Kotani sistem Biologija

1. UVOD

Kotani sistem ima ulogu potpore i zatite,a skupa sa miinim sistemom uestvuje u
pokretanju dijelova ili itavog organizma.
Po obliku i veliini kosti se dijele na duge, kratke i pljosnate. Duge kosti se sastoje od
tvrdog kotanog omotaa unutar kojeg se nalazi upljina ispunjena kotanom sri, a
okrajci su sastavljeni od sunerastog kotanog tkiva. !ne ulaze u sastav skeleta udova.
Kratke kosti se sastoje od sunerastog i kotanog tkiva, prekrivenog tankim slojem
tvrdog tkiva. !ve kosti ulaze u sastav ake i stopala. Pljosnate kosti se sastoje od dva
sloja tvrdog kotanog tkiva izmeu koji" je sunerasta sredina. Pljosnate kosti grade
lobanju, grudni ko i karlini pojas.
Kosti su meusobno povezane pokretno, nepokretno i elastino. #epokretno su
povezane kosti lobanje. #a nji"ovim ivicama se nalaze udubljenja i ispupenja koja
zalaze jedno u drugo. #a taj nain se obrazuju avovi koji su jaka i nepokretna veza
kostiju. Pokretno su povezane kosti udova koje su zglobno vezane. $glob ine
zadebljali krajevi kostiju. #a jednoj strani je udubljenje % aica, a na drugoj ispupenje
% glava zgloba. &poj izmeu aice i glave zgloba je takav da sprijeava trenje, te
olakava i usmjerava pokrete. $a zglobove su privreni miii, koji svojim grenjem i
ispruanjem pokreu kotane poluge. Kosti su elastino povezane "rskavicom. 'ako su
spojeni kimeni prljenovi izmeu sebe i rebara sa grudnom kosti.
(aturski rad iz biologije ) * ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
2. GRAA KOSTI
Kosti se sastoje od bjelanevina, kalogena, vlakana i minerala - kalcijum .os.ata /.
&kelet, odnosno kosti kao njegovi sastavni dijelovi, graen je od posebni" vrsta
vezivnog tkiva. 'o su elastino "rskavo i vrsto kotano tkivo. &tanice "rskaviavog
tkiva su grupisane, a izmeu nji" je meustanina masa, koja je nosilac vrstine i
elasinosti. 0vrstina i elastinost kotanog tkiva potie od pravilno rasporeeni"
bjelanevinasti" vlakana, a tvrdinu mu obezbjeuje taloenje kalcijum .os.ata. 1loga
kalcija i .os.ora u organizmu je viestruka. Kalcij je neop"odan za kontrakciju miia,
prenoenje impulsa kroz nervni sistem i za bre zgruavanje krvi na mjestu povrede.
2os.or, u obliku njegovi" soli % .os.ata ima vrlo vanu ulogu u metabolizmu elija,
naroito u "emijskim reakcijama u toku koji" se oslobaa energija. &tanice kotanog
tkiva su zvjezdastog oblika i meusobno su povezane u gustu mreu. 3zmeu stanica se
nalazi kompaktna kotana masa. #a presjeku kosti se uoavaju 4averzovi kanalii koji
su snadbjeveni krvnim sudovima i ograncima nerava koji omoguavaju prenoenje
osjeaja pritiska i boli. #a povrini kosti nekoliko slojeva gradi pokosnicu. 1nutranji
slojevi pokosnice se sastoje od mitotiki vrlo aktivni" stanica koje stvaraju nova
kotana tkiva. 'akva pokosnica ima ulogu nastavljanja, rastenja, obnavljanja i
zarastanja kosti. &amo njena povrina daje vrstinu i titi kost.
(aturski rad iz biologije ) 5 ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
3. KOTANI SISTEM OVJEKA
Kotani sistem ovjeka ine kosti glave, trupa i udova - ekstremiteta /.
Kosti glave se sastoje od kostiju lobanje i lica. 6obanju grade eona kost, tjemena kost,
potiljana kost - sa otvorom za prolaz kimene modine /, sljepoona kost, te sitasta i
klinasta kost. 1 lobanjskoj a"uri se nalazi mozak, a u sljepoonoj upljini ulo slu"a i
ravnotee. Kosti lica su jagodina, gornjovilina, nosna, nepana, suzna, donjovilina,
podjezina kost i ralo - pregradna kost nosne upljine /. $ubi su smjeteni u
gornjovilinoj i donjovilinoj kosti. &ve ove kosti su povezane avovima, osim
podjezine i donjoviline.
1 skelet trupa ubrajaju se kima, rebra i grudna kost. Kima je osnovni dio skeleta, na
koji se nadovezuju svi ostali dijelovi. &astoji se od 55 ) 57 prljena - 8 vratni", 9*
grudni", : slabinski", : krstini" i 7 ) : repni" /. ;upljine u sredini prljenova obrazuju
kimeni kanal u kome je kimena modina. <rudni kimeni prljenovi na svojim
nastavcima nose rebra. 3ma i" 9* pari. Prvi" sedam su spojeni "rskavicom, a posljednja
dva se zavravaju slobodno. 'ako grudni prljenovi, rebra i grudna kost grade grudni
ko u kojem su plua, srce i najvei krvni sudovi.
1 sastav skeleta udova ulaze= rameni pojas i kosti gornji" udova, te karlini pojas i
kosti donji" udova. +ameni pojas ine lopatica i kljuna kost. Pokretni dio gornji"
udova sainjavaju kosti ruke= ramena kost, lakatna kost i bica i kosti ake. Karlini
pojas ine tri parne kost= bedrenjaa, preponjaa i sjednjaa. Kosti nogu se povezane u
kukovima sa karlinim pojasom preko butne kosti na koju se nadovezuju dvije
paralelne kosti golenjaa i linjaa. !ne sa butnom kosti grade koljenski zglob sa
aicom sprijeda. &topalo ine korijen i grana stopala i pet prstiju.
(aturski rad iz biologije ) 7 ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija

3.1. KOSTI TRUPA
Kima ( columna vertebralis ) je vrsta, ali ipak pomina osovina ovjekovog trupa
koju obrazuje 55 ili 57 kimena prljena - vertebrae /. Prljenovi se dijele na 8 vratni" ,
9* grudni" , : slabinski" , : krsni" , 5 ) : trtini". &vaki prljen nepravilna je kost i ima
valjkasto tijelo. >eliina tog tijela se poveava sve do gornji" krsni" prljenova. #a
stranjoj strani tijela je luk koji se zove arcus vertebrae koji obu"vata otvor prljena.
&laganjem svi" prljenova u niz, otvor ti" prljenova oblikuje cijev kime u kojoj se
nalazi kimena modina. 1 kanalu kime od kimene modine odvajaju se ogranci
kimeni" ivaca koji kroz meuprljenske otvore izlaze u ovjekovo tijelo. 6uk
prljena ima sedam nastavaka, a to su= trnasti nastavak, lijevi i desni popreni nastavak,
te prema gore i dole po * zglobna nastavka. 'rnasti nastavci su na vr"u rascjepljeni.
'rnasti nastavak sedmog vratnog prljena je vrlo dug i zove se vertebra prominens. Prvi
vratni prljen nema svoje tijelo kao ni trnasti nastavak, lii na prsten, a zove se atlas.
Drugi vratni prljen - a?is / je obrta. & njegovog tijela prema gore stri zub i prednji
(aturski rad iz biologije ) : ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
dio prstena atlasa koji se okree oko njega. <rudni prljenovi putem zglobni" plo"a
nose rebra. >eina rebara se vee sa po * prljena i na kolut izmeu nji". 3zuzetak su
prvi, jedanaesti i dvanaesti prljen koji svaki nosi po jedno rebro. &labinski prljenovi
su vrlo krupni jer preuzimaju teinu cijelog gornjeg dijela tijela, a najvei je peti
slabinski prljen. Krsna kost - oss sacrum / je trouglastog oblika i sainjena je od :
srateni" krsni" prljenova. Prednja strana joj je izboena, konveksna i neravna@ bona
strane su joj debele i na njima se nalazi neravna zglobna plo"a koja slui za spoj sa
zdjelinim kostima. Krsna kost je sa petim slabinskim prljenom spojena u izraenom
uglu koji stri prema naprijed i zove se promontorium. Krsna kost kod mukaraca je
ua, dua i vie udubljena@ a u ena je ira, kraa i plia. 'rtina kost - oss cocc?gis / se
nastavlja na donji kraj krsne kosti, a sainjava je 7 ili : kotica od koji" je najgornja
pomino spojena s krsnom kosti, a ostale u toku ivota srastu.
3.2. KOSTI GRUDNOG KOA
Grudni ko ( thorax ) obrazuju rebra i rebarne "rskavice, grudna kost i grudni dio
kimenog stuba. <rudni ko ima oblik neto spljotene zarubljene kupe na kome se
razlikuju gorni i donji otvor, te 7 zida= prednji, zadnji i * bona. Prednji zid grade
grudna kost i rebarne "rskavice. $adnji zid je dva puta dui od prednjeg, a njega
sainjavaju grudni dio kimenog stuba i stranji dijelovi rebara. Boni zid ine tijela
rebara. <ornji otvor grudnog koa ograniavaju prva rebra, prvi grudni prljen i gornja
ivica grudne kosti. #jegova ravan je postavljena koso. Donji otvor grudnog koa je
ogranien dvanaestim grudnim prljenom, rebarnim lukovima vr"om grudne kosti.
+ebarni luk - arcus costalis / obrazuje donja ivica dvanaestog rebra. 1gao koji
zaklapaju prema naprijed desni i lijevi rebarni luk naziva se epiglastini ili podgrudni
ugao.
!d 9* pari rebara samo prvi" 8 se direktno spaja sa svojim rebarnim "rskavicama sa
grudnom kosti i zovu se prava rebra - costae verae /. !stala rebra se zovu costae spuriae
jer su spojena svojim rebarnim "rskavicama indirektno preko rebarne "rskavice sedmog
rebra sa grudnom kosti ili se nji"ovi prednji krajevi slobodno zavravaju u
mnuskulaturi trbunog zida to vrijedi za jedanaesto i dvanaesto, a ponekad i deseto
rebro. +ebra imaju luan izgled na kome se razlikuju srednji dio ili tijelo i * kraja=
zadnji i prednji. $adnji kraj rebra se sastoji iz glave rebra, vrat rebra i kvrice.
GRUDN K!"# ( sternum ) se prua du srednje linije prednjeg zida grudnog koa.
&astoji se od= drke, tijela i vr"a. #a gornjoj ivici manubriuma nalaze se 5 usjeka=
srednji ili jugularni, te boni kljuni koji slui za zglobljavanje sa klunom kosti.
Postoji jo jedan boni usjek na ivici manubriuma koji se zove rebarni usjek, a u koji se
uvlai rebarna "rskavica prvog rebra. 'ijelo grudne kosti se zove corpus stelin, a na
svojoj bonoj ivici ima A ureza u koje se uvlae rebarne "rskavice od drugog do
sedmog rebra. >r" grudne kosti ima "rskaviavu grau i razliit oblik. Kod odrasli"
obino okotava i sratava sa tijelom grudne kosti.
(aturski rad iz biologije ) A ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
3.3. KOSTI GORNJIH EKSTREMITETA
Kosti gornji" ekstremiteta obrazuju rameni pojas i kostur ruke.
Rameni po$as - cingulum membri superioris / ine kljuna kost - clavicula / i lopatna
kost - scapula /. Kostur ruke se sastoji od vie kostiju, u nadlaktici se nalazi samo 9 kost
- "umerus /, u podlaktici * - radius i ulna /. 1 predjelu ake nalazi se *8 kostiju= B
naruju - ossa carpi /, u doruju : kostiju - ossa metacarpi /, u prstima 97 kostiju koje
ine ossa digitoroum manus.
Kosti ramenog pojasa ( ing!"!m mem#ri s!perioris $
Kl$una kost ( clavicula ) ima oblik izduenog slova & i prua se od manbriuma
grudne kosti "orizontalno prema vani do acromiona lopatne kosti - scapula /. #a
kljunoj kosti se razlikuju srednji dio ili tijelo i * kruga unutranji i vanjski. 'ijelo
kljune kosti se nalazi iznad prvog rebra. 3zmeu kljune kosti i prvog rebra prolaze
potkljuni krvni sudovi. 1nutranji kraj kljune kosti se zglobljava sa drkom grudne
kosti. >anjski kraj kljune kosti se zglobljava sa acromionom lopatne kosti. 6opatna
kost - scapula / je zadnja kosta ramenog pojasa. !kruena je snanim miiima i
(aturski rad iz biologije ) 8 ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
priljubljena uz stranje dijelove drugog do sedmog ili osmog rebra. Pljosnatog je,
trouglastog izgleda, a na svom vanjskom uglu ima iroku zglobnu aicu koja slui za
zglobljavanje sa nadlaktinom kosti - "umerusom /. 3znad ove zglobne plo"e nalazi se
snaan kljunasti nastavak na kome se pripajaju miii i zglobne veze. #a zadnjoj strani
lopatice je veliki kotani greben koji se nastavlja u acromion. $adnja strana lopatice se
zove .acies dorsalis i podjeljena je spinom scapulae u * jame= .ossa supra spinata %
iznad kotanog grebena i .ossa in.ra spinata % ispod kotanog grebena. Prednja strana
lopatice se oznaava .acies costalis. 6opatica ima 5 ivice= gornju, unutranju i vanjsku,
te 5 ugla= gornji, donji i boni.
Kosti na%"a&tie ( '!mer!s $
4umerus je duga kost koja ima trostrano prizmatino tijelo i * zadebljala kraja=
gornji i donji. #a gornjem kraju razlikuju se glava "umerusa, kratki vrat kao i *
kvrice= vanjska ) vea i prednja ) manja. #a spoju gornjeg kraja sa tijelom kosti nalazi
se "irurki vrat "umerusa. #a donjem kraju postoji srednji zglobni i * bona nezglobna
dijela. $globni dio ine glava i tzv. kolotur. #a prednjoj strani donjeg kraja nalaze se *
jamice= iznad capituluma .ossa radialis, a iznad troc"ele .ossa coranoidea. #a zadnjoj
strani donjeg kraja nalazi se duboka jama .ossa olecrani u koju se uvlai olekranon
ulne, prilikom ekstenzije podlaktice.
Kosti po%"a&tie
RD%U" je vanjska kost podlaktice. !na je uvijek kraa i deblja. 3ma trostrano
prizmatino tijelo i * kraja gornji i donji. #a gornjem kraju razlikuju se glava, vrat i
ispupenje koje je upravljeno naprijed i unutra i slui za pripoj tetivi dvoglavog miia
nadlaktice - musculus biceps brac"i /. #a gornjoj strani glave radiusa nalazi se
udubljenje za zglobljavanje sa glavicom "umerusa, a na bonim stranama postoji
kruna zglobna povrina kojom se zglobljava sa ulnom i prstenastom vezom radiusa.
Donji kraj radiusa je masivniji od njegovog gornjeg dijela. !d njegovog vanjskog dijela
silazi iroki nastavak radiusa - processus stCloideus /. #a vanjskoj strani baze ovog
nastavka pripaja se musculus brac"io radialis. 3vice radiusa su= prednja, zadnja i
unutranja. !ve ivice silaze od kvrge radiusa. #a gornjem dijelu ivice pripaja se
musculas .le?or digitorum super.icalis. &trane radiusa su= prednja, zadnja i vanjska.
U&N je unutranja kost podlaktice koja ima trostrano prizmatino tijelo i * kraja
gornji i donji. Donji kraj se sastoji od iljastog nastavka i glave. <lava ulne sa svojom
krunom zglobnom povrinom se zglobljava sa radiusom i zglobnim kolutom koji je
odvaja od kostiju ruja. <ornji kraj je znatno masivniji od donjeg. #a njegovoj prednjoj
strani se nalazi polumjesearski usjek pomou koje se ulna zglobljava sa troc"leom
"umeri. Polumjesearski usjek odvaja * nastavka gornjeg kraja= gornji i prednji
kljunasti. &am kljunasti nastavak na svojoj prednjoj strani ima udubljenu povrinu s
kojom se zglobljava sa glavom radiusa. 3vice ulne su prednja, zadnja i vanjska
- meukotana /. +adius i ulna su zglobljene svojim krajevima. #ji"ove meukotane
ivice su meusobno povezane snanom .ibriznom opnom. !ne su meusobno paralelne
kada je podlaktica izvrnuta, a ukrtaju se ako je podlaktica uvrnuta.
(aturski rad iz biologije ) B ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
Kosti r!(ja ( ossa arpi $
Kosti ruja su rasporeene u * reda % proksimalni i distalni. 1 svakom redu se
nalaze po 7 kratke kosti. 3dui od vanjske radialne ivice ake u proksimalnom redu se
nalaze= unasta kost - oss scap"oideum /, polumjeseeva kost - oss lunatum /, tronoga
kost - oss triDuetrum / i grakasta kost - oss pisi.orme /. 1 distalnom redu se nalaze
oss trapesium, oss tapesoideum, oss capitatul i kukasta kost - oss "amatum /. &ve ove
kosti .ormiraju jedan kotani masiv koji se zove carpus, a na kome se razlikuju 7 ivice i
* strane - prednja i zadnja /. $adnja strana carpusa je konveksna, a prednja konkavna.
#a prednjoj strani se nalazi lijeb koji se zove sulcus scarpi koji bono ograniavaju *
uzvienja= vanjsko i unutranje. 1nutranje uzvienje obrazuju oss pisi.orme i kukasti
nastavak kukaste kosti, tj. "amulus ossis "amati. >anjsko uzvienje ine kvrice i
trapezaste kosti. !va dva ispupenja povezuje jako poprena veza koja se zove
retinaculum .le?orum ili ligamentum carpitransversum. #a ovaj nain nastaje
osteo.ibrozni kanal kroz koji prolaze tetive miia.
Kosti %or!(ja ( ossa metaarpi $
1 doruju se nalazi : duguljasti" kostiju kod koji" se razlikuju pljosnata tijela i *
kraja= gornji i donji. !va tijela meusobno ograniavaju 7 prostora koja se zovu spatia
onterossea metacarpi koje ispunjavaju meukotani miii ake - musculi interossei /.
<ornji okrajak kostiju ruja nosi zglobnu povrinu za zglobljavanje sa kostima ruja.
$globna povrina baze prva metacarpalne kosti je sedlasta, a kod ostali" ravna. #a
donjem okrajku ovi" kostiju nalazi se glava koja slui za zglobljavanje sa bazama
proksimalni" lanaka prstiju. Donji krajevi od druge do pete kosti su meusobno
povezani vezom doruja. Duina metacarpalni" kostiju opada idui od druge prema
petoj kosti.
Kosti prstij! ( ossa %igitor!m man!s $
'o su kosti duguljastog izgleda sa spljotenim tijelom i * kraja= gornjim i donjim. 1
svakom prstu nalaze se po 5 lanka= proksimalni - p"alan? pro?imalis /, srednji
- p"alan? media / i distalni - p"alan? distalis /. 1 palcu nedostaje srednji lanak i zbog
toga je njegov distalni lanak dui nego kod ostali". #a donjem kraju distalnog lanka
se nalazi potkoviasto, "rapavo ispupenje.
(aturski rad iz biologije ) E ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
3.4. KOSTI DONJIH EKSTREMITETA
$ovu se jo ossa membri in.erioris, te obrazuju karlini pojas i kosti noge. 1 karlini
pojas - cingulum membri in.erior / spada samo jedna kost % karlina - oss co?ae / koja
povezuje kostur noge sa donjim dijelom kimenog stuba, odnosno sa krsnom kosti.
Kostur noge sastoji se iz vie kostiju. 1 natkoljenici se nalazi butna kost - .emur / i
jedna velika sezmoidna kost aica - patella /, dok se u potkoljenici nalaze * duge kosti
tibia i .ibula. 1 stopalu je smjeteno *A kostiju i to= 8 u noju - tarsus /, : u donoju
- metatarsus / i 97 u prstima - ossa digitorum pedis /.
Kar"i(na &ost ( oss o)ae $
'o je pljosnata i masivna kost koja na svojoj vanjskoj strani ima duboku zglobnu
aicu i slui za zglobljavanje sa glavom butne kosti. Karlina kost se sastoji iz 5 dijela
koji su od puberteta zasebne kosti, a to su= bedrena kost - oss ilium /, sjedalna kost - oss
isc"ii / i preponska kost - oss pubis /. &ve su one meusobno spojene "ijalinom
"rskavicom u obliku slova F. 3spod zglobne aice nalazi se otvor nazvan .oramen
opturatum u kome je zategnuta .ibrozna opna.
(aturski rad iz biologije ) 9G ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
!"" %&%U' svojim masivnim donjim dijelom ini krov acetabuluma. #jen gornji
dio se zove krilo bedrene kosti i slui za pripoj snani" miia. #a njegovoj unutranjoj
strani, na donjem dijelu se nalazi luni kotani greben, a iznad njega jedna jama u kojoj
se pripaja bedreni mii. $adnji kraj lune linije dopire do zglobne povrine koja slui
za zglobljavanje sa krsnom kosti, a zove se .acies auricualis. 3za zglobne povrine se
nalazi tuberositos iliaca gdje se pripajaju snane veze krsno)bedrenog zgloba. #a
vanjskoj strani bedrene kosti nalaze se 5 "rapave linije= linea glutea anterior, linea
glutea posterior i linea glutea in.erior, pri emu ova zadnja najee izostaje. <ornja
ivica bedrene kosti je izboena u vidu masivnog grebena na kome se razlikuju * usne
vanjska i unutranja, te srednja "rapava linija. Krajeve cristae iliacae oznaavaju gornje
bedrene bodlje od koji" je prednja naroito izraena. #a prednju gornju bedrenu bodlju
pripaja se musculus sartorus. #a prednju donju bedrenu bodlju pripaja se musculus
rectos .emoris.
!"" %"()%% svojim tijelom ini zadnji dio zglobne aice, a svojom lunom granom
ograniava dole i pozadi .oramen opturatum. #a tjemenu sjedalne kosti nalazi se
sjedalna kvrga, a od zadnje ivice tijela kao i unazad se prua jedan nastavak poznat kao
sjedalna bodlja koja razdvaja * usjeka= gornji, vei i donji,manji koji slue za prolaz
miia.
!"" *U+%" se sastoji od tijela i * grane= gornje i donje koje meusobno grade ugao i
ograniavaju s prijeda .oramen opturatum. #a unutranjoj strani spoja gornje i donje
grane nalazi se ovalna zglobna povrina. 'ijelo preponske kosti gradi prednji dio
zglobne aice. &a tijelom bedrene kosti ono obrazuje ispupenje koje se zove
eminentia iliopectivca. <ornja grana preponske kosti puta se medialno i naprijed
prema preponskoj sin.izi. Du njene gornje strane prua se eljasti greben, a du njene
donje strane je lijeb pretvoren u kanal kroz koji prolaze istoimeni krvni sudovi i nervi.
0eljasti greben se prema nazad nastavlja u lunu liniju bedrene kosti, a prema naprijed
se zavrava sa tuberculkum mubicam.
(,#+U&U' je u osnovnom poloaju tijela upravljena prema dole. 1 njenom
srednjem dijelu je jama koja je okruena irokom polumjeseastom povrinom
- .acies lunata /. 0aica je oiviena masivnim grebenom gdje postoji veliki usjek preko
kojeg se prebacuje poprena veza.
*!tna &ost ( +em!r $
#ajdua je kost ovjeijeg tijela. #a njoj se razlikuju tijelo i * masivna okrajka. 1
sastav gornjeg okrajka ulaze= glava, vrat i * kvrge - velika i mala / na koje se pripajaju
bedreni miii. #a velikom troc"anteru razlikuju se 7 iroke ivice i * strane - vanjska i
unutranja /. #a unutranjoj strani se nalazi jama. !d velikog troc"antera ka malom
sputaju se * kotana grebena od koji" je zadnji jae izraen nego prednji. Du zadnje
strane tijela butne kosti silazi masivni kotani greben nazvan "rapava linija. #a njoj se
razlikuju * usne= vanjska i unutranja. <ornji kraj vanjske usne proiruje se u tzv.
sjedalno ispupenje. 1 sastav donjeg kraja butne kosti ulaze * kondila= vanjski i
unutranji koji na svojoj donjoj strani imaju zglobnu povrinu za zglobljavanje sa
gornjim krajem tibiae. Kondili su naprijed spojeni zglobnom povrinom za aicu, a
pozadi i dole su odvojeni jamom. #a povrnim stranama kondila nalaze se
nadkondilarne kvrice= vanjska i unutranja.
(aturski rad iz biologije ) 99 ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
,a-ia ( pate""a $
0aica je sezmoidna kost koja se nalazi u tetivi musculus Duadriceps .emoris. !na
ima trouglast oblik i od njenog vr"a prema dole prua se ligamentum patellae. $globna
povrina na stranjoj strani aice podjeljena je uspravnim grebenom na * polja od
koji" je vanjsko vee.
Kosti pot&o"jenie ( ti#ia et +i#!"a $
#%+% je unutranja masivna kost podkoljenice koja ima trostrano prizmatino tijelo
i * kraja - gornji i donji /. Donji okrajak na svojoj bazi ima zglobnu povrinu koja slui
za zglobljavanje sa skonom kosti stopala. !d njegove medialne strane silazi snaan
nastavak koji se zove unutranji gleanj, a na vanjskoj strani se nalazi usjek za
zglobljavanje sa donjim krajem .ibulae. <ornji kraj se sastoji iz * kondila= medialnog i
lateralnog. !ba na svojim gornjim stranama imaju zglobnu povrinu za zglobljavanje sa
kondilima butne kosti. 3zmeu zglobni" povrina kondila tibiae nalazi se kotano
uzvienje, kao i * "rapava polja= prednje i zadnje. #a donjoj strani vanjskog kondila
nalazi se zglobna povrina za zglobljavanje sa gornjim krajem .ibulae.
&%"N K!"# ( -ibula ) se nalazi izvana od tibiae od koje je znatno tanja i
postavljena nie. #jen zadnji kraj se zove vanjski gleanj. !n se sputa ispod donjeg
kraja tibiae i svojom trouglastom zglobnom povrinom nalijee uz vanjsku stranu
skone kosti stopala. 3za trouglaste zglobne povrine se nalazi duboka jama. <ornji kraj
.ibulae ini njena glava koja se zglobljava svojom zglobnom povrinom sa vanjskim
kondilom tibiae. !d glave .ibulae prua se navie nastavak koji se zove ape? capitis
.ibulae na ijem se vr"u pripaja tetiva. #a prednjoj i zadnjoj ivici .ibulae pripajaju se
meumiine pregrade potkoljenice.
Kosti no.ja ( ossa tarsi $
Kosti noja se grupiu u * reda= zadnji i prednji. 1 zadnjem redu se nalaze * najvee
kosti noja= skona kost - talus /, a ispod nje je petna kost - calcaneus /. 1 prednjem
redu se nalazi : kostiju. #a lateralnom dijelu stopala, ispred petne kosti nalazi se
kockasta kost - oss cuboideum /, a na medialnom dijelu se nalazi oss naviculare, te
ispod nje 5 klinaste kosti.
#&U" ( skona kost ) je kratka i masivna, a sastoji se iz tijela, vrata i glave. <lava
skone kosti je upravljena naprijed i na svom kraju ima konveksnu zglobnu povrinu za
zglobljavanje sa oss naviculare. 'ijelo skone kosti na svojoj gornjoj strani i dijelom na
bonim stranama ima zglobnu povrinu koja slui za zglobljavanje sa kostima
potkoljenice. #astavak troc"lae na vanjskoj strani corpusa je trouglast. 3za troc"lae se
nalazi zadnji nastavak.
(&(N,U" ( petna kost ) se nalazi ispod skone kosti i ima oblik nepravilne
kocke. #a njenoj gornjoj strani nalaze se 5 zglobne povrine na koje nalijee skona
kost. $adnja i najvea zglobna povrina je odvojena od srednje i prednje lijebom na
skonoj kosti koja se zove sulcus calcani i prua se koso, naprijed i u polje tako da sa
odgovarajuim lijebom na skonoj kosti ini kanal noja. !bje prednje zglobne
povrine se nalaze na kotanom nastavku koji se prua medialno od prednjeg dijela
gornje strane petne kosti.
(aturski rad iz biologije ) 9* ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
!"" N.%(U&R, je uglavljena izmeu glave, skone kosti i 5 klinaste kosti. #a
gornjem unutranjem kraju se nalazi ispupenje na kome se zavrava glavni dio tetive
musculus tibialis posterior.
!"" (UN,%/!R'% ( klinasta kost ) se nalaze izmeu oss naviculare i prve 5 kosti
donoja. #ajvea je oss cunei.orme mediale koja je svojim irim dijelom okrenuta na
dole za razliku od ostale * klinaste kosti koje su na dole okrenute svojim uim
dijelovima. &rednja klinasta kost je kraa od drugi".
!"" (U+!%D,U' se zglobljava nazad sa petnom kosti preko blago konveksne
zglobne povrine, a prema naprijed ravnim zglobnim povrinama sa etvrtom ili petom
kosti donoja. #a njenoj donjoj strani nalaze se ispupenje koje se prua koso i
naprijed.
Kosti %ono.ja ( ossa metataris $
Kosti donoja su duguljaste i imaju tijelo i * kraja= zadnji, tj. bazu i prednji ) glavu.
#ajdeblja je prva kost donoja jer podnosi polovinu cijelog pritiska u donoju. #a
donjoj strani njene baze se nalazi ispupenje.
Kosti prstij! ( ossa %igitor!m pe%is $
0lanci prstiju su duguljaste kosti koje su zakrljale za razliku od lanaka prstiju
ake. 1 svakom prstu se nalaze 5 lanka= proksimalni, srednji i distalni, osim palca gdje
nedostaje srednji lanak. Proksimalni i srednji lanci imaju corpus, bazu i caput. Kod
krajnji" lanaka prstiju umjesto glave nalazimo potkoviasto "rapavo ispupenje
nazvano tuberositas p"alangis distalis.
3.5. KOSTI G/A0E
(aturski rad iz biologije ) 95 ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
KOSTI /O*ANJE
Kosti lobanje sainjavaju 7 sredinje neparne i * bone parne kosti. #eparne kosti
lobanje su potiljana - oss occipitale /, klinasta - oss sp"enoidale /, sitasta - oss
et"moidale / i eona - oss .rontale /, a parne su oss temporale i tjemene -oss parietale/.
!"" !((%*%#&, ( potil$ana kost ) gradi zadnji donji zid lubanjske duplje. >eliki
otvor kojim lobanjska duplja komunicira sa kimenim kanalom dijeli potiljanu kost na
7 dijela koji su kod zaea odvojeni slojevima "ijaline "rskavice. &astavni dijelovi
potiljane kosti su= prednji - bazilarni dio /, boni i zadnji pljosnati dio, potiljana
ljuska.
!"" "*),N!%D&, ( klinasta kost ) se nalazi na bazi lobanje, ispred potiljane
kosti. #a njoj se razlikuju= sredinji dio % tijelo klinaste kosti i 5 parna nastavka.
#astavci klinaste kosti su * bona= malo krilo i veliko krilo i 9 vertikalni klinasti
nastavak - processus terideus / koji silazi du spoljne ivice zadnjeg otvora nosne
upljine.
!"" #,'*!R&, ( sl$epona kost ) se nalazi na bonoj strani lobanje izmeu
potiljane, klinaste i tjemene kosti. 1 njen sastav ulazi piramida ili petrozni dio - pars
petrosa /, bubni dio - pars timpanica / i ljuskasti dio - pars sDuamosa /. !d ovi" dijelova
veoma je komplikovana piramida sljepone kosti zbog toga to u sebi sadri srednje i
unutranje u"o i vei broj kanala za prolaz ivaca i krvni" sudova.
!"" *R%,#&, ( t$emena kost ) se nalazi lateralno od srednje linije krova lobanje,
izmeu potiljane, eone i sljepone kosti. 3ma oblik etvrtaste ploe.
!"" /R!N#&, ( eona kost ) gradi prednji zid lobanje i krov oni" duplji. !na se
sastoji od uspravnog lista, ljuske - sDuama .rontalis / i "orizontalnog lista na kome se
razlikuju srednji nosni dio - pars nasulis / i boni oni dio - pars orbitalis /.
!"" ,#)'!%D&, ( sitasta kost ) lei u dubini baze lobanje, izmeu oni" duplji i
gradi gornji dio nosne upljine. #a .rontalnom presjeku ima oblik terazija i na njoj se
razlikuju * lista = "orizontalni , vertikalni i * bone mase. >ertikalni list - lamina
perpendicularis / ulazi u sastav pregrade nosne upljine.
KOSTI /I1A
Kosti lica sainjava 9: kostiju, od koji" su A parni" i 5 neparne. Parne kosti lica su=
gornja vilica - ma?illa /, nosna kost - oss nasale /, suzna kost - oss lacrimale /,
jagodina kost - oss zCgomaticum /, nepana kost - oss palatinum /, donja nosna
koljka - con"a nasalis in.erior /, a neparne kosti su donja vilica - mandibula /, ralo
- vomer / i podjezina kost - oss kCoideum /
'0%&& ( gorn$a vilica ) je najvea parna kost lica, na kojoj se razlikuju tijelo i
nastavci. 'ijelo gornje vilice ima oblik uplje trostrane piramide. #a bazi se nalazi
veliki otvor "ijatus ma?illaris koji vodi u sinus ma?illaris. !d tijela gornje vilice
pruaju se 7 nastavka= gornji eoni, donji zubni, spoljni jagodini i unutranji nepani.
'ND%+U& ( don$a vilica ) je najjaa kost lica. !na se sastoji iz lunog
"orizontalno postavljenog tijela od iji" se zadnji" dijelova penju desna i lijeva vilina
grana. >ilina grana sa zadnjim dijelom tijela obrazuje ivini ugao. #a gornjem dijelu
se nalaze * nastavka od koji" zadnji processus condClaris slui za zglobljavanje sa
bazom lobanje. 'ijelo donje vilice je potkovicastog oblika i sastoji se iz * dijela=
bazalnog i alveolarnog zubnog dijela.
(aturski rad iz biologije ) 97 ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
4. SYNDESMOLOGIA
&Cndesmologia je nauka o zglobovima. $glob ili spoj predstavlja skup elemenata
pomou koji" se kosti spajaju meusobno. & obzirom na pokretljivost svi zglobovi
ovjeijeg tijela se dijele na pokretne i nepokretne. #epokretni zglobovi prema vrsti
tkiva kojim su spojeni dijele se na vezivne i "rskavine. Kod pokretnog zgloba
- dijastroze / imamo glavne i sporedne elemente. <lavni elementi pokretnog zgloba su=
zglobna povrina, zglobna upljina i zglobna a"ura.
1globne povrine se obino dopunjuju meusobno svojim oblikom. #ajee je jedna
od nji" konveksna, a druga konkavna. !ne su pokrivene zglobnom "rskavicom.
1globna upl$ina je pukotina, kapilarni prostor karakteristian za pokretne zglobove.
!na sadri sluzavu tenost sinoviju, koja omoguuje is"ranu zglobni" "rskavica i la"ko
klizanje zglobni" povrina. 1globna ahura obu"vata u vidu cjelovite opne zglobne
krajeve kostiju.
*!D2,& *!KR,#N%) K!"#%2U
& obzirom da li u sastav zgloba ulazi * ili vie kostiju, pokretni zglobovi se dijele na
proste - articulacio simple? / i sloene - articulacio composita /. Prema obliku zglobni"
povrina pokretni zglobovi mogu biti= loptaste, jajaste, sedlaste, valjkaste i ravne.
4.1. 2G/O*O0I TRUPA
1 zglobove trupa spadaju spojevi kimenog stuba sa glavom i spojevi grudnog koa.
Spoje3i &i(menog st!#a
3zmeu * susjedna kimena prljena postoje= zglobovi izmeu zglobni" nastavaka,
.ibrozno"rskaviavi spoj izmeu tijela prljenova, vezivni spoj izmeu lukova i
.ibrozne veze izmeu miini" nastavaka. (euprljenski zglob je spoj izmeu
zglobni" nastavaka * susjedna prljena. !rijentacijom i oblikom svoji" zglobni"
povrina regulie pravac pokreta kimenog stuba. &poj tijela * susjedna prljena
predstavlja .ibrizno"rskaviavi meuprljenski kolut. (euprljenski kolut je najdeblji
u slabinskom dijelu kimenog stuba. 6ukove dva susjedna prljena spajaju ute veze
- lCgamenta .lava /. !ne se sastoje od elastinog vezivnog tkiva koje daje utu boju.
Spoj &i(menog st!#a sa g"a3om
<lava je spojena prvim i drugim vratnim prljenom, gornjim i donjim .ibroznim
vezama. <ornji ili potiljani zglob glave je parni spoj izmeu gornji" povrina atlasa i
kondila potiljane kosti. $globne a"ure ova * zgloba pojaavaju dvije .ibrozne opne=
prednja i zadnja. Donji zglob glave izmeu prvog i drugog vratnog prljena sastoji se
od 7 mala zgloba, * bona i * srednja. &rednji zglob spaja zub drugog vratnog prljena
sa prednjim lukom atlasa. Boni zglob je spoj izmeu zglobne povrine atlasa i a?isa
koji se dodiruju samo svojim popreno postavljenim segmentima.
Spoj gr!%nog &o-a
1 spojeve grudnog koa spadaju zglobovi rebara s kimenim stubom, sa grudnom
kosti i izmeu rebarnom "rskavicom.
(aturski rad iz biologije ) 9: ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
1G&!+!.% R,+R " K%3',N%' "#U+!'
$adnji kraj rebra spojen je sa kimenim stubom pomou * pokretna zgloba i .ibroznim
vezama. +ebarna glava svojom klinastom zglobnom povrinom zglobljava se sa
uglastom zglobnom povrinom koju sainjavaju meuprljenski kolut i jamice - .ouae
costales / na bonim stranama tijela dva susjedna prljena. $globovi rebara sa grudnom
kosti - articulcio sternocostales / klinaste zglobne povrine rebarni" "rskavica od
drugog do sedmog rebra se uvlae u rebarne usjeka grudne kosti.
',)N%K "*!2,. GRUDN!G K!4
1 oba zadnja zgloba s kimenim stubom se vri zajedniki pokret obrtanja zadnjeg
dijela rebra oko uzdune osovine i njegovog vrata. !vi pokreti obrtanja zadnjeg kraja
su mali, ali prednji kraj s obzirom na duinu rebra vri male pokrete podizanja i
sputanja grudnog koa.
4.2. 2G/O*O0I GORNJIH EKSTREMITETA
$globovi gornji" ekstremiteta se dijele na zglobove ramenog pojasa i zglobove ruke. 1
zglobove ruke ili slobodnog dijela spadaju= rameni - articulcio "umerii /, lakta
- articulcio lubitii /, zglobovi kostiju podlaktice i ake - articulcio manus /.
Spoje3i ramenog pojasa
1 spojeve ramenog pojasa spadaju * zgloba grudno ) kljuni - articulcio
sternoclavicularis / i grudno ) natpleni - articulcio acromioclavicularis / i jedan snaan
vezni spoj izmeu kljune kosti i kljunastog nastavka scapulae.
2g"o# ramena ( arti!"aio '!merii $
$glob ramena je spoj izmeu glave "umerusa i aine jame cavitas glenoidalis na
gornjem uglu scapulae. !n je najpokretljiviji loptasti zglob ovjeijeg tijela. Pokreti u
ovom zglobu su .leksija - savijanje /, ekstenzija - oputanje /, abdukcija - odmicanje /,
addukcija - primicanje /, te unutranja i vanjska rotacija.
2g"o# "a&ta ( arti!"aio !#itti $ i spoje3i po%"a&tie
$glob lakta je sloen jer povezuje 5 kosti, donji okrajak "umerusa sa gornjim okrajcima
ulne i radiusa. 1 njegov sastav pored "umeroulnarnog i "umeroradialnog zgloba ulazi i
proksimalni spoj radiusa i ulne. $globna a"ura je zajednika za sva 5 dijela ovog
zgloba. 1 zglobu lakta vre se sljedee radnje= .leksija i ekstenzija, a u spojevima
izmeu ulne i radiusa vri se uvrtanje - pronatio / i izvrtanje - supinatio /.
2g"o#o3i -a&e ( arti!"aio man!s $
1 spojeve ake spadaju zglobovi ruja= gornji i donji, zglobovi ruja s dorujem,
zglobovi doruja sa prstima i zglobovi prstiju. <ornji i donji dio ruja se nadopunjuju i
omoguuju palmarnu i dorzalnu re.leksiju, te radialnu i alnarnun obdukciju ake.
(aturski rad iz biologije ) 9A ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
4.3. 2G/O*O0I DONJIH EKSTREMITETA
$globovi donji" ekstremiteta se dijele na zglobove karlinog pojasa i noge. 1 zglobove
noge spadaju zglob kuka - articulcio co?ae /, zglob koljena - articulcio genus /, spojevi
kostiju potkoljenice, te zglobovi stopala - articulcio pedis /.
Spoje3i &ar"i(nog pojasa
1 spojeve karlinog pojasa spadaju krsno)bedreni zglob - articulcio sacroilliaca /,
preponska sin.iza - sCno"isis pubica / i * snane krsno sjedalne veze lCgamenta
sacrotubelare i lCgamenta sacrospinale.
rticulcio sacroilliaca spaja zglobne povrine bedrene i krsne kosti koje su ravne i
pokrivene debelim slojem "rskavice.
"5nphisis pubica je "ibrozno "rskaviavi spoj na prednjem dijelu karlinog prstena
izmeu desne i lijeve preponske kosti. $globne povrine spaja meuzglobni kolut.
2g"o# &!&a ( arti!"aio o)ae $
$glob kuka povezuje karlinu kost sa gornjim krajem butne kosti - .emur /. Prema
obliku zglobni" povrina on pripada grupi loptasti" zglobova ovjeijeg tijela. !dlikuje
se pokretljivou u svim pravcima.
2g"o# &o"jena ( arti!"aio gen!s $
$glob koljena se odlikuje speci.inom i karakteristinom graom zglobni" tijela i
smjetajem veza. !n je najsloeniji zglob u ljudskom tijelu. #e postoji skladnost
zglobni" tijela, kondili butne kosti su karakteristino zavijeni od napred u veem
polukrugu, a pozadi u manjem polukrugu. #ji"ovu skladnost dopunjavaju meniskusi
- mensci articulares /= lateralni i medijalni. 6ateralni je meniskus pokretljiviji od
medijalnog. !ni osiguravaju da pri kretanju konkavno zglobno tijelo prati konveksno.
$globna a"ura koljena je obilna, njenu prednju stranu ojaava zajednika tetiva
mensci Duadricepsa .emoris u koju je uloena sezmoidalna kost iver - patela /. $glob
koljena dodatno uvruju i ligamenti= ligamentum collaterale mediale et laterale,
ligamentum cruciatum anterius et posterius, ligamentum patelae. & obzirom na
me"aniku koljenog zgloba on se sastoji od ugaonog i obrtnog zgloba.
!ko poprene osovine koja prolazi kroz oba epikondila butne kosti mogua je .leksija i
ekstenzija. 2leksija je obino praena unutranjom rotacijom potkoljenice do :H
-pronacija/. Ikstenzija je praena spoljnom rotacijom potkoljenice -supinacija do :H/.

4.4. 2G/O*O0I G/A0E
Kosti glave se meusobno spajaju "rskaviavim nepokretnim zglobovima
- sCnc"ondroses / i vezivnim nepokretnim zglobovima i avovima - suturae /. Jedino
izmeu donje ivice i sljepooni" kostiju postoje desni i lijevi vilini zglob. >ilini zglob
spaja glavu donje vilice sa vilinom jamom sljepoone kosti. Prema obliku zglobni"
povrina on predstavlja jajasti zglob. 1 ovom zglobu donja ivica svojim prednjim
krajem se podie i sputa ili se pomjera naprijed, nazad ili bono.
(aturski rad iz biologije ) 98 ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
5. RAZVOJ KOTANOG SISTEMA OVJEKA
Kijeli kotani sistem se razvije od mezen"ima, koji u podruju trupa i ektremiteta
potjee od mezoderma, a u podruju glave djelimino i od ektoderma - mezektoderm/.
5.1. HONDROGENE2A
4rskavica nastaje proli.eracijom i nagomilavanjem elija mezoderma u vidu blastema,
koje predstavljaju prvobitne elije "rskaviavog tkiva ) "ondroblaste. Prvi znak njenog
.ormiranja je u zaobljavanju mezen"imski" elija i javljanju kolageni" vlakana izmeu
nji" i tako se razdvajaju "ondroblasti i dobijaju karakteristian izgled "ondrocita. 1
poetku je meuprostorna masa imala bazo.ilan karakter, ali s poveanim luenjem ona
postaje sve gua oko elija koje su potpuno izolovane. #a povrini "rskavice
mezen"im .ormira peri"ondrijum. 1 "rskaviavom tkivu pojedini" predjela
meuelijska masa ima razliit izgled, pa se mogu razlikovati "ijalina, elastina i
.ibrozna "rskavica.
)i$alina hrskavica se razvija u svim dijelovima tijela u kojima indirektnim
okotavanjem nastaju kosti. Kod odraslog ovjeka je ograniena na zglobne povrine,
rebra, grkljan, duik i bron"use.
,lastina hrskavica nastaje u poetku kao "ijalina i tek se kasnije u njenoj
meuelijskoj tvari javljaju elastina vlakna. +azvija se u zidu une upljine, epiglotisu,
unoj koljci, u sitnim "rskavicama grkljana i sitni" bron"alni" ogranaka.
/ibro6na hrskavica u meuelijskoj tvari sadri mnogo kolageni" vlakana. !va vrsta
"rskaviavog tkiva se razvija u predjelima spajanja tetiva sa kostima, zatim u
diskusima, meniskusima i izmeu tijela prljenova.
4rskavica raste na dva naina= iznutra i izvana. Kad raste iznutra "rskaviave stanice se
mnoe, te se obrazuju izogene grupe - intersticijalni rast /. Kod rasta izvana vezivne
stanice peri"ondrija prelaze u "rskaviave stanice - apozicioni rast /.
5.2. OSTEOGENE2A
Kosti nastaju uvijek iz istog izvora, koji ine posebno di.erencirane mezen"imske elije
% osteoblasti. !steoblasti nastaju razmnoavanjem i di.erencijacijom elija mezoderma,
te se redaju u niz. 1 nji"ovoj blizini se javljaju snopovi kolageni" vlakana koje ubrzo
impregnira meuelijska tvar, zvana osteoid. Kad se u nju putem osteoblasta uloe
anorganske soli, "idroksilopatit, ona dobije tvrdou. !steoblasti stvaraju kotanu
supstanciju u obliku tanki" naslaga. !ni osteoblasti koji budu obu"vaeni
meuelijskom supstancijom gube svoju aktivnost i postaju kotane elije, osteociti.
!ni imaju .ine, duge citoplazmatine produetke koji se pruaju kroz kotane kanalie i
povezuju sa produecima susjedni" elija. !va meusobna povezanost omoguava
prenoenje "ranljivi" materija koje apsorbuju kotane elije iz najblii" krvni" kapilara.
'ako osteociti imaju veliku ulogu u odravanju organskog dijela kotane supstance.
!kotavanje poinje u osmoj sedmici razvitka, a poinje u jednom ili vie centara, koji
mogu biti primarni - dija.izni / i sekundarni - epi.izni /. Primarni centri okotavanja
nastaju prije, a sekundarni nakon roenja. !kotavanje nastaje u predjelima u kojima se
nalazi vezivno ili "rskaviavo tkivo. Kosti se razvijaju na dva naina= direktnim i
indirektnim okotavanjem.
(aturski rad iz biologije ) 9B ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
Dire&tno ( en%esma"no4 intramem#rano5no $ o&o-ta3anje
Direktnim okotavanjem nastaju kosti lobanje lica, te vei dio kljunjae. !vaj proces
poinje nagomilavanjem elija mezoderma koje su sitne, vretenastog izgleda i
grupisane u nizove ili imaju tendenciju stvaranja nepravilni" kondenzovani"
membrana. !d nji" se di.erenciraju osteoblasti ijom se aktivnou stvaraju lamele, a
od nji" kotane trabekule. 'rabekule su u poetku izolovane i nejednake debljine, ali se
ubrzo povezuju i stvaraju primarne trabekule. (jesta u kojima se vri proces
okotavanja se zovu osi.ikacioni centri. 1 pljosnatim kostima trabekule obino imaju
radijalan raspored. !d .etalnog perioda pa do zavretka rasta u kostima se deavaju
stalne promjene od koji" su najznaajnije razgraivanje i apsorpcija - &l. 8. /. Pri tome
vanu ulogu imaju osteoklasti. &pongiozna supstanca kosti ima rastresite trabekule, a
prostor izmeu nji" popunjava kotana sr. !kotali predjeli predstavljaju primarne
kosti. !ko nji" se nalazi periost, iji se unutranji sloj sastoji od osteoblasta, a zove se
kambijski sloj, dok je peri.eni sloj deblji i ima .ibrozni karakter. 3zmeu ova dva sloja
se nalazi mrea krvni" kapilara. 1 toku okotavanja sunerastog kotanog dijela
osteoblasti kambijskog sloja stvaraju nove slojeve periostalne kosti. 1 njoj je povean
broj lamela i gustina, a kotana sr se reducira u 4averzove kanale. !ni su meudobno
povezani i preko nji" je obezbijeena vaskularizacija i inervacija kosti. 3stovremeno se
stvaraju i drugi sistemi lamela, kao to su intersticijalni, ivini i td.
In%ire&tno ( en'on%ra"no4 intra&arti"agino5no $ o&o-ta3anje
3ndirektno okotavanje je proces u toku kojeg se razvijaju duge cjevaste kosti
postepenim razgraivanjem "rskavice i stvaranjem kotanog tkiva. 1 stvaranju dugi"
kostiju uestvuju primarni % dija.izni i sekundarni % epi.izni centri okotavanja.
1nutranji sunerasti dijelovi dija.iza nastaju en"ondralnim okotavanjem. Peri.erni
dijelovi kosti vode porijeklo od osteoblasta peri"ondrijuma zbog ega se ovaj proces
(aturski rad iz biologije ) 9E ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
zove peri"ondralno okotavanje. 1 toku okotavanja nastavlja se rast i izduivanje
"rskavice kroz nekoliko zona. 'o je omogueno aktivnom mitotikom diobom
"rskaviavi" elija - zona proli.eracije /. 1 blizini ovi" centara "rskaviave elije se
poveavaju nekoliko puta - zona rasta /. !ne su poredane u nizove. 3stovremeno se u
meuelijskoj tvari taloe vapnene soli - zona ovapnjenja /. #ajkrupnije elije se
spajaju sa osi.ikacionim centrima. !vaj proces prati kalci.ikacija meuprostorne
masene "rskavice. 1 toku ovi" procesa u unutranjosti dija.ize "rskavice poveava se
kotana masa,a istovremeno poinje peri"ondralno okotavanje i stvaranje kompaktne
kosti. !d peri"ondrijuma se obrazuje periost koji uraste kroz tanki sloj kompaktne
kotane supstancije u unutranjost "rskavice i pone je razarati - zona razaranja /. Kao
posljedica toga u unutranjosti dotad kompaktne "ijaline "rskavice nastaje primarna
modinska upljina koju ispunjava tkivo periosta, u kojem ima osteoblasta. !steoblasti
izluuju kotanu supstanciju u primarnoj modinskoj upljini oko ostatka "rskaviave
supstancije - zona stvaranja kosti /. Kasnije poinju djelovati osteoklasti, koji razaraju
novonastalu kost. 'o se nastavlja dok god kost raste. Posljedica toga je .ormiranje
de.initivne modinske upljine. Ipi.ize okotavaju samostalno mnogo kasnije od
dija.ize i to preteno en"ondralno iz vlastiti" centara. Jedina razlika je u tome to kod
okotavanja epi.iza u poetku nedostaje obru kompaktne supstancije na povrini.
#akon .ormiranja centra okotavanja u epi.izi u nju uraste poseban periost, koji stvori
modinski prostor u kojem osteoblasti stvaraju spongioznu kotanu supstanciju. #akon
toga osteoblasti u peri"ondriju i na povrini "rskaviave epi.ize stvore tanki sloj
kompaktne kotane supstancije. Jedini izuzetak su zglobne povrine, gdje trajno ostane
naslaga prvobitne "rskavice. Ipi.ize rastu u poprenom smjeru uglavnom proirenjem
centra okotavanja. In"ondralno i peri"ondralno okotavanje dugi" kostiju zapone u
sreditu dija.ize i iri se prema epi.izama. 3zmeu epi.iza i dija.ize ostane jedan od
"ijaline "rskavice u obliku ploe sve dok kost raste u duinu. 'o je epi.izna "rskavica.
#a strani "rskavice koja granii sa epi.izom diobom neprestano nastaju nove
"rskaviave elije, dok na strani okrenutoj prema dija.izi dolazi do razaranja "rskavice i
do stvaranja kosti. +ezultat toga je rast kosti u duinu. &rastanjem dija.ize sa epi.izom
znai da je rast kostiju u duinu zavren.
(aturski rad iz biologije ) *G ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
6. BOLESTI KOSTIJU I ZGLOBOVA
6.1. PRE/OMI ( 6RAKTURE $
Postoji vie vrsta preloma. Kod jednostavni" preloma bez pomjeranja prelomljeni"
okrajaka kost se lomi samo na jednom mjestu. Kod komplikovani" preloma dolazi do
pomjeranja okolnog mekog tkiva. 1koliko doe do probijanja koe nastaju otvoreni
prelomi. (nogostruki prelomi su oni kod koji" se kost lomi na dva ili vie mjesta. Kod
utisnuti" preloma dolazi do utiskivanja prelomljeni" okrajaka jednog u drugi. &tres
prelom je pukotinasti prelom kosti koji se javlja na mjestu ponavljani", mali" povreda.
Prelom u obliku Lzelene graniceM nastaje samo kod djece kad zbog elastinosti
nji"ovi" kostiju dolazi do savijanja i preloma sa unutranje strane.
!snovni nain lijeenja preloma se sastoji od stavljanja u nepokretan poloaj, odnosno
imbolizacije prelomljene kosti i njena dva susjedna zgloba. 'ako se sprijeava oteenje
meki" tkiva i umanjuje osjeaj boli. Prilikom nastanka preloma moe doi do
krvarenja, a kako kost u sredinjem dijelu ima kotanu sr i masno tkivo onda kod
preloma dugi" kostiju moe doi do prelaska masni" kapljica u krvotok koje mogu da
dovedu do zaepljenja krvni" sudova. !snovni cilj lijeenja je da se prelomljeni okrajci
vrate i odre u prvobitnom poloaju kako bi kost mogla pravilno da zaraste.
3mbolizacija se omoguava pomou gipsani" zavoja, a nekad je neop"odno "irurko
spajanje prelomljeni" okrajaka uz pomo ploe sa zavrtnjima, klinova, metalni" igala
ili ipki. #akon zarastanja prelomljene kosti preduzima se re"abilitacija koja ima
zadatak da to bre omogui uspostavljanje pune aktivnosti povrijeenog.
(aturski rad iz biologije ) *9 ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
6.2. I,AENJA ( /UKSA1IJE $
3aenja su povrede zglobova u kojima dolazi do pomjeranja zglobni" povrina kosti.
Postoje tri vrste iaenja zglobova= uroena, spontana i traumatska. 1roena iaenja
su prisutna ve na roenju. 0esta pojava je uroeno iaenje kuka. Javlja se pet puta
ee kod djevojica nego kod djeaka, a u treini sluajeva su za"vaena oba zgloba
kuka. &pontana iaenja nastaju usljed neke promjene u grai kosti ili zgloba, npr. kod
artritisa. 'raumatska iaenja nastaju pod dejstvom vrlo jake sile ili u sluajevima
nepravilni" preloma kosti. Brzo zbrinjavanje ovakvi" povreda prije nego doe do gra
miia sprijeava pojavu boli i nastanka krajnji" oteenja, te smanjuje potrebu za
"irurkim lijeenjem.
6.3. ISK/I2NU7E ME8UPR/JENSKOG KO/UTA
(euprljenski kolutovi imaju ulogu da ublaavaju dejstvo sile na kimu i
omoguavaju pokrete uvrtanja i zavijanja kimenog stuba. &vaki kolut -diskus/ se
sastoji od vrstog spoljanjeg sloja vezivnog tkiva koji obavija unutranji, mekani dio
elatinoznog izgleda. !vo mekano jezgro moe da izlazi kroz slabe take spoljanjeg
omotaa izvan meuprljenskog prostora kada nastaje stanje koje se zove iskliznue
meuprljenskog koluta. #ajei uzroci iskliznua meuprljenskog koluta su
nepravilan poloaj tijela prilikom sjedenja, stajanja, "odanja ili podizanja tereta, opta
slabost miia i spavanje u mekoj postelji. 3skliznue diskusa najee nastaje u
slabinskom dijelu kimenog stuba i praeno je ukoenou i bolovima u donjem dijelu
lea. Pritisak na okolne nervne korijene moe dovesti do iijasa, odnosno bolova koji se
ire du zadnje strane noge. &pondilolisteza je oboljenje koje za"vata slabinsko)krsni
predio kimenog stuba i posljedica je povrede ili uroenog poremeaja prilikom koji"
dolazi do iskliznua diskusa. #ajee su pogoeni peti slabinski prljen i krsna kost.
6ijeenje ovi" stanja se sastoji u mirovanju u postelji, a zatim se primjenjuje .izikalna
terapija. 1 teim oblicima preduzima se lijeenje stezanjem kimenog stuba ili
"irurkim za"vatom.
6.4. DE6ORMA1IJE KOSTIJU
>eliki je broj kotani" de.ormacija koje pogaaju stopalo. #eke su uroene, a druge
mogu nastati kao posljedica naprezanja stopala ili noenja neodgovarajue obue. Krivo
stopalo je uroeni poremeaj oblika i meusobnog poloaja kostiju u kome stopalo ne
moe u potpunosti da se osloni na podlogu. +avni tabani nastaju zbog sputanja lukova
stopala koje moe biti razliitog stepena. Kandijsko stopalo se odlikuje vrlo visokim
lukovima i u veini sluajeva uzrok je nepoznat. De.ormacija zgloba palca stopala
dovodi do krivljenja palca prema ostalim prstima, nekad i ispod nji". #ekad se na
spoljanjoj strani zgloba javlja bolna oteklina, tzv. ukalj. Kokoije grudi predstavljaju
de.ormaciju grudnog koa iji je prednji zid u gornjem dijelu ispupen, a bone strane
spljotene.
(aturski rad iz biologije ) ** ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
6.5. 2APA/JENJE KOSTIJU I 2G/O*O0A ( OSTEOARTRITIS $
!steoartroza oznaava grupu oboljenja u kojima dolazi do istroenosti, odnosno
degeneracije zglobova sa starenjem organizama i smanjenjem sposobnosti obnavljanja
tkiva. Bolest prvo za"vata "rskavicu. Nelije koje obnavljaju "rskavicu prestaju djelovati
i ovaj proces se moe ubrzati povredama. <latka povrina "rskaviavog tkiva se gubi i
poveava se trenje izmeu zglobni" okrajaka. Dolazi do zadebljavanja kosti u blizini
zgloba. 1 najteim sluajevima "rskavica se potpuno gubi. !va bolest najee za"vata
zglob kuka, koljena, donjeg dijela kimenog stuba i palca stopala. 0est oblik
osteoartroze, posebno kod ena, se javlja u predjelu zglobova prstiju ake i ispoljava se
pojavom tzv. 4eberdenovi" voria na bonim stranama zglavaka prstiju. 1 lijeenju
osteoartroze se preporuuju vjebe za jaanje okolni" miia zgloba i njegova pravilna
upotreba, kao i lijekovi za ublaavanje bolova i smanjenje zapaljenja.
6.6. REUMATOIDNI ARTRITIS
+eumatoidni artritis se javlja u sklopu reumatoidnog oboljenja koje za"vata vezivna
tkiva i mnoge organe. Prvi znaci ovog oboljenja su zamaranje, ukoenost i bolovi u
zglobovima prilikom "odanja. Bolest za"vata sinovijalne opne u zglobovima koje
zadebljavaju i stvaraju prekomjernu koliinu sinovijalne tenosti zbog ega se javlja
otok, ukoenost i bolovi prilikom pokreta zgloba. Dolazi do oteenja "rskavice, a
zatim i kotanog tkiva. 1 posljednjem stadijumu dolazi do srastanja zglobni" okrajaka i
ukoenja zgloba. +eumatoidni .aktor je bjelanevina koja se nalazi u krvi oboljeli" i
ima prirodu antitijela koje se stvara kao odgovor na antigene, najvjerovatnije na
izmjenjenu bjelanevinu vlastite krvi. $a sprijeavanje oteenja zgloba preporuuje se
odmor sa drugim metodama lijeenja. !toci, bolovi i ukoenost se ublauju lijekovima
koji istovremeno djeluju na sve ove znakove zapaljenja. 1 teim sluajevima oboljenja
daju se sredstva koja sprijeavaju djelovanje imunolokog sistema. #ekad je potrebno i
"irurko lijeenje uklanjanjem sinovijalne opne.
(aturski rad iz biologije ) *5 ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
6.7. GIHT
<i"t se najee javlja kod srednjovjeni" mukaraca usljed nagomilavanja soli
mokrane kiseline - urata / u organizmu i obino se prenosi naslijeem. #apad gi"ta
poinje otokom, crvenilom i jakim bolovima u zglobu, najee palca stopala. #apadi
se esto ponavljaju i mogu za"vatiti i druge zglobove. Ponekad se u mekim tkivima, u
koi aka, stopala i uni" koljki javljaju izrasline - to.i /. 1 toku napada primjenjuju se
lijekovi koji ublaavaju znake zapaljenja, odgovarajua is"rana i izbjegavanje upotrebe
alko"olni" pia.
6.. ANKI/O2IRAJU7I SPONDI/ITIS
,n"ilozirajui spondilitis je "ronino oboljenje zapaljenske prirode koje najee
za"vata meuprljenske zglobove donjeg dijela kimenog stuba. #ajee se javlja kod
mladi" osoba mukog pola. 1 tekim sluajevima moe dovesti do meusobnog
srastanja prljenova i potpune nepokretnosti. Bolest je praena odreenim stepenom
ukoenosti u predjelu donjeg dijela lea i kukova, a bolovi u leima i zadnjici su prvi
simptomi bolesti. $a lijeenje se koriste sredstva za ublaavanje zapaljenske promjene i
redovne tjelesne vjebe.
6.!. 2APA/JENJE 2G/O*NE KESI1E ( *UR2ITIS $
Burzitis je zapaljenje burze, odnosno kesice tenou ispunjene u zglobu. #ajee je
izazvano prekomjernim naprezanjem tog dijela tijela. !snovni simptom je pojava jakog
bola, a u lijeenju se koriste sredstva za ublaavanje bolova i drugi" znakova
zapaljenja, uz mirovanje za"vaenog zgloba.
6.1". OBOLJENJA KOSTIJU USLIJED NEDOSTATKA
VITAMINA
Kosti mogu da obole zbog nedostatka nekog sastojka u "rani. 'ako kod djece smanjeno
unoenje vitamina D, nedovoljno izlaganje tijela sunevoj svjetlosti, uroena otpornost
organizma na vitamina D ili "ronino oboljenje bubrega dovode do ra"itisa. &manjeno
taloenje kalcija u kostima je osnovna odlika ovog oboljenja. Kao posljedica toga javlja
se poremeaj i usporenje rasta kostiju koji se ispoljava razliitim de.ormacijama= krive
noge u obliku slova !, kokoije grudi i izobliena karlica. Kod odrasli" nedostatak
vitamina D dovodi do omekavanja kostiju - osteomalacija /. Kod djece nedostatak
vitamina K izaziva skorbut i nastaje krvarenje ispod pokosnice i u okrajcima dugi"
kostiju koje rastu.
6.11. OSTEOPORO2A
!steoporoza je oboljenje u kojem kosti postaju porozne i krte zbog nedovoljnog
obnavljanja kolageni" vlakana i gubitka kalcija. !snovni uzrok ove bolesti je
nedostatak odreeni" "ormona, a njenom nastanku mogu doprinijeti i pot"ranjenost,
poremeaj absorpcije "ranljivi" sastojaka, dugotrajna nepokretnost i neka druga
oboljenja poput reumatoidnog artritisa. Kosti se zbog poroznosti i krtosti la"ko lome
ak i kod bezazleni" povreda. !steoporoza je normalan pratilac starenja i obino se
(aturski rad iz biologije ) *7 ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
javlja u ena poslije menopauze. 1 lijeenju se koriste "ormoni i preporuuje se is"rana
bogata mineralima i vitaminom D.
6.12. PED9ETO0A *O/EST
Pedetova bolest - osteitis de.ormans / je oboljenje u kojem dolazi do poremeaja
obnavljanja kosti, to dovodi do nji"ovog postepenog zadebljavanja. De.ormacije se
najee javljaju na kostima lobanje, kimenog stuba, karlice i potkoljenice i mogu biti
praene razmekavanjem i savijanjem kostiju. Pedetova bolest se obino javlja u
blaem obliku i to kod mukaraca preko 7G godina starosti. 6ijeenje se sastoji u
poboljavanju opeg zdravstvenog stanja, uz upotrebu sredstava za ublaavanje bolova
i "irurkom zbrinjavanju preloma ako je to potrebno.
6.13. 2APA/JENJE KOSTI ( OSTEOMIJE/ITIS $
3n.ekcije kostiju su najee prouzrokovane bakterijama iz grupe sta.ilokoka koje
dovode do teki" oblika oboljenja, esto praeni" krvnom zarazom - septikemija /.
&imptomi osteomijelitisa su poviena temperatura, praena groznicom i pojava jaki"
bolova koji za"vataju ogranieni dio tijela. 1 terapiji se najee primjenjuju
antibiotici, ali je esto potrebno i "irirko lijeenje. 1 izvijesnim sluajevima dolazi do
stvaranja "roninog apscesa - gnojne kolekcije / u kosti.
6.14. TUMORI
'umori kotanog tkiva nisu esta pojava, ali kad se jave obino su zloudni. 1 kostima
se ee javljaju metastaze maligni" procesa iz drugi" dijelova tijela. 6eukemija je
maligno oboljenje elija kotane sri, a u odmaklom stadijumu 4okinove bolesti mogu
biti za"vaene i kosti.
(aturski rad iz biologije ) *: ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
7. ZAKLJUAK
6judski kostur se sastoji od individualni" ili udrueni" kostiju - kao to je
lobanja /, poduprti" i dopunjeni" ligamenatima, tetivama, miiima i drugim organima.
Pojedine kosti su meusobno srasle, npr. kosti lobanje, trtica i kosti zdjelice. Kostur se
sastoji od kostiju, "rskavice i ligamenata. #ovoroene ima otprilike 5GG kostiju.
1brzo nakon roenja kosti trtice, odnosno ostatak repa srastu.
Postoje mnoge razlike izmeu mukog i enskog kostura. Jedna od razlika jest veliina
zdjelice. Oene imaju veu zdjelicu, radi lakeg poroaja. (ukarci imaju neznatno vea
i deblja rebra, a ene manje zube, te uu vilicu. Postoje mnoge bolesti
koje pogaaju kostur. (ogu biti genetske ili steene, a tumori beningi ili maligni.
&arkom, rak kosti, veoma je ozbiljna bolest te za"tijeva dugotrajno lijeenje. ,rtritis je
bolest koja pogaa zglobove, te prouzrokuje bol u zglobovima, ukoenost i
de.ormiranost zgloba. Do .rakture kostiju dolazi kad je kost izloena prevelikoj sili koja
premauje njezinu vrstou. 6ijei se imobilizacijom kosti. !steoporoza poveava
lomljivost kostiju, jer je razaranje stanica kotanog tkiva vee od stvaranja, koja se
dogaa neprestano. Kosti postaju slabe i porozne. !steoporoza je ea u ena, te se ne
moe izlijeiti. +a"itis je nedostatak kalcija, odnosno vitamina D. Kosti se de.ormiu te
postanu mekane.
Postojanje kotanog sistema je vrlo vano za organizam jer kostur prua potporu
tijelu i daje mu oblik, potporanj je miiima, titi unutranje organe, te omoguuje
kretanje. 1 kostima se nalazi "ematopoetsko tkivo, odnosno tkivo koje proizvodi krvne
stanice.'akoer, kosti su spremita anorganski" tvari. &adre kalcij, .os.or i druge ione
bitne za metabolizam.
(aturski rad iz biologije ) *A ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
. LITERATURA #
Se+er Me:e%o3i;4 Ri+at Ha%.ise"imo3i;4 Esa% Mas"i;
<*io"ogija 5a => ra5re% op;e gimna5ije?
S3jet"ost Saraje3o4 @AAB> g>
Marija Mi'a"j4 Dania O#ra%o3i;
COp-ta anatomijaC
No3i Sa%4 @AAA> g>
pro+> %r> 0je&os"a3 D!an(i;
<Osno3e em#rio"ogije (o3je&a?4 me%iins&a &njiga
*eogra% D 2agre#4 EFGA> g>
<Pop!"arna me%iins&a eni&"ope%ija?
S"o#o%a *eogra%4 EFGH> g>
(aturski rad iz biologije ) *8 ) +avnjak ,zra
Kotani sistem Biologija
F> SADR$AJ I
9. 1>!D..................................................................................................................*
*. <+,P, K!&'3...................................................................................................5
5. K!;',#3 &3&'I( 0!>JIK,..........................................................................7
5.9. Kosti trupa.....................................................................................................:
5.*. Kosti grudnog koa.......................................................................................A
5.5. Kosti gornji" ekstremiteta.............................................................................8
5.7. Kosti donji" ekstremiteta..............................................................................9G
5.:. Kosti glave....................................................................................................95
7. &F#DI&(!6!<3,...........................................................................................9:
7.9. $globovi trupa...............................................................................................9:
7.*. $globovi gornji" ekstremiteta.......................................................................9A
7.5. $globovi donji" ekstremiteta........................................................................98
7.7. $globovi glave..............................................................................................98
:. +,$>!J K!;',#!< &3&'I(,......................................................................9B
:.9. 4ondrogeneza...............................................................................................9B
:.*. !steogeneza..................................................................................................9B
A. B!6I&'3 K!&'3J1 3 $<6!B!>,...................................................................*9
A.9. Prelomi - 2rakture /.......................................................................................*9
A.*. 3aenja - 6uksacije /...................................................................................**
A.5. 3skliznue meuprljenskog koluta...............................................................**
A.7. De.ormacije kostiju.......................................................................................**
A.:. $apaljenje kostiju i zglobova - !steoartritis /...............................................*5
A.A. +eumatoidni artritis.......................................................................................*5
A.8. <i"t...............................................................................................................*7
A.B. ,nkilozirajui spondilitis..............................................................................*7
A.E. $apaljenje zglobne kesice - Burzitis /...........................................................*7
A.9G. !boljenja kostiju uslijed nedostatka vitamina............................................*7
A.99. !steoporoza.................................................................................................*7
A.9*. Pedetova bolest..........................................................................................*:
A.95. $apaljenje kosti - !steomijelitis /...............................................................*:
A.97. 'umori.........................................................................................................*:
8. $,K6J10,K.....................................................................................................*A
B. 63'I+,'1+,.....................................................................................................*8
E. &,D+O,J............................................................................................................*B
QQQ.Besplatni&eminarski+adovi.com
(aturski rad iz biologije ) *B ) +avnjak ,zra