Rijeseni Zadaci Iz Fizike 1. Dio

ZADACI IZ FIZIKE
Rijeeni ispitni zadaci, rijeeni primjeri

i zadaci za vjebu

(1. dio)
(4. izdanje)

Zadaci iz fizike (1. dio) 4. izdanje 1

1. Zadana su dva vektora 4 2 a i j k = +

i 4 2 3 . b i j k = + +

Odrediti kut izmeu njih.

Rjeenje

Kut moemo odrediti na dva naina. Moemo
nai zbroj vektora a
i , b
te preko kosinusova
pouka odrediti kut . Drugi nain, koji emo
upotrijebiti, poto su nam vektori dati u
komponentama, je preko skalarnog umnoka.
Skalarni umnoak vektora a
i b
je

cos a b ab =

Ili, preko skalarnih komponenti

x x y y z z
a b a b a b a b = + +

Iz ova dva izraza moemo dobiti kut vektora

cos
x x y y z z
a b a b a b
ab
+ +
=

( )
2
2 2 2 2 2
4 2 1 4, 58
x y z
a a a a = + + = + + =

( )
2
2 2 2 2 2
4 2 3 5, 39
x y z
b b b b = + + = + + =

cos 0, 6886
x x y y z z
a b a b a b
ab
+ +
= =
Traeni kut je

( ) arccos arccos 0, 6886 133, 519 133 31' 9,8'' = = = =

2. Grafiki su prikazana tri vektora u xy ravnini. Izraziti ove vektore, te nai:
a) A B C + +

i ; A B C + +

b)
( )
A B C

i kut izmeu
A B

i ; C
c)
( )
A C B

i
( )
. A C B

Rjeenje

2 7
x y
A A i A j i j = + = +

5 2
x y
B B i B j i j = + =


3
x y
C C i C j i j = + =

a) ( ) ( )
4
x x x y y y
A B C A B C i A B C j j + + = + + + + + =

4 A B C + + =

b)
( )
( ) ( )
12
x x x y y y
A B C A B C A B C = + =

( )
( )
2
2
11, 4
x x y y
A B A B A B = + =

2 2
3,16
x y
C C C = + =

( )
cos 0, 333
A B C
A B C

= =

arccos arccos0, 333 70, 549 70 32' 56, 5'' = = = =

c) d)
( )
0
0
x x y y
x y
i j k
A C B A C A C
B B
= =

( ) ( ) ( ) 2 40 42
x x y y y x
A C B A C B k k k

= = =

( )
42 A C B =

Na slici smo vektor
( )
A C B

prikazali simbolom
koji oznaava da imamo vektor usmjeren okomito na
sliku, u smjeru od nas prema slici. (U sluaju da imamo
vektor okomito na sliku, u smjeru iz slike prema nama,
simbol bi bio .)
Iznos vektorskog umnoka na slici je predstavljen
povrinom paralelograma ogranienog s A C

i , B
te s
nasuprotnim paralelnim crtama.

3. Tijelo se giba po ravnoj putanji i na sukcesivnim dionicama puta, jednake duljine s, ima
stalne brzine v
1
, v
2
, v
3
,, v
n
. Kolika je srednja brzina gibanja tijela?


Rjeenje

1 1 2
1 2
1 2 1 1
1
n
i
i n
n n
n
i
n i i i
s
s s s s n
v
s s s
t
t
v v v v
=
= =
+ + +
= = = =

+ + +

4. Tijekom prve polovice vremena gibanja automobil ima brzinu 54 km/h, a tijekom druge
polovice vremena brzinu 36 km/h. Kolika je srednja brzina gibanja automobila?

Rjeenje

1 1 2 1 2
1 2
1
2 2
n
i
i
n
i
i
s
s s s s s
v
t t
t t t
t
=
=
+ +
= = = =
+
+

1 1 1
s v t =

2 2 2
s v t =

2 2
2
t
t t = =

v v
v
+
= = =
1 2
m km
12, 5 45
2 s h

5. Dva amca krenu iz istog mjesta stalnim brzinama
1
v
i
2
v
u pravcima koji meusobno

zaklapaju kut .
a) Kolika je relativna brzina gibanja amaca?
b) Koliko je njihovo rastojanje poslije vremena t
0
od polaska?

Rjeenje

a)
12 1 2
v v v =

2 2
12 1 2 1 2
2 cos v v v v v = +

b)
12 0
d v t =

6. Dva vlaka, A i B, putuju u suprotnim smjerovima du paralelnih ravnih tranica, s
brzinama istog iznosa od 60 km/h. Lagani zrakoplov prelazi iznad njih. Putniku u vlaku A
izgleda da se zrakoplov giba pod pravim kutom u odnosu na njihov pravac gibanja, a putniku
u vlaku B izgleda da se giba pod kutom od 30 u odnosu na njihov pravac gibanja. Kojim
iznosom brzine i pod kojim kutom zrakoplov prelazi tranice ako promatramo njegov let
izvan vlakova.

Rjeenje

ZA
v
i
ZB
v
su vektori relativnih brzina zrakoplova

prema vlakovima A i B. Ovi vektori zajedno s
vektorima brzina vlakova A i B i zrakoplova
konstruiraju trokutove koje vidimo na slici.
Vidimo da je:
tg30
ZA
A B
v
v v
=
+

( ) tg30 19, 25 m/s
ZA A B
v v v = + =

tg
ZA
A
v
v
=

Kut izmeu pravca gibanja zrakoplova i pravca gibanja vlakova je:

arctg 49 06' 29,8''
ZA
A
v
v
= =

Brzina zrakoplova iznosi:

25, 46 m/s
cos
ZA
Z
v
v
= =

7. Izmeu dvije toke koje se nalaze sa iste strane obale, na meusobnom rastojanju od
140 km, usmjeren je motorni amac koji ide niz rijeku i prelazi to rastojanje za 5 h, a kad se
kree uz rijeku za 12 h. Odrediti brzinu protjecanja rijeke i brzinu amca u odnosu na vodu.

Rjeenje

Zamislimo koordinatni sustav kojemu je x os u pravcu kretanja rijeke. Oznaimo brzinu
rijeke sa u, a brzinu amca sa v, tako da imamo

1
u v v + = (1)

gdje je v
1
- brzina amca u zamiljenom sustavu kad se kree niz rijeku.
A ako se amac kree uz rijeku imamo

2
u v v + = (2)

gdje je v
2
- brzina amca u zamiljenom sustavu kad se kree uz rijeku.

S brzinom v
1
amac pree put od 140 km za 5 h, slijedi da brzina v
1
iznosi


5
1 4
140km 1, 4 10 m m
7, 78
5h 1, 8 10 s s
v

= = =

S brzinom v
2
amac pree put od 140 km za 12 h, slijedi da brzina v
2
iznosi

5
2 4
140km 1, 4 10 m m
3, 24
12h 4, 32 10 s s
v

= = =

Jednadbe (1) i (2) ine sustav dviju jednadbi s dvije nepoznanice.
Tako je brzina rijeke

1 2
7, 78 3, 24 m km
2, 27 8,172
2 2 s h
v v
u

= = = =

Brzina amca je

1
m km
7, 78 2, 27 5, 51 19,836
s h
= = = = v v u

8. Promatra koji u trenutku polaska vlaka stoji ispred prvog vagona primijetio je da je prvi
vagon proao pored njega za 3 s. Koliko vremena e se pored njega kretati n-ti (deseti) vagon?
Kretanje vlaka smatrati jednako ubrzanim.

Rjeenje

Kad prvi vagon duljine l proe pored promatraa moemo rei da je vlak preao put l kojeg
moemo izraziti ovako
2
1
2
1
at l =

Isto tako kad dva vagona prou pored promatraa moemo pisati

2
2
2
1
2 at l =

Moemo pisati openiti izraz za n vagona

2
2
1
n
at nl =

Sad podijelimo putove koje su proli n vagona i jedan vagon

2
1
2
n
t
t
n
=

Dobili smo vrijeme za koje pored promatraa proe n vagona


n t t
n 1
=

Na isti nain izraunamo vrijeme za koje pored promatraa proe (n 1) vagona

1 1
1
n
t t n
=

Na kraju imamo da n-ti (u naem sluaju deseti) vagon proe pored promatraa za vrijeme

s 487 , 0
1
= =
n n n
t t t

9. Tijelo je baeno vertikalno uvis poetnom brzinom 10 m/s. U trenutku kada tijelo dostigne
najviu toku svog kretanja, baci se drugo tijelo vertikalno uvis, istom poetnom brzinom. Na
kojoj visini e se tijela sudariti? Otpor zraka zanemariti.

Rjeenje

Visina do koje se tijelo popne pri vertikalnom hitcu je

2
0
2
gt
h v t = (1)

A brzina pri vertikalnom hitcu je

0
v v gt =

U maksimalnom poloaju brzina tijela je jednaka nuli pa imamo da je

0
v
t
g
=

Uvrstivi ovaj izraz u (1) imamo

g
v
h
2
2
0
= (2)

Tijela e se susresti na nekoj visini h
1

2 1
h h h + = (3)

Drugo tijelo pree put h
1
za isto vrijeme za koje prvo tijelo pree put h
2

2
2
2
t
g
h = (4)

2
0 1
2
t
g
t v h = (5)

Iz (4) i (5) slijedi

2
2
0 1
2
h
g
h
v h = (6)

Jednadbe (2), (3) i (6) ine sustav od tri jednadbe s tri nepoznanice. Rjeavanjem ovog
sustava dobiva se rezultat

m 823 , 3
8
3
2
0
1
= =
g
v
h

10. Tijelo slobodno pada s visine h. U toki A ima brzinu
A
v = 29,43 ms
-1
, a u toki B brzinu
B
v = 49,05 ms
-1
. Kolika je visinska razlika toaka A i B? Za koje e vrijeme tijelo prei put
AB?

Rjeenje

Vrijeme za koje tijelo doe u toku A je

g
A
A
v
t =

A vrijeme za koje doe u toku B je

g
B
B
v
t =

Tako e tijelo prei put AB za vrijeme

s 2 =
= =
g
v v
t t t
A B
A B

Udaljenost toke A od polazne toke je

2
2
A
A
gt
h =

Udaljenost toke B od polazne toke je

2
2
B
B
gt
h =

Duljina puta AB je


( )
2 2
78, 5m
2
B A B A
g
h AB h h t t = = = =

11. Lopta je baena s ruba krova zgrade vertikalno uvis, poetnom brzinom od 30 m/s. Koliku
e brzinu imati lopta jednu sekundu nakon njenog prolaska pored ruba krova pri padanju na
tlo?

Rjeenje

Lopta e se popeti na visinu H i poeti padati. Kod ruba zgrade imat e brzinu jednaku
poetnoj to je lako pokazati.
Lopta e se popeti na visinu H

2
2
0
t
g t v H =

gdje je brzina nula . 0 = v

A poto je

0 0
gt v gt v v = =

Ako ovo uvrstimo u izraz za H imamo

g
v t
g
t
g gt H
2 2 2
2
0
2 2
2
= = =

Iz tog poloaja lopta poinje padati, a brzina joj iznosi

gt v v + =
0
dok je 0
0
= v

Trebamo brzinu izraziti preko visine tj. preko duine puta kojeg prelazi.
Duina puta kojeg prevali lopta padajui je

g
s
t
t
g s
2
2
2
= =

Uvrtavajui ovo u izraz za v imamo

gs
g
s
g v 2
2
= =

Pored ruba zgrade lopta e biti kad prijee put s =H tako da je brzina u tom trenutku

0
2
0
2
2 2 ' v
g
v
g gH v = = =


Sad moemo uzeti ovu brzinu kao poetnu brzinu i u iduem trenutku e brzina, koju emo
oznaiti sa
1
v biti zbroj te brzine i brzine koju lopta dobije ubrzavanjem u vremenu t.

1 1
' gt v v + = dakle
s
m
s
s
m
s
m
2
81 , 39 1 81 , 9 30 = + = v

12. Tijelo je baeno horizontalno brzinom 20 ms
-1
. Odrediti radijus putanje tijela 2 s nakon
to se poelo kretati. Otpor zraka zanemariti.

Rjeenje

Tijelo e se nakon 2 s kretati nekom brzinom v
pod kutom u odnosu prema poetnoj brzini

0
v
. U tom trenutku ubrzanje g
moemo rastaviti na tangencijalnu komponentu u pravcu

kretanja tijela
t
a
, te na radijalnu komponentu .
r
a

Radijalna komponenta ubrzanja iznosi

cos
2
g
R
v
a
r
= = (1)

gdje je
v
v
v
v
x 0
cos = = (2)

Brzina iznosi

2 2 2
0
t g v v + = (3)

Iz (1), (2) i (3) dobijemo radijus zakrivljenosti

( )
3
2 2 2
2
0
0
112, 088 m
v g t
R
gv
+
= =

13. Tijelo je baeno pod kutom prema horizontu poetnom brzinom v
0
. Vrijeme kretanja
tijela iznosi 2,4 s. Odrediti najveu visinu na kojoj e se tijelo nai pri tom kretanju. Otpor
zraka zanemariti.

Rjeenje

y - komponenta brzine u ovisnosti o vremenu iznosi:

0 y y
v v gt = (1)


U maksimalnom poloaju brzina tijela
y
v = 0, tako da je

0y
v gt = (2)

Isto tako visina u ovisnosti o vremenu je

2
0
2
y
gt
y v t = (3)

Uvrstivi (2) u (3) dobivamo za maksimalni poloaj

2 2
2 2
2
max
gt gt
gt y = = (4)

U tekstu zadatka nam je zadano vrijeme (t
D
= 2,4 s) kretanja tijela od bacanja do padanja, tako
da e tijelo biti u maksimalnom poloaju za pola ovog vremena.

( )
2
2
max
/ 2
7, 063m
2 8
D D
g t gt
y = = =

14. Pod kutom od 60, prema horizontu, baeno je tijelo poetnom brzinom od 25 m/s. Kroz
koliko sekundi e njegova brzina zaklapati sa horizontom kut od 45?

Rjeenje

Odnos komponenti brzina v
y
i v
x
odreuje kut koji brzina v zaklapa prema horizontu.

y
x
v
tg
v
=

= =
60 cos
60 sin
45
0
0
v
gt v
v
v
tg
x
y

Odavde slijedi

s 933 , 0
60 cos 45 60 sin
0 0
=

=
g
v tg v
t


15. Igra udari loptu pod kutom od 40 prema horizontu dajui joj poetnu brzinu od 20 m/s.
Drugi igra, udaljen od prvog 30 m, poinje da tri prema lopti u momentu kad je ona
udarena. Koliku najmanju srednju brzinu mora imati drugi igra da bi udario loptu u trenutku
pada na zemlju?

Rjeenje

Domet do kojeg lopta doe je

D x D
t v x = (1)

gdje je t
D
vrijeme leta lopte, moemo ga dobiti iz vremena koje je potrebno lopti da se
popne do maksimalne visine.
U toki maksimalne visine komponenta brzine u y smjeru je nula.

max 0
gt v
y
= (2)

g
v
g
v
t
y
sin
0
0
max
= =

gdje t
max
vrijeme potrebno lopti da se
popne do maksimalne visine i ono iznosi
pola vremena leta lopte t
D
.

s 62 , 2
sin 2
2
0
max D
= = =
g
v
t t

(3)

Ako ovo uvrstimo u x
D
dobijemo domet do kojeg lopta putuje

m 16 , 40
2 sin sin 2
cos
2
0 0
0 D
= = =
g
v
g
v
v x

Put koji igra treba prei do lopte je

m 16 , 10
2 D
= = x x x

Znai treba se kretati ovom prosjenom brzinom

D
m
3, 87
s
i
x
v
t
= =

16. Dva tijela baena su istovremeno iz jedne toke na zemlji, i to jedno vertikalno uvis,
drugo pod kutom od 45 prema horizontu. Njihove poetne brzine su jednake i iznose 30 m/s.
Kolika je udaljenost izmeu tijela poslije vremena od 2 s od trenutka kad su baena?


Rjeenje

Vektor poloaja prvog tijela u ovisnosti o vremenu je:

2
1 1 0
1
2
r y j v t gt j

= =

Vektor poloaja drugog tijela u ovisnosti o vremenu je:

2
2 2 2 0 0
1
cos sin
2
r x i y j v t i v t gt j

= + = +

Razlika ova dva vektora je

( ) ( )
12 1 2 2 1 2 0 0
cos 1 sin r r r x i y y j v t i v t j = = + = +

A iznos ovog vektora predstavlja udaljenost dvaju tijela u ovisnosti o vremenu

12 1 2
r r r =

( )
2
2 2 2 2 2
12 0 0 0
cos 1 sin 2(1 sin ) 46m r v t v t v t = + = =

17. Kuglica mase 0,1 kg udara pod pravim kutom u kruti vertikalni zid brzinom od 20 m/s.
Mjesto udara nalazi se na visini od 4,9 m iznad tla. Kuglica se odbija od zida i pada na tlo na
horizontalnoj udaljenosti 15 m od zida. Koliki je impuls sile kojim je zid djelovao na kuglicu?

Rjeenje

Zid je na kuglicu djelovao impulsom sile I i
promijenio joj brzinu s
1
v
na
2
. v
1
v
i
2
v
su na
istom pravcu ali imaju suprotan smjer. Nakon
odbijanja kuglica se giba po putanji horizontalnog
hica, dakle, po putanje parabole.
Iz visine te putanje moemo odrediti vrijeme
padanja

2
2
gt
h =

2h
t
g
=

Iznos brzine kuglice nakon odbijanja je

2
15 m/s
2
g x
v x
t h
= = =

Impuls sile je

( ) ( )
2 1 2 1
3, 5 kgm/s I mv mv m v v = = + =

18. Tijelo mase 15 kg koje miruje raspadne se, uslijed eksplozije, na tri jednaka dijela. Jedan
dio ode prema sjeveru, drugi prema istoku, oba brzinom 20 ms
-1
. Kolikom brzinom i u kojem
smjeru je odletio trei dio?

Rjeenje

Primjenom zakona ouvanja koliine gibanja imamo

0
3 3 2 2 1 1
= + + v m v m v m

= = = = = i v v j v v m m m m

2 2 1 1 3 2 1
; ;

0
3 2 1
= + + v i v j v

( ) i v j v v

2 1 3
+ =

Iznos ove brzine je

-1
ms 28 , 28
2
2
2
1 3
= + = v v v

Trei dio je odletio prema jugozapadu brzinom 28,28 ms
-1
.

19. Saonice sa vreom pijeska, ukupne mase 500 kg kreu se po zamrznutom jezeru brzinom
0,5 m/s. Metak mase 10 g i brzine 400 m/s pogodi sa strane vreu pijeska pod kutom 30 u
odnosu na pravac gibanja i zabije se u nju. Kolika je promjena brzine saonica i u kojem
smjeru e saonice nastaviti gibanje?

Rjeenje

Na osnovi zakona ouvanja koliine gibanja imamo

( )
1 1 2 2 1 2
m v m v m m v + = +


Koliine gibanja rastavimo na x i y komponente:

( )
1 1 2 2 1 2 x x
m v m v m m v + = +

( )
2 2 1 2 y y
m v m m v = +

2 2
m
cos 346, 4
s
x
v v = =

2 2
m
sin 200
s
y
v v = =

Iz gornjih izraza slijedi

m
0, 5069
s
x
v =
i
m
0, 00399
s
y
v =

Brzina saonica je

2 2
m
0, 5069
s
x y
v v v = + =

dakle promjena brzine saonica je

s
m
0069 , 0
1
= = v v v
s
m
10 7
3

Smjer gibanja je odreen kutom

0, 450985 27 8
y
x
v
arctg
v
= = =

20. Tijelo mase m
1
udari u tijelo mase m
2
koje miruje. Odrediti koliki treba biti odnos masa
ovih tijela (m
1
/m
2
) da bi se pri centralnom elastinom sudaru brzina prvog tijela smanjila tri
puta. Izraunati kinetiku energiju drugog tijela poslije sudara ako je poetna kinetika
energija prvog tijela 1500 J.

Rjeenje

Koliina gibanja je ouvana

, ,
v m v m v m
2 2 1 1 1 1
+ = (1)

gdje su:
1
v - brzina tijela mase m
1
prije sudara,
1
,
v - brzina tijela mase m
1
poslije sudara,
2
,
v -
brzina tijela mase m
2
poslije sudara.
Ako u (1) uvrstimo da je
3
1
1
v
v
,
= dobijemo

1
2
1
3
2
v v
,
2
m
m
= (2)

Isto tako, ukupna energija je ouvana

2 2 2
2 ,
2 2
2 ,
1 1
2
1 1
2 1 1
, ,
v v v m m m
E E E
+ =
+ =
(3)

uvrstivi izraze za v
,
1
i
,
2
v dobijemo odnos masa

2
2
1
=
m
m

Uvrtavanjem ovog odnosa u (2) i (3) dobivamo
,
2 k
E

333 , 1
,
2
=
k
E kJ

21. Koliko se dugo sputa tijelo niz kosinu visine h = 2 m i nagiba = 45 ako je maksimalni
kut pri kojem tijelo moe mirovati na kosini = 30?

Rjeenje

Jednadba gibanja za situaciju kad tijelo miruje je

0
GT tr
F F =

sin
sin cos tg 0, 577
cos
mg mg

= = = =

Jednadba gibanja za situaciju kad tijelo se tijelo
giba

GT tr
F F ma =

1
sin cos 2, 93 ms mg mg ma a

= =

Vrijeme za koje se tijelo spusti niz kosinu moemo
dobiti iz relacije za preeni put


2
2
1, 39 s
sin 2 sin
h at h
s t
a
= = = =

22. Dva tijela razliitih masa vezana su uetom, kao na crteu i kreu se po razliitim
podlogama. Koeficijenti trenja izmeu tijela i odgovarajuih podloga su:
1
i
2
. Kakav mora
biti odnos masa da bi sustav mirovao? Masa koloture se zanemaruje.

Rjeenje

Jednadba gibanja za tijelo mase m
1
je

'
1 1 Z tr
m a F F =

2
je

2 2 2 G T Z tr
m a F F F =

2 2
sin
G T
F m g =

Iznosi sila zatezanja na oba tijela jednaki su.

'
Z Z
F F =

Imamo dvije jednadbe s dvije nepoznate. Poto je a = 0 iz gornje dvije jednadbe dobivamo

2 1 1 2 2
0 sin cos m g m g m g =

Tako da je traeni odnos masa

( )
2
1
2 1
sin cos m
m

=

23. Automobil mase 2,510
3
kg sputa se cestom nagiba 25. U momentu kada brzina iznosi
30 m/s voza poinje koiti. Koliku silu koenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio
na putu od 150 m. (Stalna sila koenja je paralelna nagibu.)

Rjeenje

Na pravcu paralelnom nagibu vrijedi

GT K
ma F F =

sin
GT
F mg =

Kod jednolikog ubrzanog gibanja brzina i prijeeni
put su


0
v v at = +

2
0
2
at
s v t = +

Iz ove dvije relacije dobivamo

2
2
2
0
2
2
0
2

s
v v
a as v v

= + =

Kako je na kraju puta 0 v = imamo

2
2 0
3 ms
2
v
a
s

= =

Tako je sila koenja

( )
3
sin 17, 025 10 N
K
F m g a = =

24. Dva tijela, mase m
1
i m
2
, vezana su uetom i postavljena na podlogu. Koeficijent trenja
izmeu tijela i podloge je . Kolika je sila zatezanja ueta, a koliko ubrzanje sustava?

Rjeenje

2
je

G T tr Z
m a F F F =
2 2 2

G T
F m g =
2 2
sin

1
je

Z tr
m a F F =
'
1 1

Iznosi sila zatezanja na oba tijela jednaki su.

'
Z Z
F F =

Imamo dvije jednadbe s dvije nepoznate. Njihovim rjeavanjem dobivamo ubrzanje sustava

m m
a g
m m

=
+
2 1
1 2
(sin cos )

Sila zatezanja ueta je


[ ]
Z Z
m g
F F m m m g
m m
= = +
+
' 1
2 1 1
1 2
(sin cos )

25. Na kosini, iji kut je = 30 nalazi se tijelo mase m = 500 kg. Koeficijent trenja izmeu
tijela i podloge je = 0,1. Tijelo se gurne niz kosinu brzinom v
0
= 2 m/s. Kolikom silom treba
djelovati na tijelo da se ono zaustavi poslije vremena t = 5 s?

Rjeenje

Brzina kod jednoliko usporenog kretanja je

0
v v at =

Pri zaustavljanju tijela 0 v = pa je

0
v
a
t
=

Jednadba gibanja tijela je (negativan smjer akceleracije smo

GT tr
ma F F F =

sin
GT
F mg =

Traena sila je

0 0
sin ( sin cos ) 2227, 5 N
tr
v v
F m mg F m g g
t t
= + = + =

26. Kuglicu mase m = 1 kg, objeenu o nit, otklonimo iz ravnotenog poloaja za kut = 30 i
pustimo. Izraunati silu zatezanja niti u trenutku prolaska kuglice kroz ravnoteni poloaj.

Rjeenje

Jednadba gibanja za kuglicu u radijalnom pravcu je

2
r Z GN
v
m
l
F F ma = =

cos
GN
mg F =

Pa je

2
cos
Z
l
v
F m g

= +

U trenutku prolaska kroz ravnoteni poloaj ( ) 0 = sila zatezanja je

2
Z
l
v
F m g

= +

Brzinu v u trenutku prolaska kroz ravnoteno poloaj dobit emo koristei zakon ouvanja
energije. Nemamo vanjske sile pa nam vrijedi

K P
E E + = 0

K P
E E =

( )
K P
E E =
2 1
0 0

mv
mgl v gl = =
2
(1 cos ) 2 (1 cos )
2

Uvrtavajui ovaj izraz u izraz za silu zatezanja imamo

( ) 3 2cos 12, 44 N
Z
F mg = =

27. Na platformi kamiona bez bonih strana nalazi se sanduk mase m = 1200 kg. Kolikim
najveim ubrzanjem kamion moe krenuti bez opasnosti da sanduk padne s platforme?
Koeficijent trenja izmeu sanduka i platforme je = 0,3.

Rjeenje

Na sanduk djeluje inercijska sila ma koja mora biti manja od sile trenja

tr
ma F

m
F
a
tr

Maksimalno ubrzanje kamiona je

2
ms 943 , 2

= = = g
m
mg
a

28. Na kosini nagiba = 30 nalaze se dva tijela, ije su mase m
1
= 1 kg i m
2
= 2 kg.
Koeficijent trenja izmeu tijela mase m
1
i podloge je
1
= 0,25, a koeficijent trenja izmeu
tijela mase m
2
i podloge je
2
= 0,1. Odrediti:
a. silu meudjelovanja dvaju tijela i
b. minimalnu vrijednost kuta pri kojem e se tijela poeti gibati.


Rjeenje

a) Jednadbe gibanja za prvo i drugo tijelo su:

1 21 1 1 G T tr
F F F m a + =

2 12 2 2 G T tr
F F F m a =

1 1
sin
G T
F m g =

2 2
sin
G T
F m g =

gdje je
12
F - sila meudjelovanja izmeu tijela mase m
1
i tijela mase m
2
, zbog koje ova dva
tijela ine jedan sustav.

12 21
=

F F

Tijelo 2 silom
21
F gura tijelo 1, a tijelo 1 silom
12
F koi tijelo 2.
Iz jednadbi izrazimo ubrzanje a i uvrstimo u izraz za silu
12
F .

( )
1 1 2 2
1 2
sin cos
m m
a g g
m m

+
=
+

( )
1 2 1 2
12
1 2
cos
0,85 N

= =
+
m m g
F
m m

b) Tijela e se poeti gibati kad su sile u ravnotei. Tada je ubrzanje jednako nuli.

0 a =

( )
1 1 2 2
1 2
sin cos
m m
g g
m m

+
=
+

( )
1 1 2 2
1 2
tg 0,15
m m
m m

+
= =
+

Traeni kut je

arctg0,15 8,53 8 31' 4'' = = =

29. Sila stalnog intenziteta F = 1 N daje tijelu ubrzanje a = 10 cm/s
2
. Ako je prije djelovanja
sile tijelo mirovalo izraunati njegovu kinetiku energiju poslije vremena t = 5 s od poetka
kretanja.


Rjeenje

Rad vanjske sile jednak je promjeni energije tijela, u ovom sluaju samo kinetike energije

'
P K
W E E E = = +

0
P
E =

2
0
K K
E E =

Rad vanjske sile je

' W Fs =

Put s moemo odrediti kinematikom jednadbom

2
1, 25 m
2
at
s = =

Na osnovi gornjih izraza dobivamo da je kinetika energija

1, 25 J
K
E Fs = =

30. Tijelo, mase m
1
= 15 kg, pone da klizi sa vrha kosine, nagibnog kuta = 60. Na kraju
kosine, tijelo se zabije u kolica napunjena pijeskom, mase m
2
= 90 kg koja miruju na
horizontalnoj podlozi. Ako je visinska razlika tijela i kolica u poetnom poloaju h = 10 m,
odrediti brzinu kojom e se kretati kolica zajedno sa tijelom. Trenje zanemariti.

Rjeenje

Ukupna mehanika energija nekog sustava je ouvana. Ukupna energija u ovom primjeru
jednaka je potencijalnoj energiji tijela na vrhu kosine. Ona se pretvara u kinetiku energiju
gibanja tijela.

2
1 1
1
2
m v
m gh =

Na dnu kosine brzina tijela e biti

-1
1
2 14ms v gh = =

Dakle, koliina gibanja tijela na dnu kosine je
1 1
m v . Ovu koliinu gibanja moemo rastaviti
na dvije komponente, komponentu u pravcu gibanja kolica
1 1x
m v i komponentu okomitu na
pravac gibanja kolica
1 1y
m v . Komponenta
1 1y
m v nije ouvana. Primjenom zakona ouvanja
koliine gibanja, za komponentu
1 1x
m v moemo pisati

( )
1 1 1 2 2 X
m v m m v = +

Tako je brzina kolica zajedno s tijelom

-1 1
2 1
1 2
cos 1ms
m
v v
m m
= =
+

31. Na jezeru se nalazi amac, duljine 10 m i mase 140 kg, postavljen pramcem (prednji dio
amca) okomito na obalu. Udaljenost izmeu obale i pramca je 3,75 m. Da li e amac
dodirnuti obalu u toku kretanja ovjeka, mase 60 kg, od pramca amca do krme (zadnji dio
amca)? Trenje amca i vode zanemariti.

Rjeenje

Koliina gibanja ovog sustava prije poetka kretanja ovjeka jednaka je nuli. Poto se radi o
zatvorenom sustavu ukupna koliina gibanja nakon poetka kretanja ovjeka treba biti
jednaka nuli.
ovjek se u odnosu na amac giba brzinom v
1
, a amac se u odnosu na obalu giba brzinom v
2
.
Moemo onda pisati

( )
2 1 2 1 2
0 m v v m v =

Brzina ovjeka u odnosu na amac je

1
l
v
t
=

Brzina amca u odnosu na obalu je

2
s
v
t
=

Iz gornjih izraza moemo izvui

2
1 2
3 m
m
s l
m m
= =
+

Dakle, amac nee dodirnuti obalu.


32. Da bi mogao uzletjeti, zrakoplov, mase 4 t, na kraju piste treba da ima brzinu 144 km/h.
Duljina piste je 100 m. Kolika je potrebna snaga motora za uzlijetanje zrakoplova ako je
njegovo kretanje jednoliko ubrzano? Koeficijent trenja izmeu kotaa i piste iznosi = 0,2.

Rjeenje

Piemo jednadbu gibanja za zrakoplov

m tr
F F ma =
Tako je vuna sila motora

m tr
F ma F = +

Brzinu moemo odrediti iz kinematike jednadbe

as v 2
2
=

Pa je
2
2
m
mv
F mg
s
= +

Tako je potrebna snaga motora

2
6
1, 59 10 W 1, 59 MW
2
m
v
P F v g mv
s

= = + = =

Drugi nain

Veza rada i promjene energije je

'
tr P K
W W E E E + = = +

'
m
W F s =

tr
W mgs =
2
0;
2
P K
mv
E E = =

Iz gornjih izraza dobivamo

2
2
m
mv
F mg
s
= +

Tako je potrebna snaga motora


2
6
1, 59 10 W 1,59 MW
2
m
v
P F v g mv
s

= = + = =

33. Kugla mase 1 kg baena je vertikalno uvis, poetnom brzinom 10 m/s. Na koju visinu e
kugla odskoiti ako pri udaru u podlogu gubi koliinu topline 10 J?

Rjeenje

Ukupna energija koju lopta ima u poetnom trenutku jednaka je kinetikoj energiji.

1 K
E E =

Promjena energije kugle jednaka je gubitku energije na toplinu.

P K
E E E Q = + =

Tako je

2 1 P K
E E Q =

Q
mv
mgh =
2
2
1
2

Visina na koju kugla odskoi je

2
1
2
2
4, 077 m
2
mv Q
h
mg
= =

34. Zamanjak, polumjera R = 0,8 m, okree se stalnom brzinom
0
= 7,5 rad/s. Pokretaki
stroj zamanjaka u jednom trenutku prestane djelovati, ali se on nastavi okretati s
usporavanjem jo tijekom vremena t = 24 s. Koliko je kutno ubrzanje zamanjaka, kao i
tangencijalno ubrzanje toke na obodu zamanjaka tijekom zaustavljanja?

Rjeenje

Kutna brzina u ovisnosti o vremenu je

=
0
+ t

Kad se zamanjak zaustavi, = 0, pa imamo

0 =
0
+ t

0
= - t

Tako da je kutno ubrzanje


0
t
= = -0,313 rad/s
2

Tangencijalno ubrzanje

t
a R = = -0,25 m/s
2

35. Puni homogeni valjak radijusa 7 cm pusti se kotrljanjem, bez klizanja, niz kosinu duljine
2 m i nagibnog kuta 37 . Odrediti kutnu brzinu valjka u podnoju kosine.

Rjeenje

Ukupna mehanika energija valjka na kosini, poto nema djelovanja vanjskih sila, je ouvana

0
P K
E E E = + =

2 1 2 1
0
P P K K
E E E E + =

1 2 P K kotrljanja translacije
E E E E = = +

2 2
2 2
= +
I mv
mgh

Moment tromosti valjka je
2
2
mR
, a brzina v R = .

2 2 2 2 2 2
3
4 2 4

= + =
mR mR mR
mgh

Tako je kutna brzina na kraju kosine

2
56, 60 s
3
gh
R
= =

36. Preko dva homogena valjka prebaena je nit na kojoj vise dva utega. Mase utega su
m
1
= 2 kg i m
2
= 1 kg, a mase valjaka m
3
= 1 kg i m
4
= 5 kg. Odrediti ubrzanje sustava pod
pretpostavkom da nema klizanja.

Rjeenje

Za svako tijelo piemo jednadbu gibanja.
Za uteg mase m
1

1 1 1 Z
m g F m a = (1)

Za valjak mase m
3
izraavamo jednadbu za moment sile


( )
'
1 1 2 1 Z Z
M F F R =

1
M je moment sile koji djeluje na valjak je

2
3 1
1 1 1 1 1
1
; ;
2
m R a
M I I
R
= = =

' 3
1 2
2
Z Z
m a
F F = (2)

Za valjak mase m
4
moment sile je

( )
' '
2 2 3 2 Z Z
M F F R =

' ' 4
2 3
2
Z Z
m a
F F = (3)

Jednadba gibanja za uteg mase m
2
je

3 2 2 Z
F m g m a = (4)

Iz jednadbi (1), (2), (3) i (4) slijedi

-2 1 2
1 2 3 4
2( )
1, 635 ms
2( )
m m g
a
m m m m
= =
+ + +

37. Koloturu, mase 10 kg i vanjskog promjera 50 cm, vuemo konopcem koji je namotan na
osovinu, polumjera 10 cm, silom od 10 N. Koliki mora biti faktor trenja izmeu podloge i
koloture kako bi kolotura klizila bez trenja?

Rjeenje

Piemo jednadbu gibanja za koloturu koja klizi

tr
F F ma =

tr
F mg =

Rezultantni moment sile na koloturu mora biti jednak nuli kako ne bi dolo do okretanja
koloture.

0
tr
Fr F R =

Iz (1) i (3) dobivamo ubrzanje kojim kolotura klizi


( )
2
0, 3 m/s
F R r
a
mR
= =

Minimalni faktor trenja izmeu koloture i podloge, kako ne bi dolo do okretanja, mora biti

0, 07
F ma
mg

= =

38. Platforma oblika diska mase 90 kg rotira frekvencijom 0,5 s
-1
oko okomite osi koja prolazi
kroz centar mase. Na rubu platforme stoji djeak mase 30 kg. Kolikom e frekvencijom
rotirati platforma ako se djeak pomjeri u sredinu platforme.
(Aproksimirati djeaka materijalnom tokom.)

Rjeenje

Ako nemamo djelovanje momenta sile ukupna kutna koliina gibanja je ouvana.

const.
i i
i
I =

I
1
1
= I
2

2

Ukupni moment tromosti diska i ovjeka na rubu je

2
2
1 1 2

2
R
I m m R = +

Ukupni moment tromosti diska i ovjeka u sredini diska je

2
2 1
2
R
I m =

1 1
2 =
2 2
2 =

Uvrstivi izraze za momente i kutne brzine u gornju jednakost imamo

-1 1 2
2 1
1
2 4
0, 833 s
m m
m

+
= =

39. Dva tijela, jednakih masa m, povezana su uetom kroz otvor na horizontalnoj podlozi.
Jedno tijelo se nalazi na podlozi i po njoj rotira, dok drugo visi u zraku. Koliku kutnu brzinu
treba imati tijelo koje rotira da bi tijelo koje visi ostalo na istom nivou? Polumjer putanje
tijela na podlozi je R. Sva trenja zanemariti.

Rjeenje

Jednadba gibanja za objeeno tijelo je


Z
mg F ma =

Jednadba gibanja za tijelo na horizontalnoj podlozi je

' 2
Z r cp
F ma m R F = = =

Iznosi sila zatezanja su jednaki

'
Z Z
F F =

Uvjet je da objeeno tijelo ostane na istoj visini, dakle 0 = a , pa je

2
m R mg =

Kutna brzina je
g
R
=

40. Knjiga mase m
1
= 500 g nalazi se na stolu, a ispod knjige je list papira mase m
2
= 50 g.
Koeficijent trenja izmeu svih povrina je 0,1. Papir je povuen silom F. Koliki treba biti
iznos ove sile kako bismo papir izvukli ispod knjige?

Rjeenje

Djelovanjem sile F knjiga i papir se gibaju kao jedno tijelo. Ako iznos sile F preraste
graninu vrijednost gibat e se samo papir.

tr
F F ma =

( ) ( )
1 2 1 2
F m m g m m a + = +

Ubrzanje kojim se gibaju knjiga i papir pod djelovanjem sile F je:

1 2
F
a g
m m
=
+

Knjiga se praktino nalazi u inercijskom sustavu vezanom za papir i na nju djeluje inercijska
sila iznosa
1
m a . Ako ova sila preraste silu trenja knjiga e se odvojiti od papira.

1 in tr
F F =

1 1
m a m g =


a g =

1 2
F
g g
m m
=
+

( )
1 2
2 1, 08 N F g m m = + =

41. Vlak se giba v = 50 km/h po zakrivljenom dijelu staze brzinom. Kuglica objeena o nit u
vagonu otklanja se pri tome za kut = 5. Odrediti radijus zakrivljenosti putanje.

Rjeenje

Vlak koji se giba po zakrivljenoj stazi predstavlja neinercijski sustav. Stoga na kuglicu
objeenu u vagonu djeluje inercijska centrifugalna sila

2
2
cf
mv
F m r
r
= =

Pored inercijske sile na kuglicu djeluje sila tea, te sila
zatezanja niti.
Iznos vektorskog zbroja inercijske sile i sile tee jednak
je iznosu sile zatezanja.
Tako moemo pisati

cos
Z
mg F =

sin
cf Z
F F =

Iz gornjih izraza dobivamo

2
226, 98 m 227 m
tg
v
r
g
= =

42. Stoasto njihalo sastoji se od niti duljine 2 m i kuglice mase 0,5 kg. Njihalo rotira i u
sekundi ini dva okreta oko vertikale. Izraunati silu zatezanja u niti i kut poloaja niti u
odnosu na vertikalu.

Rjeenje

Kuglica se giba po putanji krunice u horizontalnoj ravnini.
Horizontalna komponenta sile zatezanja predstavlja centripetalnu
silu.

2
sin
zx z r
F F ma m R = = =

Poto su


sin R l = i 2 f =

Horizontalna komponenta sile zatezanja iznosi

( )
2
2 157, 75 N
z
F m f l = =

Vertikalna komponenta sile zatezanja izjednaena je sa silom tee

cos
zy z
F F mg = =

Kut poloaja niti u odnosu na vertikalu je

arccos arccos 88, 218 88 13' 5, 6''
z
mg
F
= = = =

43. Tijelo mase 2 kg vezano je koncem i rotira oko jedne toke u vertikalnoj ravnini u polju
Zemljine tee. Izraunati razliku meu silama zatezanja konca kada se tijelo nalazi u najvioj i
najnioj toki putanje.

Rjeenje

Jednadba gibanja u radijalnom pravcu za tijelo koje na koncu rotira u vertikalnoj ravnini je

2
Z GN r
v
F F ma m
R
= =

cos
GN
F mg =

2
cos
Z
R
v
F m g

= +

U najvioj u toki, oznaenoj s A, gornja jednadba gibanja postaje

2
A
ZA
R
v
F m g

=

A u najnioj u toki, oznaenoj s B, postaje

2
B
ZB
R
v
F m g

= +

Razlika ove dvije sile zatezanja je

( )
2 2
2
B A
ZB ZA
v v
F F F m g
R

= = +


Razlika
2 2
B A
v v se dobije iz zakona o ouvanju energije, iznos potencijalne energije tijela u
toki A se pretvara u kinetiku energiju u toki B.

2 2
2 2
2 4
2 2
B A
B A
mv mv
Rmg v v Rg = + =

Tako je razlika sila zatezanja

6 117, 72 N F mg = =

44. Luster mase 6 kg visi na plafonu koji se moe opteretiti silom od 93,34 N. Luster se
otkloni za kut i pusti. Koliki moe biti maksimalni kut otklona da luster ne bi pao?

Rjeenje

Luster u mirovanju optereuje plafon svojom teinom mg. Luster otklonjen za kut djelovat
e na plafon dodatnom silom, iznosom centripetalne sile.
Jednadba gibanja za luster u radijalnom pravcu je

2
Z GN r
v
F F ma m
l
= =

cos
GN
F mg =

Pa je sila zatezanja

2
cos
Z
l
v
F m g

= +

'
Z Z
F F =

U trenutku prolaska kroz ravnoteni poloaj ( ) 0 = sila zatezanja e biti maksimalna

2
Z
l
v
F m g

= +

Brzinu v u trenutku prolaska kroz ravnoteno poloaj dobit emo koristei zakon ouvanja
energije. Nemamo vanjske sile pa nam vrijedi

K P
E E + = 0

K P
E E =

( )
K P
E E =
2 1
0 0


mv
mgl v gl = =
2
(1 cos ) 2 (1 cos )
2

Uvrtavajui ovaj izraz u izraz za silu zatezanja dobivamo

cos
3
2 2
Z
F
mg
=

Tako je maksimalni kut otklona

arccos 45
3
2 2
Z
F
mg

= =

45. Tijelo, mase m = 1 kg, vezano je na kraju niti duljine l = 0,5 m. Nit s tijelom rotira u
vertikalnoj ravnini stalnom kutnom brzinom = 10 rads
-1
. Kolika je zatezna sila niti kad je
tijelo u tokama A, B, C i D?

Rjeenje

Jednadba gibanja u radijalnom pravcu za tijelo koje na koncu rotira u vertikalnoj ravnini je

2
Z GN r
F F ma m l = =

cos
GN
F mg =

Pa je sila zatezanja

( )
2
cos
Z
l F m g = +

Sile zatezanja u traenim tokama su:

( 0 ) : 59,81 N
Z
A F = =

( 90 ) : 50 N
Z
B F = =

( 180 ) : 40,19 N
Z
C F = =

( 270 ) : 50 N
Z
D F = =

46. Letei brzinom v = 600 kmh
-1
avion napravi petlju u vertikalnoj ravnini polumjera
R = 600 m. Kolikom silom djeluje pilot, mase m = 80 kg, na svoje sjedalo u trenutku kad se
avion nalazi u najvioj toki, a kolikom kad se nalazi u najnioj toki putanje?


Rjeenje

Moemo pisati jednadbu gibanja za pilota u
radijalnom pravcu. Na njega djeluje sila
sjedala i sila tee.

2
S GN r
v
F F ma m
R
= =
cos
GN
F mg =

U najnioj toki ( = 0) sila sjedala je

2
4, 485 kN
SA
v
F m g
R

= + =

A u najvioj toki ( = 180) sila sjedala je

2
2, 918 kN
SB
v
F m g
R

= =

47. Odrediti vrijeme obilaska Mjeseca oko Zemlje, ako je poznato da je:
a) ubrzanje slobodnog pada na Zemlji (Zemljinom polu) g
0
= 9,83 m/s
2
,
b) polumjer Zemlje R
Z
= 6400 km,
c) udaljenost od centra Zemlje do centra Mjeseca
5
3, 84 10 d = km

Rjeenje

Centripetalna sila rotacije Mjeseca oko Zemlje je gravitacijska sila izmeu Zemlje i Mjeseca.

2
2
m m Z
m v m m
G
R R
=

Ako zamijenimo obodnu brzinu Mjeseca s kutnom brzinom moemo izraunati period
obilaska Mjeseca oko Zemlje.

0 2
Z
Z
m
v R g G
R
= =

2
2
0 3
=
Z
R
g
R

2
2
0 3
2
=

Z
R
g
T R


2 3
6
2
0 0
4 2
2, 355 10 s 27 dana

= = =
Z Z
R R R
T
g R R g

48. Koliku brzinu treba imati umjetni Zemljin satelit koji se kree po krunoj putanji na visini
H? Koliki je period kretanja ovog satelita?

Rjeenje:

Centripetalna sila rotacije satelita oko Zemlje je gravitacijska sila izmeu Zemlje i satelita.

2
2
( )
S S Z
Z Z
m v m m
G
R H R H
=
+ +

Odavde nalazimo da je traena brzina

Z
Z
m
v G
R H
=
+

Period kretanja satelita je

( )
( )
2 2
2
Z Z
Z
Z
R H R H
T R H
v Gm

+ +
= = = +

1. Grafiki su prikazana dva vektora u xy ravnini. Izraziti ove vektore, te nai:
a) A C B +

i ; A C B +

b) B D A +

i ; B D A +

c)
( )
; A B C +

i kut izmeu A B +

i ; C
d)
( )
; C D A

i
kut izmeu C D

i ; A
e)
( )
C D B

i
( )
; C D B

f)
( ) ( )
C B B A

i
( ) ( )
. C B B A

(Rjeenje: a) 3 ; A C B i j + = +

3,16; A C B + =

b)
5 3 ; B D A i j + = +

5,83; B D A + =

c)
( )
30; A B C + =

120 58' 9, 7''; = d)
( )
2; C D A =

93 22' 8, 3''; = e)
( )
26 ; C D B k =

( )
26; C D B =

f)
( ) ( )
32 ; C B B A k =

( ) ( )
32; C B B A =

2. Brzina gibanja automobila na prvoj polovici puta je 36 km/h, a na drugoj 54 km/h. Kolika
je srednja brzina gibanja automobila na putu?
(Rjeenje: v = 43,2 km/h)

3. Na prvoj treini puta automobil se kree brzinom v
1
, a na ostalom dijelu puta brzinom
v
2
= 54 km/h. Srednja brzina automobila na cijelom putu je v = 36 km/h. Kolika je brzina v
1
?
(Rjeenje: v
1
= 21,6 km/h)

4. Tijelo se kree po ravnoj putanji tako to u jednakim sukcesivnim vremenskim intervalima,
koji traju t, ima stalne brzine v
1
, v
2
, v
3
,, v
n
. Kolika je srednja brzina tijela?
(Rjeenje:
1
n
i
i
v
v
n
=
=

)

5. Lokomotiva se kree brzinom v
1
= 54 km/h. Nasuprot njoj naie vlak, duljine l = 150 m,
koji se kree brzinom v
2
= 36 km/h. Koliko e vremena kompozicija vlaka prolaziti pored
strojovoe lokomotive?
(Rjeenje: t = 6 s)

6. Ako ubrzanje autobusa pri polasku i koenju ne smije biti vee od 1,2 m/s
2
, a njegova
najvea brzina je 40 km/h, nai najkrae vrijeme za koje e autobus prijei put izmeu dvije
susjedne stanice koje se nalaze na udaljenosti od 2 km.
(Rjeenje: t
min
= 190 s)

7. Od trenutka zapaanja signala stop pa do primjene konice vozau je potrebno vrijeme
od 0,7 s. Ako konice automobila mogu ostvariti usporenje od 5 m/s
2
, izraunati duljinu puta
koju e automobil prijei od trenutka zapaanja signala pa do zaustavljanja. Brzina
automobila prije poetka koenja iznosila je 100 km/h.
(Rjeenje: s = 96,6 m)


8. Automobil i kamion poinju se gibati u isto vrijeme, u istom smjeru, s tim da kamion
poinje gibanje na nekoj udaljenosti ispred automobila. Automobil i kamion se gibaju sa
stalnim ubrzanjima, iznosa a
1
= 2 m/s
2
i a
2
= 1 m/s
2
. Automobil dostigne kamion nakon to je
kamion preao 32 m. Koliko vremena je bilo potrebno automobilu da dostigne kamion?
Kolike su bile brzine automobila i kamiona u tom trenutku? Koliko su automobil i kamion bili
udaljeni na poetku gibanja? (Rjeenje: t = 8 s; v
1
= 16 m/s, v
2
= 8 m/s; d = 32 m)

9. Jedno tijelo slobodno pada s vrha zgrade, visoke 100 m. Jednu sekundu kasnije, drugo
tijelo je baeno prema dolje poetnom brzinom v
0
. Drugo tijelo sustigne prvo tijelo na visini
20 m iznad tla. Kolika je bila poetna brzina v
0
? (Rjeenje: v
0
= 11, 42 m/s)

10. Lopta je baena pod kutom od 60 prema horizontali. Ona slijee 2 m od ruba zgrade
visoke 20 m. Rub zgrade je 38 m udaljen horizontalno od mjesta bacanja lopte. Odrediti
brzinu kojom je lopta baena. (Rjeenje: v
0
= 25, 24 m/s)

11. Tijelo se gurne uz kosinu poetnom brzinom 48 m/s. Ako je nagib kosine 30, odrediti
koliki e put tijelo prijei po njoj do zaustavljanja, pod uvjetom da je trenje zanemarivo.
(Rjeenje: s = 235 m)

12. Automobil, iji kotai imaju promjer 0,60 m, giba se po ravnom putu brzinom 60 km/h.
Pri koenju se automobil zaustavi poslije prijeenog puta od 20 m. Pod pretpostavkom da je
usporenje automobila jednoliko, izraunati kutno ubrzanje njegovih kotaa tijekom koenja.
(Rjeenje: = - 23,2 rad/s
2
)

13. Automobil se kree po horizontalnoj krunoj putanji polumjera R = 43 m, tangencijalnim
ubrzanjem a
t
= 2 ms
-2
. Za koje vrijeme e automobil prijei prvi krug ako mu je poetna
brzina v
0
= 36 kmh
-1
?
(Rjeenje: t
1
= 12 s.)

14. Osovina nekog motora okree se stalnom kutnom brzinom 200 rad/s. Koenjem se kutna
brzina osovine smanji na 160 rad/s za vrijeme od 4 s. Koliko je srednje kutno ubrzanje i broj
uinjenih okretaja za vrijeme koenja?
(Rjeenje:
-2
rads 10 = i n = /2 = 360 ok)

15. Tijelo, pri gibanju stalnom kutnom brzinom
0
= 4 rad/s, dobije kutno ubrzanje
= - 0,5 rad/s
2
. Kolika e biti kutna brzina tijela nakon:
a) vremena t = 1 s,
b) kutnog pomaka od = (/3) rad,
c) n = 2 okretaja?
(Rjeenje: a. = 3,5 rad/s; b. = 3,9 rad/s; c. = 1,85 rad/s)

16. Jedno tijelo slobodno pada s visine h = 8000 m, a u isto vrijeme je sa zemlje izbaeno
drugo tijelo vertikalno uvis brzinom v
0
. Kolika treba biti brzina v
0
da se tijela susretnu na pola
puta?
(Rjeenje: v
0
= 280 m/s)

17. Tijelo slobodno pada, i u posljednjoj sekundi kretanja pree put koji je jednak putu koji je
tijelo prelo za prve 3 s kretanja. Odrediti ukupno vrijeme padanja kao i visinu sa koje je tijelo
palo.
(Rjeenje: t = 5s; 122, 625 m h = )

18. Kamen se pusti da slobodno pada u bunar. Udar u vodu uje se nakon 2,58 s. Odrediti
dubinu bunara. Uzeti da je brzina zvuka c = 340 m/s.
(Rjeenje: h = 30,4 m)

19. S iste visine i u istom trenutku ponu padati dvije kuglice, i to jedna kuglica bez poetne
brzine, a druga poetnom brzinom v
0
= 20 m/s. Prva kuglica padne za drugom nakon t = 2 s.
S koje visine su kuglice pale, te koja su vremena padanja kuglica?
(Rjeenje: h = 14,1 km; t
1
= 53,6 s i t
2
= 51,6 s)

20. Tijelo, koje slobodno pada, prijee drugu polovicu puta za vrijeme t = 1 s.
a) Koliko je ukupno vrijeme padanja tijela
b) S koje visine je tijelo puteno?
(Rjeenje: a) t = 3,42 s, b) h = 57,2 m)

21. S tornja visokog 25 m baeno je tijelo vertikalno uvis, poetnom brzinom 10 m/s. Koliko
je vrijeme padanja tijela, a kolika njegova brzina pri padu na tlo?
(Rjeenje: t = 3,5 s; v = 24,3 m/s)

22. Tijelo se baci u horizontalnom pravcu s visine h = 6 m iznad zemlje. Tijelo padne na
udaljenosti l = 10 m od mjesta bacanja. Pod kojim kutom e tijelo pasti na zemlju?
(Rjeenje: = 5618')

23. Iz tri toke na vertikalnoj obali istovremeno su izbaene tri jednake kuglice u
horizontalnom pravcu, poetnim brzinama v
01
= 50 m/s, v
02
= 75 m/s i v
03
= 100 m/s. Prva
kuglica padne na povrinu vode na horizontalnoj udaljenosti 100 m od obale. Ako sve tri
kuglice istovremeno padnu na povrinu vode izraunati:
a) vrijeme padanja svake kuglice,
b) visine h
1
, h
2
i h
3
s kojih su kuglice izbaene,
c) brzine kuglica v
1
, v
2
i v
3
u trenutku pada u vodu.
(Rjeenje: a) t
1
= t
2
= t
3
= 2 s; b) h
1
= h
2
= h
3
= 19,6 m; c) v
1
= 53,7 m/s, v
2
= 77,4 m/s,
v
3
= 102 m/s)

24. Tijelo je baeno pod kutom = 70 prema horizontu. Za vrijeme t
m
= 80 s ono dostigne
najviu toku. Odrediti poetnu brzinu rakete i poloaj pada rakete.
(Rjeenje: v
0
= 835 m/s; x
D
= 45,7 km)


25. Pri lansiranju rakete, mase m = 200 kg, trenutno sagori 1/4 njene mase i kao produkt
sagorijevanja izleti u suprotnom smjeru od smjera kretanja rakete. Ako je brzina produkata
sagorijevanja u odnosu na raketu v
1
= 1800 m/s, kolika je poetna brzina rakete?
Na kojoj e udaljenosti od mjesta lansiranja pasti raketa ako je kut prema horizontu pod kojim
je izbaena raketa = 30?
(Rjeenje: v
0
= 600 m/s; x
D
= 31,78 km)

26. Tijelo, mase 10 g, ispaljeno je u horizontalnom pravcu brzinom v
1
. Ono se zabija u drveni
blok, mase 7 kg, koji se nalazi na glatkoj horizontalnoj podlozi, nakon ega se blok poinje
klizati brzinom 0,5 m/s. Odrediti brzinu tijela prije sudara s drvenim blokom i izgubljenu
energiju u ovom sudaru. (Rjeenje: v
1
= 350,5 m/s; Q = 613,38 J)

27. Nogometni vratar, mase 80 kg, udara loptu, mase 0,5 kg, koja je prema njemu dolazila
horizontalno brzinom 1 m/s. Odmah nakon udara lopta se nastavila gibati horizontalno, u
suprotnom smjeru, brzinom 0,8 m/s. Pretpostaviti da je udar trajao 0,2 s. Koja je minimalna
vrijednost statikog faktora trenja izmeu vatara i tla kako vratar ne bi proklizao. (Rjeenje:
= 0,006)

28. Na zaustavljenom eljeznikom vagonu, mase m
1
= 8 t, nalazi se raketna rampa s koje
rakete polijeu brzinom v
0
= 1000m/s. Istovremeno se lansiraju dvije rakete, svaka mase
m
2
= 80 kg, u horizontalnom pravcu, koji se poklapa s pravcem tranica. Za koliko se pomjeri
vagon pri ovome ako je ukupni koeficijent trenja pri gibanju vagona = 0,06?

29. Metalna kuglica, mase 10 g, slobodno pada s visine od 30 m. Kuglica padne na glatku
metalnu plou, od koje se odbije ne promijenivi iznos brzine. Ako je dodir kuglice s ploom
trajao 1 ms, izraunati iznos impulsa sile, kao i veliinu srednje sile kojom kuglica djeluje na
plou.
(Rjeenje: I = 0,48 kgm/s, F = 485,2 N)

30. Padobranac, mase 50 kg, iskae iz zrakoplova i slobodno pada do trenutka kad postigne
brzinu od 20 m/s. Tada otvara padobran, te mu se za 5 s brzina smanji na 5 m/s.
Pretpostavljajui da je akceleracija bila stalna odredite ukupnu silu zatezanja u padobranskim
nitima i rezultantnu silu na padobranca. (Rjeenje: F
Z
= 640, 5 N; F = 150 N)

31. U sustavu tijela prikazanom na slici mase tijela su m
1
= 10 kg i m
2
= 5 kg. Koeficijent
trenja izmeu tijela mase m
1
i podloge je = 0,2 dok je kut kosine = 30. Odrediti:
a) ubrzanje sustava tijela i
b) silu zatezanja ueta.
(Rjeenje: a. a = 5,4 m/s; b. F
Z
= 22 N)

32. Automobil, mase m = 4000 kg, kree se brzinom v
0
= 120 km/h po horizontalnom putu.
Ako je sila trenja pri kretanju automobila F
tr
= 10 kN, odrediti duljinu puta koju e automobil
prijei poslije prestanka rada motora.


33. Skija stoji nepomino na snjenoj padini nagiba 15 u odnosu na horizontalu. Zbog
pritiska skija sloj snijega ispod skija se postupno topi, te se smanjuje statiko trenje i u
jednom trenutku skija se pone gibati. Kolika je vrijednost statikog koeficijenta trenja u
ovom trenutku? Ako vrijednost koeficijenta trenja klizanja izmeu skija i snijega iznosi 0,1
odrediti brzinu skijaa poslije 5 s, te prijeeni put u ovom vremenu.
(Rjeenje:
S
= 0,268; v = 7,95 m/s; s = 19,88 m)

34. Na horizontalnom dijelu puta, duljine s = 3 km, brzina automobila se povea s
v
1
= 36 km/h na v
2
= 72 km/h. Ako je masa automobila m = 1,5 t, a koeficijent trenja izmeu
automobilskih guma i puta iznosi = 0,02, odrediti:
a) rad koji izvri automobil na tom putu
b) srednju snagu koju razvija motor automobila na tom putu.
(Rjeenje: a. W = 1,1110
6
J = 1,11 MJ; b. P = 5,54 kW)

35. S vrha kosine, visine 1 m i duljine 10 m klizi tijelo mase 2 kg. Odrediti kinetiku energiju
koju tijelo postie pri dnu kosine ako je faktor trenja klizanja 0,06.
(Rjeenje: 7, 91J
k
E = )

36. Za sustav tijela prikazan na slici i uz date podatke odrediti ubrzanje sustava i silu
zatezanja konopca.
m
1
= 250 g
m
2
= 500 g
= 30
= 45
(Rjeenje: a = 2,989 ms
-2
; F
Z
= 1,974 N)

37. Po kosini se giba tijelo mase M. Koeficijent trenja izmeu tijela i podloge je = 0,01. S
ovim tijelom je preko koloture povezano drugo tijelo mase m = 2 kg. Treba odrediti masu
tijela M ako se ono po kosini giba ubrzanjem 2 m/s
2
.
(Rjeenje: M = 53,17 kg)

38. Tijelo mase m, koje se nalazi na kosini nagiba 40, vezano je uetom preko koloture s
tijelom mase 0,5 m, kao to je prikazano na slici. Odrediti koliki treba biti koeficijent trenja
izmeu tijela na kosini i podloge da bi tijela mirovala. Trenje u koloturi zanemariti.
(Rjeenje: 0,187 = )

39. Kameni blok, mase 200 kg, nalazi se na kosini nagiba 15. Da bi se blok gibao niz kosinu
potrebno je na njega djelovati tangencijalnom silom od 490 N.
a) Koliki je koeficijent trenja izmeu bloka i kosine ako je gibanje bloka jednoliko?
b) Kolikom silom bi se mogao vui isti blok uz kosinu?
(Rjeenje: = 0,52 b) F = 1493 N)

40. Automobil ukupne mase 210
3
kg sputa se cestom nagiba 30. U trenutku kad brzina
automobila iznosi 20 m/s voza je zapoeo koiti. Koliku silu koenja treba primijeniti da bi
se automobil zaustavio na putu od 100 m? Pretpostavlja se stalna sila koenja paralelna
nagibu. (Rjeenje: 13, 81 kN
K
F = )

41. Tijelo je gurnuto poetnom brzinom 10 m/s uz kosinu nagiba 20 u odnosu na horizontalu.
Koeficijent trenja iznosi 0,2. Odrediti vrijeme gibanja tijela do trenutka kad se zaustavi i
zapone klizanje nazad, te prijeeni put u ovom vremenu. Odrediti vrijeme u kojem se tijelo
vrati u poetnu toku. (Rjeenje: t
1
= 1,92 s; s = 9,62 m; t
2
= 3,57 s)

42. Vlak u zabavnom parku penje se na maksimalnu visinu od 50 m i tuda prolazi brzinom od
0,5 m/s. Zatim se sputa na minimalnu visinu od 5 m, te se ponovno uspinje, sada do visine 30
m. Zanemarujui trenje odrediti brzinu vlaka u ove dvije toke.
(Rjeenje: v
2
= 29,72 m/s; v
3
= 19,82 m/s)

43. Dizalica vertikalno die teret mase 500 kg stalnom brzinom od 2 m/s. Odrediti potrebnu
snagu dizalice za ovaj rad. Koliki rad je dizalica uinila ako je teret podignut 20 m? Druga
dizalica moe podii isti teret dvostruko veom brzinom. Izraunati snagu i rad te dizalice za
podizanje tereta na istu visinsku razliku.
(Rjeenje: P
1
= 9810 W; W
1
= 98100 J; P
2
= 19620 W; W
2
= 98100 J)

44. Tobogan u zabavnom parku, kojim se giba vlak, na jednom mjestu ima krunu petlju
polumjera 20 m. Vlak se sputa s visine h, gdje je bio u mirovanju. Pretpostavljajui da se
vlak giba slobodno, bez sile trenja i bez motora, odrediti potrebnu visinu h kako bi vlak
proao ovu krunu petlju. (Rjeenje: h = 50 m)

45. Najvee dozvoljeno ubrzanje lifta, mase 600 kg, iznosi 1,2 m/s
2
. Kolika je:
a) najvea sila zatezanja ueta koje nosi lift,
b) ova sila kad bi bilo a = g,
c) sila zatezanja ueta kad lift stoji, a kolika kad se kree jednoliko?
(Rjeenje: a) F
Zmax
= 6,6 kN; b) F
Zmax
= 11,8 kN; c) F
Z
= 5,9 kN)


46. Vlak se kree po krunom eljeznikom kolosijeku, polumjera R = 0,5 km kutnim
ubrzanjem = 0,0049 rad/s
2
. Koliko je ubrzanje vlaka u trenutku kad je njegova brzina
v = 60 km/h? Kolika je tada kutna brzina kotaa vagona ako je njihov polumjer r = 0,5 m?
(Rjeenje: a = 2,5 m/s
2
, = 33,3 rad/s)

47. Disk, polumjera R = 12 cm, pone se okretati kutnim ubrzanjem = 2 rad/s
2
. Izraunati
ubrzanje toke na obodu diska poslije vremena t = 2 s od trenutka poetka kretanja?
2
)

48. Kota, polumjera R = 20 cm pone se okretati stalnim kutnim ubrzanjem = 6,28 rad/s
2
.
Kolika je brzina i ubrzanje toke na obodu kotaa poslije vremena t = 5 s od poetka kretanja?
2
)

49. Metalna kugla, polumjera r = 20 cm i mase m = 40 kg, rotira stalnom kutnom brzinom
= 2 rad/s oko osi:
a) koja prolazi kroz njen centar mase,
b) koja se nalazi na udaljenosti d = 2r od prethodne osi.
Kolika je kinetika energija kugle u oba sluaja?
(Rjeenje: a) E
k
= 1,3 J; b) E
k
= 14,1 J)

50. Na osovini motora koji stvara moment sile M = 785 Nm, nalazi se cilindar, mase
m = 400 kg i polumjera R = 20 cm. Ako motor poe iz mirovanja za koje vrijeme e napraviti
prvi okretaj? Kolika je energija predana cilindru za to vrijeme?
(Rjeenje: t = 0,358 s; E
k
= 4,94 kJ)

51. Koloturu, vanjskog promjera 40 cm, vuemo konopcem koji je namotan na osovinu,
promjera 16 cm i ona pri tome klizi ubrzanjem 0,4 m/s
2
. Koliki mora biti faktor trenja izmeu
podloge i koloture kako bi kolotura klizila bez okretanja?
(Rjeenje: = 0,027)

52. Na homogeni tanki cilindar mase m
1
i polumjera R, namotano je tanko nerastegljivo ue
zanemarive mase, na ijem je kraju privezano tijelo mase m
2
. Zanemarujui trenje u osi
cilindra odrediti:
a) kutnu brzinu cilindra i
b) kinetiku energiju cijelog sustava u funkciji vremena kretanja.
(Rjeenje: a)
1
2
1
2
gt
m
R
m
=

+

; b)
2 2
2
1
2
2 1
2
k
m g t
E
m
m
=

+

)

53. Tijelo, mase m = 200 g, vezano konopcem duljine l = 0,5 m, rotira u vertikalnoj ravnini.
Izraunati najveu kutnu brzinu rotiranja tijela pod uvjetom da se konopac ne prekine.
Maksimalna sila zatezanja koju konopac moe izdrati je F
Zmax
= 295 N.
(Rjeenje:
max
= 54,1 rad/s)


54. Udaljenost od Zemlje do Mjeseca iznosi priblino R
ZM
= 3,8510
8
m, a period obilaska
Mjeseca oko Zemlje je T
M
= 27,3 dana. Saturnov satelit Diona ima polumjer putanje oko
Saturna R
SD
= 3,7810
8
m, a period obilaska oko Saturna T
D
= 2,7 dana. Na osnovu ovih
podataka odrediti odnos masa Zemlje i Saturna.
(Rjeenje: m
Z
/m
S
= 0,01)

55. Planet, mase m, kree se po krunoj putanji oko Sunca brzinom v

= 34,9 km/s. Odrediti
period obilaska ovog planeta oko Sunca, ako je masa Sunca m
S
= 210
30
kg.
(Rjeenje: T 225 dana)

56. Stacionarni Zemljin satelit kree se oko Zemlje po krunoj putanji.
a) Koliki je polumjer njegove putanje?
b) Koliki su njegova brzina i ubrzanje?
(Rjeenje: a) r = 4,210
7
m; b) v = 3,0210
3
m/s, a = 0,22 m/s
2

57. Umjetni Zemljin satelit kree se u ekvatorijalnoj ravnini Zemlje na udaljenosti
R = 210
7
m od njenog centra. Smjer kretanja je od zapada prema istoku (isti je kao i smjer
rotacije Zemlje). Jednu istu toku na ekvatoru satelit nadlijee poslije svakih T
S
= 11,6 h.
Kolika je na osnovi ovih podataka masa Zemlje?
(Rjeenje: m
Z
= 5,9710
24
kg)

Rijeseni Zadaci Iz Fizike 1. Dio

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Rijeseni Zadaci Iz Fizike 1. Dio

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

ZADACI IZ FIZIKE

Rijeeni ispitni zadaci, rijeeni primjeri

u pravcima koji meusobno

su vektori relativnih brzina zrakoplova

pod kutom u odnosu prema poetnoj brzini

. U tom trenutku ubrzanje g

moemo rastaviti na tangencijalnu komponentu u pravcu

Vous aimerez peut-être aussi