Zeleni Alati Sunce Download

Zeleni alati
Grijemo se i kuhamo Suncem

Z
e
l
e
n
i

a
l
a
t
i
:

G
r
i
j
e
m
o

s
e

i

k
u
h
a
m
o

S
u
n
c
e
m
Supported by
nsl_Sunce_1.indd 1 07/07/2014 10:42
Zeleni alati
Supported by
Rosa Luxemburg
Stiftung Southeast
Europe with funds
of the German
Federal Ministry
for Economic
Cooperation and
Development.
Free copy not for
commercial use
Zeleni alati
Grijemo se
i kuhamo Suncem
Ivan Zokovi, Bruno Motik,
Daniel Rodik, Katarina Luketina
vukomeri, lipanj, 2014.
zeleni alati su edicija praktinih permakulturnih prirunika. zelenim alatima
obraujemo razliita podruja odrivih ivotnih stilova i ekolokih tehnologija
jer smatramo da je najvaniji oblik socijalnog aktivizma onaj koji e ljude poduiti
konkretnim znanjima, vjetinama i strategijama za stvaranje boljeg svijeta.
Zeleni alati
Izdava
Zelena mrea aktivistikih grupa (ZMAG)
Za izdavaa
Matko iak
Autori
Ivan Zokovi, Bruno Motik,
Daniel Rodik, Katarina Luketina
Urednik
Matko iak
Lektura
Blanka Motik
Recenzija
Zoran Kordi, Tanja Herr, Luka Korlaet
Grafiko oblikovanje
Jele Dominis i Ivan Zokovi
Naslovnica
Bruno Motik
Tisak
Tiskara Zelina
Naklada
1000 kom
ISBN 978-953-98985-5-5
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 881561.
ZELENI ALATI grijemo se i kuhamo suncem
4 5
1. Uvod.... ...............................................................................7
2. Prikladne tehnologije za iskoritavanje
toplinske Suneve energije ........................................... 17
2.1. Openito o Sunevoj energiji ............................... 17
Vani pojmovi za razumijevanje
parametara Sunevog zraenja ....................... 18
Sunevo zraenje u Hrvatskoj ......................... 21
Glavni naini primjene Suneve energije ....... 23
2.2. to su to pasivni i aktivni
solarni sustavi te u emu je razlika? ..................... 26
2.3. Koritenje Suneve energije
za pripremanje hrane ............................................. 28
Solarno kuhalo .................................................. 30
Samogradnja solarnog kuhala ......................... 33
Solarna penica ................................................. 40
2.4. Sunevi toplinski sustavi
za zagrijavanje potrone tople vode .................... 45
Tipovi solarnih kolektora ................................. 47
Samogradnja solarnih kolektora ..................... 50
Izrada kolektora u 5 koraka ............................. 52
Mogua poboljanja ......................................... 60
Samogradnja solarnog spremnika ................... 61
Montiranje solarnih kolektora ........................ 69
Spajanje solarnog sustava ............................... 70
Dimenzioniranje solarnog sustava ................. 75
Aktivno solarno grijanje
stambenih objekata .......................................... 76
2.5. Pasivna solarna arhitektura ................................... 79
Energija u graditeljstvu .......................................... 81
Kratka povijest pasivnog
solarnog dizajna ................................................ 86
Osnovni principi pasivnog
solarnog dizajna ................................................ 89
Elementi pasivnog solarnog dizajna ............... 97
Ostali elementi pasivnog
solarnog dizajna ..............................................104
Hlaenje ...........................................................106
Za kraj o pasivnoj solarnoj arhitekturi .........110
3. Prikladne tehnologije za iskoritavanje
toplinske energije biomase ........................................113
3.1. Denicija biomase ................................................114
3.2. Kako se iz biomase moe dobiti energija? ........115
3.3. Vrste biomase .......................................................117
umska biomasa .............................................117
Biomasa iz drvne industrije ...........................118
Poljoprivredna biomasa..................................118
Energetski nasadi ...........................................119
Biomasa iz otpada ..........................................120
Biogoriva ..........................................................123
3.4. Utjecaj na okoli ...................................................127
3.5. Drvo kao gorivo ....................................................131
Ogrijevna vrijednost drva ..............................133
Sagorjevanje drveta........................................136
3.6. Pei - lokalni izvori topline ..................................138
Kamini ..............................................................139
Metalne pei ...................................................140
Kaljeve pei .....................................................141
Raketne pei ...................................................143
Raketne masivne pei ....................................147
Finske masivne pei .......................................156
Grijanje kompostom .......................................178
4. Zakljuak .......................................................................189
5. Literatura ......................................................................191
Sadraj
grijemo se i kuhamo suncem
7
Energija je sposobnost tijela da obavlja rad. Ova reenica de-
finicija je energije koju smo nauili u koli. Meutim, ako
pogledamo iz blie perspektive, one svakodnevne, energija
je ono to nam omoguuje da obavljamo poslove, pogoni-
mo strojeve, kreemo se, zabavljamo, komuniciramo, ona
je zapravo pogon za komoditet udobnost ivota kakvog
danas imamo. Zamislite ivot bez energije na trenutak,
samo bez njenog jednog oblika elektrine energije. Ne
bismo mogli pisati ovaj uvod na raunalu, nego bi smo
morali potraiti pisai stroj. Odjeu bismo prali na rije-
kama i potocima jer perilice i pumpe za vodu ne bi radile.
Internet? Zaboravite. Smartphone? Zaboravite. Rasvjeta,
televizija,nita. ak ni obian telefon ne moe raditi
bez el. energije. Sve odjednom izgleda kao 19. stoljee. To
nam dokazuje da je razvoj stvorio i ovisnost o koritenju
tehnolo gija koje trebaju energiju, a ta ovisnost se stalno
poveava. Ljudsko drutvo je povezanije i mobilnije, ivot
je vjerojatno udobniji, ali cijena koju za to plaamo nije
mala. Osim ovisnosti, koritenje ili bolje reeno iskorita-
vanje svih moguih resursa na zemlji, da bismo si osigurali
udobnost, dovelo nas je na rub dviju katastrofa.
1. Uvod
8 9
POVEANJE KONCENTRACIJE CO
2
U ATMOSFERI UNAZAD 50 GODINA
ppm
400
380
360
340
320
300
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010
Druga opasnost dolazi iz jednostavne injenice da po-
tronja spomenutih resursa, prije svega nafte, dovodi do
njihovog iscrpljivanja. Iako se o tome manje govori i ener-
getska industrija nas uvjerava da su to puste prie, cijene
nafte i njenih derivata, ratovi i sukobi u naftno bogatim
podrujima, nestabilnost trita, pa i trenutna ekonomska
kriza upuuju upravo na to. Nafta se kao resurs koji najbre
troimo najee spominje u ovom kontekstu, jer najvie
ovisimo o njoj. Svjetske zalihe nafte su otprilike jednake
onoj koliini koju smo ve potroili. esto se krivo razumije
ta injenica pa mediji izvjetavaju da e nafte nestati, to
nije tono, ve je problem to nafta vie nikad nee biti
dostupna jeftina kao do sada. U zadnje vrijeme nove
metode vaenja nafte, poput tzv. fracking-a, ili iskorita-
vanje naftnog pijeska omoguuju da se poveava svjetska
proizvodnja nafte, ali ovi naini su izuzetno ekoloki nepri-
hvatljivi zbog koritenja kemikalija i znaajnih koliina plina
kao energenta to dovodi u pitanje cjelokupnu odrivost.
Energija se moe dobiti i bez spaljivanja, ali to je da-
nas jo uvijek manji dio energije u svijetu. Hidroelektrane
proizvode elektrinu energiju, kao i vjetroelektrane i so-
larne elektrane. Osim fosilnih goriva moe se spaljivati i
Prva su klimatske promjene. Zapravo je vrlo jednostav-
no, da bismo dobili energiju za svoje potrebe ljudi spaljuju
neto, uglavnom plin ili ugljen te naftu i njene preraevine.
Spaljivanje kao to znamo stvara neke plinove, kada ih vi-
dimo zovemo ih dimovi, ali jedan posebno znaajan plin je
nevidljivi ugljini dioksid - CO. Taj plin je sastojak atmos-
fere, te ini 0,039% volumena zraka. Spaljivanje navedenih
fosilnih goriva poveava njegov udio u atmosferi, a kako taj
plin ima sposobnost upijanja topline, vie CO - vie topli-
ne ostaje u atmosferi. Tako je i nastao pojam efekt stakle-
nika. Nakon 130 godinjeg procesa spaljivanja i zagrijava-
nja srednja prosjena temperatura na Zemlji se poveala
za 0,85C. Iako se to ini malo u lokalnim razmjerima,
tih 0,85C na Zemlji znai da imamo vie toplijih i manje
hladnijih dana, ee toplinske udare, poveanje koliine
i uestalosti padalina i poplave, ali i poveanje intenziteta
sua, te veu vjerojatnost za tropske ciklone i poveanje
razine mora. To su klimatske promjene, a njihova uesta-
lost i intenzitet se poveava. Promjena klime je globalna i
utjee na sve ljudske djelatnosti, a najvea opasnost prijeti
poljoprivredi to znai mogue nestaice hrane, drugim
rijeima glad, bolesti i nemire. Dovoljno je rei da, ako se
srednja prosjena temperatura povea za 2C, mogue je
oekivati ekstremne promjene klime i sve njene posljedice.
1 IPCCs Fifth
Assessment
Report (AR5),
Summary for
policy makers,
2012.
PROIZVODNJA NAFTE U MILJUNIMA BARELA PO DANU
stvarna proizvodnja u prolosti budua proizvodnja
100
80
40

20

0 1880 1920 1960 2000 2040 2080 2120
10 11
biomasa, npr. drvna sjeka ostatci nakon ienja i sjee
uma, ili bioplin koji nastaje iz poljoprivrede. Svi ovi izvori
nazivaju se obnovljivi, jer se za razliku od fosilnih goriva
obnavljaju i njihovo koritenje ima vrlo malu ili nikakvu
dodatnu emisiju CO

u atmosferu. Zamjena fosilnih goriva
obnovljivim izvorima energije ini se kao rjeenje za ener-
getske probleme, ali i oni imaju znaajna ogranienja. Prije
svega obnovljivi izvori energije ne znai da su sami po sebi
i odrivi, kao to su to velike hidroelektrane koje mijenjaju
tokove rijeka i znatno utjeu na ekosustave, ili vjetroelek-
trane postavljene na podrujima migracije ptica ili imia
pri emu dolazi do sudara i ugibanja ivotinja. Drugi pro-
blem s obnovljivim izvorima energije je da jo uvijek ne
mogu nadomjestiti nae energet ske apetite za velikom
potronjom. Svjetski auto jednostavno troi previe li-
tara po kilometru i moramo pronai naina da smanjimo
njegovu potronju prije nego zamijenimo gorivo. Jedan od
moguih smjerova je da prvo ponemo smanjivati brzinu.
To znai da preuzmemo kontrolu nad upravljaem i odlu-
imo da razvoj drutva nije iskljuivo neprestani rast, to
je ekonomska mantra kapitalizma i potroakog drutva
koje ga podrava.
Prema Davidu Holmgrenu, jednom od zaetnika per-
makulture, postoje etiri scenarija koji opisuju to bi se
moglo dogaati u budunosti s drutvom i tehnologijom.
Prvi scenarij je da nastavimo s tehnolokim razvojem kao
do sada i nastavimo troiti sve vie i vie energije. Drugi
scenarij koji bi mogao uslijediti tokom prvog je totalni
kolaps sustava i drutva. Trei pretpostavlja da e odrivi
razvoj ili zelene tehnologije pomiriti ekoloka i ekonomska
ogranienja Zemlje, te e se nastaviti troiti stalna koliina
energije kao do sada. etvrti scenarij je kreativni silazak
ili odgovorno upravljanje Zemljom. Permakultura kao
pokret, ali i sve vie lokalnih zajednica u tranziciji prema
post-karbonskom drutvu
,
zagovaraju ovaj scenarij.
Permakultura, iako je zapoela kao pokret odrive pro-
iz vodnje hrane i upravljanja okoliem, ubrzo se proirila i na
ostale aspekte ljudskog djelovanja proizvodnju energije
i kretanje ljudi. Osnovni principi se odnose na dizajniranje
energetskih sustava kojima smanjujemo ukupnu potronju
energije, ukljuujui i utjelovljenu energiju, uinkovitije ko-
ristimo energiju i koristimo energiju iz obnovljivih izvora.
2 Transition
network
mrea lokalnih
inicijativa koje
zagovaraju
tranziciju u
niskoenerget-
sko drutvo
bazirano na
lokalnoj proi-
zvodni hrane,
dobara, usluga
i energije te
smanjenim
potrebama
transporta.
Zajednice na
taj nain po-
staju otporni-
je na globalne
ekonomske,
klimatske i
socijalne pro-
mjene. http://
www.transi-
tionnetwork.
org/
ENERGETSKA BUDUNOST NAKON JEFTINIH FOSILNIH GORIVA
prolost budunost

10000 BC industrijska revolucija
Osnovna jedinica za energiju je dul (J); 1 J = 1 Ws (vat sekunda) = 1 Nm (njutn metar)
U svakodnevnom ivotu ee se upotrebljava kilovat sat (kWh); 1 kWh = 3,6 MJ
10
3
kilo k (kilo)
10
6
mega M
10
9
giga G
Dosadanja iskustva razvoja tehnologija i njihove
primje ne pokazuju da nema jednopoteznih rjeenja za ove
probleme. Tehnoloki razvoj ak i ako je zelen, sam po
sebi nee nas dovesti do rjeenja jer je upravo u njemu
dio problema. Moramo poeti razmiljati na drugaiji na-
in od onoga koji je doveo do dananjeg stanja. Slikovito
Pred-industrijska
drutva
industrijski
uspon
Kreativni silazak -
odgovorno
upravljanje Zemljom
Zelene tehnologije -
stabilnost
Tehnoloka fantazija
kolaps
Potronja energije i resursa
Stanovnitvo
Zagaenje i otpad
12 13
Jedan od moguih puteva je koritenje tehnologije, ali
na nain da je razumijemo, da je moemo odravati sami ili
barem lokalno, da ne ovisimo u potpunosti o tehnolokim
rjeenjima i na kraju da nam je energija dostupna tj. jeftini-
ja.
Tehnologije koje zagovaramo ovim prirunikom naziva-
ju se prikladne tehnologije. Njihove karakteristike su:
uradi sam pristup ili barem lokalna proizvodnja to vie
dijelova, dijelovi od to manje procesuiranih komponen-
ti (npr. jednostavni mehaniki ili elektroniki sklopovi),
jednos tavna ugradnja, jednostavno odravanje i popravak,
mogunost reciklae to vie dijelova. esto se spominje
rije jednostavno to u ovom kontekstu znai neto to
osoba s prosjenim tehnikim obrazovanjem moe napra-
viti. Uradi sam kultura je u 70-tim i 80-tim godinama
prolog stoljea kroz asopise pokrenula cijeli pokret koji
je kod nas bio vrlo popularan, a uz pomo interneta danas
imamo ponovni globalni procvat pokreta.
Prikladna tehnologija je ideoloki pokret koji je origi-
nalno osmislio pod pojmom izravna tehnologija ekono-
mist Dr. Ernst Fridrich Schumacher u svom najpoznatijem
moemo to prikazati na primjeru tzv. pametne kue. Taj
termin koristi se za umreeni sustav u kuanstvu povezan
s raunalom koji prati i upravlja rasvjetom, grijanjem i hla-
enjem, ventilacijom, otvaranjem i zakljuavanjem vrata,
alarmnim sustavima, TV i audio opremom, i ostalim ure-
ajima. Tako je mogue daljinski, pomou mobitela, upaliti
grijanje u kui pa kad stignete kua je ve zagrijana, ili mo-
ete provjeriti putem kamera jeste li zaboravili neto na
polici. Ova kua iz budunosti, ili ve sadanjosti, komotna
je u smislu da ne moramo misliti, kua misli za nas. Ona
e biti optimirana da troi manje energije u svom korite-
nju od klasine nepametne kue, ali tu postoji kvaka.
Sustave u takvoj kui neete sami moi popraviti, ona i
dalje ovisi o vanjskoj tehnikoj podrci, elektronikim sklo-
povima koji se kvare i nisu ba jeftini za popravak. U nju su
ugraeni ureaji koji trebaju znatne koliine energiju da bi
bili proizvedeni. Pa kad se zbroji ukupni troak energije
od proizvodnje opreme, prijevoza, odravanja, popravaka
i na kraju reciklae mogue je da e prvobitno zamilje-
ne utede energije biti zanemarive. Takva kua vjerojatno
e nakon nekog vremena biti skuplja i potroiti e se vie
energije za odravanje samog pametnog sustava. Odnos
uloene i dobivene energije nekog energetskog sustava
naziva se EMERGY odnos (eng. kratica EMbedded enERGY
utjelovljena energija).
EMERGY je energija jednog oblika (najee Suneva energija) koja
je potrebna da bi se neto proizvelo. Drugi oblici energije npr.
kemij ska energija goriva, potencijalna energija vode ili elektrina
energija izraavaju se u ekvivalentu Suneve energije koja je
potrebna da bi se oni proizveli tj. transformirali iz jednog oblika
u drugi. Na primjer da bi mogli proizvoditi elektrinu energiju
pomou Sunca, trebamo fotonaponske panele, oni se sastoje od
stakla, aluminija, silicija, bakra i drugih materijala koje treba proiz-
vesti i sastaviti u panel. Za to je potrebna elektrina i toplinska
energija strojeva i gorivo za transport materijala. Suma svih tih
oblika energije je tzv. utjelovljena energija proizvoda. Obino se
rauna za proizvod koji izlazi iz tvornikog pogona, ali za potpuni
izraun potrebno je uzeti u obzir i energiju prijevoza do mjesta
koritenja, skladitenje i energetske trokove razgradnje nakon
koritenja. Fotonaponski panel e tokom svog ivotnog vije-
ka proizvoditi energiju, i ako taj energetski prinos nije vei od
ener getskog troka onda je EMERGY odnos ili neto energija
nepovoljna. Taj odnos je vaan jer govori koliko stvarno koristimo
energije, koja se krije u energetski skupim proizvodnim pro-
cesima, transportu, razgradnji materijala i cijelom tehnolokom
ciklusu koji veina potroaa ne vidi.
14 15
principe pa je tako nastala open source prikladna teh-
nologija (skr. OSAT) to znai da se veliki dio planova, nacr-
ta i uputa moe besplatno nai na internetu.
U priruniku emo detaljno opisati nekoliko primjera
priklad nih tehnologija prvenstveno namijenjenih proiz vod -
nji toplinske energije u kuanstvu. Jo jedna njihova karak-
teristika je da se energija troi na mjestu ili blizu njega gdje
se i proizvodi zbog to manjih gubitaka prijenosa. Glavni
izvori takve energije su Suneva energija i energija bioma-
se ili drveta. Gotovo sva podruja u Hrvatskoj i susjed nim
zemljama obiluju ovim vrstama energije, i one se zapravo i
koriste, ali moda ne uvijek na uinkovite naine.
djelu Small is beautiful. Glavna misao i primjena prepoznaje
se u tehnologiji koja je ograniene veliine, decentralizira-
na, radno intenzivna, energetski uinkovita, ekoloki pri-
hvatljiva i lokalno kontrolirana. Ovakav pristup tehnologiji
naziva se jo i ljudski orijentirana tehnologija. Prikladna
tehnologija razmatra se u okvirima ekonomskog razvoja i
predstavlja alternativu transfera kapitalno intenzivne teh-
nologije iz industrijaliziranih zemalja u zemlje u razvoju.
Primjeri poznatih prikladnih tehnologija su: ru-
ne pumpe za vodu, bicikli, pasivni solarni dizajn zgrada,
kompost ni zahodi, solarni toplinski kolektori itd. Danas
se prikladna tehnologija razvija koristei open source
Slika 1 Runa
pumpa za vodu
esta je u naim
krajevima
17
2.1. Openito o energiji Sunca
Bez Sunca ne bi bilo ivota na Zemlji. U unutranjosti ove
zvijezde odvijaju se nuklearne reakcije prilikom kojih se
oslobaaju velike koliine energije te se dio te energije
emitira u svemir kao Sunevo zraenje kakvo poznajemo
na planetu Zemlji. Izravno ili neizravno sva energija koju
ljudi koriste dolazi od Sunca koje zrai 15.000 puta vie
energije nego to moemo iskoristiti. Drugim rijeima ko-
liina energije Sunca koja doe do Zemlje i vie je nego do-
voljna za sve sadanje potrebe ljudi. Toplina od Sunevog
zraenja stvara klimatske uvjete za ivot na Zemlji, sve
vremenske pojave energetski su pokretane toplinom koja
dolazi od Sunca. Ono pokree hidroloki ciklus tj. stvaranje
oblaka i padalina koje se pretvaraju u rijeke i jezera dajui
nam pitku vodu i uvjete za uzgoj hrane. Sunevo zraenje
izravno daje energiju biljkama za rast, procesom fotosin-
teze, te tako nastaje hrana za ljude i ivotinje. Fosilna go-
riva nafta, zemni plin i ugljen, predstavljaju akumuliranu
energiju Sunca. Oni su nastali od biljaka, ivotinja i mine-
rala koji se raspadaju milijunima godina.
2. Prikladne tehnologije
za iskoritavanje
toplinske energije Sunca
18 19
Vani pojmovi za razumijevanje
parametara Sunevog zraenja
Ozraenje je srednja gustoa dozraene snage Sunevog
zraenja koja je jednaka omjeru snage Sunevog zraenja i
povrine plohe okomite na smjer tog zraenja. Jedinica za
ozraenje je vat po kvadratnom metru (W/m).
Ozraenost je koliina energije Sunevog zraenja
do zraena na jedininu povrinu plohe u odreenom vre-
men skom razdoblju. Jedinica za ozraenost je vat sat po
Od ukupno emitiranog zraenja, tek manji dio dospije do vanjskih
dijelova Zemljine atmosfere, a Sunevo zraenje na gornjoj granici
atmosfere naziva se ekstraterestriko zraenje. Ekstraterestriko
zraenje okomito na povrinu za srednju udaljenost Zemlje od
Sunca naziva se Suneva konstanta i iznosi 1.367 W/m.
Slika 2 Uskladitena Suneva energija u obliku fosilnih goriva
Slika 3 Energetski proraun Zemlje
- razdioba Sunevog zraenja u atmosferi
kvadratnom metru (Wh/m) ili dul po kvadratnom me-
tru (J/m). Ovisno o promatranom vremenskom intervalu
ozraenost se esto naziva satna, dnevna, mjesena ili
godinja suma zraenja.
Izravno (direktno) Sunevo zraenje dolazi izravno iz
prividnog smjera Sunca.
Raspreno (difuzno) Sunevo zraenje nastaje raspri-
vanjem zraenja u atmosferi i do tla dopire iz svih smjerova.
Ukupno (globalno) Sunevo zraenje na vodoravnoj
plohi sastoji se od izravnog i rasprenog zraenja. Nagnuta
ploha osim izravnog i rasprenog zraenja prima i od tla
odbijeno Sunevo zraenje.
Odbijeno (reflektirano) Sunevo zraenje je dio
zraenja koje se odbije od tla ili vodenih povrina.
Ukupno Sunevo zraenje na nagnutu plohu sastoji se
od izravnog, rasprenog i od tla odbijenog zrae nja.
20 21
Zemlja se u svojoj putanji okree oko Sunca to nazi-
vamo revolucija, te oko svoje osi - rotacija. Ovo kretanje
uzrokuje pojavu godinjih doba te dana i noi. Najvei dio
Sunevog zraenja je upravo ono izravno pa se optimalno
ozraenje postie postavljanjem plohe okomito na smjer
zraenja. Ako se u svakom trenutku prati kretanje Sunca
na nebu mogue je postii maksimalno ozraenje plohe.
Takvi sustavi zovu se tracking solarni sustavi. Ozraenje
tada ovisi samo o optikoj masi zraka koja se poveava s
pribliavanjem Sunca obzoru. Na slici 4 je prikazana fiksno
postavljena ploha s kutom u odnosu na vodoravnu povri-
nu (nagib plohe ), i orijentacija plohe u odnosu na jug
(azimut plohe - ). Optimalni kut nagnute plohe osigu-
rat e da se dobije najvea mogua godinja ozraenost.
Najvea dozraena energija dospijeva na plohu osunanja
kada Suneve zrake upadaju pod pravim kutom. Optimalni
kut nagiba ovisi o geografskoj irini lokacije (udaljenost
Slika 4 Optimalni
kutevi postavljanja
plohe za koritenje
energije Sunca
prema sjeveru ili jugu od ekvatora) , a za nae podruje taj
kut je otprilike 40. Idealan kut postavljanja plohe osuna-
nja ovisi o dobu koritenja energije Sunca. Ako koristimo
Sunce vie ljeti, kut e biti 35, a zimi 45. To znai da je
ljeti idealan nagib plohe osunanja u odnosu na ravninu
Zemlje to manji (gotovo paralelno sa ravninom Zemlje),
dok je zimi, kada je prividna Suneva putanja nia u odnosu
na horizont, taj kut vei i odreuje se prema zemljopisnoj
irini.
Godinja ozraenost vodoravne plohe osnovni je para-
metar kojim se moe procijeniti prirodni potencijal energije
Sunca na nekoj lokaciji ili irem podruju.
Sunevo zraenje u Hrvatskoj
Zemljopisni poloaj Hrvatske i blaga klima osiguravaju
op ti malne uvijete za koritenje energije Sunca, a to se
posebno odnosi na obalno podruje i otoke. Slika 5 poka-
zu je ukupnu dozraenu energiju uz optimalne uvjete, a
stvarna vrijednost ovisi o konkretnoj lokaciji, godinjem
Slika 5 Ukupno
dozraena energija
na optimalno
postavljenu plohu u
Hrvatskoj
22 23
Glavni naini primjene energije
Sunevog zraenja
Tehnologije koje se najee mogu vidjeti su sunani
top linski sustavi* za zagrijavanje potrone tople vode i
podrku grijanju i fotonaponski sustavi za proizvodnju
elek trine energije. Osim tih tehnologija, postoje i sustavi
za zagrijavanje zraka koji se koriste za grijanje prostora ili
suenje. Solarna kuhala i penice popularne su u zemlja-
ma koje obiluju Suncem, a nemaju plin ili ogrijevno drvo
kao energente ili su preskupi. One koriste izravnu toplinu
Sunevog zraenja za pripremanje hrane.
Iako se fotonaponski sustavi mogu takoer izraivati tj.
sklapati od osnovnih dijelova solarnih elija, u ovom priru-
niku emo ih samo spomenuti kao jednu od tehnolo gija.
Fotonaponski sustavi kod nas se koriste za opskrbu
elektrinom energijom objekata udaljenih od elektro -
ener getske mree (tzv. autonomni ili off grid sustavi),
a u novije vrijeme i za proizvodnju elektrine energije u
mreno vezanim sustavima (tzv. on grid), posebice radi
poticajnih cijena otkupa takve energije (tzv. feed-in tari-
fa ) . Fotonaponski sustavi zasnivaju svoj rad na pretvorbi
Sunevog zraenja u elektrinu energiju putem fotoelek-
trikog efekta. Fotonaponska elija je osnovni element
ovakvih sustava, a spajanjem vie elija u jednu cjelinu
dobiva se fotonaponski modul. Fotonaponski modul je
gotov ureaj kojim je mogue generirati elektrinu ener-
giju, meutim kako se oni proizvode u relativno malim
snagama (do maksimalno nekoliko stotina vata), vie fo-
tonaponskih modula se slae u fotonaponsko polje kako
bi se postigle vee snage. Fotonaponski moduli generiraju
istosmjernu elektrinu struju te se za pretvorbu iz isto-
smjerne u izmjeni nu, pogodnu za koritenje u kuanstvu,
koriste izmjenjivai tj. inverteri. Kao spremnici energije u
dobu, dobu dana i vremenskim uvjetima. Udio izravnog u
ukupnom zraenju kree se od 0% kad je nebo prekriveno
gustim oblacima, do gotovo 95% po vedrom danu.
*solarna
ili suneva
energija,
solarni
ili sunevi
toplinski
sustav,
solarni
ili sunani
kolektori
U tablici se vidi kako je dozraena energija u Hrvatskoj
i do 70% vea nego u srednjoj i sjevernoj Europi, dok jug
Dalmacije ne zaostaje za panjolskom i Grkom. Juni
Jadran ima godinje preko 2.500 sunanih sati, dok primje-
rice Hvar ili Vis imaju godinje i vie od 2.700 sunanih sati.
Sunce nam daje energiju u dva izravna oblika: svje-
tlost i toplina. Ljudi ve stoljeima koriste energiju Sunca
za zagri javanje i osvjetljavanje svojih domova. Koristei
energi ju Sunca svoje domove moemo uiniti udobnijim za
ivot, a istovremeno treba uzeti u obzir i mnoge prednosti
koje nam Suneva energija daje: smanjuje nau ovisnost o
fosilnim gorivima, ne zagauje okoli, i ne doprinosi uinku
staklenika. Na kraju tu je i financijska korist jer je nakon
poetnog ulaganja u opremu, svaki kilovat sat proizveden
iz energije Sunca u potpunosti besplatan.
USPOREDBA DOZRAENE ENERGIJE SUNCA NA OPTIMALNO NAGNUTU PLOHU
U RAZNIM DIJELOVIMA HRVATSKE I EUROPE
Lokacija
Godinji prosjek dnevne dozraene energije
(kWh/m
2
d)
Hrvatska, juni Jadran 5,0 - 5,2
Hrvatska, sjeverni Jadran 4,2 - 4,6
Hrvatska, kontinentalni dio 3,4 - 4,2
Srednja Europa 3,2 - 3,2
Sjeverna Europa 2,8 - 3,0
Juna Europa 4,4 - 5,6
24 25
U Hrvatskoj trenutno postoji sustav poticanja ugradnje toplin-
skih sustava na energiju Sunca za grijanje potrone tople vode i
dogri ja vanje prostora koji je zaivio u nekoliko upanija i gradova
(Zagre baka, Karlovaka, Krapinsko-zagorska, Primorsko-goran-
ska, Sisako-moslavaka, Grad Zagreb, ...). Poticaji iznose od 40-
50% investicije u solarni sustav ili oko 10.000-14.000kn. Mogu
se dobiti za nabavu i ugradnju sustava instaliranih putem pravnih
osoba obrta i rmi za instalaciju sustava grijanja. Solarni sustavi
koji se potiu sastoje se od solarnih kolektora, solarnog sprem-
nika i ostale ugradbene opreme (automatika, cirkulacijska pumpa,
ventili, cijevni razvod grijanja ). Vie informacija moe se dobiti
na web stranicama regionalnih energetskih agencija ili pojedinih
upanija i gradova.
Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske -
http://www.regea.org
Regionalna energetska agencija Kvarner -
http://www.reakvarner.hr
Regionalna energetska agencija Sjever - http://rea-sjever.hr
Meimurska energetska agencija - http://www.menea.hr
Slika 6 Solarni
toplinski
kolektori i
fotonaponski
paneli na krovu
autonomnim sustavima koristi se niz spojenih baterija. One
slue prije svega za koritenje energije kad nema Sunca, po
noi ili kad je oblano. Uobiajeno je da se fotonaponski
moduli postavljaju na krovove objekata (ravne ili kose), ali
se u posljednje vrijeme sve ee postavljaju i kao elementi
fasade, ili nadstrenice, ili kao zasebni elementi u prostoru.
26 27
Jo neki tipini primjeri pasivnog koritenja energije
Sunca su solarno kuhalo ili penica, staklenik ili plastenik
za uzgoj bilja, trombov zid, pa ak i najjednostavniji solar-
ni tu od starog iskoritenog bojlera za toplu vodu koji je
obojan u crno kakav imaju mnoga kuanstva u Hrvatskoj.
Pasivni solarni sustavi svakako imaju svoje prednosti
pred aktivnim sustavim zbog toga to:
- u prvom redu ne zahtijevaju ulaganje dodatne energije
za skladitenje i distribuciju energije pa su time i efikasniji.
Aktivni solarni sustavi imaju veliku sposobnost prikuplja-
nja toplinske energije, ali koliina elektrine energije koja
se pritom potroi nije zanemariva.
- jednostavniji su jer zahtijevaju manju koliinu dodat-
nih ureaja kao to su pumpe, elektronska automatika ili
dizalice topline. to je neka tehnologija jednostavnija, to
je i stabilnija, zahtijeva manje odravanja, manje se kvari,
a u samom startu je jeftinija. Kod aktivnih solarnih sustava
oko 10 do 20% poetne investicije odlazi upravo na razne
ureaje koji pokreu sustav.
No, nije u svakoj specifinoj situaciji mogue koristiti
iskljuivo pasivne solarne sustave jer uvjeti lokacije to ne
doputaju. U takvim sluajevima potpuno je opravdano
dodatno ulaganje energije i novca u aktivni sustav, no bit-
no je da pri projektiranju ne zaboravimo da nam istovre-
meno i pasivni sustavi stoje na raspolaganju. Proizvoai
solarne opreme na trite plasiraju iskljuivo aktivne solar-
ne tehnologije zato to im je prioritet da njihov proizvod
funkcionira u bilo kojim uvjetima, a ne nuno da bude jef-
tiniji ili efikasniji. Slino je i sa instalaterima, najee nisu
upoznati s mogunostima pasivnog koritenja toplinske
energije Sunca, a i kada jesu, najee to ne znaju izvesti.
U ovom priruniku nai ete brojne primjere kako energiju
Sunca koristiti pasivno, a to znai jednostavnije, efikasnije
i jeftinije!
2.2. to su to pasivni
i aktivni solarni sustavi
i u emu je razlika?
Bez obzira na to o kojem tipu tehnologije se radi, dakle o
solarnom kolektoru za zagrijavanje potrone tople vode,
solarnom kuhalu, penici ili solarnoj kui, moemo razli-
kovati dva osnovna principa koji nam govore kako se u
primjeni te tehnologije energija skladiti i distribuira.
Ukratko reeno, pasivni sustavi su oni koji energiju
Sunca hvataju i skladite na licu mjesta - tamo gdje e se i
troiti, za razliku od aktivnih sustava koji energiju obino
apsorbiraju na jednoj lokaciji, skladiti se na drugoj lokaciji,
a troi na treoj. Jo jedna osnovna razlika izmeu pasivnih
i aktivnih sustava je u tome to pasivni sustavi ne zahtije-
vaju dodatno ulaganje energije u distribuciju i skladitenje
energije.
Ako vam jo nije potpuno jasno u emu je razlika, po-
gledajmo neke primjere. Tipian primjer aktivnog solarnog
sustava bio bi klasini sustav za solarno zagrijavanje po-
trone tople vode. Kod takvog sustava Suneva energija se
apsorbira u kolektorima (koji su obino na krovu), skladiti
u spremniku (koji je obino u kotlovnici, podrumu ili kupa-
onici), a troi na razliitim lokacijama (kuhinja, kupaonica i
sl.). Toplina se distribuira pomou pumpe to zahtjeva do-
datno ulaganje energije. Tipian primjer pasivnog korite-
nja energije bio bi solarni sustav za zagrijavanje potrone
tople vode u kojem su kolektori smjeteni na nivou niem
od spremnika tako da se topla voda zagrijana kolektorima
konvekcijom sama die u spremnik i tamo skladiti. Pritom
se ne koristi nikakva dodatna energija za pogon pumpe ili
nekog drugog ureaja koji bi omoguio izmjenu topline
izmeu solarnog kolektora i spremnika.
3 Solarni ili
sunevi se
kao sinonimi
podjednako
se koriste u
literaturi
28 29
U prosjeku u naim kuanstvima se oko 12% energije
troi na pripremu hrane (*Izvor: Prirunik za energetske
savjetnike, UNDP) (slika 7). Najee se za tu svrhu koristi
plin ili elektrina energija. Dio domainstava u Hrvatskoj
jo uvijek za pripremu hrane koristi pei na drva, to je
oprav dano zimi jer se energija i onako troi na zagri javanje
domova pa tako ne troimo ekstra energiju i za kuhanje.
Meutim, u toplijem i sunanijem dijelu godine nema
smisla loiti pei na drva da bismo skuhali ruak. U tom
periodu godine takoer nema smisla kuhati unutar ivot-
nog prostora jer time podiemo temperaturu tog pros to ra
koji onda najee hladimo klima ureajem ili nam je jed-
nostavno prevrue. Ljeti svakako ima smisla kuhati vani
tako da ne grijemo bespotrebno prostor u kojem bora-
vimo. Solarna kuhala i penice nam u tom sluaju mogu
omoguiti dvostruku utedu energije: osim to ne troimo
energiju za samo kuhanje i peenje, takoer izbjegavamo
pregrijavanje prostora.
2.3. Koritenje energije
Sunca za pripremanje hrane
Solarna kuhala i penice su odlini primjeri pasivnog kori-
tenja energije. Kod ovih vrlo jednostavnih ureaja, energija
se troi izravno tamo gdje nam je i potrebna - za zagrijava-
nje posude u kojoj neto kuhamo ili peemo.
Solarna kuhala i penice nemaju mogunosti skladite-
nja energije Sunca za koritenje kasnije, kada Sunce zae.
To je ujedno i najvea mana ove tehnologije - moemo je
koristiti samo za vrijeme sunanog dana.
slika 7
potronja energije u kuanstvima
30 31
Jo jedan nedostatak (ili prednost) solarnih kuhala je to
to za njihovo koritenje morate imati adekvatan prostor
eksponiran Suncu. Ako imate bilo kakvu terasu, balkon koji
gleda na junu stranu ili okunicu u koju moete smjestiti
ovaj ureaj, onda ima smisla da razmislite o koritenju ove
predivne solarne tehnologije.
Za nau geografsku lokaciju procjenjuje se da u prosjeku
oko 1000 W energije Sunca obasjava svaki kvadratni metar
povrine zemlje za vrijeme sunanog dana. To je prosjek,
to znai da ta koliina energije ljeti moe biti i vea.
Kilovat po metru kvadratnom naravno nije zanemari va ko-
liina energije, sasvim dovoljno da skuhamo jelo. Solarna
kuhala i penice funkcioniraju tako da pomou zrcala kon-
centriraju sunevu svjetlost u jednoj toki (kod kuhala) ili
komori (kod penica) tako da za pripremu hrane moemo
bez problema postii potrebnu snagu.
Solarno kuhalo
Solarno kuhalo funkcionira tako da se Suneva energija
saima u jednoj toki gdje se postie dovoljna temperatura
za kuhanje. To postiemo pomou konkavnog paraboli-
nog zrcala. Parabolino zrcalo je zrcalo u obliku parabole, a
definicija kae da je parabola krivulja ije toke su jednako
udaljene od zadane toke (arita tj. fokusa) i zadanog prav-
ca. Zakrivljenost parabole moe se proraunati pomou
funkcije y = f (x) = ax
2
+ bx + c. Paralelne zrake Sunca se
odbijaju od povrine zrcala tako da se sve zrake zaimaju
u jednoj toki koju zovemo arite ili fokus. (slika 8). Tu
sposobnost koncentracije energije Sunca u jednu toku
koriste i mnoge druge solarne tehnologije osim solarnih
kuhala. Neki od primjera su generatori elektrine energije
pomou stirlingovog motora koji se nalaze u fokusu (slika
slika 8
9) ili solarni koncentrator u Francuskoj (slika 10) koji u a-
ritu postie ak temperature od 3500C pa moe taliti i
metal. Solarna kuhala za upotrebu u kuanstvima bez pro-
blema postiu temperature od 150C, a ako koristimo malo
vee zrcalo moemo oekivati oko 250C to je sasvim
dovoljno i za kuhanje vee koliine hrane relativno brzo.
Postoje razne izvedbe solarnih kuhala, ali zapravo se
sve svodi na to da imate to preciznije zrcalo s kvalitetnom
32 33
To je ujedno i najvea prepreka irenju ove tehnologije - ne
postoji lokalni proizvoa, a uvoz samo jednog komada je
neisplativ. Tako da u Hrvatskoj naalost na Sunce kuhaju
samo entuzijasti sa dovoljno slobodnog vremena i tehni-
kog predznanja koji mogu izraditi solarno kuhalo. No izrada
kuhala ne mora biti komplicirana pa emo vam pokuati
pribliiti ideju samogradnje solarnog kuhala jer ipak se radi
o samo dobro postavljenom zrcalu i par nosaa.
Samogradnja solarnog kuhala
Definitivno najjednostavniji i najefikasniji nain da izradite
parabolino zrcalo je da koristite staru satelitsku antenu.
Rabljene se mogu nai na glomaznom otpadu, u otkupnim
stanicama za metal ili preko oglasnika za stvarno simbo-
li ne novce. Satelitske antene su idealne za preradu u
solarno kuhalo zato to ve imaju oblik parabole i obino
su industrijski dovoljno dobro i precizno izvedene za nae
potrebe. Samo je bitno da antena nije nigdje udarena i
svinuta jer takva nee fokusirati sve Suneve zrake gdje
elimo. Antene se najee izrauju od tankog elinog
lima to je sasvim u redu za preradu u solarno kuhalo, no
refleksnom povrinom i postolje za lonac koje je dovoljno
vrsto da nosi teinu punog lonca (slika 11 i 12).
Parabolino solarno kuhalo se moe kupiti ili izraditi.
Kako kod nas jo ne postoji trite za takve tehnologije,
osueni ste na samogradnju ili ga moete naruiti gotovo
izvana to bi moglo biti neisplativo zbog cijene potarine.
slika 10
slike
11, 12
slika 9
34 35
mjehuri moemo probuiti iglom ili zarezati otrim skal-
pelom tako da se iz njih ispusti zrak to nam omoguuje da
ga zalijepimo za povrinu antene i na taj nain izravnamo.
Kada zalijepite foliju, najvaniji dio vaeg solarnog kuhala
je gotov - parabolino zrcalo moete testirati tako da ga
okrenete prema Suncu i pokuate nai fokus drvenim ta-
pom koji e odmah planuti kada ga naete. Kada naete
fokus pokuajte to preciznije izmjeriti udaljenost fokusa
od dna parabolinog zrcala. To nam je bitno kako bismo
mogli izraditi nosa.
rjee su antene od aluminijskog lima to je jo bolje ako
uspijete nabaviti jer su lake. Najee se mogu nabaviti
rabljene antene promjera 80 do 120 cm to je dovoljno za
prenje hrane na tavi ili kuhanje u loncu od 3 l. Ako imate
vee apetite jo je bolje nabaviti antenu promjera veeg
od 150 cm jer s takvim kuhalima moemo odjednom kuhati
vee koliine hrane. Pravilo je jednostavno - vei promjer
antene (budueg zrcala) nam omoguava hvatanje vee
koliine energije Sunca to znai veu snagu naeg kuhala.
Kada nabavite antenu bitno je da je dobro oistite i
operete povrinu. Na tu povrinu lijepimo refleksnu foliju.
Iz iskustva se pokazalo da standardna kuhinjska alumi-
nijska folija nije dobar reflektor energije Sunca. Povrina
kuhinjske folije nije potpuno zrcalna ve je lagano mat, to
znai da ne reflektira maksimalnu koliinu Suneve svjet-
losti. Budui da je tanka, teko ju je zalijepiti za antenu
bez guvanja tako da uvijek ostaju nabori to dodatno
smanjuje efikasnost. Eksperimentiranjem smo doli do
toga da je idealna refleksna folija za primjenu u solarnim
kuhalima samoljepiva zrcalna tapeta koja se moe nabaviti
u duanima s tehnikom robom, ak i nekim trgovina ma
bojama i lakovima. Ta folija se sastoji od refleksnog sloja
koji je dodatno ojaan plastinim zatitnim filmom, a i
praktino je to je samoljepiva. Puno je vra od kuhinj-
ske alu-folije, a u praksi se pokazalo da reflektira puno
vie Suneve svjetlosti. S obzirom na to da je parabolina
antena okruglog oblika, najpraktinije je da foliju nareete
na trokute, slino kao kada reete pizzu. Te trokute zatim
nalijepite na prethodno oienu i opranu, suhu povrinu
antene. Pokuajte biti to paljiviji tako da vam ne ostane
puno mjehuria i nabora. to je manje mjehuria, to je po-
vrina vaeg zrcala blia savrenoj paraboli, dakle i efika-
snost je vea. No, mjehurii na foliji su katkad neizbjeni
pa postoji jedan jednostavan trik da ih se rijeimo. Svaki
Postoji vie od jednog naina da se izvede nosa. Na
internetu postoje mnogobrojni nacrti i razliita rjeenja za
izvedbu nosaa. Mi smo se odluili na kombinaciju drveta
i elinih profila koje smo zavarili. Prvi korak je napraviti
metalne nosae za samu antenu (slika 13). Nama se poka-
zalo najjednostavnije da ih izradimo od komada elinog
plosnatog eljeza (dimenzija 5 x 50 mm) koji se zavare na
komadi cijevi dimenzije 1. eljezo se probui i privrsti
vijcima za zrcalo. Zatim od drugog komada cijevi treba
izraditi os oko koje se rotira zrcalo (slika 14). Os izradimo
od eline cijevi iji vanjski promjer odgovara unutranjem
promjeru komadia colne cijevi kako bi se jedna cijev mogla
rotirati oko druge (slika 15 i 16). Takoer je naravno bitno
da na sredini osi napravimo krug u koji e doi lonac. U su-
protnom bi se sva Suneva svjetlost koncentrirala na cijevi
slike
13, 14
36 37
jednostavno transportirati na neku drugu loka ciju ako je
potrebno. Takoer moete razmisliti o tome da cijelo kuha-
lo bude na kotaima tako da ga lako moete rotirati prema
Suncu ili transportirati po dvoritu ili terasi. Ako djelove
kuhala izraujete od drveta obavezno ih zatitite lazurnim
zatitnim premazom za drvo kako bi kuhalo moglo ostati
vani neoteeno utjecajem atmosferilija. Metalne dijelove
nakon zavarivanja trebate obrisati nitro razrjeivaem,
a najbolje bi bilo zatititi ih cinkom u spreju ili obinom
temelj nom bojom za metal.
Tako zavreno solarno kuhalo moete drati vani i ono
ne zahtijeva nikakvo odravanje osim to e moda trebati
obnoviti boju svakih nekoliko godina. (slika 18).
Solarno kuhalo se koristi tako da najprije naete odgo-
varajui kut Sunca. Postavite lonac na predvieno mjesto
tako da je bitno da izreemo taj srednji dio i napravimo
obru kako bi dno lonca sjelo tono u fokus. Naposljetku
preostaje nam da izradimo noge (slika 17) koje takoer
mogu biti od elinih cijevi ili od drveta. Dobro je razmisli-
ti o tome da se kuhalo moe rastaviti tako da ga moete
slike 15,
16
slika 17
slika 18
38 39
jednostavnog dizajna s parabolinom antenom. (Slike 19,
20 i 21) prikazuju nekoliko neuspjenih ili poluuspjenih
eks pe rimenata u kojima smo, sada ve davne 2002. godine,
pokuavali izraditi reflektore na razne naine.
Najvee solarno kuhalo na svijetu nalazi se u Aurovilleu
u Indiji (slika 22) gdje za vrijeme sunanog dana kuhalo za-
grijava vodu koja se pretvara u vodenu paru, para se zatim
distribuira u domove gdje prolazi kroz zavojnice koje se
onda koriste na slian nain kao i elektrino kuhalo - lonac
se sjednostavno stavi na zavojnicu. Kuhalo ima kapacitet
da za vrijeme sunanog dana kuha za 2000 ljudi.
i zatim ugrubo ciljate da sjena lonca pada tono u sredinu
parabolinog zrcala. Na taj nain najvjerojatnije ete od-
mah nai fokus, a ako je potrebno, moete jo dodatno
podesiti poloaj kuhala ako vidite da lonac nije u aritu.
Kada gledate u lonac s donje strane gdje udara Suneva
svjetlost koristit e vam jake sunane naoale, obavezno
sa UV zatitom. Jednom kada je lonac u fokusu nema po-
trebe da ponovno gledate u dno lonca. Naravno. razumlji-
vo je da nikada ne pokuavate staviti ruku ili neki drugi dio
tijela u arite jer ete vrlo brzo dobiti opekline. Energija
solarnog kuhala je jednako jaka kao plinski tednjak pa
kao to nikada ne bismo stavili ruku u otvoreni plamen,
tako isto trebamo biti svjesni da je arina toka jednako
opasna. Za vrijeme kuhanja potrebno je podeavati poloaj
kuhala u odnosu na Sunce otprilike svakih 15 minuta. Ako
vam je snaga kuhala u odreenom trenutku prejaka, mo-
ete kuhalo lagano izbaciti iz fokusa ili moete dio zrcala
prekriti plahtom ili nekim drugim materijalom kako biste
ga zasjenili. Zapamtite, zrcalo nije vrue, ve samo arite!
Kuhalo se moe koristiti za prenje hrane u tavi ili kuha-
nje u loncu. Dakle, na jednak nain kako koristimo plinski
tednjak, isto tako bismo koristili i solarno kuhalo.
I jo jedan savjet: ako vam solarno kuhalo u samogradnji
ne ispadne savreno iz prve, nemojte se obeshrabriti.
Nama je trebalo nekoliko pokuaja dok nismo doli do ovog
slike
19,20
slika 21
slika 22
40 41
funkcionalna solarna penica je ipak malo zahtjevniji
zahvat od solarnog kuhala.
Solarna penica se sastoji od toplinski izolirane komore
za peenje koja ima jednu staklenu stranicu pomou koje
se omoguava da Suneva energija ue u komoru. Stranice
komore su obino obojane u crnu mat boju tako da se
maksimalno apsorbira Sunevo zraenje. Zbog toga to se
zagrijavaju na visoku temperaturu, stjenke komore moraju
biti izraene od aluminijskog ili nehrajueg elinog lima.
Zbog visokih temperatura kao toplinska izolacija se prepo-
ruuje kamena vuna, naalost ne postoji opcija koja bi bila
ekoloki prihvatljivija. Vanjska stjenka moe biti od bilo
ega, ali bilo bi korisno da je od nekog materijala koji moe
podnijeti kiu, tako da penicu ne morate stalno sklanjati
nego da moe ostati vani i za vrijeme loeg vremena.
Samo prozor na komori ne osigurava dovoljnu koliinu
insolacije za peenje hrane. Zbog toga se solarnim pe-
nicama dodaju zrcala koja poveavaju koliinu energije
Sunca koja ulazi kroz prozor. Krila mogu biti izraena od
poliranog lima od nehrajueg elika ili perploe presvu-
ene samoljepivom zrcalnom tapetom. Takoer je mogue
koristiti aluminijski lim pa ga ispolirati na visoki sjaj jer je
jeftiniji od nehrajueg elika.
Solarna penica
Kao i solarno kuhalo, solarna penica je pasivni ureaj
koji izravno koristi energiju Sunca za zagrijavanje komore
koju koristimo jednako kao i elektrinu penicu. Svojom
veliinom solarne penice mogu varirati od male karton-
ske kuti je (slika 23) do velike penice prikladne za ma-
nje peka re (slike 24 i 24a). Solarna penica izraena od
kartonske kutije je dobra kao demonstracija to se sve
moe uz pomo energije Sunca, no nema dovoljno velik
kapacitet za ozbiljno koritenje, tako da idealna veliina
solarne penice za prosjeno kuanstvo lei negdje izmeu
ovih dvaju prethodnih primjera (slike 25 i 26).
Slino kao i sa solarnim kuhalima, penica se ne moe
kupiti u Hrvatskoj jer ne postoji trite. Ne postoji ak
niti uvoz solarnih kuhala i penica, a o proizvodnji da ne
govorimo. Zato ste opet osueni na samogradnju. Velika
slike 23,
24, 24a
slike 25,
26
42 43
Optimalni kut izmeu reflektora i stakla je onaj koji e
presresti najvie svjetlosti koju e reflektirati u unutranjost
komore za peenje. Za izraunavanje tog kuta potrebno je
osnovno poznavanje trigonometrije. Za one koji se ne sjea-
ju tog gradiva iz osnovne kole formula za izraunavanje
moe izgledati zastraujue ali uz pomo kalkulatora se sve
moe vrlo jednostavno izraunati. Samo pratite postupak
korak po korak. U nastavku slijedi primjer izrauna korak po
korak kako biste izbjegli potencijalne nedoumice. Formula
za izraun optimalnog kuta reflektora je:
kut = 90 + [sin1 x {-(b4a) + (0.25 x (b a) + 8)}]
pri emu je:
a = dimenzija stakla determinirana veliinom komore
b = duina reflektora
Solarne penice postiu maksimalnu temperaturu od
oko 300 do 400C to je vie nego dovoljno za peenje bilo
kakvih jela - od kruha, pizze do bilo kakvih drugih pee nih
jela. Solarno peeni grave-na-tave ima poseban okus i
energiju.
Solarnim penicama treba neto due da se zagriju na
radnu temperaturu u usporedbi s elektrinim ili plinskim
penicama.
Dimenzioniranje solarne penice moe biti matematiki
izazov pa emo vam pokuati dati model za raunanje
optimalnog kuta izmeu reflektora i pozora na solarnoj
penici kako bi se postigla maksimalna efikasnost. Dimen-
zioniranje penice obino poinje odlukom koja je najvea
posuda u kojoj elimo spremati hranu. Te dimenzije nam
diktiraju unutarnje dimenzije komore solarne penice, a
one nam pak diktiraju koliko e biti velik prozor na solarnoj
penici. (slika 27)
slika 27
PRIMJER:
duina stakla = a = 18 cm
duina reflektora = b = 24 cm
kut = 90 + [sin1 x {-(244 x 18) + (0.25 x (24 18) + 8)}]
kut = 90 + [sin1 x {-(2472) + (0.25 x (576 324) + 8)}]
kut = 90 + [sin1 x {-0.333 + (0.25 x (1.78) + 8)}]
kut = 90 + [sin1 x {-0.333 + (0.25 x 9.78)}]
kut = 90 + [sin1 x {-0.333 + (0.25 x 3.13)}]
kut = 90 + [sin1 x {-0.333 + 0.78}]
kut = 90 + sin1 x 0.45
kut = 90 + 26.7
kut = 116.7
Eto, vidite da nije tako teko! U nastavku su okvirni cr-
tei solarne penice koja je izraena od zavarene eline
konstrukcije. S unutranje strane komora je obloena
limom od nehrajueg elika obojanog u crnu mat boju
otpornu na visoke temperature. Oko lima je 5 cm kamene
vune koja je zatvorena perploom. (slike 28, 29, 30, 31, 32)
44 45
2.4. Sunevi toplinski
sustavi za zagrijavanje
potrone tople vode
4 U Hrvatskoj se
za svaki proi-
zvedeni kilovat
sat elektrine
energije emitira
otprilike 0,376
kg CO
U dananje vrijeme kada se spomenu solarni ko-
lektori u veini sluajeva ljudima najprije padaju
na pamet fotonaponski moduli za proizvodnju
el ek trine energije. Fotonaponi su svakako
prak ti na tehnologija koja ima svoje prednosti i
ma ne, no kada se pojavi neka nova tehnologi-
ja na tritu, esto zaboravljamo na potencijal
ve dobro poznate tehnologije iji potencijal
nismo jo u potpunosti iskoristili. Uistinu, solar-
ni kolektori za zagrijavanje potrone tople vode
mogu utedjeti ogromne koliine energije i u toj
usporedbi puno vie ima smisla potronu vodu
grijati pomou takvih kolektora umjesto da
gene riramo elektrinu energiju pomou fotona-
po na pa zatim pomou te elektrine energije
zagrijavamo toplu vodu.
U Hrvatskoj su toplinski sustavi na energiju
Sunca za toplu vodu posebno nepravedno zapo-
s tavljeni. S obzirom na to da ivimo u prili-
no osunanoj zemlji stvarno je teta to ne
iskorita vamo puni potencijal te tehnologije.
To ponajvie vrijedi za Primorje i Dalmaciju gdje
je klima vie nego povoljna za iskoritavanje
energije Sunca. Povrh toga, najvie tople vode
na naoj obali se potroi ljeti za vrijeme turisti-
ke sezone, upravo kada je Suneva energija
dostup na u izobilju. Umjesto toga, velika veina
turistikih objekata toplu vodu jo uvijek grije
slike 28,
29, 30, 31
slika 32
46 47
Tipovi solarnih kolektora
PLOASTI SOLARNI KOLEKTORI su najvie zastupljeni na na-
em tritu. Najee se proizvode u dimenzijama tako da
jedan kolektor ima oko 2m
2
povrine (slika 33). Srce samog
kolektora je apsorber koji se sastoji od limenih krilaca koja
su privrena za bakrene cijevi kroz koje tee fluid. Limovi
mogu biti od bakra ili aluminija. Nekada se koristio obian
pocinani elini lim, ali budui da nema dobru toplinsku
provodljivost ti kolektori su bili vrlo neefikasni pa se danas
koriste bakar i aluminij. Kod komercijalnih kolektora limovi
se privruju za cijevi postupkom ultrazvunog zavari-
vanja koji osigurava dobar kontakt. Budui da je lim ap-
sorbera premazan bojom koja upija Sunevo zraenje, on
se zagrijava i toplina se prenosi na cijevi te na fluid koji
tee kroz cijevi. Komercijalni proizvoai su razvili razne
tipove premaza od kojih najefikasniji mogu ak 90 do 95%
uz pomo elektrine energije to je ujedno bacanje nov-
ca i ekoloka teta u obliku CO koji nastaje generiranjem
struje (veina elektrine energije u svijetu jo uvijek se
proizvodi u termoelektranama na fosilna goriva).
U Hrvatskoj se u kuanstvima u prosjeku troi 11% ener-
gije za pripremu potrone tople vode (vidjeti sliku 7 na
stranici 29). Ta energija jo uvijek u velikoj mjeri dola zi od
najskuplje elektrine energije, pa zatim od fosilnih goriva;
lo ulja i plina. U manjoj mjeri se u posljednje vrijeme topla
voda u kuanstvima priprema pomou kotlova na biomasu,
to je svakako bolje od fosilnih goriva. Meutim sve je to
inferiorno solarnoj energiji koja je besplatna i dostup na.
Neki od razloga zato se toplinski sustavi na energiju
Sunca vie ne koriste vjerojatno lee u injenici da graani
imaju vrlo nisku svijest o prednostima koritenja Suneve
energije. Nedostatak politike volje da se podri ova teh-
nologija takoer ima svoj utjecaj. Naposljetku tu je i cijena
poetne investicije jer solarni sustavi su sve samo ne jeftini.
Meutim, pitanje troka je relativno jer novac i onako tro-
imo na energente pa u tom smislu razlog nije opravdan jer
u konanici solarni sustav predstavlja novanu utedu, a ne
troak. Vjerojatno ima neto i u tome to solarni kolek tori
nisu sposobni zagrijati svu potrebnu koliinu tople vode,
bez obzira na to u kojem klimatskom podruju se nalazi-
mo. Dakle, solarni sustav uvijek se mora kombinirati s jo
jednim energentom kako bi se zadovoljilo 100% potreba
za toplom vodom. Kroz godinu dana procjenjuje se da se
uz pomo kolektora moe zagrijati oko 50% tople vode u
kontinentalnoj Hrvatskoj, a ak do 90% na obali.
slika 33
48 49
VAKUUMSKI KOLEKTORI (slika 35) se sastoje od staklenih
cijevi kroz koje prolaze bakrene cijevi. Oko bakrenih cijevi
se nalazi ravna traka ili traka obavijena oko unutra njosti
cijevi koja funkcionira kao apsorber. Toplina se preno si s
trake na bakrenu cijev kroz koju prolazi fluid koji se zagrija-
va. Budui da je u staklenim cijevima vakuum, top linski gu-
bici kolektora su minimalni pa su takvi kolek tori efikasniji
od obinih ploastih kolektora u kojima je zrak. Ploasti
kolektori se ne bi mogli vakumirati jer bi ravno staklo
puklo zbog podtlaka. Cjevasti oblik staklenih cijevi omo-
guuje vakuumiranje. Vakuumski kolektori posti u bolju
efikasnost u zimskim mjesecima, a ljeti mogu postii vie
temperature od ploastih kolektora. Meutim, znatno su
skuplji pa je njihova isplativost upitna. Naime, nakon neko-
liko godina koritenja vakuumski kolektori prestanu brtviti
Sunevog zraenja pretvoriti u toplinu. Kod samogradnje
je taj postotak manji jer koristimo obinu mat crnu boju
otpornu na visoke temperature pa se dio Sunevog zrae-
nja reflektira od apsorbera. No i bez obzira na smanjenu
efikasnost i dalje se isplati izraivati kolektore u samo-
gradnji. Vie o tome u iduem poglavlju.
Apsorber je ploa koja je ugraena u izolirano kuite.
Najee se za izolaciju koristi kamena vuna jer je otporna
na visoke temperature kakve potencijalno mogu nastati
u kolektoru. S prednje strane je posebno solarno staklo,
najee debljine 4 mm, koje mora biti kaljeno (toplinski
obraeno) kako bi bilo otporno na udarce u sluaju tue.
Solarno staklo ima nizak udio eljeza pa proputa puno vie
svjetlosti od obinog stakla (propusnost oko 90%). Solarno
staklo nekih proizvoaa moe imati i nazubljenu povrinu
(slika 34) koja se, kada pogledamo pod povealom, sastoji
od sitnih prizmatinih elemenata koji pospjeuju refleksiju
svjetlosti u kolektor.
slika 34
slika 35
50 51
U ZMAG-u smo nali rjeenje za skupou opreme kroz
samogradnju. Ako sami izradite svoju solarnu opremu, ima-
te priliku ostvariti znaajne financijske utede. Mi smo prve
eksperimente sa samogradnjom kolektora provodili 2002.
godine (slika 36). Ohrabreni poetnim uspjehom razvijali
smo prototip kolektora dok nismo postigli model koji je
jednostavan za izraditi uz pomo obinih runih alata,
predznanja i sa oko tri puta manje novca. Kolektori kak-
ve danas izraujemo mogu se usporediti s komercijalnim
proizvodima. to se tie efikasnosti jesu neto slabiji, ali
su znaajno jeftiniji tako da se isplati razmisliti o toj opciji.
U svijetu postoji cijela scena entuzijasta koji eksperi-
mentiraju s izradom vlastite solarne opreme u vlastitim
garaama i radionicama. Iskustva se izmjenjuju putem
interneta tako da postoje brojni forumi i web stranice na
kojima ljudi izmjenjuju iskustva sa samogradnjom. Jedna
pa u cijevi ue zrak to znai da im se efikasnost izjedna-
ava s ploastim kolektorima. No ak i kada bi se vakuum
odrao kroz dugi niz godina, ispitivanja su pokazala da se
u Hrvatskoj taj dodatni troak ne isplati. Vakuumski ko-
lektori imaju svoju isplativost u dravama gdje nema puno
sunanih dana kao to je Skandinavija. S obzirom na toda je
Hrvatska bogata sunanim danima, omjer cijene i dobivene
vrijednosti ide u korist ploastih solarnih kolektora.
Samogradnja solarnih kolektora
Ve smo spomenuli da je jedna od velikih prepreka i-
rem koritenju solarnih kolektora njihova cijena. U ovom
trenut ku, ako elite uloiti u solarni sustav za kuanstvo,
vjerojatno ete izdvojiti najmanje oko 14 000 kn, a ako
elite malo jai sustav, brzo ete doi i do 28 000 kn. Od
toga oko polovina investicije odlazi na kolektore, a druga
polovica za ostatak sustava (spremnik, pumpna grupa,
ekspanzione posude, solarna automatika itd.). Iako e se
ta investicija vratiti kroz odreeni vremenski period i dalje
je to puno novca. Procjenjuje se da su rokovi povratka
investicije od 5 do 7 godina, ovisno o tome koji energent
koristite u ovom trenutku i naravno o podneblju. Nakon
tih 5 do 7 godina, energiju pomou solarnih kolektora pro-
izvodite potpuno besplatno!
Situacija je neto povoljnija otkad su dostupne sub-
vencije za solarnu opremu. upanije povremeno raspisuju
natje aje pa ako reagirate u pravom trenutku moete
ostvariti ak do 50% subvencije za ugradnju solarne opre-
me u kuanstvu. No, natjeaji za subvencije se pojavljuju
samo povremeno pa ne moemo oekivati da e se na
taj nain znaajno pokrenuti toliko potrebna solarizacija
Hrvatske.
slika 36
52 53
stranica koja nam je posebno zapela za oko je www.build-
itsolar.com, pa ako vam engleski jezik nije problem, a zani-
ma ju vas ove teme, savjetujemo vam da je pogledate jer
zaista ima raznih kvalitetnih i korisnih rjeenja za samo-
grad nju ne samo solarnih kolektora ve i raznih drugih
tehnologija obnovljivih izvora energije. Postoji i prirunik
za samogradnju solarnih kolektora koji moete preuzeti
na stranicama Zelene akcije (www.zelena-akcija.hr) ili na
naim stanicama ZMAG-a (www.zmag.hr) gdje je u detalje
opisan postupak samogradnje ploastog solarnog kolekto-
ra od 2 m
2
. Takoer, Zelena akcija je objavila video prirunik
u kojem je u detalje objanjen cijeli proces samogradnje
kolektora. Dostupan je na Youtube-u, a najlake ga je nai
preko stranice Zelene akcije (> multimedija > video).
S obzirom na to da ve postoje brojni materijali koji u
detalje objanjavaju samogradnju kolektora, u ovom po-
glavlju emo samo preletjeti kroz samogradnju. Vie emo
se koncentrirati na mogua poboljanja samogradnje koja
jo nismo stigli objaviti u prirunicima (slika 37).
Izrada kolektora u 5 koraka
1. IZRADA BAKRENE REETKE
Bakrenom reetkom zovemo sklop cijevi koje prolaze kroz
kolektor kroz koje prolazi fluid (slika 38). To su klasine
vodoinstalaterske cijevi kakve se koriste za instalacije cen-
tralnog grijanja i sl. S obzirom na skupou bakra bolje je da
cijevi imaju to tanju stijenku jer ete na taj nain utedje-
ti. Stijenka od 0,8 mm je sasvim dovoljna da cijev podnese
tlakove i temperature koje se javljaju u kolektoru. Gornja
i donja cijev (horizontalne) se nazivaju sabirnice i izrauju
se od cijevi promjera 22 mm. Okomite cijevi su promjera 15
mm. Ukupno trebate oko 10 m cijevi promjera 15 mm i oko
2,5 metra cijevi promjera 22 mm. Bakrene cijevi spajamo
pomou bakrenih T spojeva (slika 38a), a za jedan kolektor
slika 37
slike 38,
38a
54 55
ih trebamo 10 komada, dimencija 22/15/22 mm. Cijevi je
najlake i najpreciznije rezati posebnim rezaem za bakre-
ne cijevi (slika 39). Nemojte pokuavati cijevi rezati nekim
drugim alatom, recimo pilom za eljezo ili kutnom brusili-
com, jer ete morati obraditi rub kako biste mogli spojiti
cijevi pomou T spojnica. Kada koristite runi reza onda je
odrezani kraj cijev ve pripremljen za lotanje i ne treba ga
posebno obraivati. To je i najbri nain rezanja.
Bakrene cijevi spajamo pomou T komada postupkom
mekog lotanja. Slino kao kod lemljenja elektronike kori-
stimo posebnu icu za lemljenje koja se sastoji od posebne
legure kositra. Budui da kositar ima nisko talite idealan je
materijal za spajanje jednostavnim zagrijavanjem plinskim
plamenom. Prije mekog lemljenja cijevi trebamo dobro
oistiti od potencijalne masnoe i bakrenog oksida. Za
to koristimo posebnu spuvicu (slika 40). Oiene cijevi
na mjestu spoja moramo namazati posebnom pastom za
lemljenje koja se moe kupiti u trgovinama s vodoinsta-
laterskom opremom zajedno sa icom za lemljenje. Kada
smo sve spojeve namazali i oistili, sklopimo bakrenu
reetku. Zatim se svaki spoj zagrijava (slika 41) plinskim
plamenikom. Kada je spoj zagrijan, dovoljno je procjep
izmeu cijevi i T spojnice dotaknuti icom za lemljenje i
ona e se rastaliti te popuniti procjep. Bitno je samo da
tek zalemljeni spoj ne diramo te takoer da ne pomiemo
cijelu bakrenu reetku dok svi
slojevi nisu ohlaeni. Tek kada
se spojevi ohlade moemo
njome manipulirati.
2. IZRADA LIMENIH KRILACA
Sljedei korak je izrada lime-
nih krilaca koje emo spajati s
bakrenim cijevima (slika 42).
Krilca izraujemo od aluminij skog lima debljine 0,3 do 0,5
mm. Za tu svrhu se mogu koristiti i otpadne aluminijske
ploe koje se mogu vrlo povoljno nabaviti u tiskarama
(slika 43). Pomou kara za lim (slika 44) najprije izre-
emo etvrtaste komade lima. Zatim trebamo saviti lijeb
u svakom krilcu. lijeb mora biti iri ne 15 mm kao to je i
bakrena cijev. Taj lijeb izvodimo kako bi se poveala kon-
taktna povrina izmeu bakrene cijevi i krilca. ljebove
izvodimo pomou jednostavnog alata koji moramo sami
izraditi (slika 45). Alat se sastoji od dviju etvrtastih cijevi
slike 39,
40
slika 41
slike
42, 43
slike
44, 45
56 57
koje su meusobno zavarene na udaljenosti od 16 mm. Na
te dvije cijevi postavimo krilce i stisnemo ga daskom na
koju je privren komad bakrene cijevi promjera 15 mm.
Gumenim ekiem nabijamo dasku dok cijela cijev ne ue i
formira utor (slika 46). Na svakom krilcu potrebno je pro-
buiti rupe kako bi se obujmicama mogla krilca vezati za
bakrene cijevi (slika 47).
3. SKLAPANJE I BOJANJE APSORBERA
lijeb svakog krilca potrebno je napuniti tankim slojem
silikona otpornog na visoke temperature (slika 48). Zatim
krilca moemo poslagati po bakrenoj reetki. Obujmice
moemo sami izraditi od komadia ice duine 10 cm. ica
moe biti bakrena za elektrine instalacije (obavezno ski-
nuti izolaciju!) ili obina elina. Komadie ice savinemo u
oblik slova U (slika 49). Zatim icu utaknemo u rupe koje
smo izbuili na krilcu i stegnemo klijetima (slike 50, 51,
52, 53, 54, 55). Kada spojimo sva krilca jo je preostalo da ih
obojimo mat crnom bojom za metal. Boja mora biti otpor-
na na visoke temperature, a najlake ju je nanositi sprejem,
iako je to skuplja varijanta nego da boju kupimo u limenci.
Va apsorber je gotov! (slike 56 i 57)
slike
46, 47
slike
48, 49
slike
50, 51
slike 52,
53, 54,
55
slike
56, 57
58 59
4. IZRADA DRVENOG KUITA
Slijedei korak je izrada drvenog kuita od dasaka irine
10 cm (slika 58). Daske se spajaju vijcima i ljepilom za drvo
pod kutom od 90. Poleina kolektora se je od aluminij-
skog lima kojeg vijcima privrstimo za drveni okvir. Zatim
u okvir stavljamo toplinsku izolaciju od kamene vune u
debljini od 5 cm. Kamena vuna se prekriva aluminijskom
folijom debljine 0,1 mm koju zaklamamo za drveni okvir.
5. SKLAPANJE GOTOVOG KOLEKOTRA
Jo preostaje da izraene komponente sklopimo u zavreni
kolektor. Najprije moramo na drvenom okviru probuiti
rupe za ulaze i izlaze (bakrena cijev promjera 22 mm) (sli-
ka 59). Zatim na jednoj strani kolektora moramo izrezati
konus kako bismo apsorber mogli ubaciti u drveni okvir
(slike 60 i 61). Nakon toga moemo apsorber umetnuti u
okvir (slika 62) i vratite komadie drveta nazad i zalijepiti
ljepilom za drvo.
Na gornju povrinu drvenog okvira nanosimo silikon i
nakon toga moemo postaviti staklo. Ono se privruje
za drveni okvir pomou aluminijskih profila dimenzija 20 x
20 x 2 mm tako da se vijcima donja strana povee sa drve-
nim okvirom (slika 63).
Solarni kolektor je gotov i spreman za montau!
slika 58
slike
59, 60,
61, 62
slika 63
60 61
U posljednje vrijeme su se na tritu pojavili proizvodi
koji omoguavaju meko lemljenje aluminija na relativno
niskoj temperaturi uz pomo obinog plinskog plamenika.
Radi se o posebnoj leguri koja je vra od aluminija, ali
ima talite na 389C to je dovoljno nisko da se postigne
runim plinskim plamenikom.
U svakom sluaju potrebno je jo eksperimentirati i
istraiti ove naine spajanja kako bismo napravili savren
apsorber od jeftinijih materijala nego to je bakar.
Samogradnja solarnog spremnika
Ve smo u prethodnom poglavlju spomenuli da kolektori
sainjavaju otprilike polovice ukupne investicije u solarni
sustav. Logino pitanje je to s drugom polovicom sustava?
Je li mogue i ostatak opreme izraditi i na taj nain jo
dodatno utedjeti? Mi u ZMAGu se jo nismo imali prilike
poigrati s tim dijelom samogradnje no mnogi entuzijasti u
svijetu uspjeno su izradili i taj dio opreme.
Mogua poboljanja
Solarni kolektori koje izraujemo na ovaj nain primjenju ju
se u mnogobrojnim kolama i vrtiima s kojima smo bili par-
tneri na raznim projektima edukacije djece o obnov lji vim
izvorima energije. U praksi su se pokazali vrlo prakti ni ma
i funkcionalnima. I na Recikliranom imanju u edukacij skom
centru koristimo jedan takav sustav koji smo izradili u
samo gradnji i funkcionira savreno!
U trenutku kada smo poeli eksperimentiranje s kolek-
torima bakar jo nije bio toliko skup koliko je danas. U to
doba mogli smo izraditi kolektor koji je do etiri puta bio
jefitniji od komercijalnog modela iste povrine. Danas je taj
omjer puno manji zbog toga to su cijene bakra na svjet-
skom tritu otile u nebesa. Zbog toga smo u posljednje
vrijeme poeli eksperimentirati s alternativnim materijali-
ma od kojih se aluminij pokazao kao najprikladniji. Problem
s aluminijem je to se ne moe tako jednostavno lemiti kao
bakar. Dapae, zavarivanje aluminija je jedan od najkompli-
ciranijih postupaka zavarivanja jer zahtjeva i strunost
vario ca i poseban stroj. No, ako uspijemo rijeiti probleme
spajanja aluminijskih cijevi moi emo izraditi kolektor koji
je i do 5 puta jeftiniji od komercijalnog! Aluminij je zane-
marivo slabiji nosilac topline od bakra i jednako dobro
moe posluiti u kolektoru.
U trenutku pisanja ovog prirunika jo nemamo gotov
prototip kolektora s potpuno aluminijskim apsorberom, ali
se nadamo da emo u skorijoj budunosti imati funkcio-
nalni model.
Postoje i alternativni naini spajanja aluminijskih cijevi.
Jedan od naina je tz. pertlanje. To je postupak u kojem se
pomou jednostavnog runog alata na kraju cijevi formi ra
poseban obod (slika 64) na koji se moe nataknuti brtva te
stegnuti standardnim mesinganim spojnicama koje imaju
navoj.
slika 64
62 63
DRVENI SOLARNI SPREMNIK
Solarni spremnik moe se izraditi u obliku drvene kutije
koja je iznutra obloena vrstom plastinom folijom koja
se inae koristi u graditeljstvu, za jezerca ili bazene. (slike
65, 66, 67, 68) Na slikama je prikazano jedno od moguih
rjeenja kako bi drveni spremnik mogao biti izraen. Desna
slika prikazuje jezersku foliju instaliranu u spremnik.
Materijal koji preporuamo je TPO (termoplastini poliole-
fin). Takva folija je na bazi polipropilena koji je relativno
inertan materijal i pogodan je za kontakt ak i s pitkom
vodom. Debljina folije je 1.2 do 1.5 mm. Posuda svakako
mora biti dobro toplinski izolirana, a budui da su stranice
ravne, najjednostavnije je koristiti ploe ekspandiranog
polistirena (stiropor). Izmjenjiva topline za solarni krug
sustava moe se napraviti ili od bakrenih cijevi meko lota-
nih pomou standardnih koljena pod pravim kutom ili od
polietilenskih cijevi (Okiten). (slika 69)
Komercijalni solarni spremnik je skup prvenstveno
zbog toga to mora moi podnijeti visoke pritiske koji se
mogu pojaviti u solarnom sustavu. Voda koja dolazi u naa
kuanstva dostribucijskom mreom ve je pod pritiskom.
Naj ee je taj pritisak oko 2 bara, ali moe i dosta varirati,
ovisno o lokaciji. Uslijed zagrijavanja pritisak jo dodatno
raste i solarni spremnik mora biti dovoljno vrsto izraen
da bi podnio sva ta naprezanja. Zbog toga solarni sprem ni ci
moraju biti od relativno debelog materijala. Zbog viso kog
pritiska takoer je bitan oblik spremnika - stranice mora-
ju biti zaobljene. Sve u svemu, tlani spremnik kao to ga
proizvode komercijalni proizvoai je nemogue izradi-
ti u samogradnji. Postoje primjeri samogradnje tlanog
spremnika od starog hidrofora ili elektrinog bojlera, ali
problem je u tome to su takvi spremnici najee relativ-
no malog volumena da bi bili dostatni za ozbiljan solarni
sustav. Neki su tom problemu pokuali doskoiti tako
to su povezali vie takvih spremnika u jednu jedinicu.
Takav sustav bi imao smisla ako spremnike moete dobiti
besplat no. U protivnom ete potroiti previe novca na
same spremnike i na kraju ete imati isti troak kao da ste
kupili gotov solarni spremnik to je naravno jednostavnije.
Rjeenje koje mi ovdje predlaemo je potpuno elimini-
rati pritisak iz sustava to jest napraviti niskotlani - otvo-
reni sustav. Na taj nain otvaraju se opcije za koritenje
puno veeg spektra gotovih bavi i tankova koje moemo
ovdje iskoristiti. Ovdje emo predstaviti dva modela kako
bi se to moglo napraviti. To svakako nisu jedini naini za
samogradnju solarnog spremnika, ali se nama ine kao dva
najjednostavnija rjeenja koja slijede u nastavku.
slike
65, 66,
67, 68
64 65
umjesto vode. Kao medij najee se koristi ekoloki anti-
friz; propilen-glikol. Nemojte pasti u napast da zbog nie
cijene koristite obian antifriz za automobile (etilen-glikol)
jer je izrazito toksian. Propilen glikol je bioloki razgradiv,
nekodljiv i danas se standardno koristi za solarne susta-
ve. Budui da za prijenos topline iz kolektora u spremnik
koristimo medij, moramo izraditi izmjenjiva topline koji
e biti uronjen u solarni spremnik kako bi se omoguilo
da medij zagrije vodu u bavi. Za tu potrebu mogue je
napraviti zavojnicu od bakrene cijevi koju emo spojiti na
mjedeni ulaz i izlaz na bavi. Savijanje cijevi zna biti teko
jer je bakar mekan i lako doe do cvikanja cijevi, pa pre-
poruujemo da je savijate oko nekog valjkastog predmeta
kao to je prikazano na slici 70.
Na kraju je potrebno napraviti poklopac koji takoer
treba biti izoliran. Ulazi mogu jednostavno biti postavljeni
tako da kroz poklopac ulaze i izlaze iz spremnika. Potronja
tople vode funkcionira tako da se u spremniku nalazi mala
potopna pumpa koja se aktivira kada troimo toplu vodu.
Druga opcija je spojiti spremnik na mali hidropak sustav
koji onda pomou pritiska distribuira vodu cijevima.
SOLARNI SPREMNIK OD BAVE
Drugi nain da se napravi solarni spremnik je pomou me-
talne bave. Bava moe biti od nehrajueg elika (npr.
za vino). Druga, manje poeljna opcija, je koristiti obinu
elinu bavu koja je iznutra tretirana zatitnim slojem.
Na bavu je potrebno tvrdo zalotati ulaze i izlaze. Tvrdo
lotanje je metoda spajanja raznorodnih materijala na viim
temperaturama od mekog lotanja dodavanjem dodatnog
materijala (u ovom sluaju ipke na bazi srebra). Plinski
plame nik za tvrdo lotanje troi mjeavinu kisika i propan-
butana ime se postiu vrlo visoke temperature. Ovom
metodom mogue je jednostavno na postojeu ba vu do-
dati mjedene spojnice koji e nam sluiti kao ulazi i izlazi
vode i medija u spremnik.
Ako e se sustav koristiti zimi (a nadamo se da hoe!),
kroz kolektorski krug prolazi medij za prijenos topline
Kljuna razlika izmeu nae bave koju koristimo za
akumulaciju i komercijalnog spremnika je u tome to ko-
mercijalni spremnici funkcioniraju pod visokim pritiscima.
Na spremnik od bave funkcionira bez pritiska. To je tzv.
niskotlani sustav. Vodu dovodimo u spremnik pomou
ventila s plovkom za wc kotlie (slika 71). Taj ventil nam
omoguuje da razina vode u spremniku uvijek bude kons-
tant na. Mana ovog sustava je to to voda nije pod priti-
skom pa se moramo snai kako da vodu distribuiramo do
troila. Jedan nain je da spremnik pozicioniramo visoko u
objektu i vodu distribuiramo slobodnim padom. Neki su taj
slika 69
slike
70, 71
66 67
isprazniti. Cijevi apsorbera se bezo smrznu i puknu, a kod
duljeg smrzavanja puca i spremnik.
BESTLANI SUSTAVI ZA VIE SLAVINA (slika 72b)
U jednostavnu bavu koja slui kao spremnik ugradite
ventil s WC kotlia tako da se spremnik uvijek dopuni iz
problem rijeili i tako da su na izlazu iz spremnika povezali
mali hidropak koji stvara pritisak vode na izlazu. Danas se
mogu kupiti vrlo jeftini mali hidropak sustavi, a cijena ko-
mercijalnog solarnog spremnika je toliko velika tako da se
ak i ovakva investicija isplati.
Nakon to spojimo sve ulaze i izlaze nau bavu potreb-
no je dobro toplinski izolirati tako da to dulje uva prikup-
ljenu toplinu. To je najlake izvesti sa spuvom debljine
najmanje 10 cm. Najvanije je da nema prekida u izolaciji
tako da je izolacija dobro priljubljena sa svih strana uz
ba vu. Na slici 72 je vrlo pojednostavljeni prikaz solarnog
spremnika izraenog od bave.
SUSTAV BEZ TLAKA ZA JEDNU SLAVINU (slika 72a)
U ovu svrhu mogu se s kolektorom odlino spojiti stari
elektrini bojleri kao ve izolirani spremnici. Postojei
prikljuak na hladnu i toplu vodu moete upotrijebiti. Ako
koristite jo i mijealicu za mijeanje (bez tlaka) za tu i
kadu, onda je ugradnja sasvim jednostavna!
Koritenje zimi: lagano smrzavanje preko noi nije
opasno, ali ako i po danu ostane hladno, ureaj se mora
slika 72
slika
72a
slika
72b
68 69
TLANI SUSTAVI (slika72d) tlanog voda. Plovak treba podesiti tako da odvod vode
stalno ostaje ispod povrine vode. Iznad toga treba predvi-
djeti prostor za ekspanziju budui da kod ovakvih sustava
nije potrebna ekspanziona posuda. Iznad plovka treba na-
praviti preljev kao mjeru sigurnosti za sluaj da ventil od
WC kotlia zakae.
Druga opcija je zatvoreni (tlani) spremnik od starog
elektrinog bojlera koji moe biti postavljen i ispod ispus-
nog mjesta (slavine) i moe se puniti pomou izdvojenog
WC kotlia.
SUSTAVI S IZMJENJIVAIMA TOPLINE BEZ TLAKA (slika 72c)
Spremnik treba biti na mjestu koje je sigurno od smrza-
vanja, a kroz izmjenjiva topline i kolektore tee solarna
tekuina - propilen glikol koji ne smrzava. Kao izmjenjiva
moemo koristiti aluminijski radijator ili bakrenu spiralnu
zavojnicu. Ekspanzioni prostor se nalazi u samoj bavi, a
kolektorskom krugu je potrebna ekspanziona posuda.
Montiranje solarnih kolektora
Solarni kolektori se najee montiraju na krov pomou
metalnih nosaa. Nosai se mogu kupiti, a moete ih i
izraditi ako znate zavarivati. Ako nemate krovite koje je
orijentirano prema jugu, kolektori ne moraju nuno biti
na krovu. Oni mogu stajati i ispred kue na nekoj terasi ili
jednostavno ispred objekta. Idealno bi bilo da su kolektori
okrenuti prema jugu jer ete na taj nain uhvatiti najvie
energije Sunca ravnomjerno kroz cijeli dan.
to se tie kuta prema horizontali, u pravilu se montira-
ju pod fiksim kutem od 37 do 43. Ovaj kut je optimalan
za koritenje kolektora kroz cijelu godinu. Ako kolektore
planirate koristiti samo u jednom dijelu godine onda ima
smisla da kut podesite ovisno o tome u kojem dijelu godi-
ne ga elite koristiti. U tablici su prikazani optimalni ku-
tevi kolektora prema horizontali za pojedine mjesece u
Zagrebu i Splitu:
slika
72c
70 71
Ova tablica mogla bi biti primjenjiva recimo za turisti-
ke objekte gdje se topla voda troi iskljuivo tokom ljetnih
mjeseci. U tom sluaju puno bolje bi bilo kolektore monti-
rati pod kutem od 20 pri emu se moe prikupiti i do 13%
vie energije nego pri kutu od 43. Ugradnja mehanizama
za praenje Sunca nije isplativa zbog cijene i odravanja
takvih ureaja.
Spajanje solarnog sustava
Sami kolektori se mogu meusobno spojiti na vie nai-
na: serijski ili paralelno (slika 73). Kod paralelnog spajanja
temperatura na ulazu i izlazu svakog kolektora je priblino
jednaka. Zapravo, kolektori zajedniki funkcioniraju kao
jedan veliki kolektor. Serijski spoj omoguuje da izlazna
temperatura jednog kolektora predstavlja zapravo ulaznu
temperaturu u drugi kolektoru to rezultira puno viim
temperaturama na krajnjem izlazu. Za nae podneblje to
nije korisno jer via temperature znai vee gubitke energi-
je u prijenosu od kolektora do spremnika i u samim kolek-
torima. Serijski spoj je korisniji za klimatske uvjete s malim
brojem sunanih sati kao to su to zemlje Skandinavije ili
Njemaka.
Ve smo spomenuli da kroz kolektore tee fluid, a ne
voda. Fluid je zapravo sredstvo protiv smrzavanja, a naj e-
e se koristi kemijski spoj propilen-glikol koji je ekoloki
antifriz. Nije toksian u sluajevima da zavri u prirodi pa
mu dajemo prednost pred etilen-glikolom; antifrizom koji
se koristi u automobilima, a ima toksina svojstva. Pumpa
koja tjera fluid kroz solarne kolektore mora biti pravilno
odabrana u odnosu na broj kolektora i snagu. Protok flui-
da kroz kolektore mora biti takav da se svakom spojenom
kolektoru ostvari prirast od 5 do 15C. Da bi se to postiglo
pumpa mora imati protok od 30 do 70 l/m povrine kolek-
tora. Ako protok nije dovoljno velik to bi moglo uzrokovati
pad efikasnosti.
SPAJANJE AKTIVNOG SUSTAVA
Slika 74 prikazuje tipian nain spajanja solarnog sustava.
Osnovni dijelovi sustava su kolektori, solarni spremnik,
automatika (regulator) i cirkulacijska pumpa. Automatika
konstantno motri temperaturu na izlazu iz kolektora i
temperaturu u spremniku. Kada Sunce zagrije kolektor na
odreenu temperaturu, automatika ukljuuje cirkulacijsku
pumpu koja zatim pokree solarni krug. Zagrijani fluid
preda je svoju toplinu vodi u spremniku putem izmjenjivaa
topline. Izmjenjiva je najee komad cijevi svinut u spira-
lu koja prolazi kroz vodu koju zagrijavamo.
Kada Suneva energija nije dostupna, ukljuuje se
dodatni kotao ili elektrini grija. Kotao moe generirati
sijeanj veljaa oujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac
Split 65 57 43 24 10 1 6 20 37 55 64 67
Zagreb 58 53 38 24 11 2 7 20 37 51 50 52
slika 73
72 73
poznato je da sav topli zrak odlazi u najviu toku to jest
potkrovlje, pa takvi prostori esto imaju probleme s pregri-
javanjem. Jo jedan primjer konvekcije je cirkulacija vode u
loncu kojeg zagrijavamo na tednjaku (slika 74a). Na isti
nain se ponaaju i tekuine pa tu pojavu moemo koristiti
za izmjenu topline izmeu kolektora i spremnika.
Da bi dolo do konvekcije u solarnom sustavu sprem-
nik mora biti smjeten na povienoj poziciji u odnosu na
kolek tore. To moda u nekim sluajevima nije mogue
ako je jedino mjesto za kolektore krov, a jedino mjesto za
sprem nik kotlovnica u podrumu ili prizemlju. No ako nae-
mo naina da im zamijenimo mjesta moemo ostvariti
znaajnu utedu jer ne moramo kupiti automatiku i cirku-
la cijsku pumpu, to nije mala investicija. Idealno bi bilo
ako spremnik moete smjestiti u potkrovlju, a kolektore
montirate na nosae ispred kue. Visinska razlika izmeu
kolektora i spremnika mora biti najmanje 60 cm da bi dolo
do efekta konvekcije.
Takoer, kod spajanja cijevi moramo potivati nekoliko
pravila. Ne smiju se koristiti otra koljena pod 90 jer na
tim mjestima moe doi do zastoja cirkulacije fluida. Dakle
toplinu iz raznih izvora - plin, lo ulje, a idealno bi bilo da je
to neka vrsta kotla na biomasu tako da kombiniramo dva
razliita obnovljiva izvora toplinske energije.
PASIVNO SPAJANJE SOLARNOG SUSTAVA
Solarni sustav moe biti jo energetski efikasniji i jeftiniji
ako ga spojimo na odreeni nain. Umjesto da koristimo
pumpu za izmjenu topline, moemo koristiti prirodnu fizi-
kalnu pojavu koja se zove konvekcija. To je pojava kojoj su
podloni svi fluidi (dakle plinovi i tekuine). Konvekcija je
usmjereno gibanje fluida tako da se topliji fluid kree prema
hladnijem i predaje toplinu okolini. Zbog razlike u gustoa-
ma, topliji fluid se zbog uzgona kree prema gore. Tipian
primjer konvekcije je prostorija koja se grije pa topliji zrak
migrira prema vrhu prostorije, a hladniji zrak se zadrava
dolje, u dnu prostorije. Ako u objektu postoji potkrovlje,
slika 74
slika
74a
74 75
olakava pasivnu cirkulaciju fluida. Tako da je minimalan
promjer cijevi za spajanje pasivnog sustava 22 mm. Slike
75 i 76 prikazuju jedan takav sustav izveden u samogradnji.
Komercijalni proizvoai solarne opreme dosjetili su se
kako da iskoriste ovaj efekt pa se na tritu mogu nai i
kolektori koji su povezani sa spremnikom na samom krovu
(slika 78). Za kontinentalnu Hrvatsku to nije idealno rjee-
nje zato to sustav gubi na efikasnosti u hladnijem dijelu
godine kada i onako ima manje sunanih dana.
idealno bi bilo da koristimo lukove na mjestima gdje cijevi
mijenjaju svoj kut. Takoer jo jedno vrlo bitno pravilo je
da cijevi ne smiju imati pad. Dakle od spremnika cijevi so-
larnog kruga moraju biti montirane tako da imaju konstan-
tan uspon. Kut ne mora biti velik, samo je bitno da cijev
u smjeru od spremnika prema kolektoru nikada ne pada
ve da se uvijek uspinje. Takoer, koritenje irih cijevi
Dimenzioniranje solarnog sustava
Odabir broja kolektora za zagrijavanje potrone tople
vode i veliine spremnika ponajvie ovisi o tome koliko
se dnevno potroi tople vode u pojedinom dijelu godine.
Dimenzioniranje takoer znaajno ovisi o klimatskom
podru ju. Za potrebe obitelji najee se koriste solarni
sustavi od 4 do 6m povrine kolektora u kombinaciji sa
slike 75
i 76
slika 78
76 77
Pasivna solarna gradnja je jedan od tih naina. Zatim,
budu i da elimo zagrijati prostor, puno loginije bi bilo
koristi ti zrane kolektore koji griju zrak. Takoer, umjes-
to da ulaemo velike novce u solarni sustav koji bi bio
sposoban odraditi takav zahtjevan zadatak, moda bi bilo
pametnije uloiti novac u toplinsku izolaciju zidova, kvali-
tetnije prozo re i druge mjere energetske efikasnosti?
No, ako ba elite, moete grijati prostor pomou
solar nih kolektora za zagrijavanje vode s time da morate
imati u vidu nekoliko vanih stvari:
1. Trebat e vam puno vie kolektora i puno vei sprem-
nik nego kada samo zagrijavate potronu toplu vodu.
Jednostavno koliina energije koja je potrebna za za-
grijavanje prostora je puno vea od koliine energije
potrebne samo za toplu vodu. Raunajte ugrubo, ako
za kuanstvo trebate 4 do 6 m
2
kolektora za zagrijava-
nje vode i spremnik od 200 do 300 litara, za grijanje
prostora trebat e vam oko 30 do 40 m
2
kolektora sa
spremnikom od 1500 do 2000 litara. Ova procjena je
vrlo gruba i zapravo, ako ozbiljno razmiljate o ovoj
varijanti, najprije biste trebali napraviti precizan prora-
un koliko vam energije uope treba za zagrijavanje
prostora. Naravno, to je prostor vei, treba vam vei
i vei sustav. to je izolacija objekta slabija, sustav
opet raste. Efikasnost sustava e jako ovisiti i o tome u
kojem podneb lju se nalazite.
2. Zbog skupoe opreme smatramo da se investicija u
tako veliki solarni sustav moe opravdati jedino ako
idete na samogradnju i kolektora i spremnika. irom
svijeta mnogi ljudi to rade i mogue je! Samo morate
biti svjesni da je to dosta velik zahvat.
3. Ma koliko god velik bio, solarni sustav nee moi ispo-
ruiti svu potrebnu toplinsku energiju za zagrijavanje
prostora kroz cijelu sezonu. U kontinentalnoj Hrvatskoj
200 do 300 litarskim spremnikom. Jedan takav sustav
moe tijekom cijele godine prikupiti oko 600 kWh/m
toplinske energije u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a na
obali ak i oko 1000 kWh/m
2
povrine kolektora. Naravno,
da bismo postigli ovakve rezultate kolektori moraju biti
pravilno montirani prema jugu i pod kutom od 45 prema
horizontali.
Na slici 79 je grafikon koji prikazuje koliko je optimalno
instalirati kolektorske povrine u odnosu na broj osoba
kuanstva.
Aktivno solarno grijanje
stambenih objekata
esto pitanje koje ujemo na naim radionicama i predava-
njima koja drimo je Moe li se grijati prostor pomou
energije Sunca kolektorima?. Odgovor je Da, ali.... Taj
ali obuhvaa puno razliitih stvari. Za poetak postoje
puno jednostavnije i prikladnije metode za zagrijava-
nje prostora pomou Sunca od kolektora koji griju vodu.

OVISNOST POVRINE KOLEKTORA O BROJU KORISNIKA
m
2
Zagreb
........
Split
____
40
35
30
25
20
15
10
5
0 5 10 15 20 25 30
slika 79
78 79
2.5. Pasivna solarna
arhitektura
klima je takva da nemamo puno sunanih dana zimi.
Na obali je situacija dosta drugaija pa cijeli zahvat ima
vie anse za uspjeh. Na kontinentu moete raunati
da ste mirni u proljee i jesen, ali za vrijeme same zime
sasvim sigurno e vam trebati dogrijavanje. Naravno,
koliko tono energije e vam biti potrebno za dogrija-
vanje ovisi o velikom broju faktora, pa je zaista vano
da napravite precizan proraun. Idealna kombinacija za
dogrijavanje je grijanje tople vode kompostom (vie o
tome u 3. poglavlju).
4. Solarne sustave kod grijanja prostora najbolje je kombi-
nirati s niskotemperaturnim sustavima grijanja kao to
su podno i zidno grijanje, pa ako imate priliku graditi
kuu od poetka, nije loe predvidjeti cijevi za podno
grijanje u samom startu.
5. Budui da hvatamo Sunce u hladnijem dijelu godine,
kut montiranja kolektora je drugaiji nego kada hvata-
mo Sunce kroz cijelu godinu za grijanje potrone tople
vode. U Hrvatskoj taj kut iznosi oko 50 na kontinentu,
a oko 65 na obali. Ponekad na internetu moete naii
na primjere gdje ljudi instaliraju takve kolektore potpu-
no okomito, dakle pod 90 to nije optimalno za nae
podneblje.
Iako postoje brojne prepreke i mane ovakvog naina
grijanja, postoji jedan dobar razlog zato je to moda ipak
dobra ideja. Pomou solarnog sustava toplina se skladiti
relativno lako jer voda ima visok toplinski kapacitet i lako
se transportira iz kolektora u spremnik i iz spremnika u
sustav podnog grijanja.
Iako se principi onog to danas smatramo pasivnim solar-
nim dizajnom pojavljuju u mnogim vernakularnim i povijes-
nim graevinama, sam pojam nastao je tijekom 20. stoljea
u Americi. Nakon prve vee ekonomske i energetske krize
u 20. Stoljeu, arhitekt George F. Keck gradi House of
Tommorrow (Kuu budunosti) za izlobu u Chicagu 1933.
g. (slika 80) Isti arhitekt e taj sustav kasnije usavravati
u projektima za druge, uglavnom obiteljske kue u Americi
(npr. Sloan House). S druge strane Atlantika jo su rani
modernistiki arhitekti u Europi gradili bolnice i sanatorije
za lijeenje od tuberkuloze i drugih zaraznih bolesti tako
da je svaka bolesnika soba bila orijentirana prema jugu jer
se vjerovalo da UV zraenje ima sposobnost unitavanja
bakterija (npr. Alvar Aaltov sanatorij u Paimiu, Finska (sli-
ka 81). Takoer na valu modernizma iste e principe dizajna
slika 80
slika 81
80 81
Energija u graditeljstvu
Podaci govore da ukupna potrnja energije samo za grija-
nje/hlaenje objakata iznosi 30-50% ukupno godinje
potro ene energije u zemljama Europe, pa tako i u Hrvat-
skoj (41.30 %). Otprilike isto i vrijedi za emisije CO. U ove
postotke nije uraunata energija potrebna da se proizvedu
i recikliraju (na pravilan i ekoloki prihvatljiv nain pohrane)
graevni materijali koji se koriste za gradnju i odravanje
zgrada.
U skladu s ovim spoznajama, pitamo se kako smanji-
ti takve trendove koji proizlaze iz jedne od najosnovnijih
ivot nih potreba. Odgovori dolaze s nekoliko strana, to iz
znanstvenih spoznaja, to iz empirijskih znanja do kojih je
dolo prirodno graditeljstvo.
Pritom svakako treba uzeti u obzir neka opa saznanja
o lokalnoj klimi, specifinostima lokacije, kutu upada zraka
Sunca, odnosno orjentaciji parcele na kojoj se kua gradi ili
je izgraena.
to se tie lokalne klime, Hrvatska se ini kao mala
zem lja za velike temperaturne razlike. Naime, u Hrvatskoj
se isprepliu kontinetalna, mediteranska pa i planinska
klima. Ako npr. uzmemo u obzir srednje zimske (sijeanj-
ske) temperature prikazane izotermama na karti Europe
vidjet emo da se npr. Zagreb i vei dio kontinentalne
Hrvatske nala zi otprilike na istoj izotermi kao i obalni dio
Skandinavije, ak sve do Islanda (srednja sijeanjska tempe-
ratura 0-2 C). Isti predjeli Hrvatske ljeti imaju jedna ku
srednju srpanjsku temperaturu kao i mediteranski dio
Fran cuske, pa ak i panjolske (Katalonija). Temperaturne
razlike su neto blae uslijed djelovanja mora za priobalne
dije love zemlje, no i tu postoje odreeni ekstremi - tako
npr. Dubrovnik i najjuniji dijelovi Hrvatske klimatski po
srednjim ljetnim temperaturama odgovaraju ak sjeveru
Afrike.
koristiti i drugi znaaj ni arhitekti tog
perioda poput amerikog arhitekta
Frank Lloyd Wrighta (druga kua
Jacobs u Wisconsinu (slika 82 i 83) ) te
svjetski poznatog Le Corbusiera (npr.
Unite dHabitation). (slika 84)
Nakon naftne krize 1973. g sve se
vie inenjera i znanstvenika poinje
baviti ovom temom pa tako izlaze i
mnoge knjige meu kojima i Passive
solar energy book Edwarda Mazrie iz
1979. g.
Krajem 1980-ih u Europi se stvara
ideja pasivne kue - Passivhaus iji
su tvorci profesori Bo Adamson i
Wofgang Feist. Feist e kasnije osno-
vati Passive Haus Institut (PHI) koji se
i danas bavi promoviranjem pasivnih
kua te certifikacijom istih.
slike 82,
83
slika 84
82 83
to znai pasivna ili niskoenergetska kua? Nisko-
energetska ili trolitarska kua troi manje od 30 kWh/m
povrine godinje, samo ime trolitarska kua dolazi od
toga to e ta kua godinje potroiti najvie 3 litre lo ulja
ili 3 m prirodnog plina ili 6 kg drvenih peleta po m povr-
ine za grijanje i hlaenje, te e se svrstati u energetski
razred B, dok e pasivna ili jednolitarska kua godinje
potroiti manje od 15 kWh/m2 povrine ili 1,5 litru lo
ulja ili 1,5 m prirodnog plina ili 3 kg drvenih peleta po m
povri ne za grijanje/hlaenje, te e se time svrstati u ener-
getski razred A+.
No osim ovih potroakih kategorija kue mogu ima-
ti i ukupnu energetsku bilancu 0, pa ak biti i energetski
u plusu. Tada se za njih koristi naziv nulta energetska
kua ili zero (net) energy building te plus energy ili plus
energetska kua. Ovi nazivi ne znae da su te graevine
pritom off grid tj. da nisu spojene na energetsku mreu
(ili da nema ju emisije CO) nego samo da uspijevaju pro-
izvesti jednako ili vie energije nego to potroe, a onda
vikove energije daju u mreu (recimo za vrijeme ljetnih
mjeseci, ako kua ima npr. veu povrinu fotonaponskih
No koliko zapravo energije troimo samo svojim stano-
vanjem kako bismo odravali komfor istog? Odgovor na to
danas mora imati gotovo svaka kua u obliku energetske
iskaznice tj. certifikata. (slika 85) Po tom su principu zgra-
de svrstane u kategorije tj. razrede ovisno o energiji koju
ukupno godinje potroe - od razreda G (najvea potro-
nja energije preko 250 kWh po m2 povrine godinje) do
razreda A+ (najmanja potronja energije - manja od 15 kWh
po m2 povrine godinje). Navodno ak 20 i vie posto
zgrada u Hrvatskoj spada u najloiji energetski razred G.
Energetski razred C je minimalni energetski razred koji
mora zadovoljiti po zakonu standardno izolirana kua, dok
su energetski razredi B i vei (A i A+) danas meu zgrada-
ma zaista rijetkost i ima ih moda oko 5 % (po slobodnoj
procjeni) zgrada u Hrvatskoj izgraenih uglavnom nakon
2007. g. Od sveukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj izgra-
enih do 1987. g. (a tu se ubraja veina trenutno postoje-
ih zgrada) navodno ak vie od 80 % pripada u energet-
ski razred D ili nii. Svi ovi podatci djeluju poraavajue,
posebno uzmemo li u obzir da ih plaamo iz svog depa
u vidu sve veih rauna za sve skuplje i nesigurnije ener-
gente koje troimo za grijanje i hlaenje naih domova. O
svemu tome dobro govori podatak da bi se energijom koju
danas potroi prosjena kua u Hrvatskoj moglo zagrijati
3-4 niskoenergetske kue ili ak 8-10 pasivnih kua.
slika 85
slika 86
84 85
Sustav grijanja, hlaenja i ventilacije ugraen u kuu s
jako velikim stupnjem povrata topline to znai da takva
kua u pravilu nema ogrjevna tijela u smislu radijatora i sl.
nego se sav zrak prethodno grije ili hladi te se takav venti-
lacijskim sustavom uvodi u kuu (takoer otvarnje prozora
tj. prirodno prozraivanje u veini sluajeva nije poeljna
metoda ventilacije za ovakve kue) (slika 87)
elija na krovu), te isto tako iz mree povlae dodatnu
energiju kad ne mogu same zadovoljiti svoje energetske
potrebe. Postoje i tzv. energetski samodostatne, autono-
mne ili autarkine kue koje nisu spojene na energetsku
mreu (off grid sistemi) no one za sada jo nisu u irokoj
primjeni te zahtjevaju izuzetno naprednu i skupu tehno-
logiju. Zanimljiv takav pokuaj je energetski autarkina
kua Wilhema Stahla u Freiburgu iz 1991/2 g. koja je imala
kompliciran sustav koji je ljeti koristio viak energije za hi-
drolizu vode na kisik i vodik, a vodik bi se onda zimi troio
kao gorivo za zagrijavanje kue. (slika 86)
Pasivne kue
Klasina pasivna kua po principima Passivhaus Instituta
iz Njemake podrazumijeva stroge uvjete tako da kua ne
prelazi ve naznaenih 15 kWh potroene energije po m

povrine godinje, ogranienja energetske potronje za
kuhanje, pripremu tople vode i druge ureaje koji koriste
energiju u kuanstvu, zatim zrakonepropusnost tj. maxi-
mum 0.6 izmjena zraka u satu te stroge uvjete termalne
udobnosti ili komfora. Sve to znai da e takve kue imati:
Debeli sloj toplinske izolacije koji obuhvaa to veu po-
vrinu vanjskog omotaa kue (barem 20-30 cm mineral ne
vune ili drugih izolacijskih materijala)
Posebne vrste prozora za pasivnu kuu - najee su
to trostruka izo low-e stakla s prostorom izmeu stakala
punjenim nekim plemenitim plinom poput argona ili krip-
tona. Nepostojanje ili minimaliziranje toplinskih mostova
u kui.
Ve spomenuti uvjet zrakonepropusnosti tj. izuzetno
dobrog brtvljenja svih spojeva ili prodora na pojedinim
konstrukcijskim elementima
Iz ovoga je ve jasno da je ovako definirana pasivna
kua zapravo nije u potpunosti pasivna jer koristi energiju
kako bi normalno i optimalno funkcionirala. Isto tako ona
je i tehnoloki vrlo visokorazvijeni proizvod te nije svako-
me i lako dostupna, a velika veina materijala koji se pritom
koriste imaju velik ekoloki otisak i utjelovljenu energiju
potrebnu da se takvi materijali i sustavi proizvedu. Pitanje
slika 87
86 87
klimi te pokuavaju kao takve biti i to vie autonomne
(npr. u skupljanju kinice i sl). U Americi su jo prije dolaska
Europljana lokalna Indijanska plemena gradila u skladu s
lokanim klimatskim i pejzanim datostima tako da su npr.
cijela naselja bila smjetena prema jugu, a opet zaklonjena
stijenom iznad od jakog ljetnog Sunca (primjer: Mesa Verde
(slika 89 i 90) . Dok se u organizaciji stambene jedinice to
vidjelo na nain da su sve stambene prostorije (u kojima
je trebamo li se u potpunosti oslanjati na visoku tehno-
logiju kako bismo sprijeili posljedice koje nam je upravo
visokotehnologizirani ivot donio? ini se da, kako bismo
jednostavnije, jeftinije i jo ekoloki prihvatljivije ivjeli,
moemo koristiti neka tehnoloki jednostavna i efikasna
rjeenja upravo poput pasivne solarne kue.
Kratka povijest
pasivnog solarnog dizajna
Kao to je ve reeno mnoge su ver-
nakularne i povijesne graevine u sebi
ve sadravale osobitosti pasivnog
solarnog dizajna. Tako su npr. ve kue
u drevnoj Indiji i Kini bile orijentirane
prema jugu, a titile su se od sjevernih
i drugih hladnih vjetrova. Takoer su i
tadanje domaice pripremale hranu po-
mou neeg to bismo danas zvali solar-
nim kuhalima - zakrivljenih zrcala koja
su koncentrirala energiju Sunca kako
bi se hrana mogla termiki obraditi.
Navodno je ak Arhimed za vrijeme
rimske opsade Sirakuze uspio osloboditi grad upravo po-
mou ovakvih i slinih naprava tako to je usmjerenom i
koncentriranom energijom Sunca zapalio rimske drvene
brodove. Upravo je starorimska i grka arhitektura koristi-
la mnoge prednosti pasivnog solarnog dizajna, najvie po
dispoziciji i orijentaciji pojedinih zgrada i prostorija u njima
npr. rimske terme (slika 88) koje su velikim staklenim po-
vrinama tj. otvorima, orijentirane prema jugu. No vidi se
to i u klasinim rimskim ili grkim kuama koje su u svojoj
dispoziciji jako dobro prilagoene lokalnoj mediteranskoj
slika 88
slike
89, 90
slika 91
88 89
Suneva zraenja u interijeru, posebno u zimskom periodu,
jer se od visokog ljetnog Sunca titi nadstrenicom tj. ista-
kom ili trijemom prema jugu. (slika 94)
Osnovni principi pasivnog solarnog dizajna
Edward Mazria u svojoj knjizi Passive solar energy book
slino kao i drugi autori navode sljedeu podjelu na tipove
sustava pasivnog solarnog dizajna:
Sustav izravne koristi
(direct gain system)
Sustav posredne koristi
(indirect gain system)
Sustav izolirane koristi
(isolated gain system)
(slika 95)
Sustav direktne koristi ili
direct gain system je najjed-
nos tavnije reeno sustav
u kojem se ivotni prostor
direktno izlae Sunevom
zrae nju te se tu ujedno i
akumulira toplina potrebna za
grijanje prostora.
Sustav posredne koristi
odvaja sustave akumulacije
top line od ivotnog prostora.
Tu razlikujemo nekoliko podvrsta:
Trombov zid
Stakleniki sustavi (attached greenhouse systems)
Krovni bazeni
Za razliku od sustava izravne i posredne koristi sustav
izolirane koristi je neto sofisticiraniji, a nerijetko i nije
se intezivno boravilo) bile orijentirane prema jugu, dok su
spremita i utilitarne prostorije bile smjetene podalje od
direktnog Sunevog svjetla (slika 91) .
Od 15. stoljea nadalje u Europi se esto grade tzv. oran-
gerie tj. staklenici za tropsko i drugo voe i biljke kojima
trebaju vee temperature (otuda i naziv takvih prosto-
ra). Takvi se objekti ili dijelovi istih mogu pronai u cijeloj
Europi od Moskve i Londona pa do junijih gradova poseb-
no na znaajnijim dvorovima tadanje vlastele. Skoro su svi
takvi prostori imali osim velikih staklenih povrina prema
jugu jo i znaajnu termalnu masu (obino u obliku masivnih
kamenih ili ciglenih zidova i podova). (slika 92 i 93) Kasniji
modernistiki primjeri ve su navedeni u uvodu lanka.
Ipak graevina koja najjasnije utjelovljuje principe solar-
nog dizajna je navodna Sokratova kua koja se i u tlocrtu i
u presjeku otvara i iri prema jugu, a smanjuje i zatvara pre-
ma sjeveru. Na taj nain omoguena je to vea prisutnost
slike 92,
93
slika 94
slika 95
90 91
u odnosu na vanjske. Najee se u tu svrhu koristi zidani
zidovi i/ili masivni podovi (od opeke, betona ili kamena) te
voda. Elementi termalne mase ne smiju biti zaklonjeni (te-
pisima, tapiserijama ili tapetama) od direktnog Sunevog
zraenja kako bi se poveala njihova efikasnost.
U kartkim crtama sustav funkcionira na nain da Sunce
za dana grije unutarnje prostorije tj. termalnu masu u isti-
ma koja se onda akumulira i polagano otputa u prostor po
noi ili za oblanih dana.
Dosta bitan je i raspored unutarnjih prostora u kojima
se esto boravi a koji bi idealno bili organizirani kao open
space tako da zagrijani zrak nesmetano krui i grije sve
prostore, no pri tom se treba uzeti u obzir i da se topliji
zrak prirodno die, a hladni sputa, to nam u nekim slua-
jevima nee biti korisno.
Efikasnost sustava je procijenjena na 30-75% u zim-
skom periodu.
Primjeri: mala kua vertikalne dispozicije u talijanskim
Alpama studia Albori (slika 96 i 97) i tipska pasivna solarna
kua Andromeda arhitekta Vladimira Lovria (slika 98 i 99)
potpuno pasivni sustav, pa kao takav dalje nee biti obra-
en u ovom poglavlju (vidjeti poglavlje o solarnim kolekto-
rima).
Naravno, ova podjela na tipove pasivnih solarnih
sistema ne znai da se vie njih ne moe kombinirati i isto-
vreme no upotrebljavati u dizajnu pojedine kue. To bi to-
vie bilo i poeljno kako bi se sprijeile negativne strane ili
propusti pojedinih sustava, ali pri tome moramo paziti i da
se prednosti pojedinih sistema meusobno ne ponitavaju.

Sustav izravne koristi
Kao to je ve reeno u ovom tipu pasivnog solarnog dizaj-
na arhitektonski elementi prostorija u kojima se boravi
ujedno jesu i elementi pasivnog solarnog dizajna. Ovo je
ujedno i najjednostavniji princip dizajna, s najveom efikas-
nosti (posebno u zimskom periodu, za sunanih dana).
Osim june orjentacije stambenih prostorija, ovdje su jo
bitne i velike staklene povrine takoer june orjentacije,
esto (ali ne i nuno) pod nagibom u odnosu na vertikalu
(preporueni nagib je do 60, ne manji od toga). Takoer
termalna masa u interijeru mora biti dovoljno domenzioni-
rana da sprijei velike fluktuacije unutarnjih temperatura
slike
96, 97
slike
98, 99
92 93
Kasnije modificirani tipovi trombovog zida imaju otvore
pri dnu i pri vrhu zida (koji se mogu otvarati i zatvarati) i na
taj se nain bolje moe kontrolirati temperatura u interije-
ru. Otvori e se zatvarati po noi, kako bi se sprijeili gubici
topline, a otvarat e se kad je sunano kako bi se unutarnji
zrak dogrijao ne samo radijacijom ugrijanog masivnog zida
nego i konvekcijom (strujanjem toplog zraka kroz otvore u
unutarnji prostor). (slika 101) Dubina unutarnjeg prostora
iza trombovog zida ne bi trebala biti vea od 4-6 m jer se
ovo smatra najveom udaljenosti za optimalnu efikasnost
zida.
Efikasnost sustava je procijenjena na 30-45%, s tim da
se efikasnost poveava ukoliko se umjesto masivnog zida-
nog zida koristi vodeni zid.
Sustav sa staklenikom
Ovo je u osnovi kombinacija sustava s direktnom i indirekt-
nom koristi, a sastoji se od staklenika koji je naslonjen na
juni zid graevine te se toplina akumulirana u stakleniku
prenosi u untarnje prostore preko zida koji razgraniava
interijer od staklenika. Da bi sustav bio to efikasniji taj je
zid ili masivni zidani ili vodeni. Zgodno kod ovog sustava je
to se prostor staklenika moe koristiti za smjetaj bilja-
ka, ali isto i kao proirenje stambenog prostora za zimskih
sunanih dana i u tzv. prijelaznom periodu, isto tako ovaj
sustav je prikladan za dogradnju na postojee zgrade koje
nisu nuno projektirane kao pasivne solarne.
Efikasnost sustava ako se gleda samo staklenik je 60-
75%, no postotak topline koja se prenese na susjedne
prostorije je 10-30% (neto vei ako se kao termalna masa
koristi voda).
Mogue su i razne varijacije staklenikog sustava koje
vie nalikuje sustavu direktne koristi, a gdje je staklenik
vie inkorporiran tj. postao dijelom unutranjeg prostora
Sustavi neizravne koristi:
Trombov zid
Na svojoj kui izgraenoj 1960-ih u francuskim Pirinejima
inenjer Felix Trombe je prvi put primjenio tip zida koji e
kasnije upravo po njemu dobiti ime. (slika 100) Specifinost
ovog zida jest da se ispred juno orjentiranog masivnog
zida (koji neposredno granii s unutarnjim stambenim pro-
storijama) nalazi staklena povina koja efektom staklenika
dogrijava taj zid, te se na tako akumulirana toplina prenosi
u unutranjost objekta.
slika
100
slika 101
94 95
Krovni bazen
Ovo je vrlo specifian sustav koji se u mnogoemu se razli-
kuje od dosada nevedenih varijacija te je jednako efikasan
i za grijanje zimi i za hlaenje ljeti. Sustav kako je opisan u
ovom dijelu je smislio Harold Hay 60ih i 70ih godina pro-
log stoljea u Kaliforniji, iako se u nekim oblicima pojavljuje
i u tradicijskim graevinama pa i u modernistikim primje-
rima ranog 20-og stoljea npr. Villa Adonis u Dubrovniku,
arhitekta Nikole Dobrovia. (slika 105)
Za poetak termalna masa (voda) je smjetena na kro-
vu kue te izmeu nje i kue nema izolacije nego obino
elina (eventualno betonska) ploa dovoljne nosivosti
sa dobrom hidroizolacijom s gornje strane prema bazenu.
Toplinska izolacija ovdje je izuzetno smjetena na krov iznad
vodene povrine te po mogunosti to bolje zabrtvljena
-staklenik u kui ili sustav kue u kui gdje kua na neki
nain smjetena u stakleniku.
Primjeri: kua Amory Lovinsa u Snowmass Coloradu
koju vlasnik naziva farmom banana (slika 102 i 103) i
kua na jezeru Laka u Poljskoj arhitekta Kuczie (slika 104)
prema vodenoj povrini. Kljuan dio sustava je i da se ista
toplinska izolacija moe micati. Naime zimi po danu kad
je potrebno dogrijavanje unutarnjeg prostora toplinska
izolacija se uklanja te Sunce grije vodu koja onda preno-
si toplinu u interijer, a nou se ponovo vodena povrina
prekriva toplinskom izolacijom kako bi se sprijeili gubici
topline prema van. Kad je potrebno hlaenje unutarnjeg
slike
102, 103
slika
104
slika
105
96 97
su fluktuacije unutarnjih temperatura minimalne, prostor
ispod krovnog bazena postaje izuzetno ugodan za boravak
jer se toplina odnosno hladnoa iri iskljuivo radijacijom.
Primjeri: shema sustava s krovnim bazenom (slika 107)
i prva kua na kojoj je sistem primjenjen kua Atascadero,
California. (slika 108)
Efikasnost osnovnog sustava je procijenjena na 30-45%.
prostora npr. ljeti - sistem je obrnut tj. toplinska izolaci-
ja pokriva vodenu povrinu po danu te na taj nain voda
izvlai toplinu iz interijera, a nou se vodena povrina
ponovo otkriva kako bi toplina koja se akumulirala u vode-
nom sloju predala vanjskom prostoru (slika 106). Sustav
postaje efikasniji i prikladniji za hladnije klime ukoliko se
nad vodenom povrinom konstruira staklenik. Osim to
Iako vrlo interesantan, sustav ima nedostatke utoliko
da je na ovaj nain nemogue temeperirati viekatnice,
nego iskljuivo jednokatne objekte, takoer sustav nije
adaptiran za prirodno garditeljstvo jer se koriste tehnolo-
ki i energetski zahtjevniji i skuplji materijali.
Elementi pasivnog solarnog dizajna
Lokacija, orjentacija
i organizacija parcele i kue
Ve kod samog odabira lokacije i parcele za gradnju potreb-
no je obratiti posebnu panju ukoliko elimo u dizajn inkor-
porirati elemente pasivnog solarnog dizajna. Idealna loka-
cija za gradnju kue je ona na kojoj je mogue postii to
slika
106
slika
107
slika
108
98 99
i sjene su dulje) ne zasjenjuje preveliku povri nu iza sebe,
jer time taj prostor postaje neprikladan za koritenje, te
da je prostor s june strane zgrade bogatije dimenzioni-
ran i time prikadan za boravak i koritenje (vrt i sl.). Osim
samim smjetajem kue na parceli navedeno se postie i
specifinostima u oblikovanju pojedine kue i parcele (npr.
sniavanjem visine krova od junog prema sjevernom pro-
elju, suavanjem sjevernog u odnosu na juno proelje ili
ukapanjem dijela i cijelog sjevernog proelja) (slika 111).
Pri tome treba voditi brigu i da faktor oblika zgrade
tj. razvedenosti volumena zgrade ne bude prevelik jer se
pove anjem povrine fasade poveava i povrina kroz koju
se zimi gubi toplina unutarnjeg prostora.
Ukoliko orijentacija nije idealna, dizajnom se navede-
no moe korigirati npr. smjetajem krovnih prozora tj.
veu osunanost posebno zimi u periodu izmeu 9 i 15 h, sa
to manjim zasjenjenjima iji uzrok mogu biti viso ke zgra-
de, planine ili crnogorino drvee s june strane graevne
estice. Idealna graevna estica je ona na kojoj je mogue
smjestiti graevinu tako da je njena dulja os u smjeru istok
zapad kako bi se poveala povrina junog proelja izlo-
enog Suncu (slika 109). Smatra se da je otklon do 30 od
idealne orjentacije prihvatljiv za ovaj tip dizajna (slika 110).
Pri tome uzimaju se u obzir i lokalni graevinski propisi koji
ureuju smjetaj graevine na parceli, veliinu izgraenog
objekta, udaljenost od ceste i drugo, a ponekad i uvjete za
orijentaciju kue. Prilikom smjetanja graevine na parcelu
takoer treba paziti da sama kua zimi (kad je Sunce nie
slike
109, 110
slika 111
slika 112
100 101
izjednaena, s tim da je otvorima na zapadu poeljno ugra-
diti vanjski sustav zasjenjena jer je ljeti atmosfera ve pri-
lino zagrijana posebno popodne kad je Sunce na zapadu,
pa ne elimo jo dodatno dogrijavanje unutarnjeg prostora
kroz nezasjenjene otvore. Openito za sve otvore vrijedi
da budu paljivo dimenzionirani i sa to boljim toplinskim
svojstvima jer je toplinski tok, a time i gubitci topline,
upravo na prozorima i vratima najvei, posebno nou kad
je i najhladnije i nema Sunca koje bi ih inilo korisnima u
smislu solarnih otvora.
Posebnu panju bilo bi dobro posvetiti glavnim ulazima
u zgradu jer se tu takoer gubi najvie topline. U klimama
s hladnijom zimom poeljna je ugradnja vjetrobrana tj.
prostora s dvoja vrata prema eksterijeru kako bi se dobio
prostor za dekompenzaciju vanjske temperature i manje
toplinske gubitke u interijeru. Ovaj prostor moe biti i vrlo
koristan kao npr. prostor za smjetaj garderobe i sl.
Kod organizacije unutarnjeg prostora teimo postii to
veu izloenost prostora u kojima se najvie boravi prema
jugu, sa smjetajem pomonih prostorija na sjeveru ili van
dosega junog Sunca kao to se vidi u ovom primjeru na
tlocrtu kue Gliot arhitekta Wernera Schmidta (slika 115).
nadsvjetla koja gledaju prema jugu (ili presjek kue u obliku
pile) (slika 112). Bitno je da nagib krova iznad takvih nad-
svjetla bude otprilike ili tono jednak kutu nagiba zimskog
Sunca radi to vee efikasnosti (slika 113). Nadsvjetla su
i zgodan nain solarizacije objekata u gustom gradskom
okruju (slika 114). A imaju i prednost kod hlaenja objek-
ta ljeti posebno ukoliko je prozore na veoj visini mogue
otvarati kako bi topli zrak koji struji prema gore izlazio van.
Sjeverno je proelje kao i ostala proelja bez otvora
potrebno to bolje izolirati i na njemu smjestiti to ma-
nje otvore da se smanje toplinski gubitci koji su na sjeve-
ru znaajni. Slino vrijedi i za otvore na istoku i zapadu,
iako ovdje situacija nije tako drastina i smatra se da e
gubitci i eventualna korist od ovih otvora biti otprilike
slika 113
slika 114
slika 115
102 103
Kao termalna masa u interijeru moe posluiti i voda i
to najee u obliku vodenih zidova koji se jednostavno
mogu dobiti iz (rebrastih) bavi bojanih u crno. Voda ima
i do dva puta bolji toplinski kapacitet od opeke i drugih
materijala koji se koriste kao toplinska masa, a isto tako
budui da je voda fluid, temperatura vode e biti jednoliko
rasporeena s obzirom na njen volumen i masu, to nije
sluaj sa drugim krutim zidovima. Takoer bi bilo ineter-
santno vidjeti kako element vode moe biti prisutniji u
Termalna masa
Kao termalna ili toplinska masa u interijeru slue zidani
zidovi ili masivni podovi od opeke, kamena ili betona, no
isto tako i npr. glinena, gipsana, vapnena i druge buke, zi-
dovi i elementi u interijeru od nabijene zemlje (slika 116),
nepeene opeke ili erpia i slino. Ovi elementi bi trebali
biti to izloeniji Suncu. Tamnije boje tih elemenata bolje
upijaju sunevo zraenje, tako da zidove moemo bojati u
crno ili neku drugu tamnu boju, iako e onda te povrine
biti znaajno toplije nego druge nebojane povrine.
prostoru moda u vidu stanita biljaka ili ak ivotinja, pa i
bazena za kupanje ili uzgoj hrane (slika 117).
Dobar primjer vodenog Trombovog zida je eksperimen-
talna kua izumitelja Stevea Baera u Corrales-u u New
Mexicu izgraena 1970-ih. Kua ima, osim vodenog zida u
obliku rastera bavi obojanih u crno prema vanskoj strani
tj, prema ostakljenju, i elemente za zatvarnje ostakljenih
povrina koji kad su u otvorenom poloaju imaju sposob-
nost reflektiranja Sunevih zraka i na taj nain pojaavju
Sunevo zraenje na ostakljene povrine iza kojih se nalazi
toplinska masa. Isti elementi u zatvorenom poloaju slu-
e kao dodatna izolacija protiv velikih toplinskih gubitaka
kroz ostakljene povrine (slika 118 I 119).
slika 116
slike
117, 118,
119
104 105
ima junu fasadu od dvoslojnog stakla sa 20 cm zranog
meuprostora u koji se po potrebi mogu upuhivati kuglice
stirpora. Meuprostor napunjen kuglicama stiropora slui
kao izolacija od osunanja ali i toplinskih gubitaka unutar-
njeg prostora. Kuglice se po potrebi isisavaju van kad eli-
mo ponovo imati ostakljene povrine (slika 121).
Zasjenjenja ljeti spreavaju preveliku insolaciju. Kao
zasjenjenja mogu se koristiti: rolete, aluzine, krovni i
drugi istaci tj. strehe, brisoleji, pomini paneli ali i prirodni
elementi poput listopadnih penjaica npr. loze, i listopad-
nog drvea u neposrednoj blizini kue (zimi te biljke i tako
nee imati lia pa e omoguavati osunanje ostakljenih
povrina). Istake tj. strehe treba dimenzionirati tako da
se onemogui ulaz ljetnim, visokim Sunevim zrakama, a
omogui ulaz niskom zimskom Suncu (slika 122). Ako pak
koristimo brisoleje, horizontalni brisoleji su uinkovitiji na
junom proelju, dok su vertikalni uinkovitiji na istonom
i zapadnom proelju. Slino kao i u sluaju toplinske izola-
cije i ovdje vrijedi pravilo da je bolje i daleko uinkovitije
zasjenjenje postaviti s vanjske, a ne s unutranje strane
ostakljene povrine.
Ostali elementi pasivnog solarnog dizajna
Reflektirajue povrine,
pomine izolacije i zasjenjenja
Reflektirajue povrine slue kako bismo pojaali inso-
laciju na ostakljene povrine to su u biti razne zrcalne
povrine postavljene pod kutem u odnosu na ostakljenja,
idealno bi bilo da je kut izmeu reflektirajue i ostakljene
povrine oko 100. Reflektirajua povrina moe biti i voda
npr. jezerce u neposrednoj blizini kue. Primjer: Kanadska
pasivna kua u Saskatchewanu a reflektirajuim povrina-
ma iznad prozora u prizemlju (slika 120).
Pomine izolacije namijenjene su smanjenju toplinskih
gubitaka kroz ostakljenja koja su s obzirom na dizajn bo-
gatije dimenzionirana prema jugu. Pomine izolacije, kao i
sve druge izolacije u kui su uinkovitije ako se postavljaju
s vanjske strane, no to ponekad nije mogue iz vie razloga,
pa i zato to je tehnoloki teko rijeiti brtvljenje spojeva
izolacije i fasade, to bi bilo poeljno. Pomine izolacije se
zimi zatvaraju nou, kako bi se sprijeili poveani toplinski
gubitci kroz otvore, a mogu biti klizne, zaokretne, u lame-
lama, tipa harmonike i sl. No poznata su i tehnoloki slo-
enija rjeenja kao npr. danska plus energetska kua, koja
slika
120
slika 121
106 107
topline doe do unutarnjeg prostora kue, vanjska tem-
peratura je ve pala pa se kua jednostavnim otvaranjem i
prozraivanjem moe ohladiti. Materijali koji usporavaju
toplinski tok kroz fasadu su upravo materijali koji se ko-
riste kao termalna masa, zato i mediteranske kue imaju
masivne kamene zidove. Takoer, viak unutarnje topline
e uinkovito upiti termalna masa u interijeru kue.
Osim ovih sustava koji e jednostavno i efektno spu-
sti ti temperaturu u umjerenim klimama, u jako toplim,
pus tinj skim i slinim klimama, upravo je vernakularna
arhitek tura pokazala svoje dosege. Tako tu nalazimo itav
niz arhitektonskih dosjetki kao to su solarni dimnjaci tj.
otvori na velikoj visini kroz koje pregrijani zrak izlazi van,
ostavljajui mjesta nie hladnijem zraku da ue u kuu.
Slinim sustavima preuzetim upravo iz arapske tradicijske
arhitekture koristi se, samo u suvremenom jeziku i ova
Francuska kola u Damasku (slika 124 I 125).
Funkcije reflektirajue povrine, pomine izolacije i za-
sjenjenja mogu biti objedinjene u jednom arhitektonskom
elementu, kao to se vidi na primjeru ove kue s krovnim
prozorom (slika 123). Upravo su te krovne i ostale kose
ostakljene povrine najizloenije pretjeranoj insolaciji ljeti
te je o tome potrebno voditi posebnu brigu.
Hlaenje
Hlaenje ljeti postaje problem ne samo troskih, pustinjskih
i mediteranskih klima, nego sve vie i umjerenih klima po-
put one koja prevladava u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Da bi se ljeti sprijeilo pregrijavanje prostora potrebno
je prije svega uvesti reim da se otvori to manje otvaraju
tijekom dana, a vie tijekom noi kad sjeverni povjeterac
donosi osvjeenje u unutarnji prostor. U tu je svrhu dobro
imati manje otvore koji se po potrebi mogu otvarati i za-
tvarati upravo na sjevernom proelju kue, te naravno
prozore na junom proelju kue. Osim klasine toplin-
ske izolacije postavljene idealno s vanjske strane zidova,
protok topline kroz zid moe biti usporen tako da kad tok
slike
122, 123
slike
124, 125
108 109
Hvatai vjetra kao to vidimo u tradicijskoj arhitekturi
pakistanskog grada Hydrbad Sindh-a su zapravo visoki dim-
njaci s kapicama orijentirani prema smjeru dominatnog
vjetra koji Coanda efektom sputaju vjetar u unutarnji
prostor (slika 126). Slino u iranskom gradu Yadzu vjetrov-
ni tornjevi su se razvili u sloenje oblike koji objedinjavaju
i po vie vertikalnih kanala u jedan toranj nalik zvoniku.
Otvaranjem i zatvaranjem pojdinih kanala taj toranj moe
sluiti kao solarni dimnjak, ali i kao vjetrovni toranj, te se u
nekim varijantama na njega mogu ovjesiti namoene tka-
nine i na taj nain dodatno hladiti zrak koji ulazi u interijer.
Isto tako, kue sa vjetrovnim tornjevima su esto vertikal-
nim kanalima povezane sa kanatskim sustavom (eng. qa-
nat cooling). Kanatski sustav je sustav podzemnih kanala
kojim su se duboki podzemni vodeni tokovi u pustinjskim
klimama usmjeravali prema plodnim povrinama gdje se ta
voda onda koristila za navodnjavanje usjeva. Osim to se
radi o nevjerojatnim inenjerskim pothvatima za koje nije
jasno kako su tono izvedeni bez svih dnanjih tehnolo-
kih pomagala, ovi su sustavi i viefunkcionalni tako to se
nizom vertikalnih kanala kue povezuju s glavnim kanat-
skim kanalom kojim struji hladna podzemna voda i na taj se
nain stvara vertikalna ventilacija kroz kue (slika 127 I 128).
slika
126
slika 127
slika 128
110 111
neizolirana betonska ploa protee iz unutarnjeg u vanjski
prostor).
Upravo su primjeri pasivnih kua sa zidovima od
slame jako intersantni (npr. smjetajne jedinice na imanju
Esserhof, arhitekta Wernera Schmidta) jer objedinjavaju
u sebi nastojanja pasivnog solarnog dizajna s ekolokim
prihvatljivim i lokalno dostupnim garditeljskim tehnikama
(slike 130 I 132).
Za ekoloki i ekonomski prihvatljivije stanovanje nisu
nuna visokotehnoloka, sloena i skupa rjeenja, nego
upravo svrhovito i inteligentno planiranje i projektiranje.
Prilikom projektiranja pasivne solarne kue moemo se
sluiti odreenim proraunima u smislu dimenzioniranja
staklenih povrina, termalne mase i slino, no najuinkovi-
tija metoda u ovom sluaju je upravo iskustvo (slika 133).
Za kraj o pasivnoj solarnoj arhitekturi
U kuanstvu ve i tako koristimo razne oblike energije koja
se najee pretvara u otpadnu toplinsku energiju (ener-
giju disipacije) uslijed nepotpune uinkovitosti ureaja
koje koristimo (npr. rasvjeta, toplina potrebna za kuhanje,
razni elektrini i elektronski ureaji). Tu je i toplina koju
bacamo doslovce u kanalizaciju u obliku tople vode koju
koristimo u kuanstvu. ak smo i mi sami izvori topline,
jer je ljudsko tijelo tehnolokim rjenikom reeno ureaj
s 30 postotnom uinkovitosti, upravo ovih 70% preostale
energije mi predajemo u obliku topline okolnom prostoru
disanjem i zraenjem.
Iz svega navedenog moe se zakljuiti da se ve samo
dobrom toplinskom izolacijom kue moe izuzetno puno
utedjeti. Tu je bitno napomenuti da je svugdje bolje top-
linski izolirati kuu izvana, ukoliko razlikujemo konstruk-
tivni tj. nosivi dio zida u odnosu na dio zida s izolacijskim
svojstvima te eventualno zavrnu oblogu fasade. Naravno,
uz pametno promiljanje spojeva i detalja kue kako bi se
izbjegli toplinski mostovi (slika 129) tj. podruja pojaa-
nog toplinskog toka kroz konstrukciju (npr. balkoni gdje se
slika
129
slike
130, 131,
132
112 113
Oko 3 milijarde ljudi i dalje kuha i grije svoje domove ko-
ristei biomasu (tj. drvo, otpad iz poljoprivrede, drveni
ugljen i izmet) na dnevnoj bazi. Dodue veina tih ljudi ivi
u zemljama tzv. treeg svijeta i niskih i srednjih su prima-
nja. Ali nemojmo se zavaravati da je to negdje daleko ili
nama nepojmljivo. I u Hrvatskoj se nezanemariv broj ljudi
koristi slinim metodama u svakodnevnom ivotu.
Da ne bi bilo zabune, koritenje biomase za kuhanje i
zagrijavanje ne bi trebalo biti indikator zaostalosti i primi-
tivizma. Dananja tehnologija koritenja biomase je toliko
uznapredovala da ni u kom sluaju ne zaostaje za tehnolo-
gijom koja koristi neke druge oblike energenata. Ljepota
koritenja biomase jest u tome to je prilagodljiva svakoj
situaciji; od toga da elite imati potpuno automatizirani i
digitalizirani sustav koji moete pokretati i kontrolirati u
bilo kojem trenutku putem raunala ili mobilnog telefona,
pa do jednostavne tehnologije koju moete i sami izgraditi
s vrlo malo resursa, poetnog znanja i iskustva.
U sljedeih nekoliko poglavlja emo se fokusirati na
iskustvo koje smo prikupili istraujui mogunosti korite-
nja biomase, i pokuati emo vam ga pribliiti. Moda se i
vi ohrabrite te krenete u svoju malu pustolovinu...
3. Prikladne
tehnologije za
iskoritavanje toplinske
energije biomase
114 115
3.1. Definicija biomase
Krenimo od poetka... to je to biomasa? Ako elimo to
jednostavnije i krae objasniti nekome to je to biomasa
najjednostavnije je rei: SVE ORGANSKO. To je najstariji
izvor energije i kao takav se koristi vei dio ovjekovog po-
stojanja. Ali ako poelimo neku strukturiraniju i struniju
definiciju biomase samo trebamo potraiti direktivu EU i
Vijea Europe broj 2003/30/EC od 08.05.2003. lanak 2.
i saznati:
BIOMASA - biorazgradivi dio proizvoda, ostataka i otpa-
daka od poljoprivrede (ukljuivo biljne i ivotinjske tvari),
umarstva i drvne industrije, kao i biorazgradivi dijelovi ko-
munalnog i industrijskog otpada ije je energetsko kori-
tenje doputeno.
Biomasa spada u obnovljive izvore energije i predstavlja
njihov najsloeniji oblik:
obuhvaa iroku sirovinsku osnovu
mjesto koritenja energije iz biomase se moe
odvojiti od mjesta nastanka biomase
iz biomase se mogu proizvesti sva tri oblika
korisne ener gije (mehanika, toplinska, elektrina)
iz iste vrste biomase mogu se proizvesti razliiti
oblici ko risne energije koritenjem razliitih
tehnologija pretvorbe
nalazi se u sva tri agregatna stanja:
vrstom stanju - ogrjevno drvo, drveni
ugljen, kora, drveni otpad, lie, nedrvne
stabljike - u raznim oblicima, uglavnom
sjeka ili pelete, briketi
tekuem stanju - razna ulja ili alkoholi,
pogodni za koritenje u postojeim
motorima s unutarnjim izgaranjem - biodizel,
bioetanol, biometanol.
plinovitom stanju - nusprodukti raspadanja
organskih tvari, npr. bioplin, plin iz
rasplinjavanja biomase, deponijski plin.
proizvodnja energije biomase omoguuje
kontinuirani proces slian kao i kod konvencional
ne energije dobivene iz fosilnih goriva
energija iz biomase se moe skladititi
Iz ovog proizlazi da je biomasa kao energent izvrsnih
karakteristika u odnosu na ostale obnovljive izvore ener-
gije, pa i na fosilna goriva. Iako pada u drugi plan u odnosu
na vjetar i solarne panele, vrijeme e pokazati da njeno
vrijeme neupitno dolazi.
3.2. Kako se iz biomase
moe dobiti energija?
Jednostavnim izgaranjem biomasa se moe izravno pre-
tvarati u energiju pri emu se proizvodi pregrijana vodena
para za grijanje u industriji i kuanstvima ili za dobivanje
elektrine energije u malim termoelektranama.
Fermentacija biomase u alkohol zasad je najrazvijenija
metoda kemijske konverzije biomase. Takav se postupak
najopsenije razvija u Brazilu, gdje se godinje dobiva vie
od milijun tona etanola za pogon vozila, a oekuje se da
e se ta proizvodnja i poveati. Uljna repica i neke druge
uljarice daju biodizel koji se moe izravno upotrebljavati u
dizelskim motorima.
Anaerobna fermentacija se koristi za dobivanje metana
iz biomase. Bioplin nastao fermentacijom bez prisutnosti
kisika sadri metan i ugljik pa se moe upotrebljavati kao
gorivo.
116 117
Nadalje, isti izvor biomase moe se pretvoriti u razliite
oblike energije.
Primjer kukuruz:
anaerobna digestija - bioplin - kogeneracija -
elektrina i toplinska energija
hidroliza - fermentacija - bioetanol -
mehanika energija
sagorijevanje - toplinska energija
hidroliza - uplinjavanje - sintetiki plin
mikro - turbine - elektrina energija
kogeneracija - elektrina i toplinska energija
biogoriva 2.generacije - mehanika energija
3.3. Vrste biomase
Budui da je pojam biomase jako irok, potrebno je rasla-
niti vrste biomase. Pa tako imamo:
umska biomasa - ogrjevno drvo, prostorno drvo, te
ostaci i otpad iz drvne industrije, nastali redovitim odrava-
njem uma. Jako je bitno paziti da se odrivo koristi umski
UKUPNI PRIRAST: 10,5 mil m
ukupna povrina
uma i umskih
zemljita rh:
2,7 mil ha
zastupljenost vrsta
u drvnoj zalihi
ukupna zaliha:
398,0 mil m
dravne ume
(319,6 mil m3)
80%
privatne ume
(78,3 mil m3)
20%
dravne ume
(2,1 mil ha)
78%
privatne ume
(0,6 mil ha)
22%
bukva
36%
ostalo
20%
hrast lunjak
12%
hrast
kitnjak 10%
9% grab
8% jela
3% poljski jasen smreka 2%
118 119
resurs. Ukoliko koristite vlastite ume bitno je potivati
pravila dobrog gospodarenja umama. Ukoliko nemate
vlastitu umu, pokuajte nabavljati drva iz uma koje imaju
certifikat o odrivom gospodarenju umama. Hrvatska ima
44% povrine pod umama, s godinjim prirastom od 9,6
milijuna m i to je resurs koji moramo sauvati za budue
generacije.
Biomasa iz drvne industrije - ostaci i otpad pri piljenju,
bruenju, blanjanju. Najee vlasnici takvih pogona koris-
te to gorivo u vlastitim kotlovnicama ili se koristi kao siro-
vina za proizvodnju briketa ili peleta. Jeftinije i kvalitetnije
je gorivo od umske biomase.
Poljoprivredna biomasa - ostatak pri uzgoju poljopri-
vrednih proizvoda namijenim proizvodnji hrane za ljude i
stoku ili industrijskog bilja, bilo da je rije o jednogodinjim
ili viegodinjim nasadima. Najee se radi o ostacima
godinjih kultura: slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike,
ljuske, kotice, itd. Bilo koji ostatak koji nastaje pri primar-
noj preradi poljoprivrednih proizvoda takoer se smatra
poljoprivrednom biomasom i moe se iskoristiti za proiz-
vodnju energenata. Neka od svojstava karakteristina za
ovaj izvor biomase su heterogenost, niska ogrjevna mo,
visok udio vlage, razliite primjese (npr. Na, Cl). Najee
se prea, balira ili peletira ovakva biomasa i spaljuje ime se
koristi toplinska energija ili se proizvodi elektrina. Mudra
opcija su kogeneracijska postrojenja gdje se istodobno
dobivaju oba oblika energije. Najpoznatiji primjer je u
Danskoj - elektrana na ostatke itarica - instalirana snaga
450 MW!
slika
133
Energetski nasadi - najee se uzgajaju biljke bogate
uljem ili eerom s velikom koliinom suhe tvari (ugljik C).
U Hrvatskoj se najvei prinosi postiu s topolama, vrbama
i jablanima oko 10-12 tona suhe tvari. Na svjetskoj razini
najuestaliji energetski usjev je eukaliptus s prirastom
od 35 tona suhe tvari godinje. Sljedei usjev je kineska
trska s godinjim prinosom od 17 tona po hektaru. Sami
energetski nasadi se sastoje od gusto zasaenih plodnih
mekih listaa (vrba, topola, joha, bagrem) koji se anju
svakih 2-5 godina. Potrebno je napomenuti da kod uzgoja
slika
134
slika
135
120 121
energet skih nasada postoji nekoliko stvari koje treba imati
na umu. Bilo koji monokulturni nasad nije poeljan s aspek-
ta ouvanja bioraznolikosti. Pogotovo ako se kre prirodne
ume da bi se krenulo s proizvodnjom energetskih nasada
s invazivnim i neautohtonim vrstama. Idealno rjeenje bi
bilo kombiniranje vie vrsta, prilagoenih podneblju. Na
primjer, kombinacija energetskog usjeva s koritenjem
otpadnih voda; u engleskom govornom podruju poznato
kao coppicing. Rije je o uzgoju mekolisnjaa s kratkom
ophodnjom. Postiu se veliki prinosi biomase, a ujedno se
i zbrinjava otpadna voda. Ovakva metoda se moe primje-
niti u zbrinjavanju otpadnih voda kuanstva i izgraditi u
vlastitoj reiji.
Biomasa iz otpada - izvor sirovine za poizvodnju biopli-
na mogu biti drvno-preraivaka industrija, prehrambena
industrija, ugostiteljstvo, organski dio komunalnog otpa-
da, otpadni mulj nakon proiavanja otpadnih voda, izmet
ivotinja, leine i otpad iz klaonica. U teoriji raspadanjem
svake organske materije oslobaa se bioplin. I to u omjeru:
slika
136
- metan CH (40-75 %),
- ugljini dioksid CO (25-60 %) i
- otprilike 2% ostali plinovi (vodik H, sumporovodik
HS, ugljik monoksid CO).
Bioplin je otprilike 20 % laki od zraka i bez mirisa je i
boje. Temperatura zapaljenja mu je izmeu 650 i 750C,
a gori isto plavim plamenom. Njegova gornja ogrjevna
vrijednost je 39,8 MJ/Nm i gori sa oko 60 %-om uinkovi-
tou u konvencionalnoj bioplinskoj pei.
Proces proizvodnje biopina naziva se anaerobna dige-
stija (AD). To je kontrolirani biokemijski proces razgradnje
slika
137
122 123
mogao proizvesti jedan metar kubini bioplina. Ta koliina
bioplina je dovoljna za kuhanje 2-3 obroka dnevno, proi-
zvesti 1,25 kWh elektrine energije, pogoniti motor s unu-
tranjim izgaranjem snage 5 konjskih snaga 90 minuta ili
osvjetljavati prostor plinskom lampom 28 sati.
Premda je ovo tehnologija stara tisuama godinama,
ona predstavlja budunost u koritenju biomase kao ener-
genta jer se dobije viestruka korist; koristi se obnovljivi
izvor energije, odrivo se zbrinjava otpad i dobije se vrijed-
no gnojivo na kraju procesa.
Biogoriva - etanol (alkoholno gorivo) nastaje hidrolizom
molekula kroba koji se pomou enzima pretvara u eer a
on zatim fermentira u alkohol (eerna trska, melasa, ku-
kuruz, drvo, poljoprivredni ostaci). Donja ogrjevna vrijed-
nost bioetanola iznosi 27 MJ/kg. Za proizvodnju metanola
mogu se koristiti sirovine s visokim udjelom celuloze kao
to je drvo i neki ostaci iz poljoprivrede. Sirovina se najprije
konvertira u plinoviti meuproizvod iz kojeg se sintetizira
metanol.
Biodizel nastaje esterifikacijom biljnih ulja s alkoholom
metanolom. Donja ogrjevna vrijednost biodizela iznosi
37 MJ/kg. Kao sirovina se koristi uljana repica, suncokret,
soja, ivotinjske masnoe, alge ili otpadno jestivo ulje. Ima
biomase bez prisutnosti zraka. Razlikujemo mokru i suhu
AD ija je glavna razlika udio suhe tvari u smjesi supstrata.
Kod mokre AD se najee radi o kontinuiranom procesu
gdje se udio suhe tvari kree oko 12 posto, odnosno sve dok
se homogenizirana smjesa supstrata moe pumpati. Suha
AD se najee odvija obrono, punjenjem i pranjenjem
digestora. Danas se u veini postrojenja na poljoprivrednu
biomasu proizvodnja bioplina odvija putem mokre AD. AD
se rijetko oslanja na monodigestiju, odnosno koritenje
samo jedne vrste poljoprivredne biomase (primjerice staj-
skog gnoja) za dobivanje bioplina. Obino se radi o dvije ili
do etiri vrste supstrata ime se postie optimalna kombi-
nacija hranjivih tvari za mikroorganizme.
Bioplin se moe direktno sagorjeti u procesu dobivanja
toplinske i/ili elektrine energije ili se moe proistiti do
razine od 95 posto metana ime se dobiva biometan koji se
koristi kao zamjena za prirodni plin (ubrizgavanje u mreu
prirodnog plina, motorno gorivo i drugo).
Sama tehnologija nije komplicirana i mogue je napra-
viti mali pogon za proizvodnju bioplina u kunoj radinosti.
Istraivanja su pokazala da prosjena obitelj proizve-
de dovoljno kuanskog kuhinjskog otpada iz kojega bi se
tona koliine sirovine potrebne za proizvodnju jedne tone biogoriva
14
12
10
8
6
4
2
0 uljana repica soja eerna repa kukuruz
slika
138
124 125
slika
139
svojstva slina motornim gorivima tako da se esto mijea
s obinim dizel fosilnim gorivima. Kada je mjeavina u po-
stocima od 20% biodizela i 80% normalnog fosilnog dizela,
onda se to zove mjeavina B20. Neki ljudi pogreno vjeruju
da je ta mjeavina zapravo isti biodizel.
Biodizel je biorazgradiv, nije otrovan, moe se proizvo-
diti lokalno u veini drava. Ukoliko e se koristiti defo-
restacija uma i monokulturne poljoprivredne tehnike,
biodizel bi moglo postati ozbiljna prijetnja okoliu. Zato
dobru alternativu tome predstavlja proizvodnja biodizela
iz odpadnog kuhinjskog ulja. Neke od karakteristika takve
proizvodnje su:
- niska nabavna cijena
- potrebna filtracija
- nepoeljno skladitenje na dui vremenski period
- izbjegavati hidrogenizirane biljne masti
Samo za ilustraciju navest emo primjer stanja u
Zagrebu. Godinja koliina otpadnog kuhinjskog ulja koja
se sada sakupi je na razini 100,000 litara. Preradom bi se
mogla dobiti dovoljna koliina za 2-3 autobusa na nekoj
od gradskih linija. Prema istraivanjima godinja koliina
koja se proizvede u jednom kuanstvu je 2 l po osobi. Ako
pomnoimo to s brojem stanovnika u gradu Zagrebu, do-
lazimo do brojke od 2 milijuna litara godinje. To nije zane-
mariva brojka.
Proizvoditi biodizel u kunoj radinosti nije teko i uz
malo truda moe se dobiti biodizel zadovoljavajue kva-
litete. U ovom priruniku emo se posvetiti koritenju
biomase za dobivanje toplinske energije tj. za kuhanje i za-
grijavanje ivotnog prostora. Dok se energenti dobijeni iz
biomase, kao to su biogoriva, najee koriste u transpor-
tu, bioplin se najee koristi za proizvodnju elektrine
126 127
energije u kogeneracijskim postrojenjima. Dakle, recimo
da je na fokus usmjeren na najosnovniji oblik koritenja
energije biomase. Neka vas to ne buni jer iz sljedeeg gra-
fikog prikaza vidimo koliki je zapravo potencijal takvog
koritenja biomase.
Vidimo da uz modernu tehnologiju jo uvijek preko dvi-
je treine ukupne koritene biomase kao izvora energije
otpada na kruta goriva.
slika
140
3.4. Utjecaj na okoli
Odrivost koritenja
Dok god se potuje jednostavno pravilo obnovljivog razvo-
ja, zasadi se onoliko drvea koliko se posijee, ovakav oblik
dobivanja energije nema negativan utjecaj na okolinu.
Nikako ne treba biti gramziv i treba potovati potrebu
vraanja organske tvari u tlo za poljoprivrednu biomasu
te minerala u tlo za umsku biomasu. Ali i mimo toga za
energetsku primjenu ostaje najmanje 30%.
Drvo kao prirodni materijal uz pomo energije Sunca
i kroz proces fotosinteze vee u svojim tkivima ugljik, a
isputa u atmosferu kisik neophodan za ivot na Zemlji.
S druge strane, prilikom sagorijevanja drveta u atmosfe-
ru se isputa vezani ugljik u vidu ugljik-dioksida. Na taj
nain drvo doprinosi kruenju ugljika u prirodi vraajui
128 129
apsorbirani ugljik u atmosferu. Isputene koliine ugljik
dioksida nastale tokom sagorijevanja drveta ponovo vee
drugo drvee, to znai da se ne pojavljuje viak ugljik
dioksida u atmosferi kao posljedica koritenja drveta kao
energenta. Zbog toga je drvo neutralan materijal sa stano-
vita emisije ugljik dioksida i njegovog utjecaja na stvara-
nje efekta staklenika.
Iako se prilikom sadnje, sjee i transporta drveta iz
ume koriste fosilna goriva, zagaenje atmosfere koje tada
nastaje je manje, nego zagaenje koje bi nastalo korite-
njem fosilnih goriva za grijanje. Za istu potrebnu koliinu
energije, sagorijevanjem drvnih goriva emisija CO
2
biti e
EFIKASNOST KONVERZIJE SUNEVE ENERGIJE U BIOMASU
1 ha (100000 m
2
)
godinja insolacija 1300 kWh/m
2
godinja energija 46,8 TJ
12% dolazi do lia 5,6 TJ
50 % je fotosintetiki iskoristivo 2,8 TJ
85% se prima na liu 2,4 TJ
21 & se pretvara u biomasu 0,5 TJ
40 % se gubi ili troi u respiraciji 0,3 TJ
UKUPNA EFIKASNOST 0,64%
6CO + 6HO + SVJETLO (SUNEVA ENERGIJA) CHO + 6O
EMISIJA CO PRILIKOM SAGORJEVANJA NAJEE KORITENIH GORIVA
vrsta goriva emisija CO u kg/kWh
prirodni plin 0,19900
LPG 0,23000
lo ulje 0,27000
ugljen 0,38000
drvo 0,02113
peleti 0,03000
drvna sjeka 0,30000
briketi 0,30000
18,27 puta manja u odnosu na ugljen ili 12,9 puta manja ko-
liina CO
2
u odnosu na lo ulje.
U procesu sagorijevanja drva oslobaa se odreena
energija, koja se u njemu (drvo je zapravo golemi pretvara
energije Sunca) skupljala godinama. Svi sastojci koji su bili
potrebni pri procesu asimilacije (ugljini dioksid, voda, mi-
nerali itd.) u procesu sagorijevanja drva ponovno se oslo-
baaju. Zavretak tog procesa u biolokom smislu identi-
an je procesu koji zavrava truljenjem drva u umi. Na oba
naina identino se zatvara prirodni kruni proces, pa se
tako odrava ravnotea ugljinog dioksida u atmosferi.
U samom drvu sadrani su slijedei elementi: ugljik oko
49 posto, kisik oko 44 posto, voda oko 6 posto, te ostali
nesagorivi sastojci i duik oko 1 posto.
Prema tome, drvo ne sadri sumpor, pa se njegovim
izgaranjem ne stvara tetni sumporni dioksid te se upo-
trebom ogrjevnog drva izuzetno pridonosi zatiti ovjeko-
ve okoline. Pri tom drvo je i obnovljiv materijal, a fosilna
goriva nisu. Sljedee injenice najbolje pokazuju ulogu i
vanost:
da bi se dobio 1m
3
drvne zapremine tokom rasta drveta
potrebna je 1 tona CO iz atmosfere
u 1m drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko
250 kg ugljika koji je uskladiten u drvnim vlakancima
i oko 750 kg kisika koji se isputa u atmosferu tokom
prosesa fotosinteze
ume u Europi godinje apsorbiraju oko 140 milijuna
tona ugljika iz atmosfere u procesu fotosinteze
povrina ume od 150 m
2
ispusti u atmosferu toliko kisi-
ka godinje da je ta koliina dovoljna za potrebe jedne
osobe
jedno stablo bukve staro 60 godina osigura kisik za
potrebe preko 10 osoba;
jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbira CO
koliko ispuste u atmosferu 6 osoba
130 131
Na sljedeim grafovima vidimo emisije tetnih tvari pri-
likom sagorijevanja drva. U usporedbi s drugim energenti-
ma vidimo da se drvo moe nositi s drugim energentima
i predstavlja logian izbor ako nam je na umu zatita oko-
lia. Osim ve navedenih prednosti zatite okoline i pot-
punog izgaranja, treba spomenuti da se pri sagorijevanju
drva ne stvaraju nikakvi agresivni spojevi i ne razvijaju se
otrovni plinovi, ako je proces izgaranja nepotpun. Mnoge
e iznenaditi da takav ogrjev ostavlja malo pepela i nema
problema s ienjem, a i ono to se skupi treba sauvati.
Naime, taj pepeo je bogat kalijem, magnezijem, kalcijem,
manganom, eljezom i raznim fosfatima.
Neupitna prednost upotrebe biomase, poglavito krutih
goriva, kao energenta dolazi do izraaja u vodo propusnim
ili vodozatienim podrujima. Naime, za razliku od fo-
silnih goriva, primjerice nafte, nema bojazni od ekolokih
katastrofa. A i kad se desi da biomasa dospije u prirodu pri-
rodni proces biorazgradnje dolazi na svoje i rjeava stvar.
Ciklus je zatvoren.
Kod plantanog uzgoja energetskih nasada treba paziti
da se izbjegne monokultura, te da se ne koriste herbicidi,
pesticidi i umjetna gnojiva. Ako se za energetske nasade
koristi tlo inae neupotrebljeno u poljoprivredne svrhe,
ono vrlo brzo postaje stanite za ptice i male sisavce. Time
se postie vea bioraznolikost, a ujedno se sprjeava ero-
zija i zadravaju se vodeni tokovi.

3.5. Drvo kao gorivo
Pitanje koje se postavlja kad nabavljate ogrjevno drvo
je koju vrstu drveta kupiti. Najee se nudi bukva, grab,
hrast ili bagrem. Kako se odluiti? Premda prevladava mi-
ljenje da je bukva nabolje ogrjevno drvo jer ima najveu
ogrjevnu mo, to nije uvijek tono. Jako je bitno u kojim je-
dinicama usporeujete podatke. Tu dolazimo da hipoteze:
g/MWh SO
2
2500
2000
1500
1000
500
0 drvo plin lo ulje ugljen
g/MWh estice
120
100
80
60
40
20
g/MWh NO
X
450
400
350
300
250
200
150
100
50
MJERNE JEDINICE
kilogram tona prostorni metar nasipni metar
kg t prm nm
cjepanice, drvna sjeka, peleti i briketi cjepanice
drvna sjeka,
cjepanice
132 133
to je tee? Kilogram eljeza ili kilogram perja? Da sve ne
bi ostalo na zagonetkama pokuati emo razjasniti neke
stvari.
U prosjeku moemo zakljuiti da ogrjevno drvo (bu-
kva, grab, jasen ili hrast) ima u jednom prostornom metru
ogrjevnu vrijednost oko 2100 kWh. Ako kupujemo brikete
ili pelete onda se koriste kilogrami kao mjerne jedinice.
Kod nabave sjeke se pak koristi nasipni metar. Kako onda
usporediti energente?
Puni kubni metar (m
3
) koristi se za izraavanje volume-
na koji u potpunosti ispunjava drvo. Ova se mjerna jedinica
esto koristi za debla.
Prostorni metar (prm) jedinica je mjere koja se koristi za
uredno sloene cjepanice.
Nasipni metar (nm) jedinica je mjere koja se koristi za
cjepanice i, ee, drvnu sjeku, a odnosi se na volumen
koji zauzima drvo, ali ukljuujui i zrani prostor, prazan
prostor koji se smatra ispunjenim.
SREDNJA OGRJEVNA VRIJEDNOST NEKIH VRSTA DRVETA SADRAJA VLAGE (M) 13%
CRNOGORINA DRVA CRNOGORINA DRVA
VRSTA kg/m
3
VRSTA kg/m
3
alepski bor 810 morski bor 680
ari 660 norveka smreka 450
crni bor 560 srebrna jela 470
empres 600 kotski bor 550
duglazija 510 vicarski bor 500
kameni bor 620 tisa 700
BJELOGORINA DRVA BJELOGORINA DRVA
VRSTA kg/m
3
VRSTA kg/m
3
bazga 620 kesten 580
bijeli jablan 480 koprivac 720
breza 650 lipa 650
brijest 620 ljeska 670
bukva 750 maslina 920
crna joha 560 obini grab 800
crni jablan 500 orah 700
crni jasen 720 oskorua 770
crni grab 820 platana 670
crnika 940 poljski javor 740
crni roga 760 siva joha 520
dren 980 talijanska joha 550
gorski javor 670 trenja 600
hrast kitnjak 760 turski hrast 900
hrast lunjak 770 vrbe 450
jasen 720 zanovjet 730
TRUPCI METRICE
IZREZANE
CJEPANICE
DRVNA
SJEKA
sloeni nasipni
fino
(G30)
srednje
(G50)
m3 prm prm nm nm
1 nasipni metar (nm)
srednje drvne sjeke
0,33 0,50 0,80 1,00
1 nasipni metar (nm)
fine drvne sjeke
0,40 0,55 1,00 1,20
1 nasipni metar (prm)
izrezanih cjepanica
0,50 0,70 0,60 1,00
1 prostorni metar (prm)
izrezanih cjepanica
0,85 1,20 1,00 1,70
1 prostorni metar (prm)
metrica
0,70 1,00 0,80 1,40 1,75 2,10
1 m trupaca 1,00 1,4 1,20 2,00 2,50 3,00
Ogrjevna vrijednost goriva
Primarna energija koju sadri gorivo izgaranjem se pretva
ra u krajnju energiju koja se koristi za grijanje ili pripremu
tople vode. Jako je bitno kada usporeujete vrijednosti da
ste sigurni da priamo u istim jedinicama.
Ogrjevna vrijednost goriva je koliina energije koja
se otputa tijekom potpunog izgaranja po jedinici mase
134 135
goriva. Vlaga smanjuje ogrjevnu vrijednost drva. Dio ener-
gije koji se otputa tijekom izgaranja troi se na isparavanje
vode te se to gubitak topline. Isparavanje vode troi od
2,44 MJ po kilogramu vode. Tijekom suenja, smanjenje od
10% u vlanosti uzrokuje poveanje od otprilike 0,6 kWh/
kg (2,16 MJ/kg) u energetskoj vrijednosti. Zato je jako bitno
koristiti suha drva za loenje.
Ogrjevna vrijednost suhog drva za razliite vrste drva
iznosi od 18,5 do 19 MJ/kg. U etinjaa je 2% via nego li u
listaa. Uzrok ove razlike je u viem udjelu lignina, smole,
voska i ulja.
U praksi vrlo esto postoji potreba usporedbe ogrjevne
vrijednosti moi izmeu fosilnih i drvnih goriva.
Iz sljedee tablice vidimo da ukoliko usporeujemo
ogrjevnu vrijednost po kilogramu biomase tada bukva ima
najmanju vrijednost, dok jela ima najveu. To je upravo
suprotno od onoga to smo navikli uti. Ali da budemo ko-
rektni, sve je u tome o kojim jedinicama priamo. Ukoliko
uzmemo u obzir volumen, (jedinica koja se koristi pri kup-
nji ogrjevnog drva) onda je istina da za metar prostorni
bukovog drva dobijemo veu ogrjevnu vrijednost u odnosu
na jelu. Razlog tome je u gustoi drva i shodno tome i masi.
Kod kupovine peleta, obraunska jedinica je kilogram
i ogrjevna vrijednost je oko 5 kWh/kg i ona je konstantna
za kvalitetne pelete. Kod cjepanica je srednja ogrjevna
vrijednost oko 4,2 kWh/kg. to su cjepanice oblije to ih u
prostorni metar vie stane, dok razni nepravilni i kvrgavi
komadi znatno smanjuju koliinu, a time i ogrjevnu vrijed-
nost.
1000 LITARA LO ULJA =
2,1 t peleta
10 - 15 nasipnih m3 drvne sjeke
7 - 8 nasipnih m3 cjepanica etinjaa
5 - 6 nasipnih m3 cjepanica listaa
1 l lo ulja ~ 2,5 kg drva
1 kg lo ulja ~ 3 kg drva
NETO OGRJEVNA VRIJEDNOST (SREDNJE VRIJEDNOSTI)
MJ GORIVA kWh
14,40 MJ/kg 1 kg drva 4,00 kWh/kg
3,60 MJ 1 kWh elektrine energije 1 kWh
20,20 MJ/kg Lignit (briketi) 5,60 kWh/kg
29,50 MJ/kg Koks 40/60 8,20 kWh/kg
27,60 MJ/kg Ugljen 7,67 kWh/kg
46,30 MJ/kg (24,55 MJ/l) LPG (1 m3 = 4 l = 2 kg) 12,87 kWh/kg (6,82 kWh/l)
36,00 MJ/m3 Prirodni plin (1 kg = 5,8 l) 10,00 kWh/m3
42,5 MJ/kg (36,17 MJ/l) Lo ulje 11,80 kWh/kg (10 kWh/l)
SREDNJA VRIJEDNOST ENERGETSKIH VRIJEDNOSTI
SUHO DRVO (M 0%) 5,14 kWh/kg
PELETI (M 10%) 4,6 kWh/kg
CJEPANICE (M 20%) 4 kWh/kg
DRVNA SJEKA (M 30%) 3,4 kWh/kg
OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH VRSTA DRVA
VRSTA DRVA OGRJEVNA VRIJEDNOST
1 m
3
volumena
(kWh)
po 1 m
3
sloenog
drva (kWh)
po 1 kg
(kWh)
bjelogorino
drvo
breza 2700 1900 4,3
bukva, grab 2800 2100 4,0
hrast 2900 2100 4,2
jasen 2900 2100 4,2
jablan, topola 1700 1200 4,1
brijest 2800 1900 4,1
vrba 2000 1400 4,1
crnogorino
drvo,
etinjae
smreka 2100 1500 4,5
bor, ari 2300 1700 4,4
jela 2000 1400 4,5
136 137
Sagorjevanje drva
Zacijelo e mnoge iznenaditi injenica da vie od 80 posto
drvnih sastojaka izgara u plinovitom stanju. Drvo je od svih
krutih goriva najbogatije plinovitim elementima, pa stoga
i vei dio ogrjevne vrijednosti (oko 70 posto) drva imaju
upravo visoko kalorini plinoviti sadraji. Za usporedbu na-
vedimo podatak da kod najboljeg krutog goriva -antracita
-plinoviti sastojci iznose samo 3 do 10 posto.
Dakle, drvo je plinovito kruto gorivo (istina je, mada
udno zvui), gdje u procesu izgaranja sagorijevaju plino-
viti sastojci nastali kao proizvod u procesu toplinskog ra-
stvaranja drva. Upravo zbog toga u procesu sagorijevanja
javljaju se lijepi, dugi plameni jezici, koji ugodno isijavaju
toplinu. Kako je rije o izgaranju plinovitih sastojaka treba
osigurati dovoljnu koliinu svjeeg zraka, odnosno kisika,
kako bi drvo potpuno sagorjelo.
Osnovno je pravilo da svjee sjeeno drvo ne moe slu-
iti za ogrjev. Takvo drvo zbog visokog sadraja vlage ima
upola manju ogrjevnu vrijednost od suhog drva koje ima
obino do 15 % vlage. Dakle, drvo treba kupiti barem godi-
nu dana ranije, dobro ga uskladititi i zatititi od oborina, a
tek nakon suenja ono postaje ogrjev.
FAZE SAGORIJEVANJA OGRJEVNOG DRVA
Predgrijavanje - to je poetna faza u kojoj se zbog
zraenja topline, odnosno, kretanjem toplog zraka, tem-
peratura drva polako die i to od vanjske stjenke prema
unutra. U tom procesu zagrijavanja tj. suenja, ponajprije
ispari zaostala vlaga, dok na povrini drva nastaju pukotine
kroz koje izlazi para, a u samo drvo polako prodire toplina
sve do njegove jezgre. U procesu predgrijavanja toplina se
jo ne oslobaa, ve se samo troi pri suenju.
slika
141
Izgaranje plinova - kad se drvo osui, vrlo intenzivno
dolazi do otplinjavanja, pod uvjetom da mu je temperatura
vea od 150
o
C. U poetku nastaju plinovi i pare sastavljeni
od tee zapaljivih komponenata, kao ugljini dioksid, vo-
dena para, mravlja i octena kiselina i slino. Ve pri 200
o
C
ubrzava se piroliza pa nastaju vrlo lako zapaljivi plinovi, kao
ugljini monoksid, metan, metanol, vodik te mnogi visoko-
kalorini katrani. Za njihovo potpuno izgaranje potrebno
je dovesti i dodatni sekundarni zrak kako bi se provelo tzv.
sekundarno sagorijevanje. Taj dodatni zrak mora se prije
nego to ue u loite zagrijati kako bi izgaranje bilo doi-
sta potpuno. U protivnom zaostale gorive estice otii e
neiskoritene zajedno s dimnim plinovima u atmosferu.
Izgaranje drva - ono to je ostalo nakon procesa otpli-
njavanja i sagorijevanja zapaljivih i visokovrijednih plinova
zapravo je drveni ugljen. On izgara pri dovodu dovoljnih
koliina zraka potpuno i bez zagaivanja okoline. I tu vrije-
di pravilo da e se proces sagorijevanja ostvariti bolje ako
138 139
je loite toplo i zagrijano i ako se sprijei dovod hladnog
svjeeg zraka u loite.
3.6. Pei - lokalni izvori topline
Mnogo je razloga zbog kojih obine pei jo dugo nee
izai iz upotrebe. lako su, openito uzevi, manje ekomi-
ne od sistema centralnog grijanja, ta njihova negativna
osobina ponekad se pretvara u prednost. Naime, kada tre-
ba zagrijati samo jednu prostoriju, esto je ekonominije
naloiti pe negoli ukljuiti cijeli sistem centralnog grijanja
(veliko centralno loite koje na minimalnom kapacitetu
ne radi s optimalnim koeficijentom iskoritenja, gubici si-
stema itd.). S druge strane, pe je uvijek dobrodola kao
alternativni izvor topline ako doe do kvara na centralnom
sistemu ili nestane goriva. Tree (iako esto ne i najmanje
vano), mnogi koji otkidaju od usta kako bi izgradili svoj
krov nad glavom jednostavno nemaju dovoljno novca
da ugrade i prilino skupe instalacije centralnog grijanja. U
takvim sluajevima i jedna relativno jeftina pe osigurava
toplinu barem u glavnoj prostoriji u kuci ili stanu, a postu-
pno, nabavkom jo jedne ili dviju rjeava se grijanje i osta-
lih prostorija. Pritom ne treba ni odmahnuti mogunost
izgradnje svoj vlastite pei na kruta goriva, kao naprimjer
poznate raketne pei.
Na kraju, i shvaanje komfora je razliito i potpuno in-
dividualno: iako se openito smatra da je centralno grijanje
najkomfornije, nekome se moe initi udobnijim pucketa-
nje vatrice i rekreacijsko cijepanje drva, nego li ovisnost o
kompliciranim i njima nerazumljivim automatiziranim ure-
ajima (i profesionalnom osoblju za njihovo odravanje).
Postoji jedna ljepota romantika u jednostavnim ureajima.
A da ne govorimo koliko smo tada otporni na eventual-
ne fluktuacije u dobavljivosti energenata ili dostupnosti
rezervnih dijelova i profesionalnog kadra za odravanje
kompliciranih modernih sustava.
Iako se pod pojmom pe najee podrazumijeva pe
s loitem na kruto gorivo, treba imati na umu da danas
postoje pei na sva poznata goriva: kruta, tekua i plinska,
ali i elektrina energija. Osim prema vrsti goriva, pei se
mogu sistematizirati i prema nainu odavanja topline, za-
tim prema brzini odavanja topline i njene akumulacije, pa
prema nainu gradnje itd.
Nama se najloginijim ini izlaganje po jednostavnosti,
a i time mogunosti samogradnje...
KAMINI
Kamin je zapravo djelomino ograeno kuno ognjite.
Upravo se zbog toga uz njega emocionalno vezuje veina
ljudi. Pucketanje vatre, odsjaj plamena na stropu, topli-
na direktnog zraenja, sve to stvara posebnu atmosferu
sigurnosti, blagostanja, zatienosti i budi u nama neku
nostalgiju.
Naalost, kamin je i najneekonominiji nain grijanja.
Njegov stupanj iskoritenja toplinske energije je vrlo ni-
zak, negdje do 30 %, te ima slab uinak pri zagrijavanju
prostorija, pogotovo ako su razdvojene. Osim toga, vrlo se
esto kamin ili dimnjak izvedu krivo: dimnjak ne vue, drvo
slabo izgara i od grijanja nita, a umjesto romantike ostaje
zadimljena prostorija. Najea greka je da mnogi kamini
nemaju dovod svjeeg zraka u loite. Drugi najei uzrok
slabog izgaranja krije se u krivo dimenzioniranom ili pre-
vie odmaknutom loitu u odnosu na dimnjak, a trei u
samom dimnjaku. Kamin se ne moe prikljuiti na bilo koji
dimnjak.
140 141
Razlog zbog kojeg ovdje navodimo kamin je u tome to
on esto slui kao referentna toka kada se usporeuje
neki drugi oblik pei na kruta goriva. Bilo da je rije o efi-
kasnosti ili potronji goriva.
METALNE PEI
Najei primjerak metalnih pei koje se koriste na naem
podruju su stari dobri kuhinjski tednjak Iako je u prvom
redu namijenjen kuhanju, u mnogim je domainstvima i
danas glavni pa ak i jedini izvor topline. Dobro rijeenim
loitem s dugim putem dimnih plinova energija goriva se
maksimalno iskoritava, kako za kuhanje i penicu, tako i
za grijanje, uz mogunost regulacije toplinskog uinka na
jednostavan nain.
Metale pei na kruta goriva odlikuju se uglavnom br-
zim odavanjem topline nakon poetka loenja, ali i niskom
akumulacijom. to predstavlja izvrsno rjeenje za prijela-
zna razdoblja. Drugim rijeima, koliko loite, toliko ete
se i grijati. Dakle, regulacija je primitivna. Te pei veinom
ne zadovoljavaju kriterije dobrog grijanja, pa su uglavnom
rjeenja za nudu ili alternativni (kakav-takav) nain gri-
janja. Najei je sluaj da povrinska temperatura, bar
djelomino, prelazi granicu od 80
o
C. Tada takva pe pred-
stavlja opasnost od opeklina, pogotovo za djecu. Nadalje,
sva praina koja padne na povrinu pei se momentalno
spaljuje pa zrak u prostorijama koje se griju takvim peima
esto imaju miris po garei.
Ako dimnjak dobro ne vue, pe se dimi i zagauje pro-
storiju, a ako vue previe (to je esto sluaj u viim zgra-
dama) troi vie goriva, jer najvei dio topline odlazi u dim-
njak. Ako je na isti dimnjak prikljueno nekoliko poi opet
slabo gore. Osim toga, brojna mala loita i dimnjaci vie
zagauju atmosferu negoli jedan vei, istog ukupnog ka-
paciteta zbog regulacije izgaranja te zbog bolje distribucije
dimnih plinova. Naime, treba imati na umu da samo potpu-
no izgaranje ne zagauje atmosferu, a to je teko postii s
malim metalnim peima.
Potpuna je greka kada ljudi polagano loe metalne
pei ili kombiniraju suha i mokra drva ne bi li postigli du-
gotrajniju vatru. Time se smanjuje temperatura u loitu,
ne postie se potpuno sagorijevanje, ne izvue se sva ras-
poloiva energija skladitena u drvu, a svi gorivi plinovi
i toplina odu kroz dimnjak van u atmosferu. Time se samo
zagauje okolina.
KALJEVE PEI
Ovakav tip pei predstavlja neusporediv napredak u odno-
su na metalne pei. Kaljeve pei iskoritavaju relativno vi-
sok stupanj topline proizvedene izgaranjem drva (do 70%),
a dragocjeno im je svojstvo akumuliranje topline u trenut-
ku intenzivnog loenja i postepeno zraenje.
Pe je konstruirana tako da postoji niz vertikalnih i ho-
rizontalnih kanala kroz koje struje topli plinovi iz loita
pei. Time je znatno produen put kojim se kreu vrui pli- slika 142
142 143
novi prije odlaska u dimnjak, te oni vei dio topline predaju
samoj pei. Idealno bi bilo kad bi taj put bio vrlo velik, no
to je neizvedivo iz praktinih razloga; pei bi morale biti
nerazmjerno velike, dimnjak ne bi vukao, a sagorijevanje
bi bilo sporo i nepotpuno pri emu bi se stvarao otrovni
ugljini monoksid.
Svojstvo skladitenja ostvareno je velikom masom,
dakle velikim toplinskim kapacitetom, pei koja se zagri-
je da bi zatim jo satima nakon prestanka loenja zraila
toplinu. Rezultat toga je ugodno saznanje da dobru kalje-
vu pe ne treba stalno loiti, ve je dovoljno 2 do 3 puta
dnevno.
Ovakva akumulacija topline je dobra karakteristika za
dugih i konstantnih zima, ali za prijelazna razdoblja ovo
postaje nedostatak. Kod kaljeve pei je relativno dugo
vrijeme od poetka loenja do poetka zraenja topline.
Kako je put dimnih plinova vrlo dug, temperatura im je na
izlazu iz pei niska. Naini izvedbe tih prolaza kroz pe su
razliiti, No, kod svih izvedbi dimnjak mora biti ispravan.
Minimalna visinska razlika ulaza toplih dimova u dimnjak i
izlaza istih iz dimnjaka bi trebala biti odgovarajua (u lite-
raturi stoji da za vee kaljeve pei to treba iznositi 4,5 m).
Niska temperatura dimnih plinova moe kod neispravnih
ili ispucanih dimnjaka izazvati stvaranje kondenzata. Zato
vanjski dio dimnjaka mora obavezno biti toplinski izoliran.
RAKETNE PEI
Raketna pe je visoko uinkovita pe gdje se ogrjevno
drvo malog promjera spaljuje u jednostavnom loitu pod
viskom temperaturom. Loite se sastoji od horizontal-
ne komore za spaljivanje i vertikalnog dimnjaka. Takoer
postoji i sekundarni dovod zraka to osigurava potpuno
sagorijevanje prije nego to plamen dosegne povrinu za
kuhanje.
slika
143
slika
144
144 145
Princip je smislio dr. Larry Winiarski iz oregonskog
Aprovecho istraivakog centra za primijenjene tehnologi-
je davne 1982. godine. Za ovaj dizajn je 2006. dobio Ashden
nagradu. Ovdje moramo spomenuti i Ianto Evans, autora
koji je popularizirao upotrebu raketnih pei namijenjene za
grijane prostora, tzv. Rocket Mass Heater.
Naravno, kako dobre ideje
nikad nisu djelo samo jednog
ovjeka, tako su se na ideju ra-
ketnih pei zakaili mnogi ljudi
koji su svi svojim malim prei-
nakama pomogli razvoju ove
predivne pei.
Raketna pe postie uinko-
vitije izgaranje goriva, u ovom
sluaju drva, na visokoj tem-
peraturi osiguravajui dobar
dotok zraka u loite, a time i
izgaranje hlapivih tvari, kontro-
liranu upotrebu goriva, te uin-
kovito koritenje topline.
Glavne komponente raketne pei su:
Spremite goriva - tu se nalaze drva kojima lagano izgaraju
samo vrhovi i postepeno se dodaju u komoru za izgaranje.
Loite - nalazi se na kraju spremnika goriva, gdje izgara gorivo.
Dimnjak - vertikalni dimnjak se nalazi iznad komore za sa-
gorijevanje. Njegova zadaa je pruiti propuh potreban
za odravanje izgaranja.
Izmjenjiva topline - osigurava prijenos topline tamo gdje
nam je potrebna. To moe biti lonac za kuhanje, termalna
masa za grijanje prostora ili spremnik za potronu toplu
vodu.
Spremite goriva moe biti horizontalno, pod ne-
kim kutom ili vertikalno. Kako gorivo izgara u komori za
izgaranje konvekcija privlai novi zrak u komoru za izgara-
nje odozdo, osiguravajui da plin iz tinjajueg drva izgara
pod visokom temperaturom. Dimnjak moe biti izoliran pa
time osigurava visoku temperaturu i poboljano izgaranje
(prema istraivanjima to moe poveati efikasnost i do dva
posto).
Ovakva konstrukcija raketne pei omoguuje da se
potronja goriva smanji za pola u odnosu na tradicionalnu
otvorenu vatru, a i moe se koristiti manji promjer drva.
Tu se otvara mogunost koritenja biomase koja inae
ne bi bila pogodna za ogrjev. Na primjer, ostaci iz pilana
(okrajci) ine savreno gorivo za ovakve pei. Njihov dugu-
ljasti oblik i mali promjer kao da je stvoren za raketnu pe.
slika
146
slika
145
146 147
Zamislite koliko samo vremena i fosilnih goriva utedite
ako ne morate piliti i cijepati drva, a da ne priamo o emisiji
staklenikih plinova.
Podsjetimo se, na svjetskoj razini otprilike 50% svih
kuanstava i preko 90% ruralnih kuanstava koristi drvo ili
neki drugi oblik biomase za kuhanje ili grijanje. Kako su za
sagorijevanje tih goriva koritene jako neuinkovite pei,
raketna pe predstavlja odlino rjeenje. Time se pobolja-
va kvaliteta ivota i zdravlje tih ljudi, a ujedno se smanjuje
koliina potrebnog goriva i emisija staklenikih plinova u
atmosferu.
slika
147, 148,
149, 150
Za potrebe kuhanja konstrukcija je prilagoena tako da
postoji posuda za kuhanje koja je iskljuivo namijenjena
raketnoj pei. Posuda je uronjena u pe tako da je mak-
simizirana povrina koja je u dodiru s vatrom. Zatita oko
posude za kuhanje stvara uski kanal koji prisiljava vrui
zrak da tee du dna i po stranama posude za kuhanje.
Budui da se postie efikasno sagorijevanje ne postoji pro-
blem oko dima koji zagauje i nepovoljno djeluje na ljudsko
zdravlje.
Pogodnosti principa raketnih pei se moe viestruko
iskoristiti. Na primjer, mogu se napraviti i krune pei u
kombinaciji s peima za kuhanje.
RAKETNE MASIVNE PEI
Iako je princip raketne pei smiljen prvenstveno za ku-
hanje, nije se stalo samo na tome. Izumitelji, istraivai i
svi oni skloni eksperimentiranju su smislili nebrojene pri-
mjene ovog koncepta. Takav jedan koncept je i raketna
pe s termalnom masom namijenjena grijanju prostora. Na
engleskom bi to bio Rocket Mass Heater pa emo koristiti
kraticu RMH.
slika 151
148 149
Podsjetimo se nekih osnovnih zakona termodinamike...
Toplije tijelo e uvijek izagrijavati hladnije. Ako je tempe-
raturna razlika velika, toplinski tok je bri.
Toplina se prenosi na tri odvojena naina:
- radijacija
- konvekcija
- kondukcija
Radijacija (zraenje) je izravni prijenos energije kroz
prostor. Najpoznatiji primjer je Sunce. Zraenje se iri u
ravnim linijama, u svakom smjeru, gore, dolje i svuda okolo
istodobno kroz prostor dok ne doe do vrstog tijela, gdje
se reflektira ili apsorbira u razliitim omjerima. Koliina
zraenja ovisi o toke koliko je izvor topline vru i udaljen.
Drugim rijeima to ste blie pei, to vam je toplije.
Konvekcija (strujanje) je usmjereno gibanje odnosno
strujanje fluida, topliji fluid se giba prema hladnijem i
predaje toplinu okolini. Poznato vam je da se topliji zrak
skuplja na viim dijelovima nekog prostora. Da bi se gri-
jao konvekcijom, morate biti iznad izvora topline. U ovom
sluaju je najbolji primjer podno grijanje. Postoje primjeri
koritenja principa raketne pei za zagrijavanje podova.
slika
152
Kondukcija (voenje) je spontani prijenos toplinske
energije kroz tvar, iz podruja vie temperature u podru-
je nie temperature, stoga djeluje u svrhu izjednaavanja
temperaturnih razlika.
Kako vidimo iz ilustracije RMH koristi sve tri moguno-
sti irenja topline prostorom. Kada priamo o uinkovitosti
RMH moramo imati na umu dvije faze kojima se to postie:
- efikasno sagorijevanje goriva u loitu
- efikasni prijenos topline na termalnu masu
Sama konstrukcija loita je u obliku slova J te omo-
guuje efikasno sagorijevanje. Na ilustraciji moemo vidjeti;
1. prostor za umetanje drva, 2. komoru za sagorijevanje, 3.
podiza topline (heat riser)
Postoje razne dimenzije raketnih pei, ali se uvijek
treba potovati isti omjer veliina. Najee se koristi tzv.
8 sustav, gdje je promjer cijevi koje se koriste za podiza
topline 8 ina, a povrina poprenog presjeka svih dijelova
uvijek konstantna. Na ilustraciji se vidi odnos dimenzija za
primjer 8 sistema. Samo za napomenu, katkad se radi lak-
eg sporazumijevanja koristi imperijalni sustav mjernih je-
dinica jer je ideja RMH potekla iz SAD. isto za usporedbu
slika
153
150 151
8 ina je otprilike 200 mm. U ovom sluaju toliko iznosi
promjer cijevi koji se koristi za podiza topline i dimovod-
ne kanale.
Drvo se postavlja vertikalno u loite. Kako samo vr-
hovi drva gore, tako se koliina drva koji gori samoregulira
uz pomo gravitacije. Sama vatra gori horizontalno u ko-
mori za sagorijevanje. Tu se postie temperatura od preko
800C. Konstantni dovod svjeeg zrak se osigurava po-
voljnom konstrukcijom loita. Samo za primjer: gurnemo
li ruku u loite kad se pe ne loi osjeti se lagano strujanje
zraka. etvrtasti presjek loita je povoljan jer se stvaraju
mikro turbulencije i tako se dodatno mijeaju topli plinovi
nastali sagorijevanjem drva. U vertikalnom dijelu loita,
tzv. podizau topline (heat riser), postie se temperatura
od preko 1200C i tu potpuno sagorijevaju plinovi sadrani
u drvu.
Revolucionarni dio raketne pei namijenjene grijanju je
postavljanje dimnjaka unutar pei. To je uinjeno tako da je
napravljena komora oko podizaa topline. Time se postiglo
da je sva toplina zadrana u toj komori. Na ilustraciji (Slika
157) vidimo kako je postignut efekt strujanja zraka kroz
loite RMH. Time se i razlikuje od klasine pei i dimnjaka
koji vue. Dimnjak kod RMH gura topli zrak kroz dimne
kanale.
Topli dimni plinovi zatim prolaze kroz brojne kanale u
termalnoj masi i predaju joj svoju toplinu prije izlaska iz
zgrade kroz dimnjak. Kanali dimnih plinova moraju biti
dovoljno dugi da se to vie topline prenese na termalnu
masu, a opet ne previe dugaki da se ne izgubi potisak.
Bitno svojstvo termalne mase je da akumulira toplinu
dok loimo pe i lagano je konstantno isputa u prostoriju
slika
156
slika
154
slika
155
152 153
dok se sama pe vie ne loi. Zbog toga RMH nije potrebno
loiti konstantno, ve u intervalima. To u praksi znai da
ete loiti pe 2-3 sata, a nakon toga e termalna masa
same pei isputati toplinu sljedeih 6-24 sata, ovisno o
materijalu koji ste koristili prilikom konstrukcije pei.
Kako su RMH obino neto na to se zakae ljudi na-
klonjeni eksperimentiranju i izgradnji u kunoj radinosti,
tako su materijali koji su najprikladniji ovakvoj publici naj-
ee zemlja i njene primjese, cigla, kamen ili beton. Svi
ovi materijali su dobri akumulatori topline. Duina kanala
za transfer topline iz loita pei na materijal od kojeg je
napravljena termalna masa pei ovisi o konstrukciji pei.
to je vea povrina presjeka loita i kanala, to je potreb-
no imati dulje kanale. Za 8 (200 mm) sisteme to je negdje
oko 30 (10 m). Postoji jednostavno pravilo da popreni
presjek loita i kanala kroz termalnu masu moraju biti
isti. Sam oblik moete birati prema eljama ili zahtjevima
individualnog sluaja. Jer ipak svaka RMH je unikatna pe.
Neki graditelji predlau koritenje kanala okruglog pre-
sjeka jer statiki bolje podnose sile koje se javljaju uslijed
djelovanja termalne mase. Drugi pak predlau etvrtaste
presjeke jer se uz istu povrinu kod ovog presjeka postie
vea kontaktna povrina preko koje toplina moe prei na
termalnu masu.
slika
157
slika
158
slika
159
slika
160
154 155
Poloaj samog kanala unutar termalne mase moe va-
rirati ovisno elite li bru ili sporiju reakciju. Ako ga stavite
dublje u termalnu masu, tada e reakcija biti sporija i topli-
ni e trebati vie vremena da doe do povrine termalne
mase. Vrijedi i obrnuto, postavljanjem kanala blie povrini
termalne mase dobivate bru reakciju, ali i manje topline
se akumulira. Bitno je znati to elite i nai pravi balans.
Sam oblik termalne mase je ostavljen mati na volju.
Svaka osoba koja se odlui na gradnju ovakve pei ima svoje
ideje kako to najbolje napraviti i u tome je ljepota ovakvih
pei, svaka je pria sama za sebe i izvrstan je primjer kako
se ljudi mogu kreativno izraziti i ujedno napraviti neto
korisno. Primjenjena umjetnost u pravom smislu te rijei.
slika
162
slika
161
slika
164
slika
163
156 157
FINSKE MASIVNE PEI
Masivna pe je vrsta pei, koja je strukturirana na malo
drugaiji nain nego to je to uobiajeno (slika 165 i 166).
Masivne pei su dobile svoje ime po tome to se sastoje
od velike termalne mase, obino opeke i amota, ukupno
otprilike oko 3 tone. Ova vrsta pei tradicionalno je nastala
u sjevernim dijelovima Europe, Finskoj i Rusiji. U Finskoj se
ovakve pei za zagrijavanje prostora koriste ve nekoliko
stotina godina, a procjenjuje se da ih samo u Finskoj ima
oko milijun primjeraka.
Masivna pe je tako dizajnirana da maksimalno isko-
ritava svu energiju koja se nalazi u biomasi drveta koje
koristimo za zagrijavanje. Efikasnost pretvorbe pohranje-
ne energije u drvetu u osloboenu toplinu je oko 90%, to
je vrlo visoki koeficijent u odnosu na druge tipove pei na
drva.
slika
165
slika
166
158 159
vrua da je ne bismo smjeli dotaknuti rukom (osim samih
metalnih vrata za vrijeme loenja) pa ih to ini puno si-
gurnijima za koritenje u kuanstvima s djecom. Toga kod
finske pei nema jer je temperatura povrine puno nia,
pa je kvaliteta zraka puno vea u tako grijanom prostoru.
Mana finskih pei je to to im treba dosta vremena da se
zagriju i ponu isijavati toplinu u prostor. Potrebno je oko
24 sata unutar kojih se smije naloiti do 3 puta da bi se
termalna masa zagrijala na radnu temperaturu. To ih ini
idealnima za prostore u kojima se konstantno boravi i ivi.
Ako prostor koristite samo povremeno onda finska pe
nije idealno rjeenje za grijanje tog prostora. No. s druge
strane. ako se u prostoru ivi, onda je to vrlo praktino
svojstvo jer se pe jednom zagrije na poetku sezone gri-
janja i dalje se samo dogrijava. To jo nazivamo i termalni
zamanjak jer kao veliki kota, u poetku moramo uloi-
ti veliku energiju da ga pokrenemo, ali nakon toga samo
odravamo njegovu vrtnju manjom koliinom energije.
Finske pei osim za grijanje mogu se koristiti i za kuhanje,
peenje i dogrijavanje tople vode. Obino se u gotovo sva-
ku pe standardno ugrauje komora s vratima koja funk-
cionira kao kruna pe. Ako elimo kuhati, onda je dizajn
malo drugaiji pa je potrebno u startu predvidjeti mjesto
gdje e doi metalna ploa od lijevanog eljeza koju kori-
stimo za kuhanje. Dogrijavanje potrone tople vode funk-
cionira tako da se u stjenku pei ugradi izmjenjiva topline
(zavojnica od eline ili bakrene cijevi) kroz koju protjee
voda koja ide u spremnik potrone tople vode. Cirkulacija
moe biti aktivna ili pasivna kao i kod solarnih sustava.
Multifunkcionalnost finske pei je jednostavno predivna!
Jo jedna prednost finskih pei je u tome to se moe
izraditi od lako dostupnih i jeftinih materijala. amotni
(vatrostalni) blokovi se mogu kupiti u trgovinama s gra-
evinskim materijalom, a oni nam i tako trebaju samo za
Drvo u finskim peima sagorijeva na vrlo visokim tem-
peraturama (oko 1000C) pri emu potpuno sagorijeva i
pretvara se u CO i vodenu paru. Ove pei se jo nazivaju i
peima bez dima jer zaista, kada finska pe postigne svoju
radnu temperaturu kroz dimnjak vie ne izlazi dim. Budui
da se sagorijevanje odvija na tako visokim temperaturama,
ova vrsta pei mora imati dobar akumulator topline kako
se osloboena toplina ne bi izgubila kroz dimnjak. Toplina
se pohranjuje u termalnoj masi pei i zatim isijava u pro-
stor koji grijemo kroz 24 sata. Ove pei imaju povratni tok
dimnih plinova koji prije izlaska kroz dimnjak jo jednom
prolaze kroz loite gdje sagorijeva sve to nije sagorjelo
u prvom naletu.
U Hrvatskoj jo uvijek postoji puno kuanstava koja
griju prostor pomou klasinih metalnih pei. U takvim
peima drvo sagorijeva nepotpuno i efikasne su samo 50
do 70%. Nepotpunim sagorijevanjem nastaju dimni plinovi
koji jo uvijek sadravaju zapaljive plinove koji sa sobom
nose dio energije drveta. To je mjeavina plinova od kojih
su najvie zastupljeni vodik, ugljini monoksid i metan te
drugi plinovi u manjim koliinama. Ako te plinove ispustimo
kroz dimnjak, doslovce bacamo energiju u vjetar. Metalne
pei ne mogu sagorijevati na tako visokim temperaturama
kao finska pe jer bi se loite vrlo brzo otetilo. Takoer,
metalne pei nemaju sposobnost skladitenja topline pa
se prostor koji grijemo vrlo brzo ohladi, im prestanemo
loiti. Neto bolje su tradicionalne kaljeve pei koje imaju
efikasnost oko 70% i dosta veu sposobnost akumulacije
topline od metalnih pei.
Praktina strana finske pei je to ne moramo pazi-
ti na vatru kroz cijeli dan ve je dovoljno naloiti samo
jednom dnevno. Sagorijevanje traje oko 20 -30 minuta i
nakon toga pe konstantno isijava toplinu u prostor. Jo
jedna prednost je to to povrina pei nije nikada toliko
160 161
glinu najlake je izmijeati pomou builice s nastavkom
za mijeanje boje. Na taj nain dobit ete pastu od gline
koja se mijea sa pijeskom za bukanje granulacije 0 do 4
mm. Mijeati moete runo ili u mijealici za beton, a to-
ne omjere glinene paste i pijeska morate utvrditi ekspe-
rimentalno jer svaka zemlja varira pa nema univerzalnih
recepata.
U nastavku prilaemo crtee i fotografije gradnje jedne
takve pei na Recikliranom imanju u Vukomeriu u tride-
setak koraka. Imajte na umu da ovo nisu kompletni nacrti
i ne sadravaju dovoljno informacija da bi poetnik mogao
iz ovoga nauiti graditi finsku pe. Takoer, svaka finska
pe se posebno dizajnira za specifinu lokaciju tako da
dizajn ovisi o potrebama korisnika, konfiguraciji prostora
i toplinskoj zatiti graevine. Pe koja je ovdje prikazana
kao primjer efikasno grije kuu koja se sastoji od dvije
etae od kojih svaka ima oko 45 m
2
prostora. Ta kua ima
izuzetno dobru toplinsku izolaciju jer su zidovi od opeke
dodatno izolirani balama slame to znai da zidovi imaju
ukupno oko 60 cm debljine, pa niti finska pe u tako dobro
izoliranoj kui ne mora imati veliku snagu. (slika 168)
loite to jest mjesto u pei koje dolazi u doticaj s direk-
tnim plamenom. Sve ostalo zida se od klasine graevinske
opeke. Stara, rabljena opeka je puno kvalitetnija nego ona
koja se proizvodi danas. Kada kupujete opeku za gradnju
finske pei moete napraviti jednostavan test a to je da
prepolovite jednu ciglu na pola. Kvalitetna opeka je iznu-
tra uniformno crvena dok nekvalitetna moe imati tamno
centralno podruje to znai da opeka nije dovoljno pee-
na. Vjerojatno je dovoljno dobra za zidarske poslove, ali za
gradnju finskih pei ovakve bi opeke trebalo izbjegavati.
Za povezivanje opeke nikako se ne smije koristi mort
na bazi cementa ili vapna jer ti materijali nisu otporni na
zagrijavanje pa bi popucali. Umjesto toga koristi se mort
na bazi gline koja se moe kupiti gotova ili ga moete na-
baviti sami. Bitno je da imate dobar izvor ilovae s visokim
udjelom gline bez organske materije. U kontinentalnoj
Hrvatskoj gotovo svako dvorite ima ilovau dovoljno do-
bru za izradu glinenog morta. Ilovaa se mora potopiti u
vodu na nekoliko dana da se dobro namoi. Najpraktinije
ju je moiti u plastinim zidarskim kacama (slika 167), ali i
druge posude vam mogu koristiti, ako ih imate. Namoenu
slika
167
ispuna od slomljenog crijepa,
cigle i gline
kamena
vuna
amotna
cigla
cigla
162 163
1
2
3
164 165
4
5
7
6
8
166 167
ispuniti glinom
9
10
11
12
168 169
crijep
ispuniti glinom
13
14
15
16
170 171
crijep
17
18
19
20
21
172 173
!
22
23
24
25
26
174 175
27
28
176 177
29
30
31
32
178 179
GRIJANJE KOMPOSTOM
Iako moe zvuati udno, grijanje kompostom je zapravo
najefikasniji nain iskoritavanja biomase za grijanje.
Metodu je razvio francuski inovator Jean Pain koji je jo
70-tih godina prolog stoljea eksperimentirao a grijanjem
ivotnog prostora i staklenika za uzgoj povra pomou
velikih kompostnih hrpa (slika 169). Budui da je radio kao
umar imao je pristup golemim koliinama drvne sjeke
koju je kompostirao na specifian nain.
TO JE KOMPOSTIRANJE
I KAKO TAJ PROCESI PROIZVODI TOPLINU?
Kompostiranje je aeroban proces razgradnje organske ma-
terije pri kojem nastaju toplina, vodena para i ugljini di-
oksid. Razgradnju organske tvari obavljaju aerobni mikro-
organizmi koji doslovce jedu ogransku tvar u kompostnoj
hrpi. Organskim poljoprivrednicima i vrtlarima je dobro
poznat taj proces zato to ga koriste kako bi od otpad-
nog organskog materijala napravili humus - vrlo vrijedan
materijal bogat korisnim mikroorganizmima i hranjivim
slika
169
tvarima koje trebaju biljkama. Prilikom razgradnje mikro-
organizmi prodiru otpadnu biomasu uslijed ega nastaje
toplina. Isto kao kada i mi jedemo hranu, ona se u naem
tijelu razgrauje i iz nje dobivamo energiju za ivot, a dio
te energije je tjelesna toplina. U svakoj stanici naeg tijela
se odvija proces koji je obrnut fotosintezi, a naziva se sta-
nino disanje:

toplina
glukoza + kisik ---------> ugljini dioksid + voda
Mikroorganizmi su izuzetno efikasni u pretvorbi bi-
omase u toplinu. Na nama je samo da tu toplinu na neki
nain iskoristimo. Kompostna hrpa se u centru zagrije na
oko 60C to je dovoljna temperatura za zagrijavanje ra-
dijatora. Jean Pain u svojim knjigama istie da su njegova
istraivanja pokazala da grijanje na taj nain postie efi-
kasnost od preko 95%! To je i logino jer u metabolikim
procesima mikroorganizama nema nepotpunog sagorjeva-
nja. Takoer nema visokih temperatura pa su gubici puno
manji, a i tehnoloki je jednostavnije prikupljati toplinu pri
niim temperaturama.
Pritom trebamo uzeti u obzir da sagorjevanjem bilo
kakve biomase (drvo, sjeka, peleti) nastaje gotovo bezvri-
jedan pepeo, dok na ovaj nain ne samo da iskoritavamo
otpadnu biomasu niske kvalitete, ve je pretvaramo u
izuzetno vrijedan humus koji pored svih svojih kvaliteta u
ekolokom smislu ak ima i trinu vrijednost.
SLAGANJE KOMPOSTNE HRPE
Biomasa idealna za kompostiranje na ovaj nain je drvna
sjeka. Dakle bilo kakva vrsta drveta se moe iskoristiti
samo je bitno da bude nasjeckana na listie. Jean Paine je
u tu svrhu razvio posebnu sjeckalicu koja se danas moe
kupiti samo u Francuskoj. Velika prednost ove metode lei
180 181
upravo u injenici da za ovakav tip grijanja ne trebamo
ruiti cijela stabla! Moe se koristiti bilo kakvo otpadno
drvo, dakle otpaci iz pilana i drvne industrije, ostaci od
krenja ikara i raslinja uz ceste i sl. Ova metoda se moe
dobro kombinirati s relativno novim uzgojnim metodama
proizvodnje biomase gdje se koriste brzorastue kulture sa
jakom izbojnom snagom poput topole i vrbe (slika 169a).
Takav oblik uzgoja u kratkim rotacijama ima vee prinose
nego ruenje zrelih stabala u umi.
U svijetu se za ovakav tip kompostne hrpe udomaio
i njemaki naziv biomeiler. Kompostna hrpa se slae u
obliku valjka jer se pokazalo da takav oblik najbolje zadra-
va toplinu. Tipian volumen kompostne hrpe za grijanje je
20 m
3
i takav biomeiler isporuuje toplinsku energiju kroz
18 mjeseci. Dakle, ako hrpu sloimo na jesen, moemo oe-
kivati da smo mirni dvije sezone grijanja. Drvna sjeka se
slae sloj po sloj i zatim se na svaki sloj postavi polietilen-
ska cijev (okiten) u obliku spirale koja slui kao izmjenjiva
slika
169a
topline (slika 170). Prilikom slaganja hrpe drvna sjeka se
konstantno mora moiti jer je za proces kompostiranja
potrebna vlaga. Biomeiler se moe sloiti unutar iane
ograde koja dri stranice okomitima, a moe se i sloiti u
obliku stoca (slika 171).
Jean Pain u svojim knjigama ne navodi da je koristio bilo
kakvu drugu biomasu osim drvne sjeke. No pokazalo se
slika
170
slika 171
182 183
da manja koliina konjskog gnoja u kompostnoj hrpi moe
pospjeiti zagrijavanje hrpe jer dodaje korisne aerobne
kompostne mikroorganizme tamo gdje ih najvie trebamo.
Jednom sloena kompostna hrpa, ako je dovoljno vlaa,
spontano e se zagrijati na temperaturu od 50 do 60C u
svega nekoliko dana i u tom trenutku moemo poeti kori-
stiti toplinu. Cirkulacijska pumpa tjera tekuinu kroz poli-
etilenske izmjenjivae topline koji prolaze kroz kompostnu
hrpu te ju odvodi u radijatore ili cijevi za podno grijanje.
Na taj nain se oduzima toplina kompostnoj hrpi i odvodi
tamo gdje nam treba.
Iako jednostavna i dovoljno isprobana, ova metoda
grija nja je u Hrvatskoj jo uvijek potpuna novost. Do ovog
trenutka mi u ZMAGu smo uli samo za jedan primjer
ovakve mini toplane koju je uspostavio Perre Bosshard na
svom permakulturnom imanju u blizini Karlovca (slike 172
i 173). U nastavku je saetak opisa koji je sam Pierre pri-
premio:
slika
172
Od ega se sastoji biomeiler?
Da bismo iskoristili toplinu iz sjeckane biomase nije po-
trebna visoka tehnologija. Potrebna vam je polietilenska
cijev promjera 1 koja prolazi kroz kompostnu biomasu kao
izmjenjiva topline. Takoer vam je potrebna pumpa za
cirkulaciju te termostat ili automatika koja e ukljuivati
pumpu u trenutku kada se unutranjost kompostne hrpe
zagrije na 50C, a ugasiti kada temperatura padne na 38C.
Uz drvnu sjeku (sjeckani otpadni drvni materijal) do
25% volumena biomeilera moe sainjavati zeleni otpad -
otkos, korijenje, trop od proizvodnje ulja ili vina, otpadno
voe i povre itd. Bitno je da je zeleni otpad uniformno
rasporeen kroz cijelu kompostnu hrpu i dobro pomijean
sa drvnom sjekom.
Koliko brzo se biomeiler zagrije
i na koju temperaturu?
Ako se biomasa dobro sloi, nabije (svakih 20 cm) i zalije,
iz naeg iskustva biomeiler postie temepraturu od 55C
u roku od desetak dana tako da treba imati strpljenja prije
slika
173
184 185
nego to se toplina pone koristiti. Bitno je da kompostnoj
hrpi ne oduzimamo previe topline jer je mikroorganiz-
mima potrebna tremperatura od 40C da bi obavljali svoj
posao. Zbog toga je korisno imati automatiku slinu kao
kod solarnog sustava koja ukljuuje i iskljuuje pumpu.
Temperatura ne smije prei 65C jer bi moglo doi do
pasterizacije to znai da mezofilni aerobni mikroorganiz-
mi ugibaju to nije dobro za nau kompostnu hrpu.
Kako jednostavno koristiti biomeiler
za zagrijavanje potrone tople vode?
Voda iz bunara ili iz gradskog prikljuka se moe direktno
spojiti na izmjenjiva topline u biomelieru bez ikakve pum-
pe. Na izlazu imamo toplu vodu.
Kako spojiti biomeiler na sustav grijanja?
Izmjenjivai topline iz biomeilera se mogu spojiti na posto-
jei sustav grijanja slino kao solarni sustav. Izmjenjivai
topline spajaju se direktno na cirkulaciju sustava za cen-
tralno grijanje pa dokle god isporuuje toplinu, plamenik
centralnog grijanja se nee paliti.
Kako zagrijati zrak uz pomo biomeilera?
U ovom sluaju izmjenjivai topline su od polietilenskih
cijevi promjera 10 do 20 cm. Biomeiler mora biti to blie
zidu prostorije koju elimo grijati. Cijev koja vue hladan
zrak iz prostorije mora biti postavljena uz pod prostorije,
izlaz toploga zraka u gornjem dijelu prostorije tako da
dolazi do prirodne konvekcije. Za vee sustave mogue je
koristiti i ventilator za izmjenu toplog zraka.
Gubi li biomeiler temperaturu
u toku zimskog perioda?
U principu ne ako je dovoljno velik. Zato se preporuuje da
minimalni volumen biomeilera bude 10 m za zagrijavanje
tople vode, a minimalno 20 m za zagrijavanje prostora.
Biomeiler se moe obloiti, ali materijal mora biti pro-
pustan, kao to je drvo, propusna folija, karton i sl. Takoer
se moe i toplinski izolirati i za to su idealne bale slame.
Koja je potrebna veliina biomeilera?
To ovisi o veliini prostora koji elimo zagrijati te toplin-
skoj zatiti istog. U tablici je prikazan omjer volumena i
snage koju biomeiler isporuuje uz koristan podatak koliko
je cijevi potrebno za izmjenjiva topline.
Koliko dugo biomeiler isporuuje toplinu?
To ovisi o nekoliko faktora, a to su: sastav i kvaliteta ma-
terijala koji se kompostira, veliina i mjesto na kojem se
nalazi. U prosjeku biomeiler od 10 do 50 tona isporuuje
toplinu u periodu od 15 do 18 mjeseci.
Mora li Biomeiler biti okrugao?
Biomeiler moe biti i nekog drugog oblika, ali postoji opa-
snost hlaenja u kutovima. Okrugao oblik je praktian
SNAGA
U kW
VOLU-
MEN U
m
MASA U t
PROMJER
U m
VISINA
U m
SLOJEVI
CIJEVI
UKUPNA
DUINA
CIJEVI
U m
1 10 3,5 2,5 2 2 75
2 20 7 3,6 2 2 75
3 30 10,5 4,4 2 2 100
4 40 14 4,5 2,5 3 150
5 50 17,5 5 2,5 3 150
6 60 21 5,5 2,5 3 150
7 70 24,5 6 2,5 3 175
8 80 28 6 3 4 250
9 90 31,5 6,2 3 4 250
186 187
zbog motanja cijevi izmjenjivaa topline. Kod okruglog
oblika cijev izmjenjivaa mora biti odmaknuta 30 cm pre-
ma unutranjosti biomeilera. Ako je biomeiler etvrtastog
oblika onda se preporuuje cijevi odmaknuti i do 70 cm od
ruba.
Mogu li se cijevi i izmjenjivai
ponovno koristiti?
Naravno, sve cijevi, za vodu ili zrak mogu se ponovno ko-
ristiti kao i svu ostalu opremu. Samo mijenjamo biomasu.
Kad je idealno vrijeme
za gradnju biomeilera?
Idealno vrijeme za pripremu biomeilera je listopad, pred
zimu.
to uiniti s toplinom biomeilera
za vrijeme ljetnih mjeseci?
Budui da biomeiler isporuuje toplinu 365 dana u godini
namee se pitanje to sa toplinom u periodu kada nam nije
potrebno grijanje. Toplina se i dalje moe koristiti za pro-
zvodnju potrone tople vode dakle za tuiranje, pranje, te
za ureaje kao to su perilica rublja i posua.
189
Evo stigli smo i do kraja, tj. zakljuka ove duge prie. Na
poetku smo govorili o ovisnosti koje nae drutvo pro-
izvodi enormnom potronjom i gomilanjem te zapravo
smanjuje otpornost svih nas na promjene, bilo ekonomske,
klimatske ili drutvene. Na Recikliranom imanju udruge
ZMAG u zadnjih desetak godina pokuavali smo kroz ra-
dionice, teajeve i razne oblike (samo)edukacije isproba-
vati tehnologije o kojima smo govorili u knjizi. Neke od
njih smo uspjeno savladali, o nekima jo uimo, ali ono
najbitnije je da smo ak i nakon nedovrenih pria dobili
neku vrstu osobne nagrade u obliku samopouzdanja Pa
mi zaista moemo grijati kuu samo Suncem i s par metara
drva!. Drugim rijeima nagraeni smo jer smo isprobava-
li, igrali se sa solarnim kuhalima i kolektorima, prvi gradi-
li finske masivne pei, koje su ponekad dimile kao lude...
Moda zvui neskromno, ali postigli smo jednu razinu ot-
pornosti na promjene, i svakako neemo stati s istraiva-
njem jer nas to tjera naprijed. U pripremi je biomeiler koji
e jednog dana istovremeno proizvoditi kompost i grijati
kue bez izgaranja, takoer i mikro bioplinsko postrojenje
kojim emo proizvoditi plin za kuhanje od bio-otpada. Po-
eci su uvijek teki, spori i obeshrabrujui, ali upravo to je
prvi test tehnologije koju radite sami. Sljedei korak je ve
4. Zakljuak
umjesto kraja...
190 191
Literatura
Zagrebaka upanija, potencijal obnovljivih izvora
energije, Energetski institut Hrvoje Poar, A. Baan,
H. Bai, . Fitrek, L. Horvath, D. Jaki, N. Karada,
A. Kojakovi, V. Vorkapi, S. ivkovi, 2012.
IPCCs Fifth Assessment Report (AR5), Summary for
policy makers, 2012.
Sunevi toplinski sustavi za kampove, Drutvo za
oblikovanje odrivog razvoja,Robert Paiko,
Daniel Rodik, 2010.
Edward Mazria: The Passive Solar Energy Book,
Rodale Press, Emmaus, Pa, 1979.
HEP Toplinarstvo d.o.o. : Energetska uinkovitost
u zgradarstvu, vodi za sudionike u projektiranju,
gradnji, rekonstrukciji i odravanju zgrada, Zagreb,
2007.
Bernard Rudofsky: Architecture Without Architects,
A Short Introduction To Non-Pedigreed Architecrture,
Doubleday&Company, Inc., Garden City, New York,
1964
Prof. Dr. Branko Lalovi: Solarne kue, specijalno
izdanje asopisa Glaksija u suradnji s RO Na stan,
Beograd, 1982
Krunoslav Ivaniin: Nikola Dobrovi i vizija
demokratskog grada, znanstveni rad, Dubrovnik,
2000.
Vedrana Bikup: Smanjivanje uporabe energije u
zgradama/ Ekoloki osvijeteno stanovanje/ Pasivna
kua, studentski rad pod mentorstvom dr. sc. Alenke
Deli, Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski Fakultet,
Zagreb, 2010./2011.
laki, a nakon napornog dana na krovu montirajui solarne
kolektore, zaslueno ete u hladu popiti s prijateljima pie
i uivati. Kroz ovu knjigu pokuali smo, koliko smo mogli,
pojednostaviti jezik moderne tehnologije koji razumijeva-
nje ograniava samo na uski krug strunjaka i zapravo na
kraju krajeva malo doprinosi rjeavanju lokalnih problema.
Ovu priu ne bismo mogli ostvariti bez pomoi i podr-
ke divnih ljudi koji takoer rade ovakve stvari irom svijeta,
od Slovake i Austrije preko Rumunjske i Engleske do Fran-
cuske, Bosne i dalje. Jer na kraju, bez obzira na to koliko
kilovat sata utedimo, vano nam je da povezujemo ljude
koji ele znati, irimo znanje i predajemo tu energiju i za-
nos u dobre ruke.
192 193
Predavanja prof. Ljubomira Mievia na
Arhitektonskom Fakultetu u Zagrebu pri Danima
pasivne kue Predavanja dipl.ing.um. eljka Suia;
Toplifikacija naselja na obnovljive izvore energije;
Sisak, 27.-28.11.2008.
Predavanja mr. sc. Danka Kurica; Razvojna strategija i
doprinos Hrvatskih uma d.o.o. sektoru OIE; 2011.
Predavanja prof. dr. sc. Davora Kralika; Energetski
produkti iz biomase; Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Predavanja doc.dr.sc. Draena Lonara; Biomasa u
proizvodnji elektrine energije; Zagreb, 19.02.2010.
Predavanja prof.dr.sc. Zdenka imia; Koritenje
energije biomase za proizvodnju el. energije (topline i
goriva); FER; 2010.
Predavanja dipl.ing.stroj. Matka Perovia; Toplinsko
iskoritavanje biomase i suneve energije; Energetski
Institut Hrvoje Poar
Sam svoj majstor; Specijalno izdanje; Sve o grijanju;
dipl. in. Branko Ilja, 1990.
http://www.rocketstove.org
http://www.solarcities.blogspot.com
http://www.dennisrhollowayarchitect.com/
simpledesignmethodology.html
http://www.passipedia.org/
http://www.pasivnakuca.hr/
http://passiv.de/en/
http://www.wikipedia.org/
http://passivesolar.sustainablesources.com/
http://inhabitat.com/tag/passive-solar-design/
Iva Sui: Povijest koritenja energije Sunca,
preneseno sa: http://www.obnovljivi.com
PRIRUNIK ZA ENERGETSKE SAVJETNIKE,
PROGRAM UN ZA RAZVOJ U HR 2008
Zeleni alati
Z
e
l
e
n
i

a
l
a
t
i
:

G
r
i
j
e
m
o

s
e

i

k
u
h
a
m
o

S
u
n
c
e
m
Supported by
nsl_Sunce_1.indd 1 07/07/2014 10:42

Zeleni Alati Sunce Download

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Zeleni Alati Sunce Download

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Zeleni alati

Grijemo se i kuhamo Suncem

Vous aimerez peut-être aussi