Uvocl

Kako treba prilaziti gn~;kim ~pUlllo.:I1i(."illl:t!' Troha l i it!

znartzellntm, ali i povrgriim poglednm kao ba vnrsk e dvorce

\VesLlIlin~lt:rsku ill cgfparskc ph-amide? jamacno ric. ler grcke

gr.:l~evine: ,,:1 Ii;,l~ rek obican estetski priz or. Proniauali ih rut ria lieu

mjcera iii im sc clivi H na totografijama. ntec je uvijek 0 .purovanju k izvortstuna-.

Sro se [ice Izvorigta europske civiii7;H'ije - njezinu sada!inju krizu - suprorsravljaiu sc europska kulruro proizlazr iz krscnnsrva

judatzrnu, Sbodno [once nase bi

nosumu. Druga tcon]a nasega drustva proizlaze- iz Rima i pnsebno iz Grck.e. Gn.:1 su uterncljih znanosu, ponajprije matemartku i toutku. a Rimljaruma dugujemo pravc i z:lkone

!l.1i ovdje ne zchmo obtasruavan III suprotnost. Dovolmo jt" »ko mozelllU pretpostaviLi da tcza koja dopu:;ta da slijcciirno izvore naseqa znanla i naseaa miiil,ienia do gn~kog:l l()g()sa (rnzum, lim). rnoze prllzHi clovoljno

da ftlozofa i

cemo

ric xarno odre.df'ni I U odrccrcru nactn zivora pojcdmca iii drustva. Grcke grcdevtnc vulja promatran oS poseboog aspekta. naime kuo koltjevku Zapada To nas

odmah navocb ria pir;lIlif~: rko bill t i slavui

inaleua plemena. 1I brotnc drzavlce. su n:l.~l"li:lv:'lh ne

plodne zemlj~ okruzene rnorem? Mozcmo l i danas

Imau kakvu 0 njimu? To nnm pitnnje- orvara oclmah HOV,l

pitanj;J na 1,0j:l su hrojni povticsnt radovi daft tek neporpune i neza-

dcvoltavatucc odgovore.

Grc-inra, tuko kazu, zahvaljujcmo nufvredru]a svletska bogarsrva. slooodu, u m;d(~!luj clrL,lvi i - cia no zaboravtmo - strahn oblllezava povqest jest. i nizunjc sruaknutim n.uoduua. T;lj Tro]c. ttttaaa i Oatseta

hlcove pOpL11 i penelope, no

neovtsno 0 lim nnilnzimo posvnda na n;1silje i okrutr.ost. Prisjenrno <e lfigc-nijc, Kasandrc. itcl. Govori se dodusc 0 skladu i ravnotezi. :tli i zna se da SlL bakh.uuice urlujuoi prolaztle zoruljom i ruzchrate Il;.l kornade svako zivo blcc kojc bi im sralo na put. i\1rac:ni misreriji

odredu]u beleoskoga bica koje st: suuura tuko sjajnim.

Poncu n:1S cia velike mn7.ofe iii bar ono sro !e- preosralc ad

duh vrcmena, zrcalt ga

No dnb.nsko pl'Oll':'~lv:tnje

supremo stnjalisre n.n-orl

iz mitologijl.;.',

! mila suprotsravtla nekc- su bogovi

mjesro tztuectu neba i zemljc. ali Dcmokrtr je naucavao kako je sve samo matertfa i zbir atonia. Nedvojb .. ,,:nn Circirn;J ;-:;1 hvnliujeruo odredeni -sbukt- naCin ztvora, no ncmn niSt:l srroze, ntsra asketxktje ad Pitagorina i

Empedoklova mis;lnnng;1 b1:tgd, U gradovtma vladaln izrnzita druzelju-

bivost nahk kola u 18, stoliecu u hila kno n rtra-

nift" dok je mtslioci

jedan 00:.1 prvlh i naiistaknutijih filn;t,ni':l rrnuk u S,II110CC. Kako da sc , dakle. kod

njihova vrerne-na II sklarh. s Ilt'SlO i VC01TI:J raslrenom

tczom (bml.~njih tilozob povijesti? l i on! <rranrt. nil_lrti likovi Ll

gl',:kol11 drustvu- Lmjesto da hvulc grcku civilizaciju. ani SlI je kritizlrali [er su vrlo rano spoznalt opasnostt koje prtjete od nje. 1\-0 kukva sc ::;Il,tg~l krtjc LI tun nusliocima koji nisu octvalalt znarue od mudrosu ni pnezijll od zrmnjn' Ne hi u sc- kod njih spoxnau Crcka, dudust: ric kao U zrcalu. :lli

Nietzsche povczao u Europi rakoder

misaonim bogatstvom (_;rk.! jJOUl';1V<!O jc svcucthstu LI Baselu, nnko nije bol]e lueraruru (lei ntega

lcora (u

diji) re II prafenomcn drarnc: covtcka

njegovim nekom vrstom carolf]c i OIllOgIH"lljt" IlHJ da sc Pllll<!SH

da je usl,ocio Ll knkvo drugo ujclo. Glcdalac Ispunjen cuontzusktrn duhom oslecao [e kako se na p07.nrnici priblii<lv<j bogu ili junaku cijc Ic jade vee eanatrao svojima. Ali odmah uronto 1I apohrujsko stante sna t.l kojern 11111 svjd.liji. j<!~lliji svij(;t koji it: ipak blo slicniji u mznofikirn ohlicim:l. ·N" raj nacin ko]a nalazr odjcka U tragedrll:

Ova t~llldjila analiza, kuju bi danas [amucno trcbalo uputpuniti, zasluzute najvcc-u p07.orno<;t ier grcka povijese hiljezi i Il~LkUIl Nteczscbea nova cuenca i naprcdak. Ona zorno pnkazu!e modernom e'ovjeku sro je 7.D Grke znacio vjersk i osjecaj Z" lias su price iz mnologfjc otprili.kc ono ~\O su za djccu bajke. Mi i suvtce lako pn"T"107n:lil"lllo 1I bogovima i njihovill"l

inerjusolmim vezama strusti. Ti su svadljivi, cesto tvrdo-

elavt, upleten! u h~;>.nhr:li'.lle II kojtmu na brutalan i

svotcvoltan nactn demonstrtra!u SlllC::ljll W 0

1I1jl'"]1S:111("111"1 pr+kaau poliuc'ke- llIuL"i vrcmcna govorilo

se 0 -cudesntm. bogovtma- pril:·:·lllill !" liku-

vima koji xu bth ncznatno vHzniji i j~Lci ex!

Ako covtek s rnkvim 1l;17.orOITl priMUJ.I<L

nccc jamacno rusra razumjen. Grctma bogovi .~tn 1ll0dt:"1"I1i t-uciuluzi i Illozof sm.ura]u -svcrtm-. Bogovr su bili u lstt mah daleko. a tpak i taka blrzu, upletnl! Sl1 se 1! 7.ivnr pnpul vl"t"hl §IU daru]e zrvot . a J1<.: pUpUI mrtva ukrasu. Sada ne zeltmo vtse 0 bitnoj stvari, svc Sf 0 11101";11110 r~fi 0 Pnnc-nonu i

U k0joj mjeri ova mjcsta i gmdevlne zn Areoe.

rctctzscbeova analiza za nemariln je ron~Atn muovc- i Ic-ge-ncle 0 Ate-n i

rvietzsche je l.iio zabavltc» time cia obubvari grcko trageduu II

svo] nje7100j I),·l bi se raauuuo gn:ki grad, ~{ poecbno Alena,

1110ral110 snvaun dtvnu sratuu Arene Panbenos (Djcvic.e Areoe) knj;l se nalazt \.1 srcu t-arrenona. Nu lit;' suuleruo je zeljeti shvatiti razumom poput predmeca koji valja analiznntt, w~f \1 najboljom .slllcaju nekom vrstoui iraciorrulne imuicije koja bi vodila racuna 0 -sverome-. Porrebna je tck [asna

spoxobnosr 16.ivli:lv;lnj:1 istoclohuo prima k,IU jeciinst vo grad.

gractcvtnu koju nact njim i ho~anskll {dcju k oja jf' ozivljuje

Kreta

do kraja mikenskoga razcloblja

Krcta i tijt-' <rrnnegora Dhikti na

iii srcdozcmnu teztcnu i osobtro narocrnu zajcdntcu ui sc-uiuska, nu Cije :;e elni(ke crrc i maloazttsktm narodnna i jezicinu

Minojsko razdoblje

P°'iVe. jc prvi put stvarao gractske <tnviti li \iC'?U S drugilTl isro talco novirn fenomenom, nalazila u rukama samo jednog

OV() s~ r~'17,dnhlje, razvojne faze te-k u

prorumactrt same uriecatem Eglpra i prve sirenje Egtpta na Aziju i bubilonsk! proctor II srcoozcmnt prostor omcgucih Sll kretskhu pornorcirna , trgovr+m.r i purotcima ne sarno (1.1 ImLlCI' !LOV!::' tehruke \'I:'C::' da ponajprijc prosirc njihovu uporabu na kretsku dviliz:lciju kao cjelinu. l l Egfpm je vee ]lrij~ 2(100. godilll:' pnie Krista btto pra v ih pataca. urujcmickc izrade naktta, ikonogr;Jfiie i SIlSt;IV;1 bez rv cc-rve govonn o Izravnoj vczi tzmcdu koji su ruda

sc da su se Knos i smtesten: u ,sl·(·~di!;111 nn jllgu tek pusliie Vee II~I pocctku drugoga usucljeca po!e krtsta u rim jc gradovima hila jaka sreclisrtja vlnsr Vla dar Minoj koji so? osbniao 11,1 jak cincvnicki ararat obnasaolc najvazntjc upravnc funkciie i imao nudxor nad ohrndom mernla i jJJij(."'vOZOI1l. l zraz te lnoci Lila jc grudni« volikih pataca oko kojih su se fomurale gradske n.rseobine

Gradovt i palace

Homer ie tzbrotto stotmu kretskth gradovx Ncdvojbeno s u LI tom l.noju bib i ueka rrgovisra. Krctski jc grad simboltcno utjclovlienje novena svijeta koji je- istodobno posvc-c'en bogovima i despotu. To se odnosi pcgtavtro ria KilOS. Mozaik pronacten pod njegovirn ruaevtn.rma olllogilclije na III livid 1I uac-rr urvrdenoga gnltb S visekamuu starubcnirn kucarna porcdantm

llZ drugu Plan grade je slozen kao i tlons krer.,,1(il1

se moze urvrditi plana grada i palace.

nov: oblik: I"L)il'illl. Lablrim ie ncdvojbcno

srarih kretsklh urudova od donas

prcrpostavljamo da ic

jJrCHllt:'lJlilllllreza kruz

strane z<.:illljt.: i mora.

Gradu ral:16, rio palaCi U7 koju se razvija gmdska jezgr,l. 1ll0.:lCIIIO sc U punoj mjeri dtvm u Knosu , jedinstvenom gradu, spomentku grarliIC"ljsrv;l. Pal.n-a II Knosu. vladara Mtnoja, rialvcca je i ujedno najzname-

Kri~Ll

Od u tcnosu Pcsur

ispod sagractenth pataca, <10k palaeo LI i;tgrademl

ooslt!e, 0('11\,:11:1 Iiruje ranijcga razdobf!a. toga i u

podrucju Knosa i Festa nalazfle ,<;11 Sf' knel_evskt:" ].lab,,:e i veliki

gr,JClo"i: Hagin "le-iacla II ravruci Mcsare i Kani]a. Mozcmo svakako S3 slgurnogcu usrvrdtn kako je ova n;1.<:t:-ljl' prvi vehkl prirnjer :;;L\':UIlC «rhucktonskc ll!l!jclnosli, a ne SMl10 obicne gracliteliske rehntke.

I\bliji su karnkrerisricne za

razdobljem-. utvrde

i u svom tiieku pokazuje

nu zapadnom dijclu ztda

strnru: ulaz.i se LI ra:.r.li(it"" oduje

U Maliji sc vee od ranoga raz.dohlj:t l1107:e IITHcliti pojavc kcnstruk cija s karovima. pcsebuo iznad zapadnoga dtjc!a palace, koje su vjerojruno bile dostupne prcko velikog:l stubista iz sreclnjega dvonsta, taj je die palace, mectuum, sasvtm stgurno bio promtjenjen II sljedefelll r::tzdohlju, Istocnt dto S;1s10ji s(~ snrno ru-l jet_hlu"t;lvttill prtzemnih sklacttsta. smtcstcruh

tzmcdu ovortsta i Iri<r;-l.S(:'nj_h stukorn II kc]o SLI se

koja na

Iupcsul oxrvnre-n vr!o ues.preuio, 110 l~t st.' zrcitjcm obliku Ll knosu.

II \,l:tliji [c- takoder orkrtvcnn kraljcvska nekropola Krtsolak. Ograda prtlicno sltcnn pnlaci ok ruxuje gotemc grobruce- koje pokazuju tstt rutin gl3ChlJl: kao i kucc. Zidovi SU posvudn izradeni od mente kval.remogo

11'itrerijill:l, no uvijek eu ukragoni srukom.

.u-hitektonske novine Jskcpane II ,i'l1aliji poka zale- '>u (I;] "'1I pU.':,Loj'lle

Wr--~~

-

"

I

U kcuma i "licnu

opaza se U ohmdi

metala. Neki prirnjerc-i OiU pcaredeut od razarunju nckropole Knsolak. Sulizirani obJici pronadenlh pritnicraka UPI!('·lljll n;l (0 da SU 50.:' ljud! rnnogo vise brinuli zn nakn llt'gO za prtkaz. To dokazuje cia SLI

Krccani vrlo rafinirano i vrlo

io,:; prlrnitivan karnkter.

f1riJedl:'llIU Ii na proucavanjc takozvnnih mladih 1':11:.(-;1 11:1 Kreti, Ij

srednjeg, oonosno, kasnoga opazu (:1.;1110 naprcdak u

tehniei kcranukc. Nascl]a u velikih p:lbC~l. pose-boo II

Knosu pokal,lljll raatrenu upotrebu fine kcramtkc. C razdobl!u

nlzvui:l vtasu II palacama ()IKI doseze vr!o vtsoku rehni('1(l1

\';lZ;1 pU:'I<liu ~lie tanjc i napokon cteblunu ljuske [ajeta.

';(0 su bote jo.s tislH:1ief'im;l t;vuj punt spi svjcdocl 0

teu upotnjcbljcnog materiiala Taka napredna cehntka IlPIlc'\lj~ rm velike

trzi!=;le i vtsok srup;lnj ukratko ria civili-

n;1 svorn vrhuncu onoj rnladrh

oclgovam ruz.voju i su se pr()vodil(~

Dvurane 1I mludim palacama sve ,~ll razootrktje i raflruranljc oprernljcne-, ;1 time i Igra svjl":ri;1 i Sjo.:'IlIo' postajc dojmljiviia.

Orprtltkc u isro doba i k rnljevsk i grcbov! posraju svc mrmurnenralruji. Cini

M'~ da ."11 na kopnu sr.u-iji pa Sli gl-obovi nu KJ(~Li sagraocnt

na njih taj se tip ne rnoze svrstati u vcliku liriiju kre-tske

Iznimkn jc rnozda grob u hramu rukrtvc-n juzno oct palace u 1(00.';11

Grobnica S;1 sreclujun srupom tskfesana [e 11 nje nalazt sc

k.npta selva srupa i dvorana kOj,] vudi na re- ,,,luzi kau

i7,VOI" svjerla

Iskapanja na Krcn! i7.llijt:'hJ su na svtcr!o dana LIZ arhitekturu i llt'ul"ekh:ano bogatstvo shkarija. Monvi oslikanih ukrnsa umogo su ;lIi huno

mante vezaru U;( namjenu nego u vecini dmgth kuuura

i egtpatsku. Ni5la ne m()7.(~ kulturu 11<1 njczinu vrhuncu

001 fresaka LI K1LU';U. One najpoznante ukraeavaju krulnctnc odaje. morskfh dubin .. kod kojeg je vazan icdtno slobodan i 7.iv pnkrd i

preclnost da]c igri fanlasticnih II odnosu ua vjcrriost srvamth

xno II dob;1 stariJih p,da(-a IIlllijece prui.:l

mogucnosn varijactja Zil reljefni ukras. Ovdjc ponovno dolazi do duh pokreta ko]i karaktcrizhu krersku c-sre-nku U s'Vojoj cjdini. U svakoj vrsn

umjetnosti Yidljiv je isti duh, sc prcdnost stvara];[ckoj masn prod

slrugirn realisrtcntr» pr-ikaxom i arhitektura slijedi ra oacela. oria ne

zahtijeva ni s.imetnju ni perspcktivu osi. vee irnprovizar-iju i pokrcr. Norna ni [cdnoga uorisa dvorane koji bi hio jeduak drugomc, svjetlo dolazt odanle gd]e ."~ ne- oceku!e, »aimc, odozgo iii iz llnularnjeg 0["0]'<1. U osrro! suprorncsu s rmkenskorn .ulntekturom kako ccmo poslije

Mikensko razdohlje

Oko 1600. gochne Krista sn;I/,I1O se rrohllr!ib do L:KLol rclanvnc

nvna k ultura na Tu se pod krctsktm urjecnjem su

Mikena i mrkcnska umlernost prtv.nntc- vee I prl]c Krete. Mik~nsk;1

prevlast i7.gmdivab .se najprtjc mirrum outom. Tek okc 1400_ god. prijc Kristu i pod jo.::; llf'r;uj;'I;lljenilll okolnostima, krerske SI.I pab(e.

bile razore-ne. Od lug" je doba gospoctarskt

zivot na Kren roceo nuzadovati. Velika nasel!a podignula oko

pabed cije su gospcdarske ukuvnosr! bile usmjcrcnc santo na kruljevak! dvor P()sV~ jf.' potisriul« llUV~1 mikenska talaxokrari]n. HuduCi da jc kn-tska pomorska trgovtna n~ljvise bila rezcrvirana za vlastodrscn i llJegovu okofiriu, nije bilo autonornnoga rrgovackog ~Ioj<l koji bi ::it." Lllog<l0 suprotstavui Mikerijunirna. Tnko su gl<uJuvi svc vise gubill na vaznosu. Njihova jo.:

gospodarska utoga slabjela i oni u usporcobi S~I sclom koie se samo

brinulo 7;1 protavodoju svojih dobura , posl';ljali »eprcdukuvni.

Oradska srcdtsta raxpala SI.I se- u brojne male nascobtne.

Slikc u boji

17 Ova, 7.2 ccntimctra visoka sratueta bozice porjece iz neolitika (oko ,000. god. prije Krista), Mar~rij;ll je aragonit, a statueta je pronadena na otoku Egini.

18 Godine 1829. nrknvena ie tl nekoru grobu kod Alene :W,) em

jt' ud ghne, a n<lST;ll~ jf: vjerotislldjet':a prije Krista u nekoj arenskc]

19 staruem od gline iz 2. stoljeca prije Krista prikazujc gtumca u komediii.

20/21 Duris je bio vrlo produktivan slikar utickih od ghue s

crvcnuu Iigununa. Na ovoj posudi loa pice god.

Krtsra) pukazao je Herukla kako sc odmara i kako ga bcztca Arena

Posuda za zalihe (sramnos) pokazuie oproswj ratnika ad zene Glincna posuda nastala je (oleo 430. god. prije Krista) u nekoj atensko] radionici, a ukrasio ju ie. navodno, slikar Klcofon

24 N:! ovoj umfori (oko 760. goo. prije Krista) nazire 51." bitna prornjena u atlckoj unucrnosn \"<12:[. Na glinenoj posudi oLiljdenoi jog uvelike geometrijskim stilom (uzorak meanrira) rnogu se naCi prvi flguralnt priznn Zivotinja.

Tko su zapravo bili Mikcnjan.i?

K;lO posljec!tcu illdul.::'urupskill scoba narodn oko 2=,00. god. pnje Kl"isLl dosu su iz dun:.lvskog:1 pro~tora U Makedoniju rc odgovara!u narodu kojega JI.::' HOIl1(;'r nazrvao Ahejctma. Vee' 11 pocctku sr,-,·dnj<.:ga broncanog dob;t (oko 1900 KrisLa) proctro jc dio II . ..;redisnjll Gn':'ku i . ..;toljece

g]"~ld:1 kao .';LO SC iz IJ.

scsroga Troje. Ahe]c! iii Mikvnjnni tnazvaru po :;V0111 najp.oxn.uijc-rn gradu ~\'likeni)_ koji su sc slllzili grckim jezikorn i n:HH~ili potjodjelstvo od nt;olitickih 11:11'0(\;1, SLI na xrcn: nov: ctrusrvent pore-clnk koji se l\'lik~n."k'-1 dl'ui;tvu btlo

skupinu osoba kojn se ;;1ll:Jtr,'II;1 tstog

pretka, GI:_~1l0S kuii jc po suukrurt vcci od obildji dili s etruckom skll("linom. lznacl lljCg,' hila it:

oct vise genoi i isto se tako kl1wljib ria

povezanih II skvpinu rvortlo it: pleme J>lemen:1 S

su-mo vijece ko]e .~e /i;lstnplo eel vodu gt'1"/0i, ,I :-; crruge srraoc samo ieclan ocbbl',lui v(){.b koji ic obnasao funkc-i]u ne-ke vrste .s:.lV(.:~1I0g:1

vladara. Lz P0!l10f' lclkvog;l dfLI§lvCIlOg sustava Mtkena llSPOSI;lViL! vlusc

ll:ld Argolidom i Kortruom. Gradovt popur Argos:! SLI samosialnost,

viadnrn nrvrclu. 'j'ek II mogno je .<;ave~ni vludm

Obll:L~ari vlast k oju su "lukuv i(o' Lio SL~llUS Agamcmnona

vojskovode Ahejuca II prortv Troje. Vjasni.'irv() n;l(I zemljoru po..1ije-

ljeno ie Izmcdu pk~lllen<l i svnk i jto: genus obracuvao zcrnlju

_J\'likl!!1s1m LlT1lJctnosr nc moze . ..;c II SVOI1l ruzvoju njez.inim \,C7;1111i' ..:: lvrctslcurn kuhurom . .Ie li

VCZ:ln uz kakvu j LI

Krera iii Izmedu dviju suprotuosu pu~lojao

je mozda srectnf pUI: sasvtm postupno mtkcnsko jc ctrusrvo ko!e [c-. k;10 SIO

bile sirogo usrrojeno, ostvarilo 11:ld Krerorn koja

pril'ndllilll kacasrrofnma i

vLiSli.

krctski. Oko srcdtnc 16

usun toga m~lCCVC Cijc su osrrice btlc ()Jlt()h~ne zlatrurn i sre-brriuu nitima i eiii su poxlaceru h,dc;lCi bili ukraseru prtzortma tova, zattm srebrne i 7.hrnc sauce rc osobni nakit.

rhokn postaju sve rnonumcrualniji. a clanovt stnlno ill

kcriste, stc jlDliri('kuj tr1o('i

preclmera 1I dajc u dio mikenekogu drustva. U Mikeni

II prstenu llpW"UjU Ill"! zname razltkc 1I bogatsrvu vee oct isoo. god. priJc Krista i lime ctokazufu da je goxpodarskn sn:lg:1 vet.' nrorala bin tzjcctnaccna s poltuckom prevlastt. No grobna umjetnosr nije jedirjo o-evnn-nje

mikenske kulture. -"pC/menuli 1 vladarcvo koje su

vee (lei HOU. god Krist" .srilili dobu kao i

tvrdave \l Mtkent

Oko 1.~50. god. prije Krista izgraden je oko mikeriske ukropolc golcmi bedem u kojem 5<.: naluzc dvo]a vrata. tzv .• skejska vr .. na-. Steaiai jJllfai na grckom znact -vrata na liie"lio". Naz.iv potjEoC:"'" ot uda Sto su ra vrata bib bra-

njena iz lzboceruh basuona taka cia su bili ranjivi s d~S'K'

strane ier Sf> n.su mogli dovoljno bramn sicvcrozapadu akro-

pole nalazc sc Lavl]a vrata. lxnnd njih je dtvovski kamcrii nadvramtk na kojem se radi oclterecen]a nalaz! rrokuc koji prinscu kament iz bede-rna Na

tom rrokurnom od tu(<.t (poroz nt i kamcn iz

okolulh slijena) u Ilkk~S:lne bvice u

k;IO n:l grbu promau-au stmbol nukenske

vjcrojatno jc on ru stmboltcnu c1imenzijll tmno »amo uroliko ;10 jc prik:17iv:lo h;:,diciU!lalni motiv krcrskc umjetnosn. To pokazllje i mriosrvo pdzcra iz lava 11:1 lavove k ao ukras rra dodacilll<l uz grobovc. Na akropolr Je sagradeo rncgaron. kratjevska rezrdenr-tmo .skl;=tdl.l S ahejskom k uhurom. Orvarao se prcrn.r -"ledTlj~:'1l1 dvorislll palace kroz predvorte ukraseoo dvama srupovima. Trebalo [e najprije rrnb krov predsohlje da bi sc napokon doslo do pnjescolnc dvoranc u Cijoj se sredini ualazrlo kru7.no cgnftste. CCliri stupa podupirol» su strup II Cijoj jc srcclini bio orvor za izlazalc dona . Osobitost bib je ta sto nije hilo kac 1I Knosu elva orta. vee .';LI ih

Povtcsrucartrna umjetnoxtj namece se i prtanje 0 VCL~lIml

nastati izmedu krerske i mikcnskc unuemosu. Ne .<';;]1110 nil grad i-

teljstvu, vet: i 11 ktparstvu, sltkurstvu i kcrurnici, umternosr

vuklu podrijcrlo gorovc same iz krerxke umjetnosn. No [c Slo sc

pOSl1l7.ih njihovim postupcirna surno kako bi ih prenitelu 1I drug! esretski svljct. Oblici. oosrupct i ref-mike ostali su UgJaVIlOIll mspirtrani krctskom umjetnoscu, dol, Sll se sadrzaf radtkalnc mijenj;]li i podvrg.rval; vlasruom razvoju koji ih je vedic do upsrrakcije, pojednostavllcniu i shemattzactle umjemtckoga prtkaza. Orada su se I've vi~e prika zivale tcme nasflja (rae i

k.ako st' ruikenskn nxpjela

konacno le tlgUSili? Porrajprije, je s konunenra i obuhvarila u poipu-

nosu Argohdu, daklc bib je brorcano i po povrsnu u prednosrt. t.im je rmke-nxkn pu-vlusr hila ucvrscena na Kreri, ahelska se vlasr ubrzo proslrlla ('i{,]Vim ezejsktm prostorom Rod. Kox i Milot cvjctali ::.u kao mikenski

gradovi, a ruikenski Sf:' ostecto i II Egtpru i Siriji ato je nedvofbenc

potaknuo obtlazak i::ija jc rrgovtna usia II juku konkurenct]u .s

ml konxkorn i stlu. Kad rrukc-nska Civili7.acij<l i

0<1 vrhunac, prcdhcuurjetnost.

Tijekorn 12. 51.0Ijo.,;(;1 prijc Krtstn u vriternc veltkth razarnri].r i s.coba naroda.

ponovlteru val sto su ciusli sa sjcvcra unfsuo te nukcnske

gl'aLiuvt;' na kopnu 12. stolje(":l prtje Krista pala Jt= Mikcua kao

jeclan od prvjh :J Lronmi. dosljnci sa slevera Z3LlZ(;]i su 11~ljprijc-

Peloponcz tradk-ije t,:ldr%ille su st: ju; ueko vrijcrnc i to S:11ll0 1I

Arie-L Krajeru razdoblta i potavom Do-ann su <31'(1';01

njeztna umjetnost iz prcrpovfjest! u pruvu povijcsr. Dok SLI dopu-

stili utjt;'clj krccskc U11ljCtIlOS(i sve do stapanja. pre-ma Donuurua. su im

name-tal! rndikalno clrukCiji duh. ponasal! su sc drukciie. l I odnosu na ova

na-alno miicsanje uknvala sc potreba :.:0 •• [ suuezcm. On,1 srvnrn isto-

dol-n-o SllpnJlUusti rnnoga rtcsenta kOj:l tine hek-nsku umjetriost

Vrijeme Dorana

Grcka svoje dolasku Doran.i. Oni so postali

»ovtm vladartrm •.• t lime snstavnlcom u raz voju gr cke

umjcmosu i na pUil! veml]c u novo razdoblje. Na Dorane nf]e lJtjPC110 posrojan]e kretsko-mtkcnske k uhure Osim toga, zivje!i su nu grckoru

kopnu na kojc Je vehkim clijelom Istok. naimc Jonjani i njihove

traclir-ije Iz rth t.r-iju sastavnica: kulrure-. brutalnog

prod ora Doruna i utjecaju sturih Sirrjaca i Fgtpcana nastalc su istodobnu nova uruje-most i 110va cf vilizaclja. Grcka jc u§[a u novu Iazu ljllliskoga suzfvera

Poput Ahcjaca i Doran! SLl bill organtztran! u plcmcna. No na l1iihuvu ("ehl Jlij!.!.· stajao neogr;miteni vladar, vee kne-z k oji je isrodobno znpovijedao vojekom i kojcga jc birala zajednica Yd7nijih plemenskih skuprna iii svil r plcmena iIi gll barern nadztral.i. Pop lit Ahcj::1GI i Dorani su unal! poljopri-

vrednu tr;ldiciju. Oni su kopncnorn sre-dozemnom svtjetu svom dolasku

pruzau sliku nomadskih vrcjruk a, -zeljezntb [judi. (u 11 kUJi SII Sf"

u-k povremeno bavtli oottooielsrvom. Uskoru je duboka pokopala

re-rnelje seoskc plcmcnske zajednk-e. Porast stanovrusrva i drugtvena

ncjcdnakost bili 5U krtvrf sto kuji vise

or! ze-rnlje i putove u rrgovtnt de

stenciju st'uske skupine sranovntsrva cdreklc su sc svoga

zernlje. 7.emlja se crtjenurala nu nova gospodarska podrucja djelovauia i portcala nastanak gradova ciji SlI stanovruci ~i\'ieli ad trgovine Lo;:! ni-,u bili

upuccru ni 11<1 r;]d II nt na obradu sirovina . Crcki je poluotok na taj

n;H~in osrvurio za krizc plcrneoskih zajerlnfr:a prtjelaz od scoskoga

na gradsko drustvo

j',]j se priJd:1.7 osjetio i u pouuckom L- usporedbt x egtparsktm

bogatastma koji SLI .'j'.: remeljili ria seta i npsoluuzmu

bozanske milosti. KI'f'cani su izvr.sili politiCki pornak pre-rna manje aps()luinom, rnanje bozanskoj monartnn bliioj narridu

Ta] pomak pcdudarto se vrcmenski .~ nasrankom gr"duva - n~,"("ohin:1 u kojirnu S(:' -palacu LI gradu ugrujeadila ria i,,,toj

(Rene Hvghe). U Crrckoj xu sroga poscojali jcclau LIZ drugoga krajn]e suprotstavljeni poliuckt oblici: pojava tiranije u Maloj Aziji i VelilwJ Orckoj prvma Isrocnom IlzorU,:1 1I Ateni prijelnz I-'rerna dcmokraci]i i .. kra lju - gradaniou-

U Atcnl i svtm osrallm demokrsrsk.ro zaieclni(:~ll11H prorrujemla sc

predodzba 0 pojedincu, odnos prerna svijetu postavljen je

nagtavacke, re!igin7_nost je promijenila svo]e bice, a i umlctnost s njom. Lhnjetnost je sve vtsc gubila svolu korisnu frmkc-iju Ie Ie time pogotluvala

nasranku escetskog nsjec;lj:l. Ud magicno pnnuuvnog zracerqa nrnje-r..

nost jc sacuvata samo jo,~ Ci.~t11 a to ?_nal:i uno medtrauvno.

Sada se moglo priruijeun kako jc pr+kaza posrupno pres!a

na sve svjesntf i razumruji prikav 7apclvu, ~e umjcmosr od prvoga

trenutka pokazrvala kao naper oko monumenralnoga rf'ri:l. k,U_J resko razumlllva strogost 11 ltspon::,dlJi !> masrovitim i mcktm obucrma kretskornik crrsko urnjetnosri. Postoji li Hepsi prtmjer 7.;1 dorski etil od Apolonova hrama II Korinlu?

U ctorskc! urulernostt pobnedtla je kruut i'UI'lIl<L nad pokrcrom. Ta srroeost II formi nije sc ocncvala sarno II umjetnosti vee i u fllozofiji. K;lO stu su se ljudi u umjetnosu sve- vise vezali na obi ike, zunirnali su se i u filozoflji sve vise za strOgost raz.uma i urna. Treca komponeut» grckog,t btca - urjccaji s Istoka - rvorila je protutezu i .. orcma prevelikoj osu-ini uma europskogu podriictla.

Je uterneljiti postao>grad'1nino1ll<

J(:T svak i]e bto

loin gLlci

16 KrmSlnlk<:I/(l tlorsWg_a brama - hmm hoZ;c~ AfaJ<! (0110 45y)' S'Jri. Prifl! Krls/(j) rill lJ!u/'m ~ini.

Talco jc Elcuzma postala Demerrtno svengte, tako Sll DeifL, grad Apolona Egejca vidjeli knko se on Lori s Heraklum I napokon u Olimpiji su se zamijcnila bozanstva zaettrntci: Hipodame]a (krotiteljicu kcnja) postala [e Herem kako bi se napokon u potpunosn posvetiJa Zeusu. S tog aspekra valja proucavan veltke anricke graclove , kuhna mjesra i svcusra koja su rasuta po ciicloj konnnenratnoi Grcko] i cija arhitekronska hbga svjedoce o helentamu, iako su uni plodovt najruzlicitijih tudih utjeca]a.

Ollinpija

Za Hera klu, bcga dorskoga podrijetla, kazc sc da je na tlu Olimpije zasadto svcru maslinu koju je donio iz zernlje Hiperborejaca i Iz koje je izradivao vijence za pobjeclrukc natjccanja. Taka je l-leraklo utemeljio Oltmprjske igre. Najstari]i dio sveri.<;t:l U Olimpiji je Herin lu-am. Na pocctku ulimpijskih gradevina stupovi i grcdc bili su jas od drva.

~~ISIl_lj,d"l .'ie od strove gradn]e oct opckc nu kamoriim temelllma. Krov je bto jcdini ukras ;-ahvaljlljlH'; tOI1lU sto je bin prekriven zivo obojenom cerakotom. Izvan lu-ama pronadcna je kamena glava hn7.irf' u natprirodnoj ve1i(~ini. ]\1;:] cclu irna vrpcu ;1. k o]e raste krona od lisca. Na tcrnclju karak-

tcrtsucntb osobtna i liea moze se cia druiru iz f.

[cctnog posljednjth OSI;.lt;]k::i

cluuranje podcdara ocprilikc s

He-nna lirarna 11 usporcdbt s gradevmama eij(l je dorska arhttektura vee dnsegb vrsoko savrsenstvo sve-usre se u 6. stoltccu sasrojato tos od ograde grobnk:e kmlja PdOP:l u pererokura, zanrn ad gradevure kUJ<L je lnfa posvcccna Hip-odumeji, tczaura (kuca 1.1 koftma su se cuvala blaga razlicitih gn"kih gradova) j igralisra. 19r::disk potjei:·e iz 6. stoljcca. Bilo [c uklopljcno u sveti

:-1 boriltste u sredtnt nalaztlo se bltzu 7.eUSOV'1 zrtvl:'llika

obje .<;tl";llle b()J"ihsta ;;U xc :-iLCpcni("\lsto poreclant rectovt stedala

I,

Ii. I

5to su zapravo bile Ollrnpijake igrc? KerlvnjbeTlo, UIlC> su bile rnjesto n;lj\'t:'L'ega panhetenskog okupljanja pa prerua lome V:l7.:1n cunbemk grckogn jedinsrva. (;ini se knko nnhov duh poqece tz panhclcnskoga doba. Po toj tradiciji, utemelienje igara pripisuje se trojir-i [unaka koji se uuatoc

1-::17:1ik;l111:1 lnko mugu zamtjentu J'clopu, Prtgficu Ciji su zauzeli

Mikenu, grad i kef je navodno uveo u igre utrke re dvama

Heraklovim razbcnogu podrijetla: jedar- potlcce s Krere i utjelo-

vljuje domrnacnu kretske kullun::, dok je- clrugt, 'rebanac, na odrcdcn nacin H<lVWllO izdao kretski duh lime .510 je igre organtztrao II snlu dorskih go-spodara.

ntjc tunkctontrata

S:llDO riakratko suprotncsn 1

drusrva. bili SO, nazalost, prekrarkt i prcrnalo SIV:tlIlLI ulogu II ujeku povijesu i hetenskoga vntcdnosnog susrava.

Slike u boji

davoralfa@warezhr.org

41

za mijesanje (kratcra), Krista II utenskoj radiomci

zuje ratnika.

42/43

44 Eleuzmsk! posveceni reljef i:l. vremena oko 440, god (Narodni muze] u Ateni) prtkazujc objc bo7.ice Perzefonu (Hjevo) i njezinu majku Dcmctru te 'lriptolerna

45 koji se opr~lsta nalazi se na boo za

iz vrcmcnu oko 370. god. prije Krista upotrebljavaf kao predmcti II grobu

47

U kojc- razdiru psi Metopc- je izradivao sicilijanski majstor dtlelom od poroznoga vapnencu, a dijelom od p.rrskoga mramora.

48 Komtcna rnaska stare zene, visoka je 6,5 centtmerara i potjccc iz stolje(\1 prije Krista

;r I" r- E 10' ...

~ ;a "II:! (

• I"";' .. "

Od 5. sloljeca prije Krista u Olimpiji su dogr;]dene potrebuc pro-aortje za priman]e posjetitelj,l j natjecatclja. Pravc sportske prcsrorf!e prikljucerie- su igmJi.';LLlj tcrmc i bazen izgradeni su pcseboo u svrhu . Ali ponajprt]e su nasrnvljerii gradnja i ukrasavan]c ZCUSOV~l lu-arna.

Ue!

I_: istnt'l1ngn"kolll maloazrlskl gractovi. je zeus odre-diu kau Apolonovo i Aru-rmclino lllj~srn rodenjn. veze s rstokom obogadle su umtenucku basunu oroka i ucinile 0<:1 nlega omilicno nucsrc viscsuukc umjcmosu pod uuccajem rscoka. Cini St.' kako se jedau od prvth jllll<](':kih likeJ\',] knji ie- vladao 113 DelLI mogno prtplsan zenskom bozanstvu koje se poslt!e dovodilo II vezu s Arrcmidoru Njcxino sv\._·ti:;tc blizu Apolonova i

njezin 111','\111 vise su pura kult i :;;10 se on

smatrao oroka nectvojbeno pau-ijarhal-

time je na Delu ponsouro l_l

Eleuzina

7J!ul"popiic:/c

Ovi porovl sastoje se uvijok od muskarca i zene, dok je grcki mil cujclovljen u zcnskom IX1I11, p;~n..1 majk e j kceri. Mozda U tome valjn glf"(bri kontene ;lrhfljske rnamjarhalnc cradtcqe

Kult Demetre i Iljf'?UW kcert Korc odrzavao se Ll n;ljvl":(.~oj tajrmsti u hramu i bio jc rczcrviran samo Z;] posvecene. Svetkovinc ko]c 51..1 se ndr7.av;]le izvan prostura svecsra bile su naj-n-otiv dostupne svtrna. Dcmcrrtr» misleriji koji ,<;1..1 naJpriJ~ hili kultovi plodnostt pretvarali su se malu

puma]o u rcliglju roden]a II hDlji vtvot ria drugom svijeru.

osobttostr ovog:l su sc gracevtne koje su bile posebuo

jenjcnc za posvecente II svete mi.<:lerije i popratnc ccrcmontje, na pruujer

telesreru. Prvi te-le-stcrij je vee 1I Pizixtrarovo duLl;! Bil,l to vclika

dvorana uokvirena Duz ztctovu bilo ie poredano rec:luv'l

stuba.

J!a .,"'illff,)! 5 . .'Io~'r~{j P'~.i~ g,.,:,w h,b ::..,,: 1(~io;"11 s (JO ~~,irL"" S!It/J01YI .oOd:I.oIl7, dn~'>:i ""n~". !r'''''' r,'r/f1IYI .',mlxi na .;I"im M'WI,IIIm pnf2«:e 5" "'jes!a g:,,(/,rod,·!( •. /'rosli)"je "tOgE7i) l>nmilirtl..)iri!i.'llieij:,,<j;

L srccliru dvorane pet rcdova jonskih stupova stvarulo j~ prrlurnruk

Craocvtna je f::1L()H::'IUt Kserk sovu napaclu: bio dodll.<;f: plantran riovi

hrnm Illnogn ver-ih no tz nikad

Od tclc.srcri]a do vrata Pizistrsnova zida Slie do

[e resta. rduci cestorn dol;l?i se do mjesta OJ. kojem su

Keleja ljc~ile Dernetru koja jc oplaktvata gubnak svoje kCeri. Heiner pjeV;l u himni Demetri. -Strepeci ad straha sjel« je uz nih c-este hlizu djeviconskoga vre-la (_ _ .j-. Sveu prostor bio je okruzcn zidom iz 4. stoltcca prlje Krista. a mali hra m iz nmskoga dolm kuji t:.e jOs clan;1.'> 11107e ond]e vitlje-Li :;:lgr,Jden je tofnn rut rc-rneljlma drugoga hrama rstth dtmenzt!a iz Pizi,<;tr:lt.ova doba. Kult ereuzinskth bozanstava bio svcnstc u Eluuz.iru dalo je nne i brojn+m Oc!1'7,.W.lli misrenlji: nazlvali su ih eleuzini]e.

bozansrvo, zadrzao svo]c rajunstveno micijac'ijske- obrec!e

pravo

Dell

Planinski masiv Pas-nasa

srnatrnii su ga vee vrto ra no Oeogruf i puvjesnicar

Sua bon izjavio -Cijcli Parnns bozanslo.. purr-vi i (:(·~ . <re prolaze

T i vulkanskl izvori i pare znamo SlJ priclorujeli

tz doba Crcke. Prva su bila,

dakakc bogovtrna i vode. Geia - majkn 7.f'mlj<1 Piton

- zmaj sa rijelorn, imali Sll hriunove i svcccntkc. labiade.

N,I to j~ nuesto stigao 11 pratnji kretskih P0I110r:l<;1 Apolon. bog pomoraca

[e .. tmbol de-lfin. Od.u!c i ime ~vetiSw Dolfi. Kult i lcgendu ohiljezeni su

dolaskom. Apolon uhio 7mijll Piroria i onerao bozicu Geju: nevi jc

bozanstava. Mcderntm rjd'nikom r-eceno i i dnl.::;tvFnng llgi;l, UV,I tegenda odgovara zamjent

A-Ap:>lOII'J(!/;nJIl' B »u: .. /i,</"

{-";<;Yr('(IK{r"".!tl""" .c - "~I;,C(iA'~ilrcm,,, .1.' ,-i:.:"I(.'(, KI!ltirJlld

L,Wjo!'-"; aarc. f I SjJmn;_"flC; / i;it~ c: A·llrj~1 rf'

narusavalo i oplod-valo apolmijsku jasnocu Zarmshrno sjedecl ILl tronoscu se trese i ur.la u zanosu, a LIZ oblikuic

je nh;l\rijl"l'"j .., postojer.trn iz

Mi gotovo nisra ne znamo 0 IOg;1 lmuna

()<;T<llilll, sadrzavao ol!!fiiluS (prcrna grckoj kozmogoniji sredtste Razglcdavarue Delta i njegovih .sveli.5\:I, onoga podrUl:j~1 kojlm jc Hebda. sltcno kao i Olirnpija. pokusala stvonu jedtnsrvo L1 zemlu IlpnrpllTljuje J"<ILll

gri"kog<l gnl(b kao CJeline . .r\[CIl:I, Dclf i Oumptta tvore nrcko

Od polisa do demokracije - umjetnost i arhitektura

u antickoj Ateni

I'rije nego sro .'ie pobhze upozriamo s Arenom i njezurim gradcvfnama, pokusac C'CIIiO sazeu sve sastavntce koje pridonose razuruijevnnju grckogu

grada i niegove povljcsnc osobnosn koju ne podcjenpvau. T prije-

gr(kih graclova bllo je i cirugdje grauskih nasel!a su lnla \'1:'(\1, a mczcta

i l,ieps.], Sjetuuo sc samo azijskih i cgtoarskth metropola

Skromnije gradev.ne zn dvorsku svitu potlacent narl.ld koji jc radio 7.3

svoje gospcdarc bile su oku ,,>jedikl

zemljoposjedruka i bugu za zivota

Grcki grad ima drugu povijesr nasumka potrebnc uvijek ponovno

ixtic-ati jer onu k rije pocctke europskoga Kao sro sruo VCl' virljdi 11

prcrhodnorn poglnvlju, ad dJ'zavicL:. Drzavtca ,je

mogh obuhvacati vise mnnje velik kornad zcmlte k oji je hto naseljcn

selima [li rrgovtstima koj~{ su oper potpadalo pod vlust nc ke vrsrc teudalne

artstokractje. No su nu toj zerrtlji bill stobodnt, hili su manji i sreclnji

posjednici u sa starom tr;ldicijolil dOl se plcme raVI10mJer1101ll

podjclom zernlje hrinlllo za tednakosr. Stnottas.nos (grcki = zatcdntcko

stanovanje) objcdinjavao je trgovfstu II jednu jcdinicu, 3 ujcdi-

ntenta nastao hi gruel. On sc razlikuje or! drZ:lvice utoliko [c on

sreclisu- i i111a zid kou Sf' arnatra svcnm U:: opasavn najvreclruja svcrtsra. ogn_ii.<;t<l sa e-ve-torn \'at1"OI11 i hrnrnove. (illi se kao cia [e 11 runogbu slucatevnna. a ponnjpnje 1I Atcrii. primitivni ngrarni ustro] propao iz dvaju

razloga: pl'vU zbug porasta pucanstva, a zatim l'a7.vh.~i..'ivanja uralih

scljaka untsmvanjeui. zaduztvanjem i sirenjem pcsjcda. Ti propnh

sefjaci :-;lijevali su se u graclska sredista, oscbtro II luke: nndje bi poscaial; pomorcf , brodcgracfirclji, umjetnrck: obnnict tosobnc keramica rf), mali trgovci, a karkad i gusan i plj~lL-kaSi.

Ta] 11;1SI::IIl,Ji.;. grada iz vtscslotno ,..,;lstavIJene SI'edine donosio je ::;:1 sobom mvazt!c i seobe te mu davuo posvc ianimnu ortgtnalnosr k oja Je istodobnu

omogucavala razvoj klnse- <;Iobodnih i poduzctnfh ltudi It:

napokon Ncmojrno misliri (1:1 je razvoj t~lkvuga grada

DI'ganskuga rasta bll]kc iii ~ivotinje. Nnp-ouv

i grad LL razvijali su se U7. ngnn':eJl!:, borbe, vanjskc i

unutam]e ratovc. Arisl0knlcija dofsta nijc ntkada uzmtcala pred demcsom narodoin okupljeuim 1I gradu. On:1 je cestc znala zadrzatt za sebe z naran

zemlji,~ni posjcd. osirn toga p()ku~ab je zadobnr %01 Sdl(~ i robnu

razmtcnu II lukamn kojn Sf" orlvijala morskim putem. je uvuek bilo

povoda za borbc. Zanimljivo je takoder chi gl~ld kuji je utcrucltcn na agrarnoi strukturi nil'<lda nije S njomc prckinuo. Oradte tako n.'!l'j "pliv<lu"

tciuorlju drzavtcc Obnel]t okl!pljel1e II fr,llriJe, kojc su opet stvarale predstavljale SLI tnu-rnu organtzaciju samoga gr;ld:.l. Ge-nes. obtrcf u nujsircm srruslu, ntkuda nije uzmicnla prccl uptcno gradsktm organi7.:1cijskim oblicilll;1 k ao sto su zajcdriice.

se cuvatt i mlciml glcdanja sro ec: tice

izmectu rodovn i e-mick.h skupiuu. Svaki urtsro-

krat ski rod pokueovao vludati u svojcm gradu i .wojoj drzavici pohtickcru sllom ko]a nije prezala ni od ur-jena , III od odmazda, ni od represrte. Ali .'it:.' i eta je narod tzabrao vrxfu k oji je Illc>gao nnmet nuti artsrokra-

odredenu chktatorsku vladavinu jc pogluvar nos.o klasicnu

n:l'Il<lku urariinn. No uranin je xvojn vlnst, gotovo bez tzuzccka. tcmcljio nu narodu. lJ nasnj mru.le-r.noj tcrnunologiji to bi znactto dC1 je dosuo 11:1 vlast

pomocu c'emokractie 'In rom se \·b,<:;(·u koristio protiv onih

mu w: i talco je provodio tirariiju protiv nuroda. Graclsk i zivOl nijc

U ostro! opreci prema se-oskum zivotu kao sco su tvrdili mnogi povtcsmcari

i -graclski scljuci-. Arena imala Akropnlu kuo sredE;(c i razviialn sc u

rubntm porli"III"jiTTl;l II gajevima i vinograclima in ko su uskoro

nastalc cervrn (popur Kcranuka, Mcltrc i Kolita) koj('~ <u hi Ie

'i:lgnldene drva iii ";Ijuncane zbuke.

O':'djC valja spornenut: da Sf:' gr.:'ki grad, kao ni Grcka ni njeztna pnvijesl, idoaliz.irati. 'rrebalo hi irnati luabrust i i distancirati se 0(1 la%:nih i siv arnost i pt-avu velicinu c.rN:c-. Grdd grad ru]c

bio Iljcp. uske- i prljnve Uuk 'ill sc II Aztjt vee tisucljedimn

grC1<1ili odvodnt sustavt za vodu, II grckim ih gradovrma nije lnlo. p<I sc po

ulicuma smcce. La razflku ad privatnih kU{;:L sve

u zivoru zajednice

pn"'(ii"llil11 No It:' su sirsile poput sjajmh otocn-a iz

mufju. Grcka je povtjesr hib bnuulna, krvolocna i obttjczena lxn-barskrm

cinim:t i lovoproltcima. Tradiciall~dna i :1rhcolugija strtie

xlik u skladne C;'n~ke, bespr.jekornth snuuu S'.lvrs~ne

],ojl:.' su st' uzdtzalc u mimo nebo

SC (:1111 isticu samo hrojfarw proporcije GI'ci SLI ill

ITiOc.iUI. oprtckt cfckr koji su bli\":.Jli gradirclji hr.nnova SII vn njih poriajprije- ~i1!llJulicku vrttcdnosr . DOl·.ski je stup stmbchztrao. kao sto smo yet vidje-li, 111\I.<=;ku sn;lgll neba. [onski je stup utjelovlnvao ljepotu, ljupkost i plodnosr zcnc. Bogovi

i bu2H:!::" zadrzavalt SU 5C u isti 111311 na Ohmpu i U su drzavni

nusravali hr';11T1(Jve .svuga grad:l. Grk iz doba hio jl~

da se I'alada Atena nalaz! 1I sverom pri);;IIJl"L1 i sVt""l~;lnn<;liTll;1 njoj u ('<I;;t, takozvantm panatenetama. I kao gto se modemom dobronamjernom rovj<:"ku, i ovaj ie Atenjanm vjcrovao kako boaica pogludila pu glavi razbjesnjeloe Ahileja j srnlrHn g;l Iud j!:.' uva) Isukao !ll:l(~ da \lhije Agame-mnoun. i vjcrovao [c da ona dotsra tsttnski srof srr.int kako bi mu pomogla S,]vjell))ll II te-Skim struacuarna. lllJe Ilj(..·g'l !liposto bila poetskt strobot, vee: s.tvu srvarnost naji;vr~ce povezana '<;;.1 svojim gradom.

(~rCld su IJlldSkl:" mudrosu,

dobili na znacenju i lime 'ito su im prtdavaf raz.licite r-refest bio Afrodita ljubavi , P8bd;l Atena i take dalje. Ti slike njih. sannh 1.;J njih

'Jo neovtsno o lim trenuctma najvtsega savreenstva, 7.ivO! je u tjecao U obicrurn horbamn i u ll<ljv!:'Cuj okrutnosti koja je

harbarstvu nego tiumantzmu. Grci '<;1.1 voljeli vjerovatl II opreku izmedu barbarstva i grckoga duha ~ nama jc tcsko prihvatiti je. No to niposto ne urrranjuje grcki mit, vee same jOs bolje ohjasnjav<I kuliko brojnl vrhunci nnrlvisuju unuku Aka jc Arena postala zasthrucorn gr;:Jcb Alene, onda je to zato sto je, navodno, dnnijela stablu masline 1.1 Atiku kao simbol mira i blagostanja. Ttjckom propadanja grckog elemenra , Aleksandar Veliki, Artstorelov ucemk, navodno Je u mnogtrn trenucirna svoga ztvota pokazivao kako je razum porazto i svladao njegovu ramicku situ.

Koncepcija grckoga grada obuhvaca tri podrucja ko]a merlllsobno vnlja [asno razlikovnti. vanjsko poclrucje na kojcm ::ill zivjcli Grci iii barbari. podructc grada-draave i sam grad. Bedeme- oko grada posravto jc. navodno, ra kozvarri eponimni jurrak , tj. utemeljiteli. On je Iskopao braxdu iii posuo zob Hi pserucu kako hi rime oenaeto gramce ncdodirljiva prost ora

Sltkc II hoji

6'5 Kod oroka Anrikitere (izrne-du Peloponeza i Krete) pronadcna ic u mom okoll)OO. god. bron(;mn statua mladica visoka 1,94 metra ncpcanara aurora Nastala je aka 340 gUll. pnjc Krista.

67 Uozii gtlsnik Henna s tipii"nim gesrrorn i glasnickim staporu nos! mludoea Hemkla, Sl'og,\ I>r3t:1. TIll;1Ii su razficire rnajke, ali ihlng;1 UGt czcusaj .. Amforu od gtinc oko 5}0. goctfuc prije Krista iz arenskl' radionk-e-,

69

1""""0' ''',,'''''' nalieGlIljilll;1 u Arent. 61 cenumcrar, nastala jt': uko arensko! radloruci [02 prikazuje

70 Zlutni dijarlem s umetnutim granafima (oko .:nO. god. PflJf" Krisl.:.l) pronaden \I nekom grobu II iuzno! Ruviji

71 Ova zlarna ogl'iiC;t <."iji znakovi u obliku stdra oriJt~I1f<JIJl(J drvc zivota pntJece iz nekc radiontce u

72

KI·istJ.. radionica II i tova

Crad stuji kao slika svenura. Grckf svemir ima na evojo! najvi,~oj ruz!n! sfetu

nejrokt ernih zvijez.da slajalicl, toga sltjcdi

njihovoj putanji. a sasvim dol]e

gnu to nastanku. prrjcvari i smru. Grad svemtr. rqcgov je glavnt element hrezulj:.tk ili brdo na kruern sc nnlaze jayne gradt:vim: i kuji jc okruzcn privatnim nasrambama. To [e ckropola, utedno ruvrrin, sv~ti

prosror i sHka sveuura S net» i 8l11lC<': usvjcllj~lvaju akropolu koja

[c tznad kraltcvsrva. Po rome se gri:ki grad znatno

karnkterisnka

rmjno I 1% mase kOia su S\i<L, ne u iSLUj mjcri, posvcccna mjcsta. Upr.rvo spomenur.r akropola m!jv~17_nij;:J je jer sc- onclje nalaze hrarnovr kuji Su posveceni iii tunactma utcmcljuchima, bozanstvima Z:J.,~tirnici11la iii cln!girn bogovima 117. ta glavn» Illj<"'sTa drug;l pu zruu-e-nju je agora_ Grci nisu pronalazact trg;l kef je bio orvoren za opcinstvo i koji n;1/.ihllllO javnim kako bisruo rx.lvojili eel iii Grka uvtjck

napror!v. agora S~ 1);11;1""; LI

to rmesro bile rezervtranc samo za skupsnnu -gradana grada-, hi!;! jt~ drukctja funkct]a ~lgorc od UIl<.: potiuckc u nujsircrn smislu. Skupstinn eradana blta ie sralna inxtirurija Gradant hi se nalazili na agon u hilo k ojc dobn dana da rasprave 0 javnlrn srvarimu grada.

Kod te gradevtne nema ni ciij!:'":h kojem Sf:'

posebnc ukrasen i koii bi sc izvana isticao.

pr()(:f"!lj~ 11:l.'wlje te-k 1I runskom i krscunskom svijetu. P,lfU:OOO ncma proccljc u pravom smislu iako njegove stranc ntsu posve i(le-nli(ne. Mogle hi se f~lk r!"l~i cia se sastoji od razficttih praedia eiji su frtzovt. zabart i nizovi srupova razlicni na svakoj strani. No ovdje nije rijel~ (l prnN:ljll. j":-I" IIi jedml struna nerna prednosri prcd ctrugom iii ncko posebno znacente \I odnosu na osrale

upLi(ki

hram 7.[1. r:171 Ilo 1 nd s;lk,',ilJ1ih egjp~ltskih, nijskih i posli]c krsCll1skih

gradcvtna karakrertztra prozracuost i svjetlost. IJ hramu knncen

tnra s..:" rakorec i svjetlost SIUV~lllUg,t IJO;!anstva i sve do graruca grJ.da drzavc. Ta duboka re ligtoz.nost II ixri mnh je u n,ljvisoj rmeri politicka u pravoru smrslu te- rije<":'i. Ona jc gfavna supsranct]a pottsa koji u [ednako, mien utjelovljuje srvar-rrost i ideal. pruktican zjvOl i svjcsnu ugzistcnciju Hramska gradcvrnu u Orcko] osrvarente jc nnng;! sto mi II modcrnom

jezfku nazivamo ",vjJ~SL·Ll. Ostvarutc sc LL obliku hrurua. Dakle.

ne njegovil lllogli i razlicite Funkcue. On

sredtste i mjera 28. hrnru -rusca rte

ILl. lik boga

i ostavl]u ga eta u (OJ strs; k roz otvorenu dvorn nu ScI srupovima u xvef prostor. Preko hrauia uugje prtsuum 1I hr:.1111U. OV~\ prtsurnosr boga u sebt ~jrellje je i odjeljiv:mjt> prostora k~IO sveroga. ."\0 hrruu i ujegov prostor 0<:' lebdc 1I nee-em ncodrcdcnoru. Hramskt kompleks spai;! i \I ixr i mah okuolla oko sebe jedm-vvo (Jnih putaujn i odnosa 1I kopma roctcn]c i smrr. pobjeda i opstanak i 1'1"01':1;;1., dobi-

izrade'l je od mramora i poeazuie Iwur:ldma:;'"u I;l!plwst

Stojeci tu gradevma na stijeni (_ .) Srojeci tu gradevina se opire

pobjesnjeloj oluji i taka tck samu oJuju u svojoj snazi. Sjaj i svjet-

lucanje ka.merija. same po rrulosti, clouosi 11<1 vidjelo tek

svjetlost dana, prostranost neba, ta mu c. .. ). Hrarn st.ojeci ru orva ra

jedan svijet i vraca ujedno na zemlju koja tako sama izlazi tck kao

zavicajno zemlttste. Hram daje stojeci tako tu stvarirna tek svoje

ljudirna tck poglcd na scbc same .. (Iz -Putova u poglavlje

-Poclrijetlo umjetntckoga djela-, srr. 31./32., Frankfurt Nasranak kazatfsnoga prostora pokazuje tednakc

oblik hramu povijesl belenskoga ukljucujuci njcgovo

znacen]e I prednosti. Kao kazaltcnoga prrrsrora povjesnJcar nalazr

jamu koju [c iskopao Odiscj i u koju je ulio krv zrtventh zivotinja kako bi se sjetio svth mrrvih 11.<1 svojim Iutanjima. Krvna zrtva koja se pnnosila

bogcvtma podzemlja bib je u s vatrenom zrtvorn kod koje [e

zrtva bila spaljeria , a dint se pn.:IIlli olimpsktm bogcvtma. Mrtvac

kojeg se zaztvalo prilikom ceremonije pr-inoge-nja zrtl/e, rrebao se na taj nacln vratiri ruectu zive. Zena mrrvcg kralja Darija tako je sa svojim dvorjariima u Esbilovim .. Perzijanc-ima. (anticka trageclija) ponovno budila Ll ztvot rnrtvoga kralja nad kraljevima da bt gn napokon nakon katastrofe II Salamiru i za vujeme povratka SVOgCl porazenoga stria preklinjala za pomcc.

Ok o re ll;d~IZi se neka vrxtu poch]a, orkestra. Nu ntcmu SU

vtcrskt i obredt hil;1 j('

sveta pa su Ot u s u -"lupili na nju bil! 'Tck jc 11 stoljecu

prije Krixtn Klisten, sikion."ki rirnriin, oclvojio mrtvack e ubrcdl:.' tnl tzvedaba uagtcnoga kora i plcsova koji su sc odrzavalt nu orkesu-i. Te korske pjesme koje SII uera!e- <rnrt z'·'lle.$u SI:· diliralllbi je 0 vc'oma gtasntm lirskim pjcsmarua ko!e su urrun- I PUIIUVTJO se rada u vina prcdvodl berbu ltzrra bozju krv ko]a

cia je do t];.1I1;,\;; iSTr;]7,f>TlCl) pI"OSIOI·~l tc

plcsama i obreda iz kojih ,'\['l':l1i SII "it'

U POVOciLi diol1lzilskih

Slave. Velika ka.zalistc u kojern SII se ixvoclila Eshiluva Sofoklova i Eunptctovu djcla bilo je podtgnuto ria padtn.nna Akropole Il~L mtcstu posvecenom Dionizu. K<lO sto ie p02.l1aIO, I-ijec u-agccliju .'>:I:<tDji sc od dviju grckth rijc~i od kojih [edna znaci -jarnc-, a druga 'pjesm'l'. ()c"iro <;(' i.n-accestc prinosio Dioruzu kao zrtva. No ta vc za osra]e neiasncm. Mcdutim, pouzdano se xn a cia se ka7.ali,~te rlfll:!zilo [1<1 p.nlinr obrcnka i eta

prelim orvorenom kraioliku. Orkcsuu SI.:' nn

redovn . .,j~d;11a P'> zorn ice 11~11:'IZiLI t,1o'

hram ili patacu. 4. srclieca prije Krtsta glul1ld ;;11

zujeclno s korovuna UOSUIOIll, uloga kora gllhi 1':11,1i'(~llje ttjc-kom povqesn trage._[ijc. l'u;;:tije IL krova kolonadc nasrajc ana Sto mi danas zovemo pozorntcom

No nernojmo se- ovdje zadrznvau nu drugtm tcckama koje moralu ostati 1I rami. Znn St: da su zenske uloge iAn,tli mll.<ik:u-ci s m;lsk;l!n,l, no maske su trnale m,lgii:'I1<1 iii vjt'JO,lw znacenja koja mi oanas nc 11107:<':1110 zamtsliu. Osim toga. zna 8e cia su u Eshilovo dob'l hib S:llllO civ;] gillll1CI ria pOLor-

rue! i da Ic rck Sofoklo liVCO Valia oodstetnr ria 1'0 cia ie 21-('[.;0

kazaltsre. poglnvtro IJ Are-nt. od pa uo

bt!o pucko kazaliS,le. Govon se cesto 0 jel" Grcima zalrvaljujemo znanosd koje s.u

razumijcvanjc cine vrhunr-irnn f':STrTskog<1 stvaranja i ('iill srvamla.jku ::'l1agll jo!> dana-, nc rnozcmo posve izmjeriti? valja svakako spornenun da 7.n:H"t"'nj\~ nvng;l vrlo ra.sirenog-a pojma 0 -grckoru cuclu .. nc valja prccienttvan. Ouo iOI1:Jko ruje btlo dug:l vijeka i »e prnSlnrno nil nelcohko gradova - clrzavu

Krista

41 .1\{.~rs{'n'lIiji IV,;4. letpar FidiJ<l aIJiijdiojtJ ,j;;';,l~j pJu.,/iku 5 .. ,liiljefo.pr'.jeKrtsl(l. l'otaemna mi'til; ()swiim lljegmlll. paneuonseun Sklli,'JllIWI''''. ruJAr""j"""tj'I"'I"J /lalu", nfeRu (/IJZlltje(a!l(Jt!i proasn

",dmIO

.,11.111.1 Kum!iplI S

vrerneria krnljevi i plenuci, eupatridi. Stvarria politicka egztstenctta grada pocela je tek u 7. stoljecu pr. Kr. S Drakonom koji je uveo javno zakonodavstvo, "Ii ponajprije s politicarorn Solonom koji je '594. god. prije Krista Arent ctao pravi ustav

Solon jc oprostto seljacima dugove koji su ih prttiskali i vratto slobodu anima koji su zbog dugova postult robovima. Poticao jc i umjctnickt obrt. Taj je niz rnjera uveo II Arent demokract]u. Uta vnjeme graclile su se plve gradevine na Akropoli, prtjc svih hram zastitnice Atene ad kojega se donas mogu vidjeti samo jos temelji. Demokracija koja t;e terneljila na Solcnu

mora se dakako pofiticlcorn zlvotu, Osim toga, zcne, kracije. De-mokratskl ustav nije postedlo Atenta lie od uramjc. Tuckom 6. stoljcca gradom su vladali Pizistrar i njegovi stnovt. Vjerojatno je rirrmin Prztsn:u

dosao nu vlust rake stu ponovno podijelio zcmlju koja jc bib oduzera

narodu, a TO [e mjera Je 1 rebao provesn Solon. Piaistrar

tako kazu vrsru na prihod mu Je

planove Radilo se pogtavito a ponovno] izgradnji i prvoga l-n-arna h07ke 7:1':;;lirl1io:' Arene Nakcm IUg;l uebao je slijediti veftcansrvcn Zcusov hram koji lc t r cbao bitt sagraden jus.no od Akropole, <IIi jt:" ostao neclovrserrirn Puracloks nam je vet poznan ttran;n [c oduzco scoskom ptemsrvu vlast i dao je prednnsr demosu, narodu. Demagogija iii oponunlznm? To nije vazno [cr vazan jc samo rezultat.

btu nacdu nastavtu su Klisten j Pcriklo u ~. srotjccu pr. Kr. Tradicionalne veze krvnoga srodstva iz roda zarnije-njene su tentonjalnnu usu-ojima koje JC primjcnjivao grad. U to S1I doba nastalt na Akropoli impozantn! hramovt.

Pn 'pilej!.:' i Panenun. Pertklo povjerto ktparu Picliji izrado

koncepcf]e i nadzor nad grad.telja, kipnra i nldnikrl

S1..r trebali tzvcsn [0 Kako jl: trcbalo zamisliti l'eriklovu Akropolu po

njegovoj i 11:1 krnju uspun,L [[<I Akropolu uzdtzate su

promatraca i vjernika, gradevtne.

OS1avil110 l i Propileje iza sebe O\V;1r:1 SL' pugl~d na kip »aoruzanc Arone Pr()II7(1/.Jos, Du bremo do Pnrrenona, l11or:-1I110 prnci izrneclu ~{! cuva!o cruz]c. t'arccnonu se prtla-

LIUJlI. panatcncja 1l:1 p~lrrf'nOn-

Jl:' posjetjtt'Olja leo]! J~ talco, po kOJ':;Lk, otkrtvao

gractcvinu bi stigao u predvorjc koje je .~l1lje.steno prerna istoku. gledao je- kr(ll vanjski red stupovu prcmn eel! svc do dtvovske oetnaesc rueram vtsoke statue Arene Partbenos i7.r;Jdene 01.1 £1<1\<1 i slonovace,

Svcrt

gradcvinu.

hili "ill 7.:1 (;rkl~ cluj"'l;1 nacin u umtetnrckom t:lu SLI rrtzovt, sk ulp-

djelu. ture.

7.:1 vrije-me i"_gr~l(Jl\iL' t'anencna Pcriklo Ie s Ficlijorn prfpremao izgradnjll zrchtelona. :'-in gr:ldevinskl radovt uiorali su biti prektnutt. Upravo je

zapUl"/;;'o rat. Potporo gradskcga prolctari-

[ata koji prrvukao vclikim rn dovima, POi:t'i:-l st'

osipatt su Pertkla cla novae Lru;; samo za svoje

pn.::sti2ne gmdevine. Fidija. koicga su OptLlzili 0;1 je ukrao dio rrovca odredenon 7.:1 Ate-runu staruu ad zlata i stonovacc. bto je prognan pOI je

Pcr-iklo puo 11 nernilost i izgubio vlast 4_~2.

Knsra mtrovali su vise- goclin:1 re au

tek oko A09_ gooine

nil"" oklijevuo da Lime ftnnnctra svc!e projckte.

Stanm Atenc Pt:1I1hl"'lI{)S sraja!a je pedeset u-irema, tj rarnih

brodova. Pokorcn! gmdovi i revolrirnne i pobijccteuc kolonije bill SlI opl{'n"'~l"l1_j golemim poreznim davanjima. Ovu vnnjxku poltuku. koja se maze nazvari samo imperij:llistickulll. Perikfu jc namctnula ntegova

pohuka. BudtlCi eta je ria javnim grnrlilistuna vc(i

1ll01-;IO se pobnnuu izvan Arone i Arike za finan

srcdsrva. I\-ijc se boj:Jo iza zivnt i supanustvo S~I Spanom [C [c oko

Okrurna djevir-n ih i ctrugo, rckli hi pcrtkto i Ftdi]a. Ali rni nakon cialje vicluuo Ll 11JOJ ra zrnno P10(Uljecj<:

Grcka kolonizacija na Siciliji i juznoj Italiji

razdoblja dogadale su se u Gn;koj poseboo lid pudrllcjLI """OoIIV",,Je.

prt!e prvi IiLI .'>C put pojnvi!e

popuc rrsa vtnove toae, stable musl ine iii smokvc. kulrurc pogodnc za suhu i prtltcno neplodnu grtku zemljll. '\!;l pocctku 8_ stoljeca te su S~ kuhure ZiI,HIlU nl;iriJe i to ria stew zimih kultura. Ta jc suuacna Izazvala kratki spaj u grfkom gns[)Ochrstvu iel" Je ograntcenje proizvodn]e lila rezultiralo ncstastcom :<:imih proizvoda. Ova uospodarska neuravnoteoenost bib je

jerlan Cod po,~erllih uzroka za fenomcn grckc Prirom ne

smtjemo smetnutt S U11l:1 7.11;lrizclj:'1l i pustolovan duh Grka. sutada l ril i

jus mtar,l narod 11<1 pocccku SVOjC povijesti, kao ni demografskt L17VOJ zemlje.

Izmcdu 775. i 550. god. Krista Grci su se upuul! 1..1 svoju llt':jlDsrednu okolu-u 1.1 Sn;,dolellllju ondje 5<...' rasprstlt. SIO sc posu!c naztvalo grckom kotontzacnom. U pocerku grcki SIl n;lst"ljf"lliCi jeclnnk.o kao i u tsro vrtterue niihov; rakmact "en ie-ani i Kartazaru osnovan trnovacke naseobtne i ondje lI"gov;Jli s ptl,~an"r\'nlll. No uskon .. J:'LI n:lswle prave nascobinc kojc su port-

snu!c skromna naselja. Novi uradcvl je oztvljava!a i.'it:1 rlinnunka kno

i nuhove mancne gradove. uskoro bi ill a karkad cak i nadmagili

bOg,HstvOI11 i qajem. lak o SII uvijr-k

vjcrskc vczc svojim matfcntm SII uskoro

porpunu ill politici: vecinorn su sc uskoro sarnt rasprstf na sve

stranc kuko hi osnovali nove kolonttc. Tnj 'it> fe norne-n pociudara s drugim valor» lcoloruzacije.

Zbag trgov<1ckih veza 'i kok-mijamn grcld Sll graclovi, koji SLI stvarali svojc rt:'slIrse uvozom i izvozom. ponovno sreklt gospodarsku xtabilnost koja ie

Najstarlji gradovt

i nekoliko peer za pcccn]c kcramikc

Megara Hibleja

Megaruru su najprije- oLiS;li na kopno ria osnovalt naseobtnu oleo sredtne R.

Slike Ll boji

davoralfa@warezhr.org

R9

u Korintu, a izradena [e na Soya je hila pttca ruudrosu

90

Ovu posudu iz atenske slikar Eufronije.

posudu za mijeSanje (krater) god. prije Krista) naslikao je

91

92

Ova posuda za (oko 560. god

shkom jahaca nastala je u Korintu i pronadena Ie II Korintu.

93

Amfora iz Alene Krista). lzradio

pnje

94 Osract figura na zabaru iz Zeusova hrama nalaze se danas II

muzetu u meclu njima i Lapir

kentuur 470. i

Krista)

95 Ova glinena sraruica (visina 27,3 centimerra) kupacice pooece iz .ncnske radtontce iz 3. stcljeca prije Krista

96 jedan ad prc-dstavnika aricke crnih

Krista bio je i loncar

tsrcdobno. On je i ovu posudu za od gline (530

Krista) ko]a pokazuje Dionizov brod oko koiega

orkrtla nrh .. lj .. <k i grad jC' biu srnjeste-n oko

meua na 6j metraI. joano agorc uzdizala Sli sc dv.r oct

ntsu ostau ni tf'n1('"·lji. Zapaclno :i<2 ualazc JUs nckc [avnc gradevtnc. mectu njima prtranc] topctnska kucu). \la z:lpad\l i sjeveru mogu se jo.'; raspoxnor! ruscvine kolonada. Predrneu pronactcni u Iskcpmama izlozeni so u muzcju u Strakuzt.

Slbaris

Naseolnna u Tarcntskom zuljevu utemclt .. :n;1 It" krnju 8_ sroljeca pr Krista, a njt?_inn irne- posur!o jt' sinontmom zn rrornost. mckocu i scnzunlnost. Ona 11;1 paractoksalan nar'In zahvaljuje svoje bog,l\~lVU poljodjclsrvu i rudnom blagu (medu csraum srcbru) te rrgovacknn ve7.:1!1l;1 S errursknn

gradcvtma i Miletom. NjeziJl;] <tav» kO;:1 jt" priskrbib I11nogo z avidruka

l»lu it" i uzrokom ntcztna pacta. reakon stolteca si<lj:t nli',nrin ju jl.:' 510

gael, prlje Krixta nj~l',in suparnfk, sLl~Jl:.·dnL grad Kroron

Sit-aku~.a

Graci je ria sredrnt B. slnljt":c:l Iu Kr. osncvnla skupma korintskih nasetieruku kuji Sli L.ivjdi 1I nnjprluurtvoftim uvjenma na otoku Orngtji. Gr:ad ko]!

je dugo vreme-na odrzavao ocncse s Korimom vee [e

vrlo ranc stekao uskorc

cia i sam U::'JliV:1 kclorule l Iel oru. Aknr i Kamarrnu

gn1rloV(;'

\) 0 0 G Q 0 (0 ~-:, ece

i[~=.E

~J@O.e00C)(li@

G

je bio odreden 7~1 j:1\'110 pnnosenje zrtava preo-aao jc S;U110 donji die uklesan LI snjcnc. Podignur je oko 22ft godine pi-ije Krista. Od grcl~u.!:p k37.31i.5trl Isklesanog u stijerii, koie je navodno moglo primiti petnaest tisur'n

glcdalaca, sacuvano [e ios ·,lei re-riov.r (od ptvotnih 61) i

pol» vtstne redova sjedula. Ovo je LI r uteronovo bile

orostrcno i koje su Rirnljan i prf'lIT"t:'clili 1. i 4. sroljcca poslt]c Krista

Imalo je promjcr od 138 metara.

Juzna Iralfja (Velika Grckaj

[e dan od poznat po svollm ostactm.r

Osnovuo g:1 Rijec je, claklc, 0 nuscobint ctrupe «oromzacne.

Grcki spomentct u Paestumu ubrajaju Sf' mcctu najljep,;e II rakozvano] vehlcoj Grckoj, tj. na talijanskom jLLgU i oosebno SLL dobrn ocuvnnt Lpravo ovd]e mozemo holje ncgo 1I G.-ekoj zanushu kako jc izgledao grCki In-am.

Basilica, (hlnasnje une nei,."d";",cg,, Hcrina hrama, sagradena je II pravcu

istok - zapad. Zbog snrpova (devet). lljihuva izrazcna

izbocenja kao i z adebtjanja nasranka dorskoea hrnrna moze

jo); nckoltko rijctkih rusevtna 'taoota se jos Illogu vidj(;.'li ;;,I[UO L<::'lIlelji i pcrnacsr

ranih srupova, u (,. sroltecc pr. Kr. vjerojarno Heri. zanm ostaci hrama posvecenog Apolonu, donii dio dorskogn svcti.sta. kazaltsre. agora i deserak urhujskih srambenth kuc:1

Tarent

Grad su osnovan iseljenici iz 70S. go.Hne pri]e Krista LI okolnom rnoru Tarent SIC; Lbog od.rZ~lnj:1 prcvlastt u

PU(:;,lllstV:L Gr:ld je 1I s\uljcl'u doziviu dugo

i pOZ11<H po ljepon svojih uradevtna oel \'110 rtje-tke. Po sadaanjern sraruu tskoptna sc da su grad dijelili zapadnt obronci goria: start grad ~irio se xve vi.<;t~ pre-rna istok u. Sredisnja promctna z ilu kucavica oznacavafa jc glavnu O~ gradskoga kompleksa i Isucala ponajprfje hrnmove-. Prernje-Stanje groblp pokazujc razvo] gradu ('ija se

podjcla zacijelo odrgrala u 6, stoljecu. Tak o dan.rs Llki-\f~ raz.lik.ovau

nadogracteu prvotn- od Sirom rusuub nastambi. Urbantsuckl

razvo] Tarentn nije re kno pnIV(H:r\ll[) vel' tijekom dugo vrenucnu.

ou,« .. tl i teskoce rekonstrutran]u.

11 stolid.';1 Bubejci tz Halkidc osnovali SLl Kuruu, pozn:l-

tiju naztvom cumae. Kao najstariia gr(ka naseohill.l 11:1 Th-ene.korn

rnoru Kurna je igrala posebnu ulogu u znaccnju hclcntzma jcr oruda se suto halktdskt alfabet. Ovd]e- Sf" n~11:17.i znameruru Sibil ina spilj" koju je vergihje opjevao 1I Eneidi. Ova grodcvma ko]a vlerojatno por;ec"1" i7. 5 stolje,'::! prijl'! Krista inn oblik dtlgackog~l hoclnlka , trapezotdnoga prcsjcka (2,4 metra Sirok a i 131,S merara duboka)

KrOtOIl (Cnotoese)

POZn;)l kao prehivali.~te Ptragore- koj; je ovd]e oko 510. god. prtjc Krista osrrovao SVO;ll skolu. strogo momlru nauk SIO Sf:' temdji nu pO.5IU\,HUjll za krma j religtje. ljubavi prerua radu ; axkozi. Ptragora i njegovi uccntci

dugo SI.l vladall zartm su ih progll;[li p<l su SIO"' nastanili II

gcljcic 500, godme prije Krista. [Z doba -davne-

KrnfOI1Ol pOljei"u ruscvine Herin" htauia b 41::\ dorskth stupova i gractskoga muzcja.

Sicilij anski gradovt

Agrtgenr

,,.:'0.1

Iskapcn]n unutar ziclina orkrt!a su 5(;II11beno poclrucje u k ojern sc Ill: rnogu

velike osi Hi pravunc OSL1.ci kuc.a kOJe 511

oleo s vodoiu. grada nataze se i osract

ko]a su l-nla p'oz.nata 1I c ijelom anticloorn