svjetiljaka Na nekim mostovima, posebno mostovima s uputenim kolnikom te vise!im i ovjeenim mostovima, rasvjeta moe biti raspore#ena na posebnim uetima ili samoj konstrukciji u dugim nizovima. Ovakva rasvjeta moe biti vrlo efektna. 7.5.5 Rasvjeta na visokim stupovima U novije vrijeme proizvode se jaki izvori svjetla koji se mogu postaviti na nekoliko pojedina"nih visokih stupova a da pri tom prometna ploha bude prikladno osvijetljena. Visina ovih stupova nerijetko se kre!e 30 m pa i vie, to ima za posljedicu da i rasvjetni stup treba dimenzionirati na djelovanje vjetra.

Slika 7."2: Rasvjeta na visokim stupovima


7. OPREMA MOSTOVA MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

""7

7.5.6 Rasvjeta ispod mosta U nekim slu"ajevima potrebno je rasvjetu postaviti i ispod mosta. Ovo se radi kod mostova kod kojih promet prolazi ispod njih, ali se "esto rasvjeta postavlja i zbog naglaavanja odre#enih obiljeja mosta, ili zbog isticanja samog mosta u vizuri grada.

7.6

KOLOVOZ

Slojevi kolovoza mostova slue produljenju kolovoza prometnice koju prevodimo preko mosta. Zbog toga to su podloge kolovoza na mostu razli"ite od podloga na otvorenim potezima obi"no su i slojevi kolovoza na mostovima druga"iji od slojeva izvan mosta. Optimalni kolovoz na mostu uz to mora posjedovati neka svojstva koja na otvorenim potezima nisu toliko vana. Razlike se mogu ovako prikazati: - Podloga na mostu je toliko kruta da slojevi kolovoza to ne moraju biti, odnosno njihova krutost nije zanimljiva; - to je manja teina kolovoza to !e stalni teret na mostu biti manji; - Poeljno je da se kolovoz na mostu to manje ote!uje i haba, da bi popravci bili to rje#i; - Svaka neravnost plohe po kojoj se odvija promet pove!ava dinami"ke pojave pa se slojevi kolovoza moraju tako projektirati da je ploha trajno to ravnija; - Poeljno je da su slojevi kolovoza to nepropusniji za vodu, da bi time pridonijeli zatiti konstrukcije od propadanja; - Pogodno je da su slojevi kolovoza i pogodna toplinska izolacija, da bi se smanjila pojava poledice. 7.6." Kolovozi eljezni#kih mostova Na eljezni"kim masivnim mostovima provodi se obi"no preko mosta "itav gornji ustroj eljezni"kog kolosijeka s posteljicom i popre"nim pragovima. Za kratke mostove to je o"ito najbolje, jer se ne prekida konstrukcija kolosijeka i uvjeti vonje, a odravanje je jednostavno; kao na otvorenom. 7.6.$.$ Provedena posteljica Kad predvi#amo preko mosta proveden "itav kolosijek bit !e potrebno odrediti minimalnu debljinu posteljice i urediti plohu na koju !e se ona postaviti. Za posteljicu je prikladno betonsko korito, jer se tu"enac ne razilazi, a lako je u njemu skupiti oborinsku vodu i odvodniti most. Na prugama normalnog kolosijeka trai se da minimalna debljina posteljice bude 40 cm; ona !e, dakle, na ostalim mjestima biti ve!a, ovisno o nagibima plohe podloge. Propisima eljezni"kih uprava odre#ena je minimalna irina korita izme#u obruba, dakle irina onog prostora u koji dolazi tu"enac s pragovima i tra"nicama.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

""8

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7."3: Prikaz eljezni!kog kolosijeka, s posteljicom 7.6.$.2 eljezni"ki kolosijek bez posteljice Prema prilikama, a u vezi s konstrukcijom kolosijeka na otvorenoj pruzi ili pak na velikim mostovima moemo poloiti pragove izravno na betonsku podlogu. Tada !e gornji dio kolnika biti jednak kao na ostalim sektorima. Ispod pragova ume!u se podmeta"i da bi kolosijek bio elasti"niji. Tako je smanjena visina i teina, to prema prilikama moe biti zna"ajno. 7.6.$.3 Kolosijek bez pragova Jo !e biti jednostavnije poloiti tra"nice izravno na betonsku podlogu. Me#utim, takvo bi rjeenje dalo suvie tvrdi kolosijek pa se ispod tra"nica stavljaju posebni elasti"ni uloci od umjetne gume. Dobro je da takvi uloci budu profilirani u presjeku, da se pove!a njihova deformacija pod optere!enjem. Elasti"ne je uloke potrebno pravodobno mijenjati, a to je jedan od nedostataka takvog kolosijeka. No, teina i visina je mnogo manja nego kod provedene posteljice. 7.6.2 Kolovozi cestovnih mostova Na masivnim mostovima izvode se razli"iti kolovozi, neke od njih rijetko upotrebljavamo. Najobi"niji su asfaltni kolovozi, ali su slojevi tih kolovoza neto druk"iji od onih na otvorenim potezima cesta. Samo na svo#enim mostovima s punim pomostom moemo jednostavno provesti i preko mosta kolovoz jednak onome na otvorenoj cesti. Za cestovni promet mogu biti ba takva rjeenja povoljna, jer su ona obi"no vezana na rjeenja u kojima nema prijelaznih ure#aja. 7.6.2.$ Neposredni kolovoz Na masivnim mostovima koji imaju betonsku plo"u kolnika moemo pustiti da optere!enje prelazi izravno preko takve plo"e, pa !emo imati neposredni kolovoz. Ipak, takvo rjeenje pretpostavlja odre#ene mjere opreza i prikladno je samo za mostove na kojima je promet malen. Da bi se armatura betona zatitila od korozije, odnosno beton od pojave pukotina, potrebni su deblji zatitni slojevi, recimo minimum 4 cm, ali u taj sloj valja staviti mreastu armaturu protiv pukotina. Na sektorima gdje je vla"na zona gore takvo rjeenje nije za preporu"iti. Da bi se voda to bre ocijedila s takvih kolnika i hodnika neka popre"ni padovi i uzduni padovi budu to ve!i, preko 2,5%. Poteko!e !e nastati kad zatitni sloj bude prometom istroen, naime ako se tada budu dodavali novi slojevi morat !e se to ura"unati u optere!enja, ali to bi trebali u"initi odmah pri izgradnji. 7.6.2.2 Tucani"ki kolovoz Obi"ni, vodom vezani, kolovozi od tucanika, koji se izvode na cestama, mogu se staviti i na mostove. Takvi su slojevi debeli i teki pa su pogodni samo za svo#ene mostove s punijim pomostom. Ako takav kolovoz dolazi na betonsku plo"u mosta nije mu potrebno dodati donji sloj kamene podloge.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

""9

Debljina slojeva ne smije biti premalena jer !e se oni raspucati. Preporu"a se debljina barem $5 cm, a nad tjemenom svodova 60 cm na cestovnim i od 60 do 90 cm na eljezni"kim mostovima. Pri gornjoj plohi dobro je sloju dati neku povrinsku obradu, polupenetraciju ili penetraciju. Pri tom valja pripaziti da se ne treba sluiti strojevima koji bi nepovoljno djelovali na konstrukciju, pogotovo dok je ova jo mlada.

7.6.2.3 Asfaltni kolovozi Na cestovnim mostovima najvie se rade kolovozi od asfalta, i to u dva sloja od kojih je gornji sastavljen kao troivi sloj otporan na habanje, pa sadri agregat od eruptivnog kamena, a donji sloj je zatitni. U praksi gra#enja mostova rabe se asfaltni slojevi raznih sastava i debljina. Poneki projektanti smatraju i samo dva takva sloja izolacijom. To nije ispravno, jer pukotine u njima i mogu!nost potpunog istroenja tijekom uporabe, prije nego se stave novi slojevi takvo shva!anje "ine neprihvatljivim. Asfaltne kolovoze moemo podijeliti na: - Asfaltni kolovoze u "ijem se sastavu nalaze i slojevi za izolaciju. Na podlogu se stavi, na neki obi"no hladni premaz, sloj staklenog ili nekog drugog voala. Povrh toga dolazi sloj hidroizolacije, recimo od asfaltnog mastiksa debeo $ cm, zatim slijede dva sloja asfalta (slika 7.$4). To moe biti prvi sloj lijevanog asfalta debeo od 3 do 4 cm i zavrni sloj pogodnog asfaltnog sastava. Pri tom donji sloj asfalta slui kao zatita izolacijskom sloju mastiksa.

Slika 7."4: Primjeri asfaltnih kolovoza za mostove - Asfaltni kolovozi s posebnom izolacijom izvode se tako da na pogodan premaz stavimo izolacijsko tkivo, ili neki posebni sloj kao izolaciju, redovito sastavljen od dva sloja. Na tu izolaciju dolazi sloj betonskih plo"ica, ili na mjestu izvedeni beton, u kojeg se dodaje i mreasta armatura. Taj sloj tada dobiva otvorene reke naknadno zalivene masom za reke. Povrh toga se dodaje asfaltni kolovoz u dva sloja, od kojih je jedan obi"no lijevani asfalt. Ukupna je debljina tih slojeva asfalta kojih 5 do 7 cm. ako su donji slojevi kvalitetno izvedeni ne!e konstrukcija biti ote!ena sve da gornji slojevi popucaju ili se mjestimi"no potpuno istroe, a na"in izvedbe i sastav gornjih slojeva ne mora biti smjeren na svojstva koja se trae kod prije spomenute varijante. Dakako da je asfaltni kolovoz s posebnom izolacijom u izvedbi skuplji i deblji od onog s izolacijom u sastavu kolovoza, ali je on pouzdan. S obzirom na dananju praksu posipanja kolnika solju bit !e uputno odlu"iti se za pouzdaniji kolovoz te u ovo promatranje uklju"iti i podatke o kojima govorimo pri izoliranju konstrukcija i pri uvjetima prelaenja preko mostova. Gornji slojevi kolovoza ponekad se izvode od gotovih asfaltnih plo"ica koje se poloe po podlozi, prethodno premazanoj hladnim rastvorom, zatim se te plo"ice vru!im valjcima toliko
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"20

Radni!, Harapin, unji!

razmekaju da se me#usobno stale. To moe biti vrlo brzo gotovo, a na udaljenim mjestima nema problema s prijevozima iz asfaltnih baza, ispitivanjima kvalitete i drugim izdacima.
HABAJU]I SLOJ (AB 11S) 4 cm ZATITNI SLOJ (AB 8) 3 cm HIDROIZOLACIJA 1 cm AB PLO^A 20 cm PREDGOTOVLJENI NOSA^ 80 cm

Slika 7."4: Moderni asfaltni kolovoz nekog mosta 7.6.2.4 Betonski kolovozi Pod betonskim kolovozima smatramo krute slojeve od betona izvedenog na mjestu, povrh konstrukcije mosta. Takva !e rjeenja biti poeljna na kratkim mostovima koji se nalaze u sastavu ceste s betonskim kolovozom. Op!enito moemo re!i da betonski monolitni kolovozi moraju imati svojstva jednaka onima cestovnih kolovoza na otvorenoj cesti, uz stanovite uvjete koji proizlaze iz odnosa u mostovima. Mnoge konstrukcije dananjih mostova teko mogu podnijeti optere!enja od rada s finierima, ure#ajima s kojima se izvode betonski i drugi kolovozi na otvorenim potezima cesta. Zato moramo na takvim mostovima predvidjeti druk"ije postupke izrade kolovoza. Sam betonski kolovoz moe biti tanji od plo"a na podlozi nasipa i usjeka jer ve! lei na tvrdoj konstrukciji. U nekim rjeenjima izvo#ene su kao kolovoz betonske plo"e debele $0 cm, ali su se pokazale preslabim pa se prelo na plo"e debljine od $2 do $5 cm. Uobi"ajena betonska plo"a nije dovoljna izolacija protiv vode i vlage pa takvom kolovozu moramo zato dodati posebne slojeve. Osim toga valja se pobrinuti da ta plo"a ne sudjeluje u glavnom prijenosu sila, ako se na to nismo namjerno odlu"ili. 7.6.2.5 Poplo"enja kolnika Kolnici, pa i hodnici, od davnine su utvr#ivani komadima prirodnog kamena ili drveta. Danas su za takve potrebe pogodni i betonski gotovi komadi koje moemo izraditi u proizvoljnim veli"inama i oblicima kao konfekcijske proizvode. Samo beton mora pri tom biti vrlo visoke kvalitete pa se proparuje, vakuumira, prea ili na neki drugi na"in poboljava. Kolovozi od malih komada Pojavili su se kolovozi od betonskih malih komada koji uspjeno zamjenjuju prirodni kamen. Takvi komadi mogu biti razli"itih oblika (slika 7.$5).

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"2"

Slika 7."5 Primjeri kolovoza od malih komada Betonskim komadima moemo gornju plohu nabrazdati, ili je na neki drugi na"in prikladno urediti, da se na njoj ne sklie i da izgled plohe bude to ljepi. Kolovozi od montanih plo!a Komadi mogu biti plo"astog oblika i relativno vrlo veliki pa se mogu spojiti u cjelinu, bilo nazup"anim rubovima ili prijeklopima uz zalijevanje reaka mortom ili betonom. Prema prilikama reke mogu biti toliko iroke da se u njima preklope ipke armature i tako dobiju pokrovi koje !e djelovati kao cjelovite plohe. Takve su plo"e redovito armirane to omogu!uje manje debljine plo"a i prekrivanje slabih podloga. Uz klasi"nu armaturu dodaju se i kabeli pa !e plo"e biti prednapete, u jednom ili dva smjera. Debljina plo"a je obi"no od $6 do $8 cm, a kako je prikazano na slici 7.$6 rubovi im mogu biti razli"ito formirani.

Slika 7."6 Prikaz dimenzija i oblika montanih betonskih plo!a 7.6.2.6 Poplo"enja parkiralita Za ure#enje parkiralita vrlo su pogodni montani komadi raznih oblika i veli"ine. Ako je njihova donja ploha dovoljno velika, pa je tlak na tlo malen, mogu se komadi stavljati i na slabije zbijeno tlo, no bolje ih je poloiti na sloj ljunka debeo od $5 do 20 cm i na njega razastrti sloj pijeska od 3 do 5 cm zbog boljeg nalijeganja. Na slici 7.$7 vidimo nekoliko primjera oblika montanih komada prikladnih za poplo"enje parkiralita. Dijelovi se ploha koje pri tom ostaju prazni ispune sa zemljom ili travom.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"22

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7."7 Neki oblici dijelova za poplo!enje kolnika

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"23

7.7

PRIJELAZNI URE%AJI

Na svakom mjestu, gdje je bilo kako promijenjena podloga po kojoj prolaze vozila i pjeaci, mora se predvidjeti pogodne ure#aje koji !e omogu!iti neprimjetan prijelaz preko takve promjene i ostvariti potreban kontinuitet plohe hodnika i kolnika. Mjesta na kojima redovito prekidamo kontinuitet u mostu su: - Prijelaz s nasipa na most; - Prijelaz s rasponske konstrukcije na upornjak; - Prekidi unutar nosivog sklopa. Na mjestima prekida valja nadomjestiti plohu po kojoj se odvija promet, a dobro je pri tom sprije"iti vodi i ne"isto!i prolaz u donje slojeve mosta. to je mogu!e bolji uvjeti za promet moraju biti ostvareni pri razli"itim irinama procijepa koje se neprestano mijenjaju. Prikladnost odre#enih rjeenja ovisit !e o mjestu, poloaju i na"inu prekida i funkcioniranju prijelaznog ure#aja u odnosu na promet koji se preko toga prevodi. 7.7." Prijelazi na nasip Zada!a je izraditi to neprimjetniji prijelaz, s tvrde i nepodatne podloge na kojoj se nalazi kolovoz na mostu, na podatnu podlogu koju tvori nasip otvorene ceste, odnosno prometnice. to su ve!e razlike izme#u podloga i slojeva kolovoza na nasipu i mostu to !e prijelazni ure#aji biti sloeniji. Obi"no nije pogodno na jednom mjestu predvidjeti promjenu svih slojeva. Bolje je prijelaz razvu!i na neki dulji sektor pa izabrati za svaki sloj drugo mjesto u kojem !emo ga zavriti i nastaviti nekim druk"ijim. Time !e se izbje!i nagle promjene u slijeganju, odnosno u deformacijama prometne plohe. Dakako, prva mjera !e biti da nasip uz zidove upornjaka bude to bolje zbijen. Ako se tada za zbijanje rabe neki teki strojevi ili naprave koje izazivaju posebna optere!enja na zidove morat !e se te dijelove provjeriti na takva naro"ita optere!enja. Pojavu udubina kod zidova upornjaka moemo smanjiti na nekoliko na"ina. ljun!ani klin Moemo ga izraditi u tlu bilo koje vrste, tako da se od podnoja zida, gdjekad i od dna temelja, pod kutom prirodnog pokosa ome#i dio tla i taj se zapuni krupnim ljunkom. Ako pri ugra#ivanju ljunak dobro zbijemo kasnije slijeganje bit !e maleno. Pri tome se o"ito promatraju one mjere koje se odnose na slojeve tla iza zidova, a ne op!enite okolnosti u pogledu deformacija temeljnog tla ispod nasipa i temelja upornjaka. Zaloga od kamena Predstavlja dio nasipa koji je ispunjen nabacanim prirodnim kamenom, sli"no kao to je u prethodnom slu"aju taj dio u"injen od ljunka. No. obi"no !e biti dovoljno takav kameni dio izvesti uz stranje stijene zidova irok samo kojih 50 do 60 cm. Dakako, to je taj dio iri odnosi za slijeganje bi!e povoljniji. Takav sloj nazivaju ''zaloga'', a on !e djelovati i kao drenaa. Suhozid iza zidova

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"24

Radni!, Harapin, unji!

Jo je povoljniji od nabacanog kamena, jer tada rukom moemo sloiti propisni suhozid s licem i nali"jem. Takav !e sloj tako#er sluiti kao odvodnja, a naknadna slijeganja tla bit !e malena.

Slika 7."8 Primjeri ure#enja tla iza zidova U sva tri slu"aja posebni dijelovi iza zidova djelovat !e povoljno i na stabilnost zidova. Suhozid bismo mogli izvesti tako da on nosi "itav potisak te da zid ne preuzima tlak zemlje. Me#utim, u praksi se uobi"ajilo ra"unati samo tako da potisak djeluje na vanjskoj plohi suhozida, a ne izravno na nali"ju zida upornjaka. Takva promjena bit !e zanimljiva samo kad pretpostavljamo da potisak nije vodoravan, iako !e razlike izme#u posebnih slojeva u tlu biti izraene druk"ijom zapreminskom gusto!om i kutovima prirodnog pokosa i usjeka. Unutranje prijelazne plo!e Izvode se od armiranog betona. One su oslonjene s jedne strane na tvrdu podlogu mosta, a s druge strane na nasip. Prema tome pomo!u takvih plo"a moemo sprije"iti stvaranje nagle udubine u plohi kolnika, to !e za prijelaz vozila biti povoljnije od neke stube. Prijelazne plo"e mogu biti smjetene; ili neposredno na gornjoj plohi u slojevima kolovoza, ili izravno ispod tih slojeva, a mogu biti ugra#ene negdje u dubini tla, recimo kod leaja rasponske konstrukcije, ili jo dublje od te razine. Na slici 7.20 vidimo primjere takvih plo"a, koje nazivaju i stabilizacijskim, zato to one pogodno djeluju na stabilnost zida. Naime, sloj tla koji se nalazi povrh tih plo"a uravnoteuje zid, a uz to se smanjuje i potisak tla na zid. Pri provjeravanju stanja zida potrebno je tome prilagoditi ispitivanje. Prijelazne plo"e optere!ene su na savijanje pa moraju biti armirane. Budu!i da plo"a na nasipu lei na irokoj plohi to sredite njezinog oslonca na toj strani nije to"no definirano. Dogovorno se moe ra"unati da plo"a lei na pola svoje duljine, a da se tlak raspodjeljuje po trokutu linearno.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"25

Slika 7."9 Primjeri armiranobetonskih prilaznih plo!a smjetenih izravno ispod slojeva kolovoza Prijelazne plo"e obi"no izra#ujemo na mjestu, nakon to se donji slojevi tla dobro zbiju. Plo"e se mogu izraditi i izvan mosta i montirati gotove na njihova mjesta. Da plo"e ne skliznu sa zida moraju se staviti sidra, tim vie jer se takve plo"e izvode s nagibom, otprilike $:20, da se procjedna voda bolje ocje#uje.

Slika 7.20 Primjeri donjih stabilizacijskih plo!a U provjeravanju se uvodi rasprostiranje koncentriranih tereta u dubinu, a zbog nejasnih odnosa u oslanjanju na nasip dobro je dio glavne armature plo"e iz donje zone saviti u predjelu toga leaja u gornju zonu. Gornje prijelazne plo!e Mogu se predvidjeti izravno u sastavu kolovoza, recimo kao podloga asfaltnog kolovoza.

Slika 7.2" Obi!ne dimenzije gornjih prijelaznih plo!a


MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"26

Radni!, Harapin, unji!

Takve plo"e mogu biti i dijelovi betonskog kolovoza. Osobitost lei u na"inu oslanjanja plo"e koja tada ima leaj na glavnoj konstrukciji i nasipu (slika 7.2$). Takve plo"e mogu biti znatno dulje od unutranjih, jer su debele oko 20 cm pa i vie. Tako !e se dilatacija u kolovozu izvesti na udaljenosti od 2,5 ili 3,0 i vie metara. Na kosim prijelazima posluit !e takva plo"a za promjenu od kose dilatacije na okomitu, pa !e duljina plo"e biti po irini mosta razli"ita. 7.7.2 Prijelazi na kraju sklopa Problem je kako izraditi prijelaz na kraju rasponskog sklopa da bi se taj kraj mogao pomicati i zaokretati, a da se pri tom ne naruava neprekinutost plohe po kojoj se odvija promet. Na kratkim mostovima moe se na kraj izravno nastaviti spomenuti sloj ljunka, kamena ili suhozid, a moe se dodati i zidi!. Na mjestu promjena izme#u mosta i ceste pojavit !e se u reci kolovoza pomaci koji potje"u od ovih uzroka: a) na fiksnim leajima postojat !e zaokretanje presjeka, koje proizvodi pomak, stoga to se centar zaokretanja nalazi na leaju, a dilatacija na plohi kolnika

L n = v tg b) na pokretnim leajima postojat !e tako#er pomaci od zaokretanja presjeka, kao i na nepokretnom leaju, ali uz to i pomaci od: - promjene duljine uslijed promjene temperature, - promjene razmaka zbog progibanja osi nosa"a
L p = v tg + L t + L f

Uz to !e se pojaviti i promjene u visinskom poloaju, zbog toga to se prijelazni ure#aj ne nalazi u presjeku centra zaokretanja; u tom predjelu !e se gornja razina spustiti, a na kraju nosa"a, odnosno njegovog prepusta ona !e se uzdignuti. Na irokim !e se mostovima pojaviti i zamjetan pomak u smjeru irine mosta.

Slika 7.22 Prikaz pomaka na krajevima sklopa

Prema tome !emo u prijelaznom ure#aju morati osigurati mogu!nost deformacija u sva tri smjera: uzduno s mostom, po visini, i po irini mosta.
7. OPREMA MOSTOVA MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"27

Pri izboru tipa ure#aja i veli"ine pomaka morat !emo uklju"iti i neke druk"ije okolnosti. Primjerice promjene od skupljanja i puzanja betona kad ure#aje ugra#ujemo prije nego su se takvi doga#aji ve! odigrali. Utjecaj prednapinjanja konstrukcije u vrijeme kad takvo napinjanje provodimo kasnije kad je prijelazni ure#aj ve! ugra#en. Prijelazni ure#aji moraju imati odre#ena svojstva da bi mogli zadovoljiti uvjete prometa. Moraju biti takvi da osiguravaju to mirniji prijelaz vozila, bez udaraca i zvukova, i da ne smetaju pjeacima u hodanju. Gornja ploha ure#aja i linija u kojoj su spojevi s ostalim predjelima kolovoza i poplo"enja moraju biti ravni i nakon postavljanja i kasnije u uporabi. Neravnine i ljebovi u toj plohi ne smiju biti suvie veliki da u njih ne upadaju kota"i vozila i pete pjeaka. Takve je uvjete teko trajno zadovoljiti. Zbog toga se preporu"aju takva rjeenja nosivih sklopova mostova u kojima u tom smislu nema znatnih problema. Na slici 7.23 vidimo dva razli"ita rjeenja. Pri grednom sklopu postoje u prometnoj plohi dva mjesta s naprasnim prekidima u kojima moramo staviti pripadne prijelazne ure#aje. Svo#eni sklop ne mora sadravati takve ure#aje pa je prijelaz pogodnije ostvariti.

Slika 7.23 Primjeri velikih razlika u prijelazima na grednim i svo#enim mostovima

Prijelazni ure#aji i njihovi dijelovi moraju biti provjereni, kao i prijelazne plo"e, na najnepovoljnija prometna optere!enja i udarce koje ona mogu izazvati u novom mostu pri malo ote!enom stanju i ve!im nepravilnostima.
7.7.3 Tipovi ure$aja

Na mjestima gdje se promjene duljine konstrukcije i pomaci u razini kolnika o"ituju kao irenje i suavanje procijepa izme#u susjednih dijelova mosta potrebno je izraditi prijelazne ure#aje. Ti detalji u mostu moraju zadovoljiti odre#ene uvjete. Odravanje prometa zahtijeva da na tim prekidima bude ostvaren to bezbolniji prijelaz s obzirom na odvijanje prometa i trajnost tih osjetljivih mjesta u konstrukciji mosta. Uvjeti se odnose na funkcioniranje prijelaza i na njihovo djelovanje na oblinje dijelove konstrukcija. Zada!a se moe rijeiti prema prilikama na razli"ite na"ine, a op!enite smjernice za projektiranje prijelaznih ure#aja mogu se ovako prikazati: - Ure#aji moraju omogu!iti lako pokretanje, bez udaraca, i pri pomicanju ne smiju izazivati velike uzdune sile; - Prekidi ne smiju ugroavati promet, niti stvarati buku, a gornja ploha kolnika mora biti to ravnija i to"no uklopljena u op!e oblike prometnih ploha;

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"28

Radni!, Harapin, unji!

- Gornja ploha ure#aja neka ne bude suvie glatka da se po njoj ne skliu prolaznici i vozila. Posebnu panju obratiti na procijepe koji nisu okomiti na tokove prometa; - Ako se na mjestu prekida stvaraju lokalne neravnine bolje je da se one proteu blago na stanovitoj duljini nego da se stvaraju stube na kojima vozila ska"u, a pjeaci se spoti"u; - Izgled i boja ure#aja neka bude to sli"nija izgledu kolovoza, a irina ure#aja na gornjoj plohi to manja; - Ure#aji moraju omogu!iti irenja i suavanja u odre#enim granicama, a da se pri tom ne stvaraju preveliki ljebovi zbog kojih bi vonja bila nemirna; - Ure#aju moraju omogu!avati i stanovite vertikalne deformacije, a da pri tom ne pucaju; - Konstrukcija prijelaza mora biti to manje podlona ote!enjima, a gornja ploha otporna na habanje; mora dobro podnositi udarce i smirivati ih, da se ne prenose u ostale dijelove mosta; - Ure#aj mora podjednako dobro sluiti prometu pri svim veli"inama procijepa i u razli"itim vremenskim uvjetima, pogotovo se ne smiju smrzavati; - Ure#aj se mora dati lako ugraditi i po potrebi izmijeniti ili popraviti, pogotovo dijelovi podloni koroziji ili dotrajalosti; - Bo"ne strane uz reke izvesti skoene da se lake istiskuju ne"isto!a i tvrdi predmeti koji bi mogli zaglaviti ure#aj; - Poeljno je da su ure#aji nepropusni da se ne"isto!a i moebitne tetne teku!ine da provode u unutranjost, samo takva nepropusnost mora biti zaista i trajno ostvarena. Iz tih podataka moe se uo"iti koliko je problema vezano s projektiranjem, izvo#enjem i odravanjem takvih ure#aja. Razumljivo je zato da su se u praksi pojavila raznolika rjeenja i prijedlozi za takve dijelove mostova, pa ih moemo podijeliti na tipove: - otvorene reke, - klizne limove, - zup"aste sastavke, - zglobne trake, - lan"aste naprave.

Slika 7.24 Shematski prikaz razli!itih prijelaznih ure#aja


7. OPREMA MOSTOVA MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"29

Slika 7.25 Primjeri otvorenih procijepa 7.7.4 Nepropusni ure$aji

Dosad opisani ure#aji propusni su za vodu unato" tomu to su negdje predvi#eni priljubljeni limovi i spojevi. To obvezuje na predvi#anje zatite donjih dijelova prostora za odvodnju i pristup do njih. Pojava soli u odravanju prometa na cestama izazvala je potrebu da prijelazni ure#aji budu nepropusni za vodu. Uporabom dijelova od sinteti"ke gume i PVC materijala moemo ure#aje tako sastaviti da budu nepropusni, ali se mora ra"unati s u"estalom promjenom dijelova od gumenih materijala koji nisu toliko trajni i otporni koliko su "eli"ni, a doga#a se da budu i prerezani.

Slika 7.26 Primjeri traka za brtvljenje i uloaka u prekidima

U promatranju problema brtvljenja moramo uklju"iti i spoj izme#u vanjskih strana i rubova prijelaznih ure#aja i kolovoza, odnosno izolacija i ostalih priklju"nih dijelova mosta. Taj spoj je gdjekad tee odravati nego sastaviti sam ure#aj i izvesti ga da bude besprijekoran.
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"30

Radni!, Harapin, unji!

Gumena brtvila moemo umetnuti u razli"ite tipove prijelaznih ure#aja, "ak i u otvorene procijepe. U nekim rjeenjima gumeni dijelovi se lijepe o metalne, a u nekim postoje u metalu ljebovi u koje ulaze pogodno formirani rubovi gumenih dijelova. U novije vrijeme pojavili su se razli"iti prijelazni ure#aji koji u sebi redovito sadre dijelove od neoprena, ili op!enito neke sinteti"ke gume. U nekim su gumeni dijelovi stavljeni izme#u metalnih (slika 7.27), ali postoje i takva rjeenja u kojima je gumeni dio relativno velik i taj slui da se u njemu odigrava "itava deformacija prekida. Takvi su ure#aji pogodniji za meke asfaltne kolovoze jer u njima nema jake promjene podatnosti podloge pod prometom.

Slika 7.27 Prijelazni ure#aj sastavljen od !eli!nih traka s gumenim ulocima

Na slici 7.28 vide se detaljni podaci i oblici nekih prijelaznih ure#aja.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"3"

Slika 7.28 Primjeri ure#aja s nekoliko reaka

7.8

ODVODNJA

Prodiranje vode u unutranjost mosta nastojimo sprije"iti ponajprije tako da vodu s gornjih ploha to bre i najkra!e odvedemo ispod mosta u teren. Osnovna mjera zatite od vode i jest odvodnja pa joj zato moramo pokloniti najve!u panju. Pri tome !e biti zanimljivi: - oblici gornje plohe po kojoj !e voda otjecati; - ure#enje mjesta na kojima !e se voda skupljati i gdje !e se s gornje plohe proputati u donje prostore (slivnici); - sastav vode, odnosno stanje pri eventualnoj pojavi posebnih teku!ina na prometnoj povrini; - potreba prikupljanja vode i odvo#enja vode u kanalizaciju; - pouzdanost ure#aja i trajnost njegovih dijelova, potreba "i!enja i popravljanja. U nekim prilikama moemo pustiti vodu da s mosta curi u donje prostore, me#utim, danas je sve manje takvih mogu!nosti pa moramo ra"unati da vodu s mostova treba odvesti u op!u kanalizaciju, ili u vodotok, uz sve prikladne mjere za potrebnu zatitu okolia. Zbog problema posipanja prometnica solju i pijeskom u projektiranju je dobro predvidjeti odvodne cijevi velikih dimenzija i detalje koji se mogu lako mijenjati kad dotraju.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"32

Radni!, Harapin, unji!

Betonski dijelovi, pogotovo armirani, koji dolaze u dodir s takvom vodom, moraju biti vrlo kvalitetno izvedeni. Beton mora biti nepropusniji, visoke "vrsto!e i gusto!e, sa to manjim upijanjem vode, a zatitni sloj armature dovoljno debeo i po mogu!nosti posebno obra#en i sastavljen.
7.8." Odvodnja povrinskih voda

Odvodnja !e biti bolja to su strmiji popre"ni i uzduni padovi gornje plohe mosta te to su te povrine gla#e. Na mostovima u sklopu modernih cesta zaobljenja su nivelete velika pa su uzduni padovi na dugim mostovima mali. U takvim i sli"nim okolnostima moramo pogodne uvjete za odvodnju osigurati nekim posebnim na"inom. U pjea"kim i cestovnim mostovima postoje redovito velike zatvorene povrine na kojima se skuplja oborinska voda, a na eljezni"kim mostovima ta voda prolazi sloj zastora i skuplja se zapravo kao procjedna voda u donjoj plohi. Na cestovnim je mostovima redovito hodnik uzdignut nad plohom kolnika pa se podno rubnjaka stvara jarak u kojeg se voda slijeva po popre"nim nagibima. Da bi voda mogla to bolje uzduno ote!i potrebno je da jarak ima dovoljan uzduni pad, te da je ploha jarka to gla#a.

Slika 7.29 Primjeri oblikovanja jarka podno rubnjaka cestovnih mostova

Osnovnim vo#enjem bila bi prema tome linija jarka odre#ena oblikom nivelete. Me#utim, "esto !e biti uzduni pad nivelete premalen pa se tada jarku daje ve!i uzduni nagib, s tim da se uzduno mijenja oblik jarka i njegov popre"ni nagib. Prema prilikama, moe se mijenjati i nagib plohe kolnika, ali se time utje"e na mirno!u vonje pa takvu mjeru moemo samo izuzetno primijeniti. Ve! kod radijusa zaobljenja nivelete od 2000 m bit !e uzduni padovi premaleni pa se moraju predvidjeti druk"ija rjeenja. Pri takvim odnosima dobit !emo uzduno razli"ite linije nivelete, rubova kolnika, najniih to"aka jarka i visine stube izme#u kolnika i hodnika. Linija donjeg ruba jarka dobit !e nazup"an oblik s najniim mjestima na kojima !e se postaviti slivnici kroz koje !e tada voda otjecati ispod mosta. Tako !e uzduni pad u jarku biti dovoljan za tokove vode, a ploha kolnika !e dobiti padove koji su pogodni za vonju. Pri rjeavanju oblika ploha postoje neka ograni"enja kojih se treba drati: - uzduni pad jarka neka bude barem $,5%, ako mu je povrina hrapava ne ispod 2,0%; - oborinsko podru"je slivnika moramo tako odabrati da se to bolje ocje#uje voda te ne ostaju mlake na nekim udubljenjima; - razlike u popre"nim nagibima tako odabrati da te promjene vozila to manje osje!aju, dakle duljinu valovitosti uzeti to ve!u; - ne prekora"ivati maksimalne uzdune padove jarka; - razmak slivnika neka ne bude ve!i od 20 m.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"33

Slika 7.30 Primjeri ure#enja odvodnje na kraju mosta a nepovoljno zbog erozije tla, b ako se smije pustiti voda u teren c povoljno s poplo!enjem montanim komadima d posve skrivena odvodnja

Ponegdje projektanti putaju da se voda iz jarka odvodi preko krajeva hodnika, odnosno bilo kojih uzdignutih rubova na mostu, na nasip iza upornjaka, a da se pri tom ne predvi#a nikakve posebne kanale po pokosu. Takva rjeenja valja izbjegavati, jer koli"ine oborinske vode s prometne plohe nisu malene pa !e se formirati poto"i! niz pokos nasipa i odnesti zemlju nasipa. Koli"ine tla u takvim odronima mogu biti znatne. Posebno je rjeenje u kojem je "itava osnovna prometna povrina perforirana pa se na vrlo mnogo mjesta voda procje#uje kroz rupe ili dulje reke u donji prostor gdje je mogu do"ekati kanali.
7.8.2 Odvodnja procjedne vode

Voda koja je prodrla kroz gornje slojeve, prolazi u unutranjost mosta i potrebno ju je prihvatiti te tako#er provesti to kra!im putem izvan mosta. Rjeenja su razli"ita za cestovne i za eljezni"ke mostove. Na eljezni"kim mostovima gdje takve vode ima na gornjoj plohi nosive konstrukcije mogu dati uzduni padovi od 3 do 5% i ako na konstrukciju poloimo izolacijski sloj i njegovu zatitu moe se procjedna voda po njemu odvesti. Kad je niveleta vodoravna, ili priblino takva, na eljezni"kim mostovima morat !e se uzduni padovi izolacijskog sloja posti!i dodatkom podlonog sloja na glavnu konstrukciju. Takav !e sloj tada biti valovit (slika 7.33), a na najniim mjestima stavit !e se slivnik.

Slika 7.3" Primjeri odvodnje velike plohe uz perforiranje


MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"34

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7.32 Primjeri odvodnje velike plohe uz perforiranje

Rjeenje s padovima prema osi treba samo slivnike u sredini pogodno smjetene izme#u dva glavna nosa"a. Pri tom moramo kod "i!enja i popravaka raskapati sredinji dio gornjeg ustroja, dakle ometati promet. Drugi raspored treba dva reda slivnika ali je odravanje jednostavnije. Me#utim valja pogledati odnos mjesta slivnika i glavnih nosa"a nosive konstrukcije pa i prema tome odabrati najpogodnije rjeenje.

Slika 7.33 Formiranje popre!nih nagiba gornje plohe konstrukcija eljezni!kih mostova

Na svo#enim mostovima odnosi su znatno pogodniji pa u njima redovito postoji dovoljno mjesta za provo#enje oborinskih i procjednih voda. Na slici 7.34 vidimo primjere odvodnje u svo#enim sklopovima.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"35

Slika 7.34 Primjeri odvodnje u svo#enim mostovima 7.8.3 Slivnici

Slivnici su otvori kroz koje proputamo vodu u donje prostore: u kanale, oluke, okna ili izravno u prostor izvan mosta. Mogu biti razli"ito oblikovani, ve! prema tome to se s njima eli posti!i. U grednim konstrukcijama obi"no se predvi#aju slivnici koji istodobno prihva!aju oborinsku i procjednu vodu, a u svo#enim se za to predvi#aju dva posebna tipa slivnika. Slivnici se razlikuju po obliku, materijalu i dijelovima od kojih se sastoje, a moemo ih razlikovati i po smjetaju u konstrukcije koji im donekle uvjetuje i pogodan oblik. Na gornjoj plohi moraju slivnici imati dovoljno velik otvor da mogu progutati odre#enu koli"inu vode i takve rupe da se u njima ne moe zaglaviti obu!a prolaznika ili kota" vozila. S donje se strane nalaze primjereni izljevi odnosno cijevi kanala. Na mostovima slivnike predvi#amo na manjim razmacima negoli na otvorenoj cesti. Potreban razmak i veli"inu slivnika moramo odrediti prema intenzitetu oborina u doti"nom kraju gdje se most nalazi te obliku i glatko!i plohe s koje se voda u njega cijedi, nagibu te plohe i udaljenosti krajnje to"ke plohe od slivnika. Op!enito se moe ra"unati da jedan uobi"ajeni slivnik moe primiti vodu s povrine koja iznosi od 500 do 700 m2. Po nekim uputama cijev za odvodnju treba biti toliko velika da za svaki kvadratni metar povrine plohe koju odvodnjavamo, postoji u presjeku cijevi 4 cm2 presjeka, s tim da cijev bude minimalnog promjera $0, bolje $5 cm. Po smjetaju razlikujemo tipove:
Bo!ni slivnici

Bo"ni su slivnici smjeteni u rubnjaku (slika 7.35) pa !e se ulazni otvor nalaziti u vertikalnoj plohi stube. Mogu biti izra#eni od lijevanog eljeza, aluminijskog ili "eli"nog lima, ili od prirodnog ili umjetnog kamena. Pogodno je to su bo"ni slivnici malo primjetni. Plohe prometa ostaju netaknute jer nije umetnut neki dio druga"iji od ostalih slojeva kolovoza ili poplo"enja. Bo"ni su slivnici prikladni kad je stuba dovoljno visoka, ina"e ostaje prenizak prostor pa se takav brzo za"epi. Kod niskih uljeva moemo otvor produljiti na 50, 80 i vie centimetara, a na mjestu uljeva udubiti gornju plohu kolovoza.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"36

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7.35 Primjeri bo!nih slivnika Slivnici u prometnim plohama

Otvori slivnika u plohi kolnika ili hodnika su pogodni kad se kroz njih stvara otvor nad oknom kanalizacije, jer su to odmah i poklopci okna. Takve slivnike smjetene na najniim mjestima plohe moramo rasporediti sukladno izgledu "itave plohe i poplo"enja. Na cestama se slivnici u plohi izvode redovito od lijevanog eljeza ili od "eli"nih limova. Uljevi od armiranog betona ne mogu izdrati optere!enja od vozila. Slivnici u plohama mogu biti predvi#eni samo za prihva!anje oborinske vode (slika 7.36), ali prema prilikama i za procjednu vodu. Takvi su kombinirani slivnici sloeniji, jer osim gornjeg otvora moraju dobiti na donjem dijelu, na pogodnoj visini, dodatne otvore za ulaz procjednih voda. Tada slivnici redovito imaju vie dijelova: - uljev, - stalak uljevnog dijela, - lijevak (grlo), - odvodnu cijev i - izljev. Slivnici u prometnim plohama "esto sadre koare za zadravanje sme!a i materijala koji bi brzo zapunio odvodnju. Takve se koare moraju vaditi ili pak na neki drugi na"in "istiti, zato se uljevni dio mora otvarati. Prema prilikama rabe se u plohi za pjea"ki promet mali slivnici (slika 7.37) od lijevanog eljeza ili od kamena. Oni mogu biti tako lijepo oblikovani da pridonose izgledu doti"nih ploha.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"37

Slika 7.36 Primjeri slivnika u plohi kolnika predvi#enog samo za prihva"anje oborinske vode

Slika 7.37 Primjeri malih slivnika Slivnici za procjednu vodu

Za odvod procjednih voda u svo#enim konstrukcijama obi"no !e postojati vie prostora nego grednim mostovima. Ako ima dovoljno mjesta slivnici se za procjednu vodu (slika 7.38) izrade od lijevka i kalote koja se stavi povrh njega, a u kaloti su predvi#eni otvori kroz koje !e voda curiti u lijevak. Tamo gdje nema dovoljno visine postavi se nad lijevak perforirani lim. Da bi voda mogla to bolje otjecati stavi se oko kalote rahli materijal, recimo komadi krupnijeg kamena ili ljunka. Ako se oko toga nalazi nasipni materijal bit !e potrebno izraditi prijelaz od krupnih komada do nasipa, tako da voda ne ispire nasip te odnese pijesak u slivnik.
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"38

Radni!, Harapin, unji!

Na cestovnim i pjea"kim mostovima koli"ina je procjedne vode malena pa je hvatamo ili u kombiniranim slivnicima ili pak stavljamo posve male slivnike na najniim mjestima plohe izolacije, odnosno svugdje gdje bi se ina"e mogla zadrati voda.

Slika 7.38 Primjeri slivnika za procjednu vodu Oduci

Za zra"enje i odvo#enje para iz prostora ispod izolacije koja se tamo moe stvarati, te za odvod vrlo malih koli"ina vode ugra#uju se posve mali slivnici posebna oblika - oduci. Primjeri mjesta na kojima se postavljaju takvi oduci i neki detalji prikazani su na slici 7.39.

Slika 7.39 Primjeri postavljanja oduaka i detalj malih slivnika

Za takve oduke prikladni su posebni dijelovi koji se mogu izraditi od plasti"nog materijala. Na odre#enom mjestu ugradi se cjev"ica profila do 3 do 5 cm, a na vrhu se stavi poseban poklopac koji moe biti s obzirom na raspoloivu visinu izbo"en ili udubljen. Preko toga dolazi sloj izolacije, ako je to oduak za paru, a ako je na tom mjestu odvodni prostor povrh izolacije tada poklopac lei povrh toga sloja. Za obje svrhe moe se staviti dva poklopca, jedan ispod a drugi povrh sloja izolacije.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"39

Slivnici za kombiniranu odvodnju

Na mjestima gdje je izolacijski sloj neposredno uz gornju prometnu plohu ugra#ujemo slivnike koji gore prihva!aju oborinsku, a u donjem dijelu procjednu vodu. Pri tom se moraju podudarati mjesta gdje je najnia gornja ploha, odnosno njezin jarak i najnie mjesto izolacije. Takvi slivnici (slika 7.40) mogu imati i samo jedan dio s tim da se u donjem nalaze rupe za ulaz vode, a obi"no i proirenje na kojem !e se priklju"iti izolacija. Obi"niji su slivnici koji se sastoje od nekoliko razli"itih dijelova pa donja odvodna cijev ima na gornjem kraju tanjurasto proirenje. Na tom proirenju je zavrena izolacija i postavljen sredinji dio. Da bi se sprije"ilo ulaenje raznih ve!ih predmeta u sistem odvodnje te otpadnu vodu pro"istilo prije ulaza u cijev ugra#uje se u slivnike talonica s koarom koja se moe vaditi i "istiti.

Slika 7.40 Primjeri kombiniranih slivnika 7.8.4 Poloaj odvodnje

Ure#enje odvodnje treba planirati zajedno s projektiranjem dispozicije mostova i nosivim sklopovima mosta, jer !e u nekim rjeenjima biti velikih problema u provo#enju vode. Pogotovo kad nije doputeno ili nije pogodno da se vodu izravno preko izljeva pusti da otje"e u donje prostore. Zato je u promatranju odvodnje potrebno istraiti: - koji su poloaji i koji je razmjetaj slivnika najpogodniji, i to u popre"nom i uzdunom smjeru mosta; - kako !e se kroz most provesti cijevi i otvoreni ljebovi odvodnje; - na kojim je sve mjestima potrebno prihvatiti procjednu vodu; - gdje !e se voda izlijevati ili pak spojiti s nekom op!om kanalizacijom.

Slika 7.4" Neki odnosi glavnih nosa!a i poloaja slivnika u popre!nom presjeku mosta
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"40

Radni!, Harapin, unji!

Neki popre"ni presjeci rasponskih konstrukcija vrlo su nepovoljni za smjetaj odvodnje. Kad su prometne plohe nagnute prema van, a glavni su nosa"i blizu sredine presjeka najnia linija, jarak, plohe nalazi se isturen daleko na konzoli, a vodu moramo sprovesti unutar glavnih nosa"a. Tada su potrebni popre"ni kanali koji !e redovito biti skupi, komplicirani, a prema prilikama nepogodni i za nosivi sklop. Ako se pri tom ne moe odvodnja dobro rijeiti bit !e korisno promijeniti popre"nu dispoziciju nosive konstrukcije. Na slici 7.42 vidimo kako je odvodnja dodana na konstrukciju mosta izvana to se dakako ne moe smatrati uzornim i zbog izgleda mosta i zbog zatite i zale#ivanja. I na slici 7.43 prikazano je takvo rjeenje koje odie improvizacijom, a izraz je premale brige o problemima odvodnje mostova. U nekim slu"ajevima puta se voda iz slivnika izravno u teren ili vodotok. Tada je poeljno izljev dobro oblikovati kako bi posluio i kao ukras na mostu (slika 7.44).

Slika 7.42 Primjer improvizirane odvodnje postavljene neovisno o strukturi nosivog sklopa

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"4"

Slika 7.43 Primjer dodane odvodnje na nekom betonskom stupu

Slika 7.44 Izravni izljev na kamenom mostu s posebno oblikovanim kamenom

U lu"nim mostovima redovito postoji dovoljno mjesta za provo#enje odvodnje, za izradu okna s talonicom, za ulaze i kanale. Uz to su stupovi takvih mostova obi"no toliko iroki da se u njima moe provesti odvodnja do dna bez teko!a. Unato" tome nailazimo na rjeenja u kojima se voda puta kroz svodove, to ne bi trebalo "initi.

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

7. OPREMA MOSTOVA

"42

Radni!, Harapin, unji!

Slika 7.45 Primjeri provo#enja odvodnje kroz unutranjost nosivog sklopa svo#enih mostova

Za provo#enje odvodnje u mostovima postoje i neke preporuke: - Uzduni padovi cijevi ovise i profilu cijevi. Primjerice za profile od 30 do 60 cm pogodni su padovi od $% do 2%. Padovi su ograni"eni prema dolje i gore pa te podatke valja primijeniti; - Gdje je god mogu!e valja odvodnju spustiti u tlo i zavriti je u jami ispunjenoj krupnim ljunkom, odnosno priklju"iti je u kanalizaciju; - Uz glavnu odvodnju ploha mosta moramo se pobrinuti i za prihva!anje vode iz raznih dilatacija, procijepa i mjesta u kojima bi se mogla skupljati voda iz bilo kojih razloga; - Sve instalacije odvodnje neka budu tako projektirane da se mogu "istiti i odravati te po potrebi mijenjati zbog dotrajalosti.
Provo#enje odvodnje u grednom rasponskom sklopu

Na grednim mostovima problemi odvodnje su ponekad znatni. Oni se javljaju u rasponskom sklopu i u stupovima. S gledita odvodnje valja izbjegavati takve velike popre"ne konzole na kojima se nalaze najnia podru"ja zatvorenih prometnih ploha, a nije doputeno ostaviti izravne izljeve vode. Na slici 7.46 vidimo primjere rjeenja koja su u takvim slu"ajevima potrebna. Zbog male visine unutar konzole slivnici se tada mogu proiriti pa neki njihovi dijelovi li"e zdjelama. Pri tom se izvode i potrebni uzduni ljebovi s kojima se voda odvodi do stupova ili na kraj mosta. Na drugim mostovima bit !e ponekad potrebno provesti vodu kroz stupove u odre#enu kanalizaciju, pa !e zato u tlu biti potrebni posebni kanali uzdu mosta. Prema prilikama moda !e pri tom biti povoljnije izraditi glavni kanal uzdu "itavog mosta, odnosno nekog interesnog sektora i smjestiti ga u unutranjosti rasponskog sklopa. Kanali koji !e prihvatiti vodu iz svih slivnika i procijepa moraju biti projektirani kao hidrotehni"ke instalacije.

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

Radni!, Harapin, unji!

"43

Slika 7.46 Primjer odvodnje u unutranjosti grednog nosivog sklopa Provo#enje odvodnje kod stupova

U dananjoj praksi gra#enja mostova rado se predvi#aju stupovi to manjih popre"nih presjeka. Zbog toga se kroz njih ne moe provesti odvodnja. Zato i dolazi do rjeenja koja su prikazana na slikama 7.42 i 7.43. Svakako, takve odnose valja izbjegavati jer dodavanje cijevi izvana na stup ili pak na neko drugo mjesto teko moe biti uspjeno rijeeno. U problemima rjeavanja odvodnje do mjesta prihvata do kanala, odnosno putanja vode u teren, valja dakako pripaziti na oblikovnu vrijednost pojedinih rjeenja, ali tako#er i na tehni"ku ispravnost provo#enja cijevi. Naime, tehni"ki nije pogodno ostaviti odvodne cijevi nezati!ene, jer se mogu lako otetiti, a uz to !e se voda u takvim cijevima smrzavati pa !e led onemogu!iti otjecanje. Takav se led teko topi to pove!ava neprilike, a uslijed pove!anja volumena mogu cijevi i popucati. S tih gledita pogodno je smjestiti cijevi odvodnje u unutranjost, u prostore koji su iri od profila cijevi. Pri tom nije povoljno ako je pristup do tih cijevi teak, pa i onemogu!en. Tada se moramo pobrinuti da se cijevi mogu vaditi s krajeva, i mijenjati kad dotraju ili se zabrtve.
MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA 7. OPREMA MOSTOVA

"44

Radni!, Harapin, unji!

Sve su to razlozi zbog kojih bismo eljeli upozoriti projektante mostova na zna"enje to ga odvodnjavanje mostova ima za izbor oblika i profila stupova. Na slici 7.47 prikazana su dva primjera detalja odvodnje kod stupova.

Slika 7.47 Dva primjera detalja odvodnje kod stupova

7. OPREMA MOSTOVA

MOSTOVI - ODABRANA POGLAVLJA

8. Optere!enja mostova

8. Optere!enja mostova
8." UVOD
Mostovi pripadaju me!u najstarija ostvarenja graditeljskog umije"a #ovje#anstva. Grade se ve" vie tisu"lje"a. Me!utim, metode prora#una njihovih nosivih konstrukcija razvijaju se tek u posljednja dva stolje"a, tj. nakon osnutka "Parike kole za ceste i mostove", $747. (Jean Rodolph Perronet). Od tog doba po#ima razdoblje teorijskih analiza nosivih konstrukcija, prora#una i dokaza nosivosti, pa se po#imaju raditi konstrukcije s boljim iskoritenjem nosivosti presjeka. Optere"enja i djelovanja na mostove koja uzrokuju sile u nosivim sklopovima moemo sloiti u skupine prema nekim zajedni#kim obiljejima: I podjela (prema vjerojatnosti pojave): optere"enja za koja je most gra!en, slu#ajna optere"enja koja se pojavljuju neovisno o prvima. II podjela (prema dinami#kim utjecajima): mirna, ona koja izazivaju neke dinami#ke pojave. III podjela (prema u#estalosti pojave): trajno prisutna, optere"enja koja se javljaju kao vie ili manje u#estale pojave. U praksi projektiranja mostova optere"enja su obi#no podijeljena u tri skupine: osnovna, dodatna, izvanredna. Propisi pojedinih drava i me!unarodnih organizacija odre!uju veli#ine pojedinih optere"enja te odre!uju kombinacije optere"enja s kojima moramo ra#unati nosivu konstrukciju mosta, odnosno odre!eni dio nosive konstrukcije. Prora#uni konstrukcija mostova provode se prema propisanim kombinacijama optere"enja, ispituju se stanja naprezanja i deformacija i odre!uju ugroena mjesta zbog dostizanja sloma. Kontroliraju se grani#na stanja deformacija (naj#e"e progiba) te grani#na stanja pukotina (za armiranobetonske mostove)

8.2 PODJELA OPTERE$ENJA


8.2." Osnovna djelovanja U pravilu uvijek postoje na mostu ili nekom njegovom elementu, a posljedica su osnovne namjene mosta. Promjene vrijednosti optere"enja su zanemarive. To su: vlastita teina, stalni teret na mostu, korisno (pokretno) optere"enje,
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
94

8. Optere!enja mostova

sile koje nastaju od prednaprezanja, skupljanje i puzanje materijala (kod prednapregnutih i spregnutih konstrukcija), optere"enje vodovima, aktivni tlak tla, tlak i teina mirne vode (hidrostati#ko optere"enje), djelovanje teku"e vode (hidrodinami#ko optere"enje), uzgon, optere"enje na ogradu mosta, deformacije nastale kao posljedica na#ina gradnje.

8.2.2 Dodatna djelovanja Javljaju se povremeno, ali je vjerojatnost njihove pojave u vijeku trajanja mosta velika. Tako!er su zna#ajne i promjene vrijednosti djelovanja. U dodatna optere"enja spadaju: temperaturne promjene, skupljanje (bujanje) i puzanje betona, vjetar, snijeg, udari leda, sile pri pokretanju i sile pri zaustavljanju vozila (ko#ione sile), otpori u leajevima, centrifugalne sile (mostovi u krivinama), mogu"e pomicanje temeljnog tla, potres (P$).

8.2.3 Izvanredna djelovanja Javljaju se rijetko ili nikako i obi#no su vrlo kratkotrajna. Me!utim njihovo djelovanje moe izazvati ekstremne utjecaje u nosivom sklopu. U izvanredna optere"enja spadaju: udari vozila i plovnih objekata, potres (P2), izvanredna optere"enja, privremena stanja pri gradnji, eksplozije.

8.3 ZAJEDNI%KI UTJECAJI VIE DJELOVANJA


Mostovi i njihovi dijelovi istovremeno se moraju provjeriti na zbirni utjecaj vie djelovanja. Provjera na istovremeni utjecaj vie djelovanja vri se superpozicijom utjecaja. Obi#no se vre sljede"e superpozicije: $) Osnovno djelovanje; 2) Osnovno + Dodatno djelovanje; 3) Osnovno + Izvanredno djelovanje. Pri prora#unu ukupnih utjecaja izostavljaju se djelovanja koja smanjuju ukupne utjecaje, osim kad postoje dokazi da su ona stalna. Npr. prilikom prora#una stabilnosti mosta na uzgon ne uzima se u obzir prometno optere"enje na mostu (jer nije stalno), ali se uzima u obzir vlastita teina mosta (djeluje stalno).
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
95

8. Optere!enja mostova

8.4 STALNI TERET I VLASTITA TEINA NOSA%A


Stalni teret je onaj koji se tokom predvi!enog roka trajanja gra!evine zamjetno ne mijenja, ni po veli#ini ni po svojem poloaju i smjeru djelovanja. Taj je teret odre!en geometrijskim oblikom i dimenzijama dijelova mosta i konstrukcije te specifi#nim zapreminskim gusto"ama gradiva od kojeg su dijelovi izra!eni. Karakteristika je dakle stalnog tereta da on djeluje trajno i mirno kao vertikalno optere"enje i moemo ga jednostavno izra#unati. U projektiranju mostova javlja se i pojam vlastite teine nosa#a, onog dijela kojeg upravo projektiramo. To je odre!eni dio stalnog tereta, a izdvaja se zbog toga to njegovu veli#inu naj#e"e ne moemo unaprijed to#no odrediti. Naime, dimenzije nosa#a odre!ujemo prema ukupnim silama koje djeluju na konstrukciju pa ih unaprijed ne znamo. Vlastitu teinu, tj. dimenzije nosa#a, u postupku prora#una uvijek je potrebno unaprijed pretpostaviti, te ra#unom dokazati njihovu ispravnost ili neispravnost. Da bi olakali ovaj postupak uvijek se sluimo iskustvom, podacima sa ve" izvedenih (dobro konstruiranih) mostova, literaturom i sl. Ako se vrijednosti dobivene prora#unom znatno razlikuju od pretpostavljenih, tada je potrebno prora#un ponoviti s novo usvojenim vrijednostima. Vrijednosti zapreminskih gusto"a materijala dani su u standardima (HRN U.C7.$23). Ako neki materijali nisu dani u standardu tad ih je potrebno izmjeriti.

8.5 KORISNO (PROMETNO) OPTERE$ENJE


Korisna (prometna) optere"enja na mostovima mogu djelovati kao mirna vertikalna optere"enja, ali mogu izazvati i neke dinami#ke pojave kao i horizontalne sile (sile ko#enja, centrifugalne sile i sl.). Tip korisnog optere"enja koji se prevodi preko mosta bitno ovisi o svrsi i namjeni mosta. U principu, moemo razlikovati mostove kod kojih su zadani stvarni tereti koje most treba nositi (npr. akvadukti, mostovi za cijevi, mostovi za dizalice i sl.), od mostova kod kojih se veli#ina pokretnog tereta (kao ni poloaj tereta na mostu) ne moe to#no ocijeniti. Da bi se oslobodili raznolikosti tereta koji moe opteretiti most, prelo se sa stvarnih optere"enja na zamjenjuju"a tipska optere"enja. Ta zamjenjuju"a tipska optere"enja uvodimo umjesto tereta koja na bilo koji na#in na most stvarno nailaze. U nastavku "e biti detaljno rije#i o prometnim optere"enjima cestovnih i pjea#kih mostova. 8.5." Cestovni mostovi Cestovni mostovi se, prema vanosti ceste na kojoj se nalaze, dijele na tri kategorije: I kategorija . . . . mostovi na autocestama II kategorija . . . . mostovi na magistralnim i regionalnim cestama III kategorija . . . . mostovi na lokalnim cestama Povrinu cestovnog mosta sa#injavaju sljede"i dijelovi (crte 8.$): Kolnik dio izme!u rubnjaka namijenjen prolazu vozila koji se sastoji od prometnih, zaustavnih rubnih i biciklisti#kih trakova Pjea!ke staze ili staze za slubenu uporabu dijelovi izme!u rubnjaka i unutranje strane ograde
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
96

8. Optere!enja mostova

Razdjelni trak dio izme!u dijelova kolnika za razli#ite smjerove prometa


Pjea!ka staza

Kolnik Razdjelni trak Kolnik Pjea!ka staza

Crte 8.": Dijelovi povrine cestovnog mosta

Kolnik mosta sastoji se od glavnog traka, irokog 3 m i prostora izvan glavnog traka. Glavni trak se smjeta u najnepovoljniji poloaj za dio koji se promatra, a paralelan je s osi kolnika. Ako je konstrukcija popre#nog presjeka mosta jedinstvena za cijelu irinu mosta, na cijelom mostu postavlja se samo jedan glavni trak, bez obzira na broj prometnih trakova ili odvojenih smjerova. Ako se konstrukcija sastoji od vie samostalnih dijelova, za svaki se dio mora predvidjeti po jedan glavni trak. Most, odnosno njegovi dijelovi, prora#unavaju se prema ra#unskoj shemi optere"enja mosta, ovisno o kategoriji mosta (Tablica 8.$). Kategorija mosta I II III irina kolnika 6.0 m irina kolnika < 6.0 m Ra#unska shema V600 + V300 V600 V300 + V300 V300

Tablica 8.": Kategorija mosta i ra!unska shema optere"enja

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

97

8. Optere!enja mostova

Prilikom prora#una glavni trak se na najnepovoljnijem mjestu optere"uje tipskim vozilom, prema crteu 8.2 i tablici 8.2. Uzduna os vozila mora biti paralelna s uzdunom osi traka.
Shema optere#enja V600 + V300
p2=3.0 kn/m V600 V300 p2=3.0 kn/m2 p2=3.0 kn/m2
2

Shema optere#enja V600


p2=3.0 kn/m V600
2

Shema optere#enja V300 + V300


p2=3.0 kn/m V300 V300
2

Shema optere#enja V300


p2=3.0 kn/m V300
2

p2=3.0 kn/m2 p2=3.0 kn/m


2

Crte 8.2: Ra!unske sheme optere"enja

b2 ".50 b2 ".50

b2 ".50

b2

".50

b"

2.00 6.00

Crte 8.3: Tipsko vozilo V600 i V300

Glavni trak se optere"uje jednoliko raspodijeljenim optere"enjem p$ (prema tablici 8.3) ispred i iza tipskog vozila. Ostatak mosta se optere"uje jednoliko raspodijeljenim optere"enjem p2. Ukupni Teret irina nalijeganja teret pojedinog kota#a (m) Vozilo (kN) kota#a (kN) b$ b2 V600 V300 600 300 $00 50 0.60 0.40 0.20 0.20

Tablica 8.2: Teina i irina nalijeganja tipskog vozila MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
98

3.00

8. Optere!enja mostova

Vozilo

Ukupna teina vozila (kN)

Zamjenjuju"e jednoliko raspodijeljeno optere"enje p* (kN) 33.3 $6.7

Jednoliko raspodijeljeno optere"enje glavnog traka p$ (kN/m2) 5.00 5.00

Jednoliko raspodijeljeno optere"enje izvan glavnog traka p2 (kN/m2) 3.00 3.00

V600 V300

600 300

*) Optere"enje p je zamjenjuju"e optere"enje za tipsko vozilo

Tablica 8.3: Jednoliko raspodijeljeno optere"enje

Tipsko vozilo moe biti smjeteno na kolniku tako da kota#ima dodiruje rubnjak. Povrina kolnika izvan glavnog traka optere"uje se jednoliko raspodijeljenim optere"enjem p2 (prema tablici 8.3) u kombinaciji s ostalim prometnim optere"enjem (crte 8.2). Sve ostale prometne povrine izme!u kolnika i unutarnjih rubova ograda optere"uju se tako!er jednoliko raspodijeljenim optere"enjem p2 (prema tablici 8.3) u kombinaciji s ostalim prometnim optere"enjem (crte 8.2). Sva korisna optere"enja koja djeluju rastere"uju"e ne uzimaju se u obzir pri prora#unu. Pojedini kota#i tipskog vozila ne smiju se izostaviti iz prora#una. Pri prora#unu pojedinih dijelova mosta (npr. dijelova pjea#kih staza, plo#a, popre#nih nosa#a i dr.) uzima se jednoliko raspodijeljeno optere"enje p3=5.00 kN/m2. Pjea#ke staze koje nisu osigurane odbojnim ogradama (odbojnicima) protiv nalijetanja vozila, kod kojih je visina rubnjaka manja od 20 cm iznad povrine kolnika, optere"uju se pojedina#nim optere"enjem P=50 kN bez jednoliko raspodijeljenog optere"enja s povrinom nalijeganja 0.300.30 m. Sva korisna optere"enja u glavnom traku mosta, koja se unose u prora#un svih dijelova mosta osim krajnjih i srednjih stupova i njihovih temelja, moraju se pove"ati mnoenjem s dinami#kim koeficijentom kd. Prora#un leaja, kvadara i leajnih greda obavlja se s tako uve"anim optere"enjem. Dinami#ki koeficijent za cestovne mostove izra#unava se prema izrazu: k d = $.4 0.008 L gdje je L raspon koji se prora#unava. Kod nosa#a koji idu preko vie otvora sa zglobovima ili bez zglobova to je raspon u kojem se nalazi tipsko vozilo. Pri prijenosu sile u dva smjera ili vie smjerova to je najmanji raspon. Ako najmanji raspon iznosi najmanje 0.7 najve"eg raspona, za L se smije uzeti aritmeti#ka sredina svih raspona. 8.5.2 Pjea#ki mostovi Korisno optere"enje za pjea#ke mostove uzima se kao jednoliko raspodijeljeno optere"enje p = 5.00 kN/m2 i ne mnoi se s dinami#kim koeficijentom. Ako je raspon nosivih elemenata mosta ve"i od $0 m, doputeno je smanjenje korisnog optere"enja na p = 5.5 0.05 L , gdje je L raspon u metrima. U tom se slu#aju za smanjena optere"enja ne smije uzeti vrijednost manja od p = 4.00 kN/m2.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

99

8. Optere!enja mostova

8.5.3 Mostovi za eljezni#ki i mjeoviti promet Posebnost eljezni#kih mostova je, da je na njima poloaj korisnog tereta u popre#nom presjeku mosta to#no odre!en i nepromjenjiv. Uz to je teina vagona mnogo ujedna#enija nego teine cestovnih vozila, pa je lake ustanoviti veli#inu stvarnog optere"enja. Za odre!ivanje korisnog tereta eljezni#kih vagona i lokomotiva, neophodno je poznavati veli#inu osovinske sile, razmak i broj osovina, raspored vagona u kompoziciji vlaka te mogu"nost prekida sheme i sl. Za razne vrste eljeznica postoje i razli#iti podaci, te razli#ita tipska osovinska optere"enja (o kojima ovdje ne"e biti razmatrano). Mostovi mjeovite namjene s vie kolosijeka i odvojenim prometnim povrinama za cestovni i tra#ni#ki promet moraju se provjeriti na istovremeno optere"enje korisnim teretom za cestovne mostove i za mostove za tra#ni#ka vozila. Korisno optere"enje za gradski tra#ni#ki promet definira korisnik optere"enja.

8.6 SILE OD PREDNAPREZANJA


Sile od prednaprezanja, kao i sve popratne pojave (gubici sile i sl.), u prora#un se uzimaju prema vrsti i na#inu prednaprezanja te materijalu od kojeg se konstrukcija izvodi.

8.7 DJELOVANJA ZBOG SKUPLJANJA (BUBRENJA) I PUZANJA MATERIJALA


Sile koje nastaju zbog skupljanja (u nekim slu#ajevima bubrenja) i puzanja materijala utvr!ene su normativima za beton i armirani beton. Prilikom razmatranja pojave skupljanja, kao i pojave puzanja moraju se uzeti u obzir njihove najmanje i najve"e vrijednosti, ovisno o vremenu izgradnje mosta i (posebno bitno za puzanje) trenutku optere"ivanja mosta (otputanju skele). Za mostove od armiranog betona ova se djelovanja smatraju dopunskim.

8.8 TEINA VODOVA


Teina vodova uzima se u prora#un za svaki pojedina#ni vod kao funkcija njegovog poloaja na mostu. Pri odre!ivanju sila od vodova valja imati na umu da osim same teine vod moe uzrokovati i skretne sile (cjevovodi), sile od promjene temperature, trenje na leajevima i sl.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

$00

8. Optere!enja mostova

8.9 TLAK TLA


8.9." Op!enito Kad govorimo o utjecaju okolnog tla na konstrukcije, obi#no se to djelovanje dijeli u tri podgrupe: vertikalni tlak tla predstavlja optere"enje teine tla na horizontalne ili kose plohe mosta koje su zatrpane tlom; aktivni tlak tla je optere"enje koje tlo pravi na most naslanjaju"i se na njega; pasivni tlak tla je optere"enje koje tlo pravi na most kada se most naslanja na tlo. Utjecaj pokretnog optere"enja koja nailaze na sloj tla uvodimo u prora#un bez dinami#kog koeficijenta, te vrimo rasprostiranje po dubini prema pravilima geomehanike. Potporne konstrukcije mosta moraju se dimenzionirati na tlak tla koji nije manji od $/2 ekvivalentnog hidrostati#kog optere"enja. Op"eniti prikaz djelovanja tla redovito se odnosi za stanje na jedini#noj duljini plohe na kojoj tlo djeluje. Me!utim, #esto se zaboravlja da su dijelovi mosta cjelovite konstrukcije (npr. upornjak s krilima), pa takvo razmatranje moe dati predimenzionirane konstrukcije. Zbog toga je uvijek preporu#ljivo promatrati #itav dio konstrukcije. 8.9.2 Vertikalni tlak tla Tlo koje se nalazi iznad pojedinih dijelova mosta, npr. povrh nagnutih ploha zidova, iznad svodova i sl., djelovat "e na taj dio objekta kao stalni teret. Pri tome moramo imati na umu da, ako je taj dio tla visok, treba u prora#un uvesti djelovanje rasteretnog svoda, koji "e se prirodno pojaviti u tlu, pa "e na objekt djelovati samo tlo ispod svoda. Dijelove mosta koji "e u kona#nici biti zasuti tlom (tj. na koje "e djelovati vertikalni tlak tla) moramo kontrolirati i u fazama izgradnje, kada ti dijelovi nisu optere"eni tlom (ako je to stanje mjerodavno). Tako!er moramo imati u vidu da sloj tla moe biti iz bilo kojeg razloga uklonjen, te je potrebno prekontrolirati i takvu situaciju. 8.9.3 Aktivni tlak tla Upornjake i stupove mosta uvijek je potrebno provjeriti i na aktivni tlak tla. U nekim okolnostima (okvirni i lu#ni sustavi) aktivni tlak tla je mjerodavan i za glavne nosa#e mosta. Veli#ina i djelovanje aktivnog tlaka tla na plohu zida upornjaka prikazano je na crteu 8.4. Ako je upornjak s proputenim nasipom, tada djelovanje aktivnog tlaka tla na pojedina#ne stupce treba ra#unati kako je prikazano na crteu 8.5.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

$0$

8. Optere!enja mostova
p

hp

a = tg 2 (45 2 ) e0 = p a e = h a

e0

Ea'' h

Ea'

e' e''

Crte 8.4: Aktivni tlak tla na upornjak

h+hp

E a =

$ h 2 a 2 E a = p h a E a = E a + Ea

3b

Crte 8.5: Aktivni tlak tla na pojedina!ne stupce upornjaka

8.9.4 Pasivni tlak tla Pasivni tlak tla redovito se izostavlja iz prora#una mostova, me!utim postoje neki slu#ajevi kad je potrebno i njega uzeti u obzir. Razlog izostavljanja pasivnog tlaka tla lei u #injenici da je njegova pojava vezana uz prethodno pomicanje dijelova mosta, to redovito nije doputeno.

8."0 OPTERE$ENJE OD VODE


Djelovanje vode na nosivu konstrukciju mosta moe se o#itovati kao djelovanje mirne vode, djelovanje teku"e vode i uzgon. 8."0." Djelovanje mirne vode (hidrostati#ko djelovanje)

Djelovanje mirne vode u prora#un mostova se uklju#uje kao mirno optere"enje i to samo onda kada pove"ava ukupno djelovanje. Ako voda djeluje rastere"uju"i u prora#un se uzima samo ako postoji dokaz da je djelovanje stalno. Djelovanje mirne vode ra#una se prema izrazu p hs = v h gdje je: p hs , hidrostati#ki tlak vode na visini h v , specifi#na gusto"a vode (=$0.0 kN/m3)
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
$02

8. Optere!enja mostova

8."0.2

Djelovanje teku!e vode (hidrodinami#ko djelovanje)

Djelovanje teku"e vode u prora#un mostova se uklju#uje kao stati#ka (mirna) horizontalna sila, prema izrazu
p hd = 0.5$5 k v 2

gdje je: p hd , tlak vode u [kN/m2] k, konstanta, ovisna o obliku stupa (vidi crte 8.6) v, brzina vode u [m/s] Ovako dobivena sila p hd je sila samo od dinami#kog djelovanja vode i u prora#unu joj je potrebno dodati silu od mirnog djelovanja vode p hs .
k="3/8 k="/2 o <30 k=2/3

Crte 8.6: Vrijednosti koeficijenta k za razli!ite oblike stupova

8."0.3

Uzgon

Za prora#un utjecaja uzgona potrebno je posebno uzeti najviu i najniu razinu vode (ili podzemne vode), te odabrati onaj slu#aj koji daje mjerodavnije sile.

8."" OPTERE$ENJA NA OGRADU MOSTA


Ograde mogu, prema prilikama, biti optere"ene mirnim silama, ali isto tako mogu biti optere"ene udarom vozila. Razlike izme!u tih optere"enja su vrlo velike, pa ih je potrebno posebno promatrati. 8.""." Djelovanje ljudi na ogradu

Optere"enje na ogradu pjea#kih mostova ili pjea#kih staza uzima se u prora#un kao mirno linijsko optere"enje koje djeluje u visini gornjeg ruba ograde u vertikalnom i horizontalnom smjeru. Veli#ina optere"enja na ogradu, kako je prikazano na crteu 8.7, uzima se u horizontalnom smjeru p h = $.0 kN m , a u vertikalnom smjeru p v = $.0 kN m .
pv ph

Crte 8.7: Optere"enje na ogradu MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature


$03

8. Optere!enja mostova

8."".2

Udar vozila

Udar vozila u odbojnu ogradu (odbojnik) uzima se kao mirna koncentrirana horizontalna sila koja djeluje na 60 cm iznad povrine kolnika uz rubnjak. Veli#ina sile je: H=$00.0 kN za I i II kategoriju mosta (ceste), tj. H=50.0 za III kategoriju mosta (crte 8.8).

Crte 8.8: Sila udara vozila u odbojnik

Ograda za pjeake na koju je pri#vr"ena i odbojna ograda mora se provjeriti na oba slu#aja djelovanja, ali ne istovremeno.
8."".3 Ostala djelovanja na ogradu

Ako se na ogradu postavlja zatita od vjetra, ograda se prora#unava i na silu djelovanja vjetra na neoptere"eni most. U iznimnim slu#ajevima, veli#ina djelovanja vjetra odre!uje se posebnim ispitivanjima i mjerenjima (na mjestu lokacije mosta). U prora#un je potrebno uklju#iti i sva posebna optere"enja na ogradu mosta, ako postoje, kao to su npr. optere"enja od rasvjetnih tijela ili stupova, zatitne mree, kolica za pregled i sl.

8."2 DEFORMACIJE NASTALE KAO POSLJEDICA NA%INA GRADNJE


Mostovi, kao i sve ostale gra!evine ne nastaju odjednom ve" se grade dui vremenski rok. Prilikom izgradnje dolazi do promjene stati#kog sustava kao i sila koje djeluju na konstrukciju. Pri prora#unu potrebno je pravilno predvidjeti sve faze izgradnje i konstrukciju provjeriti u svim mogu"im slu#ajevima.

8."3 DJELOVANJE PROMJENE TEMPERATURE


Ovdje se diskutira samo o prirodnim (klimatskim) promjenama temperature. Stanja pri poarima i sli#nim pojavama treba promatrati zasebno. Poznato je da promjene temperature uzrokuju promjenu volumena, a u pojedinim konstruktivnim sustavima mogu uzrokovati i promjenu sila u sustavu. Veli#ina sila koje "e se pojaviti ovise o veli#ini promjene temperature, gradivu iz kojeg je most napravljen te specifi#nosti mosta. Dakako, promjene temperature ovise i o nizu drugih faktora koje je teko vrednovati, kao to su: direktna izloenost sun#evim zrakama pojedinih dijelova ili cijelog mosta, strujanju zraka na poloaju mosta, raslinju na uoj i iroj lokaciji, vrsti i boji tla i sl.
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
$04

60 cm

8. Optere!enja mostova

Granice promjene u raznim su predjelima razli#ite. Obi#no se ra#una s podacima baziranim na osrednjenim vrijednostima doti#ne pokrajine/drave, ali prema okolnostima treba izabrati vrijednosti koje odgovaraju stvarnim mjesnim prilikama. Promjene temperature op"enito moemo podijeliti na: jednolika promjene temperature; nejednolika promjena temperature u jednom promatranom presjeku mosta; nejednolika promjena temperature u pojedinim konstrukcijskim dijelovima mosta koji nemaju kontinuiranu povezanost.
8."3." Jednolika promjena temperature

U konstrukciji koja se jednoliko zagrijava ili hlada nastat "e jednolika promjena temperature. Promjene sila u konstrukciji pojavit "e se samo onda kada se konstrukcija ne moe slobodno stezati ili iriti. Veli#ina djelovanja jednolike promjene temperature izra#unava se prema izrazu L = k t t l gdje je: L , promjena duljine promatranog dijela k t , koeficijent temperaturnog istezanja (tablica 8.4) t , promjena temperature (tablica 8.5) l, duljina promatranog dijela
Materijal Kamen raznih vrsta Beton Zid od prirodnog kamena Zid od opeke %elik Lijevano eljezo Legirani aluminij Tablica 8.4: Koeficijent temperaturnog istezanja

k t [$/C]
$.0$0-5 $.0$0-5 0.6$0-5 0.6$0-5 $.2$0-5 $.0$0-5 2.0$0-5

Osnovni materijal mosta Metali Spregnute konstrukcije Beton (AB i PNB) Kamen

Jednolika promjena temperature [C]


Najvia temp. Referentna temp. Najnia temp. Promjena temp.

Nejednolika prom. temperature [C] $5 $5 5 $0

+45 +45 +35 +30

+$0 +$0 +$0 +$0

-25 -25 -$5 -$0

35 35 25 20

Tablica 8.5: Jednolika i nejednolika promjena temperature MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
$05

8. Optere!enja mostova

Djelovanja temperature na drvene mostove su zanemariva. Koeficijenti temperaturnog istezanja za materijale koji nisu navedeni u tablici 8.4 se dobivaju ispitivanjem ili uzimaju iz literature.
8."3.2 Nejednolika promjena temperature

Razli#ite promjene temperature pojedinih elemenata konstrukcije ili pojedinih dijelova tih elemenata uvijek izazivaju sile u sistemu nosa#a. Dva suprotna primjera prikazana su na crteu 8.9. %eli#ni most sa spregnutom ab plo#om moe imati dvije popre#ne dispozicije. Kod prve (8.9a) kolnik je nad nosa#ima, gornji pojas nosa#a u vje#itoj sjeni i ab plo#a odvodi toplinu iz gornjeg pojasa. Donji pojas se izduuje. Kod druge dispozicije (8.9b) kolnik je uputen u nosa#e, pa je gornji pojas nosa#a izloen direktnom zagrijavanju sunca, a donji pojas je u vje#itoj sjeni. Gornji pojas se izduuje.
a) b)

+M

-M

Crte 8.9: Sile u sustavu nastale nejednolikim djelovanjem temperature

Nejednolika promjena temperature u pojedinim presjecima mosta uzima se prema tablici 8.5.
8."3.3 Montana temperatura

Izravan utjecaj na stanje u konstrukciji ima izbor po#etnog (nultog) stanja, tj. onog stanja (ili one temperature) kada sklapamo #itavu konstrukciju u njeno kona#no stanje. Temperaturu u tom trenutku nazivamo montana temperatura (referentna temperatura). Moemo prihvatiti da su sile zbog temperaturnih utjecaja u konstrukciji jednake nuli. Prikladnim izborom vremena zavretka radova moemo kontrolirati temperaturne utjecaje u konstrukciji. Dakako da unutranje utjecaje moramo provjeriti prema stvarnoj montanoj temperaturi koja se moe razlikovati od referentne dane u tablici 8.5.
8."3.4 Prora#unsko zna#enje promjene temperature

Prema #injenici da je promjena temperature prisutna u svakoj konstrukciji, to bi smo djelovanje mogli ubrojiti u osnovna optere"enja, ali se to ne #ini jer su ekstremne temperature relativno rijetka pojava koja obi#no nastaje u razdoblju od nekoliko godina. Uz to, zagrijavanje i hla!enje su postupne pojave, pa materijal ima vremena za prilagodbu novom stanju, a tako!er i izme!u minimalnih i maksimalnih utjecaja je #esto dui period vremena. U svakom slu#aju uvijek valja uskladiti prora#un sa stvarnim stanjem na terenu, pogotovo kad se projektira od materijala koji su osjetljivi na nagle promjene temperature.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

$06

8. Optere!enja mostova

8."3.5

Zna#enje promjene temperature za rjeenja u konstrukciji

Utjecaj promjene temperature u konstrukciji znatno je iri od njenog prikaza djelovanja kao optere"enja. pri rjeavanju odre!enih dijelova i detalja na konstrukciji valja uvijek imati na umu djelovanje temperaturnih promjena. Posebno osjetljiva mjesta su leajevi, koji moraju omogu"iti nesmetano irenje i skupljanje glavnih nosa#a ili mo"i primiti dio sile koja nastaje zbog sprije#enog irenja/skupljanja. Nadalje, drugo osjetljivo mjesto je prijelazna naprava koja tako!er mora dozvoliti slobodno irenje/skupljanje.

8."4 OPTERE$ENJE OD VJETRA


Vjetar je kretanje zra#ne mase i u osnovi predstavlja dinami#ko optere"enje na konstrukcije. No, za veliku ve"inu mostova vjetar ne predstavlja dominantno optere"enje, pa se jednostavno njegovo dinami#ko djelovanje moe prevesti na #isto stati#ko. Dakako mostovi koji su osjetljivi na vjetar, posebice ovjeeni i vise"i, kod kojih djelovanje vjetra moe proizvesti titranje i neujedna#ene deformacije, potrebno je posebno analizirati na djelovanje vjetra i to prema stvarnim podacima mogu"eg djelovanja vjetra na budu"oj lokaciji mosta. %esto se za mostove takvog tipa vre i modelska ispitivanja u vjetrovnim tunelima. U ovom podpoglavlju ograni#it "emo se na stati#ko djelovanje vjetra. Veli#ina djelovanja vjetra na mostove izra#unava se prema izrazu
w = q m ,T , H G h C f A S

Ne ulaze"i u poblie zna#enje koeficijenata mogu se navesti veli#ine djelovanja vjetra za cestovne mostove prema DIN propisima, koji se naj#e"e koriste i u nas. Postoje dvije veli#ine djelovanja vjetra: za neoptere"ene (prazne) mostove w=2.50 kN/m2, i za optere"ene (pune) mostove w=$.25 kN/m2. Smjer djelovanja vjetra se uzima horizontalan. Most se kontrolira na djelovanje vjetra okomito na uzdunu os mosta. Vjetar na most djeluje na ukupnu visinu kolovozne konstrukcije u popre#nom presjeku, ako je most prazan, tj. na visinu konstrukcije i visinu prometnog traka, ako je most pun. Visina prometnog traka za razne tipove mostova navedena je u tablici 8.6. Vrsta mosta prema tipu prometa na njemu Cestovni mostovi (s tra#ni#kim vozilima ili bez njih) Pjea#ki i biciklisti#ki mostovi eljezni#ki mostovi Visina prometnog traka [m] 3.50 $.80 3.80

Tablica 8.6: Visina prometnog traka

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

$07

8. Optere!enja mostova

Efektivne visine pri djelovanju vjetra na prazan i pun most prikazane su na crteu 8.$0. Ako se kontrolira djelovanje vjetra na prazan most, tada se sile od vjetra kombiniraju sa svim ostalim optere"enjem ali ne i s korisnim (pokretnim) optere"enjem. Kod djelovanja sila na pun most, potrebno je odrediti kombinacije optere"enja vjetrom sukladno kombinacijama vertikalnog pokretnog tereta.

hpuni most

Crte 8."0: Efektivne visine pri djelovanju vjetra na most

8."5 OPTERE$ENJE SNIJEGOM


Djelovanje snijega u prora#un se uzima kao mirno (stati#ko) optere"enje. Veli#ina optere"enja odre!ena je lokacijom na kojoj se most nalazi i nadmorskom visinom. Veli#ine su navedene u tablici 8.7. Mjesto Obalno podru#je do 200 m.n.m. Obalno podru#je iznad 200 m.n.m. Kontinentalno podru#je Kontinentalno podru#je od 200 do 500 m.n.m. Kontinentalno podru#je iznad 500 m.n.m.
Tablica 8.7: Optere"enje snijegom

hiprazni most

hiprometni trak

Optere"enje snijegom [kN/m2] 0.00 $.00 2.00 2.50

Optere"enje snijegom u ukupnom optere"enju mosta redovito nije mjerodavno, pa se njegovo djelovanje moe prikazati kao jednoliko raspodijeljeno po gornjoj plohi mosta, tj. moe se znatno pojednostavniti. Optere"enje snijegom se ne uzima u obzir zajedno s prometnim optere"enjem, jer most zatrpan snijegom vozila mogu prolaziti samo sporo i na ve"im razmacima.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

$08

8. Optere!enja mostova

8."6 OPTERE$ENJE LEDOM


Djelovanje leda je optere"enje #ija veli#ina ovisi o poloaju mosta. Na velikom broju vodotoka led se nikad ne pojavljuje pa se ovo optere"enje ne uzima u obzir. No, na nekim vodotocima led moe uzrokovati vrlo veliko optere"enje na stupove. Pri tome se moraju uzeti u obzir postoje"i uvjeti i o#ekivani na#in djelovanja leda. Na#in djelovanja leda: dinami#ko djelovanje leda koje nastaje od pokretnih plo#a leda ili plutaju"ih komada leda noenih vodenom strujom ili vjetrom; stati#ko djelovanje leda zbog toplinskih kretanja velikih stacionarnih ledenih povrina; stati#ko djelovanje leda koje je prouzro#eno zastojem leda; pove"anje vertikalnog optere"enja stupova od prijanjaju"eg leda na rijekama s promjenjivom razinom. Za dinami#ko djelovanje leda horizontalna sila tlaka leda na stupove izra#unava se prema izrazu FL = C n p t B C k gdje je: sila leda u [kN] koeficijent koji ovisi o kutu kojeg #elo stupa zatvara s vertikalom (tablica 8.8) efektivna #vrsto"a leda, p=750 kN/m2 debljina ledenog sloja na kontaktu sa stupom [m] irina stupa ili promjer #ela stupa (ako je #elo okruglog oblika) na mjestu djelovanja leda [m] C k , korektivni koeficijent koji ovisi o odnosu B/t prema tablici 8.9 Kut #ela stupa prema vertikali 0 - $5 $5 - 30 30 - 45 Cn $.00 0.75 0.50 FL , Cn , p, t, B,

Tablica 8.8: Veli!ina koeficijenta Cn

B/t 0.5 $.0 $.5 2.0 3.0 4.0 i vie

Ck $.8 $.3 $.$ $.0 0.9 0.8

Tablica 8.9: Veli!ina koeficijenta Ck

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

$09

8. Optere!enja mostova

Ako su stupovi mosta postavljeni tako da je njihova uzduna os paralelna sa smjerom djelovanja leda, sila koja se dobije prema gornjem izrazu uzima se u tom smjeru. Pri tome se ra#una da zajedno s njom djeluje i sila okomito na taj smjer, koja ne smije iznositi manje od $5% uzdune sile. Ako se uzduna os stupa ne poklapa sa smjerom djelovanja leda ili ako je smjer djelovanja leda promjenjiv, ukupna sila se izra#unava prema gornjem izrazu, a zatim razlae na komponente. Sila okomita na uzdunu os stupa ne smije biti manja od 20% ukupne sile. U ovu grupu optere"enja mogu se svrstati i djelovanja drugih predmeta koje vodotok nosi. Pri tome "e, prema prilikama, biti potrebno i predvidjeti optere"enje od nagomilavanja raznih predmeta uz stupove. Na mostovima kod kojih o#ekujemo zna#ajno optere"enje ledom uvijek je dobro predvidjeti ledobrane i ledolome, dakle posebne dijelove mosta koji "e preuzeti optere"enje ledom.

8."7 OPTERE$ENJA VEZANA S KRETANJEM


Posebnu skupinu optere"enja #ine djelovanja vezana s pokretanjem, kretanjem i zaustavljanjem vozila, posebno na eljezni#kim mostovima gdje se javljaju bo#ni udari na glavi tra#nice, centrifugalne sile pri prolasku vlakova kroz zavoje te vu#ne sile i sile od ko#enja. Na cestovnim mostovima takve sile su slabije, a na pjea#kim ih nema. Za cestovne mostove ove sile se uzimaju kao mirno (stati#ko) optere"enje I pri prora#unu se uzima kao horizontalna sila koja djeluje u visini povrine kolnika u smjeru paralelnom osi mosta. Veli#ina sile nastale zaustavljanjem vozila (ko#enjem) uzima se u iznosu jedne dvadesetine ($/20) jednoliko raspodijeljenog korisnog optere"enja veli#ine p=3.00 kN/m2 na cijeloj povrini kolnika mosta (izme!u rubnjaka) kolnik se optere"uje na duljini izme!u dvaju susjednih prekida rasponskog sklopa. Najve"a duljina kolnika koja se optere"uje je 200 m.

8."8 UDARI VOZILA I PLOVNIH OBJEKATA


Na mostovima na kojima i ispod kojih prolaze vozila moe se dogoditi da vozilo skrene s kolnika i udari u konstrukciju. Takav udar moe biti vrlo snaan i u prvom redu potrebno se pobrinuti da se takav udar ne dogodi. Poto je udar vozila izvanredno optere"enje, u prora#unskim stanjima je doputeno dosezanje granica u kojima materijal biva nepovratno ote"en Udar vozila smatra se mirnim optere"enjem i u prora#un se uzima kao horizontalna sila koja djeluje na $20 cm iznad povrine kolnika. Veli#ina sile udara je dana u tablici 8.$0. Smjer Smjer vonje Okomito na smjer vonje Sila udara [kN] $000 500

Tablica 8."0: Veli!ina sile udara vozila u konstrukciju mosta

Rubnjaci i metalne odbojne ograde na mostovima ili ispod njih ne smatraju se zatitnim ure!ajima od udara vozila.
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
$$0

8. Optere!enja mostova

Udar plovnih vozila u stupove u rijeci (moru) uzima se u obzir pri prora#unu kao horizontalna sila koja djeluje na koti maksimalne plovne razine vode. Za odre!ivanje veli#ine sile potrebno je poznavati veli#inu brodova koji "e prolaziti ispod mosta.

8."9 POTRES
Pod pojmom potres obi#no podrazumijevamo pomicanje Zemljinog tla i nuspojave koje nastaju na povrini. O djelovanju potresa postoji opsena literatura i smjernice prema kojima se preporu#a graditi u podru#jima gdje su potresi #esta i zna#ajna pojava. Dovoljno je poznato da djelovanje potresa moe biti vrlo razorno. Mostovi su oduvijek gra!eni na na#in da mogu odolijevati znatnim horizontalnim silama. Zato su mostovi ve" pri prora#unu na ostala optere"enja ispunili odre!enu sigurnost prema potresu. Pri tome na najtee mogu"e djelovanje potresa nema smisla ni ra#unati jer ne postoji na#in da sagradimo most (niti bilo koju drugu gra!evinu) koja se ne bi sruila na npr. otvorenom rasjedu. Pri djelovanju potres razmatramo dva projektna potresa P$ i P2. Potres P$ predstavlja potres nakon kojeg most mora ostati u operativnom stanju bez ote"enja konstruktivnog sklopa i s malim ili nikakvim ote"enjem nekonstruktivnih elemenata. U slu#aju potresa P2 most moe doivjeti izvjesna ote"enja konstruktivnih i nekonstruktivnih elemenata ali ne smije do"i do djelomi#nog ili potpunog ruenja gra!evine. Djelovanje potresa s obi#no promatra kao mirna sila, tj. Vri se prora#un tzv. Metodom ekvivalentne stati!ke analize. Zna#ajnije mostove uvijek treba analizirati i nekim postupkom (Modalna analiza, Spektralna analiza, Step by step postupak) koji "e dati realisti#niji odgovor ponaanja konstrukcije.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

$$$