EIETES I

Nove spoznaje o prehrani i novi recepti za kontrolu ed ra u ..rvi

LCHF PREHRANA: NOVOST
LIJECENJU SECERNE BOLESTI
BILJNA ULJA ILI MARGARIN ZNATNO SU OPASNIJI NEGO LI
KONTROLIRANI UNOS SVINSKIH MASNOCA ILI MASLINOVA ULJA

ENERGIJA POTREBNA ORGANIZMU
NE DOBIVA SE SAMO IZ PROTEINA
FORMULA JE I gEcEPT ZA
REGULIRANJE SECERA TIPA 2


1.467N,1
asamor
TREBAJLI LI. SE .MIJENJATI.SLUZIR NE4PRI

0
0
Masti doista
reguliraju
secer,
Razvoju dijabetesa vise pridonose tjestenina i
krumpir nego gpek, porutiuju nutricionisti to otkrivaju
dobre strane svinjske masti, ali ne i biljnih ulja...
loge: ALENKA KLEPAC
Mnogi danas zaziru
vee od same pomisli
na masti, a kamoli na
njeno konzumiranje
i korigtenje u pripre-
manju hrane.
Ljudi s povedanom razi-
nom kolesterola u krvi
prirodnu mast izbje-
gavaju u girokom luku,
no strudnjaci tvrde da
prirodne,2ivotinjske
masnode mogu biti
puno zdravije i manje
gtetne od rafiniranih
namirnica. LCHF (Low
Carb, High Fat iii malo
ugijikohidrata, puno
masti) prehrana, od-
nosno prehrana s malo
ugijikohidrata i s vise
masnoda u Hrvatskoj je
tek u povojima, no u Fi-
naca je to yea usvojena
preporuka za lijedenje
dijabetesa tipa 2. Find
preporuku potkrepljuju
podacima da ugijiko-
hidrati loge utjedu na
razinu glukoze u krvi,
a masti nemaju taj log
utjecaj. Uz prehranu
s vise takvih zdravih
masti i uz dodatak
povroa neeemo biti
gladni, a stabilizirat
demo severe i mrga-
vjeti, tvrde strudnjaci.
No doista, mote li se
dijabetioarima savje-
tovati da konzumiraju
prirodnu svinjsku mast
i maslinovo ulje? Neki
nutricionisti tvrde da
su od slanine i dvara-
ka svakako opasniji
hamburgeri, pizze i
sliana hrana. Domada
slanina, na primjer, u
tijelu aktivira prirodne
mehanizme sitosti koji
de sprijediti dovjeka da
pretjera s jedenjem.
Mnogi jog upozoravaju
na to da prije pede-
setak godina nije bilo
epidemije pretilosti i
dijabetesa kakvoj da-
nas svjedodimo. Brojka
pretilih i onih sa seder-
nom bolesti doista je
dramatidna.
- Unatod napretku
medicine i farmacije i
dinjenici da je inzulin
otkriven jog 1920. go-
dine, gederna bolest je
danas na samom vrhu
po smrtnosti i invalidi-
tetu koje izaziva. Ni u
jednom drugom polju
zapadnjaaka medicina
.nije toliko zakazala
kao u sludaju ditabete-
sa - tvrdi Anita Supe,
nutricionistica koja je
u Svedskoj diplomirala
prehranu i nutricioni-
zam na Geteborgkom
sveueiligtu. lako se
govori da je u gedernih
bolesnika najva2niji cilj
kontrola gedera u krvi
i spredavanje kom-
plikacija, desto im se
preporuduje prehrana
siromagna masnodama
i bogata ugljikohidrati-
ma. To je vrsta prehra-
ne, tvrdi nutricionistica
Supe, koja zapravo
pod& seder u krvi i
povedava potrebu za
inzulinom, to poslje-
didno povedava rizik za
srdani udar, sljepodu,
dijalizu i druge dijabe-
tieke komplikacije,
- Obidno se za kontrolu
edera savjetuje kre-
tanje i smanjen unos
masti. No iskustva su
pokazala da to ne po-
maie. Stvarna kontrola
gedera u krvi post&
se jedino kontroliranim
unosom ugljikohidrata,
tj. gedera i visokogkrob-
nih namirnica. Zitarice,
pekarski proizvodi, riga,
tjestenina - bilo da su
cjeloviti iii ne - sadrie
veliku kolidinu gkroba
koji nije nista drugo
nego vista glukoza -
objagnjava Supe, poru-
dujudi da je tjestenina
opasnija od gpeka...
PREMA LCHF METODI, IZ PREHRANE TREBA IZBACITI KRUMPIR, TJESTENINU, RI2U, 2ITARICE. VELIKA KOLItINA tKROE
isrmisrmisracx-sovirx-Dem.c)x-
immumusimimmimmok glom
EHRAMBENE PREPORLIKE ZA SEtERAtr
tTO JESTI AKO NE
KRUMPIR I RI2U?
1pak pa2Ijivo
odaberite i
pripremite
zdravo povrde
Jela prema LCHF metodi
prehrane ne odstupaju
puno od onih koje sva-
kodnevno konzumiramo.
Ipak, LCHF veliku pozor-
nost posveauje pripremi
priloga. Umjesto klasi6-
nih priloga, krumpira,
tjestenine, preporu-
6uje se pe6eno, pdeno,
dinstano povr6e...
Vik masnoda
ne znad i vise
mesnih jela
Prirodne masno6e,
odnosno zasi6ene
masne kiseline, i
kolesterol iz mesa,
jaja, maslaca, masli-
nova ulja nisu tetne
i mogu se koristiti u
pripremi hrane. Vige
masnooa ipak ne
podrazumijeva kon-
zumiranje vise mesa i
mesnih pripravaka.
Vik povrda, a
manje edera,
brgna i aditiva
Rafinirane namirnice s
puno geaera, konzer-
vansa i drugih aditiva
iznimno su gtetne.
Stru6"njaci tvrde da ku-
povno biljno ulje treba
izbjegavati u girokom
luku, kao i margarin,
razne sokove, vothe
jogurte, pudinge i sli6-
no. Umjesto toga pijte
obi6nu, 6istu vodu.
A KOJU ONE SADIR2E, ODNOSNO LISTA GLUKOZA, IMA KATASTROFALAN UTJECAJ NA RAZINU SECERA U NAt'OJ KRVI
www.33c)mnaThaitecl.Tiet
LCHF-PPFHPANOM .BEST CITE MAN4I
Koristite budno
maslinovo die
Suncokretovo i sli6na biljna ulja treba izbjegavati po svaku
cijenu, bag kao i margarin. Preporda se sezamovo ulje...
Prema LCHF prehrani tre-
ba ogranreiti unos hrane
bogate ugijikohidratima.
To su krumpir, iitari-
ce, pekarski proizvodi,
tjestenina, riia, kolati, te
industrijske preradevi-
ne poput voonih jogur-
ta, pahuijica, pudinga,
voenih sokova i sliano.
No, ugljikohidrata ima i u
drugim namirnicama, od-
nosno u povreu, orakstim
plodovima, sjemenkama
i mlijeenim proizvodima,
ali je njihov udio nizak pa
se te namirnice u prehrani
ne trebaju ograniaavati.
Nutricionistica Anita Supe
tvrdi da LCHF prehrana koju
preporuoa eeernim bole-
snicima podrazumijeva vise
masnoea, ali ne i vise mesa.
Tom prehranom kalorije do-
bivamo iz prirodnih i zdravih
masti, a ne iz mesa kako
mnogi misle. Dakle LCHF
nije visokoproteinska dijeta,
yea prehrana s visokim
udjelom kalorija iz masti
koja je savrkno zdrava.
- LCHF prehrana podrazumi-
jeva najvik povrea, a naj-
manje masti. Koliainski se
jede puno vise povrea nego
mesa, ne jedu se 2itarice i
pekarski proizvodi, kao ni
industrijska hrana, '6ederi,
brako, aditivi - tvrdi Supe.
Primjer jednog tipianog LCHF
ruaka podrazimijeva komad
mesa ili ribe, umjesto priloga
od krunnpira/rik/tjestenine/
kruha servira se prilog od
povraa koje se mole kuhati,
peei, dinstati, grilati. Sve se
mole zaainiti nnasn000m u
kojoj se pripremalo meso.
Salata se posiOuje uobiaaje-
no, a od sokova pije se voda
iii 1 dcl crvenog vina koje je
zdravije od bijelog.
- Povree vise nije dekorcija
na tanjuru yea predstavlja
dio obroka. Meso se pripre-
ma na prirodnim mastima
poput one svinjske, maslacu,
maslinovom ulju. Nikako
na biljnom ulju! Umjesto
kupovnih pekarskih proi-
zvoda, preporuka je raditi
domaei kruh od orakstih
plodova, sjemenki, koko-
sovog braka - napominje
Supe. Vrlo je va2no voditi
raauna o kvaliteti masti i ulja
koje se koristi u pripremi
hrane i za jelo. Preporuka su
samo prirodne, zdrave masti
poput pravog maslaca, a ne
margarina, domaee svinjske
masti umjesto rafiniranih
biljnih ulja koji potiau razne
upale. Od ulja preporuauje
se maslinovo, kokosovo,
sezamovo i bueino ulje.
Pire od cvjetge
Cvjetaau operite i podijelite na buketiee,
a stablasti dio saeuvajte i upotrijebite za
povrtnu juhu. Stavite buketiee u prokljuealu
posoljenu vodu. Ne kuhajte predugo da se
ne raspadnu jer ee i pire tada biti prevoden.
Kad je kuhana, procijedite je i izgnjeaite
je u pire, dodajte joj maslaca i vrhnja i jos
dosolite ako je potrebno. Pospite svjek
mljevenim paprom. Servirajte uz mesna jela.
Restana korabica
Korabicu oaistite i nare2ite na krupnije
komade. Kuhajte je u slanoj vodi dok ne
omekk, ali je nemojte prekuhati. U drugoj
posudi izdinstajte luk na pola maslaca i pola
maslinovog ulja, pa dodajte skuhanu kora-
bicu. Neka se lagano popr2i dok ne poprimi
miris luka. Cijelo vrijeme mijeajte drvenom
kuhaaom. Posolite, poparite i na kraju pospi-
te s dosta fino narezanog perina.
Povrde sa 2ara
Nare2ite tikvice, koromae, paprike i *gampi-
njone. Koromaa je potrebno prethodno malo
prokuhati da bi bio ukusan i soaan. Povree
poslo2ite na vruee gradele i pecite 5 minuta
sa svake strane. Ne zaboravite zaaine i
masnoeu. Ne samo da je povree ukusnije i
zasitnije kad se jede s masn000m, nego je i
zdravije, jer da bismo iskoristili minerale iz
povrea trebamo vitamine topive u mastima.
DOMAtA JAJA SE SLOBODNO KORISTE U PREHRANI, POGOTOVO 2UMANJCI KOJI SADR2E VANE HRANJIVE TVARI
E BITI SIT6A S MANJEE I dERA U KRVI
Mafini s limunom
i nararam
2 jaja
1 dl evrstog jogurta iii kiselog vrhnja
200 g sitno mijevenih badema
1,5 juSna 2Iica psyllium praka
1,25 g rastopijenog maslaca
malo soli
1 2Iieica praSka za pecivo
malo stevije u prahu (2 x na vrh no2a - pro-
vjeravajte okus!)
1 bourbon vanilija
korica i sok 1 limuna
korica i sok 1 naranee
Istucite jaja, pa po redu dodajte ostale sastoj-
ke. Ostavite malo da se zgusne, pa podijelite
u namakene kaiupe za mafine. Pecite na
200C stupnjeva dok ne porumene, otprilike
15-20 minuta, ovisno o jacini peenice.
Dobar jutarnji kruh
4-5 jaja (ovisno o velieini)
1,5 dl (100 g) lanenih sjemenki
2 dl (120 g) suncokretovih sjemenki
1,5 dl (55 g) kokosovog braSna
125 g badema, grubo nasjeckanih
100 g nnaslaca (iii 50 g maslaca i 50 g kokosovog uija)
1 2lica psyllium praSka (ili 2-3 21ice zobenih posija/
mekinja)
1 dl vode
1 aajna 2116ica (puna do ruba) morske soli
malo cimeta
Zagrijte peenicu na 170C. Maslac neka je omekSan,
sobne temperature. Lanene i suncokretove sjemenke
usitnite (neka ostanu malo krupnije) u mikseru iii mlinu.
Bademe grubo nasjeckajte. Istucite jaja, pa dodajte
po redu ostale sastojke. Izlijte tijesto na pleh oblo2en
papirom za pkenje. Vla2nim dlanovima oblikujte okrugii
kruh. Po povrSini kruha pospite malo cijeiih suncokreto-
vih sjemenki. Ostavite da se pee 45 minuta na 170C.
Kruh mote trajati vise dana, a ljeti kad su velike vrueine,
euvajte ga u hiadnjaku. Ako ne troSite puno kruha, mo2e-
te ga narezati i zamrznuti.
Kokosove kuglice
200 g maslaca
na vrh no2a stevije
70 g badema
200 g kokosovog braSna
4 21ice kakaa
2-3 lice kokosovog uija.
2 2Iice kuhane crne kave
Sitno nasjeckajte bademe. Maslac neka je
sobne temperature, a kava ohladena. Pomi-
je'Sajte sve sastojke, a jedan dio kokosovog
bragna ostavite za ukraSavanje kuglica.
Zliaicom grabite smjesu i via2nim dianovi-
ma oblikujte kugiice, koje zatim uvaljate u
kokosovo brano. Gotove kugiice spremite u
zamrzivae i upotrebijavajte prema potrebi.
Nije ih potrebno odmrzavati, jer ne sadrie
vodu, pa ih mo2ete jesti elm ih izvadite iz
a z mrzivaea.
TREBNE ZA ZDRAVLJE tEtERNIH BOLESNIKA. PREPORUKA JE I JESTI I . STO VISE RIBE I TO ONE PLAVE POPUT SRDELE
1..4e7\NI
SEtER U KRVI JE, TVIRDE DANAS MNOGI
Opseg struka vedi od 93centimetra u
mugkaraca rizik je za gedernu bolest
Brojni su faktori za oboljevanje
od 'eeerne bolesti. Rizik pred-
stavlja ako blizak elan obitelji
ima dijabetes tipa 2, ako imate
vgak tjelesne te2ine iii opseg
struka veei od 93 cm (mu-
karci) i 80 centimetara (gene).
Povikn krvni tlak s tim da ste
ranije doZivjeli sraani ill moklani
udar, sindromom policistrenih
jajnika u 2ena, teke mental-
ne bolesti takoder su rizici za
oboljevanje od 'eeerne bolesti.
Rizioni su i oni Ijudi koji se ne
kreou dovoljno, nisu fiziaki ak-
tivni, jedu neredovito, preskaeu
obroke, a posebice dorueak.
Rizik od dijabetesa tipa 2 veCi
je I ako ste bijelac iii bjelkinja,
stariji od 40 godina.
Nova nada za oboijele od dijabetesa
je i metoda presaclivanja gaterge...
Prije nekoliko godina u svijetu je
zapokla testna terapija presa-
divanja guteraee Ijudima kod
kojih gukeraea vise ne proizvo-
di inzulin. RijeC je o vrlo kompli-
ciranim i skupim operacijama
koje se zasad primjenjuju u onih
pacijenata kod kojih je do'glo
do zatajenja bubrega to u onih
koji imaju uaestale i dramatiene
promjene razine secera u krvi, a
koje inzulinom vise nije moguee
kontrolirati. Iskustva pokazuju
da vise od 80 posto operiranih
nakon presadivanja vise ne tre-
ba inzulin, no to nije bez rizika.
Covjek mora biti na terapiji imu-
nosupresivima, sa svim rizicima
od infekcije i nuspojavama koje
idu uz presadivanje organa,
medu kojima postoji i moguC-
nost odbacivanja organa.
UZ LCHF PREHRANU REGULIRA SE APETITI I OSJECAJ SITOSTI I GLADI. OBROCI SE VEd U ROKU NEKOLIKO TJEDANA
Prehrana po
LCHF metodi
regulira apetit
Sederni bolesnici moraju jesti umjereno, a upravo
ih krob iz ugljikohidrata poti6e na pretjerivanje
LCHF za dijabetes tip 2
Za razliku od dijabetesa tip 1 koji se smatra autoi-
munom boleou kod koje neki okidae u organizmu
uzrokuje da imunoloki sustav napadne vlastite
stanice koje proizvode inzulin, dijabetes tip 2 ima
sasvim druge uzroke. On se javlja kad godinama
jedemo hranu koja pod& razinu eeera u krvi.
Gugteraaa stvara sve vise inzulina, no s vremenom.
tijelo vise nije u moguenosti proizvesti ga dovoljno.
LCHF prehrana preporuea se bolesnicima s dijabe-
tesom tipa 2 jer prehrana mote regulirati sever..
ZAPRAVO POREMECAJ MFTABOLPZMA
Ako naia razina glukoze u
krvi neprestano naglo raste
i snifava se tijekom dana,
jasno je da se ne osjeoamo
dobro. Uspijemo li odabrati
hranu koja odrfava stalnu
razinu glukoze u krvi, osje-
oamo se Wieni puni smo
energije. Stoga bi valjalo
ogranititi unos hrane od bi-
jelog brain i bijelog ieeera,
pa i krumpira.
Hrana bogata prehrambenim
vlaknima probavlja se dulje, te
stoga uzrokuje manji porast
razine glukoze u krvi.
- Kad iz probavnog sustava
glukoza ude u krvotok tad je
nazivamo - sever u krvi- obja-
njava nutricionistica Anita Supe.
Ona tvrdi kako je paradoksalno
da se Ijudima koji imaju eeernu
bolest, dakle onima koji imaju
krona() povikn "sever u krvi,
savjetuje da u organizam unose
300 grama glukoze dnevno. A
istovremeno im se ograniCava
unos masnoae koja zapravo
nema veze sa poviknom razi-
nom eeera u krvi.
- Proizvodnja energije iz masti
je ueinkovitija od one dobivene
iz eeera - tvrdi nutricionistica
Supe, svjesna da ee svojim tvrd-
njama pobuditi komentare mno-
gih koji se ne sla2u s njonn. No,
sigurna je u svoje tvrdnje i LCHF
prehranu preporuea oboljelima.
Osim toga, kale da prirodne
masnoee daju vitamine topive
u mastima kojih u hrani bogatoj
ugljikohidratima jednostavno
nema. To su vitamini A i D koji su
esencijalni za svakoga, a pogo-
tovo za dijabetieare. Vitamin A je
kljue za spreeavanje komplikacija
dijabetesa u to spadaju i pro-
blemi s mre2nicom, problemi s
bubrezima, neuropatya, infekcije
i sporo zacjeljivanje. Seeerni bo-
lesnici trebali bi uzimati vitami-
nom A bogato ulje jetre bakalara,
te namirnice kao gto su jetra,
2unnanjci, plodovi mora, vrhnje
maslac panih 2ivotinja. Vitamin
D je potreban za proizvodnju
inzulina. Uz ulje jetre bakalara,
drugi izvori D vitamina su mast,
koljkagi, posebice rakovi. Pre-
poruka eeernim bolesnicima u
prehrani je i mineral cinka, vana-
dij i krom. No, najvdiniji dio prik
u vezi prehrane dijabetieara je
umjerenost. A svi oni koji su imaj
u problem sa eeeronn i znaju
koliko je teko biti umjeren...
)NTANO SMANJUJU BEZ DA SE 0 TOME PRETJERANO RAZMItLJA. UZ LCHF METODU JEDE SE MANJE, ALI STE SITIJI
Pretilost, poveaana razina
geeera u krvi i visok krvni tlak
najoeitiji su simptomi koji se
veal uz rizik razvoja trudniekog
dijabetesa. Zene sa spomenutim
zdraystvenim problemima do tri
puta su pod veeinn rizikom od
obolijevanja tijekom trudnoee. Ti
faktori mogu predvidjeti pojavu
trudniekog dijabetesa i do sedam
godina prijeteljene trudno6e.
Ako se gestacijski dijabetes ne
lije6i, mote izazvati komplikacije
za majku, ali i za dijete. Jedna
od komplikacija je ona porodaj-
na. Porod je kompliciraniji, a uz
to veva je i ansa da ee majka
i dijete u kasnijemtivotnom
periodu imati teti oblik geeerne
bolest. Zabiljeteno je i nekoliko
sluaajeva da su djeca u kasnijoj
dobi bila i pretila.
immismimit el4eZNI mir
LIJECI SE PRAVILNOM PREHRANOM
U trudnica se dijabetes
povlaci nakon porociaja
Rijet" je o tzv. sekundarnom iii
gestacijskom dijabetesu. Nastaje
zbog hormonalnih promjena...
eeerna bolest u trudnica
najeeiee se otkriva na gine-
koloikom pregledu. Lijeei se
uravnotefenom i pravilnom
prehranom, vjetbanjem, a po
potrebi i inzulinom jer table-
te mogu imati log utjecaj na
razvoj ploda.
Oko 15 posto tena tijekom
trudnoee zavrk na inzulinu. Kad
se trudnici dijagnosticira povi-
ena razina eeera u krvi, tad je
vrlo vatno da ona prilagodi na-
ein prehrane to da redovito vje2-
ba u skladu s moguenostima. S
vjetbanjem bi trebala nastaviti
i nakon porodaja, a pogotovo u
vrijeme dojenja. Ideja da tijekom
trudnoee treba jesti za dvoje je
apsurdna. Zena mora jesti ono-
liko koliko joj to organizam trati
kako bi izbjegla prekomjerno
debljanje u trudnoei koje nije ni
zdravo. Zena koja je u trudnoei
dobila eeernu bolest ne treba
strahovati da ee i dijete sigur-
no oboljeti od dijabetesa, iako
to ko je ona oboljela donekle
poveeava anse. Takoder, gesta-
cijski dijabetes mote se ponoviti
i u sljedeeim teninim trudnoea-
ma i smatra se indikacijom koja
upueuje na veei rizik od razvoja
dijabetesa u kasnijoj iivotnoj
dobi. Cilj lijeaenja trudni6kog
dijabetesa je izbjegavanje
prekomjerne porodajne tetine
djeteta, koja komplicira poro-
daj. U samo tri posto slueajeva
gestacijski dijabetes se poslije
porodaja ne povIa6i, to zapravo
zna6i da je tena bolovala od
dijabetesa i prije, samo bez
simptoma iii uz lagane simp-
tome zbog kojih bolest nije
prepoznata ranije. Simptomi koji
bi trudnice mogli natjerati da
se posavjetuju s lijethikom i na-
prave test optereeenja eeerom
(OGTT), koji nije obavezan test
u trudnoei, jesu naglo tedanje,
6esto i obilno mokrenje, alt u
malim kokinama, nagli i jaki
umor. Test optereeenja eeerom
nije obavezan, no preporueuje
se napraviti ga oko 26. tjedna
trudnoee. Jednostavan je, a ana-
lizira se kry na sever natake, a
zatim nakon ispijanja vrlo slatke
tekueine. Upueuje li ovaj test na
trudnieki dijabetes, trudnicu se
'gage na daljnje testiranje koje
se obavlja tijekom 24-satnog
boravka u bolnici.
Znakovi dijabetesa vidljivi su vrlo rano Trudni6ki dijabetes zahtijeva lijgenje
DOBIJE LI MAJKA DIJABETES U TRUDNOtl, TO NE ZNAtI DA CE GA IMATI I DIJETE, IAKO tANSE ZA TO POSTOJE