UNIVERZITET U TUZLI FIOLOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Seminarski rad Tema: Razdioba rjenika po broju jezika

Predmet: Leksikografija Studentica: Mirsada ii

Tuzla ,2013.god
1

Sadraj

Uvod.....................................................................................................................3 Razdioba rjenika po broju jezika........................................................................4 Zakljuak..............................................................................................................7 Literatura.............................................................................................................8

Uvod

U ovom radu predstavit emo podjelu rjenika po broju zastupljenih jezika , s obzirom da se i
sama Leksikografija bavi teorijski i praktino bavi izradom rjenika , potrebno je napomenuti i definiciju rjenika radi boljeg uvida u rad. Rjenik je leksikografsko djelo koje sadrava spisak rijei, te izraza nekog jezika (ili vie jezika) izabranih, rasporeenih i objanjenih po nekom naelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom . Jezini rjenik se prvobitno bavi jezikom, odnosno leksikim jedinicama jezika i svim njihovim jezinim osobinama. Rjenika struktura dijeli se na rjeniku makrostrukturu i mikrostrukturu. Rjenika makrostruktura sastoji se od spiska ili izbora natuknica ili lema u rjeniku koji se naziva abecedarij. Rjenika mikrostruktura sastoji se od natuknikog lanka i natuknice ili leme. Natukniki lanak sadrava gramatike podatke o rijei, stilske odrednice ili oznake, podatke o etimologiji ili porijeklu rijei, definiciju, frazeoloke, kolokacijske, te sintagmatske konstrukcije.

Razdioba rjenika po broju jezika

Rijei i izrazi u rjeniku poredani su abecednim ili tematskim redoslijedom. Jo u 23. stoljeu prije Krista u Mezopotamiji su postojali rjenici koji su sadravali popis rijei na sumerskom i akadskom jeziku i oni predstavljaju najstarije poznate rjenike. Prvi rjenik tampan je 1460. Godine , a sedamnaest godina kasnije u Veneciji je objavljen i prvi dvojezini rjenik. Jezini rjenici dijele se u razliite kategorije prema razliitim kriterijima. Prva dimenzija po kojoj se razliiti rjenici mogu razgraniiti odnosi se na broj jezika koji se predstavlja u rjenicima , pa se razlikuju : jednojezini, dvojezini i viejezini rjenici. Prvo emo objasniti pojam jednojezini rjenici.

Jednojezini rjenici (kako jezini tako i predmetni) donose, u naelu , tumaenja na

istom onom jeziku na kojem su naslovne rijei jezika (natuknice). Natukniki lanak u jednojezinom rjeniku moe sadravati sljedee podatke: natuknicu (koja sadri podatke o pravilnom pisanju), izgovor, gramatike podatke, definiciju, etimologiju, primjere upotrebe, te sinonime i antonime. U naem jeziku takvi jednojezini rjenici su : kolski rjenik bosanskoga jezika ,Devad Jahi (1999.); Nakon Simpozija bosanskog jezika 1998. godine u Bihau Devad Jahi je u svrhu sticanja uslova za standardizaciju bosanskoga jezika u sklopu Trilogije o bosanskome jeziku izdao i kolski rjenik bosanskoga jezika koji je trea knjiga u serijalu. Rjenik , prema rijeima autora, sadri oko 15.000 rijei, a najmanje duplo vei broj (30.000) leksema. Rjenik treba da predstavlja pokuaj prikupljanja najzanimljivije i najkarakteristinije leksike bosanskoga jezika. U rjeniku prevladavaju rijei orijentalnog porijekla, ali nailazimo i na rijei iz arhainijih perioda. U uvodnom dijelu rjenika autor nam daje uvid u razvoj bosanskoga jezika, tanije njegovog leksikog sloja. Dalje, prua nam uvid u metodologiju izrade rjenika te izvore iz kojih je crpio grau.
4

Rjenik pravopisnih, oblikih i akcenatskih nedoumica u standardnome bosanskome jeziku , Refik Buli (2009); U svom rjeniku Buli donosi oko 10.000 natuknica koje su okarakterizirane kao i koje mogu izazvati nedoumice. Rjenik je pogodan i za strance koji ue bosanski jezik jer su navedene i rijei koje moda ne predstavljaju problem za domaeg, ali zato moe predstavljati problem za stranog itatelja. Buli ne donosi rjeenje za odreene nedoumice, ali kolerat navedenih rjeenja navodi na mogue zakljuke koji mogu dovesti do rjeenja.

Rjenik bosanskoga jezika ,Senahid Halilovi, Ismail Pali, Amela ehovi (2010) Rjenik grupe autora predstavlja jednotomni rjenik bosanskoga jezika koji u sebi sadri leksiku razgovornog, tehnikog i knjievnoga jezika. Na 1566 stranica navedeno je 65.000 natuknica, a u uvodu za rjenik donesena je gramatika, leksika, semantika i pravopisna norma. Posebna zanimljivost vezana za ovaj rjenik, kako navode sami autori, jeste posebna panja posveena vulgarizmima i kolokvijalnim izrazima.

Dvojezini rjenici donose tumeenja na dva jezika. Uobiajen cilj dvojezinog rjenika
je za uenje stranog jezika, a obavezno treba ukljuiti natuknicu, izgovor, gramatiku klasifikaciju, ekvivalente na drugom jeziku, te primjere upotrebe izraza na prvom i drugom jeziku. Dvojezini rjenici su prethodili jednojezinim rjenicima. U naem jeziku ovakvi dvojezini rjenici su: Potur-ahidija (Makbuli-arif) - tursko-bosanski rjenik ,Muhameda Hevajia Uskufija (1631.); Ovaj rjenik je nastao za vrijeme osmanske vladavine u Bosni. Pretpostavlja se da je njegov primarni motiv bio pribliavanje dviju kultura (a i dvaju jezika) u trenutku kada je veza izmeu Bonjaka i Turaka bila u najveem procvatu. Ve skoro dva puna stoljea (Osmanlije su okupirali Bosnu 1463. godine) ove dvije kulture su koegzistirale na podruju Bosne pa je razumljivo da se javila potreba za opisivanjem i biljeenjem odreenih (u ovom sluaju lingvistikih) pojava. Muhamed Hevaji Uskufi je svoj rjenik koncipirao u obliku stihova (to nije bila neobina pojava u to vrijeme). U rjenik je uvrteno oko 700 rijei bosanskoga jezika. One su rasporeene u oko 330 stihova i predstavljaju najstariju sauvanu leksiku grau bosanskoga jezika. Takoer, ovaj rjenik je jedan od najstarijih rjenika na junoslavenskom prostoru.
5

Poseban znaaj ovog rjenika je, pored leksikografskog, i njegov historijski (posebice za historiju bosanskog jezika). Naime, u njemu Hevaji svoj jezik naziva bosanskim jezikom to je jedan od krucijalnih svjedoanstava o upotrebi ovoga termina. Tursko-bosanski rjenik , Ahmeda Kulendera (Bitolj, 1912.); Bosansko-turski rjenik , Ismet Smailovi (2003.); Njemako-bosanski i bosansko-njemaki rjenik, Mario Vuki(2008); Englesko-Bosanski I Bosansko-Engleski rjenik, Branko Ostoji (2008);

Viejezini rjenici donose tumaenja na vie od dva jezika. Ovakve viejezine rjenike rijetko susreemo. U naem jeziku ovakvi rjenici nisu zabiljeeni.

Zakljuak

Na osnovu prethodno izloenog , moemo zakljuiti da su rjenici kao dio norme jednoga jezika veoma vani u prouavanju i ouvanju kako domae tako i strane leksike

Literatura

Zgusta, L, . Prirunik leksikografije (preveo D. ipka), Svjetlost (1991) http://bs.wikipedia.org/wiki/Rje%C4%8Dnik http://historijabosanskogajezika.blogspot.com/2012/06/rjecnici-u-historiji-bosanskogajezika.html