Vrtlarski prirunik

Projekt Gradski vrtovi

GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA POLJOPRIVREDU I UMARSTVO

VRTLARSKI PRIRUNIK

elite li u vrtu uzgojiti to vie kvalitetnog povra i cvijea, treba odabrati kulture i sorte koje ete uzgajati, najpovoljnije vrijeme sjetve, sadnje i berbe, najpovoljniji nain gnojidbe i obrade tla te naine njege biljaka. Zato smo pripremili ovaj prirunik! Nadamo se da emo Vam praktinim savjetima pomoi u gradskim vrtovima proizvesti vlastitu hranu na naelima organske proizvodnje.

Plodored
Plodored je rasporeivanje povra u vremenskom slijedu vie godina ime se uvaju plodnost tla i zdravlje vrta. U domaem vrtu, na kojem se na manjim povrinama izmjenjuje velik broj povrtnih vrsta i cvijea, plodored se mora izraivati planski. Prije poetka sijanja/sadnje prvog povra na svoj novi povrtnjak, uzmite u obzir upute iz ovog prirunika kako bi detaljno isplanirali prostornu i vremensku izmjenu kultura. Kod plodoreda u obzir treba uzeti zahtjeve pojedinog povra s obzirom na: crpljenje hranjivih tvari iz tla (smatra se da povre jako crpi tlo); utjecaj tetnika i bolesti na pojedinu kulturu; meusobno podnoenje povra i podnoenje samog sebe (npr. perin sam sebe ne podnosi, zato se svake godine sije na drugu gredicu, a rajica najbolje raste uvijek na istoj gredici).

VRTLARSKI PRIRUNIK

S obzirom na zahtjeve prema hranjivim tvarima, povre se okvirno moe svrstati u tri skupine: zahtjevno povre koje iziskuje puno hranjivih tvari: skoro sve kupusnjae, krastavci, tikve, rajice, krumpir, poriluk, celer gredice na koje ih planirate posaditi dobro pognojite stajskim gnojem ili kompostom; manje zahtjevno povre kao to je luk, enjak, mrkva, cikla, salata, pinat, crni korijen, rotkvica, koraba, paprika, dinja, rotkva, slatki kukuruz prvenstveno im je potreban kompost; skromno povre kao to je grah, graak, matovilac i veina zainskih biljaka gnojite ih vrlo malo.

PRIPADNOST POVRTNIH KULTURA BILJNIM PORODICAMA

biljna porodica Krstaice, lat. Brassicaceae pripadajua vrsta povra kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, lisnati kelj, brokula, korabica, podzemna koraba, rotkva, rotkvica, kineski kupus, hren luk, enjak, poriluk, kozjak mrkva, celer, perin, pastrnjak, komora cikla, blitva, pinat rajica, paprika, patlidan krastavac, tikva, dinja, lubenica graak, grah mahunar, slanutak, bob salata, endivija, radi, artioka

Ljiljani, lat. Liliaceae titarke, lat. Apiaceae Lobodnjae, lat. Chenopodiaceae Pomonice, lat. Solanaceae Tikvenjae, lat. Cucurbitaceae Lepirnjae, lat. Fabaceae Glavoike, lat. Asteraceae

Povrtne kulture koje pripadaju istoj biljnoj porodici ne smiju se uzgajati godinu za godinom jedna za drugom. Na isto mjesto smijete ih posaditi tek nakon 3 do 5 godina. Tijekom svake vrtlarske sezone bilo bi dobro da zapisujete kako uspijeva pojedina kultura kad ste to posijali, kad je spremno za berbu i sline podatke kako bi pronali najpovoljniji raspored kultura na gredicama.

VRTLARSKI PRIRUNIK

Priprema tla
Kod organskog povrtlarstva tlo se priprema rahljenjem na dubinu 10-20 cm, ime se zatiuje veina mikroorganizama (posebno gliste) i slojevi tla. Ukoliko se radi o teem tlu ili koje prije nije sluilo za povrtlarsku proizvodnju, moete iznimno prekopati. Gredice mogu biti raznih oblika, a poloaj od sjevera prema jugu openito osigurava najravnomjerniju raspodjelu sunevog svjetla. Izmeu gredica planirajte stazice za prolaz. Tijekom rasta biljaka, tla: rahlimo, kako bismo prozraili i sprijeili ishlapljivanje vode i unitili korov; prekrivamo ili zastiremo pri emu moemo koristiti ostatke zdravih biljaka, a s ciljem zadravanja vlage, onemoguavanja rasta korova, zatite od jakog sunca, vjetra i razarajueg djelovanja kapljica kie; prema potrebi povremeno dodajemo organska gnojiva.

Sjetva/sadnja
Sijati moete direktno na otvorenom, ili u zatvorenom za uzgoj presadnica koje presaujete na otvorenom. Biljke za klijanje i rast trebaju vlagu, toplinu i kvalitetnu zemlju, sitne i rahle strukture, jednakomjerno vlanu i pognojenu. Nakon to se tlo u oujku dobro osui, moe poeti sjetva na gredicama. Zapamtite staru vrtlarsku mudrost: Dok nam se vrtna zemlja lijepi za izme, ne diramo je. Izaberite biljke prema osobnim potrebama, uzimajui u obzir kulture koje se meusobno podnose te one kojima odgovara tip tla na kojem ete ih uzgajati. U poecima organskog vrtlarenja, dok tlo jo oskudijeva humusom i organizmima, gredice treba sijati prema unaprijed utvrenom plodoredu, a kada tlo postane bioloki aktivno, neke se vrste mogu sijati na istom mjestu i nakon kraeg vremena. Nakon to ste odluili koje ete biljke uzgajati u svom vrtu i na kojoj povrini, rasporedite ih na gredicu i oznaena polja. Vano je pravodobno i pravilno sijati ovisno o zahtjevu sjemena pojede kulture. Gustoa sjetve ovisi o sijanoj vrsti, a obino se sije gue u redove, a kasnije se biljice na odgovarajui nain prorjeuju. Gustoe su uglavnom navedene na vreicama sa sjemenjem. U prilogu ovog prirunika donosimo vam neke osnovne podatke o rokovima sjetve/sadnje, razmacima izmeu redova, rokovima dozrijevanja i sline korisne podatke za pojedine vrsta povra, zainskog bilja i cvijea.

VRTLARSKI PRIRUNIK

Sjetva se obavlja im su gredice pripremljene jer ne smiju ostati nezasijane i nezatiene od sunca. Sjetva u redove (brazde) koje ste oznaili vrpcom, olakat e vam razlikovanje posijanih biljaka od izniklih korova i omoguiti lake unitavanje korova. Nakon sjetve sjeme trebate pokriti tankim slojem suhog tla kako bi imalo sve to mu treba za dobro klijanje mokro tlo ispod, a suho i toplo iznad, ime se pospjeuje brzo i ujednaeno klijanje. Redove za sjetvu dobro je posipati malim koliinama treseta jer se i na taj nain dobro nadzire nicanje sjemena i korova radi pravodobnog upanja. Preporuujemo da oznaite to ste posijali/posadili, naroito vrtlarima poetnicima. Redoslijed radova: izgrabljati grubi dio organskog materijala na gredicama, koji tijekom zime nije do kraja istrunuo, sakupiti ga na manje hrpe i odnijeti na posebno mjesto za pripremanje komposta; prorahliti tlo; privrstiti vrpcu za mjerenje tako da irina gredice bude posvuda jednaka najbolje oko 1,20 m; kompost rairiti po gredici u visini 1-2 cm te po njemu posuti prirodno gnojivo; gredicu poravnati grabljama; sa svake strane gredice odstraniti suvinu zemlju. Nakon sjetve, odnosno sadnje povra tlo izmeu redova treba pokriti tankim slojem organskih otpadaka. Organski materijal kojim su gredice bile pokrivene za vrijeme zime treba prosijati jer je to budue humusno tlo. Neprestano treba hraniti organizme u tlu budui da dobrim dijelom o njima ovisi uspjean rast biljaka. Organski materijal kojim je pokriveno tlo postupno se rastvara i treba ga nadopunjavati novim svjeim materijalom. Kada zasijane biljke izniknu na raspolaganju imamo zeleni materijal koji se nakon koenja upotrebljava kao dodatak na ranije zapoeto maliranje gredica. Najee pogreke pri sjetvi: sjetva u loe pripremljeno tlo; preduboka ili preplitka sjetva; pregusta sjetva;

VRTLARSKI PRIRUNIK

tlo je presuho ili prevlano; tlo je prehladno; staro sjeme koje je izgubilo klijavost; ne smijemo zaboraviti da neke biljke kliju vrlo dugo (npr. mrkva nie tek nakon mjesec dana).

Sjetva u zatvorenom uzgoj presadnica

Sadnice moete sami uzgojiti u raznim posudama, malim klijalitima ili staklenicima, ovisno o koliini sjemena. Kao supstrat za sijanje ne koristite obinu vrtnu zemlju, jer ona esto sadri razne tetnike, uzronike biljnih bolesti i sjeme korova. Najbolje je uzeti prosijani kupovni univerzalni supstrat, a da ne bi bio prehranjiv, pomijeajte ga sa treinom pijeska ili perlita. Sjeme pokrijte slojem debljine priblino veliini sjemena, a jako sitno sjeme ne pokrivajte, nego samo lagano pritisnite daicom. Vano je da se ne sije pregusto kako bi biljice imale dovoljno mjesta za razvoj. Povrinu lagano poprskajte vodom. Ovisno o vrsti koju sijete, potrebno je osigurati vie ili manje topline i svjetlosti za uspjeno klijanje. Biljice ubrzo zahtijevaju vie prostora pa ih presadite u vee posude. Presaivanje na otvorenom Prije presaivanja poeljno je sadnice drati u pokrivenoj hladnoj gredici ili na nekom zatienom mjestu na otvorenom kako bi se priviknule na vanjske uvjete i uspjenije rasle. Oekujete li hladni proljetni zrak, mlade biljke moete zatititi tkaninom.

Sjetva zainskog bilja

Trajnice U zatvorenom ih sijte od travnja do lipnja u posude ili sanduke, a kasnije presadite po tri sadnice u 8 cm ili 10 cm duboke posude. Kad dosegnu dovoljnu veliinu presadite ih na otvorenom. Jednogodinje biljke Manje osjetljive vrste sijte od oujka do travnja u redove izravno na gredicu. Moete ih i prije posijati u sanduke i presaditi ih kad je dovoljno toplo. Biljke osjetljive na hladnou posijte u travnju i svibnju u posude ili u sanduke. Od sredine svibnja presadite ih na otvorenom, a krajem svibnja moete ih posijati izravno na gredicu.

Sjetva cvijea

Sjetva jednogodinjih biljaka Jednogodinje biljke uzgajaju se iz sadnica ili se siju izravno na otvorenom. Vrstama koje se siju u travnju i svibnju direktno na otvoreno ne tete kasni proljetni mrazevi, robusne su i brzo rastu. Sjetva dvogodinjeg cvijea i trajnica Dvogodinje biljke moete poeti sijati krajem svibnja pa sve do srpnja. Pikiranjem i pre-

VRTLARSKI PRIRUNIK

saivanjem pospjeit ete rast. Neke se dvogodinje vrste razmnoavaju same na mjestu gdje su procvale i prosule sjemenke. Trajnice zahtijevaju najmanje brige. Pojedine vrste se razmnoavaju sjemenom, neke diobom korijena, podanaka, gomolja ili lukovica. Trajnice posadite na stalno mjesto na kojem e vas svake godine razveseljavati cvatnjom. Nadzemni dijelovi mnogih vrsta u jesen odumiru, ali u proljee ponovno potjeraju izbojke iz korijena koji prezimljuje u zemlji. Za raskoniju cvatnju poeljno je svakih 3-5 godina izvaditi korijen, podijeliti ga, razmnoiti i presaditi. Neke vrste teko podnose presaivanje pa ih je bolje uope ne dirati (bour, srdace...). Sjetva dvogodinjih biljaka i trajnica ne razlikuje se bitno od sjetve jednogodinjeg cvijea; osnovna razlika je to ne treba voditi rauna o niskim temperaturama i jutarnjim mrazevima, a time ni o tome da li e sjetva biti u zatvorenom ili otvorenom. Za uspjenu sjetvu pridravajte se uobiajenih preporuka, a nekoliko tjedana nakon sjetve, kad biljice dosegnu visinu od nekoliko centimetara, presadite ih. Na stalno mjesto ih posadite u jesen ili idue proljee. Vrstama koje ne vole presaivanje osigurajte dovoljno prostora i posijte ih odmah na stalno mjesto. Ako to nije mogue, posijte po jednu sjemenku u zasebni tresetni loni te sadnicu zajedno s loniem ukopajte u zemlju.

Dobri i loi susjedi

Ako u svom vrtu elite uzgojiti mnogo zdravog povra, pokuajte s mijeanim usjevima razliitih vrsta povra, zaina i cvijea koje se meusobno potiu u rastu i osiguravaju obilan urod uz dobru iskoristivost gredica. Kombinacija razliitih vrsta spreava napad bolesti i tetnika te korova budui da su tla cijelu godinu prekrivena. Dva su pravila za dobrosusjedske odnose na vrtu: zajedno sijete/sadite samo one vrste koje se meusobno podnose; svako prazno mjesto na gredici odmah zasijete/zasadite nekom drugom kompatibilnom biljkom. Koprivu zasijte uz rubove drugih kultura kako bi stimulirajue djelovala na njihov rast. Slino djeluje i grah oko celera i krastavca, kamilica oko luka te hren oko krumpira. Biljke koje tite susjede od napada tetnika imaju neugodan miris, okus ili boju zbog kojih ih tetnici ne vole ili ih vole pa ih privlae vie nego glavna kultura. Tako se mrkva i luk

VRTLARSKI PRIRUNIK

zajedniki tite od mrkvine i lukove muice, a salata titi rotkvicu od buhaa. Kadulja, timijan i miloduh odbijaju razne vrste gusjenica, grah u patlidanu i kamilica u krumpiru uvaju od napada krumpirove zlatice, dragoljub titi jabuke od napada lisnih i krvavih ui, a pelin i metvica tite od mnogih drugih insekata. Neke biljke odbijaju ivotinje, kao ricinus koji odbija komarce, a razne vrste mljeika i svjee bazgove granice odbijaju glodavce.
POVRE BLITVA CELER DOBRI SUSJEDI grah, kupusnjae, mrkva, rotkvica, crna rotkva grah, krastavci, kamilica, kupusnjae (cvjetaa), korabica, poriluk, rajica grah, kopar, krastavci, enjak, kupusnjae, korabica, korijandar, kim, lisnata salata, tikvice, luk korabica, salata glavatica, poriluk, lisnata salata jagode, maline, voke, ljiljani, rue, tulipani, krastavci, mrkva, cikla, rajice grah, kupusnjae, Poriluk, komora ubar, jagode, krastavci, krumpir, kupusnjae, korabica, salata glavatica, lisnata salata, cikla, celer, rajica kopar, komora, krastavci, kupusnjae, korabica, salata glavatica, kukuruz, mrkva, rotkvica, tikvice krumpir, voke grah, enja, salata glavatica, poriluk, rotkvica, vlasac, pinat, luk kupusnjae graak, komora, enjak, poriluk, luk grah, graak, kupusnjae krumpir, kukuruz, salata glavatica krumpir, kukuruz, poriluk, pinat LOI SUSJEDI

CIKLA

CRNI KORIJEN ENJAK

ENDIVIJA GRAH

GRAAK

graak, krumpir, enjak, poriluk

HREN JAGODE

VRTLARSKI PRIRUNIK

KOMORA

endivija, graak, matovilac, krastavci, salata glavatica, salata lisnata, kadulja, radi endivija, graak, matovilac, krastavci, salata glavatica, salata lisnata, kadulja, radi grah, kopar, graak, komora, kupusnjae, salata glavatica, korijandar, kim, poriluk, kukuruz, cikla, celer, luk

kopar, grah, kim, rajica

KORABICA

KRASTAVAC

rotkvica, rajica

KRUMPIR

bob, kamilica, dragoljub, kupu- graak, bundeve, cikla, celer, snjae, korabica, kim, kukuruz, suncokret, rajica hren, paprena metvica, pinat, kadifice grah, krastavci, krumpir, salata glavatica, bundeva, lubenica, rajica, tikvice grah, krastavci, krumpir, salata glavatica, bundeva, lubenica, rajica, tikvice kopar, komora, kupusnjae, rotkvica, crna rotkva, cikla cikla, celer

KUKURUZ

KUPUSNJAE

cikla, celer

SALATA LISNATA I SALATA KOVRAVA SALATA GLAVATICA

crni korijen, paroge, rajice

grah, kopar, graak, jagode, perin, celer komora, krastavci, krasuljica, kupusnjae, korabica, grbica, poriluk, kukuruz, mrkva, rotkvica, cikla, crni korijen, paroge, rajice, radi, luk jagode, ubar, kopar, kamilica, krastavci, salata glavatica, mrkva, cikla, radi, crni korijen kopar, graak, enjak, poriluk, blitva, rotkvica, crna rotkva, rumarin, kadulja, vlasac, kovrava salata, crni korijen, rajice, radi, luk jagode, kamilica, endivija, kupusnjae, korabica, salata glavatica, mrkva, crni korijen, celer, rajice grah, graak, cikla grah, graak, kupusnjae

LUK

MRKVA

PORILUK

VRTLARSKI PRIRUNIK

RADI RAJICA

komora, slata glavatica, mrkva, grah, rajice grah, dragoljub, enjak, kupusnjae, korabica, salata glavatica, poriluk, kukuruz, mrkva, perin, salata lisnata, rotkvice, crna rotkva, cikla, celer, pinat, radi grah, graak, dragoljub, kupusnjae, korabica, salata glavatica, grbica, blitva, mrkva, pinat, rajice krastavci krastavci, salata glavatica, perin, salata lisnata, rajice jagode, krumpir, kupusnjae, korabica, rotkvica, crna rotkva, celer, grah, rajice dragoljub, kukuruz, cikla, grah, luk graak, komora, krumpir

ROTKVICA I CRNA ROTKVA

krastavci

SUNCOKRET PAROGE PINAT

krumpir enjak, luk

TIKVICE

Gnojidba
Cilj gnojenja je poboljanje plodnosti tla i ostvarivanje visokih prinosa. Pred kraj zime ili u rano proljee vrijeme je za osnovnu organsku gnojidbu, ako to ve niste uinili u jesen. Kako bi se izbjegnuli nepotrebni gubici i zagaenje, to je jedno od naela organske poljoprivrede, potrebno je dodavati optimalne koliine gnojiva. Dodavanjem organske materije u tlo odrava se aktivnost mikroorganizama, odnosno njegova bioloka plodnost to je i osnovni cilj organske proizvodnje. Na plodnom tlu bogatom hranjivim tvarima biljke dobivaju dovoljno hrane i zato su jake i zdrave i otpornije na stresove, kao to su nepovoljni vremenski uvjeti i napadi bolesti i tetnika. Temeljna naela organske gnojidbe: moe se dodati previe, ali i premalo; to je razliitije organsko gnojivo, ugaranje tla je bolje; teko i lako tlo imaju razliite uvjete gnojidbe, poeljno je dodavati manje koliine u vie navrata; svaki vrtlar mora dobro poznavati tlo i potrebu hranjenja mikroorganizama u njemu.

VRTLARSKI PRIRUNIK

U organskoj poljoprivredi postoji vie mjera koje se provode s ciljem zatite od erozije, ouvanja strukture tla i sl., a koje istovremeno indirektno i gnoje tlo. U te mjere prvenstveno spadaju zelena gnojidba i maliranje. Osim navedenih mjera, kao organsko gnojivo moe posluiti stajsko, govedsko, gnojivo peradi, gnojnica uz poseban nain pripreme, kompost, organsko tvorniko gnojivo. Zajedniko im je da se svi ti organski sastojci rastvaraju pod utjecajem organizama tla i transformiraju u razliite organske supstance smee do crne boje, koja se naziva humus, a jedna je od najvanijih komponenti za zdravo i plodno tlo. Biljke za zelenu gnojidbu: leguminoze (lepirnjae), koje obogauju tlo duikom: djetelina, bob, graak, grah, lea; krstaice, koje bujno rastu (puno organske mase) i rahle tlo (jak sustav korijenja): goruica, rotkva, kupusna repica; kadifica, koja uklanja nematode. Kad biljke izrastu, pokosite ih i umijeajte natrag u tlo. To moete napraviti bilo kad, ovisno o tome to ete sijati na odreenoj gredici. Tako unosimo organsku tvar koju za svoje djelovanje trebaju mikroorganizmi, spreavamo ispiranje hraniva i obogaujemo tlo duikom (simbiotske bakterije leguminoza). Posebna biljka za zelenu gnojidbu je pinat ije korijenje povoljno djeluje na rast biljaka, a moete ga posijati rasutog po cijelom vrtu i na svaku praznu gredicu. pinat za hranu reete kad je mlad, a za zdrav vrt reete ga bilo kad i njime prekrijete tlo izmeu biljaka (maliranje ili nastiranje), a korijenje ostavite u zemlji. Spomenuto maliranje je prekrivanje tla tankim slojem (0.5-1 cm) od raznih otpadaka biljnog, ivotinjskog ili mineralnog porijekla. Takav sloj titi tlo od vanjskih nepogoda, a svojim rastvorenim materijalom slui kao hrana organizmima u tlu. Osim pinata za maliranje koristimo i puno drugih zdravih biljaka, kao to su pokoena trava, uveli vrtni korov, lie, ljekovite biljke i trave, koprive, zdravo lie rajice, gavez te slama koja djeluje i kao fizika barijera za pojedine tetoine (puevi i sl.), i mnoge druge. Kompostiranje je metoda transformacije otpada organskog porijekla u humus i osim to je kvalitetan dodatak tlima, predstavlja najprihvatljiviji nain uklanjanja biorazgradivog otpada. Prednost kompostiranja je to se moe obavljati tijekom cijele godine, odnosno uvijek kada imate dovoljno materijala. Kompostiranje ete najjednostavnije obaviti slaganjem organskog otpada na kompostnu gomilu u kompostere, ija se visina kree oko 1 -1,5m.

10

VRTLARSKI PRIRUNIK

Kompostnu hrpu tijekom zime morate tititi (pokrivati) od hladnoe i pretjerane vlage, a ljeti tititi od isuivanja i redovno vlaiti. Godinama se kao organsko gnojivo najvie koristio stajski gnoj koji je poput ostalih slinih organskih gnojiva vrlo sloenog kemijskog sastava i iji je blagotvoran i koristan uinak na poboljanje strukture i plodnosti tla odavno poznat. Danas na tritu moete pronai suvremena organska gnojiva u obliku pelete ili u rasutom stanju, praktino pakirana. Prednost proizvedenih gnojiva prirodnog porijekla je to su iz njih uklonjeni svi nedostaci stajskog i slinih gnojiva, odnosno imaju stabilni sastav, bogata su organskom i suhom tvari i hranjivima, termiki obraena pa ne sadre sjeme korova, gljiva ni patogenih organizama. Organska tvar im se bre razgrauje pa je uinak njihove primjene vidljiv u kraem vremenskom periodu. Imaju dugotrajan uinak sa visokim sastavom mikroelemenata (magnezij, kalcij, sumpor, bor, bakar, eljezo, mangan, molibden i cink). I to je vrlo vano za gradsku poljoprivredu, jednostavno ga je primijeniti i nema neugodan miris, a dobar je izbor za sve vrste tla!

Biljni pripravci za gnojenje

Jednostavno se pripremaju, a u tu se svrhu najvie koriste kopriva, gavez i mjeavina razliitih biljaka. Gavez ( Symphytum officinale) Priprema ekstrakta: u 10 l vode potopite 1 kg svjeeg gaveza. Nakon nekoliko dana, kada se prestane pjeniti, razvija se smea boja i jak miris na stajnjak. Prije upotrebe obavezno razblaite sa vodom u omjeru 1 l ekstrakta na 10 l vode. Obino se primjenjuje jednom tjedno. Obogauje tlo eljezom, kalijem, kalcijem, fosforom, magnezijem i vitaminima B skupine. Kopriva (Urtica dioica) Ekstrakt koprive se, ovisno o nainu pripreme, moe koristiti kao gnojivo ili insekticid. Priprema ekstrakta za gnojenje: 1 kg svjee usitnjene koprive potopite u 10 l vode i ostavite na toplom do zavretka procesa vrenja, otprilike 2 do 3 tjedna. Prije upotrebe razblaite s vodom u omjeru 1:10 ili 1:20, ovisno o gustoi pripravka. Koristi se kao kvalitetno duino gnojivo te za jaanje vitalnosti, a time i otpornosti svih vrsta povra i cvijea. Priprema insekticida: 1 kg svjee izrezane koprive potopite u 10 l vode i ostavite 24 sata, ne dulje jer stajanjem gubi svojstva. Ako nemate svjee, upotrijebite suhu koprivu, na 10 l vode stavite 100 200 g osuene koprive. Poslije 24 sata tekuinu procijedite i dobro po-

11

VRTLARSKI PRIRUNIK

prskajte biljke sa svih strana. Postupak moete ponoviti za nekoliko dana. Vrlo je uinkovit kod suzbijanja lisnih ui na povru. Gnojivo od koprive posebno je uinkovito u kombinaciji s gnojivom od gaveza. Mjeavina biljaka Priprema ekstrakta: Pripremate ga u jesen od ostataka neupotrebljenih biljaka uz dodatak koprive i ljuski crnog luka. Usitnjene biljke potopite u posudu s vodom. Pred kraj zime nerazrijeenim gnojivom (razrijedite ako ste dodali veliku koliinu biljaka) natopite zemljite na kojem planirate uzgajati plodovito povre (rajicu, krastavce, tikvice, grah, graak i sl.), jagode i rue. Poljska preslica (Equisetum arvense) Priprema aja: 1 kg svjee ili 150 g suhe poljske preslice namaite 24 sata u vodi, a zatim pola sata kuhajte na nioj temperaturi. Kada se ohladi procijedite i razrijedite u omjeru 1:5. Sadri metasilicijsku kiselinu (kremena kiselina). Jaa biljke i titi ih od napada biljnih bolesti.

Zatita biljaka bolesti i tetnici

U organskom vrtlarenju vano je procese uskladiti s prirodom, pratiti zbivanja u tlu i okolini i prilagoavati im se. Osim toga, za suzbijanje tetnika potrebno je: obavezno primjenjivati sve preventivne agrotehnike mjere; pratiti pojavu tetnika; primjenjivati mehanike mjere suzbijanja i kao krajnju metodu primjenjivati dozvoljene biopesticide.

Unato pridravanju svih uputa, moe doi do pojave bolesti i napada tetnika. Proizvodnja povra ovisi i o pravilnom odabiru sorte u odnosu na klimatske uvjete, svojstvima tla, ispravnoj gnojidbi, obradi i njezi biljaka te uspjenoj zatiti od tetnika. Praenje pojave tetnika se najlake obavlja pomou obojenih ljepljivih ploa razliitih boja, posuda koje se plitko ukopavaju u tlo i pune vodom sa deterdentom u kome se insekti utope, klopki za glodavce i slino. Upotreba certificiranog sjemena osigurava zdrav sjemenski i sadni materijal, odnosno spreava unoenje novih patogena na proizvodne parcele. Sjeme za organsku proizvodnju mora biti i certificirano kao organsko. Kada ustanovite da preventivne mjere nisu bile dovoljno uinkovite i da mehanikim i fizikim mjerama suzbijanja ne moete odravati brojnost tetnika ispod ekonomskog praga tetnosti, moete primijeniti biopesticid. U organskoj je poljoprivredi zabranjena primjena klasinih kemijskih sredstava za zatitu bilja. Primjenjuju se sve druge raspoloive metode: mehanike, fizikalne, bioloke. Takav oblik zatite zahtijeva vie truda i znanja, mehanikog i ljudskog rada, praenje pojave tetnika, poznavanje biologije i ekologije tetnika te praenje njihova kretanja i razmnoavanja. Potrebno je pravodobno i pravilno izabrati i primijeniti najuinkovitije metode protiv pojedinih tetnih vrsta.

12

VRTLARSKI PRIRUNIK

Zatitne mjere dijelimo na: preventivne (spreavanje) i kurativne (suzbijanje). Preventivne mjere zapoinju izborom zdravog sjemena ili sadnica, otpornih sorti, plodoredom, a na oranici nakon skidanja pretkulture i zaoravanjem, ime se suzbija i znatna koliina korova. Pravilnom obradom, pripremom, njegom i gnojidbom zemljita stvaraju se optimalni uvjeti za nicanje i rast biljaka, ime im se poveava otpornost i tolerancija na nepovoljne klimatske i bioloke utjecaje koje je tada lake kontrolirati doputenim mjerama zatite. Dobro organiziranim plodoredom mogue je izbjei oko 70% problema sa bolestima i tetnicima. U organskom su uzgoju za prskanje doputeni biopesticidi dobiveni ekstrakcijom neotrovnog, uglavnom ljekovitog i zainskog bilja, kao to su kopriva (priprema ekstrakta-insekticida opisana u odlomku o gnojivima), rumarin, preslica, kamilica, pelin, luk, paprika i druge. Ekstrakte ovih biljaka jednostavno moete pripremiti i na samom gospodarstvu. Nisu toksini i njima moete tretirati biljke u bilo kojoj fazi rasta i razvitka. Razlikujemo i biopesticide dobivene ekstrakcijom otrovnih biljaka, od kojih su najpoznatije duhan i buha. Na tritu postoje i komercijalni preparati na bazi ove skupine botanikih pesticida. Suzbijanje korova bez herbicida uspjeno se obavlja mehaniki, i to oranjem, drljanjem, kultiviranjem i konjom. Korisne biljke na vrtu: enjak djeluje bakteristatino i fungicidno te tjera mieve: neka raste na cijelom vrtu, ak uz cvijee, osim u blizini graha, graka i kupusa; bosiljak ugodno utjee na zdravlje povrtnica na cijelom vrtu; timijan tjera pueve i ui na cijelom vrtu; lavanda tjera mrave i ui na cijelom vrtu; luk vlasac spreava pojavu pepelnice na cijelom vrtu; pinat: korijen odgovara tlu, miris tjera tetoine i buhe. potie rast svih povrtnica na cijelom vrtu; kopar utjee na bolji rast sjemenki na cijelom vrtu; boraina titi kupusnjae i tjera pueve na cijelom vrtu; protiv voluhara: enjak, carski tulipan, bob, mljeika; neka na cijelom vrtu obvezno rastu: kadifica, neven i dragoljub koji tjeraju ui; salata najbolje popunjava prazna mjesta na vrtu; Krumpir:  priprema aja: nezasoljenu vodu u kojoj se kuhao krumpir moete upotrijebiti kao sredstvo protiv lisnih uiju, posebice na ruama; Rajica: priprema uvarka: postrane izbojke (zaperke) nakon otkidanja istucite,

13

VRTLARSKI PRIRUNIK

npr. batiem za meso i ostavite da se 2 tjedna namau u 2 litre vode, a zatim procijedite te koristite protiv leptira i gusjenica, a svakodnevnim prskanjem kao zatitu za kupusnjae od brojnih tetnika; enjak:  priprema aja: 70 grama isjeckanog enjaka prelijte 1 litrom kipue vode i nakon to se ohladi procijedite, razrijeeni aj u omjeru 1:7 koristite protiv nametnika na jagodiastom vou, a nerazrijeenim zatitite biljke od gljivinih bolesti.

Vrt uzgojen prema organskim naelima rezultira skladom izmeu ovjeka, biljaka i ivotinja. U tako uspostavljenoj ravnotei priroda moe sama puno toga odraditi umjesto vas, a to je upravo ono emu se tei u takvom nainu vrtlarenja. Mi smo vam dali neka pisana pravila, a na vama je da u vlastiti vrt unesete ljubavi, panje i truda kako bi ubrali nagradu za uloeno. Vrtlarenje se nametnulo kao novi trend i bijeg od svakodnevnog stresa i uurbanog tempa ivota. Osim uzgoja vlastite hrane u skladu s ekolokim pristupom, omoguava kretanje i boravak u prirodi i prijateljska druenja. Gradski vrtovi se nude kao rjeenje da u neposrednoj blizini stvorite vlastitu oazu i prirodu dovedete k sebi!

14

VRTLARSKI PRIRUNIK

PRILOG
SJETVENI KALENDAR POVRA
Vrsta POVRA Vrijeme sjetve

Svjee, zdravo i ukusno povre iz domaeg vrta

Vrijeme presaivanja Vrijeme branja uroda X. - III. VII.-VIII. IV.-VII. IV.-VI. V. V. III.-VIII. IV.-V. VII. VI.-IX. IX.-III. VII.-X. VIII.-X. V.-X. VIII.-IX. VIII.-XII. VI.-VIII. VIII.-X. V.-X. V. VII.-VIII. VII.-X. VIII.-X. IX.-X. IV.-VIII. IV.-X. VI.-IX. V. V. VII.-X. VIII.-IX. Prosjeno vrijeme klijanja (broj dana) 4-14 414 510 510 48 48 510 612 514 59 59 58 714 510 514 510 715 48 514 Razmak meu nasadima (cm) 30 x 40 12 x 40 4060 x 6075 50 x 70 90120 x 90120 120 x 250 50 x 60 10 x 35 30 x 50 10 x 50 50 x 90 5 x 3040 50 x 80 40 x 50 30 x 40 25 x 30 25 x 50 3045 x 120160 60 x 100

Blitva Bob Brokula Kelj pupar Tikvice Tikve Cvjetaa Luk Endivija Niski grah Visoki grah Graak Patlidan Kineski kupus Koraba Korabica Mrkva Krastavci Lubenica

VIII.-X. III.-IV. III.-VII. III.-V. V. V. I.-VII. III.-V. VII. IV.-VII. V.-VI. III.-VII. III.-IV. VII. VII. II.-VII. III.-VII. IV.-V. IV.-V.

15

VRTLARSKI PRIRUNIK

Dinja Matovilac Kelj Paprika Rajica Perin Poriluk Radi Cikla Rotkvica Repa Kukuruz eerac Salata pinat Celer korjena Kupus

IV.-V. VIII.-IX. II.-VI. II.-IV. II.-IV. III.-IX. III.-VI. IV.-VII. III.-VII. II.-VII. VII. IV.-V. II.-VI., VIII.-IX. VIII.-IX. III.-V. III.-VII.

V.

VIII.-IX. X.-III.

48 728 510 1021 514 1028 614 514 414 410 57 47 47 721 1021 510

90 x 150200 10 x 15 45 x 50 40 x 75 5070 x 120 5 x 15 15 x 40 20 x 40 15 x 40 10 x 20 22 x 40 30 x 80 25 x 30 10 x 20 40 x 40 60 x 70

III.-VI. V. V. IV.-IX. IV.-VI. VII.

VI.-XII. VII.-X. VII.-X. V.-XI. VIII.-XII. VI.-IV. VII.-X. IV.-X. IX.-XI. VIII.-IX.

IV.-VII., IX.

V.-VII. X.-IV.

IV.-VI. IV.-VIII.

IX.-XI. V.-XI.

16

SJETVENI KALENDAR CVIJEA

areno cvijee domaeg vrta

Vrijeme presaivanja III.-IV. V. IV.-X. 1014 30-40 za gredice, obrube, ukrasne posude Vrijeme sjetve na otvorenom Vrijeme cvjetanja Prosjeno vrijeme klijanja (dana) Visina cvijeta (cm) Upotreba Razno

{ jednogodinje {{ dvogodinje {{{ trajnice

Vrsta CVIJEA

Vrijeme sjetve u zatvorenom

{ Agerat (Ageratum mexicanum)

IV.-V. IV.-V. VII.-X. 714 2560

III.

sunani poloaj; kada ocvate poreemo da ponovno procvjeta sunani poloaj; svake godine sadimo na drugu gredicu

VRTLARSKI PRIRUNIK

{ Astra (Callistephus chinensis)

IV.-V. V. VI.-IX. 1520 50

IV.

za ukraavanje gredica, za obrube, za rez za gredice, obrube, ukrasne posude 50 za ukraavanje gredica, za rez

{ Lijepi deko

III.-IV.

(Impatiens balsamina) V. VII.-X.

sunani poloaj, vlana tla sunani poloaj, topla, ocjedita i ne previe pognojena tla

{ Cinija (Zinnia sp.)

510

(Dahlia pinnata mignon)

{ Dalija

III.-IV.

IV.-V.

IV.-V.

VI.-X.

720

3040

za ukrasne posude, obrube, za rez; najbolje raste u skupini

sunani poloaj; oblikuje gomolj

17

18
IV.-V. IV.-V. VII.-X. 1020 50 za gredice, obrube, ukrasne posude u skupinama sunani poloaj, propusna, ne svjee pognojena tla, vrlo arenih boja sunani poloaj V.-VI. 1420 70 za rez i ukraavanje gredica za obrube, za rez IV.-V. VI.-X. 1420 60 sunce IV.-V. IV.-V. VII.-X. 714 5070 za ukraavanje gredica, obruba, za rez (buketi kratkih stabljika) penjaica; takoer za rez 30 40 za obrube, za rez za gredice i obrube sunani poloaj, ne preteka tla IV.-V. VII.-X. 1416 200 obogauje tla duikom sunani poloaj IV.-V. IV.-V. VII.-X. 814 IV.-V. VI.-VII. 714 sunani poloaj, cvjetovi su otvoreni samo kada sije sunce; lagana tla VII.-X. 1420 300 penjaica, za ukraavanje gredica, ograda i pergola, za rez sunani poloaj (u sjeni skromno cvjeta); ocjedita i ne previe pognojena tla; jestiva biljka IV.-V. IV.-V.

{ Plamenac

III.-IV.

(Phlox drummondii)

{ Gailardija

(Gaillardia aristata)

{ Razliak

(Centaurea imperialis)

(Godetia grandiflora)

{ Godecija

III.-IV.

VRTLARSKI PRIRUNIK

{ Grahorica

(Lathyrus odoratus)

{ Snjeak (Iberis umbellata)

III.-IV.

{ Kalifornijski

mak (Eschscoltzia californica)

{ Dragoljub

III.-IV.

(Trapaeolum majus)

{ Karanfili

III.-IV.

IV.-V.

IV.-V.

VII.-X.

7-14

40

sunani poloaj

(Dianthus chinensis)

sije se u skupinama na gredice, obrube, ukrasne posude, za rez penjaica; takoer za ukrasne posude bogatih cvjetova za ukraavanje gredica, za rez ljetni cvijet za ukraavanje gredica i za rez penjaica sunani poloaj

{ Ciparska loza

V.

VII.-X.

20-22

300

(Ipomoea quamoclit) IV.-V. IV.-V. VII.-X. 1020 70

{ Lavatera

III.-IV.

sunani poloaj

(Lavatera trimestris) IV.-V. VII.-X. 12-14 do 100

{ Carsko oko

sunani poloaj

(Coreopsis tinctoria) IV.-V. VII.-X. 1020 300

VRTLARSKI PRIRUNIK

{ Lijepi slak

sunani poloaj

(Ipomea purpurea) IV.-V. IV.-V. VII.-X. 714

{ Ljetni eboj

III.-IV.

do 100

za gredice i za rez

sunani poloaj

(Matthiola incana) IV.-V. V. VI.-X.

{ Agastake

III.

2024

45

za gredice i za rez

(Agastache mexicanum) III.-V.

trajnica u toplijim krajevima; ljekovita biljka VI.-X. 20 na svjetlosti 20 za gredice, obrube, ukrasne posude sunani poloaj i polusjena, lagano pada; kada ocvate poreemo da ponovno procvjeta

{ Lobelija

II.-IV.

(Lobelia erinus)

19

20
III.-IV. VI.-IX. 8-14 cm do 150 visoki cvijet za ukraavanje gredica, oblikovanje ivica, za rez za suho cvijee sunani poloaj, ocjedita, lagana tla sunani poloaj sunani poloaj; raste na svakom tlu; redovito odstranjujemo uvenule cvjetove III.-IV. VI.-IX. 714 60-80 IV.-V. IV.-V. VI.-X. 10-14 5060 sadi se u skupinama, na gredice, ukrasne posude, obrube, za rez za ukraavanje gredica i ukrasnih lonaca penjaica IV.-VII. VI.-X. 15-21 20-30 poboljava svojstva tla IV.-V. VI.-X. 10-14 sunani poloaj, vapnena tla; cvjetovi se zatvaraju kada pada kia i uveer 10-14 50-70 za rez sunani poloaj; sadimo u veim terminima 7-14 20 za gredice i obrube, ukrasne posude i visee koare ima svjetlucavo srebrne listove; prenosi suu IV.-V. IV.-V.

{ Kozmeja

(Cosmos bipinatus)

{ Statika

(Satice sinuatum)

{ Vrtni neven

III.-IV.

(Calendula officinalis)

VRTLARSKI PRIRUNIK

{ Ukrasna facelija (Phacelia campanularia)

{ Ukrasni slak

(Convolvulus tricolor)

{ lajer (Gypsophila elegans)

{ Cineraria

III.

(Cineraria maritima)

{ Petunija (Petunia hybrida)

II.-IV.

III.-VI.

V.

VI.-X.

7-14

30-50

za ukraavanje gredica, obruba i ukrasnih posuda u skupinama za obrube, za ukraavanje gredica, za ukrasne posude za gredice, obrube i za rez oblikuje prekrasni kompaktni grmi; neprestano cvijeta

sunani poloaj

{ uti helenijum

III.

V.

IV.-V.

VI.-IX.

7-15

50

(Helenium amarum) IV.-V. IV.-V. VII.-IX. 10-20 50-80

{ Salpiglosa

III.-IV.

(Salpiglosis sinuata)

sunani poloaj, vapnena, ne svjee pognojena i ocjedita tla, cvjetovi neuobiajenih nijansi sunce u skupini za gredice, vee povrine

VRTLARSKI PRIRUNIK

{ Kadulja

II.-IV.

III.-V.

IV.-V.

VII.-X.

10-20 cm

45

(Salvia sp.) IV.-V. 8-10

{ Suncokret

60-200

(Helianthus annuus) V. V. VII.-X.

za vrt i za rez, niski za ukrasne posude 10-15 70 za suhe bukete

sunani poloaj, brzo raste sunani poloaj

cvijet (Helichrysum monstrosum) IV.-V. IV.-V. VII.-X. 7-14 50 za rez mirisni cvjetovi; sunani poloaj

{ Slamnati

III.

{ Karanfil (Dianthus car. chabaud)

III.-IV.

21

22
IV.-V. IV.-V. VII.-X. 7-14 15 za obrube, gredice, za kamenite stijene, uz suhe zidove za ukraavanje gredica i za rez brzog rasta; sunani poloaj sunani poloaj i pjeskovita tla IV.-V. IV.-V. VII.-X. 8-20 60 IV.-V. VII.-X. 7-14 60 za ukraavanje gredica sunani poloaj, cvjetovi intenzivnog mirisa otvaraju se poslijepodne i otvoreni su do jutra sije se u skupinama, na gredice, ukrasne posude, obrube 50 za rez, za suho cvijee, za ukraavanje gredica 10-20 cm 50 za ukraavanje gredica, za rez polusjena, sjena; ako previe gnojimo duikom slabo cvjeta sjena i polusjena IV.-V. VI.-X. 14-20 na svjetlosti 30 III.-V. VII.-X. 14-20 III.-IV. IV.-V. VI.-X. sunani poloaj i polusjena IV.-V. III.-V. VII.-X. 7-14 30-80 za ukraavanje gredica, obruba, za rez sunani poloaj, zdrava biljka za vrt

{ Prkos (Portulaca grandiflora)

III.-IV.

{ Ljetna krizantema (Chrysanthemum carinatum)

III.-IV.

{ Nourak (Mirabilis jalapa)

VRTLARSKI PRIRUNIK

{ Vodenika

III.-IV.

(Impatiens walleriana)

{ Djevojka u zelenom (Nigella damascena)

zijevalica (Antirrhinum majus)

{ Velika

III.

{ Kadifica ili tagetes (Tagetes sp.)

III.-IV.

{{ Mauhica

VI.-VII.

I.-XII.

VI.-VII.

IV.-VI., X.

14-20

20

(Viola sp.)

za ukraavanje gredica, obruba, ukrasnih posuda u skupinama za ukraavanje gredica i za rez za gredice, obrube, za rez za obrube, za rez dvogodinja biljka; sunani poloaj sunani poloaj

dvogodinja biljka, dobro prezimi, sunani poloaj i polusjena

{{ Potonica

VI.-VII.

V.-VI.

14-20

30

(Myosotis alpestris) V.-VII. V.-VII. VI.-VII. 7-14 50-60

{{ Turski karanfil (Dianthus barbatus)

VI.-VIII. V.-VII. V.-VI. 14-20 80

IV.-VII.

zvoni (Campanula medium) VII.-IX. VII. 14-20 80 za ukraavanje gredica, za rez 50-60 za ukraavanje gredica, za rez

{{ Vrtni

V.-VII.

sunani poloaj i polusjena

VRTLARSKI PRIRUNIK

{{{ Vuika (Lupinus polyllus)

VI.-VIII. V.-VII. V.-VI. 8-14

trajnica, sunani poloaj, vapnena tla dvogodinja biljka ili trajnica; sunani poloaj i polusjena

{{{

V.-VII.

Zlatni eboj (Cheiranthus cheiri)

23

24
Vrijeme klijanja (dani) Sjetva/Uzgoj sadnica vrijeme sjetve na otvorenom i vrijeme presaivanja sadnica na otvorenom Urod Uporaba Korisna svojstva u vrtu 14
uzgajamo sadnice ili sijemo direktno na otvorenom; nakon zadnjeg mraza presadimo na otvorenom, na toplom mjestu zatienog od vjetra sijemo direktno na otvorenom, od oujka do svibnja uzgajamo sadnice ili sijemo direktno na otvorenom u svibnju sijemo direktno, od travnja do lipnja trgamo mlade listove i vrhove suhe sjemenke istresemo sa titca koristimo osuene cvjetove beremo cijelu biljku ili bone izdanke prije cvjetanja svjei ili osueni na salatu, ribu, meso i rajice dobro utjee na zdravstveno stanje svih povrtnica

SJETVENI KALENDAR ZAINSKOG I AROMATINOG BILJA

Zdravo zainsko i aromatino bilje iz domaeg vrta

Vrsta aromatinog bilja

Jednogodinje
VRTLARSKI PRIRUNIK

Bosiljak (Ocimum basilicum)

Boraina (Borago officinalis) 16 25

barunasti listii za salate, mesna jela i u hladna pia koristimo za peciva, kruh, likere za aj: ublaava upale, greve i dezinficira

privlai pele

Anis (Pimpinella anisum) 14

Kamilica (Matricaria chamomila)

poboljava okus kupusa, poriluka, celera i krumpira, stoga neka raste u njihovoj blizini

Kopar (Anethum graveolens) 21

sijemo direktno na otvorenom, od travnja do lipnja trgamo mlade listove ili cijelu biljku za salate; sjemenke dodajemo ukiseljenim krastavcima povoljno utjee na nicanje sjemenki mrkve, krastavca, cikle, salate; samog sebe ne podnosi pa ga rastresemo po cijelom vrtu (inae se sam zasije)

Mauran (Origanum majorana) 14

sijemo direktno na otvorenom, sredinom svibnja uzgajamo sadnice i presaujemo na otvorenom u svibnju sijemo direktno na otvorenom, od oujka nadalje sijemo na otvorenom, od travnja do lipnja beremo cijelu biljku prije samog cvjetanja stabljike s listovima i s korijenom plodovi kao dodatak razliitim jelima ili za konzerviranje svjei ili osueni za juhe, umake, salate, td.; ljekovit za salate, jela od mesa i graha, juhe beremo mlade listove ili cijelu biljku prije samog cvjetanja za juhe, umake, meso, krumpir i mahunarke

Ljuti feferoni, sorte Otri zeleni i Otri uti (Capsicum annuum) 15 20

Perin (Petroselinum crispum)

VRTLARSKI PRIRUNIK

ubar (Satureja hortensis) 21

posaditi u blizini graha i boba; mirisom tjera ui i poboljava okus povra upotrebljavamo mlade klice ili cijele biljke bogata C-vitaminom: za salate, namaz na kruh, uz maslac ili skutu

Vrtna kresa (Lepidium sativum) 3

tijekom cijele godine sijemo u teglama; od proljea do jeseni sijemo na otvorenom, u djelominoj sjenovitoj gredici uzgajamo sadnice ili sijemo direktno na otvorenom, od oujka

Trajnice 25
reemo listie prije i poslije cvjetanja za salate, juhe, pizze, jela s jajima cvjetovi su dekorativni

Luk vlasac (Allium shoenoprasum)

25

26
uzgajamo sadnice ili sijemo direktno na otvorenom, tijekom proljea i jeseni koristimo mlade listove i vrhove; lijepa ukrasna biljka sjeme u drugoj godini rasta uz kupus, ciklu, krumpir, razne juhe i meso; poboljava probavu svjee ili osueno za variva, mesna jela i umake poboljava okus cikle, krastavaca, zelja i krumpira, neka raste u njihovoj blizini za jela s povrem i likere privlai pele

Izop (Hysoppus officinalis)

Kim ili kumin (Carum carvi) 21

sijemo direktno na otvorenom, oujak i travanj

Ljupac (Levisticum officinale)

uzgajamo sadnice ili sijemo direktno na otvorenom, tijekom jeseni ili proljea koristimo svjee listove, od druge godine nadalje koristimo i korijen listovi prije samog cvjetanja

VRTLARSKI PRIRUNIK

Matinjak (Melissa officinalis) 21

tijekom veljae i oujka sadimo u tegle ili u svibnju na otvorenom, na sunanom i zatienom mjestu uzgajamo sadnice koristimo svjee listove ili cijelu biljku prije samog cvjetanja trgamo mlade listie i vrhove prije samog cvjetanja; lijepa ukrasna trajnica dodajemo ga salatama, ribama, piletini, juhama, octu, umacima; ljekovit

pae u salatama, uz ribu, jela od divljai i piletine, biljne umake; dobar aj ljekovit aj

Metvica (Mentha piperita)

Origano (Origanum vulgarum) 14

sijemo direktno na otvorenom, krajem travnja; nije previe osjetljiv na mraz

za juhe, umake

Estragon (Artemisia dracunculus) 10

sijemo tijekom oujka i travnja

Rumarin (Rosmarinus officinalis)

uzgajamo sadnice trgamo listie prije i nakon cvjetanja za mesna jela i ajeve, dodatak kupkama; lijepa ukrasna biljka zain za mesna i riblja jela; ljekovito bilje, tjera moljce na salate, pizze, tjesteninu i peenja, u umake; aj protiv kalja za juhe, umake, salate i ribe tjera mrave i ui; najljepe raste u blizini rua tjera pueve i ui, stoga neka raste po cijelom vrtu

Lavanda (Lavendula angustifolia) 21

uzgajamo sadnice na 20-25C ili pak sijemo direktno na otvorenom, svibanj uzgajamo sadnice ili sijemo direktno na otvorenom upotrebljavamo mlade svjee ili osuene listie i vrhove; lijepa ukrasna trajnica koristimo mlade listove; glavna etva prije samog cvjetanja trgamo listie i vrhove prije samog cvjetanja koristimo mlade biljice; prekrasni ukrasni grmi

Timijan (Thymus officinalis) 21

Ruta (Ruta graveolens)

sijemo direktno na otvorenom, tijekom proljea ili jeseni

VRTLARSKI PRIRUNIK

Kadulja (Salvia officinalis) 21

uzgajamo sadnice direktno na otvorenom

aj, zain za mesna jela i tjestenine; lijepa ukrasna biljka

tjera leptire kupusare, pueve i mrkvine muhe, pa neka raste po cijelom povrtnjaku

27

IZVOR www.sjemenarna.hr http://www.fao.org/docrep/015/an443sr/an443sr00.pdf http://staravrtlarica.blogspot.com/ http://www.naturala.hr/ PRIPREMILE: Biserka Petoi, dipl.ing.agr. Bernarda Boikovi Krikovi, dipl.ing.agr. Branka Mrakui, dipl.ing.agr.