ANTIKA GRKA ANTIKA GRKA

Antika Grka ili Stara Grka je naziv koji

se koristi za opisivanje svijeta u kojem se
govorilo grkim jezikom u doba antike.
Obuhvata podruje dananje drave Grke, ta
podrruja naseljena grcima u doba antike , a
to su:
-Kipar, egejska obala Turske(Jonija) , Sicilija ,
juzna Italija( Magnea Graecija) , te kolonije
retrkane po obalama Mediterana , Jadrana,
te Crnog mora. To su dananje drave:
-Albanija, Bugarska, Egipat, Francuska,
Hrvatska, Libija, panija i Ukrajina.
Teritorija grke drave:
Razdoblje stare Grke
-razdoblje minojske i mikenske civilizacije (od
1600. god. p. n. e. do oko 1100 god. p. n. e.)
Tradicionalno tumaenje:
Razdoblje Grcke poinje prvim Olimpijskim
igrama 776. god. p. n. e.
Kraj razdoblja se smatra smtrt Aleksandra
Velikog 323 god. p. n. e.
Razdoblje koje slijedi se naziva helenistickim
dobom.
Neprekinuto razdoblje do III st. n. e.
Umjetnost stare Grke
je razdoblje grke umjetnosti od 9. stoljea
pr. Kr. do 1. stoljea (razdoblje Stare
Grke) na podrujima gdje su obitavali
Heleni.
Starogrka umjetnost se djeli u 4
razdoblja:
Geometrijski stil ( 10-7. st. p. n. e.),
Arhajsku umjetnost (650.g.p.n.e.-480.),
Klasino ili Zlatno doba (480. g.p.n.e. -336.) i
Helenizam(336. g.p.n.e.-30).
-ARHITEKTURA
STARE GRKE-
LABIRINT - legendarna palaa na Kreti koju je dao
izgraditi kralj Minos kao boravite udovita
Minotaura. Njen graditelj bio je Dedal. Hodnici palae
zapletali su se tako da bi se neupueni posjetilac u
njima izgubio.
Arheoloka iskopavanja na Kreti otkrila su u Knososu
ruevine palae sa takvim zamrenim hodnicima.
Zamreni geometrijski dekorativni motiv, najee u
obliku kontinuirane spirale, koji u biti predstavlja
sjeanje na kretsku palau. Tim motivom ukraavali su
arhimandtritije(stan igumana, kancelarijske
prostorije i elije monaha), blagovaonice (trpeza) ,
konaci za hodoasnike te gospodarske graevine.
Kontinuiranim spiralama, koji u biti predstavljaju sjeanje
na kretsku palau , ukraavani su podovi graevina. U
gotikim katedralama motiv labirinta na podu nosi u
sredini lik graditelja ili njegovo ime.
y Labirint
y MEGARON, pratip grke kue, palae i
hrama jednostavna pravougaona graevina
sa predvorjem kojeg stvaraju ante. U sreditu
unutranjeg prostora stajalo je ognjite, a
etiri stupa oko njega podravala su na tom
mjestu neto uzdignuti krov, tako da je bio
omoguen odvod dima. Megaron se spominje
i u Homerovim epovima, a arheoloka
iskopavanja u Mikeni pokazala su njegov
oblik.
DROMOS- Pristupni hodnik grobnom
humku (Tolos). prilaz (dromos) Atrejevoj riznici
y MAUZOLEJ - monumentalna grobnica. Naziv
potjee od grobnice kralja Mauzola i njegove
ene u Halikarnasu, sagraene sredinom IV st. p.
n. e., koja se u starom vijeku ubrajala u sedam
svjetskih uda.
y AGORA (gr. skuptina), trg kvadratnog
ili pravougaonog tlocrta u centru grkog
grada na kojem se odvijao javni,
drutveno-politiki i trgovaki ivot. Agora
je okruena trijemovima i javnim
zgradama i u nju uviru glavne ulice.
Najpoznatije su u Ateni, Miletu i Prienneu.
y AKROPOLA (gr. akropolis visoki grad),
utvreni centar ranih grkih naselja, smjeten na
uzvisini. U njemu je bilo kraljevsko boravite i
hram boga zatitnika. Najpoznatija je atenska
akropola iji najstariji zidovi potjeu jo iz
mikenskog razdoblja, no koja svoj konani oblik
dobiva u V. stol. pr. n. e. Tada je na atenskoj
akropoli podignuto nekoliko hramova (Partenon,
Erehteion, hram boice Nike), koji se ubrajaju
meu najznaajnije spomenike grke umjetnosti.
Na akropolu se pristupalo kroz monumentalni
ulaz Propileje.
y PROPILEJI-Monumentalna vrata grkih
svetita i egejskih palaa.
y BEMA (gr. stepenica), 1. povieni dio
svetilita ispred oltara.
y Propovjedaonica u sinagogama.
y ODEON (gr. ode pjesme), u antiknoj
Grkoj natkrita graevina u kojoj su se
odravale muzike priredbe.
y SVJETLARNIK- Krovni otvor koji je
sluio za osvjetljenje prostorija.
esto je u hramovimasluio za
osmatranje neba nou.