PRIRODOSLOVNO- MATEMATIKI FAKULTET SPLIT

SEMINARSKI RAD

ASINKRONI STROJEVI

Mentor: Dr. sc. Vedran Boras

Studentica: Petra Mladin

Split, lipanj 2014. godine

ELEKTRINI STROJEVI I MOTORI

6. Poglavlje
Naela magnetizma su od osnovne vanosti za mnoge zadatke koje e te izvravati kao
elektriar. Magnetizam, kao i gravitacija, je temeljna sila. Nastaje zbog kretanja elektrinog
naboja i moe se vidjeti gdje god su elektriki nabijene estice u kretanju.
Pojmovi magnetizma su kljuni za razumijevanje rada strojeva i motora. U sutini imamo
dvije razliite kategorije motora: oni koji rade na istosmjernu struju (d.c.) i oni koji rade na
izmjeninu struju (a.c.). Jednako kao i magnetska polja, vano je sjetiti se kako struja tee i
kako inducirano kretanje djeluje, jer zajedno ine da se motor pokree.
Ova cjelina se nastavlja na temu obraenu u 2. dijelu.

Po zavretku ovog poglavlja, itatelj e biti u

mogunosti:
-

Objasniti principe rada elektrinih rotacijskih

strojeva
Prepoznati trofazne asinkrone motore, uvidjeti
razliku izmeu kratkospojnog (kaveznog) motora
i klizno- kolutnog motora
Prepoznati jednofazni izmjenini motor, uvidjeti
razliku izmeu serijskih namotaja, podjele faze,
kondenzatora i kondenzatora startni/radni,
Prepoznati osnovne principe regulacije starta i
brzine

ELEKTRINI ROTACIJSKI STROJEVI

Po zavretku ove teme itatelj e biti u mogunosti opisati principe rada elektrinih rotacijskih
strojeva, razlikovati trofazni i jednofazni indukcioni motor i temeljne principe regulacije
starta i brzine.

OSNOVNI IZMJENINI I ISTOSMJERNI MOTORI I GENERATORI

Naela istosmjernih i izmjeninih motora smo upoznali u dijelu Level 2 knjige u Poglavlju
10. Ovdje emo ukratko ponoviti principe tih ureaja, prije nego razluimo elemente
kratkospojnih (kaveznih) i klizno- kolutnih motora.

ISTOSMJERNI MOTORI I GENERATORI

Slika 1 pokazuje istosmjerni motor s vodiem u obliku petlje koja se okree oko svoje osi.
Kada se pusti istosmjerna struja u ovaj sustav, ona uzrokuje magnetsko polje koje se stvara u
vodiu koje djeluje zajedno s magnetskim poljem izmeu dva pola (par polova) magneta.
Ovo uzrokuje uvijanje ili istezanje silnica izmeu dva pola. One imaju tendenciju da se
vraaju najkraom duljinom, djelujui silom na vodi, uzrokujui rotiranje petlje.
Petlja je namotana oko armature. Da bi se odralo okretanje armatura, struja mijenja smjer
svaku polovicu rotacije koristei komutator za promjenu polariteta kako je pokazano na Slici
2 Realni istosmjerni motori koriste elektromagnete, jer oni omoguavaju okretanje polova kao
to i omoguuju korisniku da kontrolira tok struje.

Slika 1 Jedna strujno vodljiva petlja u magnetskom polju

komutatorom

Slika 2 Jedna petlja s

Postoje tri osnovne vrste istosmjernih motora: serijski, poredni i kompaudni. Jako su slini,
razlika je u nainu na koji su strujni krugovi namotaja polja i namotaja armature spojeni.

Serijski motor ima namotaj polja spojen u seriju s armaturom. Takoer se zove
i univerzalni motor jer se moe koristiti i kod istosmjerne i kod izmjenine
struje, ima veliki okretni moment (rotacijsku silu) i promjenjive karakteristike
brzine. Motor dakle moe startati s velikim optereenjem ali e se brzina
poveavati kako se optereenje smanjuje.
Poredni motor ima armaturne namotaje i namotaje polja spojene u paralelu, to
daje konstantu jainu polja i brzinu motora.
Kompaudni motor kombinira karakteristike i od serijskih i od porednih motora,
zbog ega ima visoki okretni moment i prilino dobru karakteristiku okretne

brzine. Budui je sloen za upravljanje, ovaj sklop se obino koristi samo na

velikim dvosmjernim motorima.
Ako se mehanika sila koristi za rotiranje armature, onda se elektromagnetsko polje stvara
unutar ice i struja e potei ako je spojena na vanjski krug. Time smo proizveli generator.
Struja se jo uvijek mijenja ali komutator osigurava da je uvijek u istom smjeru; i sa mnogo
zavoja na armaturi, postavljenih na razliite kutove, efektivni izlaz je prilino stabilna struja.

IZMJENINI MOTORI I GENERATORI

Postoje mnoge vrste izmjeninih motora, od kojih svaki ima odreeni skup radnih
karakteristika kao to je moment, brzina, jedna faza ili tri faze, to odreuje njihov odabir za
koritenje. Mi ih moemo svrstati u dvije kategorije: jednofazne i trofazne.
Izmjenini motor ne treba komutator za okretanje polariteta struje. Umjesto toga, izmjenini
motor okree polaritet struje prolazei kroz stator (nepomini dio motora).
Jednostavni izmjenini
motor

Princip rada izmjeninog generatora je isti kao i kod

istosmjernog. Meutim, umjesto da krajevi petlje
zavravaju na komutatoru, oni zavravaju na kliznim
prstenima, koji omoguavaju da izlazna struje ostane
izmjenina.

SERIJSKI UZBUDNI (UNIVERZALNI)

MOTOR
Poeti emo s razmatranjem izmjeninih motora
promatranjem serijskog uzbudnog (univerzalnog) motora jer je razliit od ostalih izmjeninih
motora u svojoj konstrukciji i radu od ovdje obraenih. Izveden je s uzbudnim namotajima,
etkicama, komutatorom i armaturom.
Kao to se moe vidjeti na Slici 3 , zbog svoje serijske veze, struja koja prolazi kroz uzbudni
namotaj takoer prolazi i kroz armaturu. Okretni moment je proizveden kao posljedica
meusobnog djelovanja magnetskog polja u uzbudnim namotajima i magnetskog polja
proizvedenog u armaturi.
Da bi se ovi motori mogli pokretati izmjeninom strujom, napravljene su izmjene i na
uzbudnim namotajima i na formers armaturi. Izraeni su od visokolegiranih limova -ploica
da bi se smanjile vrtlone struje i

gubici, to smanjuju toplinu proizvedenu normalnim

radom motora time inei motor uinkovitijim.

Ovaj tip motora je openito manji (manji od kilovata), a koristi se za pokretanje malih runih
alata kao to su builice, usisivai i strojevi za pranje.
Nedostatak ovog motora je taj to ovisi o kontaktu s armaturom preko sustava grafitnih
etkica i komutatora. Ta toka je slabost stroja, tovie toplina se stvara preko iskrenja koje se
pojavljuje diljem razmaka izmeu etkica i komutatora. etkice su na oprugama kako bi
zadrale razmak minimalnim, ipak toplina i trenje s vremenom istroe etkice to dovodi po
poveanja razmaka. One se onda
trebaju zamijeniti, inae e toplina koja
se stvara, kako se razmak poveava,
dovesti do kvara motora.
Slika 3 Serijski univerzalni motor

Prednosti ovog motora su:

Vie snage za danu

veliinu nego kod bilo
kojeg drugog normalno
izmjeninog motora
Veliki okretni moment
Relativno jeftinija
proizvodnja

TROFAZNI ASINKRONI MOTORI

Komponente trofaznog motora

Asinkroni motori rade zbog toga to kretanje magnetskog polja izaziva protjecanje struje u
rotoru. Ova struja u rotoru stvara drugo magnetsko polje, koje kombinirano s poljem namotaja
statora izaziva silu na vodiima rotora, te tako okree rotor.

STVARANJE ROTACIJSKOG POLJA

Slika 4 prikazuje stator trofaznog motora na koji je spojeno trofazno napajanje. Namotaji u
shemi su spojeni u obliku zvijezde a dva namotaja svake faze su namotane u istom smjeru.

Slika 4 Stator trofaznog motora sa prikljukom trofaznog napajanja

Svaki par namota e proizvesti magnetsko polje, snage koja e ovisiti o struji u toj odreenoj
fazi u bilo kojem trenutku vremena. Kada je struja jednaka nuli i magnetsko polje e biti nula.
Maksimalna struja e proizvesti maksimalno magnetsko polje.
Kao to je i struja u tri faze pomaknuta za 120 stupnjeva van faze (pogledajte graf na slici
6.04) proizvedeno magnetsko polje e takoer biti 120 stupnjeva van faze. Magnetsko polje
nastalo trofaznom strujom e zbog toga dati izgled rotiranja u smjeru kazaljke na satu oko
statora.
Nastalo magnetsko polje stvoreno od tri faze je u svakom trenutku vremena u smjeru strelice
pokazanom na dijagramu, pri emu dijagrami od (a) do (g) na Slici 6.04 pokazuju kako se
smjer magnetskog polja mijenja u intervalima od 60 stupnjeva kroz jedan cijeli ciklus.
Brzina vrtnje magnetskog poja ovisi o frekvenciji napajanja i o broju parova polova, i
prikazuje se kao sinkrona brzina. Govorit emo o sinkronoj brzini kasnije u ovom poglavlju.
Smjer u kojem se magnetsko polje rotira ovisi o redoslijedu kako su faze spojene na namotaje.
Izmjenjujui spojeve bilo koje dvije ulazne faze stoga moe promijeniti rotaciju magnetskog
polja.
Kao to je prikazano na Slici 6.05, stator (nepomini dio) se sastoji od uzbudnih namotaja,
koji zapravo ine puno zavoja vrlo fine bakrene ice namotane na rebara. Oni su onda
privreni na unutranji elini okvir statora (nekad zvan i jaram ili veza ili privrsni
stremen).
Rebra imaju dvije uloge:
1. Da sadri vodie za namotaje
2. Da koncentrira magnetske linije toka da bi poboljali povezanost toka
Rebra su izraena od laminiranih silicijsko elinih profila da bi se smanjile vrtlone struje,
pa se time i smanjuju
brzinu motora.

gubici i smanjuje se toplina. Broj ugraenih polova e odrediti

KONSTRUKCIJA ROTORA I NAELA RADA

U sutini postoje dva glavna tipa rotora:
1. Kavezni rotor
2. Kolutni rotor

KAVEZNI ROTOR
Kod kaveznog rotora (vidi Sliku 6.06), ipke rotora su kratko spojene na svaki kraj s
krajnjim prstenovima da bi formirali oblik kaveza. Ovaj oblik stvara brojne strujne krugove
u njemu za induciranje EMS i rezultirajui tok struje a time i proizvodnju potrebnog
magnetskog polja.
Slika 6.07 pokazuje kavez postavljen na osovinu motora. ipke rotora su obloene unutar vie
stotina vrlo tankih lameliranih (izoliranih) segmenata silicij elika i nagnute su da bi se
poveala otpornost rotora.
SLIKA
Slika 6.07 Kavez privren na osovinu i motor
Na osovini e biti dva klizna leaja koji omoguavaju rotoru da se slobodno okree. Leajevi
i rotor e biti drani u mjestu unutar stremena statora sa dvije krajnje kape koje su obino
osigurane u mjestu sa dugim maticama i vijcima koji skroz prolaze kroz cijeli stator.
Kada je trofazno napajanje spojeno na uzbudne namotaje, linije magnetskog toka proizvedene
u statoru, koji se vrti 50 okretaja u minuti, presijecaju ipke rotora, inducirajui EMS u
ipkama.
Faraday-ev zakon kae da kada vodi presijeca, ili je presijecan, s magnetskim poljem, EMS
je inducirana u tom vodiu, snage koja je proporcionalna brzini kojom vodi presijeca ili je
presijecan magnetskim tokom.
EMS proizvodi krunu struju unutar reetki rotora, koje pak dovodi do nastajanja magnetskog
polja oko reetki. Ovo dovodi do izoblienja magnetskog polja kao je pokazano na Slici 6.08.
Uzajamno djelovanje ovih dvaju magnetskih polja rezultira da je sila primijenjena na reetke
rotora i rotor se poinje okretati. Ova okretna sila je poznata kao torzija, smjera koji je uvijek
odreen Fleming-ovim pravilom lijeve ruke.
KOLUTNI ROTOR
Kod kolutnog tipa rotora motora, vodii rotora tvore trofazne namotaje koji poinju iznutra.
Druga tri kraja namota su izvedena na klizne prstenove montirane na osovinu. Tako je
mogue da kroz spojeve etkica omoguimo otpor u rotoru strujnog kruga, iako se ovo obino
radi kod pokretanja samo da bi se poveao startni moment. Ovaj tip motora se obino naziva
klizno- kolutni motor.
Slika 6.09 pokazuje potpuni sklop krunog rotora motora. Iako izgleda kao kratko- spojni
(kavezni) motor, razlika je u tome da su reetke rotora zamijenjene sa tekim vodiima koji
prolaze kroz laminirani elini rotor, a krajevi su onda provedeni kroz osovinu do kraja
kliznih prstenova.

Kolutni rotor motora je posebno uinkovit u primjenama gdje bi koritenje kratko- spojnog
motora rezultiralo startnom strujom koja je previsoka za kapacitet elektroenergetskog sustava.
Kolutni rotor motora je takoer prikladan i za optereenja visoke tromosti imajui dugo
vrijeme ubrzavanja. To je zbog toga to moete kontrolirati brzinu, moment i nastalu toplinu
kolutnog rotora motora. Ova kontrola moe biti automatska ili runa. Takoer je uinkovit sa
high slip optereenjima kao i sa ureajima podesivih brzina koji ne zahtijevaju preciznu
kontrolu brzine i regulaciju. Tipine primijene ukljuuju pokretne trake, dizalice i liftove.

JEDNOFAZNI ASINKORNI MOTORI

Kada bismo ili konstruirati asinkroni motor kako je pokazano na Slici 6.10 ustanovili bismo
da se, prikljuenjem napajanja ne bi pokrenuo. Meutim, kada bismo zavrtjeli osovinu naim
prstima, ustanovili bi da bi motor nastavio s radom. Zato je to tako?
Kada je izmjenina struja spojena na motor, dobiveni tok struje, a s time i magnetsko polje
nastalo u uzbudnim namotajima, mijenja polaritet, naprijed i nazad, 100 puta u sekundi.
Meutim, ako zavrtimo rotor stvorimo efekt rotorskih reetki koje presijecaju silnice, stoga
proces zapoinje i motor se pokree do neke brzine. Ako zaustavimo motor i ponovno
prikljuimo napajanje, motor i dalje nee raditi. Ako ovaj put zavrtimo rotor u suprotnom
smjeru, motor e ubrzati u novom smjeru. Pa kako onda moemo dobiti da se rotor sam
pokrene?
Ako se sjetimo trofaznih motora o kojima smo ranije govorili, nismo imali ovaj problem jer
prikljuenjem trofaznog napajanja na stator automatski bi stvorilo magnetsko polje. To je ono
to nam nedostaje u motoru na Slici 6.10: nemamo okretnog polja.

POLU FAZNI MOTOR (ASINKRONI START/ ASIKRONO POKETANJE)

Moemo rijeiti ovaj problem ako nadodamo jo jedan par polova, smjeteni 90 stupnjeva oko
statora od nae izvorne instalacije, kako je pokazano na Slici 6.11.
Sada kada je spojeno napajanje, oba seta namota su pod naponom, oba imaju otpornu i
reaktivnu komponentu na njima. To je otpor koji svaki vodi ima i jo asinkronu reaktanciju
jer vodii tvore zavojnicu. Oni se nazivaju 'start' (zaponi) i 'run' (pokreni) namotaji. Startni
namotaj je namotan s manje okreta manje ice nego glavni namotaj, pa ima viu otpornost.
Ovaj dodatni otpor stvara mali fazni pomak to u struji u poetnom namotaju dovodi do
zaostajanja struje u pokretnom namotaju za otprilike 30 stupnjeva, kako je pokazano na Slici
6.12.
Tako magnetski tok u svakom namotaju raste i opada u razliitim periodima vremena, tako da,
npr., dok pokretni (run) namotaj ima jak sjever/jug na strani svojih polova, startni namotaj e
imati samo slabo magnetsko polje. U slijedeem sluaju, magnetsko polje pokretnog (run)
namotaja poinje nestajati ali magnetsko polje startnog namotaja je sada jako, predstavljajui
na rotoru oigledni pomak u linijama magnetskog toka.
U drugoj polovici opskrbnog ciklusa, polaritet je obrnut i proces se ponavlja pa se sada ini da
ima rotacijskog magnetskog polja. Silnice presijecaju ipke rotora inducirajui u njima
elektromagnetsko polje, i nastali tok struje sada stvara magnetsko polje oko ipki rotora.

Meudjelovanje izmeu magnetskog polja rotora i statora je uspostavljeno i motor se poinje

okretati. Zbog toga to start i run namotaji prenose struje koje su izvan faze jedna sa drugom
ovaj motor se naziva 'polu-fazni'.
Sad kad se motor okree na otprilike 75 posto od svoje, pod optereenjem, pune brzine, startni
namotaj je iskljuen koritenjem ureaja koji se zove centrifugalni prekida, a privren je
na osovinu; vidi Sliku 6.13.
SLIKA
Ovaj prekida radi preko centrifugalnog djelovanja u tim nizovima kontakata koji se dre
skupa preko opruge, i ovo zatvara krug startnog namota. Kada se motor pone okretati, mala
teina se postupno odbacuje od vratila, prisiljavajui irenje kontakata i time i iskljuenje
startnog namotaja. To je pomalo kao i vonja na sajmitu poznata kao 'rotor', u kojem si s
vremenom zadran na krajevima vonje zbog poveanja brzine rotirajueg kola. Jednom kad
je stroj iskljuio startni namotaj, stroj nastavlja raditi s run namotajima.
Jednostavni dizajn polu- faznog motora ini ga obino jeftinijim od drugih jednofaznih
motora. Meutim, ima takoer ogranien rad. Startni moment je nizak, oko 150-170 posto od
nazivnog optereenja. Takoer, motor razvija visoku startnu struju od otprilike 6-9 puta veu
od pod optereenjem struju. Dugako startno vrijeme moe uzrokovati zagrijavanje i kvar
startnog namotaja, i zbog toga ovaj tip motora se ne trebao koristiti kad je potreban veliki
startni moment. Zbog toga se koristi kod nisko optereenih primjena kao to su manji runi
alati, manje brusilice i ventilatori, gdje postoji esto ukljuivanje/iskljuivanje i gdje se puno
optereenje primjenjuje nakon to je motor dosegao svoju radnu brzinu.

PREOKRETANJE SMJERA
Ako se vratite na poetak ovog poglavlja, govorili smo o pokretanju motora preko okretne
osovine. Takoer smo rekli da smo je bili u mogunosti okrenuti u oba smjera i da e se motor
nastaviti okretati u tom smjeru. Stoga se ini loginim, kako bi promijenili smjer vrtnje
motora, moramo se brinuti o startnim namotajima. Zato nam je samo potrebno zamijeniti
prikljuke na startnom namotaju da bi promijenili polaritet, iako moete odabrati promjenu
polariteta run namotaja. Bitna stvar na zapamtiti je da ako promijenite polaritet oba, pokrenuti
(run) i poeti (start) namotaj, motor e se nastaviti vrtjeti u istom smjeru.

KONDENZATORSKI STARTNI MOTOR (KAPACITIVNI START/ ASIKRONI RUN)

Normalno se doivljavaju kao iroko primijenjen industrijski motor, kondenzatorski- startni
motor je jako slian polu faznom motoru. Dapae, vjerojatno pomae da se na ovaj motor
gleda kao na polu fazni ali s poboljanim startnim namotajima koji ukljuuje kondenzator u
strujom krugu koji olakava pokretanje. Ako pogledamo na sliku vidimo kondenzator
montiran na vrh kuita motora. U ovom motoru startni namotaj ima kondenzator prikljuen u
seriji s njim, i budui da ovo daje faznu razliku od gotovo 90 stupnjeva izmeu dvije struje u
namotajima, startne performanse su poboljane. Ovo se vidi predstavljeno preko sinusnih
valova prikazano na Slici 6.14.
Slika

Snano magnetsko polje u run namotajima; slabije polje u startnim namotajima

Snano magnetsko polje u startnim namotajima 90 stupnjeva kasnije; slabije polje u run
namotajima

U ovom motoru struja kroz run namotaj kasni za naponom napajanja zbog induktivne
reaktancije ovog namotaja, dok struja kroz startni namotaj prethodi naponu napajanja zbog
kapacitivne reaktancije kondenzatora. Fazni pomak u strujama dvaju namotaja je otprilike 90
stupnjeva. Slika 6.15 pokazuje prikljuke namota za kondenzator- startni motor.
Magnetski tok postavljen od strane dvaju namota je mnogo vei kod startanja nego u
standardnom polu faznom motoru, i to daje vei startni moment. Tipian startni moment za
ovaj tip motora je otprilike 300 posto od momenta pod punim optereenjem, i tipino startna
struja je 5- 9 puta vea od struje pod punim optereenjem. Kondenzatorski startni motor je
skuplji od usporedivog polu- faznog dizajna zbog dodatnog troka kondenzatora. No podruje
primjene je puno ire zbog veeg startnog momenta i manje startne struje. Stoga je, zbog
svoje poboljane startne sposobnosti, ovaj tip motora preporuen za optereenja koja je teko
pokrenuti, pa vidimo ovu vrstu motora kako se koristi za pogon opreme kao to su tokarilice,
kompresori i mali transportni sustavi.
Kao i kod standardnog polu- faznog motora, startni namotaj i kondenzator su iskljueni iz
strujnog kruga automatskim centrifugalnim prekidaem kad motor dosegne 75 posto svoje
nazivne brzine pod punim optereenjem.
PREOKRETANJE SMJERA
Preokretanjem prikljuaka na startnom namotaju e promijeniti samo polaritet, iako moemo
izabrati promjenu polariteta i od run namotaja.