POG Skripta 12-13

Draen Jurai i suradnici
PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

14. dopunjeno izdanje

Skripta za studente 5. semestra Preddiplomskog studija ak.god. 2012/13.

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

rujan 2012.
Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu Jurai, aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance
PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA skripta za studente 5. semestra ak.god. 2012/13.
1/190
0.UVOD I LITERATURA................................................................................................................................................3
1. OBJANJENJE POJMOVA ..................................................................................................................... 5
1.1. PROJEKT .................................................................................................................................................. 5
1.2. INVESTITOR ............................................................................................................................................. 6
1.3. ARHITEKT ................................................................................................................................................. 7
1.3.1. SLOBODNE PROFESIJE ................................................................................................................ 7
1.3.2. HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA (HKA) .................................................................................. 7
1.3.3. POSLOVI ARHITEKTA .................................................................................................................... 8
1.4. ALAT I STROJ ........................................................................................................................................... 9
1.5. ZANAT I INDUSTRIJA ............................................................................................................................... 9
1.6. INDUSTRIJA i GRADITELJSTVO ........................................................................................................... 10
1.7. TEHNIKA I TEHNOLOGIJA ..................................................................................................................... 10

2. MANAGEMENT .................................................................................................................................... 11
2.1. DVIJE OSNOVNE VRSTE MANAGEMENTA .......................................................................................... 11
2.2. IZVOENJE PODUHVATA - PROJECT MANAGEMENT ....................................................................... 11
2.3. OSOBINE PROJEKATA/PODUHVATA ................................................................................................... 12
2.4. RAZINE PLANIRANJA ............................................................................................................................. 13
2.5. RAZVOJ METODA PLANIRANJA ........................................................................................................... 14
2.6. OSOBINE OPERATIVNOG PLANA ........................................................................................................ 16
2.7. VRSTE OPERATIVNIH PLANOVA .......................................................................................................... 17
2.7.1. GANTOGRAM ................................................................................................................................ 17
2.7.2. HISTOGRAM .................................................................................................................................. 18
2.7.3. CIKLOGRAM .................................................................................................................................. 18
2.7.4. MRENI PLANOVI ......................................................................................................................... 19
2.8. IZRADA OPERATIVNOG PLANA ............................................................................................................ 20
2.8.1. OSNOVNI KORACI ZA PRIPREMU PLANIRANJA: ...................................................................... 21
2.8.2. PRIMJERI MRENIH PLANOVA ................................................................................................... 22
2.8.3. PRIKAZI I ITANJE PLANOVA ..................................................................................................... 26

3. POSLOVI, POSTUPCI I SUDIONICI PROCESA GRAENJA ................................................................... 28
3.1. PRIPREMNI RADOVI - PROJEKTNO-TEHNIKA DOKUMENTACIJA .................................................. 28
3.1.1. INVESTICIJSKI PROGRAM ........................................................................................................... 28
3.1.2. IDEJNO RJEENJE ....................................................................................................................... 29
3.1.3. IDEJNI PROJEKT .......................................................................................................................... 29
3.1.4. LOKACIJSKU DOZVOLU ............................................................................................................... 29
3.1.5. GLAVNI PROJEKT ......................................................................................................................... 30
3.1.6. DOZVOLE GRAENJA .................................................................................................................. 32
3.1.7. TROKOVNICI ............................................................................................................................... 34
3.1.8. IZVEDBENI PROJEKT ................................................................................................................... 35
3.1.9. PROJEKT UNUTRANJEG UREENJA ....................................................................................... 35
3.1.10. PROJEKT HORTIKULTURE I OKOLIA ....................................................................................... 35
3.1.11. LICITACIJA IZBOR IZVOAA .................................................................................................. 35
3.2. GRAENJE ............................................................................................................................................. 36
3.2.1. PRIPREMA GRADILITA I DOKUMENTACIJA NA GRADILITU ................................................ 36
3.2.2. OSOBINE PROCESA GRAENJA ................................................................................................ 37
3.3. PRIMOPREDAJA .................................................................................................................................... 38
3.4. SUDIONICI U GRADNJI .......................................................................................................................... 38
3.4.1. INVESTITOR .................................................................................................................................. 38
3.4.2. PROJEKTANT ................................................................................................................................ 38
3.4.3. REVIDENT ..................................................................................................................................... 38
3.4.4. IZVOA. ...................................................................................................................................... 39
2/190
3.4.5. NADZORNI INENJER .................................................................................................................. 40

4. TROKOVNIK ...................................................................................................................................... 41
4.1. STRUKTURA I SADRAJ TROKOVNIKA ............................................................................................. 42
4.1.1. GRUPE RADOVA .......................................................................................................................... 42
4.1.2. VRSTE RADOVA. .......................................................................................................................... 42
4.1.3. STAVKE TROKOVNIKA .............................................................................................................. 42
4.1.4. REKAPITULACIJE CIJENE. .......................................................................................................... 42
4.1.5. OPI UVJETI IZVOENJA ............................................................................................................ 43
4.1.6. OPI UVJETI za pojedinu vrstu radova ......................................................................................... 43
4.1.7. DOKAZNICA MJERA ..................................................................................................................... 43
4.2. PREGLED RADOVA U VISOKOGRADNJI.............................................................................................. 44

5. PREDLOAK ZA VJEBE ..................................................................................................................... 45
OPI UVJETI ZA IZVOENJE ZGRADE .............................................................................................................. 47

A. GRAEVINSKI RADOVI ................................................................................................................................... 48
A.I. RUENJA I DEMONTAE ......................................................................................................................... 48
A.II. ZEMLJANI RADOVI .................................................................................................................................. 50
A.III. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI ........................................................................................ 54
A.IV. ZIDARSKI RADOVI ................................................................................................................................. 62
A.V. IZOLATERSKI RADOVI ........................................................................................................................... 67
A.VI. TESARSKI RADOVI ................................................................................................................................ 73
A.VII. METALNE KONSTRUKCIJE .................................................................................................................. 80

B. ZANATSKI RADOVI .......................................................................................................................................... 87
B.I. LIMARSKI RADOVI ................................................................................................................................... 87
B.II. POKRIVAKI RADOVI I IZOLACIJA RAVNIH KROVOVA ....................................................................... 93
B.III. STOLARSKI RADOVI ............................................................................................................................ 106
B.IV. BRAVARSKI RADOVI ........................................................................................................................... 115
B.V. ZAVRNI ZIDARSKI RADOVI ................................................................................................................ 124
B.VI. SUHOMONTANI RADOVI ................................................................................................................... 134
B.VII. STAKLARSKI RADOVI......................................................................................................................... 144
B.VIII. KAMENOREZAKI RADOVI ............................................................................................................... 149
B.IX. KERAMIARSKI RADOVI ..................................................................................................................... 154
B.X. SOBOSLIKARSKO-LIILAKI RADOVI ................................................................................................ 159
B.XI. PARKETARSKI RADOVI ....................................................................................................................... 165
B.XII. PODOPOLAGAKI RADOVI ............................................................................................................... 169
B.XIII. OVJEENA USTAKLJENA PROELJA ............................................................................................. 172
B.XIV. OVJEENA VENTILIRANA PROELJA ............................................................................................ 178

6. RAUNALNI PROGRAM ZA OPERATIVNO PLANIRANJE .................................................................... 184

7. ISPIT ................................................................................................................................................. 186
7.1. KVALIFIKACIJSKO PITANJE ................................................................................................................ 186
7.2. PODSJETNIK ZA ODGOVORE NA KVALIFIKACIJSKA PITANJA ....................................................... 187
7.3. PITANJA IZ PLANIRANJA I ORGANIZACIJE GRAENJA ................................................................... 189

3/190
0. UVOD I LITERATURA

Nastava Planiranja i organizacije graenja ima tri bitne i povezane sastavnice:
predavanja i projekcije,
vjebe i konzultacije,
programe i ispite

U svakoj od tih sastavnica sudjeluju i surauju studenti i nastavnici Draen Jurai, Gordana aja,
Dubravko Bai,Teodor Cvitanovi, Tajana Jaklenec i Damir Mance.

Za uspjeno i efikasno savladavanje nastavne grae za studente pripremljena su ova nova dopunjena i
revidirana skripta koja su od poetka semestra dostupna na virtualu.

Skripta se sastoje od:
saetaka predavanja
predloaka za vjebe - skraeni opisi postupaka izrade trokovnika i operativnih planova
uputa za polaganje ispita

Na virtualu e nakon predavanja takoer biti postavljene i ppt projekcije kao podsjetnici i pojanjenja
nekih razmatranih tema.

Vrlo je vano naglasiti da skripta i projekcije nisu dovoljni za samostalno razumijevanje grae one su
fragmentarne i lapidarne natuknice koju povezuju predavanja, vjebe i konzultacije.

Dakle, zbog koncepcije nastave i naina prezentacije grae nuno je kontinuirano sudjelovanje
studenata na predavanjima, vjebama i konzultacijama. Osim toga i Pravilnik o preddiplomskom Studiju
arhitekture i urbanizma u ll. 5 odreuje da student mora sudjelovati na barem 80% nastave.

Rokovi za predaju programa iz prvog (trokovnik) i drugog dijela vjebi (planiranje) objavit e se
pravovremeno na virtual Af-u.

4/190

TEMELJNA LITERATURA
Normativi i cijene u graditeljstvu Gorazd Buar Rijeka: Graevinski fakultet, 2003.
Sociologija rada Stjepan Haladin Zagreb: Graevinski institut, 1990.
Zakon o prostornom ureenju i gradnji NN 76/2007, 38/09,55/11, 90/11,50/12
Zakon o postupanju i uvjetima gradnje
radi poticanja ulaganja.
NN 69/09, 128/10
Pravilnik o nainu obrauna povrine i
obujma u projektima zgrada

NN 90 /2010, 110/10, 55/12
Pravilnik o tehnikom pregledu graevine

NN 108/04
Pravilnik o uvjetima i nainu voenja
graevnog dnevnika

NN 06/00
Zakon o postupanju s nezakonito
izgraenim zgradama

NN 86/12
Tehniki propisi iz podruja gradnje

http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3715
DODATNA LITERATURA
Moderna arhitektura: Kritika povijest Kenneth Frampton Zagreb: NZ Globus, 1992.
Mit o maini Lewis Mumford Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske, 1986.
Architecture's New Media Yehuda E. Kalay Cambridge, Mass.: MIT, 2004.
The Form of Housing Sam Davis, ur. New York: Van Nostrand Reinhold, 1977.
Getting There by Design: Kenneth Allinson London: Architectural Press, 1997.
Project Management Demystified Geoff Reiss
New York: Van Nostrand Reinhold
Company,1996.
Modern Construction Management F.Harris, R. Mc Caffer Oxford: Blackwell Science Ltd, 1995.
Hihg-Rise Manual J. Eisele i E. Kloft (ed.) Basel: Birkhuser Architecture, 1999
Constructing Architecture Andrea Deplazes (ed.) Basel: Birkhuser, 2005.
Basics: Site Management Lars Phillip Rusch Basel: Birkhuser, 2008.
Constructing Landscape Astrid Zimmermann Basel: Birkhuser, 2009.
Construction Material Manual
Hegger / Auch-Schwelk /
Fuchs / Rosenkranz
Basel: Birkhuser, 2006.

5/190
1. OBJANJENJE POJMOVA

Planiranje i organizacija svakog procesa ( pa i graenja) zahtijeva efikasnu komunikaciju sudionika.
Pretpostavka za to je tona definicija osnovnih pojmova, procesa i fenomena.
Zato e na poetku biti objanjeno:
to je projekt?
Tko ga pokree i vodi? (investitor i arhitekt), i
Kako se realizira? (alati i strojevi, zanat ,industrija i graditeljstvo, tehnika i tehnologija)

1.1. PROJEKT dolazi od latinske imenice projectum tj. od glagola proicere (baciti neto naprijed),
sastavljenog od grkog prefiksa pro ( prije) i iacere (baciti).Rije projekt je izvorno oznaavala
zamisao neto to se deava prije svega ostalog.
razvoj znaenja pojma
1.1.1. Od 17. do polovice 20. st. postepeno u evropskim jezicima projekt oznaava plan ili nacrt
neega, ali ne i djelovanje potrebno da se taj plan ili nacrt ostvari.
U Francuskoj je projekt (le projet) oznaavao nacrt zgrade koji su izraivali studenti
Acadmie royale de Architecture (1671, Louis XIV) i cole des Beaux-Arts (1816) kao i
kola nastalih na njihovim tradicijama
Termin PROJEKT koriste arhitekti od 18 st. za crte zamisli ideje zgrade (idejni projekt)
Od 19.st. zgrada PROJEKTom arhitekti i inenjeri nazivaju NACRT pomou kojeg izvode
OBJEKT zgradu, most, i sl.
Neto izvedeno u skladu s projektom nazivalo se objektom
I danas se arhitektonski nacrti nazivaju projektima
UKRATKO projekt u svom izvornom znaenju je:
nacrt (engl. design; njem. Entwurf; fran. dessin; tal. disegno) potreban za
izvedbu artefakta ili objekta
Projekt / nacrt je crtana i pisana uputa za izvedbu artefakta (npr:ZGRADE ili
stolice) i zato treba biti to jasniji:
1. da ga na isti nain mogu izvesti razni graditelji, ili
2. da moe biti jednako repliciran vie puta.
PROJEKTANT
formulira nacrt za izvedbu objekta/artefakta i
vodi ili bar samo kontrolira (projektantski nadzor) njegovu izvedbu.

1.1.2. Polovicom 20. st pojam "projekta" je evoluirao pa otada dobiva i drugo, proireno, znaenje
objedinjuje koncipiranje, planiranje, projektiranje s provedbom/izvedbom/materijalizacijom
zamiljenog
Prvi takav projekt je bio Manhattan Project za izradu prve atomske bombe - zapravo
radilo se o vojnoj operaciji - dakle o aktivnosti koja je definirana CILJem,ROKom i
raspoloivim resursima: financijskim ,tehnolokim i ljudskim, izvoakim
Primjeri projekata/poduhvata: Human Genome Project koji je mapirao ljudski
genom, Project Apollo koji je doveo ovjeka na Mjesec, itd.
Ukratko u proirenom znaenju projekt (engl: project; fran. projet; njem.Projekt;
tal.progetto) znai poduhvat- tj. objedinjava plan i realizaciju; nacrt, objekt i sve
potrebne organizacijske poslove za provedbu
ako se radi o artefaktima, osobito nepokretnim, tada ima i projektante
(ovlatene arhitekte i druge inenjere) koji ostaju u tradicionalnoj ulozi onih koji
formuliraju nacrte i kontroliraju/vode izvedbu objekata/artefakta.
6/190
1.1.3. Poetkom XXI stoljea,znaenje pojma PROJEKT se jo dodatno proirilo.Koristi se konotativno,
kao zamjena za pojmove ELJA ILI NAMJERA. Primjeri iz hrvatske dnevne tampe:
1

ako pobijedimo na izborima, mislim da lanovi novoizabrane Vlade moraju
otii meu ljude te braniti i objanjavati projekt Hrvatske u Europskoj Uniji kao
projekt nove, uspjene i apsolutno demokratske Hrvatske... (Z.Milanovi)
U sljedea tri mjeseca konano poinje realizacija projekta Brijuni Rivijera, od
kojeg se oekuje da preporodi brijunsko priobalje, te da izravno otvori 800 novih
radnih mjesta, a neizravno jo oko tisuu. (J.Kosor)
Nijedan od ovih "projekata" nema barem neka od osnovnih svojstava potrebnih za njihovo
voenje (management): jasan cilj (u operativnom smislu), poznato vrijeme izvrenja,
poznate izvrioce i druge resurse
a ovaj drugi, "brijunski projekt", iako se odnosi na graevinski pooduhvat, nema ak ni
projektanata, niti urbanistike i arhitektonske nacrte/projekte za izvedbu.

1.2. INVESTITOR
Investitori od poetka do kraja od koncipiranja projekta, osiguranja zemljita i izvora financiranja do
koritenja graevine vode i odgovaraju za proces graenja
Projektanti i graditelji sudjeluju u dijelovima tog procesa i odgovaraju prvenstveno za usklaenost
graevine s tehnikim, urbanistikim, ekolokim kao i standardima zatite spomenika kulture i prirode.
Dvije skupine investitora, bitno razliitih osobina, iniciraju projekte:

INSTITUCIJE : ministarstva, (dravni) fondovi, javna (dravna) poduzea, itd. i
KORPORACIJE, tvrtke, poduzetnici

INSTITUCIJE - ministarstva, (dravni) fondovi, javna (dravna)poduzea
investiraju radi izvrenja planova (drutvenog standarda, razvoja, i sl.);
financiraju iz fiskalnog prihoda pa poskupljenje izvedbe znai najee samo dui rok izgradnje;
brzina i cijena izvedbe su manje bitni od izbjegavanja mogue greke budui da je za
napredovanje dravnih inovnika vanije minimaliziranje broja greaka, a ne djelotvornost uz
mogue propuste;
odluivanje je birokratsko tj. hijerarhijsko to znai da se odgovornost dijeli izmeu raznih odjela,
lanova odbora, strunih tijela uprave i tome sl.;
korisnici zgrada (aci, stanari, bolesnici) ne utjeu na koncipiranje zgrada;
financijski nadzor izvedbe esto je odvojen od strunog i prvenstveno vezan na investitorsku
birokratsku strukturu;
projektanti su najee bez kontakta s korisnikom i bez efikasne (financijske) kontrole izvoaa.

KORPORACIJE, tvrtke, poduzetnici
investiraju zbog dobiti i poslovanja;
financiraju gradnju (najee) kreditima;
brzina realizacije investicije vrlo je vana jer je cijena kapitala u znatnoj mjeri funkcija utroenog
vremena;
investiciju/projekt vode struni interdisciplinarni timovi s jasnom hijerarhijom i pripadajuom
odgovornosti;
uspjeh kompenzira greke djelotvornost managmenta mjeri se financijskim uspjehom;
participacija korisnika ili kupaca osigurana je trinim mehanizmom.

1
Vidi Jutarnji list, 11. oujka 2011.
7/190
1.3. ARHITEKT

1.3.1. SLOBODNE PROFESIJE djeluju izvan institucionalnih/dravnih okvira tako da se
profesionalci udruuju u strukovne Komore. Prema srednjoevropskoj tradiciji to su:
arhitekti koji vode izradu projekata/nacrta i izvedbu graevina,
2
a uz njih i drugi inenjeri u
graditeljstvu (geodeti, graevinari, instalateri)
lijenici (sestre, babice, medicinski tehniari, veterinari) kao i
odvjetnici i biljenici

1.3.2. HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA HKA
CROATIAN CHAMBER OF ARCHITECTS CCA
promie arhitekturu kao izraz identiteta naroda
uva ugled struke, ast i prava ovlatenih arhitekat,
promie i materijalne interese ovlatenih arhitekata
razvija strukovnu etiku i nadzire ovlatene arhitekte
trajno struno obrazuje lanove
inicira donoenje propisa i daje miljenja na propise iz podruja arhitekture i prostornog ureenja
razvija suradnju s drugim komorama inenjera u graditeljstvu i meunarodnim organizacijama
arhitekata
organizira natjeaje iz podruja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture,
o prua strunu pomo naruiteljima (raspisivaima) u provoenju natjeaja
o brine o pravima lanova Komore u realizaciji natjeaja,
osigurava lanstvo od odgovornosti za nenamjerne greke u poslovanju (premija osiguranja
uraunava se u iznos lanarine)

UVJETI ZA PRIJEM U KOMORU su prebivalite na teritoriju Republike Hrvatske, diploma
magistra/inenjera arhitekture ili krajobrazne arhitekture, struna postdiplomska praksa od najmanje dvije
godine, poloeni struni ispit i da kandidat nije pod istragom / kaznenim postupkom.

OVLATENI ARHITEKT je titula lana komore. U Komoru je upisan pema kvalifikacijama i vrsti poslova
koje moe obavljati kao:
1. ovlateni arhitekt - za poslove prostornog ureenja, arhitektonsko projektiranje i kontrolu projekta,
struni nadzor graenja, projektantski nadzor, voenje graenja i upravljanje projektom gradnje.
2. ovlateni arhitekt-urbanist - za izradu prostornih i urbanistikih planova, te organizacija njihove
provedbe.
3. ovlateni arhitekt unutarnje arhitekture - za izradu arhitektonskih projekata unutranjeg ureenja i
struni nadzor izvoenja unutranjeg ureenja.
4. ovlateni krajobrazni arhitekt za planiranje, projektiranje, ureenje krajobraznih struktura

lanovi Komore organiziraju se prema teritorijalnom naelu. PODRUNI ODBORI su smjeteni u Zagrebu,
Karlovcu, Varadinu,Osijeku, Pazin, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku.

RAD I NAKNADA TROKOVA obraunavaju se prema PRAVILNIKU O CIJENAMA USLUGA koji donosi
Skuptina Komore. Ovlateni arhitekt ne smije ugovoriti nagradu za rad ispod minimuma utvrenog
Pravilnikom.

2
Arhitekti koji djeluju u upravi, edukaciji, znanosti, istraivanjima, dizajnu, kulturi, kritici itd. ne moraju biti u Komori. lanstvo u Komorama je
preduvjet za samostalno struno djelovanje u osnovnom konstitutivnom segmentu struke - projektiranju i graenju (za medicinare to je
lijeenje, a za pravnike - zastupanje pred sudom)
8/190
1.3.3. POSLOVI ARHITEKTA od majstora graditelja do koordinatora i managera
3

3
Davis, 1977: 140.
9/190
1.4. ALAT I STROJ
Alat ili orue ini djelatnika uinkovitijim kvaliteta rada ovisi o njegovoj vjetini
Alat je i elektronsko raunalo jer se njime obavlja kompleksan stvaralaki rad, npr.: pisanje ili projektiranje
Stroj zamjenjuje ovjeka, na podruju fizike snage, zatim psihike (detektori, senzori) i napokon na dijelu
podruja intelektualnih sposobnosti (raunala).
4

Sirovine su rezultat prethodne obrade prirodnih materijala, nakon ega e posluiti za daljnju finalnu
proizvodnju (npr. sirovo eljezo, rezana drvena graa, cement i sl.).
5

1.5. ZANAT I INDUSTRIJA
Zanat je karakteristian po tome to:
se temelji uglavnom na radu pomou alata;
zapoljava mali broj radnika i meu kojima postoji neznatna podjela rada;
se obino izvodi po narudbi i komadu, za poznatog naruitelj;
kadrovska reprodukcija su osigurani u radionici uenjem kroz rad,
6

tehniko-tehnoloke inovacije preputene su kreativnosti majstora,
nadlenost majstora koncentrira sve bitno:edukaciju, organizaciju, nabavu i prodaju,

Danas, kad je glavnina proizvodnje industrijska,
proizvodna zanatska djelatnost stagnira a graevinarstvo i uslune djelatnosti se razvijaju
zanatska proizvodnja ima mnoge karakteristike tradicionalnih manufaktura, ne samo u podjeli i
specijalizaciji rada nego osobito u koritenju zamjenjivih (pred gotovljenih) dijelova.

Manufakture su od 16. st nastajale udruivanjem zanatlija
razliitih zanata npr.: u manufakturi koija nalaze se kovai, stolari, kolari, tapetari i sl
istog zanata npr.: postolari se specijaliziraju jedni za gornje, drugi za donje dijelove cipela itd,
Bitna karakteristika manufakturne proizvodnje jest podjela rada i specijalizacija, kao i serijska proizvodnja
zamjenjivih dijelova.

Industrijska proizvodnja zapoinje uvoenjem stroja u manufakturni tip organizacije posla tj u proizvodnju
u kojoj ve postoji, specijalizacija, podjela i organizacija rada, i (veliko)serijska proizvodnja

Evolucija stroja odvija se u tri faze:
Univerzalni stroj moe vriti itav niz operacija koje spadaju u jednu vrstu djelatnosti. Radnik
univerzalno i polivalentno kvalificiran - zadrava znaajnu ulogu u pripremanju, podeavanju i
kontroli stroja.
Specijalizirani stroj obavlja jednu specijaliziranu operaciju. Uloga radnika svodi se na ritmike
pomone pokrete kojima pokree rad strojeva, dodaje materijal za obradu i sl.
Automatski strojevi integriraju specijalizirane strojeva raunalnim kontrolnim mehanizmima. Stroj
radi samostalno, a radnik kontrolira signale (vizualne, akustine) o procesu koji je u tijeku.

4
Stroj npr. pere rublje, a ovjek ga stavlja u pogon, kontrolira i sl. a da pritom ne zna kako stroj i detergent uistinu peru.
5
U posljednjih 50-tak godina u graditeljstvu se pojavljuju sintetski materijali/sirovine s projektiranim poeljnim svojstvima npr. termoizolacije
koje mogu biti u vlazi, hidroizolacije koje podnose ekstremna mehanika naprezanja, vodootporne drvene graevinske ploe, stakla s
posebnim termodinamikim i mehanikim svojstvima, itd.
6
Naunik egrt kalfa majstor
10/190
1.6. INDUSTRIJA i GRADITELJSTVO

U emu su razlike izmeu industrije i graditeljstva, izmeu industrijskog i graditeljskog proizvoda?
Zgrada je uvijek unikat industrijski proizvod je serijski, tipski;
Industrijski proizvodi su komponente graevina (opeka, prozor, itd.)
Graevine imaju dugi vijek trajanja industrijski proizvodi bitno krai;
Industrijskim proizvodima cijene padaju protokom vremena zgradama esto rastu;
Obraun je kod industrijskog proizvoda jednostavan: koliina robe x cijena - plaanje nakon
isporuke (gotove) robe. Naprotiv, u graditeljstvu je obraun sloen jer svaki rad ima svoju cijenu
koja se ugovara prije poetka, a djelomino i plaa prije zavretka posla.
Sredstva rada su kod industrijske proizvodnje nepomina kreu se samo proizvodi tijekom rada, i
zatim od proizvoaa do potroaa. U graditeljstvu je obrnuto sredstva rada su u pokretu, a
proizvod je nepokretan.
Proces proizvodnje u industriji je koncentriran na jednom mjestu i u neposrednoj je blizini uprave
poduzea. U graditeljstvu je proces proizvodnje rascjepkan, obavlja se na vie mjesta, tj. na
svakom gradilitu. Gradilita su udaljena od uprave i meusobno.
U graditeljstvu, klimatski uvjeti utjeu na tijek, ritam i organizaciju proizvodnje .

Graditeljstvo koristi konglomerat zanatskih, manufakturnih i industrijskih tehnologija, a njegovi
proizvodi nisu slini industrijskoj robi niti po trajnosti, niti po financijskoj, simbolinoj ili kulturnoj vrijednosti.

1.7. TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

Tehnika je vieznaan pojam. Izvorno znaenje dolazi od grke rijei "tehne" [] = vjetina, umijee.
Tako se i danas ovaj pojam upotrebljava u irem smislu, kao npr. tehnika crtanja, sviranja, plesa, vladanja
loptom i sl. U uem smislu rijei, pojmom tehnika eli se oznaiti skup svih sredstava za rad i svih radnih
procesa kojima se ovjek slui u nekoj odreenoj proizvodnji.

Tehnologija (od grkog "tehne" [] = umijee i "logia" [] = znanost) se upotrebljava danas u
dva znaenja:

znanost ili skup znanja i vjetina o fizikalnim, kemijskim, mehanikim i drugim postupcima obrade i
prerade sirovina, i
skup postupaka ili tehnika logiki povezanih u jedinstven proces koji se primjenjuje u nekoj
proizvodnji (tehnoloki proces)
11/190
2. MANAGEMENT

2.1. DVIJE OSNOVNE VRSTE MANAGEMENTA

Management je pojam koji se koristi u mnogobrojnim znaenjima vezanim na upravljanje i (ruko)voenje.
U okviru naeg razmatranja vrlo bitno je razlikovati:

upravljanje proizvodnjom (engl. production management) od
(iz)voenja poduhvata (engl. project management).

Upravljanje proizvodnjom ili poslovodstvo (production management ) je
odravanje ve uhodanog proizvodnog ili radnog procesa npr. tvornice, fakulteta, eljeznice, itd.

Rukovoenje projektom ili poduhvatom (project management) je izvedba poduhvata, npr.: snimanje filma,
gradnja kue, pokretanje proizvodnje novog tipa automobila, osnivanje sveuilita, i sl.

Takvi projekti/poduhvati i mnogo su kompleksnije aktivnosti od nastavljanja proizvodnje - npr.: postojeeg
modela automobila, ili odravanja uhodane nastave.

2.2. IZVOENJE projekta/PODUHVATA
7
PROJECT MANAGEMENT

U trinim ekonomskim sustavima graevinska proizvodnja zasnovana je na pretpostavci da je svaki
graevinski poduhvat zasebna i specifina ekonomska, administrativna, tehnika i produkcijska situacija i
da je treba posebno strukturirati (project management).

Graevinska proizvodnja je dio veeg projekta/poduhvata koji ukljuuje i koncipiranje investicije, artikulaciju
zadatka, formulaciju projekta/nacrta i, na kraju, koritenje zgrade/proizvoda.
Projektanti i graditelji sudjeluju u dijelovima tog procesa.
Investitori sudjeluju od poetka do kraja od koncipiranja projekta, osiguranja zemljita i izvora financiranja
do koritenja zgrade.

Dijelovi aktivnosti na takvim projektima ipak se odvijaju kao uhodana proizvodnja (npr.:razrada normativno-
tehniki determiniranih dijelova projekta, administrativni poslovi i procedure, industrijska proizvodnja
materijala i elemenata, standardni poslovi graenja, itd.).

Dakle, u suvremenom produkcijskom kontekstu, kao to su i pokazale sheme na str.8 promijenjene su
tradicionalni poslovi i uloge:
arhitekata koji postaju i koordinatori i manageri
investitora koji su u pravilu institucije ili korporacije a mnogo rjee pojedinci
korisnika, koji zato ne participiraju u projektu nego njihove interese interpretiraju i zastupaju:
o eksperti investitorske institucije/korporacije
o zatim, drava koja kroz vladine agencije odreuje/propisuje
tehnike i prostorne standarde
uvjete zatite zdravlja i okoline
o kao i financijske institucije koje definiraju kreditnu sposobnost i ostale oblike financijske
discipline

7
Vidi uvodne definicije.
12/190
izvoaa koji vie nisu majstori s pomonicima niti pojedini inenjeri sa svojim radnicima nego
tvrtke s interdisciplinarnim timovima eksperata koji imaju znanje i vjetinu
8
voenja i koordinacije
specijaliziranih podizvoaa (kooperanata, engl: subcontractor)

Glavni izvoa okuplja specijalizirane podizvoae (npr.: za eline konstrukcije, za armirani beton, za
aluminijska proelja, za klimatizaciju, za elektroinstalacije i sl.) svaki put u novom sastavu za izvedbu
novog projekta/zgrade prema kriterijima cijene, brzine, kvalitete i sl.

Organizacija koja vodi gradnju i koja je glavni izvoa u naelu nema proizvodnih sredstava ni osoblja
nego samo znanje o ukupnom procesu i metodama organizacije tog procesa.

Glavni izvoa angaira i rukovodi podizvoaima i on je za njih naruilac zapravo investitor.
Outsourcing
9
je ameriki termin koji opisuje poslovnu praksu u kojoj tvrtka zapoljava samo djelatnike koji
se bave osnovnom (core) djelatnou, a za sve pomone poslove i usluge se angairaju druge kompanije i
dobavljai (transport, dostava, kopiranje, raunovodstvo, pravna sluba, catering su ve uobiajeni oblici
outsourcinga kod nas).

2.3. OSOBINE PROJEKATA/PODUHVATA

Projekt / poduhvat je niz aktivnosti kojima se postie jasan cilj unutar zadanog vremena.

Projekti/poduhvati imaju sljedee osobine:
jasan cilj, tj. definiranu promjenu postojeeg u eljeno stanje;
unikatnost, tj. nemogunost da budu u svemu unaprijed uvjebani;
odreeno:
o vrijeme,
o proraun,
o izvoaki tim,
o tehnologiju ili tehniku izvedbe,
10

Cilj definira, odreuje projekt - prema uspjenosti ostvarenja cilja mjeri se i uspjenost projekta

SMART kriteriji formulacije projekta:
o Specific specifini, unikatni
o Measurable mjerivi prema postignutim rezultatima, prema mjeri ostvarenja
cilja
o Agreed-to, Acceptable akceptirani, prihvaeni ili prihvatljivi ,
o Realistic realistini u datostima resursa od tehnolokih, financ., do
ljudskih
o Time terminated teminirani , vremenski ogranieni

8
know-how
9
Out vanjski + source- izvor
10
Resursi ili sredstva su: vrijeme, novac, ljudi i raspoloiva tehnologija, a mogu biti i drugi elementi npr. politiki utjecaji koji se na kraju svode
na poetna etiri. Vrijeme je neobnovljivi resurs i uvijek se zasebno razmatra.
13/190
Organizacija projekta / poduhvata mogua je ako je on:
planiran - planiranje je predvianje, strukturiranje, modeliranje buduih dogaaja, tj. sagledavanje
i (po mogunosti) izbjegavanje problema, tj. rjeavanje problema dok su "daleko" u vremenu.
praen - praenje (monitoring) je uspostava mjerila uspjenosti provedbe/izvedbe u odnosu na
planom predvieno trajanje i troak
kontroliran - kontrola je utvrivanje :
o nepredvienih ili nepredvidivih okolnosti nastalih tokom izvedbe odn. provedbe , a potom,
o utvrivanje veliine odstupanja od terminskog plana i financijskog prorauna
revidiran - revizija je promjena plana :
o radi prilagodbe nepredvienim ili nepredvidivim okolnostima nastalim u izvedbi/provedbi
plana, i potom,
o odreivanje novih vremenskih i financijskih parametara plana

Budui da se ni u jednom planiranju ne mogu sagledati svi elementi koji utjeu na realizaciju (via sila,
isputeni imbenici i sl.), planovi moraju biti tako strukturirani da se mogu kontinuirano revidirati i da svi
sudionici nakon revizije znaju sve reperkusije vezane na njihove pojedinane zadatke tj. planovi trebaju
imati preglednost i hijerarhiju.

Planovi su programi rada - raznih kompleksnosti za razliite potrebe. Vidi u nastavku (2.4.) standardne
razine kompleksnosti plana u graditeljstvu

2.4. RAZINE PLANIRANJA

U graditeljstvu se planira s razliitim razinama preciznosti prema fazama provedbe projekta i specifinim
potrebama sudionika.
Investitorska organizacija trai planove koji obuhvaaju proces od osiguranja terena do
produktivnog koritenja zgrade. Investitor je prvenstveno zainteresiran za kontrolu i praenje
dinamike troenja kapitala kao i za ostale globalne strateke odluke koje se tiu voenja projekta.
Tijekom provedbe projekta investitor pomou plana prati proces (monitoring).

Projektantska organizacija priprema investitoru planove za potrebe donoenja stratekih odluka.
Ukoliko postoji voditelj projekta (project manager) onda e ta osoba prirediti, pratiti i kontrolirati
planove.
Sam proces projektiranja takoer se mora planirati da bi se odredila struktura projektnog tima, broj
izvritelja, cijena, rokovi, itd.
Plansko strukturiranje projekta omoguava da se projektiranje prati i kontrolira.

Izvoa je onaj izmeu tri partnera koji najvee napore ulae u planiranje procesa graenja, jer
se efekti dobro planiranog, paljivo praenog i kontroliranog projekta neposredno odraavaju na
profitabilnost posla. Izvoako planiranje dijeli se na:

o Planiranje za ugovaranje gdje se prvenstveno procjenjuju potrebna sredstva u smislu cijene
(financijski budet).

o Planiranje izvedbe procjenjuje sredstva u terminima vremena (vremenski budet) i druge
resurse.

Planiranje za ugovaranje i planiranje izvedbe zajedno odreuju financijske tijekove, tj. dinamiku troenja
sredstava.
14/190
2.5. RAZVOJ METODA PLANIRANJA

Metode planiranja razvijale su se prvenstveno za (logistiku, inenjerijsku i taktiku) pripremu vojnih
operacija. Danas najee koriteni vremenski i mreni planovi osmiljeni su u amerikoj vojsci.

Nazivaju se i operativni planovi jer su logiki strukturirani i prireeni za izvedbu u realnom vremenu s
poznatim izvoaima da bi ih se razlikovalo od nestrukturiranih zamiljaja i nakana koji se takoer esto
nazivaju planovima

Nakon nekoliko godina vojne primjene uli su u civilnu: vremenski po zavretku 1. svjetskog rata, a
mreni nakon 2. svjetskog rata.

Vremenski (operativni) planovi vidi primjere i objanjenja na str. 17 i 18

Nekoliko godina prije 1. svjetskog rata Henry Gantt, ameriki vojni savjetnik, formulirao je jednostavnu
grafiku metodu koja na oigledan nain prikazuje redoslijed aktivnosti u realnom kalendarskom
vremenu.
11

Njegova metoda artikulacije plana vojne operacije ili nekog drugog poduhvata bila je brzo prihvaena kao
metoda zapisivanja odluka o strukturiranju procesa / aktivnosti.

Vremenski plan ili gantogram
12
moe izraditi samo ekspert koji poznaje konkretnu vojnu operaciju odnosno
projekt / nacrt i opu tehnologiju izvedbe.

Dakle, vojni poduhvat mogu isplanirati stratezi koji znaju i istovremeno mogu analizirati sve logistike i
taktike aspekte zamisli; izvedbu zgrade moe isplanirati inenjer koji poznaje sve bitne imbenike
poduhvata: projekt, lokaciju, tehnoloka sredstva, klimu, itd.

Radi se u biti o (analognoj) metodi koja pomae jednom organizatoru i njegovom timu da jednoznano
notiraju i kasnije komuniciraju odluke o nainu provoenja aktivnosti.

Mreni (operativni) planovi vidi primjere i objanjenja na str. 19-25

Meutim u 2. svjetskom ratu zamiljani su poduhvati ija je sloenost nadilazila sposobnost pojedinca da
pamti podatke i upravlja elementima procesa. Taktike i logistike razrade operacija (npr.: saveznika
iskrcavanja u Africi, Siciliji i Normandiji) bile su previe opsene i sloene da bi ih bilo koji pojedinac ili
grupa u timskom naporu mogli domisliti.

Bilo je potrebno pronai metodu planiranja operacije bez poznavanja unutranje logike svakog njenog
elementa.
Da bi se to moglo postii procesi su ralanjeni do pojedinih nedjeljivih aktivnosti definiranih trajanjem,
resursima, i povezanou s ostalim aktivnostima.

Tako definirani dijelovi procesa bili su formalno logiki entiteti kojima se moglo pomou algoritamskih
metoda
13
simulirati razne varijante operacija.
14

11
Prvi planovi koji su ukljuili ne samo trajanje nego i realno vrijeme kao jedan od planskih elemenata bili su eljezniki redovi vonje.
12
Grafiki prikaz dobio je po autoru naziv gantogram kasnije i vremenski plan, Time table ili Barchart (asocijacija oblika bar = preka).
15/190

Mreno planiranje (Network analysis) je prvobitni i generiki naziv za tu metodu (tehniku) planiranja nastao
zbog izgleda dijagrama kojima se zapisuje plan.

Tijekom 50-ih godina metode mrenog planiranja razvijale su se prema raunalnoj obradi i postupno se
irile iz vojnih u planiranje drugih projekata / poduhvata. Nazivane su razliito ovisno o prioritetima
planske kontrole koje su ostvarivale:
PERT (Program Evaluation and Review Technique) tehnika procjene i revizije programa vrsta je
mrenog plana koji je razvila amerika Mornarica za koordinaciju projekta raketnog naoruanja
Polaris.
CPM (Critical Path Method) metoda kritinog puta koju su razvili strunjaci kemijskog koncerna
DuPont i matematiari firme Remington Rand.
MPM (Metra-Potential-Methode) metoda koju u Francuskoj razvija tvrtka SEMA.

Iz spomenutih metoda postepeno se razvio itav niz novih koje su prilagoene raunalnoj obradi, kao to je
npr. MS Project koji je u irokoj upotrebi u raznim poslovodstvima, a koristi se i na vjebama POG-a.

Sistemska istraivanja takoer su, uz metode/tehnike mrenog planiranja, posljedica gore opisane
znanstvene analize (ralambe) sustava i procesa na formalno-logiki jasno definirane entitete.

Od polovice 20. st. metode sistemskih istraivanja se primjenjuju i na znanstvenu interpretaciju
arhitektonskih ostvarenja.

Horst Rittel, Archer, Jones, Broadbent i drugi razvijaju opsena sustavna i znanstveno fundirana
istraivanja djelotvornosti zgrada (performance) iz raznih aspekata (fleksibilnosti, utroka energije,
ekonomskih parametara, utjecaja zgrade na okoli, itd).
15

13
Koje su artikulirali logiari i matematiari.
14
Koristei razliite parametre ili promjenjive rubne uvjete.
15
Znanstvenost u diskursu Bauhausa i formativnog perioda moderne arhitekture izmeu 2 svjetska rata bila je u velikoj mjeri deklarativna.
Odnosila se uglavnom na inenjersko-konstruktivni i higijensko-sanitarni aspekt (i to, u potonjem sluaju, na bazi pogrenih medicinskih
doktrina).
16/190
2.6. OSOBINE OPERATIVNOG PLANA

Operativni plan podrazumijeva hijerarhijski skup planova koji su potrebni za uinkovito rukovoenje nekim
procesom.

Plan neposredno odgovara na pitanja u kojem e se tehnolokom redoslijedu i kojem vremenskom
razdoblju odvijati planirani radovi. Posredno takoer govori u kojem e se redoslijedu i vremenskom
razdoblju u rad ukljuiti pojedini specijalizirani izvritelji, strojevi i ostali resursi.

Odgovore na ova pitanja moe se dati ako se u asu izrade plana dobro poznaje budua graevina, mjesto
graenja, ugovorene obaveze, raspoloivost radne snage, strojeva i ostalih resursa, njihov proizvodni
raspored na buduem gradilitu, predvieni rok dovrenja graevine i sve ostalo potrebno od sluaja do
sluaja.

Plan mora biti
16

potpun (to se ogleda u neprekinutom lancu tehnologije, u jasnoi i jednoznanosti opisa);
pregledan (da se odabere pogodna grafika predodba koja mora biti razumljiva i lako itljiva);
obnovljiv, tj. mora se moi ponovno uspostaviti (rekonstrukcija ako tijekom realizacije doe do
izmjena ).

Osnovni plan daje odgovore na osnovna pitanja:
Kojim e se tehnolokim redoslijedom odvijati radovi?
U kojem e se vremenskom razdoblju odvijati radovi?
Koliko e ukupno trajati graenje?
Koliko e ukupno kotati gradnja?

Pratei planovi razrauju Osnovni plan prema konkretnim potrebama koje zavise od kompleksnosti
projekta , naina financiranja, uvjebanosti i iskustva izvoaa i sl

Svaki pratei plan slui konkretnom planiranju izvedbe i trebao bi u realnom kalendarskom vremenu,
sagledati:
redoslijed i trajanje svake aktivnosti
broj i strukturu potrebne radne snage,
broj i struktura potrebnih radnih sredstva (graevinski strojevi, transport, skele i sl.)
koliine i vrste materijala i opreme koja se ugrauje
potrebna financijska sredstva

16
vidi 2.3. osobine projekata/poduhvata
17/190
2.7. VRSTE OPERATIVNIH PLANOVA

U organizaciji izvedbe tehnoloki raznorodnih i kompleksnih poduhvata kao je izvedba zgrade se najee
primjenjuju: gantogram i mreni plan.
Histogram i ciklogram se koriste u repetitivnim i tehnoloki homogenim poduhvatima niskogradnje.

2.7.1. GANTOGRAM ili vremenski, linijski, terminski plan
17
(engl:Time table, Barchart)
Gantogram je grafika metoda za planiranje radova/aktivnosti. Njihov je raspored prikazan horizontalnim
linijama duljine proporcionalne trajanju aktivnosti. Na apscisi je vrijeme, a na ordinati su aktivnosti.

aktivnosti vrijeme (dani, tjedni ,mjeseci )
br opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21
1 iskolenje
2 iskop
temelja

3 armatura
temelja

4 betoniranje
temelja

5 oplata
zidova-
jedna
strana

6 armatura
zidova

7 oplata
zidova-
zatvaranje

8 betoniranje
zidova

9 oplata
stropa

10 armiranje
stropa

11 betoniranje
stropa

Gantogrami su najrazumljiviji i najrasprostranjeniji oblik planova. Pokazuju kad pojedina aktivnost treba
zapoeti, koliko treba trajati i na koji nain se preklapa s iduim fazama posla.
Dobre osobine:
jednostavnost za izradu i koritenje,
preglednost i zbog toga razumljivost needuciranim korisnicima
jednostavan prikaz izvrenja plana.
Loe osobine:
ne pokazuje vezu izmeu pojedinih aktivnosti,
sve aktivnosti imaju jednak prioritet izvrenja.

17
Ili hodogram u politikom argonu.
18/190
2.7.2. HISTOGRAM povezani vremenski plan ili plan sredstava pokazuje potrebnu koliinu
sredstava:
radna snaga,
mehanizacija,
materijal,
financije, i sl.

Primjenjuje se za prikaz potrebnih sredstava (resursa): radne snage, mehanizacije, materijala, financija,
vremena.

Ovaj histogram pokazuje superponiranjem nekoliko gantograma koliko je svaki dan ljudi na gradilitu i
mjerodavan je za dobavu hrane ili odreivanje veliine autobusa koji dovozi radnike i sl., a moe posluiti i
za grubu procjenu sredstava potrebnih za tjedne ili mjesene plae i sl.
Za procjenu potrebnih resursa treba znati kapacitet pojedinog stroja ili radne uinke odabrane/ primijenjene
tehnologije .
Kapacitet je koliina proizvodnje u jedinici vremena.
Ovisi o konkretnim uvjetima rada (npr. rad na visini, zimi, nou, po kii, vruini smanjuje kapacitet u odnosu
na standardne uvjete rada).
Kapacitet se moe procijeniti temeljem graevinskih normi ili iskustveno.
18

2.7.3. CIKLOGRAM

Ciklogram je gantogram unaprijeen / razvijen oko 1950. g., za graevinske radove koji se cikliki
ponavljaju i odvijaju po naelima lanane proizvodnje sline industrijskoj npr. repetitivne konstrukcije
hala, katova nebodera, cesta i sl.

18
Vidi - Deterministiko i stohastiko odreivanje trajanja aktivnosti, str 21.
19/190
2.7.4. MRENI PLANOVI

Mreno planiranje (network analysis, critical path method / analysis) omoguava manipuliranje planskim
podacima matematiko-logikom raunalnom tehnikom i zbog toga brzu mogunost detaljnog pregleda
plana (monitoring) i brzu promjenu neke od varijabli.

Bitne razlike mrenog plana i gantograma su:
mreni plan nije u mjerilu,
on pokazuje logike veze i meuzavisnost svake aktivnosti sa svakom drugom.

Mreni planovi su logiki dijagrami.

Crte pokazuje jednostavan strijelni dijagram.

Svaki krug predstavlja dogaaj, kao to je poetak jedne vrste posla (aktivnosti) ili zavretak tog zadatka
(aktivnosti). Strelica koja povezuje bilo koja dva dogaaja predstavlja aktivnost ili zadatak koji mora biti
izvren prije nego se budui dogaaj moe smatrati realiziranim. U ovom primjeru su dakle etiri aktivnosti
koje povezuju pet dogaaja.
Brojevi koji su upisani u krugove identificiraju dogaaje. Oni omoguuju da se dogaaji i njima pridruene
aktivnosti jednoznano oznaavaju. Tako strelica koja povezuje dogaaj (1) i (4) moe biti opisana kao
aktivnost (1-4). Ovako oznaavanje je karakteristino za sve strijelne mree i neophodno za one koje su
kompjutorski procesirane.
Logino znaenje dijagrama je u tome da se dogaaj (4) ne moe smatrati realiziranim ukoliko sve tri
aktivnosti koje vode do njega nisu izvrene. Tek tada aktivnost (4-5) moe zapoeti.

20/190
2.8. IZRADA OPERATIVNOG PLANA

Izrada gantograma ili mrenog plana, pomou raunalnog programa ili bez njega, zahtijeva sustavnu
pripremu .

Prvo je potrebno razaznati to je aktivnost?
19

Aktivnost je tehnoloki uvjetovan posao potreban za realizaciju planiranog projekta.
Osnovna osobina aktivnosti je neprekinuto trajanje.
Aktivnost moe, uz trajanje, zahtijevati i druge resurse izvoae, mehanizaciju, materijal / sirovine /
opremu.

Dogaaj je poetak i/ili zavretak aktivnosti.
Dogaaj i aktivnost su komplementarni kada je odreen jedan i drugi je poznat.

Vrlo je vano razumjeti da aktivnosti nisu identine trokovnikim stavkama npr.: pod stavkom
trokovnika:

broj opis mjera koliina Jedinina
cijena
Ukupna cijena
A.IV.1. Zidanje nosivih zidova punom opekom
NF, MO 10, debljina zida 38 cm,
produenim mortom MM 5. m
3
112,8 1.180 133.104

krije se nekoliko aktivnosti barem onoliko njih koliko zgrada ima katova.

Analizom projekta i trokovnika prepoznajemo pojedine radne aktivnosti, a zatim im odreujemo
potrebno vrijeme, izvrioce i materijal za izvedbu.

Za planiranje su posebno bitne aktivnosti koje ne proizlaze iz analize projekta i trokovnika nego iz drugih
(kontekstualnih) datosti to su tehnoloke i organizacijske aktivnosti koje imaju samo vremensku
komponentu tj.

ili trajanje:
o tehnoloke su npr. stanke
od betoniranja do skidanja oplate i optereivanja konstrukcije ili
trajanje suenja laka na parketima ili
vrijeme potrebno za vezanje ljepila za ploice i sl.
o organizacijske stanke proizlaze iz ogranienja
raspoloive radne snage, mehanizacije, i sl
isporuke/nabave materijala ili opreme
radne satnice, (praznici i neradni dani),
transporta,
klimatskih okolnosti
efikasnosti financiranja i sl.

ili istovremenost kao tehnoloki/organizacijski preduvjet za nastavak izgradnje
o vidi primjere u mrenim planovima na str. 22 i 24 prividna aktivnost

19
Vidi - Mreni planovi, str 19.
21/190
2.8.1. OSNOVNI KORACI ZA PRIPREMU PLANIRANJA:

a. IDENTIFIKACIJA aktivnosti i njihov REDOSLIJED ovise o osobinama projekta koji odreuje:

tehnologiju graenja ( potrebna mehanizacija, prefabrikacija i sl)

vrste i koliine radova ( struktura i broj radne snage i sredstava, materijala)

tehnoloke stanke (vrijeme vezanja betona, suenja podloga, buka, nalia)

organizacijske stanke su takoer aktivnosti jer troe vrijeme neobnovljivi
resurs takoer su odreene osobinama projekta jer na njih utie:
kalendarsko vrijeme realizacije projekta (raspored dravnih praznika,
predvidive klimatske okolnosti)
stanje na konkretnom tritu (rokovi isporuke materijala, opreme ,
mehanizacije , dostupnost specijalizirane radne snage)

b. TRAJANJE aktivnosti moe biti utvreno:

b.1) STOHASTIKOM METODOM tj. procjenom temeljenom na:
o iskustvu, i/ili
o na informaciji dobivenoj od neposrednog izvritelja (kooperanta, podugovaraa), i/ili
o statistikom procjenom vjerojatnosti trajanja

Trajanje aktivnosti moe se, ovisno o eljenoj sigurnosti, stohastiki procjenjivati kao:
o minimalno ili optimistiko,
o najvjerojatnije,
o maksimalno ili pesimistiko.

b.2) DETERMINISTIKOM METODOM tj.: izraunom trajanja aktivnosti iz poznatih podataka:

koliine rada,

uinka (normativa) radnika i mehanizacije

raspoloivih resursa :

dostupnog/raspoloivog/primjenjivog broja radnika i mehanizacije
ostvarivog broja sati rada uvjetovanih tehnolokim i organizacijskim
stankama

22/190
2.8.2. PRIMJERI MRENIH PLANOVA

Mreni plan za jednostavni projekt kao to je postava kioska izgleda ovako:

DOGAAJ
1 poetak
2 iskop gotov
3 betoniranje gotovo
4 dopremljen kiosk
5 kiosk postavljen
6 kraj pod kioska
postavljen. okoli ureen

AKTIVNOST
1-2 iskop
2-3 betoniranje temelja i
podloge poda kioska
1-4 doprema dijelova kioska
3-4 prividna aktivnost
4-5 montaa kioska
5-6 postava poda u kiosku
3-6 ureenje okolia

KRITINI PUT
debela strelica

Prividne aktivnosti ne predstavljaju stvarni rad (prema tome nemaju niti trajanje a niti druge resurse rad,
materijal) nego pokazuju tehnoloku ili organizacijsku zavisnost izmeu dviju razliitih aktivnosti.
U ovom sluaju montaa kioska (4-5) moe poeti ne samo nakon betoniranja (2-3) nego mora i doekati
dopremu dijelova kioska (1-4).

Trajanje aktivnosti upisano je iznad strelice - npr.: za ureenje okolia (3-6) iznosi 4 dana.

Iznad dogaaja (krugova) su upisana najranija vremena odvijanja. Dobivena su dodavanjem sva trajanja
svih prethodnih aktivnosti tj zbrajanjem s lijeva na desno.

Najkasnije vrijeme do kojeg dogaaj mora biti zavren upisani ispod dogaaja (krugova) dobiveni su
oduzimanjem trajanja aktivnosti od kraja, tj. od dogaaja 6.

Kritini put je slijed aktivnosti i dogaaja gdje su najranija i najkasnija vremena ista.

Kritini put je vano znati jer svako kanjenje na tom putu izaziva kanjenje cijelog projekta.

Kod aktivnosti koje nisu na njemu postoji neka vremenska rezerva ili slobodni tok ili engl.: free float (vidi
vorni prikaz mrenog plana na str.25)

Tako u gornjem primjeru betoniranje moe biti gotovo (dogaaj 3) najranije nakon tri dana, ali moe i
kasniti do isteka petog dana a da time ne produi trajanje projekta.
23/190

Jo jedan primjer mrenog plana za izgradnju nadstrenice na terenu u padu.
Temelj A je jednostavniji i manji od temelja B koji slui i kao potporni zid.
elina konstrukcija nadstrenice mora biti postavljena na precizno izvedene stope
Zato se prvo na temelj B postavlja predgotovljeni vijenac a zatim prema njemu dodatno betonom niveliraju
temeljne stope A
Tek nakon toga moe zapoeti montaa eline konstrukcije
Izmeu postave betonskog vijenca B i niveliranje temelja A postoji kauzalnost tzv. prividna aktivnost
oznaena crtkanom linijom na strijelnom prikazu (vidi str. 24).

A B

Na sljedee dvije strane prikazan je isti mreni plan jedanput ispisan kao STRIJELNI a potom kao
VORNI
24/190

STRIJELNI PRIKAZ MRENOG PLANA IZGRADNJE NADSTRENICE

25/190

VORNI PRIKAZ MRENOG PLANA IZGRADNJE NADSTRENICE

26/190

2.8.3. PRIKAZI I ITANJE PLANOVA

Mreni plan, osobito kada je ispisan kao vorni plan daje sve podatke potrebne za voenje projekta.
Osobito su korisni podaci o najranijem /najkasnijem poetku/zavretku radova tj. jasno odreivanje
terminske fleksibilnosti za svaku aktivnost - free float (vidi str.22, 25).

Ali, i strijelni i vorni prikaz mrenog plana su teko itljivi i razumljivi na prvi pogled.
Zato se esto mreni plan ispisuje i kao gantogram jer su tada trajanja i rasporedi aktivnosti jasni zbog
ispisa u mjerilu.
20

Kada je mreni plan prikazan kao gantogram mogu biti pokazane i veze izmeu aktivnosti.

A veze aktivnosti A

B B

Prioritet izvrenja najee je oznaen isticanjem aktivnosti/dogaaja na kritinom putu debljom ili
crvenom crtom.
21

Raunalni programi za mreno planiranje (npr. MS project) omoguuju itav niz naina ispisa prema
prioritetima koji se ele pokazati.

Kod upisa podataka veze aktivnosti definiraju u svim kombinacijama start to start, start to finish, finish to
start, finish to finish.
22

Veze start to start i finish to finish su zapravo u predraunalnoj fazi izrade mrenih planova bile nazivane
prividnim aktivnostima tj. dogaajima povezanim tehnolokom/organizacijskom kauzalnou.

20
Vidi gantogram, str. 17.
21
Vid i kritini put, str. 22-25.
22
Vidi upute uz auditorne vjebe (PPT file) i tutorial uz program MS project.
27/190

Mreni plan izgradnje nadstrenice izraen raunalnim programom MS project prikazan kao povezani
gantogram
28/190
3. POSLOVI, POSTUPCI I SUDIONICI PROCESA GRAENJA

3.1. PRIPREMNI RADOVI PROJEKTNO-TEHNIKA DOKUMENTACIJA

kratice i definicija
MGPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja
ZPUG Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/2007, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12)
ZPNIZ Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (NN 86/2012)
IP idejni projekt
GP glavni projekt
LD lokacijska dozvola
GD graevinska dozvola
RUG Rjeenje o uvjetima graenja
AS arhitektonska snimka
SIS snimka izvedenog stanja
GBP graevinska (bruto) povrina (Pravilnik o nainu obrauna povrine i obujma
u projektima zgrada NN 90/10, 111/10. 55/12)

Graevinska bruto povrina obraunava se na slijedei nain:
koeficijent
zatvoreni dijelovi svake nadzemne etae zgrade mjereni na vanjskoj plohi zavrenog proelja 1
balkon, nenatkrivena terasa, natkriveni prolaz, nadstrenica 0,25
loa i otvoreno vanjsko stubite 0,75
garae, parkiralini prostor (najmanje 75% volumena ispod povrine konano ureenog terena) 0,25
natkrivena terasa i podrum (najmanje 50% volumena ispod povrine konano ureenog terena) 0,50

ZPUG-u odreuje 4 grupe zahvata u prostoru:

Jednostavne graevine i radovi kao to su septike jame, vrtne sjenice i nadstrenice do 15m2 tlocrtne
povrine, djeja igralita, potporni zidovi do 1,6 m visine, grobnice, kiosci do 12 m2 i sl.). mogu se izvoditi
bez akta kojima se odobrava graenje na podrujima gdje je to predvieno urbanistikim planovima i u
skladu s propisima za tu vrstu graevina/zahvata definirano Pravilnikom o jednostavnim graevinama i
radovima (NN 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12)

Male zgrade su zgrade ija GBP nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih
djelatnosti povrine do 600 m2. Za njihovu izvedbu je potrebno Rjeenja o uvjetima graenja.

Velike zgrade (sve ostale osim Posebnih zahvata) grade se temeljem Lokacijske dozvole i Potvrde
glavnog projekta

Posebne zahvate u prostoru u naelu infrastrukturni kao to su ceste, plinovodi i sl.- odreuje Vlada RH.
Osim toga u njih spadaju i o svim objektima koji su planirani/locirani na podruju dviju ili vie upanija ili
velikih gradova
Za njih MGPU izdaje Graevinsku dozvolu

3.1.1. INVESTICIJSKI PROGRAM definira priblinu veliinu budue graevine, radni proces, broj
zaposlenih, broj korisnika, tehnoloki proces, potrebe za energijom, komunikacijama
(elektronikim, fizikim), cijenu izvedbe, nain odravanja, eventualne pretpostavljene profite kod
prodaje ili iznajmljivanja, i ostale elemente sustava financiranja. Investicijski program sagledava ta
gospodarska, infrastrukturna, konzervatorska, ekoloka i druga pitanja iz oba aspekta:
utjecaja okoline na buduu graevinu,
29/190
utjecaja budue graevine na okolinu .

Kod definiranja investicijskog programa budue zgrade, prioriteti privatnih i korporacijskih investitora razlikuju su od
onih dravnih investitora.
Privatni i korporacijski investitori u naelu trae tonu projekciju trokova u vrlo ranim fazama projektiranja, vrlo
kratke rokove izmeu odluke i realizacije, te brzu realizaciju zbog (hipotekarnog) kredita.

Dravni investitori grade iz prorauna. Zainteresirani su za im manje administrativnih, pravnih i tehnikih problema
tijekom gradnje, a cijena i rok manje su im bitni.

3.1.2. Idejno rjeenje (IR) je prva faza izrade i osnova za izradu IP. Izrada IR podrazumijeva odabir
najpovoljnije varijante od moguih koje se izradom IR provjeravaju, te grafiku provjeru koncepta i
projektnog programa. Izrauje se u mjerilu 1:200 ili 1:500.

3.1.3. Idejni projekt (IP) u MJ 1:200 ili 1:500 je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata
struka koje sudjeluju u projektiranju kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika
rjeenja graevine (idejno-tehniko rjeenje) te smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj
estici.

Idejni projekt izrauje se za sve vrste graevina. IP ispituje mogua tehnika rjeenja i nastoji optimirati
odabir tih rjeenja u odnosu na unutranju strukturu zgrade i u odnosu na datosti lokacije. Osnovna zadaa
IR/IP je da definira distribuciju prostora i namjena, te osnovni oblikovni karakter zgrade.

Zgrade kompleksne prostorne organizacije i tehnoloke opremljenosti (npr. bolnice, fakulteti, muzeji i sl.)
takoer se rjeavaju na razini IP. Kod takvih graevina idejni projekt se izrauje radi usklaenja tehnikih
podsustava zgrade (konstrukcije i instalacija) s prostorno-oblikovnim rjeenjem. IP omoguava tonu
definiciju projektnog zadatka i graevinskog programa za izradu glavnog projekta.

Idejni projekt izrauje se u MJ 1:200 ili 1:100 i sadri: nacrte, odgovarajuu posebnu geodetsku podlogu
(topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim
susjednim graevinama, tehniki opis, podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova, pokazatelje
ispravnosti tehnikog rjeenja (mehanike otpornosti i stabilnosti, zatite od poara, opskrbe vodom,
odvodnje, nain prikljuenja na prometnicu, promet u mirovanju i sl.).

Na temelju idejnog projekta izdaje se Rjeenje o uvjetima graenja (za male zgrade), odnosno Lokacijska
dozvola (za velike zgrade).

3.1.4. LOKACIJSKU DOZVOLU (LD) izdaje nadleno upravno tijelo (tj. ured za poslove prostornog
ureenja) upanije, velikog grada ili Grada Zagreba, ili Ministarstvo GPU. Lokacijska dozvola je
upravni akt i izdaje se za sve graevine osim za jednostavne graevine i radove i male zgrade.

Lokacijska dozvola definira:
oblik i veliinu graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru,
namjenu, broj funkcionalnih jedinica, veliinu i GBP graevine
poloaj graevine na graevnoj estici (na odgovarajuoj geodetskoj podlozi s uklopljenim
katastarskim planom 1:1000),
oblikovanje graevine,
ureenje graevne estice (osobito zelenilo i parking),
30/190
prikljuke graevne estice odnosno graevine na komunalnu infrastrukturu (vodovod,
kanalizacija, elektrika, HAKOM, plin, toplovod, kolni pristup, pjeaki pristup),
mjere zatite okolia i sprjeavanja nepovoljnog utjecaja na prirodni i izgraeni okoli (nain
odvoenja smea, uvjeti vatrozatite, graditeljsko naslijee, spomenici prirode, vodotoci i
podzemne vode, ostali problemi sanitacije i higijenske zatite, itd.)
ispunjavanje ostalih posebnih uvjeta ako su izdani, i dr.

Sve podatke vezane uz gore navedena pitanja daju nadlene slube (gradske/opinske strune slube,
komunalna poduzea, zavodi za urbanizam, zavodi za zatitu spomenika kulture i prirode, vodoprivredne
organizacije, MUP vatrogasna brigada, zavodi za zatitu zdravlja, itd.) u obliku tzv. prethodnih
suglasnosti odnosno tehnikih uvjeta za projektiranje.
Za ishoenje Lokacijske dozvole izrauje se Idejni projekt. U sklopu upravnog postupka LD potrebno je
ishoditi suglasnost svih susjeda.

IDEJNI PROJEKT za LD sastoji se od:
situacije posebnoj geodetskoj podlozi 1:1000,
svi nacrti idejnog projekta u mjerilu 1:200 (iznimno 1:500),
izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja na
temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola
obrazloenja projekta s opisom funkcionalnih rjeenja, osnovnim energetskim, telekomunikacijskim
i infrastrukturnim parametrima, te iskazom povrina i obraunskih veliina.
Prilae se i izvadak iz katastarskog plana, te dokazi o vlasnitvu nekretnine (zemljita ili graevine).

LD izdaje se na temelju Zakona o PUG, podzakonskih propisa donesenih na temelju ZPUG te u skladu s
dokumentima prostornog ureenja ueg i ireg podruja (u sluaju neusklaenosti, relevantan je plan vieg
reda, tj. ireg podruja).

3.1.5. GLAVNI PROJEKT (GP) je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko
rjeenje graevine te dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva prema
posebnim propisima i tehnikim specifikacijama.

Rjeenje o uvjetima graenja i lokacijska dozvola takoer su dio glavnog projekta (uvezuju se u slubene
primjerke).

Ovisno o tehnikoj strukturi graevine, glavni projekt moe sadravati vie projekata:
A. Arhitektonski projekt,
B. Graevinski (konstruktivni) projekt,
C. Projekt instalacija:
I. Hidrotehnike instalacije
vodovod (sanitarni, tehnoloki, hidrantska mrea)
kanalizacija (fekalna, oborinska, tehnoloka)
II. Elektroinstalacije
jaka struja
slaba struja (zvono, interfon, portafon, telefon, kompjuterska instalacija), antenski
sustavi (zemaljski, satelitski, kabelski) i tehnika zatita
gromobran
III. Termotehnike instalacije:
grijanje i priprema tople vode
ventilacija
klimatizacija
31/190
IV. Plin
V. Dizala (osobna, teretna i maloteretna)
VI. Ostali instalacijski radovi
D. Projekt ugradnje opreme
E. Elaborati:
I. Projekt racionalne uporabe energije i toplinske zatite
II. Projekt zatite od buke
III. Prikaz mjera zatite od poara
IV. Elaborat zatite na radu
F. Druge potrebne vrste projekata (geodetski projekt, projekt temeljenja, projekt zatite
graevne jame, tehnoloki projekt, projekt krajobraznog ureenja i dr.)

Svaki od gore navedenih projekata izrauje se na osnovi projektnog zadatka koji definira struna sluba
investitora odnosno investitor u dogovoru s projektantima i ovisno o vrsti graevine, a sadri:

situacijski nacrt na katastarskom planu u mj 1:1000
nacrte u mj 1: 100 - svi tlocrti od temelja do krova, sva proelja, svi karakteristini presjeci s
opisima sastava svih presjeka horizontalnih i vertikalnih i elemenata ,opisom prozora i vrata, svim
mjerama prostora i konstrukcija.
tehniki opis koji mora sadravati:
o projektni zadatak;
o opis lokacije (tlo, prikljuci, zelenilo, itd.);
o detaljni opis i obrazloenje projektnog rjeenja (dispozicija prostora, funkcionalne veze, obrada
ploha; konstruktivni sustav, materijali; izbor instalacijskih sustava, izbor opreme, itd.);
o detaljni opis primijenjenih tehnikih rjeenja s obrazloenjem ugradbenih
elemenata/podsustava (nosiva konstrukcija, pregradni zidovi, podovi, prozori, vrata, fasade,
krov);
o popis zakona, normi i propisa primijenjenih kod projektiranja;
iskaz koliina (iskaz povrina i obraunskih veliine zgrade, presjeci, energija i sl.);
trokovnik
procjenu trokova izvedbe ;
lokacijskom dozvolom ili zakonom traene istrane radove (geodetske, geotehnike, arheoloke ili
druge);
proraune ovisno o projektu ( statiko-konstrukcijske, hidrotehnike, termotehnike,
elektrotehnike, fizikalnih svojstava i dr. ime se dokazuje da je graevina projektirana prema
odredbama Zakona o PUG i ostalim propisima;
program kontrole i osiguranja kakvoe;
elaborat postupanja sa opasnim otpadom;
posebne tehnike uvjete gradnje i nain zbrinjavanja graevnog otpada;
u arhitektonskom projektu viestambenih zgrada - plan posebnih dijelova zgrade

Projekti trebaju biti izraeni prema tehnikim uvjetima iz lokacijske dozvole, kao i zakonima i normama koje
se odnose na to tehniko podruje (Zakon o zatiti na radu, Zakon o zatiti od poara i pripadajui
pravilnici, Hrvatske norme, tehniki propisi i sl., pravilnici za projektiranje zgrada zdravstvene, ugostiteljske,
trgovake, kolske, predkolske namjene, itd.). Usklaenost glavnog projekta s vaeim zakonima i
normama ovjerava Projektant izjavom koja je sastavni dio glavnog projekta.

Projekte meusobno usklauje Glavni projektant, kojeg imenuje investitor. Projektant i Glavni projektant
moraju biti ovlateni arhitekti ili ovlateni inenjeri. Kod projektiranja zgrada odgovorni projektant redovito
32/190
je arhitekt (najee i Projektant arhitektonskog projekta), a kod projekata niskogradnje odgovoran je
projektant graevinskog dijela projekta.

3.1.6. DOZVOLE GRAENJA se razlikuju prema sloenosti graevine ili administrativnog
postupka

Rjeenje o uvjetima graenja omoguava izgradnju malih zgrada (GBP do 400 m2 i poljoprivredne
zgrade do 600 m2). Za ishoenje Rjeenja potreban je IP.
Rjeenje o uvjetima graenja jest upravni akt.
Meutim, za gradnju i provedbu strunog nadzora potrebno je osim Rjeenja izraditi i GP.
Taj GP ne kontrolira i ovjerava dravno tijelo.
Izrauju ga ovlateni projektanti koji su odgovorni za tehniku ispravnost i usklaenost GP-a s RUG,
urbanistikim uvjetima, propisima i zakonom.
Investitor je prilikom prijave gradilita graevinskoj inspekciji duan dati podatke o GP, a projektanti prilau
izjavu da su glavni projekt i izradili.

Potvrda glavnog projekta omoguava izgradnju velikih zgrada (sve ostale zgrade osim posebnih
zahvata u prostoru ). Prvo se ishodi se lokacijska dozvola za koju je tehnika dokumentacija IP. Nakon
toga se izrauje GP koji je tehniki dokument za Potvrdu glavnog projekta koju izdaje tijelo
gradske/upanijske uprave za graditeljstvo.
Potvrda glavnog projekta nije upravni akt, ali omoguava graenje na temelju GP ostavljajui na glavnom
projektantu odgovornost za tehniku ispravnost i usklaenost graevine s lokacijskom dozvolom,
urbanistikim uvjetima, propisima i zakonom.

Graevinsku dozvolu izdaje MZOPU za posebne zahvate u prostoru ( Vlada ih odreuje uredbom ili su
planirani na podruju dviju ili vie upanija). Prvo se izrauje IP i kod MGPU se ishodi se lokacijska
dozvola koja je podloga za nastavak projektiranja na GP.
GP je tehniki dokument koji uz ostale imovinsko pravne, komunalne, konzervatorske i i druge
dokumente/suglasnosti temeljem kojeg se izdaje Graevinska dozvola
GD jest upravni akt .

Rjeenje o uvjetima graenja i Potvrdu glavnog projekta (i Lokacijsku dozvolu) izdaje nadleno tijelo
(ured za poslove graditeljstva) lokalne uprave (upanija, Grad Zagreb ili veliki grad), a Graevinsku
dozvolu izdaje MZOPU. Ovi akti izdaju se na temelju:
dokaza o vlasnitvu ili o pravu koritenja nad nekretninom na kojoj se gradi i to, u naelu, vaeom
kopijom z.k. uloka ili ugovorom / odlukom nadlenog tijela na temelju koje je investitor stekao
pravo vlasnitva, pravo graenja ili pravo slunosti;
glavnog projekta, odnosno IP za Rjeenje
pozitivne revizije pojedinih projekata iz glavnog projekta iz aspekata:
o mehanike otpornosti i stabilnosti - za zgrade vee od 800 m2 GBP ili s rasponima veim od 10
m ili visine vie od 20m (mjereno od dna temelja do vijenca);
o zatite od buke i vibracija - za zgrade vee od 800 m2 GBP, odnosno one u kojima su ureaji
koji razvijaju buku veu od 70 dB;
o utede toplinske energije - za zgrade vee od 800 m2 GBP koje su grijane;
suglasnosti svih komunalnih i gradskih/opinskih strunih slubi koje su sudjelovale u definiranju
tehnikih uvjeta u LD (gradski urbanistiki zavod, odjel za promet, konzervatorska sluba, sluba
zatite spomenika kulture i prirode, vodoopskrba, odvodnja, istoa, elektra, HAKOM, plinara,
vodoprivreda, zavod za zatitu zdravlja, MUP vatrogasna brigada);
dokaza o plaanju takse za izdavanje akta;
33/190
dokaza o plaanju komunalnog doprinosa za ureenje zemljita (tj. za komunalno opremanje i
razvoj infrastrukturne mree grada: ceste, kanalizacija, vodovod, elektrifikacija, plinofikacija,
telekomunikacije, kole, vrtii, itd.).
dokaza o plaanju vodnog doprinosa Hrvatske vode zahtijevaju da projektant priloi tzv.
Analitiki iskaz mjera graevine

Nakon izdavanja akta kojim se dozvoljava graenje i nastupa pravomonosti (15 dana) moe se zapoeti
graenje u roku od 2 godine. Graditi se mora u skladu s tim aktom i svim njegovim tehnikim, imovinsko-
pravnim i oblikovnim aspektima.

RJEENJE ZA GRAENJE nadomjeta Lokacijsku dozvolu i Potvrdu glavnog projekta a izdaje ga
nadleno upravno tijelo grada/upanije temeljem interventnog kriznog Zakona o postupanju i uvjetima
gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09, 128/10) koji vrijedi do 31. prosinca 2012.
23

Zahtjev za donoenje Rjeenja za graenje podnosi investitor i prilae: tri primjerka glavnog
projekta,pisano izvjee o kontroli glavnog projekta,dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici
odnosno na postojeoj graevini, elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima, tehnoloke,
prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta.
Nadleno tijelo duno je u roku od 45 dana od dana podnoenja zahtjeva investitoru izdati rjeenje za
graenje ako je uz zahtjev priloio propisane dokumente, ako je glavni projekt izraen u skladu
urbanistikim planovima i tehnikim propisima.
Ovaj interventni skraeni postupak trebao bi ubrzanjem administrativne procedure smanjiti trokove
kamata na kapital uloen u gradilita i time potaknuti investiranje.

Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (NN 86/2012) definira nain legalizacije zgrada
izgraenih bez odgovarajuih dozvola za graenje ili izgraenih protivno aktu za graenje.
Ozakoniti se mogu zgrade evidentirane na digitalnoj ortofoto snimci na dan 21.lipnja 2011.godine, a zahtjev
za ozakonjenje mora se podnijeti do 30.lipnja 2013. godine.
Zakon propisuje sluajeve u kojima se zgrade ne mogu ozakoniti: gradnja u nacionalnom parku, parku
prirode, spomeniku prirode i parkovne arhitekture, graevine na planiranim koridorima i povrinama
prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih graevina od vanosti za Republiku Hrvatsku i jedinice
lokalne samouprave, gradnja na povrinama predvienim za sadraje upravnih, socijalnih, zdravstvenih,
predkolskih, obrazovnih, komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, gradnja unutar arheolokog
nalazita, nelegalna gradnja na podruju upisanom u listu svjetske batine UNESCO-a, na postojeoj
povrini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, te gradnja na mei sa drugom graevnom
esticom planiranom za graenje zgrade ako na proelju koje se nalazi na mei ima otvor ili istak koji
prelazi na drugu graevnu esticu.

Ozakoniti se mogu zgrade koje su izgraene u skladu s vaeim planom prostornog ureenja i zgrade
izgraene protivno planu, ukoliko njeno ozakonjenje nije iskljueno navedenim sluajevima.
Na nezakonito izgraenoj zgradi moe se, protivno prostornom planu, ozakoniti najvie dvije etae od kojih
je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave nije odreen vei
broj etaa.

23
Hrvatski sabor izglasao ga je kao antirecesijsku mjeru 5. lipnja 2009. i izvorno je trajao do 31. prosinca 2010. g. Naknadno je trajanje Zakona
produeno do 31. prsinca 2012. g. (NN 128/10).
34/190
Nezakonito izgraene zgrade legaliziraju se donoenjem Rjeenja o izvedenom stanju.
Zakon razlikuje etiri razliita postupka:
1) za zahtjevne zgrade - zgrade vee od 400 m2 GBP, zgrade poljoprivredne namjene vee od 1000
m2 GBP i zgrade javne namjene bez obzira na povrinu;
2) za manje zahtjevne zgrade - zgrade manje od 400 m2 GBP, zgrade poljoprivredne namjene
manje od 1000 m2 GBP.
3) za zgrade manje od 100 m2 GBP i zgrade poljoprivredne namjene manje od 400 m2 GBP.
4) za pomone zgrade u funkciji osnovne zgrade, koje su u jednoj etai i tlocrtne povrine manje od
50 m2.

Zahtjevu za ishoenje Rjeenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu prilae se:
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, izraenu od ovlatenog inenjera geodezije,
odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgraena zgrada evidentirana na
katastarskom planu
tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlateni arhitekt,
izjavu ovlatenog inenjera graevinarstva da nezakonito izgraena zgrada ispunjava bitni zahtjev
mehanike otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su vaili u vrijeme kada je zgrada graena,

Zahtjevu za ishoenje Rjeenja o izvedenom stanju za manje zahtjevnu zgradu prilae se:
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, izraenu od ovlatenog inenjera geodezije,
odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgraena zgrada evidentirana na
katastarskom planu
tri primjerka snimke izvedenog stanja, koju je izradio ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer
graevinarstva,
izjavu ovlatenog inenjera graevinarstva da nezakonito izgraena zgrada ispunjava bitni zahtjev
mehanike otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su vaili u vrijeme kada je zgrada graena,

Za ozakonjenje zgrada manjih od 100 m2 i pomonih zgrada do 50 m2 postupak je jednostavniji.

Arhitektonska snimka / snimka izvedenog stanja sadri:
1. Podatke o podnositelju zahtjeva i ovlatenom arhitektu.
2.. Ope podatke o lokaciji zgrade (ulica i kuni broj; broj katastarske estice i katastarska opina),
3. Arhitektonski opis zgrade (arhitektonska struktura i opis dijelova zgrade) nije potrebno za SIS
4. Opis instalacija nije potrebno za SIS,
5. Iskaz povrina i obraunske veliine zgrade:
graevinska (bruto) povrina,
broj etaa i visina zgrade (u metrima),
obraunske veliine zgrade prema posebnim propisima kojima se ureuje obraun komunalnog
doprinosa i vodnog doprinosa,
6. Nacrte (tlocrti, presjeci i proelja) u primjerenom mjerilu,
7. Foto dokumentaciju (najmanje etiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva proelja zgrade),
8. Opis stupnja zavrenosti zgrade,
9. Podatke za obraun naknade za zadravanje zgrade u prostoru prema kriterijima iz Zakona.

3.1.7. TROKOVNICI su sastavni dio Glavnog projekta i opisuju pojedine radova i njihove koliina
kao i uvjete izvoenja tih radova.
Za potpunost trokovnika bitno je da obuhvaa svi radova potrebnih da se provedu projektirana tehnika
rjeenja tj. sve radove inherentne odabranoj tehnologiji izvoenja. Projektant u fazi GP daje tzv.
projektantske cijene na osnovu iskustveno poznatih uprosjeenih cijena
35/190
Trokovnici se mogu izraivati na osnovu idejnog, glavnog ili izvedbenog projekta.
Oni su u fazi idejnog projekta potrebni za procjenu investicije i ekonomske efikasnosti projekta
U GP prvenstveno slue za administrativnu procjenu cijene graenja
Trokovnici u izvedbenom projektu slue formulaciji ugovornog odnosa (ugovora o graenju) izmeu
investitora i izvoditelja. Tada se ustanovljuje licitacijom (jeftimbom) ili neposrednom pogodbom sa
izvoaem utvruje stvarana cijena radova.
Nakon to je ugovor sklopljen trokovnik je izvoau glavni dokument za pripremu gradnje tj za odreivanje
koliine i strukture mehanizacije, radne snage, materijala. Vrlo je bitan za izvoenje gradnje jer se sastoji
od pisanih uputa za izvedbu pojedinih radova
Detaljno o trokovnicima vidi poglavlje 4. Trokovnici.

3.1.8. IZVEDBENI PROJEKT
se izrauje u skladu s glavnim projektom. U naelu se izrauje samo arhitektonski i konstruktivni izvedbeni
projekt u M 1:50 i veem.

U arhitektonskom projektu izrauju se izvedbeni nacrti (tlocrti, presjeci, proelja), planovi oplate, te ostali
nacrti potrebni za izvedbu graevinskih i zanatskih radova (detalji, izvedbeni projekt metalnih fasada,
montanih pregradnih stijena, oploenja, stolarije, bravarije, itd.).

Izvedbeni projekt konstrukcije sastoji se od planova savijanja armature s iskazom koliina, te od izvedbenih
nacrta metalnih/drvenih konstrukcija.

Sukladnost izvedbenog projekta s glavnim projektom potvruje projektant glavnog projekta.

3.1.9. PROJEKT UNUTARNJEG UREENJA I OPREMANJA definira prostorno, funkcionalno,
tehniko-tehnoloko i oblikovno unutranjost zgrade, a sastoji se od:
dispozicija namjetaja i opreme,
mikrolokacija prikljuaka svih instalacijskih sustava,
projekta sputenih stropova,
projekta / odabira podnih i zidnih obloga,
odabira / projekta namjetaja,
odabira opreme,
odabira svih ostalih zavrnih materijala, faktura i boja,
odabira (projekta) rasvjetnih tijela.
Projekt unutarnjeg ureenja izrauje se u mjerilu 1:50 do 1:20, uz rjeavanje potrebnih detalja u prikladnom
mjerilu (do 1:1).

3.1.10. PROJEKT HORTIKULTURE I OKOLIA
Ovim projektom rjeavaju se vanjski prostori lokacije. Projektom se obrauju povrine za ozelenjavanje,
promet, povrine za igru i sport (ovisno o programu i ciljevima ureenja). Ovisno o pojedinom projektu,
nacrti se izrauju u mjerilu od 1:500 do 1:100.

3.1.11. LICITACIJA IZBOR IZVOAA
je postupak transparentnog i strukturiranog nadmetanja za dobivanje posla osnovni kriteriji su cijena i rok
uz garanciju projektirane/propisane kvalitete izvedbe. Osnovni dokument (podloga, tender ) temeljem kojeg
se potencijalni izvoai nadmeu jest trokovnik.
Detaljno o trokovnicima vidi poglavlje 4. Trokovnici.

36/190
3.2. GRAENJE

3.2.1. PRIPREMA GRADILITA I DOKUMENTACIJA NA GRADILITU
Prije poetka gradnje potrebno je urediti gradilite: ograditi radi sprjeavanja nekontroliranog pristupa,
oznaiti ploom koja istie ime/tvrtku investitora, projektanta i izvoaa, naziv i vrstu graevine, podatke o
aktu na temelju kojeg se gradi.
Nadalje:
za privremeno zauzimanje javnih prometnih povrina investitor ili izvoa mora ishoditi odobrenje;
pripremni radovi na susjednom zemljitu mogu se izvoditi samo uz prethodnu suglasnost vlasnika
tog zemljita;
sve privremene graevine, oprema gradilita, neutroeni graevni i drugi materijal moraju biti
uklonjeni, a prilaz i zemljite u podruju gradilita mora biti dovedeno u projektirano ili prvobitno
stanje;
na gradilitu treba predvidjeti i provoditi mjere zatite zraka od oneienja, zatitu od prekomjerne
buke, zatitu tla i podzemnih voda od oneienja i ostale mjere za zatitu zdravlja ljudi.

Na gradilitu izvoa mora imati sljedeu dokumentaciju:
rjeenje o upisu u sudski registar,
akt o imenovanju odgovorne osobe,
graevinsku dozvolu s GP,
izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama,
graevinski dnevnik,
dokumentaciju o ispitivanju ugraenih materijala, graevnih proizvoda i opreme,
elaborat o iskolenju graevine.
37/190
3.2.2. OSOBINE PROCESA GRAENJA

faza graevinski radovi instalacijski radovi osobine
1. Priprema gradilita ruenja, demontae, izgradnja:
uprave, sanitarija, garderoba,
skladita, dizalice, ograde,
putova
privremeni prikljuci: elektrika, ptt,
voda, kanalizacija
konzekutivne faze
izgradnje

graevinski radovi

nema zanatskih radova

niska strunost

ovisnost o vremenskim
uvjetima

upotreba tekih lokalnih
materijala

20 - 25 % trokova
graenja
2. Iskopi iroki iskop, iskop temelja,
rovova i okana

3. Konstrukcije ispod
zemlje
betoniranja temelja i
nadtemeljnog zia, okana
kanalizacije
temeljni uzemljiva (gromobran),
temeljna kanalizacija
4. Izolacija podruma hidroizolacije, drenae drenana kanalizacija
5. Horizontalne nosive
konstrukcije
AB monolitne
AB polumontane
AB montane, metalne ili drvene

gibljive cijevi razvoda
elektroinstalacija (AB)
6. Vertikalne nosive
konstrukcije

AB zid / stup
zidovi opeka
vertikala gromobrana, gibljive cijevi
razvoda elektroinstalacija
7.=5. Ponavljanje- prema
broju katova

8. Krov AB konstrukcija / tesarska /
metalna
antena, gromobrani
faza zanatski radovi instalacijski radovi osobine
9. Zatvaranje zgrade

pokrov, lim, izolacije, metalni
prozori i fasade, drveni prozori,
fasada
konani prikljuci: vodovod,
kanalizacija, elektrina energija,
telefon, plin
simultane faze izgradnje

zanatski i instalacijski
radovi

visokostruna radna snaga

neovisnost o vremenskim
uvjetima
lagani materijali (jeftin
transport, svjetsko trite)

75 - 80% trokova graenja

10. Unutarnji raspored
prostora
pregradni zidovi
(mokri/montani) konstrukcija
sputenih stropova
razvod instalacija: centralno
grijanje, hlaenje, ventilacija i
klimatizacija, vodovod i
kanalizacija, jaka i slaba struja
(probna montaa ogrijevnih i
rashladnih tijela), tlane, tople i
naponske probe mrea
11. Zavrne obrade buka / montaa ploa na zidove
buka / montaa ploa na
stropove
suhe i mokre podloge podova
demontaa ogrijevnih i rashladnih
tijela
12. Mokre zavrne obrade kamen, keramika, terazzo,
lienje
montaa radijatora, rashladnih
ureaja, utinica, senzora
13. Suhe zavrne obrade parket, tepisi, tapete, unutarnja
vrata, obloge itd.

montaa sanitarija, vodovodnih
armatura, rasvjetnih tijela
14. Oprema montaa ugraenog namjetaja montaa strojeva i ureaja

38/190

3.3. PRIMOPREDAJA

Uporaba graevine mora se odobriti. Odobrenje za koritenje / stavljanje u pogon graevine i uporabnu
dozvolu izdaje ono tijelo (nadleni ured za poslove graditeljstva upanije, Grada Zagreba ili velikog grada,
odnosno MZOPU) koje je izdalo i akt o dozvoli graenja (potvrdu GP ili GD).

Zgrade do 400 m2 bruto povrine i zgrade poljoprivredne namjene do 600 m2 mogu se poeti koristiti
nakon to investitor dostavi zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi te graevine temeljem kojeg
nadleno upravno tijelo izda rjeenje za obavljanje djelatnosti. Dakle, za zgrade koje su izgraene na
temelju rjeenja o uvjetima graenja ne izdaje se uporabna dozvola.

Uporabna dozvola izdaje se za zgrade koje su izgraene temeljem Potvrde glavnog projekta, odnosno
temeljem Graevinske dozvole, i to nakon obavljenog tehnikog pregleda

Tehniki pregled obavlja povjerenstvo iji lanovi su predstavnici onih tijela lokalne uprave te komunalnih
poduzea (npr. vodovod, elektra, plinara, HT, i sl.) koja su izdala posebne uvjete za projektiranje i potvrdile
usklaenost projekata s tim posebnim uvjetima.
Tehnikim pregledom utvruje se je li graevina izgraena u skladu s dozvolama prihvaenim projektima
24
,
zakonima, tehnikim normama te da su koriteni dozvoljeni i atestirani materijali i tehnika rjeenja
25
tj da
se izgraena graevina moe koristiti za projektiranu namjenu .

Nakon izdavanja odobrenja za koritenje (rjeenje ili uporabna dozvola) zgrada se upisuje u zemljine
knjige evidentira se njezin vlasnik, poloaj, veliina i eventualni tereti
( hipotekarni, vlasniki)

Za primopredaju zgrade potrebno je jo izvriti okonani obraun i isplatu izvrenih radova izvoau.
Primopredaja u pravnom smislu znai da novoizgraena graevina prelazi iz posjeda izvoaa u posjed
investitora.

24
Lokacijska dozvola / Rjeenje o uvjetima gradnje/ Potvrda glavnog projekta / Graevinska dozvola
25
Napr.:da se koritene ispravne cijevi za vodu i da su ugraene i spojene tako da je voda na slavinama podobna za pie- za to su potrebni
atesti za cijevi i ostali materijal ali i atest same vode uzete na slavinama u zavrenoj zgradi
39/190
3.4. SUDIONICI U GRADNJI
Definirani su Zakonom o prostornom ureenju i gradnji.

3.4.1. INVESTITOR je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina.
Investitor mora projektiranje, kontrolu (reviziju), graenje i struni nadzor povjeriti osobama registriranima
za obavljanje tih djelatnosti.

Osnovni uvjet da bi neka pravna ili fizika osoba mogla biti investitor je, u smislu Zakona o prostornom
ureenju i gradnji, da je vlasnik ili od vlasnika ovlateni korisnik/posjednik nekretnine na kojoj se gradi
(parcele ili zgrade).

3.4.2. PROJEKTANT je ovlateni arhitekt za zgrade ili ovlateni inenjer graevine, elektrotehnike,
strojarstva za objekte niskogradnje ili instalacijske sustave. Ovlateni arhitekt i inenjer upisani su
u Imenik ovlatenih arhitekata / inenjera Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu
temeljem poloenog strunog ispita i prakse u struci od barem dvije godine

Projektant je odgovoran da projekti koje izrauje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o PUG i drugim
relevantnim zakonima, urbanistikim planovima i propisima.
Ukoliko u projektiranju sudjeluje vie projektanata, investitor je duan imenovati glavnog projektanta, koji
je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata.

3.4.3. REVIDENT je ovlateni arhitekt ili ovlateni diplomirani inenjer graevine s barem 10
godina prakse kojeg ministar graditeljstva imenuje da obavlja kontrolu projekata (reviziju) iz
aspekata:
mehanike otpornosti i stabilnosti zgrada veih od 800 m2, kao i onih koje imaju raspone vee od
10 m, ili su
vie od 20m (od dna temelja do vijenca);
zatite od buke, za zgrade vee od 800 m2 ili onih u kojima radni proces izaziva buku veu od 70
dB;
toplinske zatite zgrada veih od 800 m2 kao i svih manjih koje su namijenjene prodaji na tritu.

3.4.4. IZVOA je pravna ili fizika osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini i koja
je registrirana za obavljanje tih djelatnosti. Ako u gradnji sudjeluje vie izvoaa investitor imenuje
glavnog izvoaa odgovornog za meusobno usklaivanje radova.

Izvoa je duan:
raditi u skladu s rjeenjem o uvjetima gradnje, potvrenim glavnim projektom, odnosno GD i na nain da se
ispune bitni zahtjevi za graevinu (pouzdanost, stabilnost, trajnost) i ostale zakonom propisane fizike i
druge kvalitete;
ugraivati materijale i opremu zakonski i projektom propisane kvalitete;
osiguravati dokaze o kvaliteti radova / opreme (ateste).

Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova koji vodi graenje ili pojedine radove. Ako u
graenju sudjeluje dva ili vie izvoaa, investitor odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za
meusobno usklaivanje radova i koji (glavni izvoa) imenuje glavnog inenjera gradilita.

40/190
3.4.5. NADZORNI INENJER provodi u ime investitora struni nadzor graenja. Nadzorni inenjer
kontrolira da graenje bude u skladu s
rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim projektom, odnosno graevinskom dozvolom,
Zakonom o PUG, zakonski i projektom propisanom kvalitetom radova,

Nadzorni inenjer provjerava graevinski dnevnik i graevinsku knjigu te provjerava koliine izvedenih
radova, i potpisuje naloge za obrono plaanje izvoaa (tzv. mjesene situacije)

Nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa. Kod sloenih gradnji glavni nadzorni
inenjer kojeg imenuje investitor, odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora
gradnje. On imenuje i vodi nadzorne inenjere ostalih specijalnosti:

za geomehaniku,
za konstrukcije
o betonske
o metalne
o drvene
za arhitekturu
o razni zanatski i zavrni radove
o akustika
za instalacije
o termotehnike,
o hidrotehnike,
o elektrotehnike
o telekomunikacijske
o ozvuenja
o video opremu
o ostale specijalne opreme
o dizala
o itd.
za prometnice
za krajobraznu arhitekturu i hortikulturu
itd.

41/190

4. TROKOVNIK

Trokovnik je tekstualni opis radova i iskaz koliina potrebnih za izgradnju, popravak ili preureenje jedne
graevinske cjeline (zgrade ili dijela zgrade, objekta niskogradnje, itd.).

Trokovnik je dio projektne dokumentacije koji detaljno opisuje, pojanjava i kvantificira pojedine radne
procese potrebne kod graenja zgrade / objekta.

Trokovnik se koristi kod:
1. ugovaranja radova
2. planiranja i organizacije graenja
3. operativnog provoenja radova

ad. 1.
Trokovnik je osnovni i esto jedini dokument temeljem kojega se ugovaraju radovi. Njega izrauje
projektant kao tekstualnu interpretaciju projekta i njime predodreuje budui odnos investitora i izvoaa.

Dijelovi tehnikog rjeenja zgrade / objekta koji nisu obuhvaeni trokovnikom nee biti ugovoreni, pa niti
izvedeni, bez dopunskog obraunavanja naknadnih radova.
Projektant moe biti materijalno odgovoran za trokovnikom neobuhvaene radove koji su neophodni kod
izgradnje projektirane zgrade.
Trokovnik u najveoj mjeri regulira obaveze izvoaa, te time utjee na kvalitetu odnosa investitora s
projektantom i izvoaem.

ad. 2.
Trokovnik je podloga za kalkulaciju potrebnog materijala i radne snage, te za operativno planiranje
graevinskog procesa (uz podatke o specifinim uvjetima izvoenja vezanim na topografiju, klimu,
mogunost nabave materijala itd., te uz ostale tehnike elemente odreene grafikim dijelom projekta
odnosno tehnikim opisom).

Vrlo je vano razumjeti da trokovnike stavke nisu identine aktivnostima koje su osnovni
elementi za planiranje graenja

vidi 2.8. IZRADA OPERATIVNOG PLANA str.20

ad. 3.
Trokovniki opis pojedine stavke je i neposredna uputa za izvrenje tog rada, koji je lociran projektnim
rjeenjem.
42/190

4.1. STRUKTURA I SADRAJ TROKOVNIKA

vidi i 4.2. Pregled radova u visokogradnji

Trokovnik je formalizirani dokument pisan uobiajenim rjenikom (strunim argonom) i standardiziranog
izgleda.

4.1.1. Osnovna podjela Trokovnika je na GRUPE RADOVA (oznaene A, B, C)

A) Graevinski radovi definiraju volumen i nosivu strukturu zgrade.

B) Zanatskim radovima se zgrada zatvara, izolira od okoline, definira unutarnji raspored i zavrne obloge.

C) Instalacijski radovi se odnose na ugradnju instalacijskih prikljuaka ,vodova, opreme i ureaja.

U arhitektonskom projektu opisuju se grupa A i B dok je grupa C opisana u pojedinim instalacijskim
projektima.

4.1.2. Svaka grupa radova podijeljena je na VRSTE RADOVA (oznaene sa I, II, III,...).
Vrsta rada odreena je jednom vrstom zanata ili obrta, ili jednom vrstom materijala.

Svaka vrsta radova ralanjuje se na pojedine pozicije ili STAVKE TROKOVNIKA
(oznaene sa 1, 2, 3,...).

Stavke trokovnika definiraju pojedinu radnu djelatnost po kriteriju iste vrste materijala i istog tipa rada.

4.1.3. Stavka trokovnika sastoji se od:
oznake, koja govori u koju grupu i vrstu stavka spada i koja je u redoslijedu unutar vrste radova
(npr: B.III.4),
opis rada i materijala,
koliine iskazane u zapremini, povrini, duini, teini, komadu ili radnom satu,
jedinine cijene,
ukupne cijene.

4.1.4. REKAPITULACIJE CIJENE rade se po vrstama radova, po grupama radova i za cijeli
trokovnik.

Izrada trokovnika ne ukljuuje davanje jedininih i ukupnih cijena, nego samo objektivnu tehniku
pripremu izvoau da ponudi svoje cijene za projektirane radove. Projektant u nekim situacijama upisuje
tzv. projektantske cijene, tj. uobiajenu trinu vrijednost radova, da bi se mogla prije licitacije procijeniti
vrijednost radova.
43/190

4.1.5. OPI UVJETI IZVOENJA navode se u uvodnom dijelu trokovnika i obvezuju izvoaa:
da se pridrava zakonskih propisa o tehnikim elementima gradnje, administrativnoj proceduri,
financijskom poslovanju, zatiti na radu i sl.
da proui i prihvati projekte za izvoenje prije poetka rada, odnosno da pravodobno iznese
primjedbe,
da ugrauje propisan, adekvatan i atestiran materijal,
da koordinira radove svih sudionika,
da poslove vezane uz organizaciju gradilita i organizaciju graenja ukljui u cijenu (ograde,
barake, privremeni prikljuci, skele, transporti),
na davanje garancije za ukupan proizvod i za ugraene elemente i podsisteme,
na posebne ope uvjete vezane uz specifinost projekta

4.1.6. OPI UVJETI za pojedinu vrstu radova prethode opisu pozicija odnosno stavki trokovnika
i svakako sadre:
opis predradnji (npr: iskolenje, kontrola mjera na gradilitu, pregled podloga, uzimanje ugradnih
mjera i sl.),
vrsta materijala (npr: kategorija zemlje, razred vrstoe betona, vrsta drveta i sl.),
nivo obrade (npr: fino planiranje posteljice, zaglaena glazura, i sl.),
nain ugradbe (npr: ugradnja betona vibratorima, suha ugradnja vrata i sl.).

4.1.7. DOKAZNICA MJERA je aritmetiki ili grafiko-aritmetiki proraun koliina materijala i rada
u pojedinoj stavci trokovnika.
Dokaznica mjera je interni projektantski dokument koji za razliku od trokovnika nije formaliziran jer nije niti
javan.
Dokaznica mjera mora osigurati tonost iskaza koliina na cca 5% i moe se raditi bilo kojom priblinom
metodom koja osigurava takvu tonost.

Greke u trokovnicima su najee posljedica :

netonih dokaznica u kojima se pogrijei u redu veliina ( npr.: 15,3 m umjesto 153,0 m )

i jo ee posljedica zaboravljenih trokovnikih stavki ili ak itavih vrsta radova koji nisu
opisani, ali se svejedno moraju izvesti zbog graevinsko-tehnolokih razloga.

44/190
PREGLED RADOVA U VISOKOGRADNJI

A. GRAEVINSKI RADOVI

A I Ruenja i demontae
A II Zemljani radovi
A III Betonski i armiranobetonski radovi
A IV Zidarski radovi
A V Izolaterski radovi
A VI Tesarski radovi
AVII Metalne konstrukcije

B. ZANATSKI RADOVI

B I Limarski radovi
B II Pokrivaki radovi i izolacija ravnih krovova
B III Stolarski radovi
B IV Bravarski radovi
B V Zavrni zidarski radovi
B VI Suhomontani radovi
B VII Staklarski radovi
B VIII Kamenorezaki radovi
B IX Keramiarski radovi
B X Soboslikarsko-liilaki radovi
B XI Parketarski radovi
B XII Podopolagaki radovi
B XIII Ovjeena ustakljena i ovjeena ventilirana proelja

C. INSTALACIJSKI RADOVI

I Hidrotehnike instalacije
vodovod (sanitarni, tehnoloki, hidrantska mrea)
kanalizacija (fekalna, oborinska, tehnoloka)
II Elektroinstalacije
jaka struja
slaba struja (telefon, zvono, interfon, antenski sustavi i tehnika zatita)
gromobran
III Termotehnike instalacije:
grijanje i centralna priprema tople vode
ventilacija
klimatizacija
IV Plin
V Dizala (osobna, teretna i maloteretna)
VI Ostali instalacijski radovi

OZNAKE
A, B, C......za grupe radova
I, II, III... ....za vrste radova
1, 2, 3........za stavke trokovnika
Trokovnik graevinsko-zanatskih radova predloak za vjebe
45/190

5. PREDLOAK ZA VJEBE

ZGRADA:

INVESTITOR:

PROJEKTANT:

TROKOVNIK GRAEVINSKIH I ZANATSKIH RADOVA

Datum:..............................

NAPOMENA ZA STUDENTE:
Tekst u kurzivu je pojanjenje studentu i ne koristi se u pisanju trokovnika.
46/190

REKAPITULACIJA:


A I Ruenja i demontae Kn
A II Zemljani radovi Kn
A III Betonski i armiranobetonski radovi Kn
A IV Zidarski radovi Kn
A V Izolaterski radovi Kn
A VI Tesarski radovi Kn
AVII Metalne konstrukcije Kn

UKUPNO A. Graevinski radovi Kn

B. ZANATSKI RADOVI

B I Limarski radovi Kn
B II Krovopokrivaki radovi i izolacija ravnih krovova Kn
B III Stolarski radovi Kn
B VI Bravarski radovi Kn
B V Zavrni zidarski radovi Kn
B VI Suhomontani radovi Kn
B VII Staklarski radovi Kn
B VIII Kamenorezaki radovi Kn
B IX Keramiarski radovi Kn
B X Soboslikarsko-liilaki radovi Kn
B XI Parketarski radovi Kn
B XII Podopolagaki radovi Kn
B XIII Ovjeena ustakljena proelja Kn
B XIV Ovjeena ventilirana proelja Kn

UKUPNO B. Zanatski radovi Kn

SVEUKUPNO A. Graevinski radovi i B. Zanatski radovi Kn

47/190
OPI UVJETI ZA IZVOENJE ZGRADE

1. Nacrti, tehniki opis i ovaj trokovnik ine cjelinu projekta.
Izvoa je duan prouiti sve gore navedene dijelove projekta, te u sluaju nejasnoa traiti objanjenje od
projektanta, odnosno iznijeti svoje primjedbe.
Nepoznavanje grafikog dijela projekta i tehnikog opisa nee se prihvatiti kao razlog za povienje
jedininih cijena ili greke u izvedbi.
2. Izvoa e se pridravati svih vaeih zakona i propisa i to: Zakona o prostornom ureenju i gradnji,
Zakona o zatiti na radu, Hrvatskih normi ( HRN ) i Tehnikih propisa.
3. Izvoa e prilikom uvoenja u posao preuzeti nekretninu i obavijestiti nadlene slube o otvaranju
gradilita i poetku radova.
Od tog trenutka pa do primopredaje zgrade, izvoa je odgovoran za stvari i osobe koje se nalaze unutar
gradilita.
Od ulaska na gradilite izvoa je obavezan voditi graevinski dnevnik u kojem biljei opis radnih procesa i
graevinsku knjigu u kojoj biljei i dokumentira mjerenja, sve faze izvrenog posla prema stavkama
trokovnika i projektu.
Izvoa e na gradilitu uvati Graevnu dozvolu, glavni i izvedbeni projekt i dati ih na uvid ovlatenim
inspekcijskim slubama.
4. Izvoa e ugraditi projektom predvien i prema Hrvatskim normama atestiran materijal.
5. Izvoa e prema projektom odreenom planu ispitivanja materijala, kontrolirati ugraeni konstruktivni
materijal.
6. Za instalacijske sustave izvoa e, osim atesta o kvaliteti ugraenih materijala, dati i ateste za
instalacijske sustave.
7. Izvoa je u okviru ugovorene cijene duan izvriti koordinaciju radova svih kooperanata tako da omogui
kontinuirano odvijanje posla i zatitu ve izvedenih radova.
8. Sva oteenja nastala tijekom graenja otkloniti e izvoa o svom troku.
9. Izvoa e, u okviru ugovorene cijene, osigurati gradilite od djelovanja vie sile i krae.
10. Sav rad i materijal vezan uz organizaciju graevinske proizvodnje: ograde, vrata gradilita, putevi na
gradilitu, uredi, blagovaonice, svlaionice, sanitarije gradilita, spremita materijala i alata, telefonski,
elektrini, vodovodni i sl. prikljuci gradilita kao i cijena koritenja prikljuaka ukljueni su u ugovorenu
cijenu.
11. Izvoa e istiti gradilite barem tri puta tokom graenja, a na kraju e izvesti sva fina ienja zidova,
podova, vrata, prozora, stijena, stakala i dr. to se nee posebno opisivati niti naplaivati.
12. Izvoa e zajedno s nadzornim inenjerom izraditi vremenski plan (terminski plan,gantogram) aktivnosti
na gradilitu i njime odrediti dinamiku financiranja, dobave materijala i opreme i sl.
13. Nakon naplate okonane situacije izvoa e predati zgradu investitoru ili po investitoru odreenom
korisniku.

48/190

A.I. RUENJA I DEMONTAE

OPI UVJETI ZA RUENJA I DEMONTANE

Ruenje postojeih graevina najee se izvodi pri rekonstrukcijama i nadogradnjama, te pri obnovi infrastrukturnih
instalacija ( vodovod, kanalizacija i sl.).
Za ruenje veih zgrada potrebno je ishoditi Dozvolu za uklanjanje te izraditi projekt ruenja.
Predmet ruenja mogu biti svi konstruktivni elementi (stropne ploe, grede, stupovi, zidovi, temelji, krovne
konstrukcije) te krovne obloge, zidne, podne obloge.
Prozori, vrata i ugraena oprema se demontiraju.
Rue se sve vrste graevinskih materijala (opeka, beton, porobeton, kamen, ....).
Pri razaranju betona i drugih vrstih materijala koriste se hidrauliki alati (za drobljenje betona npr. hidraulika
klijeta ili hidraulike eljusti ) te alati za rezanje ( nakon drobljenja betona specijalnim noevima se ree armatura).
Uz primjenu dodatnih alata razgraeni materijal se usitnjava na veliine komada prikladnih za nasipni materijal ili za
utovar licom graevinskog stroja.
Uklanjanje zgrade vri se potpuno suprotno od redoslijeda izvoenja radova prilikom graenja (zahvat ruenja tee
od gornjih etaa prema niim etaama), s time da se prvo uklanjaju svi tereti sa nosive konstrukcije, bilo korisno ili
stalno optereenje ( pregradni zidovi i sl.).Svako uklanjanje nosivog elementa koje bi moglo ugroziti stabilnost
drugog elementa zahtijeva istodobno ruenje oba, kako ne bi dolo do samouruavanja.
U stavkama je potrebno predvidjeti upotrebu skele, podupiranje konstruktivnih elemenata u pojedinim fazama
ruenja da se osigura stabilitet i sigurnost radnika.
U trokovniku treba predvidjeti utovar materijala preostalog od ruenja na vozilo, odvoz, zakonom propisano
zbrinjavanje otpada, te ienje gradilita.

Uklanjanju (ruenju) graevine e se pristupiti kada se izvre sve pripreme, sva potrebna rastereenja i potrebna
osiguranja .
Svi graevinski elementi, bravarija i stolarija koji nisu izmjeteni iz objekta smatraju se neupotrebivima, te se ne
predvia njihova demontaa i posebno deponiranje.
Izvoditi prema projektu ruenja i demontae i uz potivanje svih pravila zatite na radu u graevinarstvu
Mogue je traiti paualnu cijenu nakon uvida izvoaa u graevinu koja se rui.
Jedinina cijena ukljuuje:
postavu i skidanje radne skele
sve posredne i neposredne trokove za materijal, rad, transporte, alat, graevinske strojeve
ienje gradilita tokom i nakon izvedbe
nadoknadu za eventualne tete nastale iz nepanje
striktnu primjenu mjera zatite na radu u graevinarstvu

Obraun:
nosivi i pregradni zidovi (kamen, beton, opeka....) po volumenu izraeno u ........................................ m
3

temelji po volumenu izraeno u ............................................................................................................ m
3

stropne ploe, grede, nadvoji po volumenu izraeno u.......................................................................... m
3

obijanja buke, skidanje zidnih, podnih i stropnih oboga
o po povrini izraeno u ....................................................................................................................... m
2

o po duini izraeno u .......................................................................................................................... m
1

demontae prozora i vrata po komadu ili po veliini otvora ....................................................... kom ili m
2

demontae sputenih stropova po povrini izraeno u ......................................................................... m
2

odvoz materijala u rastresitom stanju po volumenu izraeno u ............................................................ m
3

49/190

A.I. RUENJA I DEMONTAE

Primjer opisa stavke:

BROJ OPIS JEDINICA KOLIINA JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.I.n. Ruenje vanjskog, armiranobetonskog
stubita s armirano betonskim podzidima (beton
C 10/16)
Stubite je irine 150 cm, debljina ab ploe 20
cm, dimenzija stuba 30 / 15 cm.
Izvedeno je na pokosu zemlje, uz
armiranobetonske podzide debljine 15 20 cm.
Obraun po m3 ab konstrukcije.

m
3
9,20

PREGLED POJEDINIH RADOVA

CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.l.1 Pokrov
-
-

m
2

A.I.n Krovna konstrukcija
-
-

m
3

A.I.n Plivajui podovi
-
-

m
2

A.I.n Stropna konstrukcija
-
- m
3

A.I.n Ruenje nosivog/pregradnog zida
-od opeke/kamena/porobetona/betona.....
-debljine d=.....cm
-visine ....... cm
-materijal deponirati na gradilitu
-ukljuen odvoz na gradsku deponiju/ostaviti na
uporabu investitoru

m
3

A.I.n Nadtemeljnih zidova s otkopom u irini...
-
-

m
3

A.I.n Poda /podloga poduma
-
-

m
3

A.I.n Temelja
-bet / ab
-

m
3

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
A. I. RUENJA I DEMONTAE ukupno: kn
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
50/190
A.II. ZEMLJANI RADOVI

OPI UVJETI ZA ZEMLJANE RADOVE

Prilikom izvedbe radova potrebno je drati se odredbi Zakona o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08,
75/09)., Pravilnika o zatiti na radu u graevinarstvu ( Sl.list SFRJ 42/68, 45/68)
Prije poetka izrade prvinaojektne dokumentacije potrebno je izvriti: geoloka, geomehanika i hidroloka
ispitivanja, te geodetsko snimanje terena.

Zemljani radovi mogu se izvoditi :
- runo
- strojno

Iskop tla prema dubini i povrini iskopanog ela moe biti:
- povrinski iskopi skidanje tla u povrinskim slojevima sa odlaganjem iskopanog materijala na udaljenost do 30 m
- iroki iskopi ( slobodna vodoravna i uspravna iskopna ela vea od 12 m
2
)
- linijski iskopi rovova irini iskopa 40-200 cm i dubine 2, 4 i vie metara
- pojedinani iskopi ( iskopi temeljnih i drugih jama )

Klasifikacija materijala / kategorije tla:
I. i II. Klasa pjeskoviti povrinski slojevi tla, zemlja nasuta bez zbijanja, humunizirano tlo s korijenjem trave
III. Klasa zemlja s pijeskom, stabilizirani zemljani nasipi, zemlja do 30% kamena, humanizirani slojevi tla s
korijenjem iblja
IV. klasa tvrdo zbijena isuena zemlja, zemljani materijali s 30-50 % kamena, troni i raspucali kameni materijali,
ovrsne buke i asfalti, tla s korijenjem visokog drvea, laporovita suha tla
V. Klasa tla s 50-70% nevezanog kamena, raspucale stijene sa zemljanim materijalom, vrsti beton do C 16/20,
tvrdi lapor
VI. Klasa puni neispucani dijelovi kamenog materijala, beton vrstoe vee od C 25/30, povrinski slojevi smrznute
zemlje
VII. Klasa eruptivne stijene, mulj (mjeavina vode, zemlje i kamena tekue ili plastine konzistencije)

Radne operacije zemljanih radova:
- iskopi tla ( runo i strojno: jaruala/bageri, rovokopai .)
- utovar,prijevoz i istovar ( jaruala, dozeri,kamioni-samoistresai/ kiperi)
- rasprostiranje i oblikovanje tla ( runo i specijalnim strojevima )
- zbijanje tla ( valjak, zbijai ...)

Prije poetka radova potrebno je geodetski snimiti teren u prisutnosti nadzornog inenjera i odrediti relativnu
visinsku kotu 00, iskoliti zgradu te provjeriti da li trase postojeih instalacijskih vodova na gradilitu i u blizini
kolidiraju s iskopom ili radnim prostorom potrebne mehanizacije.
Prije poetka zemljanih radova, teren treba oistiti od iblja i korova ili stabala do 10 cm promjera (ukoliko to smeta
postavljanju graevine ili organizaciji gradilita). Ovi radovi kao i radovi oko razmjeravanja terena i obiljeavanja
zgrade uraunati su u jedinine cijene.
Dunost je izvoaa da utvrdi pravi sastav tla, odnosno njegovu kategoriju i ukoliko odstupa od geotehnikog
elaborata i/ili projekta konstrukcije, obavijestiti projektanta i nadzornog inenjera.
Planiranje dna irokog iskopa i iskopa za temelje izvesti s tonou od 3 cm, to je ukljueno u jedininu cijenu.
Pripremanje iskopa vri se u prisustvu nadzornog inenjera. Iskop na odreenu dubinu treba zavriti neposredno
prije poetka izvedbe temelja, da se leajna ploha temelja ne bi raskvasila. Dno iskopa odnosno temelja mora se
nalaziti na nosivom tlu bez obzira na projektiranu dubinu temeljenja. Eventualno potrebni dodatni iskopi platiti e se
prema stvarnim koliinama.
Ukoliko izvoa prilikom iskopa zemlje naie na bilo kakve predmete, objekte ili instalacije, duan je na tom mjestu
obustaviti radove i o tome obavijestiti investitora i nadzornog inenjera.
Iskop temeljnih jama obraunavat e se prema etaama tj. po dubinama od 0 2 m, 2 4 m, itd. Iskopani materijal
treba odlagati na dovoljnom odstojanju od ruba iskopa da ne doe do zaruavanja.
51/190

Podupiranja, razupiranja i zatita iskopa od oborinskih voda prekrivanjem PVC folijama i izvedbom povrinske
odvodnje kanalima i muljnim crpkama, obuhvaena su jedininim cijenama.
Potrebna graa za podupiranje mora biti pripremljena na gradilitu prije poetka iskopa.
Ako se iskopane jame otete, odrone ili zatrpaju nepanjom ili uslijed nedovoljnog podupiranja, izvoa ih dovodi u
ispravno stanje bez posebne naknade.
Ukoliko je izvoa otkopao tlo ispod projektom predviene temeljne ravnine obavezan je bez naknade popuniti tako
nastale upljine betonom C 8/10, do projektirane kote.
Zabranjeno je popunjavanje prekopa nasipom ljunka.
Koliine iskopa, transporta i nasipa zemlje obraunavaju se prema sraslom stanju tla. Ukoliko trokovnikom
stavkom nije drugaije navedeno odvoz zemlje ukljuuje transport na gradsku planirku.

Sav rad za iskop (runi ili strojni)
Potrebne razupore, podupore (osiguranje od uruavanja)
Sva potrebna planiranja (do tonosti 3 cm), niveliranje i nabijanja povrina
Crpljenje povrinske (i)ili procjedne vode
Utovar u kamion, prevoz na gradilinu deponiju i istovar zemlje.

Obraun:
ienje terena po povrini izraenoj u ........................................................................................... m
2

uklanjanje stabala po komadu ...................................................................................................... kom
odstranjivanje grmlja i ostalih prepreka po povrini izraenoj u ...................................................... m
2

iskopani materijal po volumenu izraeno u ..................................................................................... m
3

nasipavanje materijala po volumenu izraeno u ............................................................................. m
3

transport materijala po volumenu izraeno u .................................................................................. m
3

52/190

A.II. ZEMLJANI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.II.n. iroki, strojni iskop graevne jame u zemlji IV
kategorije.
Dubina graevne jame iznosi cca 250 cm. Stranice
iskopa izvesti u pokosu od 60.
Sve nagibe, pokose i denivelacije izvesti prema
projektima temelja i izvedbenim presjecima.

m
3
1030,00


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.ll.1 Ruenje stabala
-promjera 10-20/ 20-30/ 30-40/preko50 cm
-ukljuivo kresanje i rezanje grana i stabla na
duljinu
-s deponiranjem na gradilitu/odvoz na gradsku
deponiju/ostaviti na uporabu investitoru

kom

A.II.n Vaenje korijenja
-promjer do 15/15-25/25-50/50-90/ preko 90 cm
(mjereno pri dnu panja)
-u stavku uraunati i potrebno otkopavanje zemlje i
zatrpavanje nastale rupe.

kom

A.II.n Zatita stabala do visine 2m
s tri drvena stupia i drvenom oplatom uvrenom na
njih / tri metalna stupa i metalnom mreom...

kom
A.II.n Skidanje humusa / povrinskih slojeva...
-dubine cm
-s deponiranjem na gradilitu

m
3

A.II.n iroki iskop
-strojno / runo
-dubine do 2 m / preko 2 m
-kategorija tla I,II,III.
-stranice iskopa izvesti okomito/ koso pod kutem/
stepenasto

m
3

A.II.n Iskop temelja
-trakastih / pojedinanih
-strojno/runo
-dimenzija

m
3

53/190

A.II.n Iskop zemlje u kampadama
-irina kampada.../.../...
-s podupiranjem / bez podupiranja

m
3

A.II.n Iskop instalacijskih rovova
-dimenzije
-u padu...%
-do 2 m dubine / preko 2 m dubine
-zemlju deponirati uz iskop (udaljeno dovoljno daleko
da ne doe do uruavanja iskopa)

m
3

A.II.n Iskop revizijskih okana
-dimenzije
-do 2 m dubine / preko 2 m dubine

m
3

A.II.n Nasipavanje / razastiranje tamponskog sloja
-ljunak / drobljeni kamen
-u sloju debljine

m
3

A.II.n Nasipavanje pijeska u instalacijske rovove
-pijesak obavija cijev min. 10 cm
-osigurati pad cijevi od 0, 1, 2, 3%

m
3

A.II.n Zasipavanja zemljom
-zgrade / rovova
-nabijanje u slojevima od max. 15 cm
-koristi se zemlja preostala od iskopa

m
3

A.II.n Priprema podloge za humusni sloj
-planiranje
-razrahljenje

m
2

A.II.n Razastiranje i planiranje humusnog sloja
-u sloju debljine
-koristi se humus deponiran na gradilitu.

m
2

A.II.n Odvoz sve suvine zemlje s gradilita na gradsku
deponiju udaljenu.km
-po putu I / II / III kategorije
-ukljuujui utovar, prijevoz i istovar zemlje

m
3

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
A. II. ZEMLJANI RADOVI ukupno: kn
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
54/190

A.III. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

OPI UVJETI ZA BETONSKE I ARMIRANOBETONSKE RADOVE

Betonski i armiranobetonski radovi moraju se izvesti prema Tehnikom propisu za betonske konstrukcije (NN
101/05, 85/06, 64/07, 139/09 i 14/10, 125/2010 ), Tehnikom propisu za spregnute konstrukcije od betona i elika
(NN 119/09) te ostalim propisima.
Svi upotrebljeni materijali za izvedbu betonskih i armiranobetonskih radova moraju u pogledu kvalitete odgovarati
HRN i to:
Cement - HRN EN 197-1:2005
Agregat - HRN EN 12620
Voda - HRN EN 1008
Armatura - HRN ENV 13670-1.
Kemijski dodaci - HRN EN 934-2

Betonska konstrukcija moe biti:
konstrukcija od nearmiranog betona
konstrukcija od armiranog betona
konstrukcija od prednapetog betona.

Prema teini betona konstrukcija moe biti izvedena od:
laganog betona
obinog betona
tekog betona.

Materijali za armirani beton su:
cement,
agregat,
voda,
armatura
aditivi.

Cement za izradu konstrukcija od vidljivog betona treba biti od istog proizvoaa, a agregat istog sastava tijekom
cijele gradnje da ne bi dolo do promjene boje. Za izradu betona ne smije se upotrijebiti cement koji je na gradilitu
bio uskladiten due od 3 mjeseca, osim ako ispitivanjima nije utvreno da u pogledu kvalitete odgovara propisanim
uvjetima.

Agregat za beton mora biti prirodni ljunak i pijesak ili agregat dobiven drobljenjem kamena. Osnovne karakteristike
koje mora zadovoljiti agregat za beton su sljedee:
Maksimalna dimenzija zrna agregata (D) ograniena je na 1/3 dimenzije elemenata koji se betoniraju ili
ne vea od najmanjeg razmaka ipki armature u vodoravnom redu. Za pripremu betona moe se
upotrijebiti samo agregat za koji je atestom potvreno da ima svojstva prema Tehnikim propisima za
betonske konstrukcije.
Granulametrijski sastav mora osigurati povoljnu ugradljivost i kompaktnost betona. Izvoa radova
duan je na gradilitu ispitati koliinu vrlo finih estica agregata kao i granulometrijski sastav.
te ne smije sadravati organske sastojke niti druge primjese tetne za beton i armaturu.

Dodaci betonu poboljavaju pojedine osobine:
- ubrzavaju vezanje i ovrenje,
- usporavaju vezanje i ovrenje,
- otpornost na smrzavanje tokom vezanja (kod niskih temperatura),
55/190
- vodonepropusnost, itd.
- inhibitori korozije armture

Voda za pie smatra se pogodnom za izradu betona.
Morska voda se ne smije koristiti za pripremu betona u armiranobetonskim konstrukcijama (korozija armature).

Armatura izraena od elika za armiranje ugrauje se u ab konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije i/ili
tehnikoj uputi za ugradnju i uporabu armature, te prema normi HRN ENV 13670-1.
Armatura prije polaganja mora biti oiena od hre i neistoe. Postavljenu armaturu prije betoniranja pregledava
ef gradilita i nadzorni inenjer, te statiar po odluci nadzornog inenjera. Ugraena armatura obraunava se za
glatku i rebrastu armaturu: odvojeno do 12 mm promjera i preko 14 mm u kg, a za mree po kg i po tipu mree.

Beton za izvedbu konstrukcija mora se mijeati strojnim putem da bi se osigurala homogenost.
Ako je temperatura zraka iznad 20C beton treba ugraditi u roku 30 minuta ili s dodacima produiti vrijeme do
poetka vezanja. Beton treba transportirati na nain i pod uvjetima koji spreavaju segregaciju.

Zemljovlani beton nabijati, a plastini vibrirati (oplatni i igliasti vibrator). Prekid betoniranja kod specifinih
betonskih i armiranobetonskih konstrukcija moe se izvesti samo na onim mjestima na kojima je to predvieno
projektnim elaboratom. U sluaju da doe do prisilnog prekida betoniranja izvoa radova duan je poduzeti mjere
da takav prekid ne utjee tetno na statike osobine konstrukcije.

Svjei beton mora se tijekom transporta, ugradnje kao i u poetnom periodu vezanja nakon ugradnje, zatititi od svih
atmosferskih utjecaja (sunca, mraza, vjetra i drugih nepogoda, kao i od nepredvienih optereenja i potresa).

Svjeem betonu ne smije se naknadno dodavati voda. Beton se mora njegovati najmanje 7 dana od dana ugradnje,
odnosno dok ugraeni beton ne postigne barem 70% predviene vrstoe. Ako je temperatura okolnog zraka pri
ugradnji nia od 5C onda se beton ne smije ugraivati osim ako nisu poduzete posebne zatitne mjere. Zavrnu
povrinu ostaviti hrapavu ako opisom stavke nije drugaije propisano.

vrstoa betona odreena je projektom konstrukcije.
Razred vrstoe C (stara oznaka MB) jest normirana tlana vrstoa, koja se odreuje na osnovi rauna
vjerojatnosti i statistike koritenjem rezultata ispitivanja probnih uzoraka u obliku valjka dimenzije 150/300 mm, (f
ck,valj
) i kocke stranice 200 mm ( f
ck,koc
), pri starosti betona 28 dana.

OBJANJENJE OZNAKE C - f
ck,cyl
/ f
ck,cube

C klasa betona ( razred tlane vrstoe betona)
f
ck,cyl
= normirana karakteristina tlana vrstoa betona dobivena ispitivanjem valjka dim.150/300mm u N/mm
2

f
ck,cube
= normirana karakteristina tlana vrstoa betona dobivena ispitivanjem kocke dim.200mm u N/mm
2

Svaka pozicija armiranobetonskih elemenata definirana je u statikom proraunu, planu armature kao i stavci
trokovnika, te ima svoj odgovarajui razred vrstoe (C).

RAZRED VRSTOA STARA OZNAKA
C 35/45 45 N/mm2 MB 45
C 30/37 37 N/mm2 MB 30 i MB 40
C 25/30 30 N/mm2 MB 30
C 20/25 25 N/mm2 MB 25
C 16/20 20 N/mm2 MB 20
C 12/15 15 N/mm2 MB 15
C 8/10 10 N/mm2 MB 10

Osim oznake razreda vrstoe u projektu se mogu traiti i posebni zahtjevi za druge karakteristike betona: razred
izloenosti (X0), razred konzistencije (S), razred sadraja klorida (Cl ) i razred prema maximalnom zrnu (D max).
56/190

Najmanja koliina cementa za izradu armiranog betona je 250 kg/m
3
ugraenog betona. Ako je beton izloen
atmosferskim utjecajima minimalna koliina cementa je 300 kg/m
3
ugraenog betona.

Koliina vode treba biti tolika da se, s obzirom na uvjete ugraivanja, beton dobro zbije. Zbog toga je potrebno
stalno kontrolirati vodocementni faktor mjerenjem i provjeravanjem konzistencije betona.

Tlana vrstoa betona ispituje se na kockama brida 20 cm koje su uvane u vodi ili najmanje u 95%-tnoj relativnoj
vlazi, pri temperaturi 20C 3C.
Karakteristina tlana vrstoa jest vrijednost ispod koje se moe oekivati najvie 5% svih tlanih vrstoa
ispitanog betona (5%-tni fraktil).

U toku ugradnje AB konstrukcije potrebno je uzimati uzorke betona koji se dostavljaju u ovlateni laboratorij radi
atestiranja. Uzorci betona uzeti u tvornici betona nisu relevantni zbog mogunosti da se naknadnim dodavanjem
vode zbog potrebe transporta smanji vrstoa.

Minimalna tlana vrstoe betona za montane elemente je C 16/20. Kvaliteta betonskih spojeva mora biti najmanje
iste kvalitete kao i betonskih elemenata koji se spajaju. Montani elementi moraju biti uskladiteni i transportirani
tako da se sprijei pretjerano naprezanje ili oteenje. Svi napukli elementi moraju se odstraniti. Za vrijeme montae
elementi se moraju povezati i poduprijeti.

Za polumontane stropove (omnia ploe, fert gredice i ispune, prednapregnute gredice i ispune i sl.) osigurati
podupiranje ploa odnosno gredica prema uputama proizvoaa. Armaturu, beton tlane ploe i rebra za krutu
izvesti prema statikom proraunu.

Oplata i skela je privremena konstrukcija ( tehnoloka konstrukcija), koja betonskoj konstrukciji daje oblik i
povrinski izgled.
Oplatni sustavi se mogu sklapati
na mjestu graenja ( krojene oplate od drvene grae ili drvenih preraevina , tvorniki izraene ploe i
pratei elementi )
radioniki, a na mjestu graenja se postavljaju i skidaju( tvorniki izraeni elementi koji se u radionici
formiraju u oplatni sklop u veliini i obliku konstrukcije )

Skela i oplata moraju imati takvu sigurnost i krutost da bez tetnih deformacija mogu primati optereenje i utjecaje
koji nastaju tijekom izvedbe radova. One moraju biti izvedene tako da se osigura puna sigurnost radnika i sredstava
za rad kao i sigurnost prolaznika, prometa, susjednih objekata i okoline.

Prije betoniranja drvenu oplatu treba dobro oistiti, nakvasiti, a glatku namazati uljem. Isto tako treba provjeriti
dimenzije i kvalitetu izrade. Oplata se smije skinuti tek nakon to ugraeni beton dobije odgovarajuu vrstou, po
nalogu nadzornog inenjera. Skidanje oplata treba raditi paljivo da ne bi dolo do oteenja konstrukcije, a naroito
tankih armiranobetonskih elemenata (nadvoja sa zubom, bangera, ograda i sl.).

kod armirane konstrukcije kvalitetu
- betona C25/30 (MB 30) ili drugu ukoliko je u pojedinoj stavci tako navedeno,
- armaturu RA i MA 500/560, ili drugu ukoliko je u pojedinoj stavci tako navedeno,
VNP je oznaka za vodonepropusni beton - izvoditi gdje je naglaeno u opisu stavke
betonske nearmirane podloge poda prizemlja / suterena / podruma izvode se u C16/20 (MB20)
postavljanje, skidanje i ienje oplate
oplata je glatka, osim ukoliko stavkom nije drugaije navedeno
sve posredne i neposredne trokove za rad, materijal, alat i graevinske strojeve
sve transporte
57/190
ienje tokom rada
odvoz i zbrinjavanje smea
zavrno ienje prije primopredaje radova
nadoknadu eventualne tete nastale nepanjom na svojim ili tuim radovima.
usklaenje organizacije rada s operativnim planom
popravak eventualnih oteenja nakon skidanja oplate (zaglaivanje, bruenje, kitanje...).

Obraun:
oplate - u razvijenoj povrini izraenoj u m
2

Za prosjeno sloene graevine za m
3
betonske konstrukcije potrebno je izraditi 815 m
2
oplatnih povrina,
a kod tankostjenih sloenih konstrukcija i do 20 m
2

beton - volumenski ( prema veliini presjeka konstrukcije) izraeno u m
3

konstrukcije se prema veliini presjeka ( tj kompleksnosti izvedbe) dijele na:
male - do 0,12 m
3
betona / m'
srednje - do 0,3 m
3
betona / m'
velike - vie od 0,3 m
3
betona / m' ili m
2

armiranobetonske ploe obraunavaju se od leaja do leaja tj. u svjetlom rasponu
grede se raunaju i preko stupova po duini.
nadvoji se raunaju u duini otvora ukljuujui nalijeui dio.
otvori manji od 3m
2
se ne odbijaju kod prorauna betona i oplate,
otvori vei od 3m
2
se odbijaju od betona
kod oplate se odbija oplata lica zida a dodaje oplata rubova

polumontane i spregnute ab ploe u povrini izraenoj u m
2

armiranobetonski prefabricirani elementi po komadima

(kom)

armatura - po teini izraenoj u kg, zasebno za
glatku arm. do 12 mm promjera;
glatku arm. preko 14mm,
za rebrastu arm. do 12 mm
za rebrastu arm. preko 14 mm,
za armaturne mree

58/190

A.III. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.III.n. Armirano betonsko stubite izmeu
podruma i prizemlja.
Stubite je jednokrako, ravnog podgleda, irine
kraka 110 cm, dimenzija stube 33/15 cm, a
savladava visinsku razliku od 3,00 m.
Nosiva konstrukcija je kosa ploa, debljine 16
cm.
Beton C 25/30
Izvedba u glatkoj oplati.
Doplata za ugradnju sidara za postavu ograde
prema detalju.

beton m
3
3,20
oplata m
2
11,50
ugradnja sidara kom 40


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.lll.1 Podloni sloj
-temelja / kanala / poda / okna
-beton C8/10, C16/20
-debljina 5, 10 ,15,... cm

m
3

A.lll.n Nearmirana podloga
-beton C8/10- C16/20
-debljine slojacm

m
3

A.lll.n Nearmirani temelji
-pojedinani / trakasti
-srednjeg / velikog presjeka,beton C8/10- C16/20
-ukljuiti i svu potrebnu oplatu

a) beton m
3

b) oplata m
2

A.lll.n Armirani temelji
-pojedinani / trakasti
-srednjeg / velikog presjeka
-beton C16/20- C 25/30
-s / bez dodataka za vodonepropusnost
-ukljuiti i svu potrebnu oplatu

a) beton m
3

b) oplata m
2

A.lll.n AB temeljna ploa
-srednjeg / velikog presjeka,beton C16/20- C 25/30
-ukljuiti svu potrebnu glatku / neblanjanu oplatu

a) beton m
3

b) oplata m
2

59/190

A.lll.n AB zidovi
-malog / srednjeg / velikog presjeka
-beton C16/20- C 25/30- C30/37
-ukljuiti svu potrebnu glatku / neblanjanu /
(posebnu) oplatu
-visine podupiranja do 3m / preko 3m

a) beton m
3

b) oplata m
2

A.lll.n AB serkla
-horizontalni/ vertikalni/kosi
-beton C 16/20 C25/30 C 30/37
-s/ bez dodataka za vodonepropusnost
-ukljuiti svu potrebnu glatku / neblanjanu /
( posebnu) oplatu
-visine podupiranja do 3m/ preko 3 m

a) beton m
3

b) oplata m
2

A.lll.n AB ploa
- debljina ploe = . cm
- beton C 16/20 C25/30 C 30/37
-sa/ bez dodataka za vodonepropusnost
-ukljuiti svu potrebnu glatku / neblanjanu /..
( posebnu) oplatu
-visine podupiranja do 3m/ preko3 m

a) beton m
3

b) oplata m
2

A.III.n. Spregnuta AB ploa (trapezni lim+beton)
- malog / srednjeg presjeka
- beton C25/30 C 30/37, debljine sloja ..cm iznad
vala trapetnog lima,
- trapezni pocinani lim za stropne konstrukcije, s
reprima za bolje prijanjanje betona, debljine lima ..
mm, visine vala ..mm,
- ukupna debljina ploe .. cm,
-postavljanje i sprezanje stropne ploe na elinu
konstrukciju, sve prema statikom proraunu elina
konstrukcija obraunava se u A.V. Metalne
konstrukcije
- ukljuiti armaturu prema statikom proraunu
-visine podupiranja do 3m/ preko3 m

m
2

A.III.n AB grede i nadvoji
-beton C 16/20 C25/30 C 30/37
-glatka / neblanjana / ..(posebna )oplata

a) beton m
3

b) oplata m
2

60/190
A.III.n AB sloeni presjeci
-beton C 16/20 C25/30 C 30/37
-glatka / neblanjana / ..(posebna) oplata

a) beton m
3

b) oplata m
2

A.III.n AB stupovi
-okruglog /pravokutnog/ nepravilnog presjeka
dimenzije
-beton C 16/20 C25/30 C 30/37
-glatka / neblanjana / .(posebna) oplata

a) beton m
3

b) oplata m
2

A.III.n Stepenice
-ravne / zavojite
-jednokrake / dvokrake / trokrake / viekrake
-ravnog / stepenastog podgleda
-nosiva konstrukcija ( kose ploe /stepenasta ploa,
konzole ili dr.) d = .
-dimenzije (stube, irina kraka)
-beton C 16/20 C25/30 C 30/37
-glatka/ neblanjana / ..(posebna) oplata
-visina podupiranja dom.

a)beton m
3

b)oplata m
2

A.III.n Dilatacione trake od neoprenske gume
- irine ..,tipa....

m
1

A.III.n Izravnavajui sloj od laganog betona.(vrsta
betona),debljineC 8/10 C 16/20

m
3

A.III.n Padni sloj od laganog betona ..(vrsta laganog
betona) ,debljineC 8/10 C 16/20

m
3

A.III.n Betonsko eljezo srednje sloenosti
-dobava, sjeenje, ispravljanje, ienje, savijanje,
postavljanje, i vezivanje
- RA 400/500 / GA 240/360,
a) profila 6 12 mm

kg

b) profila 14 48 mm kg

-zavarene armaturne mree, dobava, ienje,
sjeenje, polaganje
-MA 500/560

kg

61/190
A.III.n Armirano-betonski prefabricirani elementi
- stupova/greda/nadvoja/ploa/stepeninih/tetiva/
- nastupnih stepeninih ploha / stepeninih
krakova/poklopaca
- jednostavnog / sloenog presjeka,
- beton C 16/20 C25/30 C 30/37
- dimenzije ....
- nain montae

kom

A.III.n Armirano-betonskih prednapregnuti
-stupovi / grede / ploe
- jednostavnog / sloenog presjeka , dimenzije.....
- beton C25/30 C 30/37
- nain montae

kom

A.III.n Omnia strop
- raspon 300cm/360 cm/540 cm/600 cm....max700cm
- debljine cm
- beton C25/30 C 30/37
- visina podupiranja..

m
2

A.III.n Fert strop s ukrutnim rebrima
-raspona...
- beton C 16/20 C25/30 C 30/37
-visina podupiranja

m
2

A.III.n Izolacione ploe postavljene u oplatu
-kombi / polistiren / ostale
-debljina 2,5 / 5,0 / 7,5 / 10 cm..
- PVC privrsna sredstava

m
2

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
A. III. BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI ukupno : kn
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
62/190

A.IV. ZIDARSKI RADOVI

OPI UVJETI ZA ZIDARSKE RADOVE

Izvoditi prema Tehnikim propisima za zidane konstrukcije NN 01/07 i Tehnikim propisima o graevnim
proizvodima NN 33/10 i 87/10.
Svi upotrebljeni materijali za izvedbu zidarskih radova moraju u pogledu kvalitete odgovarati HRN i to :
Voda i pijesak -HRN EN 1008, HRN EN 13139;2003+AC;2006
Cement - HRN EN 197-1:2003
Vapno - HRN EN 459-1:2001

Zidana konstrukcija sastoji se od :
Nearmiranog zia ( zidanje zidnim elementima bez ugradnje armature )
Omeenog zia ( zidanje zidnim elementima izmeu betonskih vertikalnih i horizontalnih serklaa )
Armiranog zia ( zidovi u kojima je u proirene upljine zidnih elemenata postavljena armatura)

Za zidanje se mogu koristiti:
Openi zidni elementi
Vapnenosilikatni zidni elementi
Betonski zidni elementi
Zidni elementi od porastog betona
Zidni elementi od umjetnog kamena
Zidni elementi od prirodnog kamena

Prilikom izvoenja zidova zgrada izvoa se mora pridravati slijedeih mjera:
zidanje se mora izvoditi sa pravilnim zidarskim vezovima, a preklop mora iznositi najmanje jednu etvrtinu
duine zidnog elementa,
debljina leajnica ne smije biti vea od 15 mm, a irina sudarnica ne smije biti manja od 10 mm niti vea od 15
mm,
ako se zida za vrijeme zime treba zidove zatiti od mraza,
zidovi ije izvoenje nije zavreno prije nastupanja zimskih mrazova moraju se zatiti na odgovarajui nain,
svako naknadno buenje ili izrada uljebina u zidovima zgrade koje nije bilo predvieno projektom, moe se
izvoditi samo ako je prethodnim statikim proraunom utvreno da nosivost zida poslije tog buenja odnosno
izrade lijeba nije manja od propisane nosivosti.
popreni i uzduni zidovi moraju na spoju biti meusobno povezani zidarskim vezom, tj. za pregradne zidove
treba ispustiti zupce u masivnom zidu na svaki drugi red za opeke.
zidove uz vertikalni serkla takoer zupasto izvesti.
vanjske fuge ostaviti prazne od 1,5 do 2 cm za vezu buke prigodom bukanja zidova.
za vrijeme zidanja opeku kvasiti vodom, a pri zidanju cementnim mortom opeka mora leati u vodi neposredno
prije zidanja.
reke dimnjaka i ventilacionih kanala zagladiti.
prilikom zidanja pravovremeno ostaviti otvore prema zidarskim mjerama, voditi rauna o uzidavanju pojedinih
graevinskih elemenata, o ostavljanju ljebova za kanalizaciju, za centralno grijanje ako su ucrtani (ne plaa se
posebno, ulazi u jedininu cijenu).

Mort za zidanje i bukanje mora biti klase predviene stavkom trokovnika

Posebno se ne naplauje ni zatvaranje (bukanje liceva, ljebova i sl.) iza poloene instalacije.
Zazidavanje (zatvaranje) ljebova u zidovima ostavljenih za instalacije kanalizacije i grijanja nakon izvoenja tih
instalacija, opekom, rabicom ili na drugi nain, ne plaa se posebno, ukoliko trokovnikom nije posebno propisano.
Obraun nosivih zidova, stupova i dimnjaka je zapreminski (m
3
), pregradnih zidova i buka povrinski (m
2
).
63/190

Temeljna (sabirna) kanalizacija se postavlja ispod poda najnie etae iz koje se odvode otpadne vode.
Polae se u zemlju ili u sloj batude ( ovisno o projektnom rjeenju ), a ponekad i iznad temeljne ploe u sloj
mravog betona ili pijeska .
Izvodi se od keramikih, betonskih, elinih, lijevanoeljeznih ili od plastinih cijevi, presjeka prema projektu
odvodnje.
Nagib cijevi odreen je projektom odvodnje.
Na mjestima promjene pravca, uljeva bonih kanala u glavni kanal postavljaju se revizijska ( kontrolna ) okna koja
omoguuju ienje i kontrolu temeljne kanalizacije
Prolaze kroz temelje ili zidove graevine uvijek izvoditi pod pravim kutem i ugraditi tako da je kanalizacijska cijev
dilatirana od temelja ili nadtemeljnog zia umetanjem fleksibilnog sloja polistirena da ne bi dolo do pucanja
kanalizacijskih cijevi zbog slijeganja zgrade.

U zidarskim radovima obraunavaju se nosivi zidovi od blok opeke / betona / plinobetona, svi potrebni serklai,
obloni zidovi od opeke / blokova, montani nadvoji, zidovi od kamenih blokova / mjeoviti zidovi: kamen i beton.

sav rad, ukljuivo prijenos, alat i strojevi,
materijal za zidanje: opeka NF, puna / uplja / blok opeka, toplinska opeka, dimenzija, s vertikalnim /
horizontalnim upljinama..... / MO 7,5 / 10 / 15 / 20 / 30, betonski / porobetonski blokovi, klesani / lomljeni
kamen, vrsta kamena / dimenzija
mort za zidanje produni / cementni MM 2,5 / 5 / 10
beton C 25/30, glatka oplata i armatura RA i MA 500/560 horizontalnih / vertikalnih / kosih serklaa,
montani nadvoji dimenzija .., komplet sa svim radovima,
temeljnu kanalizaciju od PVC / betonskih cijevi, promjera. po m',
svu potrebnu radnu skelu, bez obzira na visinu,
transportne trokove materijala,
potrebnu oplatu za zidarske svodove,
zatitu zidova od utjecaja vruine, hladnoe, atmosferskih nepogoda,
ienje prostorija i zidnih povrina po zavretku zidanja,s odvozom otpada.

Obraun:
zidanje nosivih zidova - po volumenu izaenom u ...................................................................... m
3

zidanje oblonih zidova - po povrini izraenoj u ........................................................................ m
2

fugiranje zidova - po duini izraenoj u ....................................................................................... m
1

vertikalnih i horizontalni serklai - po duini izraenoj u ............................................................. m
1

montani nadvoji - po broju ...................................................................................................... kom
cijevi temeljne kanalizacije duinski u ......................................................................................... m
1

koljena kanalizacijskih cijevi po broju ....................................................................................... kom
64/190

A.IV. ZIDARSKI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.IV.n. Nosivi zidovi, debljine 19 cm.
Izvedba blok opekom od peene gline,
dimenzija 25x19x19 cm, s vertikalnim
upljinama, MO-10, zidana u produenom
cementnom mortu MM 5.

m
3
18,60


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.IV.1 Nosivi zidovi od opeke NF debljine ....
-obina/ posebna (klinker/ amotna /silikatna) opeka
- MO 7,5/10/15/20/30
-produeni / cementni mort MM 2,5 / 5 / 10

m
3

A.IV.n Nosivi zidovi od blokova debljine....
-uplja opeka s horizontalnim upljinama/ vertikalnim
upljinama/ posebni -....blokovi (TI blok s
koncentrinim upljinama/"stibo" TI blok ili
dr.)/betonski blok/ljako betonski blok/blok od
laganog betona/bet.blok sloene grae
-dimenzije bloka .( duina ,irina,visina)
-MO 7,5/10/15/20/30
-u produeni / cementni mort - MM 2,5 / 5 / 10

m
3

A.IV.n Nosivi zidovi od betonskih blokova debljine ....
-od laganog betona/od ljako betona/od obinog
betona
-C 8/10 C16/20
-dimenzije bloka (duina, irina, visina),
-produenom / cementnom mortu MM 2.5/5/10

m
3

A.IV.n Nosivi zidovi od porobetonskih blokova
-debljine zida
-dimenzije bloka
-u graevinskom ljepilu

m
3

A.IV.n Vertikalni serklai od potresnih blokova
-betonskih/openih/....
-dim.bloka
-armatura
-betoniranje betonom C.

m
1

65/190

A.IV.n Horizontalni serkla od elementa
-openim/betonskim/....
-L oblika/U-oblika
-dim.x xcm.
-armatura
-betoniranje betonom C .

m
1

A.IV.n Montani nadvoj od tankostjene opeke
-visoki nadvoj/niski nadvoj
-dim. x.cm
-armatura
-zalijevanje betonom C .
-zalijevanje cem.mortom.

m
1

A IV.n Montani ab nadvoj
-dim.. x .cm
-dobava i ugradnja

m
1

A.IV.n Obloni zid debljine
-puna / uplja / drugaija opeka
-dimenzije
-MO 2/5/7,5/10/15/20/30
-u vapnenom / produenom / cementnom /
amotnom mortu MM 2,5 / 5 / 10
- u stavku ukljuiti i sponke kojima se zid vee za
nosivu konstrukciju (5 kom/m2) i sav potreban
materijal za noenje obloge

m
2

A.IV.n Dimnjak od pune opeke
- produenom mortu s
-( jedan, dva, vie) dimovodnih kanala
-dimenzija dimovodnog kanala
- MO ....
- MM 5/25/50/100
-sljubnice zagladiti u ravnini zida

m
3

A.IV.n Zid od lomljenog kamena
-debljina....
-s jednim licem / dva lica,
-s priblino izravnatim leajnicama ,od
-pjeenjaka/bree/travertina/vapnenca
-dimenzije kamena

m
3

A.IV.n Mjeoviti zida od lomljenog kamena i betona
-ukupne debljine
-od pjeenjaka/ bree/ travertina/ vapnenca.
-dimenzije .
-s horizontalnim i vertikalnim sljubnicama/ ciklopskim
vezom
-u vapnenom/ produenom/ cementnom mortu
-MM 5 / 10 / 15
-C 8/10 16/20 25/30

-reke irine ,obraene ,(bijeli cement, oksidne
boje ili sl.)

a) zidanje m
3

b) fugiranje m
1

66/190

A.IV.n Zid od klesanog kamena
-debljine..
-od granita/ gabra/ pjeenjaka/ bree/ travertina/
vapnenca/ mramora
-s elementima veliine i debljine ... cm.
-obraenih poliranjem/ bruenjem/ paljenjem/
tokanjem/ picanje/rustino
-u vapnenom/produenom/cementnom mortu
-MM 5/10/15
-reke irine ,obraene ,(bijeli cement, oksidne
boje ili sl.)

a) zidanje m
3

b) fugiranje m
1

A.IV.n Temeljna kanalizacija
-od keramikih / betonskih /Pe cijevi/....cijevi
- 125 mm, 150 mm, 175 mm, 200 mm,
mm,
- u posteljicu od pijeska , u padu .%
- u stavku ukljuiti brtvljenje i ispitivanje postavljene
kanalizacije prema postojeim propisima.

cijev 125 mm m
1

cijev 150 mm m
1

cijev 175 mm m
1

cijev 200 mm m
1

cijev..mm m
1

koljena kom
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
A. IV. ZIDARSKI RADOVI ukupno: kn
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

67/190

A.V. IZOLATERSKI RADOVI

OPI UVJETI ZA IZOLATERSKE RADOVE

Sve radove izvoa treba izvoditi prema Tehnikom propisu o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj
zatiti u zgradama ( NN 110/08 i 89/09) i Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti , ispravama o
sukladnosti i oznaavanju graevinskih proizvoda (NN 103/08)
Svi upotrebljeni materijali za izvedbu izolaterskih radova moraju u pogledu kvalitete odgovarati HRN i to prema
odredbama HRN EN 1317 i HRN EN 13172;2002/A1:2005 , sukladno HRN EN koja se odnosi na odreeni
proizvod.

Hidroizolacije
- Bitumenske hidroizolacijske trake s ulokom: HRN EN 13707:2005+A1:2008
- Podlone trake - HRN EN 13859-1:2005; HRN EN 13859-2:2005
- Plastine i elastomerne hidroizolacijske trake HRN EN 13956:2005+AC:2008; HRN EN 13967:2005+A1:2008
- Bitumenske trake za zatitu od vlage i vode iz tla - HRN EN 13969:2005+A1:2008
- Bitumenske paronepropusne trake - HRN EN 13970:2005+A1:2008
- Plastine i elastomerne paronepropusne trake - HRN EN 13984:2005+A1:2008
- Plastine i elastomerne trake za kapilarnu vlagu - HRN EN 14909:2008
- Bitumenske trake za kapilarnu vlagu - HRN EN 14967:2008
- Hladni premaz - HRN U.M3.240
- Vrui premaz - HRN U.M3.224

Toplinske izolacije
mineralna vuna MW HRN EN 13162:2002
ekspandirani polistiren HRN EN 13163:2002; HRN EN 13163/A1:2004;
ekstrudirani polistiren HRN EN 13164:2002
tvrda poliuretanska pjena (PUR) HRN EN 13165:2002; HRN EN 13165/A1/A2:2004;
elastificirani ekspandirani polistiren EPS-T u skladu sa HRN EN 29052-1 HRN EN 1317 i HRN EN
13172;2002/A1:2005,

IZOLATERSKI RADOVI obuhvaaju:
o Horizontalna hidroizolacija podruma / prizemlja
o Vertikalna hidroizolacija podruma / podnoja zidova
o Toplinska izolacija zidova podruma
o Unutarnja HI (meukatne konstrukcije u mokrim vorovima)
o Brtvljenje instalacijskih prodora
o Drenanu kanalizaciju

Ostale hidroizolacije i toplinske izolacije obuhvaene su u pokrivakim, limarskim, zavrnim zidarskim i drugim
zanatskim radovima.

Podzemni dijelovi objekta (temelji, podrum) izloeni su djelovanju:
procjedne vode i kapilarne vlage iznad razine podzemne vode;
vode pod hidrostatskim tlakom ispod razine podzemne vode.
Sustavi hidroizolacije prema nainu ugradnje :
na vanjskoj strani konstrukcije
na unutarnjoj strani konstrukcije
u betonu
Vrste hidroizolacija:
na bazi bitumena (premazi i trake)
na bazi polimernih materijala ( kauuk, pjenopoliuretan)
68/190
penetrirajui premazi na bazi silikata
plastini premazi (epoksidne smole, staklo-plastika )
aditivi za beton (vodonepropusni beton na bazi kristalizacije) tj. aditivi za volumensku obrada betona
novija rjeenja npr. hidroizolacije na bazi bentonita materijala koji ekspandira u dodiru s vodom.

Hidroizolacije na bazi bitumena izvode se kao premazi i kao premazi s izolacionim trakama (ljepenkama) koje
mogu biti s:
ulokom od sirovog krovnog papira
ulokom od aluminijske ili bakrene folije
ulokom od staklenog voala ili staklene tkanine

Izolacionu ljepenku i ostale vrste izolacionih traka i ploa treba rezati ravno i pravokutno. Zaderani i krpani
komadi iskljueni su od ugradbe. Svi preklopi moraju biti najmanje 10 cm iroki i lijepljeni bitumenom hladnom
bitumenskom masom ili vruom bitumenskom izolacionom masom. Kod polaganja dvaju ili vie slojeva
izolacionih traka ili ploa preklopi ne smiju leati jedan na drugom, ve moraju biti pomaknuti.
Kod hidroizolacije zidova ljepenka treba na svaku stranu zida imati prehvat irine od 10 cm, koji treba spojiti s
horizontalnom izolacijom podova. Povrine na koje se polae izolacija, trebaju biti posve ravne, suhe, oiene
od praine i neistoe i dovoljno glatke, da izolacija dobro prijanja. Izolacija treba prilegnuti na povrinu ravno,
bez nabora i mjehura.
Posebnu panju obratiti na zatitu od poara kod rada s vruim bitumenskim premazima i varenim ljepenkama
zbog velike zapaljivosti bitumena. U sluaju poara gasiti pijeskom ili pjenom. Gaenje vodom je opasno zbog
prskanja vrelog bitumena.
Premazi bitumenske emulzije upotrebljavaju se za izradu prethodnih hidroizolacijskih namaza tekue
konzistencije te za izradu osnovnih tekuih i tjestastih hidroizolacijskih slojeva. Premazi se sastoje od bitumena,
mineralnog punila, emulgatora i vode. Mogu se dodavati i polimerna vlakna
Bitumenske hidroizolacije se ugrauju na suhu, nemasnu i podlogu oienu od praine.

Hidroizolacije polimernim sintetskim trakama - PVC membrane. Izvode se u trakama, prema uputama
odabranog proizvoaa: slobodno poloene ili mehaniki uvrene s preklopima i zavarivanjem vruim zrakom.
Povrina na koju se polau izolacione trake mora biti oiena i suha, maksimalne vlage koju propisuje
proizvoa. Preklopi lijepljeni (elastomeri) ili zavareni vruim zrakom (termoplasti). Svi detalji spojeva, preklopa,
fazonski komadi, mehanika spojna sredstva moraju se ugraivati uz striktno pridravanje uputa odabranog
proizvoaa.

Hidroizolacije na bazi penetrirajui premaza (silikatne osnove) se nanose neposredno nakon vezanja betona,
odnosno nakon skidanja oplate. Vlanost i kiselost betonske podloge treba izvoa provjeriti i uskladiti recepturu
premaza sa kvalitetom podloge.
Oneiene podloge (zemlja, ulje i sl.) istiti mehaniki i vodom te sredstvima koja propisuje i dozvoljava
proizvoa premaza. Broj i nain nanoenja premaza prema uputama proizvoaa.
Spoj horizontalne i vertikalne izolacije izvoditi sa bubreim kitovima, nakon izvedbe oba premaza.

Hidroizolacije na bazi kemijskih procesa unutar betona aditivi za postizanje djelomine ili potpune
vodonepropusnosti ( npr.kristalizacija) izvodi se prema preporuci proizvoaa (u trokovniku je potrebno
opisati nain izvedbe takve hidroizolacije).Moe se opisati i u ab radovima, u stavkama VNP betona.

Prilikom ugradnje betona:
dobro izvibrirati beton, da se izbjegnu upljine
poduzeti mjere za njegovanje betona da bi se izbjeglo oteivanje povrine betona
osigurati odravanje vlage u betonu za vrijeme procesa kristalizacije u betonu (koristi se voda iz samog
betona)
predvidjeti prekide betoniranja i obradu pukotina veih od 0,4 mm.

Hidroizolacije na bazi bentonita koriste se za izolaciju podzemnih dijelova graevine. Sastoje se od dva
meusobno proivena sloja geotekstila izmeu kojih su granule natrij bentonita. U dodiru s vodom bentonit
69/190
poveava svoj volumen 15-16 puta i postaje potpuno nepropusni gel. Slobodno se polae u rolama na suhu ili
vlanu podlogu, ak i na zemlju ili uvaljani ljunak, s preklopima min. 10 cm. Gotova hidroizolacija je samobrtvea.
Najee se postavlja kao Hi sloj sa donje strane temeljne ploe.
Povrina na koje se polae hidroizolacija mogu biti suhe ili vlane i ne nuno iste, ali bez otrih izboina i veih
lokalnih udubina. Ugradnja je jednostavna i brza. Oteene trake ne koristiti jer postoji mogunost osipanja sloja
natrij bentonita, a time i gubljenja svojstava. Pridravati se uputa proizvoaa.

Sve spojeve, fuge, prekide betoniranja, radne reke, dilatacije i ostale detalje potrebno je rijeiti unutar jednog
sustava za brtvljenje i sanaciju graevina.

Drenana kanalizacija titi podrumske prostorije od vlage i podzemne procjedne vode ( osigurava
odvodnjavanje ).
Izvodi se nakon izvedbe izolacije nadtemeljnog zia i funkcionalno je dio sustava HI zato se opisuje u
izolaterskim radovima.
Izvodi se u sluaju kada graevina ima podrum, locirana je na padini ili na mjestu gdje je izloena procjednim
vodama

Drenane cijevi se postavljaju oko podrumljenog dijela cijele zgrade ili samo na onom dijelu odakle navire
procjedna voda sve prema projektu.
Mogu biti od betona ili plastike. Postavljaju se u blizini vanjskih temeljnih zidova.
Dubina drenane odvodnje odreuje se tako da je i u najvioj toki nia od hidroizolacije poda prostorije koja se
titi. Nagib drenanih cijevi je barem 1%. Postavljaju se u betonsku posteljicu.
Cijevi se oblau ljunkom raznih granulacija od krupnijeg prema sitnijoj granulaciji .
Nasip ljunka se oblae tehnikom tkaninom (geotekstil) koja spreava da mulj iz gornjih slojeva nasipa ulazi u
drenanu cijev.
Drenani vodovi se prikljuuju na okna sa talonicama, a dalje se voda slijeva u kanal oborinske kanalizacije ili u
zajedniki kanal u mjeovitom sustavu .
Obraunava se prema duini izvedene kanalizacije i nasipa.

Jedinina cijena ukljuuje :
tehnoloku razradu svih detalja
pripremu podloga
ienje zaprljanih podloga vodom pod tlakom i sredstvima / impregnacijama koja propisuje proizvoa
hidroizolacije
dobavu i ugradnju svih opisanih materijala i elemenata
postavu i skidanje radne skele sa zatitnom tkaninom,
sve transporte
nadoknadu eventualne tete nastale iz nepanje na svojim ili tuim radovima

Izvoa e pristupiti izvedbi tek nakon to projektant potpisom potvrdi tehnoloku razradu svih detalja.
Obraun :
hidroizolacije (bitumenske, sintetske, penetrirajui premazi) po povrini
(bez obzira na broj poloenih slojeva / traka / premaza, te dimenzija preklopa) ......................... m
2

bubrei kitovi - po duini izraenoj u ........................................................................................... m
1

aditivi za vodonepropusnosti - po teini izraeno u kilogramima po m
3
betona ......................... kg
drenana kanalizacija :
o za cijevi po duini izraenoj u ....................................................................................... m'
o koljena po broju .......................................................................................................... kom
o geotekstil po povrini izraenoj u ................................................................................. m
2

o nasip po volumenu izraenom u ................................................................................. m
3

70/190

A.V. IZOLATERSKI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.V.n HI trake protiv procjedne vode i vlage
horizontalna hidroizolacija podova podruma.
Na oienu i suhu donju betonsku podlogu
postavlja se:
- HI koja se sastoji od: dva sloja bitumenske trake s
ulokom od staklenog voala Bituval V4, debljine 4
mm punoplono zavarene na betonsku podlogu
- prethodno izvesti hladni bitumenski prednamaz
(kao Resitol).
irina preklopa min 10 cm, a kod izvedbe ostaviti
prepuste za spoj s vertikalnom HI zidova, irine 20
cm.

m
2


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.V.1 HI trake protiv procjedne vode i vlage
-horizontalne HI zidova / podova /vertikalnih zidova
-na podlogu od postavlja se :
-HI koja se sastoji od : jednog/dva/tri/etiri/..sloja-
sintetike trake .( proizvodni naziv ) /
bitumenske trake (naziv) s ulokom od
kartona/jute/staklenog voala/aluminijske
folije/bakrene folije/poliesterskog
filca/polietilentereftalne folije /-islojeva hladnog
premaza /. slojeva vrueg premaza/
hidroizolacijskim trakama na bazi bentonita
(proizvodni naziv i nain izvedbe)
- slobodnim polaganjem / koje se vare
-ostaviti prepuste za spoj s horizontalnom HI
podova/vertikalnom HI zidova
-irina prepusta 10 cm/20 cm/30 cm.

m
2

71/190
A.V.n HI premazi podova/zidova
-vruim bitumenskim premazom(plastificirani
bitumeni dodatkom polimera ili elastomera) .
( proizvodni naziv i nain izvedbe) / hladnim
bitumenskim premazom (polimerbitumen).
(proizvodni naziv i nain izvedbe ) / penetrirajuim
silikatnim premazom( proizvodni naziv i nain
izvedbe) / penetrirajuim premazom (proizvodni
naziv i nain izvedbe) / hi trakama na bazi bentonita
(proizvodni naziv i nain izvedbe)
-na suhu povrinu / na vlanu povrinu
-podlogu od betona/ buke / prethodno treba
pripremiti /

m
2

A.V.n Vertikalni i horizontalni spoj penetrirajue
hidroizolacije bubreim kitom nanoenjem na istu,
formiranu i prethodno penetrirajuim premazom
obraenu reku
- dimenzije 2 x 2 cm/ dim...x...

m
1

A.V.n ep trake ( polietilen visoke gustoe) za drenau i
izolaciju od vlage,tip .....
traka se postavlja na podlogu od , epovi su
okrenuti ..

m
2

A.V.n Hi dodavanjem sredstava za postizanje
potpune vodonepropusnosti na bazi kristalizacije
/ ..........prema uputi proizvoaa
-u beton se dodaje prakasto sredstvo na bazi
cem./tekuina na bazi ./ .
-opisati postupak

m
3

A.V.n Toplinska izolacija podova / zidova
na podlogu od betona/HI / postavlja se sloj :
extrudiranog polistirena/mineralne
vune/poliuretana/ploe od d= .. cm.
TI zatititi slojem PVC trake/ ..

m
2

A.V.n Vertikalni i horizontalni spoj zidova
izraenih od vodonepropusnog betona prema
preporuci proizvoaa

m
1

A.V.n Hi poda i zidova u kupaonicama/sanitarijama
-masom za brtvljenje, vodonepropusna,
paropropusna, na bazi .
-na podlogu suhu / mokru nanosi se
-u jedan / slojeva.
-armira se plastinom mreicom ..
-debljina sloja
-na sloj mogue / nije mogue lijepiti keramiku /
.
-prema preporuci proizvoaa opisati postupak

m
2

72/190

A.V.n Drenana kanalizacija
-PE/betonskih/ drenanih cijevi
- 100/ 150/ 200 mm,
- u padu od 1, 2, 3%
-s nasipom ljunka granulacije 8 60 mm.
- sa zatitom geotekstilom razvijene irine 2.5 m.-
postava drenanih cijevi na posteljicu od
gline/betona-dimenzija presjeka iskopa

posteljice m
1

drenane cijevi m
1

koljena kom
geotekstil m
2

ljunka m
3

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
A.V. IZOLATERSKI RADOVI ukupno : kn
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

73/190

A.VI. TESARSKI RADOVI

OPI UVJETI ZA TESARSKE RADOVE

Drvene konstrukcije izvoditi prema Tehnikom propisu za drvene konstrukcije NN 121/07, 58/09 i 125/10 te
svim HRN i preuzetim normama na koje propis upuuje (materijali, spojna sredstva, ljepila, zatitni premazi,
projektiranje, kontrola kvalitete).

Pridravati se normi za konstrukcijsko drvo, normi za nosae na osnovi drva i normi za ploe na osnovi drva:
drvene konstrukcije(konstrukcijsko drvo pravokutnog pp): HRN EN 14081-1:2006, HRN EN 14081-
2:2006, HRN EN 14081-3:2006, HRN EN 14081-4:2006,
drvene konstrukcije (konstrukcijsko drvo okruglog poprenog presjeka): HRN EN 14544:2008,
drvene konstrukcije (zupasto spojeno drvo): HRN EN 385:2006,
drvene konstrukcije (lijepljeno lamelirano drvo): HRN EN 14080:2006,
ploe na osnovi drva za primjenu u konstrukcijama: HRN EN 13986:2002,
lamelirano furnirsko drvo (LVL): HRN EN 14279:2008,
drvene konstrukcije (konstrukcijsko lamelirano furnirsko drvo): HRN EN 14374:2006,
ploe s esticama povezanim cementom: HRN EN 634-1:2002.

Pridravati se normi za predgotovljene elemente i normi za ljepila za nosive drvene konstrukcije:
drvene konstrukcije Predgotovljeni elementi zidova, podova i krovova: nHRN EN 14732:2008,
drvene konstrukcije Zahtjevi za proizvod za predgotovljene konstrukcijske elemente spojene utisnutim
metalnim jeastim ploama: HRN EN 14250:2006,
predgotovljeni drveni nosai oplate: HRN EN 13377:2004,
adhezivi za nosive drvene konstrukcije Kazeinski adhezivi :HRN EN 12436:2005,
fenolni i aminoplastini adhezivi za nosive drvene konstrukcije: HRN EN 301:2005,
jednokomponentni poliuretanski adhezivi za nosive drvene konstrukcije: nHRN EN 15425:2008,
klasifikacija termoreaktivnih adheziva za drvo za nekonstrukcijske primjene HRN EN 12765:2003,
klasifikacija termoplastinih adheziva za drvo za nekonstrukcijske primjene HRN EN 204:2003.

Tesarski radovi obuhvaaju drvene konstrukcije krovova kao i stropova izvedenih od standardne rezane grae tj.
platica i greda, panelne konstrukcije te lamelirane konstrukcije.Oplate i skele opisujemo u armirano betonskim
odnosno fasaderskim ili zavrnim zidarskim radovima.

Materijal za izvedbu tesarskih konstrukcija je meko drvo etinara (jela, smreka, bor, ari), II klase, a izuzetno, ako
je tako propisano trokovnikom stavkom, drvo polutvrdih i tvrdih liara (lipa, topola, hrast, bukva, egzote).

Mehanika svojstva drva ovise o smjeru naprezanja. Drvo koristiti tako da su tlana/vlana naprezanja u smjeru
vlakana. Posmine sile drvo bolje prenosi u smjeru okomitom na smjer vlakana nego paralelno s vlaknima (tesarski
vezovi). Modul elastinosti u smjeru vlakana je 9000 N/mm
2
do 12500 N/mm
2
.

Drvena graa obuhvaa :
rezanu drvenu grau za tradicionalna i reetkasta krovita,
sastavljene nosae ,
ploe na bazi drva za izvedbu panelnih konstrukcija,
lijepljeno lamelirano drvo (lijepljeno drvo u slojevima).

Dimenzije drvene grae:

daske 10 40 mm,
platice 5 10 cm (maksimalna visina presjeka 26 cm),
letve 3x5 cm,
74/190
letvice do 3 cm,
gredice do 10x10 cm,
grede od 10x10 cm na vie s prirastom od 2 cm (maksimalne dimenzije 24 cm).

Duina grae je 2, 3, 4, 5, 6 m, po narudbi i vie.
Dozvoljena vlanost za konstruktivnu drvenu grau iznosi 16-20%.

Konstrukcijsko drvo proizvodi se u pravilu pravokutnog poprenog presjeka, a izuzetno okruglog poprenog
presjeka.

Ploe na osnovi drva proizvode se kao:
a) vieslojne ploe od masivnog drva (povrinski sloj moe biti i od materijala na osnovi drva)
b) ploe od lameliranog furnirskog drva (LVL) ploe s duno usmjerenim furnirima i ploe s max. 20% popreno
usmjerenih furnira
c) ploe s krino uslojenim furnirima - ukoene ploe (per ploe)
d) ploe s usmjerenim iverjem (OSB)
e) ploe iverice (iverje nabacano na prei paralelno s ravninom ploe i sluajan raspored iverja u sloju adheziv je
ljepilo)
f) ploe s esticama povezanim cementom
g) ploe vlaknatice (tvrde i vlagootporne tvrde, polutvrde, meke smiju se koristiti samo kao ukrutni elementi, MDF
srednje tvrde)

Lijepljeno lamelirano drvo (LLD) izrauje se od selektirane piljene smrekovine, blanjane na tonu dimenziju.
Dimenzije lamela: max irine 15 30 cm i debljine 4 cm. Lamele se meusobno lijepe sintetskim ljepilima ( na bazi
umjetnih smola).vrstoa lijepljenog spoja na posmik iznosi: 4,5 13 N/mm
2
i vea je od vrstoe prirodnog
drveta.Radi malenog postotka vlanosti (< 18 %) lamelirana graa nije podlona tetoinama. Nakon izrade
lamelirani nosa se zavrno blanja i polira. Lamelirane grede mogu biti konstantnih ili promjenjivih visina, savijene
ili zakoene.

Spojeve konstruktivnih elemenata izvoditi prema projektu i Tehnikim propisima za svaki tip opisane konstrukcije
(tesarski spojevi, avlani spojevi, vorni limovi, ljepila). Drvena spojna sredstva su: klinovi, pera, epovi,
kladice.elina spojna sredstva su: avli,vijci,svornjaci,skobe, papue, modanici, spone.

Izvoa je duan sam iz nacrta i opisa izraunati potrebnu koliinu grae i spojnih sredstava, rada i transporta koji
svi ulaze u jedininu cijenu.

Konstrukciju treba izvesti po projektu i detaljima iz nacrta te opisima iz trokovnika. Sav materijal mora biti donesen
tesarima u odgovarajuim dimenzijama i koliinama. Drvena graa mora biti zdrava i suha i odgovarati tim i ostalim
osobinama odredbama standarda za tu vrstu grae. Nikako se ne smiju koristiti elementi manjih dimenzija ili loije
kvalitete od onih traenih projektom. Obrada grae za tesarske radove vri se pomou strojeva u pilanama ili na
gradilitu. Grau na gradilitu treba zatititi od vlage, odnosno izvesti nadstrenice za smjetaj neobraene i
obraene grae.

Zatita drvene konstrukcije obuhvaa graevinsko-fizikalne, konstruktivne, organizacijske i kemijske mjere
zatite od atmosferskih djelovanja, djelovanja unutarnje klime, djelovanja procjednih i drugih voda te biolokih i
poarnih djelovanja radi ouvanja zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti te otpornosti na poar.
Graa se isporuuje nezatiena ukoliko nije opisom pojedine stavke predvien insekticidni/ fungicidni premaz ili
dubinska penetracija grae ili drugi dodatni nain zatite.
Oplate od dasaka, ukoenih ploa i iverica kao i oplate streha zabata i sl. izvoditi od grae propisane vlanosti te
povezivati nehrajuim galvanski zatienim spojnim sredstvima. Podne oplate od ukoenih ploa, iverica ili
dasaka lijepiti na grede, odnosno platice ako je tako zahtijevano projektom konstrukcije.

Pridravati se normi za zatitu konstrukcije:
75/190
trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Zatieno masivno drvo: HRN EN 351-1:2005,
trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Svojstva preventivnih zatitnih sredstava odreena biolokim
ispitivanjem: HRN EN 599-1:2008,
trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Svojstva preventivnih zatitnih sredstava odreena biolokim
ispitivanjem: HRN EN 599-2:2008,
konstrukcijsko drvo Zatita konstrukcijskog drva protiv tetnih ujecaja biolokog podrijetla: nHRN EN
15228:2008,
boje i lakovi Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za drvo izloeno vanjskim utjecajima: HRN EN 927-
1:2002,
boje i lakovi Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za drvo izloeno vanjskim utjecajima: HRN ENV 927-
2:2007,
boje i lakovi Nazivi i definicije za prekrivne materijale: HRN EN 971-1:2002.

Pridravati se normi za zatitu od poara:
-razredba graevnih proizvoda i graevnih elemenata prema ponaanju u poaru: HRN EN 13501-1:2002,
-projektiranje drvenih konstrukcija: HRN EN 1995-1-2:2010,
-protupoarno projektiranje: EN 1995-1-2:2004.

U jedinina cijena ukljuuje :
dobavu materijala, izradu i ugradnju konstrukcije, transporte, skele i podupiranja
kontrolu mjera na mjestu ugradnje i izradu radionikih detalja koje prije izvedbe potpisom prihvaa
projektant
izradu detalja ugradnje konstrukcije koje prije izvedbe potpisom prihvaa projektant
sav spojni materijal koji je zatien od korozije galvaniziranjem ili cinanjem
privrenje oplata spiralnim avlima ili vijcima i vodootpornim ljepilom
za rezanu grau etinjau II klase sa najvie 20 % tehnike vlage
zatitu sve grae - nove i stare - insekticidnim i fungicidnim premazom naneenim na sve plohe i osobito
na ela
zbrinjavanje smea i ambalae

Izvoa e pristupiti izvedbi tek nakon to projektant potpisom potvrdi tehnoloku razradu svih detalja izraenu
temeljem izmjere proelja pripremljene uzorke.

Obraun i nuenje tesarskih konstrukcija pretpostavlja detaljno opisivanje prema radionikim nacrtima ili
standardiziranim/prihvaenim detaljima izrade.

tradicionalne tesarske nosive konstrukcije (visulja, stolica, roeniki krov, grednik, kanatn zid i sl.)
mogu se obraunati na dva naina:
o po tlocrtnoj povrini krovita, grednika ili zida izraenoj u .................................................. m
2

o prema detaljnom nacrtu i opisu po volumenu grae izraenoj u ......................................... m
reetkaste konstrukcije po duini izraenoj u .................................................................................... m
1

lamelirani nosai, grede, okviri po duini izraenoj u ......................................................................... m
1

daane oplate i oplate od svih vrsta graevinskih ploa po povrini izraenoj u ............................. m
2

opavi po duinama izraenim u ....................................................................................................... m
1

76/190

A.VI. TESARSKI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.VI.n. DRVENO KROVITE
Trostreno krovite, nagiba < 30,
izraeno od etinjaa II klase. Graa :
- sljemena greda dim. 16/18 cm,
- podronica dim. 16/18 cm,
- nazidnica dim. 14/14 cm,
- grebeni 16/18 cm,
- rogovi 12/16 cm.
Konstrukcija krovita je roenika, a osni
razmaci podronica, sljemene grede i
nazidnica iznose 250 cm.
Osni razmaci rogova iznose 80 cm.
Nazidnice uvrene na ubetonirano sidro i
postavljene na bitumensku ljepenku.
Uraunati sve mijene i podvlake za prodore
dimnjaka, kao i obradu i zatitni premaz (lazura
u boji koju odabire projektant) za dijelove
krovita koji ostaju vidljivi u strehi.
Obraun po m
2
razvijene povrine krova.

m
2
142,00


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.VI.1 Krovite
- jednostreno / dvostreno / viestreno,
- od etinjaa/ .(liara),
- I klase/ II klase / III klase,
-s graom dimenzija nazidnice..., podronice...,
rogovi..., stupovi..., ruke.... klijeta..., vezne
grede..., mijene
-stolica / visulja / roeniko krovite,
-s osnim razmacima gl. nosaa ,
-nazidnice uvrene na ubetonirano sidro i
postavljene na bitumensku ljepenku,
-obraun po m
2
razvijene povrine krova.

m
2

A.VI.n Krovita od reetkastih nosaa
-jednostreno / dvostreno / viestreno
-izrada od etinjaa/ (liara)
- I klase/ II klase / III klase,
-spojevi avlani / vorni limovi
-dimenzije donjeg pojasa / gornjeg pojasa /
dijagonala,
-obraun po m
1
reetkastog nosaa

m
1

77/190
A.VI.n Oplata krovita daskama
- jednostrenog / dvostrenog / viestrenog
-neblanjanim / blanjanim daskama
-spojenim na sudar /utorenim
-debljine... cm
-od etinjae,. klase /( liara)....klase
-nain uvrenja

m
2

A.VI.n Oplata krovita ploama
-jednostreno / dvostreno / viestreno,
-oplata : ukoenim ploama od bukovog furnira
/ukoenim ploama od furnira topole/
vodootpornim ivericama,
- debljina ploemm,
- nain uvrenja

m
2

A.VI.n Opav strehe daskama
-blanjanin/neblanjanim,
-obinim / utorenim daskama,
-debljine...mm,
-s izradom podkonstrukcije od letava dimenzija
cm,
-privrenih na svaki rog na razmakucm,
-nain uvrenja

m
2

A.VI.n Grednik od rezane grae
-etinjaa / .(liara),
-klase...,
-dimenzije grae.... ,
-razmak greda.... ,
-na leaju u zidanoj konstrukciji glavu grede
bitumenizirati ili postaviti na krovnu ljepenku

m
2

A.VI.n Strop od platica
-etinjae/ (liara), klase....,
-dimenzija....,
-s osnim razmakomcm,
-rad ukljuuje i izvedbu ukruta krinim letvama/
ukladama (koje spreavaju bono izvijanje)

m
2

A.VI.n Oplata grednika daskama
-neblanjanim / blanjanim,
-spojenim na sudar/utorenim,
-debljine....mmm,
-od etinjaa... / ..(liara.)
-nain uvrenja

m
2

A.VI.n Oplata grednika ploama
-oplata ukoenim ploama od bukve / ukoenim
ploama od topole / vodootpornim ivericama,
-debljina ploe... mm,
-nain uvrenja

m
2

78/190

A.VI.n Oplata stropa od platica daskama
-neblanjanim / blanjanim,
-obinim / utorenim,
-debljine....mm,
-nain uvrenja

m
2

A.VI.n Oplata stropa od platica ploama
-oplata : ukoene ploe od bukve / ukoene,
ploe od topole / vodootpornim ivericama,
-debljina ploe... mm,
-nain uvrenja

m
2

A.VI.n Puni drveni nosivi / pregradni zid
-izrada od oblica/poluoblica/greda/platica,
-borovina/smrekovina /jelovina,
-klasa,
- dim. grae cm,
- obrada:,
-nain slaganja

m
2

A.VI.n Kanatni (skeletni) drveni zida od greda
-izrada od borovine/smrekovine/hrastovine,
-klasa,
-dim.grae: (opisati elemente konstrukcije :
prag,stup,vjenanica, razupore dim.cm),
-nain spajanja ..,
-ispuna od .

m
2

A.VI.n Kanatni (skeletni ) drveni zid od platica
-borovina/ smrekovina/ hrastovine,
-dim. grae (opisati konstrukciju: donji pojas.
dim., gornji pojas dim..vertikalna konstrukcija
dim..),
-spojevi avlani/,
-vanjska oplata : jednoslojna/dvoslojna daana,
d= mm / ukoena ploa d= .. mm
-ispuna mineralnom vunom / .d= cm,
-izrada u radionici / na gradilitu

m
2

A.VI.n Lamelirani stupovi
- materijal , klase.,
- dim.grae (presjek stupa),
- oblik:,
- stopa stupa (nain izvedbe i materijal),
- glava stupa (nain izvedbe i materijal)

m
1

A.VI.n Lamelirane grede
- materijal,klase.,
- dim.grae (presjek grede),
- raspon,
- leajevi

m
1

A.VI.n Sloeni lamelirani nosai
- materijal,klase,
- dim.grae (presjek nosaa),
- raspon,
- leajevi

m
1

79/190

A.VI.n Luni lamelirani nosai
- materijal,klase,
- dim.grae (presjek nosaa),
- konstruktivni sustav / raspon,
- leajevi

m
1

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
A. VI. TESARSKI RADOVI ukupno : kn
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
80/190

A.VII. METALNE KONSTRUKCIJE

OPI UVJETI ZA METALNE KONSTRUKCIJE

elinu konstrukciju izvoditi prema Tehnikom propisu za eline konstrukcije NN 112/08,125/10 i NN 73/12,
te svim prilozima propisa i navedenim hrvatskim (HRN) i preuzetim normama, kao i prema Tehnikom propisu
za spregnute konstrukcije od betona i elika (NN 119/09 i 125/10).

Pridravati se slijedeih normi:
konstrukcijski elik HRN C.BO.500,
korisna optereenja stambenih i javnih zgrada HRN U.C7.121,
korisna optreenja strojeva u proizvodnim pogonima i skladitima HRN U.C7.122,
vlastita teina konstrukcija i konstrukcijskih elemenata HRN U.C7.123,
zavarene nosive eline konstrukcije HRN U.E7.150,
centrino pritisnuti tapovi konstantnog, jednolikog presjeka HRN U.E7.081,
odreivanje duine izvijanja tapova HRN U.E7.086,
centrino pritisnuti tapovi konstantnog viedjelnog presjeka HRN U.E7.091,
tapovi izloeni pritisku i savijanju HRN U.E7.096,
bono izvijanje nosaa HRN U.E7.101,
stabilnost okvirnih nosaa HRN U.E7.111,
proraun izboavanja limova HRN U.E7.121,
leita i zblobovi nosivih elinih konstrukcija HRN U.E7.131,
spojevi s vijcima visoke klase vrstoe kod nosivih elinih konstrukcija HRN U.E7.140,
nosive eline konstrukcije spojene zakovicama i vijcima HRN U.E7.145,
zavarene nosive eline konstrukcije HRN U.E7.150,
osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - 2-3. dio: Djelovanja na konstrukcije -- Optereenje
snijegom HRN ENV 1991-2-3:2005 Eurokod 1,
toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih elika -- 1. dio: Opi tehniki uvjeti isporuke HRN EN 10025-
1:2006.
26

SUSTAVI U METALNIM KONSTRUKCIJAMA
ravninski sustavi
trokutasti reetkasti nosai
reetkasti nosai s paralelnim pojasevima
konzolni reetkasti nosai
ravninske ovjeene i poduprte grede
kontinuirani nosai
prostorni sustavi
tapasti rotilji prema nainu oslanjanja
naborani reetkasti nosai
cilindrini nabori
prostorni reetkasti sustavi
jednostruko-zakrivljeni tapni sustavi
dvoslojne mreaste ljuske
dvoslojne mreaste ljuske
mreaste kupole
jednoslojne mreaste kupole
dvoslojne mreaste kupole
kabelski sustavi

26
Proitati odgovarajue pravilnike i izbaciti ili dodati norme koje se odnose na projekt.
81/190
FAZE IZRADE ELINIH KONSTRUKCIJA

projekti
arhitektonski projekt
projekt konstrukcije - nacrti i statiki proraun
radionika dokumentacija
izrada elemenata u radionici
montaa prema projektu montae eline konstrukcije
plan organizacije i ureenja gradilita,
popis opreme za izvoaa radova na montai,
projekt montae eline konstrukcije,
plan kontrole u svim fazama montae (geodetska kontrola),
dokumenti za osobu koja je odgovorna za montau zavarivanjem,
tehnoloki plan zavarivanja sa planom kontrole varova,
projekt skele,
vremenski plan izvoenja radova na montai.

MATERIJALI za izvedbu konstrukcija su:
profili (toplo formiranih valjanjem ili hladno oblikovani)- trake, puni, sloeni, uplji.
limovi (ravni, valoviti, trapezni, koritasti)
cijevi (avne i beavne)

STANDARDNE KVALITETE graevinskih elika su S 235, S 275, S355, S 450 (granica teenja izraenoj u
N/mm
2
) .

NAIN SPAJANJA N KONSTRUKCIJA:
elektroluno zavarivanje,
autogeno zavarivanje - acetilen i kisik,
vijani spojevi,
zakovice (vie se ne koriste),
montane kugle/gotovi vorovi (predgotovljeni atestirani spojni element tvorniki patenti).

ZATITA OD KOROZIJE izvodi se nakon temeljitog ienja elika kiselinom ili pjeskarenjem:
premazima - temeljni i zavrni nali,
cinanjem,
galvanizacijom,
zatita betonom,
i u posebnim sluajevima anorganskim presvlakama (fosfatiranje, bromiranje i katodnom zatitom).

Specijalni elici (legure elika s plemenitim metalima bakrom, niklom i kromom), otporni su na koroziju u
neagresivnim atmosferskim uvjetima koristiti bez zatite (zovu se Inox, NiRo, Rostfrei, Stainless Steel).

ZATITA OD POARA je vrlo vana jer elik zagrijavanjem gubi nosiva svojstva (smanjuje mu se modul
elastinosti) pa konstrukcije brzo poputaju kod zagrijavanja ve kod relativno niskih temperatura od 300 do 400C
Propisima je stupanj zatite od poara izraen u minutama otpornosti konstrukcije na standardnu vatru/toplinu u
trajanju 30 , 60 , 90 ili 120 min, a u konkretnim projektima ga definirana Prikaz mjera zatite od poara.

Naini zatite elinih konstrukcija od poara su:

oblaganje graevnim ploama
- gipskartonske protupoarne ploe (gkf)
- silikatne protupoarne graevinske ploe s cementnim vezivom (promat)
protupoarne prevlake - premazi (kao Pyrostop) valjkom, kistom, prskanje kompresorom
prskane buke od sadre ili cementa s ekspandirajuim vermikulitom, perlitom ili mineralnom vunom

82/190
SPREGNUTE KONSTRUKCIJE su konstrukcije kod kojih se upotrebljavaju dva materijala, npr. elik i beton ili drvo i
beton. To su konstrukcije kod kojih u donjoj zoni imamo ili elini ili drveni gredni nosa. Sistemom modanika taj
sustav je obino povezan s armiranobetonskom ploom u gornjoj tlanoj zoni. Betonski radovi izvode se u skladu s
projektom betonske konstrukcije, uputama proizvoaa za ugradnju iuporabu graevnih proizvoda i zahtjevima
Tehnikog propisa za betonske konstrukcije. Montaa eline konstrukcije izvodi se prema Projektu montae eline
konstrukcije. Projekt montae radi izvoa radova i dostavlja na uvid projektantu konstrukcije i nadzornom inenjeru.

KONSTRUKCIJE IZ ALUMINIJSKIH LEGURA:
Iz grupe lakih metala aluminij je jedini koji se upotrebljava u izgradnjih nosivih konstrukcija. Proizvodi od aluminijskih
legura su: limovi, cijevi, ipke, ice, profili, folije. Cijevni profili i profili dobivaju se postupkom preanja, a kao spojna
stredstva koriste se vijci, zakovice, te postupci zavarivanja i ljepljenja. Tehnoloki postupci plastine obrade:
Valjanje (u vruem ili hladnom stanju),
Preanje ili istiskivanje (u vruem stanju),
Kovanje (u vruem ili hladnom stanju),
Izvlaenje (u hladnom stanju.)

Cijenom moraju biti obuhvaeni svi trokovi vezani na nabavu i izradu (u skladu s projektnom
dokumentacijom) kao i svi ostali potrebni (direktni i indirektni) radovi, postupci i materijali neophodni za
ispravnu izvedbu i montau konstrukcije. Tehnikom dokumentacijom nacrtima i statikim proraunom
predviena je vrsta i kvaliteta materijala za izradu konstrukcije i veznih sredstava to izvoditelj mora strogo
potovati. Izvoa radova (izrada konstrukcije i montaa) duan je prije poetka radova na izradi
(montai) predoiti nadzornom inenjeru:
planove slijeda zavarivanja s tonim odredbama u pogledu rasporeda i redoslijeda svakog
pojedinog vara,
plan montae konstrukcije s detaljno razraenim nainom i slijedom montae,
plan montae mora biti prihvaen i ovjeren od strane projektanta.
ateste materijala namijenjenih izradi konstrukcije,
ateste za spojni materijal (vijci i elektrode za zavarivanje),
ateste zavarivaa koji su radili na izradi eline konstrukcije, vremenski obnovljene prema
propisima.
Osim navedenog izvoa mora imati:
brojeve atesta materijala (osnovnog i spojnog) iz kojeg je svaka pojedina pozicija izraena
oznake varova s brojem atesta elektroda i oznakom zavarivaa koji je to zavario.
Izvoa radova mora dati projekt tehnologije zavarivanja, imajui u vidu raspoloivu opremu i debljine
elemenata koji se spajaju, a kao rezultat se moraju pojaviti spojevi ija mehanika svojstva nisu slabija od
osnovnog materijala. Naroitu pozornost potrebno je obratiti na ilavost, te na koncentraciju napona uslijed
zavarivanja, koji se moraju svesti na neznatne veliine. Tehnoloki postupak je dio tehnike dokumentacije
i prije poetka radionikih radova mora imati suglasnost projektanta i nadzornog inenjera.

Kod zavarivakih radova potrebno je osigurati stalnu kontrolu prije, u toku i nakon izvedenih radova.
Povrine za zavarivanje moraju biti kvalitetno pripremljene, bez masnoa, hre i drugih prljavtina.
Poslije izvedenih zavarivakih radova potrebno je obaviti dimenzionalnu i vizualnu kontrolu te ostale
kontrole. Prilikom izvoenja zavarivakih radova potrebno je voditi rauna da elementi konstrukcije nakon
hlaenja ne poprime neeljeni deformirani oblik. Ne doputa se zavarivanje na temperaturi nioj od 0 C.
Za radove koji nakon potpunog sklapanja konstrukcije nee biti vidljivi, potrebno je napisati zapisnik o
preuzimanju u trenutku dostupnosti pregledavnju svih dijelova konstrukcije.

Poslije zavrenih radionikih radova vri se geometrijska i ostale dogovorene kontrole, te po potrebi izvriti
probno sklapanje, o emu je nadzorni inenjer duan voditi zapisnik i ovjeriti ga.

83/190

Pri otpremi na gradilite izvoa je duan ispitati mogunost transporta s obzirom na gabarite sklopova,
kako se konstrukcija ili njeni dijelovi ne bi deformirali prilikom transporta.
Skladitenje mora biti tako pripremljeno da konstrukcija ne lei na tlu, ve na drvenoj grednoj podlozi i da
osigurava jednostavan pristup kod pronalaenja pozicija, njihova dizanja i transporta do mjesta ugradnje.
Sve montirane eline konstrukcije moraju biti uzemljene u skladu sa odgovarajuim dijelom projekta
elektroinstalacija. Radovi u vezi uzemljenja obuhvaeni su trokovnikom u sklopu odgovarajueg dijela
projekta elektroinstalacija.
Odravanje eline konstrukcije se vri radi sigurnosti eline konstrukcije i obuhvaa:
redovni pregled svake godine
glavni pregled svake 10-te godine
dopunski pregled prema potrebi

uzimanje mjera na gradilitu i definiranje ugradbenih dimenzija.
tehnoloku razradu svih detalja s razradom naina spajanja, zatite od korozije, zatite od poara,
izradu radionikih nacrta
sav spojni materijal, sidrene ploe, mort za podlijevanje leaja
zatitu od korozije epoksidnim ili poliuretanskim premazom osim na nalijegajuim plohama spregnutih
konstrukcija
zatitu od poara ako je predviena projektom
projekt montae konstrukcije koji treba rijeiti
o kontrolu kvalitete leajeva konstrukcije koji se ugrauju u beton
o nain postave i stabilnost skele (projekt skele)
o stabilnost konstrukcije tijekom montae i ev demontane potpore i zatege
o nain transporta ( usklaenje teine montanih elemenata konstrukcije s nosivou dizalica i
ostalih sredstava transporta)
plan kontrole geometrijske tonosti izvedbe u svim fazama montae (geodetska kontrola)
o nosivosti spojeva zavarivanjem izvedenih na gradilitu,
plan zavarivanja s planom kontrole varova
striktnu primjenu mjera zatite od poara tokom rada
sve transporte
ienje tokom rada, odvoz i zbrinjavanje smea
Izvoa e pristupiti izvedbi tek nakon to su nadzorni ininjer i projektant potpisom potvrdili radionike nacrte
i tehnoloku razradu svih detalja.

Obraun :
za sve metalne konstrukcije po teini izraenoj u ........................................................................ kg
izuzetno - stope stupova, leajne ploice i slino, ako su detaljno opisane,
mogu biti obraunate i po ........................................................................................................ kom
84/190

A.VII. METALNE KONSTRUKCIJE


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.VII.n Reetkasti nosai krovne konstrukcije
dvorane.
Koriste se reetkasti nosai s paralelnim
pojasnicama s ispunom od vertikala i kosnika po
dutem od 60. Konstrukcija nosaa se izvodi od
profila kvalitete S 235. Raspon reetkastih nosaa
iznosi 15,40 m, a osna visina iznosi 160 cm.
Pojasnice od profila 200x200x10 mm, ispuna
(vertikale i kosnici) od profila 140x140x8 mm.
Izvodi se 8 reetkastih nosaa, na osnim
razmacima od 4,0 m.

kg 7.456,00


BROJ OPIS JEDINICA KOLIIN
A
JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA
A.VII.1 Glave / stope stupa
-veliine cca cm ,
-s leajnim ploicama, trnovima i sidrenim vijcima

kg /kom

A.VII.n Stupovi
-izraenih od n profila kvalitete S235/
-izvode se kao valjani jednostruki presjeci / valjani
sastavljeni presjeci / limeni zavareni presjeci /
reetkasti stupovi / stupovi s okvirnim vezicama
dim. ../.../.../ mm
-zatita od korozije .( vidi st. .)
-zatita od poara .( vidi st. )

kg

A.VII.n Reetkasti nosai
-tip nosaa prema projektu (nosai s paralelnim
pojasnicama sistema /trokutasti reetkasti
nosai razliitih sistema ispune/),
-prema statikim shemama iz prorauna,
-konstrukcija nosaa se izvodi od profila kvalitete
S235/ S.
-dim : raspon...., pojasnice od...... ,vertikale od .....,
ispune od ......

kg

A.VII.n Vierendeel nosa
-nosa s paralelnim pojasnicama i vertikalama
S235/ S.

85/190
-dim : raspon...., pojasnice od...... ,vertikale od .....

kg
A.VII.n n punostijeni sanduasti nosai
-izrada od od n profila kvalitete S235/S.
-konstruktivni sistem: prosta greda/ kontinuirani
nosai/Gerberov nosa/ portalni okvir promjenjivog
presjeka/ kontinuirani okviri ,
-izvedba spojevima u vorovima zavarivanjem /
montanim spojevima vijcima/,
S235/ S.
-dim: raspon .......,pojasnice od......,vertikale od
......,ispune ...........

kg

A.VII.n Podronice/nosai fasadne obloge
- od valjanih profila /hladno oblikovanih profila/
limenih zavarenih presjeka / ,
-detalji leajeva i spojeva na glavnom nosau
/stupu (opisati nain spajanja)/,
-konstrukcija se izvodi od profila kvalitete S235/
S.,
-dim : raspon, pojasnice od......,vertikale od ......

kg

A.VII.n eline/. zatege s napinjaima
- od okruglog punog elika/.
-spregovi za stabilizaciju u ravnini krovne plohe/
spregovi za stabilizaciju u vertikalnim ravninama i
izmeu stupova /,
-konstrukcija se izvodi od profila kvalitete S235/
S.
-dim...., raspon, pojasnice od.....,vertikale od .....

kg

A.VII.n Kruti kosnici
- od valjanih profila / beavnih cijevi/,
-kosnici za izradu krute zabatne konstrukcije/kosnici
za uzdunu stabilizaciju objekta/,
-izrada od od n profila kvalitete S235/ S.,
-dim. kosnika ........dim. ..................,
-ukljuena izrada elemenata detalja spojeva na
postojeu glavnu konstrukciju od prikljunih
zavarenih ploica/ vilica/i vijaka,

kg

A.VII.n Ostale konstrukcije
-opis oblika konstrukcije.
-nain spajanja.
-kvaliteta profila.

kg

A.VII.n ienje metalne povrine
- runo/strojno
- runo ienje - temeljito struganje,etkanje ili
bruenje/strojno ienje pjeskarenje ili samanje

86/190
(mlazom abrazivnih sredstava)
-opraivanje prije nanoenja antikorozivnog
premaza

kg
A.VII.n

Antikorozivna zatitna premazima
-ienje:pjeskarenje i otpraivanje/obrada
kiselinama/.
-temeljni nali minij alkidni / epoxy / akrilni
-zavrni premaz emajl-alkidni / poliuretan /
akrilni/

kg

A.VII.n Zatita eline konstrukcije od poara
-premazom /prskanjem
-traena vatrootpornost 30/60/90/120 min

kg

A.VII.n Zatita eline konstrukcije od poara
oblaganjem konstrukcije
- ploama od gipsa ..d= ../ ploama od .
- traena vatrootpornost 30/60/90/120 min

m
2

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
A. VII. METALNE KONSTRUKCIJE ukupno: kn
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

87/190
B. ZANATSKI RADOVI

B.I. LIMARSKI RADOVI

OPI UVJETI ZA LIMARSKE RADOVE

Svi radovi moraju se izvoditi prema izvedbenoj projektnoj dokumentaciji i prema vaeim tehnikim propisima i HR
normama:
- Pravilnik o tehnikim noramtivima za projektiranje i izvoenje zavrnih radova u graevinarstvu SL:lit.
Br 21/90- odvodnjavanje krovova i otvorenih dijelova zgrade limenim elementima
- Tehniki uvjeti za izvoenje limarskih radova HRN U.N9.055. opivanje vanjskih dijelova zgrade
limom, HRN U.N9.052.

Limarski radovi obuhvaaju:
sve vrste pokrivanja
opivanja limom
izradu i montau ljebova, vertikalnih odvodnih cijevi i ventilacijskih cijevi

Materijali za limarske radove :
pocinani lim 0,50 1 mm,
cinani N lim 0,50 2 mm,
cinkotit ( cink titanij ) 0,5- 0,7 mm
cink kositar 0,50 1 mm,
bakreni lim 0,50 2 mm,
olovni lim 0,50 2 mm,
aluminijski lim 0,50 3 mm, eloksiran ili plastificiran,
polietilenski tipski elementi (za ljebove i vertikalne odvodne cijevi).

Osnovne obrade lima:
rezanje,
savijanje,
sastavljanje i povezivanje,
lemljenje,
zakivanje.

Za uvrivanje (kuke, zakovice, jahai, avli, vijci i sl.) limova treba primijeniti:
za elini lim elina spojna sredstva,
za pocinani,cinkotit,cink kositar i olovni lim dobro pocinana spojna sredstva,
za bakreni lim bakrena spojna sredstva,
za alu lim alu ili galvanizirana N spojna sredstva.

Limeni pokrovi:
pokrovi od ravnih ploa (na daanoj oplati)
pokrovi od valovitih ploa
pokrovi od rebrastih ploa
pokrovi od specijalnih ploa

Pri pokrivanju limom stojei spojevi izvedeni po priklonici moraju biti dvostruki tj. s dva prijevoja visine minimalno
25 mm. Spojevi paralelni sa strehom moraju biti dvostruko savijeni i poloeni.

Kod ravnih pocinanih limova (nagib krova ispod 15) moraju se lemiti 25 mm iroki preklopi.
88/190
Kod bakrenih limova nije dozvoljeno lemljenje.
Kod pokrivanja krova pocinanim limom u trakama lim se mora savijati pod pravim kutom.
Popreni spojevi moraju se izvesti kao poloeni minimalno 20 mm irine.

Valoviti lim za pokrivanje moe biti izraen od cinanog, pocinanog ili alu lima minimalne debljine 0,7 mm.
Preklop mora biti minimalno 50 mm. Vee krovne uvale moraju se pokrivati kao krovovi. Kod duina preko 4 m,
moraju se izvesti 100 mm iroki preklopi.

Limeni ljebovi imaju ulogu preuzimanja oborinske krovne vode. Veliina lijeba odreuje se tako da na 1m
2

tlocrtne povrine krova dolazi 0.8-1 cm
2
povrine poprenog presjeka lijeba.

ljebovi mogu biti:
poduprti
potkrovni ili visei
natkrovni ili leei
sanduasti ili stojei
ljebovi ed krova.

Sav upotrebljeni materijal i finalni graevinski proizvodi moraju odgovarati postojeim tehnikim propisima i HR
normama. Prilikom izvedbe limarskih radova treba se u svemu pridravati postojeih propisa i normi.

Izvoa je duan prije poetka radova:
predoiti projektantu detalje izvedbe i savijanja limova
tek po odobrenju i nakon ovjere istih od strane projektanta radovi moe pristupitit izvedbi radova
provjeriti sve graevinske elemente na koje se privruje limarija
pismeno dostaviti naruitelju svoje primjedbe u vezi eventualnih nedostataka, naroito u sluaju:
neodgovarajueg izbora projektiranog materijala i loe rijeenog naina vezivanja limarije za graevinske
radova. Izrada rjeenje nee se posebno platiti ve predstavlja troak i obvezu izvoditelja.

Prilikom izvoenja limarije mora se izvoditelj striktno pridravati usvojenih i od strane projektanta ovjerenih detalja.

Cijenom izvedbe radova treba obvezno ukljuiti sve materijale koji se ugrauju i koriste (osnovne i pomone
materijale), sav potrebna rad (osnovni i pomoni) na izvedbi radova do potpune gotovosti i funkcionalnosti istih,
sve transporte i prijenose do i na gradilitu sve do mjesta ugradbe, sva potrebna uskladitenja i zatite, sve
potrebne zatitne konstrukcije i skele, kao i sve drugo predvieno mjerama zatite na radu i pravilima struke.
U cijeni treba takoer ukljuiti izvedbu i obradu raznih detalja limarije kod spojeva, prijelaza, lomova i sudara
ploha, zavretaka limarije i drugo, sve obvezno usklaeno sa drugim razliitim materijalima i radovima uz limariju,
do potpune gotovosti i funkcionalnosti.

Dijelovi razliitog materijala ne smiju se dodirivati jer bi uslijed toga moglo doi do korozije. Elementi od elika za
privrivanje cinanog ili pocinanog lima moraju se pocinati, ako u opisu radova nije predviena neka druga
zatita (postavljanje podmetaa od olova ili plastike otpornih na kiseline ili luine). Za bakreni lim treba primijeniti
uvrivanje od bakra ili bakrenog elika.

Na spoju lima i podloge (beton, buka, drvo i dr.) treba postaviti razdjelni sloj (npr. krovna ljepenka) po cijeloj
povrini spoja. Sve vidljive spojeve lima i betonskih ili obukanih fasadnih ploha treba brtviti po cijeloj duini spoja
trajno elastinim (plastinim) bezbojnim kitom. Sve spojeve lima treba obvezno izvesti nepropusno. Plohe
izvedene limom moraju biti izvedene pravilno i u ravnini, po nagibima odvodnje i kosinama definiranim u projektu.

Sastav i uvrenja moraju biti tako izvedeni da elementi pri toplotnim promjenama mogu nesmetano dilatirati, a
da pri tom ostanu nepropusni. Moraju se osigurati od oteenja koje moe izazvati vjetar i sl. Ispod lima koji se
postavlja na beton, drvo ili buku treba postaviti sloj bitumenske ljepenke, ija su dobava i postava ukljuene u
jedininu cijenu.
89/190

Probijanja u metalnom pokrivau (uvrivanje dimnjaka, cijevi kupola itd.) moraju biti paljivo izvedena kod
pocinanog lima pomou lemljenja, a kod bakrenog pomou dvostruko poloenog ruba vezanog vodonepropusno
s pokrovom.

Izvoa e pristupiti izvedbi tek nakon to projektant potpisom potvrdi radionike nacrte i tehnoloku razradu svih
detalja.

uzimanje mjera na gradilitu i definiranje ugradbenih dimenzija
pripremu podloga
sav spojni materijal
sve transporte
ienje tokom rada, odvoz i zbrinjavanje smea
sva manja potrebna usijecanja utora nuna za ugradbu i savijanje lima i izvedbu detalja, kao i sva sitnija
usijecanja ploha te potrebne popravke i zapunjavanja nastalih meuprostora i pukotina cem. mortom

Obraun:
ljebovi, cijevi, opavi i sl. definirani razvijenom irinom lima u duinama izraenim u ........... m
1

limeni pokrovi u povrini izraenoj u ...................................................................................... m
2

dimnjake kape i sl. u broju uz detaljan opis i uvid u radioniki nacrt .................................... kom

90/190

B.I. LIMARSKI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.I.n. Opav ruba ravnog neprohodnog krova.
Izraen od pocinanog i plastificiranog lima,
debljine 0,7 mm, u boji po odabiru projektanta.
Razvijena irina 60 cm. Okapnica treba biti
udaljena od zavrne obloge proelja za 4 cm.
Profilaciju napraviti prema nacrtima.
Nosae opava izraditi iz pocinanog plosnog
eljeza, debljine 4 mm, a postavljaju se na
maksimalnom razmaku od 40 cm na drvene
kladice.

m
1
32,60


BROJ OPIS JEDINICA KOLIINA
JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B. I. 1 Limen lijeb
-polukruni / sanduasti, visei / leei /,
-veliina presjeka ,
- navesti vrstu lima
-debljine lima ... mm,
-razvijene irine ... cm,
-nain postave kuka, (materijal,dimenzija i razmak). m
1

B. I. n lijeb od PE tipskih elemenata
- polukruni / kvadratini/,
- promjera / dimenzije presjeka ,
- visei / leei/,
- dimenzije,
-nain postave kuka i razmak ,
(materijal,dimenzija i razmak). m
1

B. I. n Vertikalne odvodne cijevi
-krunog / kvadratinog presjeka/,
-promjera / dimenzije presjeka ... mm,
-navesti vrstu lima
-debljine ...mm,
-razvijene irine ....cm
-nain postave obujmica.., (materijal, dimenzija i
razmak). m
1

B. I. n Vertikalne odvodne cijevi od PE tipskih
elemenata tip kao
-promjera / dimenzije presjeka ... mm,
-nain postave obujmica., (materijal, dimenzija i
razmak). m
1

91/190

B. I. n Krovni rukavac
- u formi "labueg vrata" /.. za spoj lijeba i
vertikalnih odvodnih cijevi,
- duine. ,
- navesti vrstu lima
-debljine ... mm,
-razvijene irine ... cm.
-kvadratini / kruni,
-dimenzije.. kom

B. I. n Sakuplja vode (sabirni kotli)
-kvadratinog / trapeznog / polukrunog oblika
-veliina...
-s dijelom ravne / savijene cijevi za spoj na
vertikalnu odvodnu cijev polukrunog / kvadratnog
presjeka dimenzija ....
-navesti vrstu lima
-debljina..mm kom

B. I. n Ventilacione cijevi
-pravokutnog / krunog presjeka,
-veliine presjeka.....
-navesti vrstu lima
- debljine....mm
- razvijene irine cm

cijev m
1

kape kom
B. I. n Opav
- vijenca / nadozida / klupice / prozorske
klupice
-od betona / opeke / kamena / drveta,
-navesti vrstu lima
-debljinemm,
-razvijene irine...cm,
-lim zavrava okapnicom odmaknutom od gotove
fasade .... cm,
-nain postave kuka ,(materijal, dimenzije i
razmak). m
1

B.I. n Opav uvale (lijeba)
-kod pokrova ....,
-navesti vrstu lima
-debljine... mm,
-razvijene irine .... cm,
-nain postave.. m
1

B. I. n Opav prodora
- dimnjaka/ ventilacije / antene / vodolovnog grla/,
- kroz krovnu plohu izvedenu od .....,
-vrsta lima....,
-debljina lima ... mm,
-razvijene irine... cm,
-dimenzija ...
-nain postave..

m
1

kom
92/190
B. I. n Opav spoja kose krovne plohe
-pokrivene .... i nadozida od ..... ,
-navesti vrstu lima
-debljina ... mm,
-razvijene irine ... cm m
1

B. I. n Zatitni opav podnoja zida
-na sudaru s ravnim krovom pokrivenim vieslojnom
hidroizolacijom,
-navesti vrstu lima
-debljina ... mm,
-nain postave (uvrenje) m
1

B. I. n Opav ruba krova
-ravnog prohodnog / neprohodnog,
-navesti vrstu lima
-debljina ... mm,
-razvijene irine .... cm,
-nain postave. m
1

B. I. n Opav zabata kosog krova
-navesti vrstu lima
-debljina ... mm,
-nain postave m
1

B. I. n Zatvaranje krovne dilatacije
-na prohodnom / neprohodnom ravnom krovu trakom ,
-navesti vrstu materijala
-debljina ... mm,
-razvijena irina .... cm, s prijevojem,
-izvesti prema detalju m
1

B. I. n Pokrivanje krova
- ravnog / lunog na podlozi od dasaka i krovne
ljepenke/.,
-navesti vrstu lima
-debljina ... mm
-nain pokrivanja : sa stojeim prijevojima okomito na
okap i leeim paralelno s okapom / preko letava/ ..... m
2

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B. I . LIMARSKI RADOVI ukupno : kn
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

93/190

B.II. POKRIVAKI RADOVI I IZOLACIJA RAVNIH KROVOVA

OPI UVJETI ZA POKRIVAKE RADOVE
Svi radovi moraju se izvoditi prema izvedbenoj projektnoj dokumentaciji i prema vaeim tehnikim propisima i HR
normama, te tehnikim uvjetima .
- Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama NN 110/08 i 89/09

1. KOSI KROVOVI

Materijal za krovopokrivake radove kosih krovova mora odgovarati postojeim propisima i
standardima HRN za izolaterske radove:
HRN EN 1304:2005 - Glineni crijep i pomoni dijelovi
HRN EN 490:2005 - Betonski crijep i pomoni dijelovi za pokrivanje krovova i oblaganje zidova
HRN EN 490:2005/A1:2008 - Betonski crijep i pomoni dijelovi za pokrivanje krovova i oblaganje
zidova
HRN EN 516:2008 - Prefabricated accessories for roofing -- Installations for roof access --
Walkways, treads and steps
HRN EN 517:2008 - Prefabricated accessories for roofing -- Roof safety hooks
HRN EN 12951:2008 - Prefabricated accessories for roofing -- Permanently fixed roof ladders
HRN EN 534:2008 - Valovite bitumenske ploe
HRN EN 544:2008 - Bitumenske indre s mineralnim i/ili sintetikim ulocima
HRN EN 492:2008 - Fibre-cement slates and fittings
HRN EN 12467:2008 - Fibre-cement flat sheets
HRN EN 494:2009 - Fibre-cement profiled sheets and fittings
HRN EN 534:2010 - Valovite bitumenske ploe

Prije poetka radova izvoa je duan pregledati podloge i upozoriti na eventualne nedostatke.
Izvoa e pristupiti izvedbi tek nakon to projektant potpisom potvrdi tehnoloku razradu svih
detalja.
U sluajevima kada se radovi izvode u nepovoljnim vremenskim uvjetima, potrebno je poduzeti
dodatne mjere kako bi se sprijeilo nastajanje oteenja. Primjeri takovih nepovoljnih vremenskih
uvjeta ukljuuju izvedbu raznih tipova zavarivanja i vrueg ljepljenja na temperaturama niim od
+5C, te mokre i vlane uvjete, snijeg i led, jake vjetrove i mraz u radu sa mortovima.
Sva privrsna sredstva trebaju biti od nehrajueg elika ili antikorozivno zatiena. Kod galvanski
zatienih povrina prema HRN EN ISO 1461, pocinano sa zatitnim slojem cinka debljine
najmanje 50 m.
Izvoa je u obvezi dostaviti se detalje potrebne potkonstrukcije (razmaci letvi, kontra letvi), naina
privrenja pokrova i svih detalja ugradnje ukoliko trokovnikom stavkom nije predviena i
izvedba potkonstrukcije odnosno nosaa pokrova.

94/190
sve transporte
ienje tokom rada

Obraun:
pokrovi po povrini izraenoj u m2
obloge, letve, oplate, ljepenke po razvijenoj povrini izraenoj u m2
hidroizolacije ( bitumenske, sintetske....) po povrini izraenoj u m2
obrada nadozida, spojeva na zidove po duini izraenoj u m1
vodolovna grla i ostali prodori u broju kom
zavrni profili po duini izraenoj u m1

Napomena: kod pisanja stavki navesti sve slojeve krovne konstrukcije prema redoslijedu izvedbe i
napomenuti koji su drugdje opisani i obraunati.

Kod oblaganja krovova glinenim elementima koristiti samo elemente u skladu sa HRN EN 1304 normom,
sa ispunjenim zahtjevima klase 1 za vodonepropusnost, i zahtjevima metode B za otpornost na mraz. Kod
oblaganja krovova betonskim elementima, koristiti samo elemente u skladu sa normom HRN EN 490.

Ravni (biber) crijep pravokutnog oblika, zaobljenog donjeg dijela (esto potpuni polukrug). Du gornjeg
ruba imaju jedan ili dva zuba kojima se crijep zakvai za krovnu letvu. Dimenzije ovisno o proizvoau (cca
38/18 cm, debljine 12-15 mm). Crijep se polae preko letava koje se prikivaju na podjednakom razmaku
prema uputama proizvoaa crijepa.
Uvale se izvode metalnim (limenim plastificirani aluminijski lim, pocinani elini lim, cinkotit, bakreni
lim...) oblogama postavljenim ispod susjednih elemenata pokrova, koji se postavljaju nazubljeno (bez
rezanja elemenata).
Polaganje bez morta (u suho), ovisno o proizvodu i nagibu krova elementi se dodatno mogu uvrstiti
nehrajuim avlima u drvene letve.
Prema nainu polaganja razlikujemo:
- jednostavno (jednostruko) pokrivanje (najmanji dozvoljeni pad b:h = 1:1 = 100%),
- gusto pokrivanje (najmanji dozvoljeni pad b:h = 2:1 = 50%),
- krunsko (dvostruko) pokrivanje (najmanji dozvoljeni pad b:h = 2:1 = 50%).

ljebasti / valoviti profil (raznih oblika) i Betonski elementi (sa simetrinim srednjim valom i ravnim
drenanim kanalima) pravokutnog oblika, preklapanje se vri rubnim ljebovima i prevojima koji
zahvaaju i preklapaju susjedne crijepove. Na slobodnim rubovima koriste se tipski rubni elementi.
Uvale se izvode metalnim (limenim plastificirani aluminijski lim, pocinani elini lim, cinkotit, bakreni
lim...) oblogama postavljenim ispod susjednih elemenata pokrova, koji se reu na nain da tvore ravnu
liniju sa obje strane uvale.

Grebeni i sljeme pokrivaju se tipskim prefabriciranim elementima za grebene ili sljemeno-grebenim
trakama za suhu ugradnju.

Kupa kanalica mogunost polaganja u mort ili u suho. Elementi su stoaste poluoblice duine cca 40
cm, 12-15 cm irine na uem kraju i 15-20 cm irine na irem kraju.
Pokrivanje se moe izvoditi na letve poloenih paralelno sa strehom ili u pravcu nagiba krova. Tada se
izmeu letava polau prvo konkavni redovi, a spojevi istih se prekrivaju konveksnim redovima.
95/190
Umjesto letava mogua je izvedba daane podloge gdje se elementi pokrova postavljaju u produni mort
(u tradicionalnoj gradnji esto se susree kao podloga prue i glina postavljena izmeu rogova gdje su
kanalice polagane u mort od gline)

Za karakteristine krovne spojeve (sljeme, greben, uvala, spojevi sa zidom i slino) koriste se iskljuivo
tipski proizvodi ovisno o proizvoau.
Potkonstrukcija (letve ili metalna konstrukcija) trebaju biti zavrno obraene bijelom bojom ili laminirane
reflektivnom srebrnom trakom kako bi se izvjeglo akumuliranje topline uslijed ega moe doi do stvaranja
pukotina i deformacija. Zavrna obrada potkonstrukcije treba biti u potpunosti suha prije polaganja kako ne
bi dolo do promjene boje krovnog pokrova.
Letve (potkonstrukcija) postavlja se na razmacima cca 50 -80 cm (prema uputi proizvoaa). U zonama sa
visokim optereenjima uslijed snijega ili vjetra razmak letvi potrebno je adekvatno progustiti.
Rupe na mjestima privrenja trebaju biti 3-4 mm vee od promjera vijaka (u skladu sa koeficijentom
rastezanja ploa), s obzirom da se uslijed promjena temperatura oekuje skupljanje odnosno irenje ploa.
Vijke postavljati na svakom 2. Ili treem valu (u tjemenu vala) tipskim vijcima sa zatitnom kapicom ili inox
(V2A) vijcima sa neoprenskom brtvom.
Postavljanje u smjeru suprotnom od najjaeg vjetra, os strehe prema sljemenu.
Korisiti na krovovima nagiba najmanje 7.

2. IZOLACIJA RAVNIH KROVOVA

HIDROIZOLACIJE
HRN U.F2.024/80 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti izvoenja izolacijskih radova na ravnim
krovovima
HRN EN 13859-2:2008 - Savitljive hidroizolacijske trake -- Definicije i znaajke podlonih traka -- 2. dio: Podlone
trake za zidove (EN 13859-2:2004+A1:2008)
HRN EN 13967:2005/A1:2008 - Savitljive hidroizolacijske trake - plastine i elastomerne trake za zatitu od vlage i
vode iz tla
HRN EN 13970:2005/A1:2008 - Savitljive hidroizolacijske trake -- Bitumenske paronepropusne
trake -- Definicije i znaajke (EN 13970:2004/A1:2006)
HRN EN 13984:2005/A1:2008 - Savitljive hidroizolacijske trake -- Plastine i elastomerne
paronepropusne trake -- Definicije i znaajke (EN 13984:2004/A1:2006)
HRN EN 13859-1:2008 - Savitljive hidroizolacijske trake -- Definicije i znaajke podlonih traka -- 1. dio: Podlone
trake za prijeklopno pokrivanje krovova (EN 13859-1:2005+A1:2008)
HRN EN 13956:2005 - Savitljive hidroizolacijske trake -- Plastine i elastomerne hidroizolacijske trake za krovove --
Definicije i znaajke (EN 13956:2005)

TOPLINSKE I ZVUNE IZOLACIJE
Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama NN 110/08 i 89/09
HRN U.J6.151/82 Akustika u graevinarstvu. Standardne vrijednosti za ocjenu zvune izolacije.
HRN U.J6.201/89 Akustika u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za projektiranje i graenje zgrada.

IZVEDBA
Sve spojeve, fuge, prekide betoniranja, radne reke, dilatacije i ostale detalje potrebno je rijeiti unutar jednog
sustava za brtvljenje i sanaciju graevina.
Ukoliko se trai stavkom trokovnika materijal koji nije obuhvaen propisima, treba se u svemu izvesti prema
uputama proizvoaa, te garancijom i atestima za to ovlatenih ustanova (IGH ili sl.).
Prije poetka radova izvoa mora ustanoviti Kvalitetu podloge na koju se izvodi izolacija i ako nije pogodna za rad
mora o tome na osnovu relevantnih dokaza, pismeno izvjestiti nadzornog inenjera kako bi se podloga na vrijeme
popravila i pripremila za izvoenje izolacije.
Podloga za hidroizolaciju mora biti:
homogena,
96/190
suha i vrsta,
ravna i bez upljina na povrini
slobodna od nafte i masti, praine i rastresitih ili tronih estica
izvedena u projektiranim padovima.

Oneiene podloge (zemlja, ulje i sl.) istiti mehaniki i vodom te sredstvima koja propisuje i dozvoljava proizvoa
izolacijskog sustava.
Paljivo izvesti savijanje traka i preklope prema uputama proizvoaa, uz upotrebu tipskih prefabriciranih elemenata
za sloene spojeve (uglove, bridove, vodolovna grla, prodore i slino).
Prije polaganja parne brane / izolacije moraju biti izvedena podnoja u uglovima (holkeri), tako da se izolacijske
trake ne lome pod pravim kutem, nego se koso postavljaju na vertikalnu plohu. Podloga mora biti oiena od
praine, mora biti ravna i potpuno suha. Max. vlanost podloge je 3% mase. Parna brana se moe polagati samo po
suhu vremenu. Za parnu branu primjenjuju se folije kompatibilne sa odabranim izolacijskim sustavom, a u skladu sa
uputama proizvoaa sustava.
Slojevi izolacije polau se samo na posve suhu i oienu podlogu kod temperature koju definira proizvoa i
materijal odabrenog izolacijskog sistema. Izolacijske trake moraju prilegnuti na podlogu ravno cijelom povrinom,
bez nabora i mjehura.
Posebnu panju obratiti na zatitu od poara kod rada sa vruim bitumenskim premazima i varenim ljepenkama
zbog velike zapaljivosti bitumena.
U sluaju poara gasiti pijeskom ili pjenom. Gaenje vodom je opasno zbog prskanja vrelog bitumena.

Ukoliko se tijekom ispitivanja vodonepropusnosti ("vodene probe") ili naknadno ustanovi tj. pojavi voda i/ili vlaga
zbog nesolidne izvedbe, potrebno je detaljno pregledati povrinu cijelog krova te ustanoviti oteenja hidroizolacije i
eventualno slojeva toplinske izolacije i parne brane, te ista popraviti u skladu sa uputama izolacijskog sustava na
troak izvoaa.

Kod vieslojnih izolacijskih sustava krovova posebnu panju obratiti na dinamiku izvoenja radova u skladu sa
vremenskim uvjetima.
Sloj toplinske izolacije izmeu parne brane i hidroizolacije mora biti apsolutno suh u svim fazama izvedbe.
Ukoliko tijekom izvedbe slojeva krova ili pri ispitivanju vodonepropusnosti doe do vlaenja slojeva toplinske
izolacije ispod hidroizolacije, neovisno o uzroku vlaenja potrebno je podignuti sloj hidroizolacije te prosuiti sve
podlone slojeve, kao i betonsku konstrukciju ispod parne brane do postotka vlanosti propisanog od strane
proizvoaa sustava.
Sve ploe toplinske izolacije na kojima se tada utvrde oteenja nastala kao posljedica utjecaja vlage potrebno je
odstraniti i u cjelosti zamjeniti neoteenim suhim ploama.

Obraun:
krovovi, podovi i zidovi po razvijenoj povrini u m
2
gotove izvedene i u skladu sa zahtjevima Projekta
funkcionalne povrine.
opavi vijenaca, sokla (podnoja), klupice, zatite izolacije i sl. odreene razvijene irine izolacijske trake
(r..) po duini u m
1

tipski elementi - prefabricirani elementi za sloene spojeve (uglovi, bridovi, vodolovna grla, prodori i slino)
u komadima

Jedinina cijena:
U jedininu cijenu svake stavke treba biti ukalkulirano:
uzimanje mjera na licu mjesta, krojenje i rezanje materijala
izrada detalja izvedbe (ugradbe) i adekvatne radionike dokumentacije pridravajui se uputa proizvoaa
sustava i uvaavajui klimatske uvjete, te dostava na ovjeru projektantu i nadzoru u dva primjerka.
priprema podloga
ienje zaprljanih podloga vodom pod tlakom i sredstvima / impregnacijama koja propisuje proizvoa
hidroizolacije
97/190
dobavu i ugradnju svih opisanih slojeva hidroizolacije, toplinske izolacije kao i zavrnih slojeva ukoliko je
tako specificirano.
sav materijal i rad potreban za sva brtvljenja na mjestima spojeva i zavretaka hidroizolacija, svi tipski
zavrni profili
postavu i skidanje radne skele sa zatitnom tkaninom,
sve transporte
svi preklopi materijala i eventualni otpadni materijal za izvedbu u skladu s pravilima struke
upotreba u svemu u skladu sa odabranim sustavom izolacije.
kod izvoenja radova treba se pridravati smjernica o primjeni propisanoj od strane proizvoaa materijala.
Kvaliteta ugraene hidroizolacije dokazuje se ispitivanjem vodenom probom u trajanju najmanje 48 sati, a
predaje upisom u graevinski dnevnik.

98/190

B.II. POKRIVAKI RADOVI I IZOLACIJA RAVNIH KROVOVA


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.II.
n.
Ravan prohodan krov
Na sloj za pad od laganog betona postavlja se:
1. parna brana bitumenska traka s ulokom od Al folije
punoplono zavarena, (ukljuivo pripremu podloge
hladnim prednamazom)
2.. TI od ploa ekstrudiranog (XPS) polistirena d= 10
cm obostrano kairanih bitumenskom ljepenkom.
3. HI koja se sastoji od 2 sloja bitumenske trake s
ulokom staklene tkanine
5. zavrni sloj: nasip ljunka d=15 cm
U stavku treba ukljuiti izradu spojeva na nadozid do
visine 45 cm.
Zavretak hidroizolacije izvesti tipskim aluminijskim
profilom i nehrajuim vijcima.

povrina krova m
2
124,60
obrada nadozida h= 45 cm m
1
47,60
obrada prodora kom 3


JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA

KOSI KROVOVI

B. II. 1 Pokrov biber crijepom
-jednostruko / dvostruko
-obino / krunsko pokrivanje
-nagib krova ..(30 - 60) (vezivanje crijepa)
-u stavku ukljuiti i adekvatno letvanje
letvama 28/48 mm
-u stavku ukljuena postava posebne opreme :
- komplet reetke za hodanje po krovu
-tipski PVC prozor , dim..
-krovne stepenice (crijep nosa i stepenica dim.)
-tipskih PVC elemenata za antenu
-tipski PVC element s nastavkom za ventilacijsku
cijev i kapu
-tipski pleksiglas element (crijep)
-snjegobran pojedinani
-snjegobran linijski

krovnog pokrova m
2

posebna oprema(navesti el.) kom/m
1

99/190
B. II. n Pokrov utorenim crijepom
-nagib krova .. (23 - 40)
-u stavku ukljuiti i letvanje letvama 28/48 mm
-svaki trei crijep vee se pocinanom icom za
letve
-krovnih stepenica (crijepa nosaa i stepenica dim.)
-tipskih PVC elemenata za antenu
-tipskih PVC element s nastavkom za ventilacijsku
cijev i kapu
-tipski pleksiglas element (crijep)
-komplet reetke za hodanje po krovu
-tipski PVC prozor , dim..
-snjegobran pojedinani
-snjegobran linijski

krovnog pokrova m
2

posebna oprema (navesti el.) kom/m
1

B. II. n Prekrivanje grebena i sljemena krova utorenim
sljemenjacima
-openim /betonskim
-poloenim u produeni mort 1:2:6, sa zamazivanjem
spojeva/ventiliranim, s ugradnjom zavrne sljemene
ploice (suha izvedba sljemena bez buke) m
1

B. II. n Pokrivanje krova ljebnjacima
-u suho / u vapnenom mortu 1:3
-nagib (18- 30)
-na letvama dim. / na daanoj oplati d= ..cm,
obraunato u ovoj stavci) m
2

B. II. n Hidroizolacija na koju e se postaviti pokrov
- od openog / od betonskog crijepa
- polaganjem ljepenke / armirane folije na postojeu
drvenu oplatu, te postava ventilacionih letava
dimenzija ...., prema padu krova. m
2

B. II. n Pokrivanje krova bitumenskom indrom s
izradom podloge od vodootporne iverice d= 12
mm/. i trakama od bitumenske ljepenke / podlone
trake od indre s nosivim vlaknom od poliesterske
vune / podlone trake od ..
-nagiba .(11 - 90 )
-tip indre : ..
-Pe/bakrenih zranika
-tipskih vent.cijevi sa kapom
-tipskih krovnih prozora,dim.
-snjegobrana,

pokrov m
2

1

100/190
B. II. n Pokrivanje krova valovitim ploama
-navesti vrstu ploa
-visine vala ... mm
-debljine ... mm
-s preklopom... cm, krov je u nagibu ...( 7- 75)
-potrebno je / nije potrebno brtviti preklope
-konstrukcija krova je drvena letve 5/8 cm na
razmaku prema uputi proizvoaa/ metalna
- letve obraunate ( u st.).
-tipskih ventilac. cijevi s kapom
-tipskih krovnih prozora dim..
-snjegobrana
-pokrov

pokrov m
2

1

B. II. n Pokrivanje krova valovitim/trapeznim
aluminijskim / elinim /cinkotit/ cinkovim limom
u nagibu 13% do 130%
-debljine ... mm
-visine vala ... mm
-s rjeenjem i izvedbom rubova zabata, strehe,
sljemena i uvala
-preklopi jesu / nisu brtvljeni
-lim je / nije, jednostrano / obostrano,
gore / dolje zatien
-konstrukcija je obraunata.(u st.).
-tipskih krovnih prozora dim..
-snjegobrana
-tipskih ventilac.cijevi s kapom

pokrov m
2

1

101/190
B. II. n RAVNI KROVOVI

Ravni krov bez toplinske brane
- HI trake (pad ..%)
-na podlogu od betona / podlogu od .. koju treba
pripremiti ....
-postavlja se HI koja se sastoji od 1/2/3/4/ .sloja:
-sintetike trake.(proizvodni naziv / sastav) /
bitumenske trake (proizvodni naziv / sastav) s ulokom
od kartona/jute/Cu folije/Al folije/ poliesterskog
filca/polietilentereftalne folije
- i (broj slojeva).sloja hladnog premaza ../vrueg
premaza / slobodnim polaganjem / varenjem
- zavrni sloj: .ploe na podmetaima/ ploe na
pijesku/.ploe u cem. mortu/ uvaljani ljunak d=2.0
cm/nasip ljunka../samozatitna traka ../.(drugi
pokrov)
-u stavku treba ukljuiti izradu spojeva na rubne limene
opave/obradu nadozida do visine .cm
Za svaki sloj odrediti vrstu materijala i nain ugradnje.

pokrov m
2

spoj na rubne limove m
1

obrada nadozida h= cm m
1

obrada spoja sa zidom h= cm m
1

B. II. n Ravni krov bez toplinske brane
- HI premaz (pad ..%)
-na podlogu od betona / podlogu od .., koju treba
pripremiti, izvesti:
-HI s vruim bitumenskim premazom (plastificirani bitumeni
s dodatkom polimera ili elastomera s ulokom od / HI s
hladnim bitumenskim premazom (polimerbitumeni)/
HI s dvokomponenetnim premazom tekue gume na
podlozi od reaktivnog poliuretanskog premaza/ HI s
..premazom (navesti naziv i nain izvedbe)
-s ulokom od ../ s ulokom od gumene trake (
PENNKOTE) / bez uloka
-zavrni sloj: .ploe na podmetaima/ ploe na
pijesku/.ploe u cem. mortu/ uvaljani ljunak d=2.0
cm/nasip ljunka../.(drugi pokrov)
opave/obradu nadozida do visine .cm, obrada spoja sa
zidom vidine .cm

pokrov m
2

1

1

1

102/190

B. II. n Ravni krov s toplinskom izolacijom
- HI trake s postavom TI ispod sloja za pad ( .%)
-na podlogu od .. postavlja se sloj za izjednaavanje
parnog tlaka, parna brana.. i TI ploe od
ekspandiranog polistirena (EPS) ekstrudiranog polistirena
(XPS) / mineralne vune / poliuretana / . ploe d = .....
cm
-sloj za odvajanje (razdjelni sloj) .
-sloj za pad d ..
-sloj za izjednaenje parnog tlaka.
-HI koja se sastoji od 1/2/3/4/ . sloja
-sintetike trake.(naziv) / bitumenske trake (naziv )
s ulokom od kartona / jute / Cu folije / Al folije /
poliesterskog filca / polietilentereftalatne folije
-i .sloja (broj slojeva) hladnog premaza ../ vrueg
premaza / slobodnim polaganjem / varenjem / mehaniki
privreno.
-zavrni sloj: .ploe na podmetaima / ploe na
pijesku /.ploe u cem. mortu / uvaljani ljunak d=2.0cm /
nasip ljunka. ./ samozatitna traka .. / (drugi pokrov
)

pokrov m
2

1

1

1

- HI premaz s postavom TI ispod sloja za pad ( .%)
-na podlogu od .. postavlja se sloj za izjednaavanje
parnog tlaka, parna brana.. i TI ploe od ekstrudiranog
polistirena/mineralne vune/poliuretana/.ploe-d = ....
cm
-sloj za odvajanje (razdjelni sloj) .
-sloj za pad d ..
-sloj za izjednaenje parnog tlaka .
s dodatkom polimera ili elastomera s ulokom od / HI
sa hladnim bitumenskim premazom (
polimerbitumeni)/ HI s dvokomponenetnim
premazom tekue gume na podlozi od reaktivnog
poliuretanskog premaza / HI s ..premazom ( navesti
naziv i nain izvedbe )
-s ulokom od/ s ulokom od gumene trake / bez uloka
-zavrni sloj :
.ploe na podmetaima/ na pijesku/u cem. mortu
- uvaljani ljunak d=2.0 cm/nasip ljunka../ .(drugi pokrov
)
opave/obradu nadozida do visine .cm.

pokrov m
2

1

1

1

103/190

- HI trake, s postavom TI iznad sloja za pad ( ...%)
-na sloj za pad . postavlja se:
- sloj za izjednaenje parnog pritiska ..
- sloj za parnu branu
-TI od ploa ekspandiranog (EPS) / ekstrudiranog (XPS)
polistirena / mineralne vune / poliuretana / .ploa, d=
. cm
- sloj za odvajanje (razdjelni sloj) .... (po potrebi)
- HI koja se sastoji od 1/2/3/4/ .sloja sintetike trake
.(naziv) / bitumenske trake (naziv ) s ulokom od
kartona / jute / Cu folije / Al folije / poliesterskog filca /
polietilentereftalatne folije
- i .sloja (broj slojeva) hladnog premaza .. / vrueg
premaza / slobodnim polaganjem / mehaniki privreno /
varenjem.
pijesku /.ploe u cem. mortu / uvaljani ljunak d=2.0 cm /
nasip ljunka../ samozatitna traka ../.(drugi pokrov)

pokrov m
2

1

1

1

B. II.n Ravni krov s toplinskom izolacijom
- HI premaz s postavom TI iznad sloja za pad
( .%)
-na sloj za pad . postavlja se:
- sloj za izjednaenje parnog tlaka ..
- sloj za parnu branu
- TI od ploa ekstrudiranog polistirena / mineralne
vune/poliuretana/ .ploa, d= . cm
- sloj za odvajanje (razdjelni sloj) .... (po potrebi)
s dodatkom polimera ili elastomera s ulokom od / HI
sa hladnim bitumenskim premazom
(polimerbitumeni) / HI s dvokomponenetnim
premazom tekue gume na podlozi od reaktivnog
poliuretanskog premaza / HI s ..premazom (navesti naziv
i nain izvedbe)
- s ulokom od/ s ulokom od gumene trake / bez uloka
pijesku /.ploe u cem. mortu / uvaljani ljunak d=2.0 cm /
nasip ljunka../ .(drugi pokrov )
opave/obradu nadozida do visine .cm.

pokrov m
2

1

1

1

104/190

- HI trakama s postavom TI iznad HI ( .%)
-na sloj za pad . d= .-. cm, postavlja se:
- sloj za izjednaenje parnog laka ..
-HI koja se sastoji od 1/2/3/4/ .sloja sintetike trake
.(naziv) / bitumenske trake (naziv ) s ulokom od
kartona / jute / Cu folije / Al folije / poliesterskog filca /
polietilentereftalatne folije
- i .sloja (broj slojeva) hladnog premaza ../ vrueg
premaza / slobodnim polaganjem / mehaniki privreno /
varenjem.
-TI otporne na vlagu i atmosferilije od ploa ekstrudiranog
polistirena / mineralne vune / poliuretana / .ploa, d=
. cm
-zavrni sloj : .ploe na podmetaima / na pijesku / u
cem. mortu / uvaljani ljunak d=2.0 cm / nasip ljunka..
/ (drugi pokrov)

pokrov m
2

1

1

1

- HI premazima, s postavom TI iznad HI ( .%)
-na sloj za pad . d= .-. cm, postavlja se:
- sloj za izjednaenje parnog laka ..
- HI s vruim bitumenskim premazom (plastificirani bitumeni
s dodatkom polimera ili elastomera s ulokom od / HI s
hladnim bitumenskim premazom (polimerbitumeni)/
HI s dvokomponenetnim premazom tekue gume na
podlozi od reaktivnog poliuretanskog premaza / HI s
..premazom ( navesti naziv i nain izvedbe )
-s ulokom od/ s ulokom od gumene trake/ bez uloka /
bez uloka
-TI otporne na vlagu od ploa ekstrudiranog polistirena /
mineralne vune / poliuretana / .ploa, d= . cm
- zavrni sloj: .ploe na podmetaima / ploe na
pijesku / .ploe u cem. mortu / uvaljani ljunak d=2.0 cm /
nasip ljunka. /(drugi pokrov )

pokrov m
2

1

1

1

105/190

B. II. n Pokrivanje ravnog krova sa slojevima....
prema rjeenju proizvoaa.....

pokrov m
2

1

1

1

B. II. n Zavrni zidni / rubni profili za ravne krovove
U rad ukljuena postava, privrenje i spajanje s
hidroizolacijom krova. Proizvodni naziv (Alwitra,
Bitumenka ili ...). Tip: prema detalju i proizvodnom
programu. m
1

B. II. n Pokrivanje krova limenim vieslojnim (sendvi)
panelima u nagibu 5-130%, proizvoako ime
Paneli se sastoje od obostrane limene obloge i
ispune toplinskom izolacijom.
Lim je pocinani / aluminijski/,debljine mm,
plastificiran / eloksiran/ termolakiran, u boji/u boji
po izboru projektanta.
Ispuna kamenom/mineralnom vunom/ poliuretanom,
debljine cm,
- ukupna debljina panela iznosi cm, irina panela
je modularna i iznosi cm,
-visine vala ... mm
- tipski spojevi panela / prema detaljima
Podkonstrukcija: na metalnu / N / aluminijsku
/drvenu potkonstrukciju (ako se obraunava u drugoj
stavci to naznaiti)
Privrenje tipskim vijcima/.
-preklopi jesu / nisu brtvljeni
-snjegobrana
-tipskih ventilac.cijevi s kapom
Opavi zasebno obraunati

pokrov m
2

Posebna oprema
-snjegobrana kom
- zranici kom
- tipska ventilac.cijev s kapom kom
- opav , r.. . m
1

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B. II. POKRIVAKI RADOVI I POKRIVANJE RAVNIH KROVOVA ukupno : kn
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

106/190

B.III. STOLARSKI RADOVI

OPI UVJETI ZA STOLARSKE RADOVE

Prozore i vrata izvoditi prema Tehnikim propisima za prozore i vrata NN 69/06.
Tehnika svojstva prozora i vrata, ovisno o vrsti prozora odnosno vrata moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve
bitne za njihovu krajnju namjenu u graevini i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14351-1:2006 dok
staklo u graditeljstvu mora biti specificirano prema HRN EN 572-9:2005. , te ostalim normama prema Odluci o
popisu normi bitnih za primjenu Tehnikog propisa za prozore i vrata- www.mzopu.hr

Vanjska graevinska stolarija - prozori, vrata, stijene, rebrenice - izvodi se najee od masivnog ili lijepljenog
(lameliranog) drveta etinjaa (bor, ari, jela i smreka), a rjee od tvrdih listaa (hrasta i egzotinog drveta kao
mahagonij i teak)

Unutarnja stolarija- vrata, unutarnje stijene, stepenita, ograde izvodi se, osim od gorenabrojanih vrsta
masivnog i lameliranog drveta, i od ploastih predgotovljenih materijala materijali furnira, ,panel ploa,
vlaknatica i iverica, MDF ploa ( medium density fibre board), laminata itd
Dovratnici mogu biti drveni (masiv ili lamelirani), od MDFa, ili metalni (elini ili aluminijski).
Rukohvati,ograde i stepenice se izvode od masivnog ili lijepljenog (lameliranog) drveta.

Prozori i vrata imaju jedno ili vie krila unutar jednog okvira
Stijena ima viedijelnu okvirnu konstrukciju

Vrste vrata prema nainu otvaranja:
zaokretna,
mimokretna,
kruna,
podizna klizna,
ovjeena klizna,
teleskopska,
harmonika a rubnim ovjeenjem,
harmonika sa sredinjim ovjeenjem,
podizna,
podizna lamelna,
rolo.

Vrste prozora prema nainu otvaranja:
zaokretni (oko rubne vertikalne osi),
otklopni (oko donje vodoravne osi),
zaokretno otklopni ( oko rubne vertikalne i donje horizontalne osi )
zaklopni (oko gornje vodoravne osi),
prevrtni (oko srednje vodoravne osi),
zavrtni (oko srednje vertikalne osi),
klizni,
vertikalno posmini.
okna koja se ne otvaraju su fiksna.

Zatita stolarije:
lienjem (impregnacija, kitanje, bruenje, nali, emajl lak)
ili premazima (2 x lazur, 1 x zatitni premaz).

107/190
Okovi prozora i vanjske stolarije:
nasadne petlje,
francuske petlje,
cilindrine petlje,
roto okovi,
okov za podizna balkonska vrata,
okov za podizne klizne stijene,
okov za visee klizne stijene,
poluolive (brave sa jezicem),
olive,
zasuni,
ventusi,
usadne brave
kvake, rozete, titovi,
cilindar brave.

Okovi unutarnjih vrata:
nasadne petlje,
francuske petlje,
cilindar petlje,
arnir petlje,
klavir petlje,
podne pumpe,
bommer petlje,
visee vodilice,
usadne brave
cilindar brava.
27

Stolarija ugrauje se mokrim postupkom ili suhim postupkom (ugradnjom na slijepe okvire, ili ekspandirajuom
pjenom). U sluaju mokre ugradnje stolariju treba zatititi (PE folijom).
Spojnica vanjske stolarije i zida se kod mokrog postupka brtvi bukom i ugradnjom na pristupak, a kod suhog
postupka ekspandirajuim pjenama i trajno elastinim kitovima.

Vanjska stolarija kod suhe ugradnje mora biti tvorniki zavrno obraena.
Kod mokrih postupaka stolariju je potrebno impregnirati prije postave.

Zidarska mjera je razmak konstruktivnih elemenata.
Modularna mjera je razmak modularnih ravnina koji je manji od zidarske mjere.
Stolarska mjera je stvarna vanjska mjera stolarskog elementa koja treba biti manja od modularne mjere.
Svjetla stolarska mjera koristi se kod vrata i oznaava isti razmak izmeu dovratnika, odnosno poda i
nadvratnika.
Razlika izmeu zidarske i modularne mjere kod mokre gradnje treba biti 2 cm, a kod montane moe biti i 0,5.
Razlika izmeu modularne i stolarske mjere treba biti od 0,3 do 2 cm.

Vrata ili prozorsko krilo je lijevo ako je okovano s lijeve strane, odnosno ako se otvara u smjeru negativne
rotacije (kazaljke na satu).

27
Pogledati predavanja iz AKIII - 3. semestar Okovi, vrata,prozori.
108/190
Prilikom uvoenja u posao podizvoa e provjeriti tonost izvedbe. Izvoa e pristupiti izvedbi tek nakon to
projektant potpisom potvrdi radionike nacrte i tehnoloku razradu svih detalja

Jedinina cijena ukljuuje
uzimanje mjera na gradilitu
izradu radionikih nacrta (ukoliko se radi o sloenijem projektu)
ostakljenje (ukoliko je projektom tako predvieno)
sav okov
zatitne premaze
sve transporte
ienje tokom rada s odvozom i zbrinjavanjem smea

Obraun:
prozori,vrata i stijene temeljem shematskog nacrta i razraenog detalja i opisa po broju ....... kom
iznimno se kod velikih stijena moe izraziti povrina stijene u .................................................... m
2

prozorske klupice po duini izraeno u .................................................................................... m
1

stepenite po broju (navesti sve dijelove: nastupne i eone plohe, tetive, i sl.) ........................ kom
ograda po duini kosih i ravnih dijelova izraenih u .................................................................... m
1

109/190

B.III. STOLARSKI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.III.n. Unutarnja puna jednokrilna, zaokretna, drvena
vrata.
Suhomontana u zidarskom otvoru veliine
100210 cm u zidu irine 12 cm.
Svijetla veliina otvora 90205 cm
Dovratnik izraditi od MDF-a, dim. 50 x 150 mm.
Krilo izvesti puno, sa ispunom od kartonskog saa,
obostrano obloeno MDF ploom , d=5mm.
Zavrno kairano laminatnom ploom.
Vratno krilo sa preklopom.
Okovi: 3 cilindrine petlje, brava usadna cilindrina.
Pokrivne letvice uraunati u cijenu stavke. Zavrna
obrada: laminat u boji i tonu prema izboru
projektanta., dovratnik PU lakom , sve u boji po
izboru projektanta. elo krila obraditi PU lakom u
tonu laminata

D vrata kom 3
L vrata kom 6


JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B. III. 1 Vrata
- vanjska/ unutarnja
- jednokrilna/ dvokrilna/ ...krilna
- suhomontana / mokromontana (s izradom slijepog
okvira od drveta / elika dim...)
- s nadsvjetlom/ bez nadsvjetla
-zaokretna/ mimokretna/ kruna/ podizno klizna/
podizno zaokretna/ ovjeena klizna/ teleskopska/
harmonika s rubnim ovjeenjem/ harmonika sa
sredinjim ovjeenjem
- zidarske mjere/ modularne mjere./ stolarske
mjere/ svijetli otvor.
- s dovratnikom dimenzije..
Konstrukcija krila : jednostruko /dvostruko ( spojni
prozor/ razmaknuta krila)
Krilo izvesti:
-puno glatko, ispuna..., obloga ..., uklaeno....
-ostakljeno:
-prozorskim staklom d=....mm
-ornament staklom d..mm
-float (kristalnim) staklom d=...mm
-IZO staklom d=+.+.mm

110/190
-kaljenim staklom d=...mm
-lameliranim staklom(broj slojeva i debljina svakog
sloja) d=...mm
-armirano staklo d= .mm
-termoreflektirajuim staklom d= ...mm
-... staklom d=..mm
-lijevano akrilnim staklom d=..mm
- polikarbonatnim (Lexan) staklom d= ..mm
Vrsta materijala:
etinjaa P (ista-poluista klasa), masiv/
etinjaa P, lamelirana/ etinjaa I klase,
masiv/ etinjaa I klase lamelirana/ hrast I klase
masiv/ hrast I klase lameliran/ dr...
-povrinska obrada: impregniranjem za lienje (a
samo lienje ukljueno je u sobosliko-liilake
radove) / impregnacijom i lienjem lakom 2x /
lazurnim premazima 2 x i zavrno premaz lak
lazurom (ukljueno u ovu stolarsku stavku) / dr....
-s flos roletom od vrste tkanine u boji po izboru
projektanta / eslinger roletom od borovine i
izoliranom kutijom dimenzije.../ eslinger roletom od
plastike i izoliranom kutijom dimenzije ... u boji po
izboru projektanta / eslinger roletom od ... aluminija
i kutijom za roletu dim.../ zaokretnim rebrenicama
fiksnim rebrima izraene od...dim.../ kliznim
rebrenicama sa okretnim rebrima od ... dim..
dobava i ugradnja okova:
.........kom francuskih petlji
.........kom cilindrinih petlji
.........kom bommer petlji
.........m
1
gornje vodilice s kotaiima
.........m
1
donje s kotaiima
.........m
1
vodilice s trnom
........kom kvaka sa titovima (rozetama)
........kom kugla sa titovima (rozetama)
........kom prihvatnika
........kom usadna obina brava
........kom usadna cilinder brava
........kom nasadna brava
........kom uputenih zasuna
........kom podnih zaustavljaa
L vrata kom
D vrata kom
111/190

B. III. n Prozori
-suhomontanog / mokromontanog
(s izradom slijepog doprozornika od drveta/ od
elika dim...)
-jednostrukog / dvostrukog (krilo na krilo, s
razmaknutim krilima)
-zaokretni / otklopni / zaokretnootklopni/ zaklopni /
prevrtni / zavrtni / klizni / vertikalno posmini
-jednokrilni /dvokrilni / ...krilni
-s doprozornikom dimenzije...
-Zidarske mjere / modularne mjere / stolarske mjere
/ svijetle mjere,
-vrsta materijala :
etinjaa P (ista-poluista klasa), masiv/
etinjaa P , lamelirana/ etinjaa I klase, masiv/
etinjaa I klase lamelirana/ hrast I klase masiv/
hrast I klase lameliran/ dr...
-Krilo ostakljeno : prozorskim staklom/ d=..mm
/ornament staklom d = mm / float (kristalnim)
staklom d=..mm / IZO staklom d=.+.+. / kaljenim
staklom d=..mm / neprobojnim lameliranim staklom
(broj slojeva i debljina svakog sloja) d=..mm /
armiranim staklom d=..mm / termoreflektirajuim
staklom d=..mm ... staklom d=..mm / lijevano
akrilnim staklom d=..mm / polikarbonatnim (Lexan)
staklom d= .mm
-povrinska obrada: impregniranjem za lienje (a
lazurom (ukljueno u ovu stolarsku stavku) / dr....
Zatita od sunca :
flos roletom od vrste tkanine u boji po izboru
projektanta/ eslinger roletom od borovine i
izoliranom kutijom dimenzije.../ eslinger roletom od
plastike u boji po izboru projektanta i izoliranom
kutijom dimenzije ... / eslinger roletom od ... aluminija
i kutijom za roletu dim.../
zaokretnim / kliznim / fiksnim rebrenicama s fiksnim /
okretnim rebrima izraene od...dim...
dobava i ugradnja okova :
....kom francuskih petlji
... kom cilindrinih petlji
... kom roto okova
... kom poluoliva sa bravicom
... kom oliva sa ulonom ipkom
.... kom ventus mehanizma
... kom univerzalnih petlji
... kom unikum zatvaraa

kom

112/190

B. III. n Vanjska/ unutarnja stijena
- suhomontane / mokromontane (sa izradom slijepog
okvira od drveta /
elika dim...),
- jednostruke / dvostruke (krilo na krilo),
- dvodijelna/ trodijelna/ ...dijelna,
- Sastoji se od ...vrata, .... prozora, ...fiksnih polja
Zidarske mjere / modularne. / stolarske / svijetle
mjere.
Krila izvesti:
-puna glatka,(ispuna...,obloga ...)/uklaena.../ostakljena
-prozorskim staklom d=...mm/
-ostakljena
-ornament staklom... d= ..mm
- float (kristalnim) staklom d=...mm
-IZO staklom d= ...+...+...mm
-ostakljena kaljenim staklom d=...mm
- lameliranim staklom d= ...mm(broj
slojeva i debljina svakog sloja)
-armiranim staklom d= ..mm
-termoreflektirajuim staklom d=...mm ostakljena ...
staklom d=...mm / lijevano akrilnim staklom d=..mm /
ostakljena polikarbonatnim (Lexan) staklom d= ...mm
-dimenzije okvira ...
Vrsta materijala:etinjaa P (ista-poluista klasa),
masiv/ etinjaa P , lamelirana/ etinjaa I klase ,
masiv/ etinjaa I klase lamelirana/ hrast I klase masiv/
hrast I klase lameliran/ dr...
- Povrinu obraditi impregniranjem za lienje (a samo
lienje ukljueno je u sobosliko-liilake radove) /
impregnacijom i lienjem lakom 2x / lazurnim premazima 2
x i zavrno premaz lak lazurom (ukljueno u ovu stolarsku
stavku) / dr....
Zatita od sunca:
-flos roletom od vrste tkanine u boji po izboru projektanta
-eslinger roletom od borovine i izoliranom kutijom
dimenzije.. /eslinger roletom od plastike u boji po izboru
projektanta i izoliranom kutijom dimenzije ...
/eslinger roletom od ... aluminija i kutijom za roletu dim...
/zaokretnim / kliznim / fiksnim rebrenicama s fiksnim /
okretnim rebrima
izraene od...dim...
Dobava i ugradnja okova:
..kom francuskih petlji/ ...kom cilindrinih petlji/
...kom bommer petlji / ...m gornje vodilice s kotaiima/
...m donje vodilice sa kotaiima /
...m vodilice sa trnom
...kom kvaka sa titovima (rozetama) / ...kom kugla sa
titovima/ (rozetama)/...kom prihvatnika.../
..kom usadna obina brava/ ... kom usadna cilinder brava
/ ... kom nasadna brava/..kom uputenih zasuna/...kom
podnih zaustavljaa/ ...kom roto okova
...kom poluoliva s bravicom / ...kom oliva s ulonom
ipkom / ...kom univerzalnih petlji,/ ...kom unikum
zatvaraa

kom

113/190
B. III. n Unutarnja drvena prozorska klupica,
- dimenzije...
- iz etinjaa P(ista-poluista klasa), masiv/
etinjaa P , lamelirana/ etinjaa I klase /
etinjaa I klase lamelirana/ hrast
I klase masiv/ hrasta I klase lameliran/
od medijapana / dr...
-Povrinu obraditi impregniranjem za lienje (a
lazurom (ukljueno u ovu stolarsku stavku) / dr.... m
1

B. III. n Drveno stepenite
- ravnog/ zavojitog
- jednokrakog/ dvokrakog/ trokrakog/ ..krakog
- irine kraka...
- od masiva smreke.../ bora.../ aria.../ hrasta.../
bukve.../ jasena.../ javora.../ od egzotinog
drveta / lameliranog drveta...
- konstrukcija se sastoji od stupova dim... ,
tetiva....,dim..., nastupne plohe... dim..., eone
plohe ...,dim....
- nain spajanja i montae....
Povrinska obrada moenjem u tonu po izboru
projektanta i zavrno premaz lakom (mat/
polusjajnim/ sjajnim) / Povrinska obrada
impregnacijom za lienje koje je opisano i
obraunato u liilakim radovima/ Povrinu
obraditi...
Prema potrebi (ovisno o smjetaju stepenita)
zatita od nametnika i gljivica. kom

B. III. n Drvena ograda
visine...
- od smreke.../ bora.../ aria.../hrasta.../bukve.../
jasena.../ javora.../ od egzotinog drveta ... /
lameliranog drveta
Ograda se sastoji od stupova dim... na razmaku...,a
izmeu njih su horizontalno postavljene daske dim...
na razmaku / a izmedju njuh su postavljeni....
Nosivu konstrukciju ugraditi elinim sidrima, a
meusobne spojeve vezovima/ Nosivu konstrukciju
uvrstiti..., a drvene spojeve ...
Rukohvat izvesti...
Povrinska obrada moenjem u tonu po izboru
impregnacijom za lienje koje je opisano
obraunato u liilakim radovima
Povrinu obraditi...

a) kosi dio ograde m
1

b) ravni dio ograde m
1

114/190
B. III. n Rukohvat
- pravokutnog presjeka sa zaobljenom gornjom
plohom, dim..../ profiliranog prema
detaljnom nacrtu, dim...
-izvesti od jele.../ bora.../ aria.../ hrasta.../ bukve.../
jasena.../ javora../od egzotinog drveta .../
lameliranog drveta / izvesti od...
-povrinska obrada moenjem u tonu po izboru
impregnacijom za lienje koje je opisano i
obraunato u liilakim radovima/ Povrinu
obraditi...
-ugraditi na ogradu s donje strane... vijcima
kontinuirano, na razmaku.../ na .....konzole,
koje su na razmaku... preko podlonih ploica..., sa
vijcima...

a) kosi dio rukohvata m
1

b) ravni dio rukohvata m
1

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B.III. STOLARSKI RADOVI ukupno : kn
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

115/190

B.IV. BRAVARSKI RADOVI

OPI UVJETI ZA BRAVARSKE RADOVE

Prozore i vrata izvoditi prema Tehnikim propisima za prozore i vrata NN 69/06. Tehnika svojstva prozora i
vrata prema normi HRN EN 14351-1:2006, staklo prema HRN EN 572-9:2005, vatrootporna bravarija HRN
U.J1.160. i ostalim normama prema Odluci o popisu normi bitnih za primjenu Tehnikog propisa za
prozore i vrata- www.mzopu.hr

Graevinska bravarija izvodi se,profila i limova od elika i aluminija i rjee od mesinga i nehrajueg elika (inox

Vanjska bravarija se sastoji od prozora, vrata, stijena, rebrenica, aluzina, roleta i kutija za rolete i aluzine.
Prozori, vrata i stijene izvode se dvostrukim profilima ( povezanim izolacijskim materijalom koji osigurava prekid
toplinskog mosta) i ostakljuju izo staklom

Unutarnja bravarija sastoji se od vrata i unutarnjih stijena, te ograda, rukohvata, reetki, poklopaca za reviziona
okna, konzole za zastave i sl.

Prozori i vrata imaju jedno ili vie krila unutar jednog okvira
Stijena ima viedijelnu okvirnu konstrukciju
Ovjeena proelja su cjelovita tehnoloka rjeenja zatite proelja koja se vjeaju ispred nosive konstrukcije.

Vrste vrata prema nainu otvaranja:
zaokretna,
mimokretna,
kruna,
podizna klizna,
ovjeena klizna,
teleskopska,
harmonika sa rubnim ovjeenjem,
harmonika sa sredinjim ovjeenjem,
podizna
podizna lamelna
rolo

Vrste prozora prema nainu otvaranja:
zaokretni (oko rubne vertikalne osi),
otklopni (oko donje vodoravne osi),
zaklopni (oko gornje vodoravne osi),
prevrtni (oko srednje vodoravne osi),
zavrtni (oko srednje vertikalne osi),
klizni,
vertikalno posmini.

prozori odnosno okna koja se ne otvaraju oznaavaju se kao fiksna.

116/190
Zatita od korozije:
elik:
o cinanjem i termolakiranjem,
o antikorozivnim temeljnim bojama (u radionici ili na gradilitu)
o plastifikacija
aluminij:
o eloksiranjem
o plastificiranjem
mesing
o poliranjem i lakiranjem.
nehrajui elika
o poliranjem.

Okovi prozora i vanjske bravarije:
cilindrine petlje,
roto okovi,
okov za podizna balkonska vrata,
okov za podizne klizne stijene,
okov za visee klizne stijene,
poluolive (brave sa jezicem),
olive,
zasuni,
ventusi,
usadne brave
cilindar brave.

Okovi unutranjih vrata:
cilindar petlje,
podne pumpe,
bommer petlje,
visee vodilice,
usadne brave
cilindar brava.
28

Zidarska mjera je razmak konstruktivnih elemenata.
Modularna mjera je razmak modularnih ravnina koji je manji od zidarske mjere.
Bravarska mjera je stvarna vanjska mjera bravarskog elementa koja treba biti manja od modularne mjere.
Svjetla bravarska mjera koristi se kod vrata i oznaava isti razmak izmeu dovratnika, odnosno poda i
nadvratnika.
Razlika izmeu zidarske i modularne mjere kod mokre gradnje treba biti 1 2 cm, a kod montane moe biti i 0,5.
Razlika izmeu modularne i bravarske mjere treba biti od 0,3 do 1 cm.

Zaokretna vrata ili prozorsko krilo je lijevo ako je okovano s lijeve strane, odnosno ako se otvara u smjeru
negativne rotacije (kazaljke na satu).
Bravarski elementi se izrauju prema shemama i detaljima, te u dogovoru s projektantom i nadzornim organom, a
oznaavaju brojem trokovnike stavke.

28
Pogledati predavanja iz AKIII - 3. semestar Okovi, vrata,prozori.
117/190
Vanjska N bravarija moe se ugraivati mokrim ili suhim postupkom. Spojnica vanjske bravarije i zida se kod
mokrog postupka brtvi dodatnim opavom nakon izvedbe buke i trajno elastinim kitovima, a kod suhog postupka
ekspandirajuom pjenom i trajno elastinim kitovima. Kod suhog postupka bravarija se ugrauje na slijepi okvir
koji je kod aluminijske, mesing, inox bravarije u naelu od pocinanih N profila.

Vanjska aluminijska bravarija je tvorniki zatitno obraena (eloksirana ili plastificirana) i treba je zatititi PE folijom
do zavretka svih radova na zgradi.

Svi dijelovi konstrukcije i elementi pojedinih pozicija moraju biti proraunati i dimenzionirani tako da sigurno
prihvaaju optereenja posebice vjetra (tlak, usis) i drugih atmosferskih utjecaja. Sile koje se javljaju u elementima
i fasadi u cjelini moraju se prenijeti na monolitni dio zgrade, dok se deformacije i optereenja (sile) sa zgrade ne
smiju nikako prenositi na fasadu i/ili njene elemente.

Na spoju raznih kvaliteta lima izvesti potrebno galvansko razdvajanje. Izvedba razdvajanja mora biti otporna i
postojana na atmosferilije i smrzavanje.

Vatrootporna vrata i stijene moraju zadovoljiti odredbe HRN-a U.J1.160. Trokovi ispitivanja bravarije moraju biti
ukljueni u cijenu stavke trokovnika.

zatitu od korozije
striktnu primjenu mjera zatite od poara
sve transporte
ienje tokom rada

Obraun:
vrata,stijene i prozori po broju komada .................................................................................... kom
proelja i stijene( ako nisu opisane u ovjeenim proeljima) po povrini izraeno u .................. m
2

stepenite po broju komada (nabrojiti sve dijelove: tetive,nastupne i eone plohe...) .............. kom
ograda po duini kosih i ravnih dijelova izraenih u .................................................................... m
1

rukohvat po duini kosih i ravnih dijelova izraenih u ................................................................ m
1

poklopci revizionih okna po broju komada ............................................................................... kom
zatita od sunca po povrini izraenoj u .................................................................................... m
2

nadstrenica
- po povrni izraenoj u ................................................................................................. m
2

- po sastavnim dijelovima u komadima ......................................................................... kom

118/190

B.IV. BRAVARSKI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.IV.n. Ograda balkona.
Nosiva konstrukcija:
-okvir od vertikalnih i horizontalnih nosaa izraen
od plonog, pocinanog elika 60/6 mm
- ispune - vertikale od pocinanog plosnog eljeza
60/6 mm.
Na vertikale s gornje strane varena traka od
plosnog eljeza 40/4 mm koja slui za prihvat
drvenog rukohvata.
Drveni rukohvat (opisano u stolarskim
radovima)vijcima privren na traku plosnog
eljeza.
Konstrukcija ograde sidrena u armiranobetonsku
plou preko elinih ploica dimenzija 100x100x8
mm.( sve prema detalju D...)
Spojevi se na mjestima zavara nakon obrade
zatiuju hladnim postupkom cinanja.
Zavrna obrada metalnih dijelova je lienje u boji
po odabiru projektanta.

ravan dio m
1
5,40
kosi dio m
1
12,40

119/190

JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B. IV. 1 Vrata vanjska / unutarnja
- jednokrilna / dvokrilna /...krilna
- zaokretna / mimokretna / kruna / podizno-klizna /
ovjeeno-klizna teleskopska / harmonika s rubnim
ovjeenjem / harmonika sa sredinjim ovjeenjem /
podizna ...
Izrada od :
-tipskih aluminijskih profila sa/bez prekinutog
termikog mosta
-tipskih n profila sa/ bez prekinutog termikog
mosta
Zidarske mjere / modularne mjere / bravarske
mjere / svijetle mjere
- dovratnik dimenzije...
Krilo puno:
obostrano / jednostrano, obloeno / uklaeno ravnim/
rebrastim/ valovitim/ profiliranim (vrst lima).... limom
debljine
ostakljeno prozorskim staklom d= ...mm / ornament
staklom ... d= ...mm / float (kristalnim) staklom d=...
/ IZO staklom d=...+...+...mm/ kaljenim staklom d=
... / armiranim staklom d=... / neprobojnim
lameliranim staklom d= ...(broj slojeva i debljina
pojedinog sloja) / lijevanim akrilnim staklom d=... /
polikarbonatnim (proiz. Lexan) staklom d= ...mm/
ostakljeno ... d=...
Povrina zatiena antikorozivnim premazom /
termolakiranjem / eloksaom / plastifikacijom........
u tonu /boji po izboru projektanta.
U cijenu ukljuiti (samo za vanjska vrata) izradu
dobavu i montau flos roletu od vrste tkanine u boji
po izboru projektanta/ eslinger roletu od... aluminija,
s kutijom za roletu dim.../ zaokretne rebrenice
izraene od... dim..../ klizne rebrenice s okretnim
rebrima od..., dim.../ fiksne rebrenice od..., dim...
Okov:
Cilindrinih petlji / bommer petlji / francuskih petlji
kom
gornje vodilice s kotaiima / donje vodilice s
kotaiima / vodilice s trnom m1
kvaka sa titovima (rozetama) / kugla sa titovima
(rozetama) / prihvatnika... kom
usadna obina / cilinder brava kom
nasadna brava kom
Uputenih zasuna/ podnih zaustavljaa kom

lijeva kom
desna kom
120/190
B. IV. n Prozor
Jednokrilni / dvokrilni / ...krilni,
Zaokretni/ otklopni/ zaklopni/ prevrtni/ zavrtni/ klizni/
vertikalno posmini/ ...
od N.../ aluminija.../ mesinga.../ inoxa.../ plastike...
Zidarske mjere/ modularne mjere/ bravarske
mjere/ svijetle mjere
dovratnik dimenzije...
Krilo ostakljeno:
prozorskim staklom d= ...mm / ostakljeno ornament
staklom ... d= ...mm/ ostakljeno float (kristalnim)
staklom d=.../ ostakljeno IZO staklom
d=...+...+...mm/ ostakljeno kaljenim staklom d= .../
ostakljeno armiranim staklom d=.../ ostakljeno
neprobojnim lameliranim staklom d= ...(broj slojeva i
debljina pojedinog sloja)/ ostakljeno
termoreflektirajuim staklom d= / ostakljeno
lijevanim akrilnim staklom d=.../ ostakljeno
polikarbonatnim (Lexan) staklom d= ...mm/
ostakljeno ... d=...
Povrinu obraditi antikorozivnim premazom/
povrina obraena cinanjem/ termolakiranjem u
jednom tonu po izboru projektanta/ povrina je
polirana/ eloksirana / plastificirana u tonu po izboru
projektanta.
U cijenu ukljuiti izradu dobavu i montau flos roletu
od vrste tkanine u boji po izboru projektanta/
eslinger roletu od... aluminija, s kutijom za roletu
dim.../ zaokretne rebrenice izraene od... dim..../
klizne rebrenice s okretnim rebrima id..., dim.../
fiksne rebrenice od..., dim...
Ukljuiti i potreban okov:
Francuskih petlji /cilindrinih petlji .... kom
roto okova .... kom
poluoliva s bravicom / oliva s ulonom ipkom ...
kom
ventus mehanizma ...... kom
univerzalnih petlji, unikum zatvaraa ..... kom
kom

121/190

B. IV. n Stijena vanjska / unutarnja
- dvodijelna/ trodijelna/ ...dijelna
koja se sastoji od ...vrata,....prozora,....i fiksnih polja
- od N.../ aluminija.../ mesinga.../ inoxa.../
plastike...
Zidarske mjere/ modularne mjere/ bravarske
mjere/ svijetle mjere.
-s okvirom dim...
-Stijena puna, glatka,obostrano (jednostrano)
obloena/uklaena ravnim/ rebrastim/ valovitim/
profiliranim (vrst lima).... limom debljine/ ostakljena
prozorskim staklom d= ...mm/ ostakljena ornament
staklom ... d= ...mm/ ostakljena float (kristalnim)
staklom d=.../ ostakljena IZO staklom
d=...+...+...mm/ ostakljena kaljenim staklom d= .../
ostakljena armiranim staklom d=.../ ostakljena
neprobojnim lameliranim staklom d= ...(broj slojeva i
debljina pojedinog sloja)/ ostakljena lijevanim
akrilnim staklom d=.../ ostakljena polikarbonatnim
(Lexan) staklom d= ...mm/ ostakljena ... d=...
- Povrinu obraditi antikorozivnim premazom/
cinanjem/ termolakiranjem u jednom tonu po
izboru projektanta/ poliranjem/ eloksiranjem u tonu
po izboru projektanta.
- U cijenu ukljuiti izradu dobavu i montau flos
roletu od vrste tkanine u boji po izboru projektanta/
eslinger roletu od... aluminija, s kutijom za roletu
dim.../ zaokretne rebrenice izraene od... dim..../
klizne rebrenice s okretnim rebrima od..., dim.../
fiksne rebrenice od..., dim...
- Ukljuiti i potreban okov: ...kom cilindrinih
petlji,/...kom francuskih petlji/, ...kom
bommer petlji / ...kom roto okova/ ...m gornje
vodilice s kotaiima/ ...m donje vodilice s
kotaiima /...m vodilice s trnom
...kom kvaka sa titovima (rozetama) / ...kom kugla
sa titovima (rozetama)/...kom prihvatnika.../
...kom usadna obina brava/ ... kom usadna cilinder
brava / ... kom nasadna brava
...kom uputenih zasuna/ ...kom podnih
zaustavljaa
..kom poluoliva s bravicom / ...kom oliva s ulonom
ipkom / ...kom ventus mehanizma

kom

B. IV. n

Prozorske reetke dimenzije...
- od N.../ aluminija.../ mesinga.../ inoxa.../
kovanog eljeza...
- svaki element opisati s dimenzijama i nainom
spajanja
- povrinu obraditi...
- reetku uvrstiti za podlogu...
- sve izvesti u dogovoru s projektantom i prema
shemama i detaljnim nacrtima. kom

122/190

B. IV. n

Stepenite
- ravno/ zavojito
- jednokrako / dvokrako/ ...krako, sa irinom
kraka
- izvesti iz N.../ druge vrste (navesti) materijala
- konstrukcija se sastoji od... stupova,
dim...,tetiva dim..., stepenica...
- nastupnu plohu izvesti..., dim ..., eonu plohu
izvesti..., dim ...(bez eone plohe)
- nain spajanja i montae
- povrina je obraena antikorozivnim premazom
/ cinanjem / termolakiranjem u jednom tonu po
izboru projektanta / poliranjem / eloksiranjem u
tonu po izboru projektanta / dr...

m
1

B. IV. n

Ograda
- visine...-od N.../ aluminija.../ mesinga.../ inoxa...
sastoji se od nosive konstrukcije, stupia dim... na
razmaku... i ispune ...
- nain spajanja...
- rukohvat izvesti....
- povrina je obraena antikorozivnim premazom
/ cinanjem / termolakiranje u jednom tonu po
izboru projektanta/ poliranjem / eloksiranjem u tonu
po izboru projektanta / dr ...
-ogradu ugraditi sidrenjem .../ ugraditi...

a) kosi dio m
1

b) ravni dio m
1

B. IV. n

Revizijski poklopci (poklopci revizijskih otvora)
veliine..., u ..... (vrsta zida) ... zidu / .... (vrsta
stropa) .... stropu
- od N/ aluminijskih/ inox profila i (vrst lima)....
lima debljine ...
- povrina je obraena antikorozivnim
premazom/ cinanjem/ termolakiranjem u
jednom tonu po izboru projektanta/ poliranjem/
eloksiranjem u tonu po izboru projektanta/ ...
- predvidjeti ugradnju uputenog prihvatnika.

kom

B. IV. n Vanjska zatita od sunca
s pokretnim aluminijskim lamelama
- irine ...mm / ....mm / ...mm
- profiliranim / ..
- obraenim termolakiranjem/ eloksiranim /.
- ukljuiti vanjsku kutiju dim od
aluminija// bez kutije
-dizanje, sputanje i zaslon lamela izvodi se runo /
pomou elektromotora. m
2

123/190

B. IV. n

Lagana nadstrenica (ulaz / izlaz / balkon) s
pokrovom od trapeznog lima / polikarbonata
(lexan) / pleksiglasa / armiranog / kaljenog /
lameliranog stakla.
Tlocrtnog oblika pravokutnog / trapeznog /
nepravilnog dimenzija x x cm.
- Nosivi profili / potkonstrukcija su elini ''L'' / ''T''
/ ''H'' / okrugla / pravokutna cijev dimenzija
/ promjera mm
- povrina je obraena antikorozivnim
premazom/ cinanjem/ termolakiranjem u
jednom tonu po izboru projektanta/ poliranjem/
eloksiranjem u tonu po izboru projektanta/ ...
- nain postave nosivih profila: sidrenje u zid /
zavarivanje / zatege opisati statiku shemu
Pokrov se izrauje od trapeznog lima,
debljinevisine vala pocinan / plastificiran / u
boji / polikarbonatnih ploa, debljine cm, boje
/ armiranog stakla / pleksiglasa / kaljenog /
lameliranog stakla, debljine mm, u boji po izboru
projektanta.
- nain spajanja brtve
U cijenu ukljuiti izradu radionike dokumentacije sa
prikazom detalja konstrukcije, svih spojeva,
zavretaka i opavnih limova
Obraun po komadu / m
2
.

kom/ m
2

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B. IV . BRAVARSKI RADOVI ukupno : kn
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

124/190

B.V. ZAVRNI ZIDARSKI RADOVI

OPI UVJETI ZA ZAVRNE ZIDARSKE RADOVE

Izvoditi prema Tehnikim propisima za zidane konstrukcije NN 01/07 , Tehnikom propisu o racionalnoj
uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama,(NN 110/08, 89/09)i Tehnikim propisima o graevnim
proizvodima NN 33/10 i 87/10 s pripadajuim normama za materijale koji se ugrauju, te primijeniti norme za
toplinske i zvune izolacije:

mineralna vuna MW HRN EN 13162:2002
ekspandirani polistiren HRN EN 13163:2002; HRN EN 13163/A1:2004;
ekstrudirani polistiren HRN EN 13164:2002
tvrda poliuretanska
pjena (PUR) HRN EN 13165:2002; HRN EN 13165/A1/A2:2004;
Kod teracerski radova pridravati se HRN U.F3.050/78 Zavrni radovi u graditeljstvu Tehniki uvjeti za izvoenje
teracerskih radova.

Zavrni zidarski radovi obuhvaaju:
zidanje pregradnih stijena od opeke, blok opeke, porobetona,
plivajue podove (toplinsko zvuna izolacija i estrih)
unutarnje i vanjske buke
ugradnju vrata, prozora i stijena
ugradnju montanih dimnjaka i ventilacijskih kanala, tj. svih zidarskih radova koji se izvode
nakon formiranja primarne konstrukcije zgrade
dobave i ugradnje
izrada vanjske fasade (ETICS sustav)
fasadna skela
izvedba teraco poda i oblaganje betonskim podnim ploama

Pregradni zidovi se ne smiju izvoditi prije izvedbe stropne konstrukcije da ne bi preuzeli vertikalno
optereenje.
Kod zidanja montanih dimnjaka i ventilacija postupati po uputama proizvoaa (mort, izolacija, preklopi,
unutranje i vanjske cijevi itd.).
Kod tradicionalnih buka (glatka, pricana, grebana) izrada u slijedeim fazama:
1. ienje podloge,
2. grubi pric,
3. gruba buka,
4. zavrni sloj (fina buka, fina+pjeskarenje, fina grebana).

Prilikom izvoenja zavrnih zidarskih radova izvoa se mora pridravati slijedeih mjera:

- zidanja
zidanje se mora izvoditi s pravilnim zidarskim vezovima, a preklop mora iznositi najmanje jednu
etvrtinu duine zidnog elementa
debljina leajnica ne smije biti vea od 15 mm, a irina sudarnica ne smije biti manja od 10 mm niti
vea od 15 mm
ako se zida za vrijeme niskih temperatura treba zidove zatiti od mraza
zidovi moraju na spoju biti meusobno povezani zidarskim vezom, tj. za pregradne zidove treba
ispustiti zupce ili ostvariti vezu sidrenjem metalnim spojnicama.
za vrijeme zidanja opeku kvasiti vodom, a pri zidanju cementnim mortom opeka mora leati u vodi
neposredno prije zidanja
125/190
prilikom zidanja ostaviti otvore prema zidarskim mjerama, voditi rauna o uzidavanju pojedinih
graevinskih elemenata, o ostavljanju ljebova za kanalizaciju, za centralno grijanje ako su ucrtani (ne
plaa se posebno, ulazi u jedininu cijenu)
posebno se ne naplauje ni zatvaranje (bukanje liceva, ljebova i sl.) iza poloene instalacije
dimnjaci i ventilacioni kanali iz tvorniki proizvedenih elemenata izvode se prema uputama
proizvoaa
kada dimnjak prolazi kroz vie etaa, potrebno je detaljem rijeiti oslanjanje na stropnu plou

- bukanja, etics sustav
bukati tek kada se zidovi osue i slegne zgrada. Ne smije se bukati kad postoji opasnost od smrzavanja
ili ekstremno visokih temperatura 30 ili vie. Zidovi moraju biti prije bukanja isti, a fuge udubljene, da se
buka moe dobro primiti. Prije bukanja dobro je da se zidovi navlae, a osobito kod cementnog morta.
Ukoliko na zidovima izbija salitra treba ih etkom oistiti i oprati rastvorom solne kiseline u vodi (omjer
1:10) o troku izvoaa i dodavati sredstvo protiv izbijanja salitre u mort.
Prva faza bukanja je bacanje grubog prica (otri pijesak, cement, voda) i to zidarskom licom, a ne
tavom. Na grubi pric bacati grubu buku kojom se definira ravnina bukane plohe. Fina buka slui samo
za zaglaivanje povrina. Treba je izraditi tako da povrine budu posve ravne i glatke, a uglovi i bridovi, te
spojevi zida i stropa izvedeni otro ukoliko u trokovniku nije drugaije oznaeno.
Rabiciranje buke izvodi se pomou tekstilno staklene mreice otporne na alkalije ili sitno pletene mree
od nehrajueg elika.
Kod obrade fasade plemenitom bukom bila to erana ili prskana (hirofa), buka mora biti kvalitetna,
tvornike izvedbe u izabranoj boji i kvaliteti. Kod izrade fasadnih buka raditi prema uputstvu proizvoaa.
Grebana se buka zove i erana, a prskana hirofa.
Etics sustav (the external thermal insulation composite system), odnosno povezani sustav za vanjsku toplinsku
izolaciju sastoji se od ljepila, toplinske izolacije (EPS, kamena vuna), polimercementne armirane buke,
impregnacijskog premaza i zavrne buke u odabranoj boji i teksturi (silikatna, akrilna). Ukoliko je predvieno
ugrauju se i privrsnice za toplinsko izolacijski sloj.
ETICS sustav izvoditi komponentama jednog, odabranog sustava.
Kod ugradnje svih komponenti pridravati se uputa proizvoaa (nain ugradnje, suenje).

- plivajui podovi
Plivajui podovi sastoje se od zvuno toplinske izolacije, razdjelnog sloja pe folije i cementne glazure.
U trokovniku se slojevi mogu opisati u jednoj stavci ili svaki zasebno.
Cementna glazura je zaglaena i armirana, a izvodi se od sitnofrakcijskog agregata, odnosno pijeska i
- obinog cementa ili
- brzoveznog / brzosueeg cementa
a po nainu armiranja razlikujemo
- armirane glazure (armaturnim mreama)
- mikroarmirane glazure (elinim vlaknima ili polipropilenskim (PP) vlaknima)
- kombinirano armiranje u posebnim sluajevima, za velika optereenja (armaturnim mreama i
mikroarmiranjem)
U praksi se za cementne glazure esto koristi naziv estrih (rije dolazi iz starogrkog i oznaavala je glinene ploice
ostrakon koje su se u antici upotrebljavale kao podna obloga).

Cementna glazura mora biti odvojena od okolnih zidova i stupova tankim trakama zvune izolacije do razine 2 cm
iznad cementne glazure. Toplinsko-zvuna izolacija mora biti uredno postavljena, bez meurazmaka i krpanja
povrina otpacima materijala. Pe foliju polagati s preklopima od 20 cm, a potrebno ju je uz okolne zidove podignuti
do razine 2 cm iznad cementne glazure (uz trake polistirena). Kod izvedbe cementnih glazura za polaganje parketa
osigurati potrebno vrijeme suenja ili koristiti specijalni brzosuei cement. Zaglaivanje estriha mora biti u skladu sa
zavrnom oblogom (strojnim zaglaivaima tzv helikopterima ili runo).
Cementna glazura s podnim grijanjem se zbog poveanih temperaturnih optereenja dodatno dilatira na
kritinim mjestima (prolazi meu prostorima, dodirne toke izmeu grijanog i negrijanog estriha). Prilikom
126/190
ugraivanja svjeeg betona glazure, cijevi moraju biti uvrene, ispunjene tekuinom za grijanje i pod
pritiskom.

- teracerski radovi: teraco i kulir, betonske ploe
Teracerski radovi obuhvaaju lijevani brueni teraco, lijevani i prani kulir, montano postavljanje teraco i
kulir ploa, te oblaganje podnih povrina (vanjskih i unutarnjih) betonskim prefabrikatima.
Teraco je smjesa kamenog materijala i cementnog veziva s dodacima boje, koja se nakon stvrdnjavanja
brusi i polira i na taj nain se dobiva ravna i glatka povrina s neogranienim izborom uzoraka i boja.
Kulir je smjesa kamenog materijala i cementnog veziva s dodacima boje, ija povrina se u procesu
stvrdnjavanja ispire i na taj nain se dobiva zrnata tekstura.

Sve teracerske radove izvesti prema opisu i detaljima gdje je to potrebno. Smjesa za lijevani kulir i teraco i
montane kulir elemente treba biti izraena od kamene sitnei i cementa.
U pogledu boje, granulacije i omjera mijeanja mjerodavan je izbor projektanta. Za odabir smjese potrebno je
izraditi nekoliko uzoraka i dostaviti ih Projektantu na odabir.
Prije polaganja ploa od kulira ili betonskih prefabriciranih elemenata treba ispitati horizontalnost podloge.
Ukoliko su podovi neravni ili su takve visine da se ne bi mogao dobiti odreeni pad traen po projektu, ispravak
mora izvesti izvoa graevinskih radova, a to se evidentira u graevinskom dnevniku.
Za lijevani kulir, odnosno teraco, podlogu treba oistiti otrom metlom, te dobro oprati vodom, a po potrebi i
oribati. Kako bi veza bila bolja, prije polaganja smjese podlogu treba politi s cementnim mlijekom, potom
polagati sloj smjese kulira i dobro ga nabijati dok na povrini ne izbije voda. Pri tome treba paziti da se pod
izvede horizontalno ili u odreenom padu, a prema oznaci u projektu.
Kod montane ugradnje potrebno je ispitati zbijenost podloge na predviena optereenja i u sluaju nedostatne
zbijenosti istu dovesti do vrijednosti zahtijevanih projektom i opim uvjetima zemljanih radova.

- ugradnje, pripomo, fasadna skela
Ugradnja stolarskih i bravarskih stavki sadrana je u tim radovima, a u zavrnim zidarskim radovima se obraunava
ugradnja slijepih okvira, dovratnika,, doprozornika i slino.
Sve ugradbe izvesti tono po propisima i na mjestu oznaenom u projektu. Kod stavaka, gdje je uz ugradbu
oznaena i dobava, istu treba ukljuiti, a takoer i eventualnu izradu pojedinih elemenata, koji se izvode na
gradilitu i ugrauju montano.
Zidarska pripomo obrtnicima, instalaterima, noenje izuzetno tekih predmeta i pripomo kod raznih ugradbi
obraunava se u radnim satima, a u cijenu je ukljuen i sav potreban materijal za pripomo (za krpanja,
ugradnju).
Radne skele ukljuene su u cijenu svakog pojedinog rada, a fasadna skela se zasebno obraunava.
Prilikom izrade fasadnih skela potrebno se je pridravati propisa zatite na radu po pitanjima radnih ploha,
zatitnih ograda i prilaza. Materijal za izradu skela mora biti potpuno ispravan. Odgovorna osoba duna je
izvriti pregled materijala prije ugradbe. Skele moraju biti izvedene po mjerama i na nain oznaen u statikom
raunu i nacrtima za skele. Izvedene skele moraju biti sposobne podnijeti predvieno optereenje i moraju biti
stabilne. Fasadne skele obraunavaju se po m
2
projekcije skele u ravnini proelja, mjereno po vanjskom rubu i
1 m nad najviom povrinom.

Izvoa e pristupiti izvedbi zavrnih zidarskih radova tek nakon to projektant potpisom potvrdi tehnoloku
razradu svih detalja.

tehnoloku razradu svih detalja,
sve transporte
ienje tokom rada
127/190

Obraun:
pregradni zidovi i buke po povrini izraenoj u .................................................................... m
2

ventilacioni kanali i dimnjaci po duini izraenoj u ................................................................ m
1

plivajui podovi po povrini poda izraenoj u ......................................................................... m
2

ugradnja dovratnika i doprozornika po broju ......................................................................... kom
fasade po povrini proelja izraenoj u ................................................................................... m
2

fasadna skela po povrni u ravnini proelja izraeno u ......................................................... m
2

teracerski radovi i oblaganje podova bet. ploama u povrini izraenoj u .............................. m
2

zatvaranje reki duinski u ..................................................................................................... m
1

pripomo se izraunava u radnim satima .............................................................................. r.s.
128/190

B.V. ZAVRNI ZIDARSKI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.V.n. Plivajui pod ukupne debljine 7 cm.
Sastoji se od:
- toplinsko-zvune izolacije od elastificiranog
ekspandiranog polistirena EPS-T (15 kg/m3),
debljine sloja 2 cm, polagane u jednom sloju, preko
armiranobetonske ploe meukatne konstrukcije;
- razdjelnog sloja od pe folije debljine 0,02 cm s
preklopima od 20 cm;
- cementne glazure MM 20, debljine 5 cm, armirane
armaturnom mreom po sredini sloja, a zaglaene
za potrebe zavrne obloge od keramikih ploica.
Plivajui pod odvojiti od zida trakama elastificiranog
polistirena debljine 1 cm, do visine 2 cm iznad povrine
cementne glazure.

m
2
105,00


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.V.1 Pregradni zidovi
-debljine d= .. cm
-opekom NF/drugaijom opekom / openim
blokovima / blokovima od laganog betona / blokovima
od ljakobetona / blokovima od porobetona
/(drugaijim) blokovima / ploama od gline / betona
/ lakim graevinskim ploama
-punom / rupiastom / s horizontalnim upljinama/ s
vertikalnim upljinama / ..dr.
- dimenzije x.x cm.
-MO 2/2,5/4/ 5/ 4/ 7.5/ 10/ 15/.
- u produenom / cementnom / amotnom mortu/ u
graevinskom ljepilu
- MM 2,5 / MM 5 / MM 10

m
2

B.V.n Obloni zidovi debljine
-punom / upljom / drugaijom opekom
dimenzija.MO 2/5/7,5/10/15/20/30 u vapnenom /
produenom / cementnom / amotnom mortu /
graevinskom mortu MM 2,5 / 5 / 10.
U stavku ukljuiti i sponke kojima se zid vee za
nosivu konstrukciju (5 kom/m2) i sav potreban
materijal za noenje obloge.

m
2

B.V.n Fasadni zidovi
debljine... od fasadne opeke NF / dr... dimenzije... MO
... , u vezu ... s produnim / cementnim mortom MM
2,5 / 5 / 10. U stavku ukljuiti i sponke kojima se zid

129/190
vee uz nosivu konstrukciju kao i obradu reki s
koritenjem cementa (obinog / bijelog / u boji) /
gotove mase za fugiranje prema uputama projektanta.

m
2

B.V.n Ventilacioni kanali
Od openih / betonskih / ljako-betonskih elemenata
./.elemenata, dimenzija...
-u produenom mortu MM,
-tip kanala :pojedinani / sabirni,
-broj otvora i njegova dimenzija
Reke unutar ventilacionog kanala zagladiti u ravnini
stjenke u vapnenom / produenom / cementnom
mortu MM 5 / 10 /15

m
1

B.V.n Troslojni dimnjak
s jednim / dva /... dimovodna kanala promjera ..... cm.
Vanjske dimenzije dimnjaka su ...x cm.
Stavka obuhvaa amotnu cijev s fazonskim
komadima ( prikljuak na pe, dimnjaka vrataca ),
dilatacionu traku od min.vune i vanjski omota, te za
zavretak manetu od lima 1,5 mm i montanu
armirano betonsku kapu.

m
1

B.V.n Grubo i fino bukanje stropova na pogledu od fert
gredica / betona / rabica, grubim osnovnim slojem od
vapnenog / produenog / cementnog morta i s finom
zaglaenom vapnenom / produenom / cementnom
bukom od otrog mulja

m
2

B.V.n Grubo i fino bukanje zidova
na podlozi od opeke / betona / kamena / heraklita /
rabica, grubim osnovnim slojem od vapnenog /
produenog / cementnog morta i s finom zaglaenom
vapnenom / produenom /cementnom bukom od
otrog mulja.

m
2

B.V.n bukanje zidova jednoslojnom strojnom bukom
na podlozi od opeke / betona / kamena / heraklita /
rabica, jednim slojem gips vapnene / cementno
vapnene buke, u sloju debljine 1 / 2 cm. Povrina
zaglaena / filcana (strukture 1 mm).

m
2

B.V.n bukanje stropova jednoslojnom strojnom
bukom, na podlozi od fert gredica / betona / rabica,
jednim slojem gips - vapnene / cementno - vapnene
buke, u sloju debljine 1 / 2 cm. Povrina zaglaena /
filcana (strukture 1 mm).

m
2

B.V.n Plivajui pod ukupne debljine cm.
Sastoji se od:
- toplinsko zvune izolacije od elastificiranog
ekspandiranog polistirena EPS-T (kg/m3)/
kamene vune (.kg/m3) / pjenaste folijeu
jednom / dva sloja, ukupne debljine 0,5 / 1 / 2 / 3
cm, poloena preko AB ploe / betonske
podloge / hidroizolacije.
- Pe folija s preklopima 20 cm, debljine 0,02 cm,
- Armirana / mikroarmirana / kombinirano armirana
zaglaena cementna glazura, MM 15/20/25,
debljine 4 / 5 / 6 / 8.... cm, izraena od cementa /

130/190
brzoveznog, brzosueeg cementa / i sitnozrnog
pijeska.
Plivajui pod odvojiti od zida trakama elastificiranog
polistirena / pjenaste folije, debljine 0,5 / 1 cm, do
visine 2 cm iznad cementne glazure.

m
2

B.V.n Armirana / mikroarmirana / kombinirano armirana,
zaglaena cementna glazura.
MM 15/20/25, debljine 4 / 5 / 6 / 8 cm, izraena od
cementa / brzoveznog, brzosueeg cementa / i
sitnozrnog pijeska.

m
2

DOBAVE I UGRADNJE
B.V.n Dobava i postava Pe folije debljine 0,02 cm, preko
toplinskih / zvunih izolacionih ploa na podu / zidu.
Preklopi folija 10/20 cm.

m
2

B.V.n Dobava i ugradba
-toplinsko-zvune izolacije u sklopu plivajueg poda
meukatne konstrukcije, od elastificiranog
ekspandiranog polistirena EPS-T (kg/m3) / kamene
vune (kg/m3) / pjenaste folije,
-debljine 0.5/1/2/3/4.... cm.
polaganjem na AB plou meukatne konstrukcije.

m
2

toplinsko-zvune izolacije u sklopu plivajueg poda
grijanih prostora na tlu, a sastoji se iz 2 sloja:
- zvune izolacije od elastificiranog ekspandiranog
polistirena EPS-T (kg/m3) / kamene vune
(kg/m3) / pjenaste folije, debljine 0.5/1/2.... cm i
- toplinske izolacije od ekspandiranog polistirena EPS
(kg/m3) / ekstrudiranog polistirena XPS (kg/m3)
/ kamene vune (kg/m3) , debljine 4/5/6 cm.
polaganjem na izvedenu betonsku podlogu i
hidroizolaciju / armiranobetonsku temeljnu plou.

m
2

B.V.n Zatvaranje dilatacionih / radnih reki
irine .... cm, trajnim plasto-elastinim kitom ......,
nakon prethodnog premazivanja rubnih povrina
primerom.

m
1

B.V.n Zapunjavanje meuprostora / zasjeka zida tvrdom
pjenom...... za toplinsku izolaciju.

m
3

B.V.n Ugradba, istovremeno sa zidanjem zida, drvenih /
elinih dovratnika / stijena / slijepih okvira, veliine

a) do 2 m
2
kom
b)2 4 m
2
kom
c)4 6 m
2
kom
........... kom
B.V.n Ugradba u gotove zidove drvenih / elinih
dovratnika / doprozornika / slijepih okvira
veliine:

a)..do 2m2 kom
b) 2 4 m2 kom
c) 4 6 m2 kom
................. kom
131/190
B.V.n Montani nadvoji
l= .......cm , u pregradne zidove,
dim.presjeka .. cm u mortu MM.

kom

-drvolit / heraklit / polistiren / porofen / plutenih /
foamglas / tervol ploa (kg/m3),
-debljine 2.5/5./ 7.5/10.... cm,
ugradnja ulaganjem u oplatu (zida, greda) /
polaganjem na AB plou / naknadnim oblaganjem
(zida) kod obzida. Uvrenje ....

m
2

B.V.n Dobava i ugradba jastuka od mineralne / kamene
vune debljine .... cm, (kg/m3) ,ivanim na valovitom
kartonu / ianom pletivu / ljepenci / alu foliji.

m
2

B.V.n Dobava i postava rabic pletiva / tekstilno staklene
mreice preko izolacionih ploa / zasjeka / rebara
stropa / spojeva ploa / na mjestu spoja dvaju
vrsta materijala.

m
2

B.V.n Dobava i ugradba profila za ojaanje buke na
uglovima ,rubovima, vrsta uglovnih profila: nevidljivi
rub / sa staklenim pletivom / vidljivi rub / rubni profili /
dilatacijski profil / profili za podnoja.

m
1

B.V.n Doprema, montaa i demontaa cijevne fasadne
skele. Izvedba prema statikom proraunu sa svim
elementima prema mjerama zatite na radu.

m
2

FASADE
B.V.n Fasada od grube produene buke na zidu od
opeke / betona / dr../, sa zavrnim slojem od :
-produene buke, debljine slojna .mm, zaglaene
strukture liene (obraunato i opisano u liilakim
radovima /
- mineralne buke/ vodoodbojne mineralne buke
grubo / fino erane (grebane) teksture / ribane (sep)
teksture / prskane teksture, d= mm /
-silikatne buke, valjane / ribane / pricane teksture
d=.mm./
-od silikonske buke valjane / ribane teksture
d= mm/
-polimer-cementne buke valjane / prskane teksture,
debljine nanosa mm/
-polimerne (plastine buke ) d= ...mm
-Ukljueno ienje podloge ,s grubim pricom.

m
2

B.V.n Fasada od kamene buke
-na zidu od opeke / betona nanosi se cementna buke
koja se zagladi i nakon vezanja se obrauje kao
kamen tokanjem / brazdanjem / pikovanjem /
drugaije, runo/ el. ekiem.
-Borduru izvesti teracerskim brusilicama.
Povrinu zida izvesti u segmentima (dilatirati)

m
2

B.V.n Termo-izolaciona fasada s toplinskom bukom
d = 3 / 4 / 5 cm u cementnom mortu MM i zavrnog
sloja:

132/190
radovima /
- mineralne buke / vodoodbojne mineralne buke
teksture / prskane teksture, d= mm /
-silikatne buke, valjane / ribane / pricane teksture
d=.mm./
d= mm/
-polimer-cementne buke valjane / prskane
teksture, debljine nanosa mm/

m
2

B.V.n Termo-izolaciona fasada s izolacijskim ploama
etics sustav.
Sastoji se od slijedeih slojeva:
-od fasadnih ploa od ekstrudiranog (XPS) /
ekspandiranog (EPS) polistirena / fasadnih ploa od
mineralne vune / kamene vune / drvocementnih /
drvolit / i sl. Debljina ploa cm, (kg/m3).
-na podlogu od betona / opeke ploe se lijepe
specijalnim polimercementnim mortovima /
graevinskim ljepilom.
-prvi red ploa umee se u rubni profil, ploe se slau
s izmaknutim rekama, te se dodatno uvruju
plastinim privrsnicama sa irokom
glavom.kom/m2
-povrina se gleta specijalnim polimercementnim
mortom u dva sloja uz armiranje alkalno otpornom
tekstilno - staklenom mreicom. Debljina sloja . mm.
Izrada zavrnog sloja od:
radovima
- mineralne buke/ vodoodbojne mineralne buke
teksture / prskane teksture, d= mm
-silikatne / akrilne buke, valjane / ribane / pricane
teksture d=.mm.
d= mm
-polimer-cementne buke valjane / prskane
teksture, debljine nanosa mm

m
2

OBLOGE
B.V.n Postavljanje podne obloge od lijevanog
bruenog i poliranog teraca / pranog kulira
-teraco / kulir masa je granulacije od . do .mm, s
dodacima ..boje u vezivo,
- koristiti kamene ostatke i sitne od granita /
mamora / ostalih vrsta kamena po odabiru
projektanta
- debljina sloja 2 / 3 / 4 cm
- ukljuiti sokl od istog materijala, visine 10/15 cm.
- dilatacije se izvode / prethodnim umetanjem inox ili

133/190
mesing plosnih elemenata ---dim. / naknadnim
urezivanjem i zapunjavanjem trajnoelastinim
kitovima.
podna ploha M
2

sokl M
1

B.V.n Oblaganje vanjskih / unutarnjih podnih ploha
teraco / kulir / betonskim ploama / travnim
reetkama
-debljina ploa cm, dimenzija ..xcm,
pravokutnog / oktogonalnog / drugog oblika,
- polaganje u sloj pijeska / suhog morta / cementnog
morta debljine . cm
- nain polaganja

m
2

B.V.n Pripomo kod instalaterskih i zanatskih radova,
-razna temanja, krpanja, prijenosi, sitni
nepredvieni radovi i popravci nakon oteenja. U
stavku ukljuiti i sav potreban materijal.

RS

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B. V. ZAVRNI ZIDARSKI RADOVI ukupno: kn
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

134/190

B.VI. SUHOMONTANI RADOVI

OPI UVJETI ZA SUHOMONTANE RADOVE

Pri izvoenju suhomontanih radova pridravati se slijedeih normi i standarda:
gips kartonske ploe - NORM B 2206 / SIST EN 520 / DIN 18181, 18184
akustine ploe DIN 68127
profili i vijci - DIN 18182, 18183
gips za fugiranje - DIN 1168 / NORM B 3377
Izolacija - HR EN 13161 (MW mineralna vuna), 13163 (EPS ekspandirani polistiren), 13164 (XPS
ekstrudirani polistiren), 13168 (WW drvena vuna) / ili sukladno projektu zvune i toplinske zatite.
gips kartonski sistemi - DIN 18 183 i potom smjernice proizvoaa
zahtijevana klasa vatrootpornosti po ETAG 003 europske smjernice za sloene pregradne zidove / ili
prilog 1, DIN 4102 / ili NORM B 3800 / ili potvrdom ili miljenjem vjetaka autorizirane institucije za
ispitivanje
zahtijevane vrijednosti zvune zatite po DIN 4109 / ili prilog 1, NORM B 3358-6 / ili izvjetajem o
ispitivanju ovlatene autorizirane institucije za ispitivanje
za premaze - NORM B 2223
kasetni i lamelni sputeni stropovi - SIST EN 13964
za prosudbu tonosti kutova i ravnosti povrine - DIN 18 202
za poviene podove DIN EN 12 825
za uplje podove DIN EN 13 213
29

Suhomontani radovi obuhvaaju izradu:
- laganih montanih monolitnih pregradnih stijena, stropova i plivajuih podova (suhi estrih, ukljuivo
pripadajuu podlogu i izolacijski sloj) od graevinskih ploa kojima je glavna komponenta gips. U ovu
grupu ukljuena je ugradnja tipskih metalnih dovratnika i vratnih krila ukoliko je isto navedeno u
specifikaciji.
- pregradnih stijena od cementnih ploa (kao npr. Knauf Aquapanel)
- lamelnih metalnih sputenih stropova
- kasetnih sputenih stropova iz mineralnih vlakana
- kasetnih metalnih sputenih stropova
- dvostrukih (uzdignutih) i upljih podova

GIPSKARTONSKE PREGRADE I STROPOVI

Gips kartonske ploe sastoje se od gipsa, obostrano zatienog(armiranog) kartonom.Izvode se kao:
- standardne (GKB) za suhe prostore,
- vlagootporne (GKBI) za vlane prostore,
- vatrootporne (GKF) za obloge kamina i formiranje vatrobranih zidova.

Ploe se proizvode u debljinama:
- kao glatke (najee u debljini 12,5 mm i u raznim drugim debljinama 9 mm (lake savitljive), 15 mm,
20 mm, 25 mm. Debljine ploa 15, 20 i 25 mm uglavnom su za protupoarnu izvedbu pregradnih stijena.
- kao perforirane (akustike) ploe, najee u debljini 12,5 mm, s razliitim postotkom upljina (ovisno o
zahtijevanim akustikim svojstvima)

Ploe se proizvode u dimenzijama 125 cm (ili 120 cm) x 120 cm do 300 cm, te se privrenjem na
metalnu pocinanu konstrukciju (brzomontanim vijcima) i obradom spojeva (kitovima s bandanim
trakama i ljepilima) formiraju u kompaktne pune glatke plohe.

29
Koristiti samo one norme i standarde koje su u projektu.
135/190

Potkonstrukcija za pregrade i samostojee obloge je tipska metalna.
CW profili od pocinanog lima debljine 0,6 mm presjeka 50 / 75 / 100 mm na osnom razmaku 62,5 cm
s donjim i gornjim UW-profilom.
Izmeu profila se umee mineralna (kamena ili staklena) vuna.
Spojeve sa zidom, stropom ili podom izvoditi prema detaljima proizvoaa, te prema akustikim
zahtjevima.
Vrsta i debljina gipskartonskih ploa (Piano, GK-B ili ...) ovisi o tehnikim zahtjevima za
vlagootpornost, vatrootpornost i zvunu izolaciju.

Podkonstrukcija za stropove i ovjeene zidne obloge je tipska metalna.
CD 60/27 profili, od pocinanog lima debljine 0,7 mm i ovjesnih elemenata koji se vijcima privruju
o stropnu konstrukciju. Nosivi profili postavljaju se na razmaku od 75 -100 cm, ovjeeni ovjesnim
elementima na maksimalnom razmaku od 60 - 90 cm.
Na nosive profile postavljaju se montani na maksimalnom razmaku od 40-62,5 cm.
Kod duljina veih od 10,0 m izvode se dilatacijski spojevi to ulazi u jedininu cijenu.
Spoj sa zidom izvodi se UD profilima.

Zavrna obrada
Bandairanje (fugiranje spojeva uporabom armirane trake za pojaanje) izvodi se u etiri kvalitativne klase (oznake
K1 (ili Q1), K2, K3, K4). Kvalitete K1 i K2 izvode monteri suhe gradnje, a kvalitete K3 i K4 soboslikari. Za standardnu
kvalitetu bandae smatra se kvaliteta K2..
Kod vieslojnog oblaganja spojevi donjih slojeva ploa se samo zapunjavaju (u klasi K1,) a spojevi gornjeg sloja se
zavrno obrauju gletanjem.
K 1 - Tehniki neophodna kvaliteta - za povrine bez posebnih optikih zahtjeva, npr. ispod keramikih ploica,
buke ili druge vrste zavrnih obloga.
K 2 - Standardna kvaliteta povrine - pogodna za zavrne premaze i tapete. Ukljuuje osnovnu obradu spojeva
ploa i zaglaivanje podruja spoja. Uraunava u cijenu ukupnih suhomontanih radova.
K 3 - povrina koja premauje standardne zahtjeve (soboslikari)
K 4 - izuzetno glatka i ravna povrina (soboslikari)

PREGRADE I STROPOVI OD CEMENTNIH PLOA (kao Aquapanel i sl.)

Cementne ploe sastoje se od
- jezgre od portland cementa s dodatnim tvarima
- povrinskog sloja od staklenih vlakana na licu i naliju ploe.

Izvode se kao:
- Ploe za unutarnje prostore
- Ploe za vanjske prostore
Proizvode se u dimenzijama: irina 900 mm, duina 1200/2400/1250/2500 mm, debljina 12,5 mm.

Potkonstrucija se izvodi kao metalna iz elinih profila (prema DIN 18182, dio 1). Razmak profila kod
izrade zidova ili zidnih obloga s potpornjima i dvostijenih zidova maks. 625 mm. Razmak montanih profila
kod ovjeenih stropova max. 312,5 mm. Kod prostorija s velikom vlanou zraka treba upotrijebiti profile ili
pribor u korozijskoj zatitnoj klasi III (prema DIN 55928, dio 8).

Privrivanje na drvenu ili metalnu potkonstrukciju s vijcima prema preporuci proizvoaa.
Svaki UW i CW prikljuni profil mora se obraditi s obje strane, biti opremljen brtvenim kitom ili brtvenom
trakom za pregradne zidove.Da bi se osiguralo dobro prianjanje poliuretanskog ljepila za fuge cementnih
ploa , nakon ugradnje rubove graevne ploe potrebno je oistiti od praine mokrim kistom.
Rubne spojne fuge izmeu zidova, stropa i poda moraju se zatvoriti trajno elastinim brtvenim materijalom.
Dilatacijske fuge se moraju predvidjeti na najmanje svakih 7,5 m.
136/190
Na stropovima ploe se postavljaju s 3-5 mm razmaka izmeu spojeva.Spojeve treba ispuniti sa
specijalnom masom za fugiranje i armirati s bandanom trakom prema uputi proizvoaa.

Cementne ploe za unutarnju primjenu se za lienje mogu pripremiti na nain da se u potpunosti zaglade
bijelim fugirnim materijalom, armiranim staklenom mreicom.

PREGRADE I STROPOVI OD EKSPANDIRANOG STAKLA (kao Sto Silent Panel, Verotec i sl.)

Ekspandirano/pjenasto staklo (eng. foamglas) je prema DIN 18174 pjenasti materijal s vie malih
zatvorenih elija. Koristi se kao zvuno izolacijski strop, dimenzija ploa 2400/1200/15 mm ili 1200/800/15
mm.
Montaa brzomontanim vijcima s izmaknutim poprenim spojevima. Ploe na spojevima lijepiti sa svih
strana i pritisnuti jednu uz drugu. Viak materijala odstraniti. Potkonstrucija od pocinanih profila. Nosivi
profili postavljaju se na razmaku od 75 -100 cm, ovjeeni ovjesnim elementima na maksimalnom razmaku
od 60 - 90 cm. Na nosive profile postavljaju se montani na razmaku od 30 cm, fiksirani krinim
elementima ili kutnim sidrima.

Izvode se kao:
- Ploe za unutarnje prostore (podovi i stropovi)
- Ploe za vanjske prostore (opisuju se i obraunavaju u okviru proelja)
- Izolacijske ploe (opisuju se i obraunavaju kao integralni dio sistemskih konstrukcijskih rjeenja).

SUHI ESTRIH
Podni sustavi plivajuih podova za polaganje suhim postupkom. Prohodni odmah nakon montae.
Izvode se kao:
a. gipsvlaknaste ploe sa vrstom jezgrom izraenom iz celuloznih vlakana i gipsa.
- ploe irina 500-1000 mm, duina 1500 mm, debljine 10 ili 12,5 mm za polaganje u dva sloja
- dvoslojni element (s preklopom 5 cm) bez ili s kairanim slojem izolacije
b. gipsane ploe
- podne ploe irine 600 mm, duine 2000 mm, debljine 12,5 mm za polaganje u dva sloja
- kao tri tvorniki slijepljene podne gipsane ploe ukupne debljine 25 mm, sljepljeno u spojevima utor /
pero bez ili s kairanim slojem izolacije.

Ploe se meusobno lijepe du spojeva.
Postavljaju se na razdjelni sloj od PE folije 0,2 mm, odvojeno od bonih zidova rubnom trakom iz mineralne
vune ili elastificiranog polistirena d=1 cm.
Prije postavljanja ploa podlogu je potrebno izravnati:
- samonivelirajuom masom za neravnine do maksimalne debljine 20 mm
- suhim nasipom za neravnine minimalne visine 20 mm do 40 mm

IZOLACIJE
Ovisno o namjeni:
- toplinska (mineralna vuna, kamena vuna, ekspandirani i ekstrudirani polistiren)
- zvuna (ekspandirani pollistiren, ekspandirani elastificirani polistiren, mineralna vuna)
- parna brana (u suhomontanim radovima najee PE folija d=0,2 mm)

POVIENI PODOVI
Ploe (rasteri) sa zavrnom oblogom od tepiha , PVC-a, kamena, drva ..
Povieni podovi su podne obloge na potkonstrukciji, odignute od podne konstrukcije tako da u
meuprostoru omoguavaju polaganje instalacija, te omoguavaju jednostavnu reviziju tog prostora u bilo
koje vrijeme.

137/190
Potrebno se drati uputa proizvoaa u pogledu skladitenja materijala, ploa i uvjeta temperature i vlanosti zraka
prostora u kojima e se izvoditi radovi (npr. temperatura od 11 do 35C i relativna vlanost do 70 % za
gipskartonske radove).
Ploe treba zatititi od kondenzne vlage. Prije ugradnje ploe moraju biti na mjestu ugradnje najmanje 24 sata
ranije, da bi se prilagodile mikroklimatskim uvjetima prostora.
S izvedbom se moe zapoeti tek kad su zavreni svi mokri radovi (bukanja, cementni estrih i sl.) i konstrukcija
dovoljno prosuena, a u nakon ugradnje prozora i montae svih instalacija koje dolaze unutar stropa.
Ljeti je potrebno osigurati prozraivanje, a zimi za montau treba biti ukljueno grijanje uz uestalo prozraivanje.
Ako se nakon montae iz nekih razloga grijanje treba iskljuiti, ve montirane ploe treba skinuti i propisno
uskladititi do punog putanja objekta u funkciju. Montirani strop ili pregradu je potrebno oistiti od eventualnih
neistoa koje su nastale pri izvedbi, ali pri tome treba postupiti po uputstvu proizvoaa suhim postupkom ili sa to
manje vlage.
Ako je pri montai dolo do manjih oteenja ploa, mogue ih je posebnim kitom otkloniti, ukoliko su ona vea,
potrebno je zamijeniti cijelu plou, to e upisom u graevinski dnevnik odrediti nadzorni inenjer.
Za uvrenje tereta na GK konstrukcije treba primijeniti specijalna privrsna sredstva te se pridravati uputa o max
optereenju.

Zahtijevanu vatrootpornost zidova, sputenih stropova i obloga instalacijskih ahtova izvoa radova dokazuje
putem certifikata ovlatene institucije, koje izdaje proizvoa materijala uz ovjerenu Izjavu od nadzornog inenjera i
izvoaa radova o propisnoj ugradnji traenih sistema.
Zahtijevana zrana zvuna zatita u zgradi dokazuje se mjerenjem na gradilitu. Mjerenje se obraunava posebno.
Fugiranje spojeva izmeu ploa i sredstava za privrivanje izvodi se posebnim elastinim kitovima u skladu s
standardom, odnosno smjernicama proizvoaa. U jedinstvenoj cijeni je ukalkulirana povrina tehniki neophodne
kvalitete (klase K(Q)1, osim ako pojedinom stavkom nije drugaije navedeno).
Za nastale nekontrolirane raspukline unutar gips kartonskih sistema odgovoran je izvoa bandaa, a za neravnu
povrinu (vidljiv spoj gips kartonskih ploa) izvoa soboslikarskih radova.
Meusobno se bandairaju samo istovrsni materijali. Bandairanje izmeu raznovrsnih materijala nije doputeno.
Spojevi dvaju raznovrsnih materijala (npr. beton ili buka-GK ploa) izvode se tzv. kontroliranom fugom.
Izvoa suho montanih radova koji je pravilno obradio zavrni rub GK ploa na spoju s drukijim materijalom nije
odgovoran za nekontrolirane raspukline koje e nastati na spoju radi nepravilno izvedenog detalja drugog izvoaa.

Pregradne stijene
Prekid radova za instalacijske radove nakon polaganja s jedne strane ukljueni su u osnovnu cijenu.
Ako nisu navedene visine, u obraun se uzimaju u obzir visine zidova i zidnih obloga do 3.20 m. Za oteani rad
iznad 3.20 m visine obraunava se doplata.
Ako drukije nije navedeno, zidne konstrukcije od metalnih podupiraa nisu nosive i ne mogu se premjetati.
U jedinstvenu je cijenu potrebno ukljuiti kruti spoj profila s trakom za brtvljenje sa zidom, stropom i podom.

Sputeni stropovi
U osnovnu cijenu ukljuena je radna skela do radne visine 3,20 m. Radna visina mjeri se od gornje razine poda do
donje razine primarnog stropa na koji je privrena potkonstrukcija (vjealice) sputenog stropa.
Vodoravne ili okomite ravnine u nagibu do 5% smatraju se kao vodoravne ili okomite, a iznad 5% kao kose.
Okomite stropne povrine dodaju se povrini stropa, a kose se iskazuju zasebno.
Ako drukije nije navedeno, visina vjeanja do 50 cm je ukljuena u osnovnu cijenu. Visina vjeanja mjeri se od
donjeg ruba primarnog nosivog stropa do donjeg ruba gotovog objeenog stropa.

Zidne obloge
Potkonstrukcija gips kartonskih sistema od stropnih C profila te zidnih okomitih obloga se izravnim podesivim
vjealicama (privrivaima) montira neposredno na nosivu podlogu.
U osnovnu cijenu potkonstrukcije ukljuena je montaa vodoravnih, kosih ili okomitih obloga kod kojih maksimalni
odmak konstrukcije od primarne konstrukcije iznosi 10 cm (mjereno do vanjskog ruba C profila).

Izolacije - toplinske, zvune izolacije i parne brane
Elementi izolacije moraju biti dobro zbijeni i povezani sa susjednim konstruktivnim elementima.
138/190

Povieni podovi
Potkonstrukcija mora biti trajno privrena u podlogu. Ukoliko je povieni pod vii od 50 cm potrebno je
dodatno stabilizirati potkonstrukciju (sidrenjem u pod ili ubacivanjem horizontalnih ukruta)
Ploe treba polagati bez dodatnog privrivanja. Rezane rubove materijala neotpornih na vlagu potrebno
je zatititi od mogueg prodora vlage.
Dozvoljeni razmak izmeu ploa 2 mm, dozvoljeni pomaci fuga u dunim spojevima do 4 mm.
Nije doputeno nanoenje nivelirajuih masa u svrhu izravnanja povrine povienog poda.
Instalacije u povienom podu moraju biti strukturalno kompatibilne i ne smiju utjecati na umanjenje
nosivosti potkonstrukcije poda.

sav materijal, dobavu i uskladitenje
sav spojni i pomoni materijal
primjenu mjera zatite od poara
trokove zatite na radu
trokove izdavanja atesta i kontrolna ispitivanja ukoliko su ista traena pojedinim stavkama
sve transporte
ienje tokom rada
Izvoa e pristupiti izvedbi tek nakon to projektant potpisom potvrdi tehnoloku razradu svih detalja .

Obraun:
- pregradne zidove, zidne obloge, stropove i podove (plivajue i poviene) povrinski izraeno u .......... m
2

- izolacije, ispune, nasipavanja podnih konstrukcija povrinski izraeno u .............................................. m
2

- folije, obloge, kairanja i parne brane povrinski izraeno u ................................................................... m
2

- palete otvora mogu se obraunavati na slijedee naine:
- otvori razmaka i udubine iznad 0.50 m dubine- povrinski izraeno u ....................................... m
2

- otvor obraen paletom manji od 4,00 m
2
i irina palete manja od 0,20 m -otvor se ne odbija
(paleta se ne obraunava posebno) ............................................................................................ m
2

- otvor s obraenom paletom povrine vee od 4,00 m
2
- otvor se odbija
(paleta se obraunava posebno)................................................................................................ m
2
- otvor s neobraenom paletom povrine manje od 2,5 m
2
- ne odbijaju se ................................ m
2

- otvor s neobraenom paletom povrine vee od 2,5 m
2
- odbijaju se
pojedinane povrine otvora i izreza na podu ne oduzimati ako su manji od 0,50 m
2
........................ m
2

- palete otvora (razmake i udubine do 0.50 m dubine) po duini izraeno u ........................................... m
1

- slobodne zavretke zidova po duini izraeno u ..................................................................................... m
1

- ugradnja rubnih ili kutnih profila i nestandardnih zavrnih profila po duini izraeno u ........................... m
1

(ne oduzimaju se prekidi u pojedinim duinama do 1.00 m)
- kitanje spojeva akrilnim kitom po duini izraeno u ................................................................................ m
1

- pojaanja u nosivoj konstrukciji po duini izraeno u .............................................................................. m
1

- ugradnja UA profila za pojaanje (poklopaca, parapeta, vrata...) po duini izraeno u .......................... m
1

- izrada stropne kaskade (eone plohe) s navedenom visinom kaskade po duini u ............................... m
1

- izrezi i otvori (svjetla, zvunici, anemostati, podne utinice, ventilacija, ventilokonvektori)
po broju komada ................. kom
- revizijski poklopci po broju komada ................. kom
- posebna tipska pojaanja za sanitarne elemente (WC, umivaonik) po broju komada ................. kom
139/190

B.VI. SUHOMONTANI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.VI.n. Pregradna stijena od gipskartonskih GKB ploa.
Tip kao Knauf W112, ukupne debljine 125 mm, visine
3,70 m.Sastoji se od slijedeih slojeva:
- obostrana obloga od GKB ploa, d=2x12,5 mm,
- metalna potkonstrukcija UW/CW profili,
d=75 mm, na meurazmaku 62,5 cm
- ispuna mekim ploama mineralne vune (30 kg/m
3
)
d=50 mm.
Zavrna obrada u klasi K2.
m
2
216,00


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
GIPSKARTONSKE PREGRADE I STROPOVI
PREGRADE I STROPOVI OD CEMENTNIH PLOA
SUHI PODOVI
B.VI.1. Pregradne stijene od GKB / GKBI / GKF / cementnih
ploa
- tip ... (Knauf W111, W112 ...) ukupne debljine ... mm,
visine ... m
- obloga d= 9/12.5/15/2x12.5/.... mm
- metalna pocinana konstrukcija od UW / CW profila d
= 50 / 75 / 100 mm, na meurazmaku ... cm
- s izolacijom mineralne vune d = .... mm /izolacijom
..d=... mm
- zvune izolacije (RW,R)... dB
- zavrna obrada u klasi K1 / K2 .....

m
2

B.VI.n

Obloga postojeih zidova od GKB / GKBI / GKF /
cementnih ploa
- tip ... (Knauf W611, W623) ukupne debljine ... mm,
visine ... m
- obloga d= 9/12.5/15/2x12.5/.... mm
- lijepljenje graevinskim ljepilom/ postavom na
ovjeenu metalnu podkonstrukciju od CD /UD profila,
na meurazmaku ... cm / postavom na drvenu
podkonstrukciju dimenzija ... cm, na meurazmaku
... cm
..d=... mm / parnom branom ...
- ukljuiti i fugiranje, gletanje, bez bojanja

m
2

140/190
B.VI.n

Samostojea obloga zidova od GKB / GKBI / GKF /
cementnih ploa
- tip ... (Knauf W625, W626, W653...) ukupne debljine
... mm, visine ... m
- obloga d= 9/12.5/15/2x12.5/.... mm
- postavom na samostojeu metalnu podkonstrukciju
od UW / CW profila d = 50 / 75 / 100 mm, na
meurazmaku ... cm / postavom na drvenu
podkonstrukciju dimenzija ... cm, na meurazmaku
... cm
..d=... mm / parnom branom ...
- ukljuiti i fugiranje, gletanje, bez bojanja

m
2

B.VI.n Ravni sputeni strop od GKB / GKBI / GKF /
perforiranih/ cementnih ploa
- tip ... (Knauf D112...), visine sputanja ... cm
- visina podgleda stropa od poda h=... m, rad na visini
do h=... m
- obloga d= ... mm
-postotak perforacije (za perforirane ploe)
- postavom na ovjeenu metalnu potkonstrukciju od UD
/ CD profila u jednoj / dvije ravnine
- bez / s izolacijom mineralne vune d= / izolacijom.

m
2

B.VI.n Luni sputeni strop od GKB / GKBI / GKF /
perforiranih / cementnih ploa
- tip ... (Knauf D112...), visine sputanja ... cm
do h=... m
- obloga d= ... mm, radijus zakrivljenosti r=... m
- postavom na ovjeenu metalnu potkonstrukciju od UD
/ CD profila u jednoj / dvije ravnine
- bez / s izolacijom mineralne vune / ..., d= ..... mm

m
2

B.VI.n Izrada okomitih maski / nia u sputenom stropu
od GKB / GKBI / GKF / perforiranih/ cementnih
ploa
- rad na visini do h=... m
- obloga d= ... mm, visina maske ... cm / razvijena
irina obloge nie ...+...+... cm
- na metalnoj pocinanoj konstrukciji od UD / CD / UW /
CW profila dimenzija .../... mm
- bez / s izolacijom mineralne vune / ..., d=... mm
- ukljuivo pojaanje bridova tipskim metalnim profilima
povrina m
2

visina ovjesa m
1

pojaanja bridova m
1

141/190
B.VI.n Plivajui suhi pod od gipskartonskih /
gipsvlaknastih ploa (kao Knauf Vidifloor)
- tip kao Knauf Vidifloor (F135 / F132 / F131...) /kao
Knauf gipskartonske anhidritne ploe (F141 / F142 /
F146...)
- ukupne debljine plivajueg poda d=... cm,
- Nosivog sloja d=... mm
- Kairano slojem izolacije iz tvrde polistirenske pjene /
mineralne vune (MF), debljine d=... mm
- Postavlja se na izravnavajui suhi sloj kvarcnog
pijeska d=... mm / ekspandiranog glinenog granulata
d=... mm / sloj ljepenki...
- Prije postave izravnavajueg sloja postava PE
gra. Folije d=0,2 mm s preklopima, uzdignuto uz
zidove

m
2

B.VI.n Izrezivanje gipskartonskih ploa
za rasvjetna tijela / podkonstrukciju (za
zvunike,reflektore, klima reetke, vatrodojavu i sl.) i za
utinice na zidnim oblogama.
Otvori promjera ... mm / dimenzija ...mm x ... mm

kom
B.VI.n Ugradnja nosaa sanitarne opreme /opreme

~ univerz. preka za montau rukohvata kom
~ rukohvat za invalidne osobe kom
~ nosai za konzolne klupice za sjedenje kom
~ nosai zidnih polica. kom
kom
B.VI.n Ugradnja sljepih okvira(otvori,vrata...) u GK zidu
-veliina otvora do m
2
/ p reko m
2

kom
B.VI.n Revizijski otvori u sputenom stropu
-veliine x cm kom

LAMELNI METALNI SPUTENI STROPOVI
B.VI.n Lamelni sputeni strop
- od simetrinih / asimetrinih, perforiranih /
neperforiranih lamela
- lamele modula ... mm, s otvorenim / zatvorenim
fugama / fugama s ispunama, irine fuge ... mm
- tip ..., visine vjeanja ... cm
do h=... m
- lamele od aluminijskog / pocinanog / ... lima d=...mm
- plastificiranog u boju RAL / NCS ...
- s tipskom aluminijskom / pocinanom
potkonstrukcijom
- i aluminijskim / pocinanim / ... obojenim zavrnim
profilom
- popreni spoj lamela linijski / izmjenini

m
2

142/190

KASETNI SPUTENI STROPOVI IZ PLOA S
MINERALNIM VLAKANIMA
B.VI.n Kasetni sputeni strop iz mineralnih vlakana
- od demontanih / nedemontanih mineralnih
vlaknenih ploa tip ..., dimenzije ploa ...
- ploe s ravnim / udubljenim rubom i vidljivom /
nevidljivom konstrukcijom .... boje i zavrnim L
profilom ... boje
- visine vjeanja ... cm
do h=... m
- s tipskom aluminijskom / pocinanom
potkonstrukcijom
- kolinik zvune apsorpcije ploa ..., a razina
priguenja buke (RW,R)... dB

m
2

KASETNI METALNI SPUTENI STROPOVI
B.VI.n Kasetni metalni sputeni strop
- od demontanih / nedemontanih metalnih kaseta ...,
dimenzija...
- od aluminijskog / cinanog / ... lima, debljine ... mm
- glatke / perforirane / valovite / ... povrine
- boje RAL / NCS ....
- visine vjeanja ... cm
do h=... m
- s tipskom aluminijskom / pocinanom, vidljivom /
nevidljivom potkonstrukcijom i zavrnim L-profilom
boje ....

m
2

DVOSTRUKI (UZDIGNUTI) POD
B.VI.n Povieni pod po sistemu dvostrukog (uzdignutog)
poda
Izvodi se u slijedeim slojevima:
- protuprani premaz AB podloge / bez premaza
- potkonstrukcija od podesivih podnih elinih stupia
(sa / bez podloaka za priguenje buke - ... dB) za
standardna / poveana optereenja, stupii se
postavljaju u rasteru ... / ... mm
- sistemske ploe za polaganje preko stupia d=... mm,
sa zavrnim slojem gumom / linoleum / tepih / drvo /
neobraen / ..., s donje strane kairane oblogom (Alu /
PE folija) / nekairane, elektrostatska svojstva
- potrebni montani probor spojna elastina traka na
spoju sa zidovima, priguivai zvuka na stupiima (PE
ili PA), alu ploice za fino niveliranje, PU ljepilo za
stupie
Ukupne visine poda ... cm

m
2

143/190

UPLJI POD
B.VI.n Povieni pod po sistemu upljeg poda
Izvodi se u slijedeim slojevima:
- protuprani premaz AB podloge
- potkonstrukcija od podesivih podnih elinih stupia
(sa / bez podloaka za priguenje buke - ... dB) / PE
kupolastih elemenata, stupii se postavljaju u rasteru
... / ... mm
- sistemske ploe za polaganje preko stupia d=... mm,
s donje strane kairane oblogom (Alu / PE folija) /
nekairane
- ljevani estrih d=... mm od samonivelirajueg estriha
na bazi kalcijevog sulfata, polaganje na razdjelnu foliju
Ukupne visine poda ... cm

m
2

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B. VI. SUHOMONTANI RADOVI ukupno : kn
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

144/190

B.VII. STAKLARSKI RADOVI

OPI UVJETI ZA STAKLARSKE RADOVE

Izvoditi prema, Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama,(NN 110/08,
89/09
Staklarski radovi moraju biti specificirani prema HRN EN 572-9:2005.
Ostakljenja za vrata, prozore i stijene obuhvaena su i opisuju se u stolarskim odnosno bravarskim radovima, osim
ako u stavci nije drugaije navedeno.

Princip je da se u staklarskim radovima opisuju oni elementi koji nemaju svoj okvir!!!!

Staklarskim radovima obuhvaeno je:
ostakljenje stolarskih i bravarskih elemenata
ustakljenje krovnih konstrukcija i nadsvjetla
izrada staklenih vrata, predgrada i okna od kaljenog i /ili lameliranog stakla
postava kupola i traka od stakloplastike.
dobava i ugradnja ogledala
ograde - inox/n profili + staklo

Vrste stakla:
Ravno (float) staklo proizvodi se izvlaenjem i lijevanjem, mora bit jednoline traene debljine, strojne
izrade, potpuno prozirno, bez valova i mjehura, a sliku mora davati bez deformacija, prozorsko 3-4 mm, za
izloge 2-5 mm
Izo (termoizolirajue) staklo sastavljeno je od dva ili tri stakla d = 4 (6) mm i upljine 12 (16) mm.
Sigurnosno staklo pri lomu se rasprsne u besopasne komadie, moe biti kaljeno staklo i laminirano
staklo
Kaljeno (sekurit) staklo (6 10 mm) sigurnosno staklo koje se dobiva termikom obradom ravnog stakla,
staklo prolazi kroz fazu pripreme (rezanje, buenje, bruenje i pranje), a zatim kroz postupak kaljenja.
Laminirano staklo (lamistal) sigurnosno ili neprobojno staklo, sastoji se od 2 ili vie slojeva stakla,
meusobno slijepljenih folijama (od 4 + 4 = 8 mm, do 5 + 5 + 5 + 5 = 20 mm) i mora imati vidljivu oznaku o
broju slojeva, ukupnoj debljini i atest o otpornosti na udar
Vartootporno staklo - prozirno vieslojno staklo koje se sastoji od nekoliko slojeva laminiranih stakala, kod
poviene temperature i u vremenu od 30, 60, 90 ili 120 min, slojevi se ire i pretvaraju u vrsti i kompaktni
"tit", koji za vrijeme poara ne proputa poar, dim ili vrue pare
Reflektirajue staklo - s dodatnim metaliziranim slojem, odbija 40% toplinskih zraka
Polureflektivno staklo - ima naneseni metalni oksid tako da se zapravo kombinira toplinska zatita i
refleksija, odbija zrake sunca, ali bitno manje nego reflektivno staklo, i upija dio svjetlosti i energije, boje
stakla su bezbojno, zeleno i plavo
Antireflektivno staklo - kombinirano od dvije pirolitiki obraene povrine stakla u jednostruko laminirano
staklo kako bi reduciralo vidljivo svjetlo refleksije na manje od 2%, sprijeava prolaz i do 99% UV zraenja
Armirano staklo (6 7 mm) ojaano metalnom mreicom u sredini, treba imati pravilno rasporeenu
mreu, jednolinu debljinu, te ne smije imati mjehure i valove.
Ornament mutno, mat, mljeno (pjeskareno), mora biti jednoline debljine (5 6 mm) i odgovarati uzorku
kojeg odabere projektant
Satinirano staklo - float staklo kojemu je jedna strana obraena visokokvalitetnim nagrizanjem kiseline,
satinirano staklo je vie transparentno od pjeskarenog stakla
Profilit staklo profilirane staklene lamele
Staklene ploice i stakleni mozaik
Staklena pjena (foam glas) proizvodi se od recikliranog staklenog otpada, male je gustoe , a ima odlina
teroizolacijska svojstva te funkciju parne brane
145/190
Vodeno staklo - bezbojna, prozirna viskozna vodena otopina natrijeva silikata, kalijeva silikata s kremenim
pijeskom, vezivni materijal za staklo, za fiksiranje pigmenata itd.

Izvoa treba upotrijebiti materijal koji u svemu (vrsti, boji i kvaliteti) mora biti jednak uzorku to ga odabere
projektant. Materijal predvien za izvedbu naveden je u stavkama trokovnika.
Izvoai stolarije i staklar dogovoriti e ovisno o debljini stakla, irinu utora za staklo za svaku pojedinu stavku. Utor
treba biti dovoljno irok da se staklo uloi u kit. Svo ostakljenje izvodi se pomou drvenih, elinih ili aluminijskih
kutnih letvica, koje daje stolar, odnosno bravar zajedno sa potrebnim vijcima, a brtvljenje je plastinim kitom, koji je
kod stolarije u tonu drveta.

Prije poetka radova izvoa mora ustanoviti kvalitetu i provjeriti mjere otvora stolarskih i bravarskih radova koji se
ostakljuju. Istu takvu provjeru treba izvoa obaviti prije ugradnje vrata od kaljenog stakla. Ako izvoa ustanovi
neispravnosti na otvorima stolarskih i bravarskih proizvoda, te na otvorima gdje se trebaju ugraditi vrata od kaljenog
stakla, o tome mora odmah pismeno obavijestiti svog naruitelja kako bi se te neispravnosti mogle otkloniti na
vrijeme i omoguiti nesmetan rad izvoau staklarskih radova.

Ostakljenje stolarije, odnosno bravarije u pravilu radi staklar kao suizvoa isporuitelja graevne stolarije odnosno
bravarije. Ostakljivanje se obavlja prema dogovoru sa stolarom, odnosno bravarom, bilo u njihovim radionicama, bilo
nakon ugradnje stolarije i bravarije. Za ostakljenje odgovaraju staklar i izvoa graevne stolarije, odnosno bravarije
zajedniki prema meusobno postignutim sporazumima prije poetka radova, dok je prema investitoru (naruitelju
stolarije / bravarije) odgovoran isporuitelj.

Postava kupola i traka od stakloplastike vri se prema uputama proizvoaa, a u koordinaciji s izvoaem krova.

Izvoa e pristupiti izvedbi tek nakon to projektant potpisom potvrdi tehnoloku razradu svih detalja

uzimanje mjera na gradilitu i definiranje ugradbenih dimenzija,
spojni materijal
sve transporte
ienje tokom rada

Obraun:
staklena vrata po broju ............................................................................................................... kom
ostakljenje okvira po povrini u ...................................................................................................... m
2

svjetlosne krovne trake po povrini u ............................................................................................ m
2

kupole po broju u ......................................................................................................................... kom
staklene prizme po povrini ili broju u ................................................................................m
2
ili kom
ogledala po povrini ili broju u ............................................................................................m
2
ili kom
146/190

B.VII. STAKLARSKI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.VII.n. Dobava i ugradnja svjetlosne krovne kupole.
Kvadratna krovna kupola dimenzija okvira 100 x
100 cm, a svijetlog otvora 80x80 cm. Otvaranje je
otklopno, runo s pneumatskom polugom i
bravicom s kljuem. Nastavni vijenac je izraen iz
tvrdog PVC-a ili stakloplastike i visine je 30 cm.
Pokrivna, otklopna kupola je izraena iz dvostruke
opne od plexiglasa u boji po odabiru projektanta.
Debljina plexiglasa je 2 x 8 mm.
Izvoditi uz potivanje uputa odabranog
proizvoaa, a posebnu panju obratiti na spojeve
s hidroizolacijom krova.

kom

4


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.VII.1 Ostakljenje
-drvenih/ N/ aluminijskih/ plastinih/.
-vrata/ prozora/ stijena/ izloga/,
-preko 1m
2
stakla u komadu/ 1-2 kom u m
2
stakla/ 2-5
kom u m
2
stakla/ 5-10 kom u m
2
stakla/ preko 10 kom u
m
2
stakla
Koristiti :
-vueno staklo d=.../ornament staklo d=.../ravno
armirano staklo d=.../float (kristalno) staklo d=.../kaljeno
staklo d= /lamelirano staklo (broj slojeva i deb.
svakog sloja) d=.../ termoreflektirajue staklo d= .../IZO
staklo ...+...+.../d= .../lijevano akrilno staklo d=.../d= ...
-polikarbonatno (Lexan) staklo d=... prozirno/ u boji po
izboru projektanta d=...../ polureflektirajue/
termoreflektirajue d=.....
-staklo se uvruje ulaganjem u metalne letvice/
drvene letvice/ trake od gume ili PVC-a/ metalnim
trokutastim avliima
- brtvi trajno elastinim kitom/ brtvi...

kom
m
2

147/190

B.VII.n Ostakljenje profiliranim staklom okvira
od metala.../ drveta/ betona/ od...,veliine...
- ostakliti jednostruko/ dvostruko
- kopilit/formilit/ profilit plus, plavkasto zelene boje/
antisol...
- lamelama irine 32cm/ 25 cm/52 cm/ 22 cm/...
- armiranim/ nearmiranim
Brtviti trajno elastinim kitom.../ ...

m
2

B.VII.n Ostakljenje krovnih konstrukcija i nadsvjetla
- armiranim/ kaljenim/ polikarbonatnim/ akrilnim
staklom d=...
Uvrenje kitnim... letvicama i brtviti trajnoplastinim
kitom/ trakama od gume (PVC)/ staklarskim kitom

kom
m
2

B.VII.n Ostakljenje staklenim prizmama
okvira od betona/ metala/...( koji ovom stavkom nije
obraunat), format prizme .. cm, debljine...
- povrina prizme je glatka/ ohrapavljena/ valovita/
rebrasta po izboru projektanta.
- ugrauju se u cementni mort 1:3 / drugaije...ukljuivo
svi pomoni radovi kao i elastini leaj od traka okipora
i sl. te sa svim brtvljenjem.
- ulaganjem ipki profila 6 mm u reke/ ulaganjem...

kom
m
2

B.VII.n Dobava i montaa svjetlosnih krovnih kupola
-veliine....
-polikarbonatnim/ od lijevanog akrilnog stakla/
-jednostruke/ dvostruke izvedbe
-providne / prozrane / termoreflektirajue boje/...,
-nastavni vijenac svijetle visine .... cm,
-otvaranje runo / elektromotorom / pneumatsko

kom

B.VII.n Svjetlosne krovne trake
- polikarbonatnim/ lijevanim akrilnim tipa.../
- jednostruke/ dvostruke izvedbe
- s elementima duine .m,
- svijetle irine ...cm
- otvaranje je runo / na elektromotor

m
1

B.VII.n Staklena vrata
- veliine...
- jednokrilna/ dvokrilna/.
- zaokretna/ mimokretna/.
- s fiksnim nadsvjetlom/ bez nadsvjetla
- od kaljenog kristal stakla d= ... boje po izboru
projektanta
- s bravom na visini...mm,
- i rukohvatom od stakla/ metala.../drva.../ plastike....
- s podnojem u visini .cm/ bez podnoja
U stavku ukljuiti i sav potreban okov za staklena
vrata po izboru projektanta.

kom

148/190
B.VII.n Ogledalo od kristalnog stakla
- dimenzije...
- d = 4/ 5/ 6 mm,
- rubovi brueni.../ obraene.... po izboru
projektanta
- ugradnja s vijcima i pokrovnim kapicama/
lijepljenjem....
- na podlogu od iverice .../ na podlogu od....
- koja je / nije ukljuena u cijenu.

kom
m
2

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B.VII. STAKLARSKI RADOVI ukupno: kn
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

149/190

B.VIII. KAMENOREZAKI RADOVI

OPI UVJETI ZA KAMENOREZAKE RADOVE

Kamenorezake radove izvoditi prema projektu i u skladu sa postojeim normana HRN U.F7.010/68 , te Tehnikim
uvjetima za oblaganje kamenim ploama.

Kamen prema porijeklu:
magmatske stijene
o intruzivne ili dubinske - kristalizacija magme u raznim dubinama litosfere
o efuzivne ili izljevne - kristalizacijom iz lave izlivene na povrini litosfere
sedimentne stijene
metamorfne stijene

Kamenorezaki radovi obuhvaaju:
zidanje zidova od kamena
oblaganje unutarnjih zidova kamenim ploama
oblaganje samostojeih stupova
oblaganje fasada
vanjska oploenja ventiliranih proelja
oblaganje otvora

Materijal za izvedbu po boji, vrsti i obradi (pican, greban, poliran, tokan, pjeskaren, fino bruen, paljen, voskan,
antikiran (jetkan) itd) mora biti jednak uzorku to ga odabere projektant. Kamene ploe kojima su kitom i mortom
zatvorene rupice i upljine nee se primiti i ne smiju se ugraditi, osim ako tako nije ugovoreno (npr.: travertin).

Podovi se moraju nakon polaganja zatititi gipsanim estrihom ili graevinskim ploama (kao OSB) to treba biti
sadrano u cijeni, a zatita e se skinuti neposredno prije zavretka gradnje. Vezni materijal je graevinsko ljepilo, po
potrebi (mjestu ugradnje) otporno na vlagu i mraz. Mogua je i postava u cementni mort 1:2 na zidnom odnosno 1:3
na podnom oploenju. Za lijepljenje na pod potrebno je prethodno izvesti cementnu glazuru. Za oblaganje zidova
betonski zid mora biti izveden u daanoj oplati ili ako je izveden u glatkoj oplati treba biti prebruen, tokan ili grubo
bukan. Spojnice fugirati kako je propisano u pojedinoj stavci.

Za uvrenje kamenih ploa vertikalne obloge treba upotrijebiti metalna spojna sredstva (nosae / sidra) koja
moraju biti statiki proraunata (da nose cijelu teinu ploa) i izraena od nehrajueg metala. Rupe u zidovima za
ugraivanje nosaa izrauju se strojno, a prije ugraivanja moraju se oistiti i isprati.

Sve ostatke (vapno, gips, kit, kamena praina ili drugi materijal) zabranjeno je bacati u kanalizaciju.

Izabrani kamen atestira se na:
upijanje vlage,
zapreminsku specifinu teinu,
poroznost i stupanj gustoe,
postojanost na mraz,
habanje.

Potrebno je izvriti sve provjere duina, irina i visina u naravi i ukazati nadzornom inenjeru na eventualna
odstupanja od projekta, odnosno na probleme prije izrade radionikih nacrta i oblaganja.

detalja.
150/190

dobavu / ishoenje potvrde o sukladnosti za sve ugraene materijale (certifikat)
izradu radionikih nacrta, shema polaganja i ablona za ploe nepravilnog oblika
sve transporte
ienje tokom rada

Obraun:
oblaganje zidova,podova, fasada po povrini izraeno u ........................................................... m
2

oblaganje stepenica po broju komada (navesti broj nastupnih i eonih ploha) ........................ kom
oblaganje podnoja po duini izraeno u .................................................................................... m
1

klupice
o po broju komada ................................................................................................ kom
o po duini izraeno u .............................................................................................. m
1

palete po duini izraeno u ........................................................................................................ m
1

151/190

B.VIII. KAMENOREZAKI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.VIII.
n.
Poploenje poda, ploama prirodnog kamena,
granit formata 30x60 cm debljine 3 cm. Ploe se
polau u cementni mort debljine 3 cm na prethodno
izveden cementni estrih (estrih nije predmet
stavke). Spojnice izmeu ploa zalijevaju se itkim
cementnim mortom.
Reke izvesti maksimalne veliine 1 mm.
Obrada kamena je poliranje.
Shemu polaganja daje Projektant.
U stavku uraunati i sokl visine 10 cm od istog
kamena, debljine 2 cm gornji rub obraditi u
radiijusu r=1 cm.

podna ploha m
2
112,00
sokl m
1
37,00


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.VIII.1 Oblaganje unutarnjih / vanjskih zidova kamenim
ploama debljine . cm ,
- od: granita/ gabra/ pjeenjaka/ bree/
travertina/ vapnenca/ mramora
-obraenih poliranjem/ bruenjem/ paljenjem/
tokanjem/ picanje/ rustino
- ploe veliine... cm.
- slau se u vezu etiri reke u jednoj toki/ tri
reke u jednoj toki/ nepravilnom vezu...
- s rekama irine...
- Uvruju se cementnim mortom MM 10 i
draima otpornim na koroziju.
- Reke obraditi bijelim cementnim mortom/
cementnim mortom u boji/...

m
2

152/190

B.VIII.n Vanjsko oploenje ventilirane fasade s kamenim
ploama d=...... cm.
- od ... (vrsta kamena)
- ploe dimenzija (irina/visina/debljina)....
zavrne obrade ... (navesti zavrnu obradu)
- slagati u vezu....
- na mokromontana / suhomontana sidra od
nehrajueg elika.
- na udaljenosti ...od AB stijene
- kombi ploe.../ ploe od fenolizirane mineralne
vune.../ ploe od polistirena d=... koristiti kao
termiku izolaciju
- s vjetrovnom branom...paropropusna folija / bez
vjetrovne brane.

m
2

B.VIII.n Oblaganje otvora oko prozora (embrane)
kamenim ploama d=..., od
- ploe dimenzija (irina/duina/debljina) ....
zavrne obrade ... uvruju se u cementni mort
i na sidra od nehrejueg elika / na sidra od
nehrajueg elika.
- reke irine ...obraditi bijelim cementnim mortom/
mortom u boji/ obraditi...

m
2

B.VIII.n Oblaganje samostojeih stupova kamenim
ploama d=
- ploe dimenzija (irina/visina/debljina) ....
zavrne obrade .... nain slaganja u vezi etiri
reke u jednoj toki / tri reke u jednoj toki
reke irine ...obraditi bijelim cementnim mortom/
mortom u boji/ obraditi...- uvruju u
cementnom mortom MM 10 i sidrima od
nehrajueg elika/ u cementnom mortu/
na sidra od nehrajueg elika.

m
2

B.VIII.n Oblaganje podova kamenim ploama d= ,
-od ... (vrsta kamena)
- ploe dimenzija (irina/duina/debljina) ... zavrne
obrade ...
-nain slaganja u vezu etiri reke u jednoj toki / tri
reke u jednoj toki/ u nepravilnom vezu
- s rekama irine ...u cementni mort d=... /
graevinsko ljepilo za kamen
reke obraditi cementnim mortom u boji/ bijelim
cementom / obraditi....

m
2

153/190

B.VIII.n Oblaganje stepenica kamenim ploama
-od ... (navesti vrstu kamena)
zavrna obrada ....
Nastupne plohe, dim. ..x..x.. cm.
U nastupnoj plohi predvidjeti : umetanje protuklizne
trake / tokanje trake d= ... cm .......
eone plohe, dimenzija (irina/duina/debljina).
Kamene ploe postavljati u cem. mort. / .......

nastupne plohe, dim ... kom
eone plohe, dim. kom
B.VIII.n Oblaganje podnoja ravnog/ kosog/ kosog uz
stepenice/ stepenastog uz stepenice/ nepravilnog
- visine ...cm
- od ... (navesti vrtu kamena)
- ploe dimenzija (irina/visina/debljina)
- zavrna obrada ....
- polaganje u cementni mort/ u ljepilo
- Izvan buke (zato gornji rub mora biti
obraen..)./ u ravnini buke.
Ukljuiti obradu reki cementnim mortom u boji/
bijelim cementom/ obraditi...

m
1

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B. VIII. KAMENOREZAKI RADOVI ukupno : kn
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

154/190

B.IX. KERAMIARSKI RADOVI

OPI UVJETI ZA KERAMIARSKE RADOVE

Radove izvoditi u skladu s HRN EN 14411:2004 i Tehnikim uvjetima za izvoenje keramiarskih radova HRN
U.F2.011/77. Ljepila za ploice prema HRN EN 12004:2008.

Materijal:
keramike ploice glazirane/neglazirane
opekarske ploice - klinker / anglobirane
porculansko granitne ploice
staklene ploice (mozaik)
specijalne ploice za bazene s tipskim elementima (preljevi, uglovi)
fazonski komadi (stepenice, uglovi, bordure, podnoja...)

Za lijepljenje keramikih ploica na pod potrebna je cementna glazura. Postoje dva osnovna naina polaganja
podnih ploica:
1) polaganje u debelom sloju cementnog morta (tradicionalni nain, sve rjee u upotrebi). Debljina vezivnog sloja
iznosi 3 - 5 cm, a ukupna debljina ploica i vezivnog sloja 5 - 6 cm. Cementni mort je vezivni materijal koji se sastoji
od vezivnog sredstva (cementa i/ili vapna), punila (pijeska) i odgovarajue koliine vode, a priprema se na mjestu
izvoenja radova, odnosno neposredno prije samih radova.
2) polaganje keramikih ploica u tankom sloju graevinskog ljepila - polaganje ploica u tankom sloju zasniva se na
primjeni posebnih ljepila za ploice, pri emu debljina vezivnog sloja iznosi 1,5 - 5 mm, a ukupna debljina ploica i
ljepila iznosi 1 - 2 cm. Ljepila za ploice su tvorniki predgotovljeni vezivni materijali, a mogu biti:
a. na cementnoj osnovi:
o jednokomponentna
o dvokomponentna
b. organska:
o disperzije ili paste
o s reaktivnim smolama.
o Jednokomponentna cementna ljepila za ploice
Za oblaganje zidova betonski zid mora biti izveden u glatkoj oplati ili grubo bukan. Spojnice fugirati kako je
propisano u pojedinoj stavci..

Izvoa treba upotrijebiti materijal koji po vrsti, boji i kvaliteti odgovara uzorku to ga odabere projektant. Ugraene
ploice moraju biti klase po opisu iz stavke trokovnika, a ako isto nije specificirano, moraju biti "A" klase, kako za
podno tako i za zidno oploenje. Sve ploice moraju odgovarati propisanim klasama protukliznosti, vatrootpornosti i
otpornosti na mraz navedenim u stavkama trokovnika, za to je potrebno osigurati potvrde o sukladnosti
(certifikate) te prije poetka polaganja iste dostaviti nadzornom inenjeru. Rubovi ploica moraju biti otri, ravni,
paralelni i neoteeni, povrine ploica bez zareza i mjehuria, boja ploica ujednaena.

Prije poetka radova izvoa je duan ustanoviti kvalitetu podloge na kojoj se izvode keramiarski radovi, a ako ona
nije dobra, mora o tome obavijestiti naruioca radova, kako bi se podloga mogla na vrijeme popraviti i pripremiti za
izvedbu keramiarskih radova. Prije polaganja ploica, zid treba dobro oistiti, da se postigne vrsta veza oploenja
sa zidom (da ploice kasnije ne otpadaju). Sav prostor izmeu ploica i zida treba biti potpuno ispunjen i zaliven
veznim materijalom. Pri ljepljenju na glatki beton, povrinu je potrebno prebrusiti ili pretokati, te impregnirati.

Ako neke ploice imaju veu dimenziju, treba ih obrusiti, ako su manje od propisane mjere, ne smiju biti
upotrjebljene. Sastave ploha koje se oplouju trebaju biti izvedeni potpuno ravni i isti. Zavrna oploenja odmah
oistiti od neistoe i veznog sredstva, a u svaku stavku ukljueno je i konano fino ienje povrine, te fugiranje.

155/190
Podne ravnine moraju biti potpuno ravne i horizontalne, osim u prostorijama s podnim odvodima, gdje se izvode
minimalni padovi prema tim odvodima. Uz podne reetke, sifone i uz ostale rubove sve podne ploice ili tavelice
moraju biti obrezane na potrebnu mjeru i pravilno obrubljene. Podove na otvorenim povrinama izvesti s
dilatacijama, tako da ni u jednom smjeru razmak izmeu njih nije vei od 3 m.

Organizaciju rada izvoa treba provesti tako da bude u skladu s operativnim planom, te da ne doe do zakanjenja
s vlastitim radovima ili do ometanja u odvijanju radova drugih izvoaa. Izvoa e pristupiti izvedbi tek nakon to
projektant potpisom potvrdi sheme polaganja i tehnoloku razradu svih detalja.

Dobavu / ishoenje potvrde o sukladnosti za sve ugraene materijale (certifikat)
izradu shema polaganja
dobavu i ugradnju ploica, svog spojnog materijala (ljepilo) i materijala za fugiranje, kutnih profila
sve transporte
ienje tokom rada

Obraun:
oploenja podova i zidova po povrini izraene u ...................................................................... m
2

podnoje po duini izraeno u .................................................................................................... m
1

oblaganje stepenita po povrini izraeno u ............................................................................... m
2

bordure i profili po duini izraeno u .......................................................................................... m
1

ugaoni profili po broju u ............................................................................................................ kom
pei i kamini po broju u .......................................................................................................... kom
156/190

B.IX. KERAMIARSKI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.IX.n. Oploenje zidova, zidnim ploicama I klase,
veliine 20x20 cm,debljine 8mm, boje po izboru
projektanta. Visina oploenja je do 220 cm od
poda. Ploice se ljepe graevinskim ljepilom na
glatke betonske, odnosno na gipskartonske
pregradne zidove, s 4 reke u jednoj toki.
irina reke iznosi 3 mm. Profili na uglovima zidova
ukljueni su u stavku.

ploice m
2
98,60
profili m
1
20,00


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.IX.1 Oblaganje zidova ploicama
- vrsta ploica (materijal)
- klasifikacija ... (vrstoa, poar, mraz,
protukliznost...)
- dimenzija irina/visina/debljina,
- Ploice se polau u cementni mort/ adekvatno
ljepilo (jednokomponentno/ dvokomponentno)
- nain polaganja: u vezu etiri reke u jednoj
toki/ tri reke u jednoj toki, paralelno s podom/
koso pod kutem... prema podu
- s rekom irine ...mm
ukljuivo fugiranje vodootpornim cementnim
mortom / masom za fugiranje u boji po izboru
projektanta.

m
2

B.IX.n Oblaganje podova ploicama
-vrsta ploica (materijal)
- klasifikacija ...(vrstoa, poar, mraz,
protukliznost...)
-dimenzija irina/duina/debljina
-Ploice se polau u cementni mort/ adekvatno
graevinsko, vodootporno ljepilo
- nain polaganja: u vezu etiri reke u jednoj toki/
tri reke u jednoj toki,, paralelno sa zidom/ koso
pod kutem... prema zidu
-s rekom irine ...mm
- ukljuivo fugiranje vodootpornim cementnim
projektanta

m
2

157/190
B.IX.n Polaganje podnoja (sokla) visine ....
protukliznost...)
- dimenzija (irina/visina/debljina)- polaganje u
cementni mort/ adekvatno ljepilo
- s rekom irine ...mm
- ukljuiti i fugiranje vodootpornim cementnim
projektanta.

m
1

B.IX.n Oblaganje stepenita keramikim ploicama
protukliznost...)
- dimenzija (irina/visina/debljina)- polaganje u
cementni mort/ adekvatno ljepilo
-nagazne plohe izvesti tipskim ploicama za
stepenita, s protukliznim detaljem na rubu / utori
broj utora 2 / 3 / 4.

m
2

B.IX.n Uglovni i zavrni profili od
-keramike/ aluminija (bruenog) / eloksiranog/
termolakiranog / inox-a (poliranog/bruenog)
- profiliranog dimenzije..
- i adekvatnog konkavnog ugla r=...
- adekvatnog konveksnog ugla r=....
- Izvesti sve u dogovoru sa projektantom.

a) zavrni profil m
1

b) ugaoni konkavni kom
c) ugaoni konveksni kom
B.IX.n Izrada kaljeve pei dimenzije d / / v (izraava se
u broju klajeva)
- kvalitetu i vrstu kaljeva odredit e projektant.
- svaki red vezati icom i svaki kalj ispuniti
crijepom u amotnom mortu.
- izvesti s podnojem visine ... kalja, pepelitem i
loitem, sa svim pregradama, kapom i
spajanjem pei na dimnjak.
- ugraditi vrataca od...za loite i pepelite, te
obraditi reke.
-sve detalje odobrava pojektant.

kom

B.IX.n Izrada/ dobava i ugradnja tipskog,
otvorenog kamina, koji se sastoji od :
- loita i kape, sa svim potrebnim kanalima za
dovod svjeeg zraka i odvod u dimovodni kanal
te svim potrebnim elementima za dobro
funkcioniranje .
- Dimenzije kamina xx.. cm.
- Zavrnu obradu kamina (ovisno o vrsti
materijala) potrebno je obraditi u zidarskim,
kamenarskim ili drugim radovima .

kom

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B. IX . KERAMIARSKI RADOVI ukupno : kn
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
158/190

159/190

B.X. SOBOSLIKARSKO-LIILAKI RADOVI

OPI UVJETI ZA SOBOSLIKARSKO-LIILAKE RADOVE

Materijal koji e se upotrijebiti, pomoni materijal, rad i pomoni rad mora u svemu odgovarati standardima,
propisima i Tehnikim uvjetima za izvoenje liilakih radova HRN U.F2.O12/78.

Ovi radovi NE pokrivaju:
- kompozitne termoizolacijske sustave proelja (ETICS)
- lakiranja parketnih povrina
- specifine tipove antikorozivne zatite (cinanja, pasivacije i sl.)
- plastifikaciju bravarije
- eloksiranje bravarije

Prije poetka izvedbe radova izvoditelj je duan projektantu predoiti uzorke boja odgovarajue za odreen tip
obrade i izvesti probna bojanja s uzorcima na plohama koje se obrauju, i to u vie nijansi boja, na osnovu ega e
projektant odabrati boju i nain nanoenja odnosno tip valjka. Tek po izboru i odobrenju projektanta moe se otpoeti
sa radovima na tako odabran nain. Gore navedeno nee se posebno platiti ve predstavlja troak i obvezu
izvoditelja i ulazi u jedininu cijenu izvedbe radova.
Sva bojanja i lienja treba izvesti samo na suhim, istim, ravnim ili ravnomjerno zakrivljenim (po projektu) i
odmaenim plohama. Podlogu treba prije poetka radova pregledati i kod veih oteenja ili zaprljanja i zamaenja
na isto upozoriti nadzornog inenjera i radove prekinuti dok se podloga odgovarajue ne pripremi. Kod manjih
oteenja treba izvoditelj podlogu dovesti u potrebno stanje za kvalitetan rad bruenjem manjih neravnina, kitanjem i
zapunjavanjem pukotina i manjih udubina kitom za zapunjavanje i izravnanje. Nakon toga treba obavezno izvesti
gletanje odgovarajuom glet masom za odreeni tip podloge do potrebne glatkoe, ako nije u stavci trokovnika
drugaije navedeno. Sve gore navedeno treba uraunati u jedininu cijenu.
Pri radu treba se striktno pridravati pravila zatite na radu, uz primjenu odgovarajuih zatitnih sredstava. Sve
prostorije po zavretku radova treba dobro prozraiti ili ventilirati.
Prilikom izvoenja radova izvoditelj treba zatititi sve susjedne plohe i dijelove konstrukcije na takav nain da ne
doe do njihovog prljanja i oteenja i isto uraunati u cijeni. Ukoliko do prljanja i oteenja ipak doe isto e
izvoditelj oistiti i popraviti na svoj troak.

Tijekom izvoenja radova treba obratiti panju na atmosferske prilike. Vanjski radovi se ne smiju izvoditi u sluaju
oborina, magle, zraka prezasienog vlagom, te jakog vjetra i temperature ispod +5C.

Premazi i boje moraju biti postojani na svjetlo i otporni na pranje vodom, a na vanjskim plohama otporni na
atmosferilije. Svi soboslikarski radovi moraju se izvesti prema izabranim uzorcima.
Izvoa je duan prije poetka rada pregledati podloge i ustanoviti da li su primjerene za predvienu obradu. Ako na
podlozi postoje bilo kakvi nedostaci koji se mogu odraziti na kvalitetu radova, izvoa je duan na to upozoriti
naruitelja radova jer se naknadno pozivanje na lou podlogu nee uvaiti.
Izvoa moe zapoeti radove tek kad su iz prostorije odstranjeni svi otpaci i drugo to bi moglo smetati izvedbi.
Za sve vrste soboslikarsko-liilakih radova podloge moraju biti iste od praine i druge prljavtine kao to su: smole,
ulja, masti, aa, gar, bitumen, cement, mort i dr. Bojati ili liiti doputeno je samo na suhu i pripremljenu podlogu.
Vanjski liilaki radovi ne smiju se izvoditi po loem vremenu, koje bi moglo tetiti kvaliteti radova (npr. hladnoa,
oborine, magla, jak vjetar i sl.).
Zabranjeno je bacati u kanalizaciju i sanitarne ureaje ostatke boje, vapna, gipsa, kita i drugog materijala.

160/190
ZIDOVI
Unutranji zidovi prostorija prvo se izravnavaju, gletaju specijalnim postavama koje moraju dobro prilijegati na
podlogu i nakon suenja initi vrlo vrstu podlogu za bojanje disperzivnim bojama.
Klase pripreme podloge opisane su u B.VI. Suhomontani radovi (K(Q)1 K4).
U obraunu su posebno iskazane bukane / betonske povrine od gipskartonskih povrina.
Grundiranje povrine izvodi se i obraunava za cijelu povrinu podloga od gipskartonskih ploa.
Kvaliteta kitanja i lienja kontrolira se nou ili u zamraenoj prostoriji reflektorom prislonjenim uz plohu zida odnosno
stropa.
Kod lienja vanjskih zidova treba se izbjegavati faza kitanja (2), a nikako ne predviati fazu gletanja (3).

Vrste boja za unutarnje / vanjske prostora:
- vapno zastarjela tehnologija koja se danas uglavnom vie ne primjenjuje
- uljena boja zastarjela tehnologija koja se danas uglavnom vie ne primjenjuje
- disperzivne - disperzije bazirane na polimernim vezivima, kao npr. akrilna smola, silikatne, silikonske..
- disperzivne latex -disperzije na bazi vinilacetatnog polimera, izuzetno vrste i otporne na pranje / ribanje
- dekorativne stucco boje - na bazi gaenog vapna i finih zrnaca mramornog praha sa specijalnim aditivima

Sredstva za premazivanje, s obzirom na sastav i vrstu, moraju biti meusobno usklaena. Za podloge iz gips
kartonskih ploa sredstva za premazivanje na osnovi vapna, vodenog stakla i silikata nisu primjerena. Kod
disperzijskih silikatnih boja potrebno se pridravati savjeta proizvoaa sredstva. Kod gips kartonskih ploa koje su
due vrijeme bez zatite izloene djelovanju svjetla moe se pojaviti poutjelost i zato se prije nanoenja premaza
preporuuje probni premaz preko vie ploa, ukljuivo s fugiranim mjestima.

Lienje unutarnjih zidova izvodi se slijedeim redoslijedom:
0. namakanje i struganje starog nalia,
1. impregnacija (grundiranje) penetrirajui premaz podloge radi konsolidacije,
2. kitanje i zatvaranje pojedinanih rupa, ukljuivo bandairanje veih pukotina
3. gletanje prevlaenje cijele povrine liilakim kitom u nekoliko slojeva ovisno o zahtijevanoj kvaliteti povrine
ukljuivo bruenje i otpraivanje izmeu slojeva,
4. bruenje i otpraivanje,
5. ovisno o vrsti boje i uputi proizvoaa nanoenje primera kako bi se smanjila upojnost podloge
6. dvokratno ili trokratno lienje nanoenje boje etkama, valjcima ili prskanjem.

STOLARIJA
LIENJE
Lienje stolarije radi se samo na unutarnjoj stolariji, a izuzetno na vanjskoj ako je ve bila liena.
Vratna krila mogu se liiti u radionici kompresorom.
Liiti se moe stolarija koja ima francuske ili cilindar petlje, odnosno drugi okov predvien za lienje, ali ne i roto
okov.
Stolariju je prije lienja uvijek potrebno pripremiti prema uputama proizvoaa boje!

Lienje unutarnje stolarije izvodi se u sljedeim fazama:
0. paljenje, kemijsko ili mehaniko skidanje postojee boje (u sluajevima obnove postojeih vrata),
1. impregnacija (u radionici),
2. kitanje,
3. bruenje,
4. temeljni nali,
5. dodatno kitanje i bruenje,
6. lakiranje (min. 2 sloja).

Vrste lakova za unutarnje / vanjske prostore:
nitro lakovi za unutranje prostore (na bazi celuloznih nitrata, sintetskih smola i organskih otapala)
poliuretanski lakovi (mat, polumat, sjajni) za unutranje prostore (na bazi uljem modificirane poliuretanske
smole u organskim otapalima)
161/190
alkidni lakovi za unutranje i vanjske prostore (na bazi modificirane alkidne smole u organskim otapalima uz
dodak punila i pigmenata)

akrilni lakovi za unutranje i vanjske prostore (na bazi akrilnih smola i organskih otapala / ili topivi u vodi)
uljni premazi za unutranje prostore (na bazi biljnih ulja i voskova)

LAZURNI PREMAZ
Vanjska stolarija zatiuje se lazurnim premazima kojima prethodi zatita fungicidno-insekticidnom impregnacijom
(uglavnom na bazi uljne alkidne smole u organskim otapalima uz dodatke aktivnih tvari). Impregnacija i prvi sloj
lazurnog premaza nanose se u tvornici / radionici potapanjem, drugi sloj lazurnog premaza na gradilitu nakon
ugradnje i trei na gradilitu po zavretku svih liilakih radova.
Impregnacija i prvi premaz (potapanje) obavlja se bez okova i ostakljenja, a drugi i trei sa brtvama i ostakljenjem pri
emu vidljivi okov i staklo treba zatititi ljepljivom trakom.

Lienje stolarije lazurnim bojama
1. impregnacija i fungicidni premazi (u radionici)
2. kitanje,
3. bruenje,
4. lazurni premazi,
5. bruenje,
6. zavrni premaz lazurom / lak lazurom.

Vrste lazura za unutarnje / vanjske prostore:
- lazure za unutranje prostore (na bazi dugouljne alkidne smole u organskim otapalima uz dodatak svjetlosnih
pigmenata)
- lak lazure za unutranje i vanjske prostore (na bazi alkidnih smola u organskim otapalima uz dodatak
svjetlosnih pigmenata, UV absorbera i specijalnih voskova / ili na bazi specijalne akrilatne smole, aditiva i vode
uz dodatak vodoodbojnog sredstva)

BRAVARIJA
Bravarija se lii u slijedeim fazama:
1. ienje (mehaniko pjeskarenje ili kiselinama),
2. temeljni nali - minij-alkidni / epoxy / akril
3. zavrni nali - emajl-alkidni / poliuretan / akril
(trajnost: do 10 g. / do 20 g. / do 20 g.)

Samo unutarnja bravarija moe se kitati autokitom nakon postave temeljnog nalia.

izradu uzoraka tona i obrade koji odabere projektant
sve posredne i neposredne trokove za rad, materijal, alat i strojeve
sve transporte
ienje tokom rada
Izvoa e pristupiti izvedbi tek nakon to projektant potpisom potvrdi uzorke tona i obrade.

Obraun:
- zidovi se obraunavaju po povrini izraenoj u m
2
na nain:
otvori manji od 3 m
2
se ne odbijaju i palete se ne obraunavaju dodatno
otvori vei od 3 m
2
odbija se viak preko 3 m
2
, a palete vee od 15 cm dodaju se kvadraturi
- stolarija / bravarija se obraunava po povrini izraenoj u m
2
na nain:
162/190
pune povrine otvora i opava bez odbijanja povrine stakla) mnoeno koeficijentima:
o 2,90 = dvostruki prozor (bez preki, sa kutijom za roletu i opavom)
o 1,45 = kod jednostrukih prozora bez opava
o 1,60 = kod jednostrukih prozora sa opavom
o dodatno 5% kvadrature prozora za svaku preku, kod dvostrukih prozora posebno
za vanjske, a posebno za unutranje prozore
stakleni izlog - uzima se povrina izloga umanjeno za:
o 45% za povrine stakla do 3,00 m
2

o 30% za povrine stakla 3,00 do 5,00 m
2

o 25% za povrine stakla preko 5,00 m
2

puna vrata s dovratnikom - uzima se dvostruka povrina, mjereno od vanjskog ruba opavnih
letvi
puna vrata s opavom paleta obraunava se dvostruka povrina
tradicionalna stolarija - povrina se uveava za profilacije, zavisno od sloenosti, s faktorom od
1,7 do 3,2.
prozorske klupice, parapeti, kutije za rolete, okviri, opavi i sl. po povrini izraenoj u m
2

163/190

B.X. SOBOSLIKARSKO-LIILAKI RADOVI


JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.X.n. Lienje unutarnjih povrina od gipskartonskih
ploa, glatke povrine, diperzivnom latex bojom u
tonu po izboru projektanta.
Boju nanositi u 3 premaza za dobivanje
ravnomjernog tona boje na cijeloj povrini.
U stavku ukljuena priprema podloge, tj.
grundiranje, gletanje, bruenje i otpraivanje do
stupnja ravnosti K(Q)4.

m
2
368,00


JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.X.1. Lienje unutarnje povrine
-zida / stropa / ograde
-od - produene / gipsane / vapnene buke / betona /
gipskartona..
- glatke / grube / hrapave / profilirane povrine
- vapnom / uljenom / disperzivnom / disperzivnom
latex / dekorativnom stucco bojom
- u dva / tri premaza / ...
- u jednom / dva / vie tonova po izboru projektanta
sa svim predradnjama (impregnacijom / kitanjem /
gletanjem / bruenjem / otpraivanjem ploha ....)
- zahtjevani stupanj ravnosti plohe zida K(Q)3 / K4

m
2

B.X.n Lienje vanjske povrine
- zida / stropa / ograde
- od produene buke / ...buke / betona
- glatke / grube / hrapave / profilirane / eljane
povrine.
- s vanjskom disperzivnom bojom / sa mineralnom
silikatnom bojom za fasade, s prethodnom
impregnacijom.../ s cementnom bojom / s fasadnom
bojom
- u jednom / dva / nekoliko tonova po izboru
projektanta, sa svim potrebnim predradnjama.
- boju nanositi u dva / ..... sloja.

m
2

B.X.n Lienje unutarnje / vanjske stolarije
- lazurom / lakom (nitro / PUR / alkidni / akrilni / uljni),
1 / 2 komponentnim, u dva / tri / ...sloja
- u jednom / dva / nekoliko tonova po izboru
projektanta sa svim potrebnim predradnjama

m
2

164/190

B.X.n Lienje bravarije
s dva / tri - minij alkidna nalia i zavrni nali email-
alkidnim lakom / epoksi nalia i zavrni nali
poliuretan lakom / akrilnim naliem i zavrni nali
akrilnim lakom
-u jednom / dva / nekoliko tonova po izboru
projektanta
-sa svim potrebnim predradnjama

m
2

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B. X. SOBOSLIKARSKO- LIILAKI RADOVI ukupno : kn
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

165/190

B.XI. PARKETARSKI RADOVI

OPI UVJETI ZA PARKETARSKE RADOVE

Materijal i rad moraju odgovarati Tehnikim uvjetima za izvoenje parketarskih radova HRN U.F2.016/77. i
standardima: HRN EN 13226, HRN EN 13227, HRN EN 13228, HRN EN 13488, HRN EN 13489, HRN EN 13629,
HRN EN 14761

MASIVNI PARKET se ree od hrasta, jasena, javora, bukve, trenje, graba ili egzota (mahagonij, teak i druge vrste
subtropskih liara) u daice koje imaju utor ili pero na svim rubovima.
Polae se lijepljenjem na podlogu.
Parket se klasificira prema estetskim osobinama kao to su: vorovi, tekstura, varijacije boje, urasla kora, bjelika itd.,
to znai da via klasa ne znai mehaniki ili tehnoloki bolju kvalitetu proizvoda.
Ovisno o zemlji porijekla klase su: I, II, III; ili ekstra (E), natur (N), standard (S), rustik (R), van standarda (VS);,ili
exquisit, select, design, struktur; ili A, B, C, D.

irine su 50 90 mm standardne, najmanje 30, a najvee 350 mm
Duine su 250 900 mm standardne, do najvie 6000 mm
Debljine su 10 22 mm
Zavrna obrada:
- lakiranje poliuretanskim ili vodenim lakom (mat, polusjaj ili sjaj) dugotrajna zatita visoke otpornosti
Izvodi se u 3 sloja. Nakon bruenja pristupa se lakiranju u 2 sloja sa svim potrebnim predradnjama (kitanje,
bruenje i otpraivanje). Nakon drugog lakiranja pod brusiti, otpraiti i zavrno lakirati (trei premaz) i polirati.
- premazi na bazi biljnih ulja i voskova zahtjevnije odravanje, ovisno o namjeni prostora potrebno obnoviti
premaz svakih 6 mjeseci 3 godine. Prilikom obnove nije nuno bruenje podloge.
Izvodi se u 1 ili 2 sloja. Kod obrade u jednom sloju, povrina se dodatno titi voskom i poliranjem. Kod obrade u
dva sloja nije potrebna dodatna zatita voskom.

INDUSTRIJSKI PARKET je komercijalni naziv za masivni parket debljine do 22 mm, sa vrlo uskim lamelama irine
15 mm, duljine do 300 m koje se polau u kvadratinom, pravokutnom ili linijskom uzorku

LAMEL PARKET sastavljen je od letvica debljine 10, irine 30 i duine 150 mm povezanih plastinom potkom u
kvadratini uzorak. Lijepi se za podlogu i obrauje kao masivni parket.

PANEL PARKET (drveni laminat) proizvodi se kao dvoslojni i troslojni.
Gornji sloj od 3,5 6 mm je od punog prvoklasnog tvrdog drveta
Donji sloj ili slojevi su od mekanog drveta, ukoene ploe ili vlaknaste ploe visoke gustoe (HDF) u debljini do 8 mm
Panel parketi klasificiraju se prema izgledu gornjeg sloja kao i masivni
irine: 60 mm 140 mm standardno, (max. 350 mm, ovisno o proizvoau)
Duine: 500 1200 mm standardno, (max. 6000 mm, ovisno o proizvoau)
Debljina: 8 - 16 mm ovisno o proizvodu i dimenzijama.

Predgotovljeni panel parketi su u tvornici povrinski finalno obraeni (brueni, lakirani ili uljeni, u nekoliko slojeva .
Nakon polaganja se spojevi parketnih daica zapunjavaju specijalnim masama prema uputi proizvoaa i nakon
toga poliraju.

Neobraeni panel parketi se obrauju kao masivni na gradilitu nakon polaganja lakom ili premazom

KUTNE LETVICE mogu biti izraene od istog drveta kao i parket, od ploa vlaknatica (MDF) obraenih
lakom u boji, od aluminijskih eloksiranih profila i sl.; u irinama od 12 do 25 mm i visinama od 25 do 100
mm
166/190

Izvoa treba prije poetka rada pregledati podloge i ustanoviti da li su pripremljene za predvienu
postavu. Postoje li na podlozi bilo kakvi nedostaci koji se mogu odraziti na kvalitetu radova, izvoa je
duan na to upozoriti naruitelja radova jer se naknadno pozivanje na lou podlogu nee uvaiti.
Izvoa moe zapoeti radove tek kad su iz prostorije odstranjeni svi otpaci i drugo to bi moglo smetati
izvedbi.
Vlanost podloge mora odgovarati zahtjevima odabranog parkete.

Masivni parket se lijepi na ravnu suhu, glatku, oienu podlogu. Slagati treba na propisani nain (riblja
kost, brodski pod, po uzorku ili prema nacrtu).
Parket mora 1 2 cm biti udaljen od zida ovisno o dimenziji kutne letvice
Minimalna temperatura potrebna za obavljanje parketarskih radova je +10C.
Zavrne plohe parketa moraju biti potpuno ravne, horizontalne, bez pukotina i vidljivog ljepila na mjestu
sastavljanja. Parketi moraju dobro prianjati za podlogu i ne smiju kripati.

Panel parket moe biti postavljen i na natron papir lijepljenjem u utore i tokasto za podlogu.

provjeru kvalitete i tonosti podloga na gradilitu
provjeru vlanosti podloga
provjeru vlanosti parketa prije ugradbe
sve transporte
ienje tokom rada
zatiivanje podova
Izvoa e pristupiti izvedbi tek nakon to projektant potpisom potvrdi uzorke daica i obrade (riblja kost, brodski
pod, po kvadratnom uzorku ili prema nacrtu).

Obraun:
- podovi po povrini izraenoj u .................................................................................................. m
2

- kutne letvice po duini izraenoj u ............................................................................................ m
1

167/190

B.XI. PARKETARSKI RADOVI


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.XI.n. Dobava i polaganje troslojnog predgotovljenog
hrastovog panel parketa.
Daice parketa dimenzija 90x1200 mm, debljine 16
mm, zavrno obraene u tvornici vodenim mat UV
lakom u 6 slojeva.
Polaganje daica po uzorku brodski pod, lijepljenjem
dvokomponentnim ljepilom na podlogu cementni
estrih.
Kutne letvice dimenzija 20x80 mm, od hrastovog
drveta, lijepljene i prema potrebi vijcima uvrene u
zid, zavrne obrade kao i parket..

a) parket m
2
112,60
b) kutne letvice m
1
48,40


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.XI.1 Dobava i polaganje masivnog parketa
- od hrastovih / bukovih / jasenovih / javorovih /
...egzota
- daica ... klase
- debljine..., irine..., duine ...mm
- polaganje daica po uzorku riblja kost / brodski pod
/ u obliku mozaika po detaljnom nacrtu i u dogovoru s
projektantom /....
- lijepljenje (jednokomponentnim / dvokomponentnim)
ljepilom / pribijanje avliima
na podlogu od cementnog / suhog estriha / drveta
- lakiranje poliuretanskim / vodenim lakom
mat,/ polusjaj / sjaj) u ...... sloj(ev)a

- premazi na bazi biljnih ulja i voskova
m
2

168/190

B.XI.n Dobava i polaganje industrijskog parketa
...egzota
- daica ... klase
- debljine..., irine..., duine ...mm
- - polaganje daica po uzorku riblja kost / brodski
pod / u obliku mozaika po detaljnom nacrtu i u
dogovoru s projektantom /....
ljepilom / prema uputi proizvoaa
na podlogu od cementnog / suhog estriha / drveta

- premazi na bazi biljnih ulja i voskova m
2

B.XI.1 Dobava i polaganje lamel parketa
...egzota
- klase..
- debljine . cm, dimenzija . x .. cm
ljepilom / prema uputi proizvoaa
- na podlogu od cementnog / suhog estriha / drveta

- premazi na bazi biljnih ulja i voskova m
2

B.XI.n Dobava i polaganje panel parketa
- materijal......, dimenzija ....,
- na podlogu od betona / cementnog estriha / drveta /
...
- lijepljenjem (jednokomponentnim /
dvokomponentnim) ljepilom / prema uputi
proizvoaa ...
- zavrno obraenih u tvornici
dvokomponentnim (poliuretanski / vodeni) sjajnim /
polusjajnim / mat lakom sa svim potrebnim
predradnjama u ... sloja
uljenje / voskanje
m
2

B.XI.n Dobava i postava kutnih letvica
- materijal......,
-dimenzija............
-uvrenje - vijcima u zid/ lijepljenjem na zid
/ avliima u pod m
1

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B. XI . PARKETARSKI RADOVI ukupno : kn
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

169/190

B.XII. PODOPOLAGAKI RADOVI

OPI UVJETI ZA PODOPOLAGACKE RADOVE

Podopolagake radove potrebno je u svemu izvesti prema Pravilniku o zatiti na radu u graevinarstvu,
HRN U.FS.017/78 - Pravilniku o tehnikim mjerama i uvjetima za zavrne radove u graevinarstvu-
Tehniki uvjeti za izvoenje podopolagakih radova.

U podopolagake radove spadaju radovi s linoleumom, industrijskim tepisima, PVC i gumenim ploama i trakama,
kao i lijevane, samonivelirajue dvokomponentne podne obloge: epoksidni i poliuretanski podovi.

Postavu linoleuma obavljati u skladu s uputama proizvoaa u naelu tokastim lijepljenjem na podruju linoleum
trake i kontinuiranim na mjestu spoja traka. Trake na spojevima prije lijepljenja zajedno krojiti rezanjem obiju traka
istovremeno na mjestu spoja.

Postava industrijskih tepiha obavlja se tokastim lijepljenjem ili lijepljenjem po cijeloj povrini prema nainu
koritenja tepiha i uputama proizvoaa.
Za linoleume i tepihe izvoa je duan koristiti ljepilo koje nije otrovno i nije neoprenskog porijekla.

PVC i gumene obloge se lijepe neoprenskim ljepilima za suhu i vrstu podlogu (cementnu glazuru, gipsani estrih ili
iverica). Izvoa mora ploe prije polaganja zagrijati da nalegnu na podlogu. Prilikom rada sa neoprenskim ljepilima
osigurati ventilaciju prostorije i zatitu maskama.

Izvoa je duan prije poetka radova pregledati podlogu, te o svim nepravilnostima obavijestiti Nadzornog
inenjera i Investitora. Naknadno pozivanje na nekvalitetnu podlogu nee se uvaiti.

Ukoliko u projektu nije priloen detalj izvedbe podnoja (sokla) izvoa je duan nain izvedbe dogovoriti sa
projektantom.

Izvoa je duan do primopredaje radova zatititi postavljene podove od oteenja i oneienja.

provjeru kvalitete i tonosti podloga na gradilitu
izradu shema polaganja
sav materijal za niveliranje podloge i lijepljenje poda
sve transporte
ienje tokom rada
Izvoa e pristupiti izvedbi tek nakon to projektant potpisom potvrdi tehnoloku razradu svih detalja .

Obraun:
- podovi po povrini u .m
2

- sokl( podnoja ) po duinim
1

- kutne letvice po duini u .m
1

170/190

B.XII. PODOPOLAGAKI RADOVI


JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.XII.n. Oblaganje podova trakama od linoleuma na podlozi
od cementnog estriha.
Debljina traka 3,2 mm, uzorak i boja prema odabiru
projektanta.
Rubovi traka krojeni i rezani, spojevi vareni elektrodom
za zavarivanje linoleuma u tonu prema odabiru
projektanta.
Ukljuivo:
priprema podloge samonivelirajuim masama za
izravnanje debljine do 5 mm
tipske kutne trake (sokli) od linoleuma visine 10 cm,
ljepljene na zid i pod u svemu prema uputi proizvoaa
Podna obloga m
2
324,00
sokl m
1
94,40


JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.XII.1

Oblaganje podova jednoslojnim PVC ploama/
trakama, debljine .... mm, dim ..., lijepljenjem na
podlogu od cementnog estriha/ gipsanog estriha/
iverice.
- rubovi traka/ ploa krojeni i rezani, spojevi vareni
elektrodom za zavarivanje PVC-a u boji po izboru
projektanta.
- ukljuivo: priprema podloge s masama za
izravnanje debljine do 5 mm / tipske PVC kutne trake
(sokli) lijepljene na pod i zid....

podne obloge
m
2

sokla m
1

B.XII.n Oblaganje podova linoleum trakama/ploama,
- debljine 2,0 / 3,2. mm,
- na podlozi od cementnog / gipsanog estriha /
iverice.
- rubovi traka / ploa krojeni i rezani, spojevi vareni
elektrodom za zavarivanje linoleuma u boji po izboru
projektanta.
- ukljuivo: priprema podloge s masama za
izravnanje debljine do 5 mm / tipske kutne trake
(sokli) od linoleuma ljepljene na pod i zid....
podne obloge m
2

sokla m
1

171/190

B.XII.n Oblaganje podova dvokomponentnim epoksidnim
/ poliuretanskim masama, s kvarcnim punilom
- ukupne debljine 2,0 5,0 mm, prema sustavu
odabranog proizvoaa, u boji po odabiru
projektanta,
- na podlozi od cementnog / gipsanog estriha ija
kvaliteta mora udovoljavati uvjetima odabranog poda,
- u stavku ukljuiti sve potrebne slojeve....
1. sloj prednamaz .
2. sloj samonivelirajui, debljine .. mm
3. sloj zavrni, s posipom / bez posipa,
debljinemm
- ukljuivo i priprema podloge s masama za
izravnanje debljine do 5 mm.
podne obloge m
2

sokla m
1

B.XII.n Oblaganje podova tepisima
- iglanim / velur / proivenim tafting
- od sintetikih / prirodnih vlakana, po izboru
projektanta
- debljine .. mm,
- na podlozi od cementnog / gipsanog estriha ija
kvaliteta mora udovoljavati uvjetima odabranog poda,
- ukljuivo i priprema podloge masama za
izravnavanje debljine do 5 mm.

m
2

B.XII.n Polaganje kutnih letvica na spojevima zidova i
podova
-letvice su tipske od PVC-a / drvene (vrsta drveta)
profilirane / aluminijske
-dimenzije...
-uvruju se... / vijcima i plastinim ulocima u zid /
avliima u pod...

m
1

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B.XII. PODOPOLAGAKI RADOVI ukupno: kn
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

172/190

B.XIII. OVJEENA USTAKLJENA PROELJA
OPI UVJETI

POPIS PRIMJENJENIH PROPISA NORMA STANDARDA

Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09)
Odluka o popisu normi bitnih za primjenu Tehnikog propisa za prozore i vrata- www.mzopu.hr

Kvaliteta profila AlMgSi05 F22 ENAW 6060 DIN 1748 DIN 17615
Kvaliteta limova DIN 1745
vodonepropusnost HRN EN 12154 2001 razred 4
Zatita od buke HRN EN ISO 140-3:1998, HRN EN ISO 717-1:1998
Proraun koeficijenta prolaza topline HRN EN ISO 8990:1998, HRN EN ISO 12412-2:2004
Otpornost na udar vjetra EC 2002
Materijal za brtvljenje EPDM DIN 7863
Povrinska obrada profila E6EVI
Staklo u graditeljstvu HRN EN 410;2003

Ovjeena proelja su cjelovita tehnoloka rjeenja zatite proelja koja se vjeaju ispred nosive konstrukcije.
Proelja mogu biti ventilirana i neventilirana, a prema materijalu od kojeg se izvode dijelimo ih na :

A. sustavi ustakljenih proelja (alu. i n sustavi )

B. sustavi ventiliranih proelja zavrno obraena:
- bukom
- ploama (drvo, proizvodi na bazi drva, laminati)
- eternit ploama
- kamenim ploama (esto u koordinaciji s kamenarskim radovima)
- keramikim ploama

U ovu grupu radova NE svrstavamo:
- kamene obloge ventiliranih proelja debljine vee od 30 mm
- obloge drvenim daskama, planjkama ili drvenom indrom
- obloge materijalima navedenim u krovopokrivakim radovima (crijep, indra ...)
- sloeni termoizolacijski sustavi proelja (ETICS)

Osnovni sustavi proelja:

- samonosivo proelje izraeno od standardnih (samonosivih) aluminijskih / elinih profila s prekinutim
termikim mostom ovjeeno na konstrukciju zgrade
- aluminijsko / elino proelje na vlastitoj elinoj konstrukciji (neovisna o konstrukciji zgrade) moe biti:
a) ovjeeno na prostornu konstrukciju
b) ovjeeno na ravninsku N konstrukciju od I,C, U n nosaa
- aluminijska / elina na drvenoj potkonstrukciji
Nosiva potkonstrukcija proelja je drvena graa, dimenzionirana prema statikom proraunu, na koje se
postavlja al ili n profili s ispunama od stakla ili punih panela, prema tipskim detaljima proizvoaa profila,
potkonstrukcija od drvenih gredica dim. ........Izvodi se na manjim i jednostavnijim graevinama.

Oblikovno proelja mogu biti :

- kontinuirana (vidljivi profili u oba smjera, nosiv profil kontinuiran, razdjelni profili prekinuti), ostakljenje staklom
(IZO, kaljeno, lamelirano), mogunost ugradnje punih panela unutar tipskog profila s pokrovnom kapom od al,
173/190
inox-a. Unutar ovog sustava postoji mogunost ugradnje razliitih prozorskih sustava otvaranja (oklopno-
zaokretni, klizni, ......).
Mogua je ugradnja prozora na nain da su prozorska krila tako integrirana u proelje da prozorski
elementi nisu vidljivi s vanjske strane.
- kasetirana - izvodi se na n potkonstrukciji, s ispunom meurazmaka od mineralne vune, na koju se
privruju tankostjeni limeni paneli (ploe od dekapiranog lima d = 4 mm). Meurazmaci potkonstrukcije
ispunjavaju se mineralnom vunom ili nekom drugim Termo izolacionim ploama.
Limeni paneli mogu se izvoditi od Al. lima, Cu lima, Zn lima ili n lima s povrinskom zatitom .
- polustrukturalna staklena proelja sa sljubnicama (fugama) izmeu stakala debljine 12-18 mm, s vidljivim
tankim rubom aluminijskog profila po obodu stakla.
Ostakljenje se moe izvoditi sa svim vrstama stakala, najee se izvodi IZO staklom s reflektirajuim vanjskim
staklom.
Osim stakla u aluminijske okvire se mogu ugraivati i drugi materijali ( kamen, tankostjeni paneli i sl.).
Ista staklena povrina ugrauje se na parapetima i na prozorima, ista - staklena povrina od reflektirajueg
stakla, emajliranoreflektirajua ili emajlirana staklena povrina (skriva nosivi profil i ev. termoizolacioni materijal
na parapetu).
Mogunost ugradnje otklopnih prozora i prozora s paralelnim otvaranjem.
- strukturalna (izvana bez vidljivog nosaa tj. aluminijskog okvira stakla)
samonosiva aluminijska konstrukcije s lijepljenim staklima na nosive aluminijske elemente.
Izmeu stakala ostaje minimalna fuga ( razmak cca 10-12 mm) tako da proelje ima ujednaenu staklenu
povrinu bez vidljivih okvira.
Mogunost ugradnje otklopnih prozora (otklopni oko gornje horizontalne osi) i prozora s paralelnim otvaranjem.
Ista staklena povrina koja je obino od reflektirajueg stakla, emajliranog staklo, emajliranoreflektirajueg ili
emajlirane stakla ugrauje se i na parapete i na prozore.
- Stakleni plat (tzv. Spider proelja) izvodi se kao jednostruko ili IZO staklo, lijepljenih sljubnica, uvreno
inox draima na nosivu konstrukciju.

Izvoditelj radova duan je pridravati se opih propisa i vaeih standarda za ovu vrstu radova, opisa trokovnika,
shema, izvedbenog projekta te uputa projektanta i nadzornika gradnje.
Na osnovu usvojenog ponuenog rjeenja, odabranih uzoraka, preuzete dokumentacije i uputa, izvoditelj radova
duan je napraviti sve potrebne dokaze nosivosti glavnih nosivih elemenata, izraditi sve potrebne izvedbene detalje i
radionike crtee.
Sva navedena dokumentacija prije poetka izrade mora biti ovjerena od naruitelja.
Proraun nosivih elemenata treba provesti za stalno i korisno optereenje. Za sve elemente proelja osnovno
optereenje vjetrom iznosi 60 kg/m
2
. Deformacije moraju biti u doputenim granicama. Progibi moraju biti manji od
vrijednosti l/300 ili manji ako je tom deformacijom ugroena obloga, npr. staklo.
Svi aluminijski elementi moraju biti povrinski zatieni eloksaom ili plastifikacijom, a elini vrue pocinani. Sva
unutarnja spojna sredstva mogu biti pocinana ili galvanizirana, a vanjska moraju biti od nehrajueg elika INOX.
Svi aluminijski profili su vueni i to od legure aluminija Al Mg Si 0,5 F22.
Profili vanjskih stijena i prozora su s prekinutim termikim mostom, koji se osigurava poliamidnim umetcima.
Profili unutarnjih stijena mogu biti bez prekinutog termikog mosta.
Brtveni profili moraju biti izraeni od materijala (EPDM) koji je elastian, trajan i otporan na vanjske utjecaje.
Okov i pribor predvien je od nehrajueg materijala u standardnoj kvaliteti, s izborom oblika i zavrne obrade.
Ostakljene za stijene proelja i prozore moe biti izvedeno od prozirnog float stakla u IZO izvedbi, a unutarnje
stijene jednostrukim float staklom.
Svi elementi bez Al okvira izvode se od kaljenog ili laminiranog stakla.
Materijal i oprema ne mogu se ugraivati bez potvrde o kvaliteti (atest), a u skladu sa Zakon o prostornom ureenju
i graenju i pripadnim vaeim propisima i standardima.

ATESTI PROTOTIPOVI GARANCIJA
Aluminijski elementi proelja i prozori koji su ugraeni na graevinu moraju imati sljedee ateste:
Atest o vodonepropustljivosti
174/190
Atest o zranoj tijesnosti
Atest o zvunoj i toplinskoj izolativnosti
Proraun i dokaze o pravilnoj konstrukcijskoj zasnovanosti s obzirom na toplinsko rastezanje
Ateste s ocjenama kvalitete povrinske obrade
izradu radionikih nacrta koje prije izvedbe potpisom prihvaa projektant
zatitu od korozije epoksidnim ili poliuretanskim premazom
sve transporte
ienje tokom rada
detalja.

Obraun:
- obloga sa ili bez potkonstrukcije i sa ili bez toplinske izolacije po povrini izraeno u
(pri emu se navodi nain ugradnje i ukupne dimenzije) ............................................................................................ m
2

- razne maske, obloge atike, prugaste (linearne) obloge (vijenci, strehe, stupovi, grede) po duini izraeno u .... m
1

- podnoja (sokli )- duinski izraeno u .................................................................................................................. m
1

- specifine profilacije, profili za zraenje, mreice za kukce, zatitne reetke duinski izraeno u ....................... m
1

- uglovni profili kao npr. pravokutni unutanji ili vanjski uglovi duinski izraeno u .................................................. m
1

- linearni elementi toplinske izolacije i sl.duinski izraeno u ................................................................................. m
1

- rezanja i izrezivanja - duinski izraeno u ............................................................................................................ m
1

- elementi specifinih oblika, prozorske klupice i sl. po broju komada ............................................................... kom
- zavrni komadipo broju komada ........................................................................................................................ kom
- prozori u sustavu proelja (uz naznaen nain otvaranja)po broju komada ...................................................... kom
- naknadna izvedba pojedinih komada (npr. nakon ili tijekom demontae skele)po broju komada ...................... kom

175/190
B. XIII.
OVJEENA USTAKLJENA PROELJA


CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.XIII.
n.
Izrada i montaa kontinuiranog proelja
istono proelje
od tipskih aluminijskih profila s prekinutim termikim
mostom, proizvod kao Schco FW50+, dimenzija
profila cca 50x150 mm, sa pokrovnom kapom od
aluminija irine 50 mm.
Konstrukcija u rasteru 1000x2000 mm, s ugraenim
prozorima za runo otklopno otvaranje (oko gornje
osi), dimenzija 1000x1000 mm.
Ispuna konstrukcije izo sigurnosno staklo (6 mm
lamistal + 14 + 8 mm lamistal), u parapetnom dijelu
ispuna fasadnim aluminijskim panelom sa ispunom
mineralnom vunom.
Zavrna obrada profila plastificirano u tonu
RAL9010.
Ukupna dimenzija stijene 10,00 x 8,00 m, odgovara
poziciji broj 10. m2

80,00
U cijenu stavke ukljuena:

izrada krovnog vijenca (atike) od aluminijskog lima
d=2 mm, razvijene irine 450 mm. m1 10,00
izrada sokla od aluminijskog lima d=2 mm, razvijene
irine 150 mm. m1 10,00
izrada kutnog spoja sa kontinuiranom fasadom na
junom proelju m1 8,00
izrada otklopnih prozora u sustavu fasade kom 10


BROJ OPIS
JEDINICA KOLIINA
JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.XIII.1 Izrada i montaa kontinuiranog proelja
- tipski al. profili s prekinutim / neprekinutim
termikim mostom, dim. .......
- pokrovna kapa od al / inox / ......
- ispuna:
IZO staklo (...+...+...) / kaljeno staklo /
laminirano staklo ( ....slojno) / emajlirano staklo /
/ fasadni panel
S ugraenim elementima za otvaranje
- dim. otvora ...x....
- otklopni oko gornje osi / paralelno otvaranje
- runo / elektrino otvaranje
Zavrna obrada al. profila : eloksaa / plastifikacija
Odgovara shemi br.........

m
2

176/190
B.XIII.n Izrada i montaa strukturalnog proelja
- tipski al. profili s prekinutim/neprekinutim
- obrada fuga silikonom / trajnoelastinom brtom / ...
- ispuna :
/ fasadni panel
- s ugraenim elementima za otvaranje
- dim. otvora .x
- otklopni oko gornje osi / paralelno otvaranje
- runo / elektrino otvaranje
- Zavrna obrada al. profila : eloksaa/ plastifikacija/
termolakiranje / .............

m
2

B.XIII.n Izrada i montaa polustrukturalnog proelja
- ispuna :
IZO staklo ( ...+...+...)/ kaljeno staklo /
/ fasadni panel
-s ugraenim elementima za otvaranje
-dim. otvora ...x...
-otklopni oko gornje osi / paraleleno otvaranje
-runo / elektrino otvaranje
-zavrna obrada al. profila : eloksaa/ plastifikacija/
termolakiranje / .........

m
2

B.XIII.n Izrada i montaa element proelja
- pokrovna kapa od al / inox / ......
- zavrna obrada al. profila : eloksaa / plastifikacija
/.........
- ispuna :
/ fasadni panel
-elementi proelja dimenzija ... x ... s ugraenim
elementima za otvaranje:
-dim. otvora, nain otvaranja (otklopni oko gornje
osi / paraleleno otvaranje
- runo / elektrino otvaranje)

m
2

177/190
B.XIII.n Izrada i montaa proelja na inox draima
( tzv. spider proelja )
Ostakljenje - Izo staklo (d=...+...+... mm) / Low-E /
obino staklo (d=... mm), kaljeno / laminirano
sigurnosno staklo, prozirno / emajlirano / ...
- dim. staklenih elemenata od ...x... mm do ...x...
mm
- spider nosai od inoxa / ..., uputeni / nadgradni
duljine ... mm
- spojevi stakala zapunjeni trajnoelastinom
brtvenom masom u .... boji / transparatno
- spider nosai uvruju se u elini stup / stup od
ojaanih aluminijskih profila / ...., visine ...., zavrno
plastificiran / eloksiran u tonu RAL ... / NCS ...,
ukljuen u cijenu (ILI U SLUAJU KOMPLEKSNIJE
POTKONSTRUKCIJE OPIS ISTE)

m
2

B.XIII.n Izrada i montaa proelja od profiliranih
staklenih elemenata (profilit, kopilit, formilit).
Jednostruka / dvostruka ugradba.
Ukljuuje:
-profilirani stakleni elementi u lamelama irine 22
cm / 25 cm / 32 cm / 52 cm, visine ....cm
-nosivi okviri od aluminija / elika / sa / bez prekida
toplinskog mosta,
- nosivi okviri eloksirani / plastificirani /
termolakirani boje
- svi spojevi brtvljeni trajnoelastinim kitovima,
- detalji prema odabranom proizvoau, uz
usklaivanje s Projektantom

m
2

B.XIII.n Dobava i montaa proelja od polikarbonatnih
ploa (lexan i sl) . Jednostruka / dvostruka
ugradba.
Ukljuuje:
- polikarbonatne pune / viekomorne ploe, debljine
mm
- elementi irine ...mm, visine ....mm
- boja po izboru Projektanta / transparentno / opal /
- nosivi okvir od elika / aluminija
- sva ela zavarena protiv ulaska vlage, prljavtine,
kukaca
- nain privrenja: aluminijske H spojnice / inoks
privrsnice / vijci detalje prema odabranom
proizvoau usklaivanje s Projektantom

m
2

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B. XIII. USTAKLJENO OVJEENO PROELJE ukupno : kn
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
178/190

B. XIV.
OVJEENA VENTILIRANA PROELJA

Ovjeeno, ventilirano proelje sastoji se od (gledano iznutra na van):
- Potkonstrukcije s nosaima sidrenim u nosivu konstrukciju zgrade
- Toplinska izolacija /razdjelne folije
- ventilacijska upljina
- Zavrna obloga

Razlikuju se sljedee skupine materijala:
- Organski (npr. HPL i kompozit ploe smole, drvo i sl)
- Mineralni (ploe od vlaknastog cementa, prirodni kamen i sl.)
- Keramiki
- Metali (npr.cink, aluminij, bakar i sl.)
- Staklo
- sendvi paneli i kompozitni sustavi (kao npr. fotonaponski paneli, mozaici na podlogama, metalni sendvi paneli,
ekspandirane alumijske ploe s kamenim proeljem, kompozitne ekspandirane metalne ploe)

Izvoditelj radova duan je pridravati se opih propisa i vaeih standarda za ovu vrstu radova, opisa
trokovnika, shema, izvedbenog projekta te uputa projektanta i nadzornika gradnje., uz obaveznu primjenu
Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09)

Na osnovu usvojenog ponuenog rjeenja, odabranih uzoraka, preuzete dokumentacije i uputa, izvoditelj radova
duan je napraviti sve potrebne dokaze nosivosti glavnih nosivih elemenata, izraditi sve potrebne izvedbene detalje i
radionike crtee.
Osim zidne obloge, u cijenu stavke ukljuena je izrada svih spojeva, zavretaka, klupica, opavnih limova i sl., a
prema specifikaciji u opisu stavke.
Sva navedena dokumentacija prije poetka izrade mora biti ovjerena od naruitelja.

Potkonstrukcija
Potkonstrukcija mora biti povezana s graevinskim objektom, tako da se sve optereenja (tlak vjetra, usisne sile
vjetra) sigurno prenose u konstrukciju zgrade. Takoer preuzima izmjene duina, uvjetovane temperaturnim
oscilacijama, te rezultirajua naprezanja.
Konstruktivno razlikujemo jednostruke, dvostruke i trostruke sisteme.
Viedijelni sustavi potkonstrukcije su zbog trodimenzionalne podesivost najpogodniji za prilagodbu razmaka
uvrivanja i ina prema statici profila omotaa, kao i za izjednaavanje tolerancija grube gradnje te za izvoenje
ravnine za uvrivanje.

Sva metalna sredstva za sidrenje koja nakon ugradnje vie nisu dostupna, moraju zadovoljiti klasu antikorozivne
zatite II, prema normama iz niza DIN 55 928.
Za spojeve pojedinih dijelova potkonstrukcije moraju se koristiti graevinski materijali postojani na koroziju, u formi
kuka, spojnica, vijaka, nitni i sl.
Spojevi se moraju izvoditi tako da beumno preuzimaju sva kretanja na graevinskim elementima i objektu. Vijani
spojevi se moraju osigurati od samooslobaanja. Potrebno je osigurati elemente od kontaktne korozije prilikom
ugradnje graevinskih elemenata od razliitih materijala.
Broj i vrsta elemenata za uvrivanje moraju rezultirati iz statikog dokaza uz predoenje ispitnog certifikata
prema DIN 18516, dio 1 omotai vanjskih zidova ventilirani; zahtjevi ispitni temelji ili iz graevinsko nadzornog
certifikata.
Tipovi elemenata za uvrenje - vidljivi, skriveni i nevidljivi elementi.
Kao vidljivi elementi za uvrivanje koriste se vijani avli, rebrasti avli, ploaste kuke, vijci, nitne, spojnice i
sustavi ina, kao elementi za skriveno uvrivanje koriste se ovjesni sustavi svornjaka, a kao nevidljivi elementi
za uvrivanje koriste se svornjaci za varenje i stranje rezna sidra.

179/190

Toplinska izolacija
Izolacijski materijali dijele se u dvije grupe: organske i anorganske.

Organski izolacijski materijali sastoje se od spojeva ugljika, koji se pojavljuju u biljnim, obnovljivim materijalima
(npr. drvo, pluto, celuloza), ali se isto tako mogu dobiti iz mineralnih ulja (npr. polistirol, poliuretan).
Anorganski izolacijski materijali sastoje se od mineralnih materijala (npr. kamena vuna, pjenuavo staklo, perlit).

Dra izolacijskog materijala je plastina tipla pogodna za debljine izolacije od cca 50 mm do 140 mm debljine.

Uobiajena irina ventilacijskog sloja je od 30 do 40 mm.
Zrani procjepi ispod 2 cm zrano tehniki nisu djelotvorni.
Odzrani otvori moraju se osigurati od insekata perforiranim limovima promjera 4 do 8 mm.
Minimalni slobodni popreni presjek ventilacijskog prostora ovisan je i o visini zgrade.

Materijali i proizvodi

Ploe od vlaknastog cementa
Velikoformatne ploe od vlaknastog cementa izraene su od nezapaljivog, visoko sabijenog materijala (sintetikim
i organskim vlaknima armiran cement).
Ploe od vlaknastog cementa povrinski se tite disperzivnim bojama na bazi istog akrila.

Maksimalne veliine ploa iznose 3000 x 1250 (3100 x 1500 mm) u debljinama 4, 6, 8, 10 i 12 cm. Pogodne su za
rezanje na vanstandardne dimenzije.
Ploe od vlaknastog cementa mogu se na gradilitu obraivati:
- Rezanjem runom krunom pilom
- Buiti specijalnim builicama za vlaknasti cement

Nain privrenja:
Na drvenu konstrukciju uvruju se specijalnim vijcima.
Na aluminijsku potkonstrukciju montiraju se vidljivim zakovicama ili sakrivenim tiplama sa stranje strane.

irina fuga izmeu velikoformatnih ploa od vlaknastog cementa iznosi izmeu 8 i 12 mm.

HPL-ploe (High Pressure laminat)
Velikoformatne ploe koje se sastoje od termo obraenih smola i celuloznih traka, preanih pod visokim tlakom i
temperaturom. S jedne ili s obje strane moe imati i dekorativne slojeve papira.
HPL ploe za fasade proizvode se u debljinama od 6, 8, 10 i 13 mm. Veliina ploa iznosi ovisno o proizvodu i do
2000 x 4000 mm.

HPL ploe mogu se postaviti na drvenu ili aluminijsku potkonstrukciju, vidljivo pomou vijaka odnosno zakovica ili
nevidljivo doputenim sustavima ljepila, sidrima ili postupkom standardnog zatvaranja. Raster montae ploa
odreen je projektom, a usklaen je s preporukama proizvoaa.

HPL ploe mogu se obraivati:
krunom pilom (rezanje)
builicom (buenje)
glodalicom

Kompozitne ploe od smole ojaane vlaknima
Velikoformatne fasadne ploe sastoje se od termo ovrslih smola na bazi fenola, homogeno ojaanih koje se
preaju pod visokim tlakom i temperaturom.
180/190
Ploe se sastoje od ca.70% mekanih vlakana drveta i 30% veziva.Zavrno su jednostrano ili obostrano obraene
dekorativnim presvlakama otpornim na UV zraenje i vremenske utjecaje.

Veliina ploa iznosi 1530 x 3050 mm, 2550 x 1860 mm i 3650 x 1860 mm.,a debljine 6, 8 10 i 13 mm.
Nain postave i obrada kao HPL.

izradu radionikih nacrta koje prije izvedbe potpisom prihvaa projektant
zatitu od korozije epoksidnim ili poliuretanskim premazom
sve transporte
ienje tokom rada
detalja.

Obraun:
- obloga sa ili bez potkonstrukcije i sa ili bez toplinske izolacije po povrini izraeno u
(pri emu se navodi nain ugradnje i ukupne dimenzije) ............................................................................................ m
2

- razne maske, obloge atike, prugaste (linearne) obloge (vijenci, strehe, stupovi, grede) po duini izraeno u .... m
1

- sokli - duinski izraeno u .................................................................................................................................... m
1

- specifine profilacije, profili za zraenje, mreice za kukce, zatitne reetke duinski izraeno u ....................... m
1

- uglovni profili kao npr. pravokutni unutanji ili vanjski uglovi duinski izraeno u .................................................. m
1

- linearni elementi toplinske izolacije i sl.duinski izraeno u ................................................................................. m
1

- rezanja i izrezivanj a- duinski izraeno u ............................................................................................................ m
1

- elementi specifinih oblika, prozorske klupice i sl. po broju komada ............................................................... kom
- zavrni komadipo broju komada ........................................................................................................................ kom
- prozori u sustavu proelja (uz naznaen nain otvaranja)po broju komada ...................................................... kom
- naknadna izvedba pojedinih komada (npr. nakon ili tijekom demontae skele)po broju komada ...................... kom

181/190
B.XIV.
OVJEENA VENTILIRANA PROELJA


JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.XIII.n
.
Izrada i montaa ovjeenog ventiliranog proelja od
laminatnih (HPL) fasadnih ploa (proizvod kao Max
Exterior).
Ploe debljine 8 mm, dim. od 300x800 mm do
1000x2000 mm.
Ploe u teksturi i boji prema odabiru projektanta.
Potkonstrukcija od aluminijskih profila u dva smjera,
pripremljena za ovjes ploa sa nevidljivim
privrenjem.
U stavku ukljuena toplinska obloga proelja
mineralnom vunom d=120 mm, kairanom prema
zraenom sloju staklenim voalom. Prema zraenom
sloju postavlja se vodonepropusna, paropropusna
folija.
Ukupna udaljenost od konstrukcije 160 mm (zraeni
sloj cca 40 mm).
Odgovara shemi br.. (juno. sjeverno i zapadno
proelje) m
2
650,00
U cijenu stavke ukljuena izrada:
palete od HPL ploa irine 20 cm m
1
50,00
Opavni lim (krovni vijenac) alu lim d=2 mm, razvijene
irine 450 mm m
1
20,00
Klupice od HPL ploa irine 20 cm m
1
20,00

182/190

JEDININA
CIJENA
UKUPNA
CIJENA
B.XIII.1 Izrada i montaa ovjeenog ventiliranog
proelja
- zavrna obloga vlaknocementnim / kompozitnim /
laminatnim (HPL) fasadnim ploama / pod
trgovakim nazivom .. ili sl.
Ploe debljine ... mm, dim. od x... mm do ...x...
mm.
Ploe zavrno obraene u boji / u teksturi i boji
po izboru projektanta / ...
- potkonstrukcija od alu profila u dva smjera.
- nain ovjesa ploa - s nevidljivim privrenjem
/ sa vidljivim privrenjem ..
- toplinska obloga proelja mineralnom vunom /
pjenastim staklom / ... d= mm
- postava vodonepropusne / paropropusne folije,
kao ., d= . mm
- ukupna udaljenost od konstrukcije ... cm
(toplinska izolacija + zrani sloj ...cm).
- odgovara shemi br....
Proelje m
2

palete , irine ..cm m
1

Opavni limovi m
1

Klupice m
1

B.XIII.n Izrada i montaa kasetiranog proelja
- obloga tankostjenim limenim (dekapiranim)
panelom / kasetama od Cu, Al, Fe lima d= .....mm ,
dim ....x.....
- zavrna obrada al. profila : eloksaa / plastifikacija
/....
- potkonstrukcija od alu / pocinanih elinih
profila u dva smjera.
- nain ovjesa ploa - s nevidljivim privrenjem
/ sa vidljivim privrenjem ..
- termika obloga proelja mineralnom vunom /
pjenastim staklom / ... d= mm
- postava vodonepropusne / paropropusne folije,
kao ., d= . mm
ukupna udaljenost od konstrukcije ... cm (toplinska
izolacija + zrani sloj ...cm).
- odgovara shemi br....

m
2

183/190

B.XIII.n Izrada i montaa sistema ventilirane kazetirane
fasade s punim / perforiranim limenim elementima
tipa kao Kalzip i sl. Visina oblaganja do....metara.
Ukljuuje:
-toplinsku izolaciju od min. vune/ kam. vune/
kairana..../.... deb.....cm izmeu podkonstrukcije
-tipska podkonstrukcija od aluminija / pocinanih
elinih profila / drva...
- potkonstrukcija u jednom / dva smjera,
- nain ovjesa, vidljivo / nevidljivo
- zavrni limeni puni/perforirani elementi tipa....
- lim debljine....mm
- detalji prema odabranom proizvoau, uz
usklaivanje sa Projektantom.

m
2

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B.XIII. OVJEENA VENTILIRANA PROELJA ukupno : kn
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

184/190
6. RAUNALNI PROGRAM ZA OPERATIVNO PLANIRANJE

MS PROJECT Osnovne informacije o softveru

MS Project (MSP) dio je softverskog paketa MS Office. Program se koristi za planiranje i voenje
projekata. Za izradu gantograma na vjebama POG-a koristit e se samo mali dio mogunosti ovog
softvera.

Za sve korisnike MS Office-a (Word, Excell, PowerPoint, itd.), snalaenje u MSP-u relativno je jednostavno
i intuitivno.

Osnovni izbornici su: File (manipuliranje dokumentom), Edit (manipuliranje tablicom i poljima), View
(manipuliranje grafikim prikazom), Insert (umetanje novih elemenata), Format (oblikovanje), Tools (alati),
Project (pregledanje i pretraivanje plana), itd. i opcije dostupne u njima tipine su za MS Office softverski
paket.

U MSP-u glavno suelje sastoji se od lijevog, tablinog dijela u kojem se unose aktivnosti i njihovi detalji, i
desnog prozora u kojem se prikazuje grafiki prikaz plana.

U tablinom dijelu unose se aktivnosti (Task Name) prema unaprijed definiranom redoslijedu (tehnoloki
slijed!), upisuje predvieno trajanje aktivnosti (Duration), te uspostavlja veza s prethodnim aktivnostima o
kojima ta aktivnost izravno ovisi (Predecessors).

Sve ulazne vrijednosti za pojedinu aktivnosti mogue je i naknadno promijeniti na Task Information
pregledniku (mi na odreenu aktivnost, desni klik, padajui izbornik Task Information).

U Task Information pregledniku definira se nekoliko vanih karakteristika za pojedinu aktivnost veze i
ogranienja.

Veze se definiraju u podizborniku Predecessors, u polju Type. Veze izravno definiraju odnos dviju
meuzavisnih aktivnosti. etiri su glavna tipa veza:

Start-To-Finish (SF) najei je tip veze. Aktivnost B moe poeti tek
kad A zavri. U MSP-u, SF veza je default odnos.

Start-To-Start (SS) oznaava odnos u kojem aktivnost B ne moe poeti
prije nego to zapone aktivnost A.

185/190
Finish-To-Finish (FF) oznaava odnos u kojem aktivnost B ne moe
zavriti prije nego to zavri aktivnost A.

Finish-To-Start (FS) oznaava odnos u kojem aktivnost B moe zavriti
tek kad aktivnost A zapone.

Ogranienja (Constraints) se takoer nalaze u Task Information pregledniku, u podizborniku Advanced, i
definiraju vremenska ogranienja za poetak ili kraj odreene aktivnosti. Primjeri ogranienja (Constraint
type) jasno govore o kakvom tipu ogranienja je rije, npr: As Late As Possible, As Soon as Possible,
Finish No Earlier Than, Must Finish On, itd...

Od ostalih vanih pojmova / koncepata, u MSP-u je takoer relativno jednostavno koristiti i:

Milestone: pragovi, kontrolne toke (svaka aktivnost kojoj je trajanje 0 u MSP-u se automatski
smatra pragom).
Lag Time: je dodatno vrijeme dozvoljeno izmeu dviju aktivnosti, odnosno vremenska rezerva koja
odgaa nastup sljedee aktivnosti
Lead Time: pomicanje odvijanja neke aktivnosti unaprijed; Lead Time je negativnan lag time.
Primjer: FS veza s 10% Lead-a znaila bi "sljedbenik zapoinje kad prethodnoj aktivnosti preostane jo
10% za dovretak", itd...

Aktivnosti je mogue podijeliti prema grupama i razdijeliti na podaktivnosti (Subtasks), oznaiti razliitom
bojom linija, dodati biljeke i napomene, itd.

Dinamiko praenje izvrenja plana u realnom vremenu, upravljanje resursima, financijama, pripravljanje
izvjetaja, itd..., spada u napredne opcije koritenja ovog softvera koje su, iako zanimljive, za potrebe
izrade gantograma na vjebama POG-a izvan predmeta naeg interesa.

Dodatne informacije o softveru kao i detaljne upute dostupni su na slubenoj internet stranici MSP-a:
http://office.microsoft.com/en-us/project/default.aspx
te naravno u izborniku pomo (F1).

186/190
7. ISPIT
Za razumijevanje problema planiranja i organizacije graenja nuno je potrebno sustavno predznanje o:
osnovnim i izvedenim mjernim jedinicama SI, i njihovoj korelaciji s iskustveno poznatim veliinama
svojstvima arhitektonskih i nosivih konstrukcija
graevinskim materijalima,
zapremninskim (masenim) teinama,

Ta su znanja potrebna i za rad na vjebama i za uspjeno polaganje ispita.
Zato se ispit sastoji od kvalifikacijskih pitanja kojima se utvruje osposobljenost studenta za stvarno
funkcionalno koritenje znanja i vjetina planiranja i organizacije graenja.

Kvalifikacijsko pitanje

Kvalifikacijsko pitanje (1-5) mora biti tono odgovoreno da bi se ocjenjivalo znanje iz kolegija.

1.
a. to je masa? Jedinica za masu?
b. to je teina? Jedinica za teinu?
c. Koji je odnos mase i teine?

2.
a. to je sila? Jedinica za silu?
b. to je rad? Jedinica za rad?
c. to je snaga? Jedinica za snagu?
d. to je energija? Jedinica za energiju?

3.
a. to je napon? Jedinice ?
b. to je naprezanje?
c. Vrste uzdunih naprezanja ?

4.
a. 1N i 1kN izraziti u g i kg ! Objasniti izvod !
b. 1000 hPa izraziti u kg/cm ! Objasniti izvod !
c. 1 MPa izraziti u t/m i u kg/cm ! Objasniti izvod !

5.
1. Priblina doputena
i. uzduna naprezanja drveta
ii. tlana naprezanja betona
iii. naprezanja elika ..izraziti u kN/cm
2
, u MPa i u kg/cm
2

2. Zapreminske teine i korisna optereenja
a) Zapreminske teine (gustoe) glavnih graevinskih materijala (beton, kamen, opeka , porobeton, plinobeton,
staklo, tvrdo drvo, meko drvo, eljezo, aluminij, bakar, olovo, buka, polistiren, gipskartonske ploe, itd)...............izraziti u t/m
b) korisna optereenja za:
i. stambene
ii. javne
iii. poslovne zgrade ........................................................................izraziti u kg/m

187/190

Podsjetnik za odgovore za kvalifikacijska pitanja

MASA je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost (inercija) je svojstvo svakog tijela da ostane u stanju mirovanja
ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba ( prvi Newtonov zakon gibanja)
Mjerna jedinica mase je 1 kilogram [kg] jednaka je masi prautega koji se uva u Muzeju utega i mjera u Svresu kraj
Pariza.
Masu nekog tijela odreuje se vaganjem - usporeivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase.
30

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
SILA je vektorska veliina (odreena pravcem, smjerom i iznosom) kojom opisujemo meudjelovanje tijela i njegove
okoline i kojom objanjavamo uzroke gibanja.
Jedinica za silu je njutn ija je oznaka N (prema Isaacu Newtonu).
Njutn je sila kojom je potrebno djelovati na tijelo mase 1 kilogram da bi se ono ubrzalo za 1 metar u sekundi na
kvadrat.
1 N = 1 kg 1 m/s
2
,
U inenjerskoj praksi se redovito koristi kN
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
TEINA (G) je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju i jednaka je umnoku mase tijela (m) i jakosti
gravitacijskog polja, tj. ubrzanja sile tee (g) , tj. G = m g

Teinu se vrlo esto zamjenjuje s masom, pa je zato nuno razjasniti njihov odnos na praktinoj inenjerskoj razini
Gravitacijska akceleracija Zemlje iznosi 9,81 m/s
2
, to se za tehnike primjene aproksimira na g= 10 m/s
2

Dakle, u uvjetima zemaljske gravitacije, masa od 1 kg dobiva ubrzanje od 10 m u sekundi na kvadrat tj
G= m g =1 kg x 10 m/ s
2
=10 N
Znai da u uvjetima zemaljske gravitacije teinska sila ili kolokvijano kazano teina od 0,1 kg odgovara sili od 1N,
odn., teinska sila ili teina od 100 kg sili od 1 kN .
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
RAD je djelovanje sile na putu. Na primjer, ako neka sila neko tijelo premjesti iz toke A u toku B, kaemo da je ta
sila izvrila rad. Izraunavanje rada (i energije) daje informaciju o koristi nekog fizikalnog procesa i/ili tehnikog
rjeenja.
Odnos izmeu mehanikog rada i topline utvrdio je James Prescott Joule, prema kojem je jedinica i nazvana.
Dul (znak J) je mjerna jedinica SI za rad (W), energiju(E) i toplinu(Q).
Definira se kao rad obavljen (energija utroena) djelovanjem sile od jednog njutna na putu duljine jednog metra.
1 J = 1 N 1 m

30
jedinice mase, volumena i zapremninske teine povezane su tako da 1 kg odgovara teini ~1 litre vode koja ima
obujam od ~1 dm
188/190
SNAGA je izvreni rad u jedinici vremena ili promjena energije u jedinici vremena.
SI mjerna jedinica za snagu je vat [W] prema Jamesu Wattu
Jedan vat je jedan dul po sekundi.

1 W = 1 J/1s = 1 N 1 m / 1s
__________________________________________________________________________________
NAPON je sila po jedinci povrine. To je mjera intenziteta ukupnih unutranjih sila koje djeluju na
zamiljenom unutranjem presjeku tijela, kao reakcija na silu izvana ili na volumske sile.
NAPREZANJE je stanje u konstrukciji izazvano silama koje uzrokuju napone u poprenim presjecima.

gdje je:
srednji napon, poznat i pod nazivom inenjerski ili nominalni napon, i
je sila koja djeluje na povrinu .
Kod raunske analize konstrukcija proraunavaju se uzduna (tlana ili vlana) te posmina (poprena)
naprezanja
Tlak je pojam vezan uz fluide (tekuine i plinove) i na kontaktne tlakove izmeu vrstih tijela u dodiru (u
fizici vrstih tijela) tj u graditeljstvu najee na tlak temelja na tlo
SI jedinica za napon je paskal - simbol Pa, (prema Blaiseu Pascalu , francuskom matematiaru i filozofu
koji je formulirao zakon o tlaku u fludima)
1 Pa = 1 N / 1m

Inenjerske veliine obino se mjere u megapaskalima (MPa) pa je 1 MPa = 1000 kN/ m ili
1MPa=1 N / 1mm, tj izraeno u teinskoj sili na povrini 0,1 kg/mm tj., 10 kg/cm tj., 100t/m

Za naprezanja se koristi i kN / cm , tj.10 MPa, tj. sto kilograma na etvorni centimetar
Doputena uzduna naprezanja drveta iznose upravo oko 1kN/cm , tj. 10 MPa, ili 100 kg /cm.
Doputena tlana naprezanja betona su od oko 1 do 5 kN/cm tj, 10 do 50 MPa ili 100 do 500 kg/cm.
Doputena naprezanja elika su oko 16kN/ cm , tj. 160 MPa, ili 1600 kg /cm2

189/190

Pitanja iz PLANIRANJA I ORGANIZACIJE GRAENJA

prvo pitanje

A Struktura i sadraj trokovnika
Grupe radova
Vrste radova
Trokovnike stavke
Rekapitulacija cijene

B Opi uvjeti izvoenja
Opi uvjeti za pojedine vrste radova
Dokaznica mjera
Pregled radova u visokogradnji

C Ruenja i demontae (pregled pojedinih radova,redoslijed uklanjanja,nain obrauna)
Zemljani radovi (materijal,vrste iskopa,zatita iskopa, obraun)

D Betonski i armiranobetonski radovi (osnovni materijali, tipovi oplata, nain ugradnje, obraun)

E Zidarski radovi (osnovni materijali, vezna sredstva, nain ugradnje, obraun)
Izolaterski radovi (materijali, nain polaganja, spojevi, pojedini radovi,obraun)

F Tesarski radovi (materijal, graa,konstruktivni spojevi, zatita, obraun)

G Metalne konstrukcije(materijal, zatita, faze izrade, spojevi, obraun)

H Limarski radovi (vrste lima, debljine, pojedini radovi, privrivanje, spojevi, obraun)
Pokrivaki radovi i izolacija ravnih krovova (materijal, polaganje izolacija na ravnim krovovima, obraun)

I Stolarski radovi (vrste drva, vrste prozora i vrata prema nainu otvaranja, nomenklatura, zatita, okov,
pojedini radovi, ugradnja, mjere, obraun)
Bravarski radovi (materijal, standardni elementi, zatita, okov, pojedini radovi, obraun)

J Zavrni zidarski radovi (materijali, radovi, redoslijed radnji, obraun)
Suhomontani radovi (materijal, dimenzije, montaa, pojedini radovi, obraun)

K Ovjeena ustakljena i ovjeena ventilirana proelja (vrste proelja, materijali, tehnoloke
karakteristike, obraun)
Staklarski radovi (materijal, pojedini radovi, obraun)

L Kamenorezaki radovi (vrste kamena, nain obrade, nain postavljanja, obraun)
Keramiarski radovi (vrste ploica, nain postavljanja, obraun)

M Soboslikarsko liilaki radovi (vrste boja, redoslijed radnji, lienje stolarije i bravarije, obraun)
Parketarski radovi (tipovi parketnih obloga, vrste drva, nain polaganja, zatita, obraun)
Podopolagaki radovi (vrste, ljepila, postavljanje, pojedini radovi, obraun)

190/190
drugo pitanje

N Projekt, objanjenje pojma
Investitor, objanjenje pojma
Arhitekt, objanjenje pojma

O Alat i stroj, objanjenje pojmova
Zanat i industrija, objanjenje pojmova
Industrija i graditeljstvo, objanjenje pojmova
Tehnika i tehnologija, objanjenje pojmova

P Dvije osnovne vrste managementa
Izvoenje poduhvata project management
Osobine projekata/poduhvata i njihovo organiziranje

Q Razine planiranja
Razvoj metoda planiranja
Osobine operativnog plana

R Vrste operativnih planova: gantogram, histogram, ciklogram, mreni planovi

S Izrada operativnog plana, priprema planiranja, prikazi i itanje planova

tree pitanje

T Investicijski program
Idejno rjeenje / idejni projekt
Lokacijska dozvola

U Glavni projekt
Dozvole graenja
GBP- graevinska (bruto) povrina

V Trokovnici
Izvedbeni projekt
Projekt unutranjeg ureenja
Licitacija izbor izvoaa

W Priprema gradilita i dokumentacija na gradilitu

X Osobine procesa graenja
Primopredaja

Y Sudionici u gradnji
Investitor
Projektant
Revident
Izvoa
Nadzorni inenjer

POG Skripta 12-13

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

POG Skripta 12-13

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Draen Jurai i suradnici

PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

Vous aimerez peut-être aussi