John Fowles

ENSKA FRANCUSKOG PORUNIKA

The french lieutenant's woman
Vrijeme o kojem Fauls pie je vladavina kraljice Viktorije, vrijeme udobnog ivota srednje
klase u kojem se gotovo podjednako vjerovalo u religijske postulate i napredak nauke. U
sreditu ove romaneskne prie je Sara, strastvena ena kojoj je okolina zbog grijeha iz mladosti
priila pogrdni naziv enska rancuskog porunika, te !arls, vjerenik prelijepe i bogate
"rnestine i nasljednik jo bogatijeg strica... #rema romanu je snimljen istoimeni ilm s $eril
Strip i %eremijem &jronsom u glavnim ulogama.
1
Svaka je emancipacija vraanje ljudskog svijeta i ljudskih odnosa samome ovjeku.
Marx, Zur Judenfrage (1844)
Preko mora, na zapad stalno gleda ta ena!
Vjeito stoji ovako i po vremenu svakom prizorom opinjena.
Samo za taj prizor njen pogled mari
Kao da nita drugo njoj nema ari.
HARDY, Zagonetka
'stonjak je najneugodniji vjetar u ()me *a)u + ()me *a) je onaj najiri ugriz na donjoj
strani ispruene jugozapadne noge "ngleske + i znatieljna je osoba mogla odmah izvesti
nekoliko uvjerljivih zakljuaka u vezi s parom koji se jednog britkog i vjetrovitog jutra, kasno u
oujku ,-./, zaputio niz gat kod ()me 0egisa, malenog ali drevnog eponima tog zaljeva.
Ve1 najmanje sedam stotina godina 2obb izaziva onu vrst uvstava koja se ra3aju iz
bliskosti, i pravi 1e ()meovci u njemu uvijek vidjeti tek dugaku apu staroga sivog zida koja
se savija prema moru, nita vie. 4apravo, budu1i da je mjesto, si1uni #irej mikroskopske
&tene, prilino daleko od grada, moglo bi se gotovo
re1i da mu okre1u leda. 5ema dvojbe da ih je stolje1ima u popravcima stajao dovoljno da
opravda stanovitu odbojnost. &li ovjeku manje optere1enom porezom, ili kritinijem, to je
naprosto najljepi morski bedem na junoj obali "ngleske. ' ne samo, kako kau turistiki
vodii, zato to iz njega zrai sedam stolje1a engleske povijesti, zato to su se s njega otiskivali
brodovi koji 1e se suprotstaviti &rmadi, zato to se kraj njega iskrcao $onmouth... nego i zato
to je velianstven primjerak narodne umjetnosti.
#rimitivan, a ipak sloen, teak i nezgrapan, ali njean6 pun rainiranih oblina i volumena
kao kakav 7enr) $oore ili $ichelangelo6 i ist, neokaljan, slan, uzor mase. #retjerujem8
$oda, ali moje je tvrdnje lako provjeriti, jer 2obb se veoma malo izmijenio od one godine o
kojoj piem6 dok se ()me naprotiv izmijenio, pa ne bi bilo poteno provjeravati tako da se
gleda natrag prema kopnu.
$e3utim, da ste se okrenuli prema sjeveru i prema kopnu ,-./, kao onaj mukarac onoga
dana, ukazao bi vam se skladniji prizor. Slikovite hrpice od desetak ku1a i malo brodogradilite
+ u kojem je poput arke na skelama poivao trup nekog ribarskog broda + skutrili su se ondje
gdje se 2obb vra1a na kopno. #riblino kilometar prema istoku, iza koso poloenih livada,
redali su se slamom i kriljevcem pokriveni krovovi samoga ()mea6 grada koji je doivio svoj
vrhunac u srednjem vijeku, i odonda stalno propada. 5a zapadu su se sumorne sive klisure, u
okolici poznate kao 9are 2leeves, strmo uzdizale sa ljunkovitog ala, s kojega se $onmouth
otisnuo u svoje ludilo. 'znad njih i dalje, zbijeno su se i stepenasto prema kopnu penjale druge
klisure, sakrivene gustim umama. Upravo promatran s te strane 2obb se ponajvie doimlje kao
posljednja utvrda + nasuprot cijeloj onoj divljoj prodrljivoj obali prema zapadu. ' tu je mogu1e
dokazati ono to govorim. 5i jedna se ku1a tada nije vidjela, niti se, osim nekoliko bijednih
kabina za plau, moe danas vidjeti u tom smjeru. $jesni uhoda + a taj je postojao + mogao bi
dakle po tomu zakljuiti da su ono dvoje stranci, ljudi odre3ena ukusa, i ljudi koji ne1e
dopustiti da ih puki surovi vjetar odvrati od uivanja u 2obbu. S druge strane, paljivije
podesivi svoj teleskop, mogao bi naslutiti kako im je do zajednike osame stalo znatno vie
nego do pomorske arhitekture6 a bez ikakve bi dvojbe zapazio da su posrijedi ljudi veoma
proinjena ukusa to se tie njihove vanjtine.
$lada je dama bila obuena po najnovijoj modi, jer drugi je vjetar puhao ,-./6 poetak
pobune protiv krinoline i velikog eira s vrpcama pod bradom. :ko na teleskopu moglo je
uoiti suknju boje magenta, smiono usku + i kratku, budu1i da su se dva bijela lanka vidjela
pod jarko zelenim ogrtaem, iznad crnih visokih cipela koje su ljupko koracale po zatitnom
zidu6 a nasa3enu na mreicom pokriveni chignon, jednu od drskih malih plosnatih tokica, s
njenim uperkom perja bijele aplje sa strane + kitniarska moda, na koju se u ()me 0egisu
stalno nastanjene dame jo barem godinu dana, ne1e odvaiti6 dok je vii mukarac,
besprijekorno odjeven u svijetlosivo, s cilindrom u slobodnoj ruci, otro reducirao svoje
dugake zaliske, koje su arbitri najinije engleske muke mode proglasili za nijansu vulgarnima
+ to jest, strancu smijenima + ve1 godinu ili dvije ranije. *oje odje1e mlade dame danas bi
nam upale u oi kao izrazito kriave6 ali svijet je tada proivljavao prve divne muke otkri1a
anilinskih boja. & enska je eljad, kao kompenzaciju za toliko toga to se od nje oekivalo u
ponaanju, od boje zahtijevala bljetavilo, a ne suzdranost.
&li teleskopiar bi se sam naao u nedoumici pri pogledu na drugu pojavu na tom
sumornom, zavojitom lukobranu. :na je stajala tono na samom kraju, najizloenijem moru, na
izgled oslonjena na staru topovsku cijev, postavljenu uspravno kao bitva. 0uho joj je bilo crno.
Vjetar ga je pomicao, ali pojava je stajala nepokretna, zagledana, zagledana u more, vie nalik
na ivi spomenik utopljenicima, na neki lik iz legende, nego na djeli1 jednog beznaajnog
provincijskog dana.
2
! toj godini "#$%#&, u 'ritanskom je puanstvu 'ilo otprilike $,#%%.((( ena u do'i od deset
godina navie naprama ),*((.((( mukaraca. +ko je prihvaena sud'ina viktorijanske
djevojke 'ila da postane supruga i majka, odmah e 'iti jasno da nikako nije moglo 'iti
dovoljno mukaraca za sve njih.
E. ROYSO! "#$E, %&ud'k( doku)ent( *(ktor(&an'kog+,-atnog do.a
,azapet u jedro sre'rno, i prema suncu jedriti
razapet u jedro sre'rno, i prema suncu jedriti
i nevjerna e moja lju'a plakati
i nevjerna e moja lju'a plakati,
i nevjerna e moja lju'a,
kad mene vie ne 'ude,
za mnom plakati.
!arodna /&e')a (, ,a/adne Eng-e'ke 0Dok S1-*(e 2eta3
+ %raga moja ;ina, iskazali smo poast 5eptunu. :n 1e nam oprostiti ako mu sad okrenemo
leda.
+ 5isi ba galantan.
+ & to to, molim te lijepo, znai8
+ $islila sam da bi moda elio to due biti u prilici da me dri ispod ruke, a da to ne bude
nepristojno.
+ <ako smo postali obzirni.
+ 5ismo sad u (ondonu.
+ 5ego na Sjevernom polu, ako se ne varam.
+ =a elim proetati do kraja.
' tako se mukarac opet okrenuo, s ironino oajnikim pogledom prema kopnu, kao da bi
mu to mogao biti posljednji, i par je nastavio hodati niz 2obb.
+ ' elim uti to se dogodilo izme3u tebe i tate prolog etvrtka.
+ ;voja je tetka ve1 ieprkala iz mene svaki djeli1 te ugodne veeri.
%jevojka je zastala i zagledala mu se u oi.
+ 2harles> Sluaj, 2harles, moe biti ironian koliko god eli sa svima ostalima. &li mene
time ne1e zaslijepiti.
+ #a kako 1emo se onda, draga moja djevojko, ikad slijepiti u svetom braku8
+ ' izvoljet 1e zadrati svoje prizemne duhovitosti za svoj klub. + Ukoeno ga je natjerala
da krene dalje. + %obila sam pismo.
+ &. ;oga sam se plaio. :d mame8
+ 4nam da se neto dogodilo... uz porto. 7odali su jo nekoliko metara prije nego to je on
odgovorio6 na trenutak se inilo kao da 1e se 2harles uozbiljiti, ali tada se predomislio.
+ #riznajem da je izme3u tvog potovanog oca i mene dolo do sitne ilozoske nesuglasice.
+ ;o je vrlo runo od tebe.
+ 5amjeravao sam samo da to bude vrlo iskreno.
+ ' to vam je bio predmet razgovora8
+ ;voj se otac usudio izjaviti kako bi gospodina %anvina valjalo izloiti u kavezu u
zoolokom vrtu. U majmunskoj nastambi. #okuao sam protumaiti nekoliko znanstvenih
argumenata na kojima se temelji dar?inovsko stajalite. 5isam uspio. "t voila tout.
+ <ako si mogao + kad zna tatine nazore>
+ *io sam izuzetno uljudan.
+ %akle bio si izuzetno neugodan.
+ 'stina je da je rekao kako ne1e dopustiti svojoj k1eri da se uda za ovjeka koji smatra da
mu je djed bio majmun. &li vjerujem da 1e se, kad malo porazmisli, sjetiti da je u mom sluaju
to bio majmun s plemi1kom titulom.
:na ga je tada pogledala u hodu, i nekom neobinom kretnjom polako odvratila glavu u
stranu6 karakteristina gesta za nju kad je htjela iskazati zabrinutost + u ovom sluaju, zbog
onoga to je po njezinu miljenju bila uistinu najve1a prepreka na putu njihovim zarukama.
5jezin je otac bio vrlo bogat ovjek6 ali djed joj je bio trgovac suknom, a 2harlesov je bio
barunet. :n se nasmijeio i stisnuo ruku u rukavici to se lagano ovjesila o njegovu lijevu
podlakticu.
+ 5ajmilija, to smo ve1 medu nama rijeili. ;ebi savreno i prilii da se boji svog oca. &li ja
se ne enim njime. ' ti zaboravlja da sam ja prirodoslovac. 5apisao sam jednu monograiju,
dakle zacijelo jesam. & bude li se ovako smijeila, posvetit 1u sve svoje vrijeme osilima, a
nita tebi.
+ 4aista nisam ljubomorna na osile. + (ukavo je zastala. + *udu1i da po njima hoda ve1
barem jednu minutu + a nisi se udostojao ni da ih primijeti.
Smjetaje pogledao dolje, i naglo kleknuo. + %ijelovi 2obba poploeni su kamenjem
proaranim osilima.
+ 4aboga, pogledaj. 2erthidium portlandicum. :vaj je kamen zacijelo oolit iz #ortlanda.
+ ' osudit 1u te da doivotno radi u njegovim kamenolomima + ako smjesta ne ustane. +
#okorio joj se sa smijekom. + :nda, nisam li ljubazna to sam te ovamo dovela8 & vidi ovo. +
:dvela ga je do strane bedema, gdje je red plosnatih kamenova, postrance umetnutih u zid,
sluio kao grubo stubite do donje staze. + :vo su upravo one stepenice niz koje je =ane &usten
skotrljala (ouisu $usgrove u Uvjeravanju.
+ <ako romantino.
+ @ospoda su bila romantina... tada.
+ & sada su znanstveno nastrojena8 7o1emo li se odvaiti na pogibeljni silazak8
+ <ad se budemo vra1ali.
' opet su krenuli dalje. ' tek tada je on primijetio pojavu na kraju, odnosno razabrao kojeg je
spola.
+ 4aboga miloga, bio sam uvjeren da je ono neki ribar. &li, nije li to ena8
"rnestina se napregnula da pogleda + njezine sive, njezine vrlo lijepe oi, bile su kratkovidne
i vidjela je tek nekakav tamni obris.
+ =e li mlada8
+ #redaleko je da razaznam.
+ &li mogu pogoditi tko je. 4acijelo jadna ;ragedija.
+ ;ragedija8
+ 5adimak. =edan od njenih nadimaka.
+ & koji su drugi8
+ 0ibari su joj dali vrlo prostako ime.
+ %raga moja ;ina, pa moe valjda ...
+ 4ovu je ... Aenska rancuskog porunika.
+ & tako. ' takav je izop1enik da mora ovdje provoditi dane8
+ :na je... pomalo luda. 7ajde, okrenimo se. 5e volim joj prilaziti.
4austavili su se. :n se zagledao u crnu pojavu.
+ &li ja sam znatieljan. ;ko je taj rancuski porunik8
+ $ukarac koji ju je navodno...
+ :arao8
+ @ore od toga.
+ ' napustio je. :stalo je dijete8
+ 5e. $islim da nema djeteta. Sve su to govorkanja.
+ &li to ona ovdje radi8
+ <au da eka njegov povratak.
+ &li... zar se nitko ne brine za nju8
+ 0adi kao neka vrst sluavke kod stare gospode #oultene). 5ikad je nitko ne vidi kada
do3emo u posjete. &li ondje stanuje. $olim te, daj da se vratimo. =a je nisam vidjela.
&li on se nasmijeio.
+ &ko te napadne, ja 1u te braniti i staviti na kunju svoje jadno vitetvo. 7ajde.
' tako su se pribliili pojavi kraj topovske bitve. *ila je skinula eir i drala ga u ruci6 kosa
joj je bila vrsto zategnuta na zatiljku pod ovratnikom crnog ogrtaa, koji je bio bizaran, vie
nalik na muku jahaku pelerinu nego bilo koji enski ogrta moderan u posljednjih etrdeset
godina. ' njoj je krinolina bila tuda6 ali bilo je jednako jasno da je razlog tome
nezainteresiranost, a ne poznavanje najnovijeg londonskog ukusa. 2harles je naglas izgovorio
neku povrnu primjedbu ne bi li je upozorio kako vie nije sama, ali ona se nije osvrnula. #ar se
pribliio tako da su joj mogli vidjeti lice s proila6 i pogled uperen kao puka u najudaljeniji
horizont. ;ada je naiao snaan nalet vjetra, prisilio 2harlesa da obuhvati "rnestinin struk
rukom i podri je, a enu da se vr1e prihvati za bitvu. #remda nije tono znao zato, moda da
pokae "rnestini kako se valja suprotstaviti opasnosti, zakoraio je blie im mu je to vjetar
dopustio.
+ %obra eno, ne moemo vas ovdje gledati a da ne strahujemo za vau sigurnost. $alo jai
zapuh vjetra
:na se pokrenula da ga pogleda + ili, kako se 2harlesu uinilo, da pogleda kroz njega. 5e
moe se re1i da je u njegovu sje1anju nakon tog prvog susreta ostalo ono to se na tom licu
zapravo nalazilo, ve1 prije sve to nije bilo onakvo kakvo je oekivao6 jer to je bilo doba kad se
u ene najvie cijenio pogled edan, pokoran, stidljiv. 2harles je smjesta imao dojam da je
zakoraio na zabranjeno podruje6 kao da 2obb pripada tom licu, a ne drevnom gradu ()meu.
5ije to bilo draesno lice poput "rnestininog. ;o nikako nije bilo lijepo lice po normama ili
ukusu bilo kojeg razdoblja. &li, bilo je to nezaboravno lice, i tragino lice. ;uga je navirala iz
njega isto, prirodno i nezaustavljivo kao to voda izvire iz gorskog izvora. 5ije tu bilo nikakva
pretvaranja, nikakva licemjerja, nikakve histerije, nikakve krinke6 a iznad svega, nikakvog
znaka ludila. (udilo je bilo u pustome moru, pustom horizontu, u nedostatku razloga takvoj
tuzi6 kao da je taj izvor bio prirodan sam po sebi, ali neprirodan po tome to izvire iz pustoi.
<asnije se, uvijek iznova, 2harlesu taj pogled u mislima javljao kao koplje6 a tako misliti
znai, dakako, ne samo opisati neki predmet, ve1 i njegovo djelovanje. :n se u tom kratkom
trenutku osje1ao kao nepravedan neprijatelj6 istodobno proboden i zaslueno ponien.
Bena nije rekla nita. 5jezin je pogled preko ramena potrajao najvie dvije ili tri sekunde6
zatim je ponovno svrnula pogled na jug. "rnestina je uhvatila 2harlesa za rukav i on se
okrenuo, slegao ramenima i nasmijeio joj se. <ad su bili blie kopnu, rekao jeC + Volio bih da
mi nisi ispriala te rune injenice. ;o je nevolja provincijskog ivota. Svatko pozna svakoga i
nigdje nema tajne. 5ema romantike.
:nda ga je poela zadirkivatiC znanstvenik, ovjek koji prezire romane.
3
+li jo je vanija okolnost da je glavni dio ustrojstva svakog ivog 'ia posljedica naslije-a.
i dosljedno tome, premda je svako 'ie zacijelo do'ro opremljeno za svoje mjesto u prirodi,
mnoge strukture sad nemaju vrlo tijesnih i izravnih veza sa sadanjim nainom ivota.
DARWIN, Podrijetlo vrsta 1859
/d svih desetljea u naoj povijesti mudar 'i ovjek za mladovanje oda'rao tisuu osam
stotina pedesete.
G. M. YONG, Portret jed!o"a do#a
#onovo u svojoj sobi u *ijelom lavu poslije ruka 2harles se zagledao u svoje lice u zrcalu.
$isli su mu bile suvie neodre3ene da bi se mogle opisati. &li one su obuhva1ale tajnovite
elemente6 uvstvo nejasnog poraza, to nije imalo nikakve veze sa zgodom na 2obbu, ve1 s
nekim beznaajnim primjedbama koje je izgovorio na ruku kod tetke ;ranter, s nekim tipinim
izbjegavanjem pravih odgovora6 s time da li njegovo zanimanje za paleontologiju dovoljno
zaokuplja njegove prirodne sposobnosti6 s time ho1e li ga "rnestina ikad zaista razumjeti onako
kao to on razumijenju6 s nekim op1im osje1ajem poreme1ene namjere koji je moda potekao +
kako je napokon zakljuio + samo iz prijetnje dugakog i sada ve1 kinog poslijepodnevna to
ga valja preturiti. 5apokon, bila je tek ,-./. *ile su mu tek trideset i dvije godine. & uvijek je
ivotu postavljao previe pitanja.
#remda je 2harles o sebi rado mislio kao o znanstveno nastrojenom mladom ovjeku, i
premda vjerojatno ne bi bio pretjerano iznena3en da su iz budu1nosti do njega doprle vijesti o
avionu, o mlaznom motoru, televiziji, radaru + ono to bi ga zaista zapanjilo bio bi izmijenjen
odnos prema samom vremenu. 5avodna velika nevolja naega stolje1a jest nedostatak vremena6
i naa svijest o tome, a ne nezainteresirana ljubav prema znanosti, i zacijelo ne mudrost, razlog
je to posve1ujemo tako golemi udio dosjetljivosti i prihoda naih drutava izmiljanju brih
naina da neto obavimo + kao da konaan cilj ovjeanstva nije da se priblii savrenoj
ovjenosti, ve1 savrenom blijesku munje. &li za 2harlesa, i za gotovo sve njegove
suvremenike i njemu ravne u drutvu, oznaka tempa nad ivljenjem bila je vrlo odre3eni
adagio. #roblem nije bio natisnuti u vrijeme sve to ovjek eli uiniti, ve1 razvu1i ono to ini,
tako da zapremi prostrane kolonade dokolice koja mu je bila na raspolaganju.
%anas je jedan od najobinijih simptoma bogatstva destruktivna neuroza6 u njegovom
stolje1u to je bila mirna dosada. 'stina je da je val revolucija ,-D-, uspomena na ve1 izumrle
artiste, stajala poput divovske sjenke za tim razdobljem6 ali za mnoge + pa i za 2harlesa + za
tu je udaljenu, potmulu tutnjavu bilo najznaajnije da nije uspjela eksplodirati. Eezdesete
godine bile su nedvojbeno godine napretka6 medu obrtnicima i trgovcima, pa ak i me3u
radnikom klasom, pojavilo se obilje koje je, barem u Velikoj *ritaniji, gotovo posve potisnulo
u pozadinu mogu1nost revolucije. 5ije potrebno re1i da 2harles nije znao nita o proesorski
odjevenom njemakom Bidovu koji je sluajno ba tog istog poslijepodneva mirno radio u
knjinici *ritanskog muzeja6 i iji 1e rad unutar tih strogih zidova uroditi tako jarko crvenim
plodovima. %a ste opisali te plodove, ili posljedice njihove nekritine potronje u kasnijim
razdobljima, 2harles vam zacijelo ne bi bio vjerovao + ak ni onda kad je, samo est mjeseci
poslije toga oujka ,-./, prvi svezak <apitala iziao u 7amburgu.
#ostojao je tako3er i bezbroj osobnih razloga zbog kojih je 2harles bio nepripravan za
ugodnu ulogu pesimista. 5jegov djed barunet pripadao je drugoj od dviju velikih kategorija
engleske ladanjske vlastele, to jest, lovaca na lisice to se nalijevaju claretom i studioznih
sakupljaa svega i svaega pod suncem. #onajvie je skupljao knjige6 ali u poznijim godinama
uloio je dio svog novca, i jo mnogo vie strpljenja svoje obitelji, u iskopavanje bezazlenih
humaka zemlje koji su bili rasuti kao bubuljice po njegovih tri tisu1e ?iltshireskih jutara.
5eumorno se zanimao za cromleche ili mogile, za alat od kriljevca ili neolitske grobove6 a
njegov se stariji sin kad je preuzeo svoje nasljedstvo poeo jednako neumorno zanimati za
pokretne troeje izvan ku1e. &li nebo je kaznilo tog sina, ili ga blagoslovilo, pobrinuvi se da se
nikad ne oeni. Starev mladi sin, 2harlesov otac, bio je dobro osiguran, kako zemljom tako i
novcem.
U njegovom se ivotu zbila samo jedna tragedija + istodobna smrt njegove mlade ene i
mrtvoro3enog djeteta, koje bi bilo sestra jednogodinjem 2harlesu. &li on je zatomio svoj bol.
:basuo je, ako ne velikom njeno1u, a ono barem nizom uitelja i strogih narednikih dua
toga .sina, koga je u cjelini volio tek neto manje nego samoga sebe. #rodao je svoj dio imanja,
mudro ulagao u eljeznike dionice, a manje mudro za kartakim stolovima Fza utjehu se
obra1ao radije karti nego <ristuG ukratko, ivio je vie kao da je ro3en ,/HA. nego ,-HA, ivio
uglavnom za uitak... i umro, uglavnom od toga, ,-I.. 2harles mu je tako bio jedini nasljednik6
nasljednik ne samo smanjenog imutka svog oca + baccarat se na kraju revanirao porastu
eljeznikih dionica + nego u dogledno vrijeme, i znatnog imutka svog strica. 'stina je da ,-./.
taj stric, unato opsenoj odanosti claretu, nije pokazivao nikakva znaka da 1e uskoro umrijeti.
2harles ga je volio, a stric je volio 2harlesa. &li to nikako nije uvijek bilo vidljivo u
njihovom odnosu. #remda bi ponekad uinio ustupak sportu te ustrijelio prepelicu ili azana,
kad je ba morao, 2harles je uporno odbijao da lovi lisice. 5ije mario to je plijen nejestiv, ve1
se grozio neopisivo odvratnog vladanja lovaca. *ilo je tu jo neto goreC bio je obdaren
nenaravnom sklono1u prema hodanju umjesto prema jahanju6 a hodanje nije bilo gospodska
zabava, osim u vicarskim &lpama. 5ije on imao nita posebno protiv konja kao takvoga, ali
kao ro3eni prirodnjak nije mogao podnijeti da okolinu ne promatra izbliza i bez urbe.
$e3utim, sudbina mu je bila sklona. =ednog jesenskog dana, prije mnogo godina, ustrijelio je
vrlo neobinu pticu koja je istrala s ruba strieva itnog polja. <ad je ustanovio to je ustrijelio
i koliko je ta ptica rijetka, bio je pomalo ljut na sebe, jer je to bila jedna od posljednjih velikih
droplji ustrijeljenih na Salisburvjskoj ravnici. &li njegov je stric bio oduevljen. #tica je
ispunjena i odonda je zauvijek zurila staklenim pogledom, kao puran oktoron, iz svoje vitrine u
salonu u 9ins)attu.
5jegov je stric beskonano dosa3ivao vlasteli koja mu je dolazila u posjete priom o tome
kako je djelo uinjeno6 i kad god bi se osjetio sklonim da ga razbatini + predmet koji bi mu
sam po sebi uvijek natjerao tamno rumenilo u obraze, budu1i da je nasljedstvo bilo ogranieno
na muku lozu + strievsko bi mu srce opet omekalo im bi se zaustavio i zagledao u
2harlesovu besmrtnu droplju. =er 2harles je imao mana. 5ije redovito pisao jednom tjedno6 i
imao je mranu sklonost da poslijepodneva u 9ins)attu provodi u knjinici, u odaji koju je
njegov stric upotrebljavao rijetko ili nikad.
'mao je, me3utim, i ozbiljnijih mana. U 2ambridgeu je, nakon to je kako valja svladao
obavezne klasike i prihvatio ;ridesetdevet lanova anglikanske vjere, on Fza razliku od ve1ine
mladih ljudi svoga dobaG zaista poeo neto i uiti. &li u toku druge godine studija upao je u
neko loe drutvo i zavrio, jedne maglovite no1i u (ondonu, u putenom op1enju s golom
djevojkom. 'z punakog krila siromane (ondonke pohitao je ravno u krilo crkve, te malo zatim
uasnuo jednog dana svog oca izjavom da se eli zarediti. #ostojao je samo jedan odgovor na
krizu tolikih razmjeraC opaki je mladi1 otpremljen u #ariz. ;u je njegovo okaljano djevianstvo
ubrzo pocrnjelo do neprepoznatljivosti6 ali jednako tako, emu se njegov otac i nadao, i njegov
namjeravam brak sa crkvom. 2harles je shvatio to stoji iza zavodljive drai :Jordskog
pokreta + propria terra rimokatolicizma. 5ije elio potratiti svoju proturjenu ali lagodnu
englesku duu + jedan dio ironije naprama jednom dijelu konvencije + na tamjan i papinsku
nepogreivost. <ad se vratio u (ondon, prelistao je i preletio desetak religioznih teorija svoga
doba, ali na kraju je izbio na istinu Fvo)ant trop pour nier, et trop peu pour sKassurerG kao
zdravi agnostik.
,
:no malo *oga to je uspio izvesti iz postojanja, pronaao je u #rirodi, ne u
*ibliji6 sto godina prije toga, vjerojatno bi bio deist, moda ak i panteist. S drutvom bi
nedjeljom odlazio na jutarnju slubu boju6 ali sam vrlo rijetko.
Vratio se nakon est mjeseci provedenih u gradu grijeha godine ,-I.. :tac mu je umro tri
mjeseca poslije. Velika ku1a u *elgraviji je iznajmljena i 2harles se smjestio u manjem
apartmanu u <ensingtonu, prikladnijem za mladog neenju. ;u su se za njega brinuli jedan
sluga, kuharica i dvije djevojke, osoblje gotovo udaki skromno za ovjeka njegova poloaja i
bogatstva. &li on je tu bio zadovoljan, a osim toga provodio je mnogo vremena na putovanjima.
:bjavio je jedan ili dva prikaza svojih putovanja po dalekim krajevima u nekim pomodnim
asopisima6 ak mu je jedan poduzetni nakladnik predloio da napie knjigu nakon devet
mjeseci provedenih u #ortugalu, ali 2harlesu se inilo da je pisanje kao posao pomalo inra dig.
+ osim toga, pretjerano nalik ozbiljnom radu uz potrebu neprekidne koncentracije. $alo se
poigravao s tom zamisli, a potom je odbacio. 4aista, poigravanje s raznim zamislima bilo mu je
glavno zanimanje u toku tre1eg desetlje1a njegova ivota.
& ipak, dok je tako bez cilja plutao u sporom ozraju viktorijanskog doba, on u sutini nije
bio povran mladi1. Sluajan susret s nekim kome je bila poznata manija njegovog djeda otkrio
mu je da je samo obitelj shva1ala kao alu beskrajne dane koje je starac provodio nadgledaju1i
gomile zbunjenih seljaka u radu na iskopavanjima. %rugi su pamtili Sir 2harlesa Smithsona kao
pionira arheologije, strunjaka za *ritaniju iz predrimskog razdoblja6 *ritanski je muzej
zahvalno pohranio predmete iz njegove protjerane zbirke. ' 2harles je polako spoznao da je po
temperamentu blii svome djedu nego i jednom od djedovih sinova. 4a posljednje tri godine
1
#remda on sam sebe ne bi bio tako nazvao, iz vrlo jednostavnog razloga to je 7uJle) tu rije skovao tek ,-/H6 a
tada je ve1 bila veoma potrebna.
poeo se sve vie zanimati za paleontologiju6 to je, napokon je zakljuio, njegovo podruje.
#oeo je posje1ivati conversazioni @eolokog drutva. Stric je s negodovanjem motrio 2harlesa
kako odluno izlazi iz 9ins)atta, oboruan eki1ima i vre1om za sakupljanje6 po njegovu sudu
jedini prikladan predmet to bi ga gospodin smio nositi na ladanju bio je jaha1i bi ili puka6 ali
to je ipak bilo barem malo bolje od onih idiotskih knjiga u idiotskoj knjinici.
$e3utim, njegovom se stricu jo manje milio 2harlesov nedostatak zanimanja za jedno
drugo podruje. Bute vrpce i narcisi, znakovi liberalne stranke, bili su pojam prokletstva u
9ins)attu6 starac je bio zadrti torijevac + i vrlo zainteresiran. &li 2harles je uljudno odbijao
svaki pokuaj kojim bi ga natjerali da se kandidira za parlament. 'zjavio je da nema nikakvih
politikih uvjerenja. U potaji se prilino divio @ladstoneu6 ali u 9ins)attu je @ladstone bio
arhiizdajnik, osoba koja se nije smjela spomenuti. ;ako su se obiteljsko potovanje i drutvena
lijenost pogodno isprijeili na putu karijere koja bi za nj u drugim okolnostima bila prirodna.
(ijenost je bila, na alost, 2harlesova karakteristina osobina. #oput mnogih njegovih
suvremenika osjetio je da se prijanji osje1aj odgovornosti, tipian za to stolje1e, pretvara u
osje1aj vlastite vanostiC da je ono to daje poticaj 5ovoj *ritaniji sve vie elja da bude
ugledna, umjesto elje da ini dobro zbog samoga dobra. 4nao je da je pretjerano izbirljiv i
osjetljiv. &li kako ovjek moe pisati povijest kad je $acaula) netom otiao sa scene8 0omane
ili poeziju, usred najve1e galaksije talenta u povijesti engleske knjievnosti8 <ako ovjek moe
biti kreativan prirodoslovac dok su ()ell i %ar?in jo uvijek ivi8 *iti dravnik dok %israeli i
@ladstone zauzimaju sav raspoloivi prostor od jednog do drugog pola8
#rimje1ujete da je 2harles visoko postavljao svoje ciljeve. 'nteligentni dokoliari to uvijek i
ine da bi opravdali svoju besposlicu pred svojom inteligencijom. 'mao je, ukratko, sav
b)ronovski ennui, a ni jedan od b)ronovskih izlazaC genijalnost i razvrat.
&li premda se smrt moe odloiti, i zna se da su majke udavaa to znale predvidjeti, ona na
kraju uvijek ljubazno dolazi. !ak i da 2harles nije imao onakve perspektive kakve je imao, bio
bi zanimljiv mlad ovjek. 5jegova putovanja po inozemstvu izbrisala su na alost neto od one
patine duboke mrzovolje Fviktorijanci su je nazivali ozbiljno1u, moralnom ispravno1u,
estito1u, i tisu1ama drugih pogrenih imenaG koja se uistinu zahtijevala od pravog engleskog
gospodina u to doba. 'zvana se kod njega naslu1ivao stanoviti cinizam, nepogreivi simptom
inherentne moralne propasti6 ali nikad nije uao u drutvo a da ga mame nisu ogledavale, tate
tapali po le3ima, a djevojke mu se smijuljile. 2harles je zapravo volio zgodne djevojke i nije
se libio da zavarava i njih i njihove ambiciozne roditelje. ;ako je sebi pribavio glas
distanciranog i hladnog mladi1a, posve zasluenu nagradu za spretnost + u doba kad je navrio
tridesetu ve1 se u tome izvjetio kao divlja maka + kojom je znao onjuiti mamac i onda
okrenuti le3a skrivenim zubima branih stupica to su mu prijetile na putu.
5jegov ga je ujak esto zbog toga pozivao na odgovornost6 ali, kako je 2harles vrlo brzo
istakao, barut mu je bio vlaan. Starac bi gun3ao.
+ 5ikad nisam naiao na pravu enu.
+ @lupost. 5ikad je nisi ni traio.
+ =esam, i te kako. <ad sam bio tvojih godina...
+ Bivio si za svoje lovake pse i sezonu prepelica. Starac bi se tada sumorno zagledao u
svoje vino.
5ije istinski alio to nema ene6 ali gorko je osje1ao da mu nedostaju djeca, kojoj bi mogao
kupovati konji1e i puke. Ve1 je vidio kako njegov nain ivota tone bez traga.
+ *io sam slijep. Slijep.
+ %ragi moj strie, ja imam izvanredan vid. ;ei se. ' ja traim pravu djevojku. ' jo je nisam
naao.
4
0to uinjeno je, to ostaje! +h, 'laeni oni koji dovrene poslove lju'avi ostavljaju da ive i
nijemo za njih, mrtve, odgovaraju. ivot nije 'io 'esciljan, premda smo od 1ivota po'jegli.
45a !ORO!, 4o'/a od %a 4ara1e (1867)
Veina 'ritanskih o'itelji srednjih i viih klasa ivjela je nad vlastitom zahodskom jamom...
E. ROYSO! "#$E, %&ud'k( doku)ent( *(ktor(&an'kog ,-atnog do.a
<uhinja u podrumu velike paladijanske ku1e gospode #oultene), koja je, kao elegantno jasna
metaora njezina drutvenog statusa zauzimala dominantan poloaj na jednom od strmih
breuljaka iza ()me 0egisa, danas bi nam se nedvojbeno inila gotovo neprihvatljivom zbog
svojih unkcionalnih nedostataka. #remda je stanovnicima u godini ,-./. zacijelo bilo potpuno
jasno tko je tiranin u njihovu ivotu, za doba poput naega mnogo strasniji monstrum bio bi bez
sumnje golemi kuhinjski tednjak koji je zapremao itav unutarnji zid velike i loe osvijetljene
prostorije. 'mao je tri vatre, koju je valjalo loiti dvaput dnevno i istiti dvaput dnevno6 i budu1i
da je glatko odvijanje ku1anstva ovisilo o njima, nikad im se nije smjelo dopustiti da se ugase.
$a koliko pritiskao vru1 ljetni dan, ma koliko monstrum rigao crne oblake zaguljivog dima
svaki put kad bi puhao jaki jugozapadnjak + neumoljiva ognjita valjalo je hraniti. & zatim, boja
tih zidova> :ni su vapili za nekom svijetlom nijansom, za bijelim. Umjesto toga bili su olovno
zeleni kao u + boje koja je, a da to stanovnici nisu znali Fistini za volju, ni tiranin na katuG,
bila zasi1ena arsenom. $oda je sre1a to je prostorija bila vlana i to je monstrum irio oko
sebe toliko dima i masti. U najmanju ruku, smrtonosna se praina slijegala.
5arednik u tom stigijskom carstvu bila je neka gospoda Fairlev, mrava, sitna osoba,
odjevena uvijek u crninu, ali vie zbog svog temperamenta nego zbog udovitva. $oda je
njezinu izrazitu sjetu izazivao prizor beskonane bujice niih smrtnika to se slijevala kroz
njezinu kuhinju. <omornici, lakeji, vrtlari, konjuari, sobarice, kuhinjske pomo1nice + svi su
oni podnosili zahtjeve i ponaanje gospode #oultene) koliko su mogli, a potom bi pobjegli.
*ilo je to vrlo bijedno i kukaviki od njih. &li kad se od ovjeka oekuje da ustane u est, da
radi od pola sedam do jedanaest, da opet radi od pola dvanaest do pola pet, a onda opet od pet
do deset, i to svakoga dana, dakle sto radnih sati tjedno, njegove zalihe ljubaznosti i odvanosti
vjerojatno ne mogu biti obilate.
<omornik, nakon kojega su se odonda izmijenila jo etiri, saeo je te osje1aje sluinadi u
legendarnu reenicuC L@ospodo, radije bih do kraja ivota boravio u ubonici, nego proivio jo
tjedan dana pod ovim krovom.M 5eki su ozbiljno dvojili da se bilo tko mogao zaista usuditi da
izgovori te rijei pred stranom gospodom #oultene). &li kad je ovjek siao u kuhinju s
prtljagom i potvrdio da je ba tako rekao, bilo je vrlo jasno kakva su ga uvstva na to potakla.
<ako je zapravo pogreno prozvana gospoda Fairle) sama tako dugo izdrala kod svoje
gospodarice, bilo je ravno udu. Vjerojatno se to moe protumaiti time to bi ona, da joj se u
ivotu tako sluilo, i sama postala nekakva gospoda #oultene). 5a mjestu ju je zadravala
njezina zavist6 a tako3er i mrano uivanje u doma1im katastroama, koje su tako esto znale
zadesiti ku1u. Ukratko, obje su ene bile prirodni sadisti6 i bilo im je korisno da se uzajamno
podnose.
@ospo3a je #oultene) imala dvije opsesijeC ili dva oblika iste opsesije. =edna je bila
#rljavtina + premda je pri tom donekle izuzimala kuhinju, budu1i da je ondje ivjela samo
sluinad + a druga je bila 5e1udorednost. 5i na jednom ni na drugom podruju nita
nepoeljno nije moglo izbje1i njezinom sokolovom oku.
*ila je poput nekog punakog leinara, to beskonano krui u svojoj beskonanoj dokolici, i
obdarena na prvom podruju udesnim estim ulom s obzirom na prainu, tragove prstiju,
nedovoljno ukrobljeno rublje, vonj, mrlje, krhotine i sva zla koja se u ku1ama doga3aju. Vrtlar
bi bio otputen zato to je bio primije1en kako ulazi u ku1u sa zemljom na rukama6 komornik
zato to je na gamai imao mrlju od vina6 djevojka zato to je imala pahuljice praine pod
krevetom.
&li je najuasnije od svega bilo to ak ni izvan svoje ku1e nije priznavala nikakvih granica
svom autoritetu. #ropustiti slubu boju u crkvi nedjeljom, kako jutarnju tako i veernju, bilo je
vie nego dokaz najgore moralne rasputenosti. *og neka se smiluje djevojci koju bi netko
vidio u etnji s mladi1em u jedno od njenih rijetkih slobodnih poslijepodneva + jednom u
mjesec dana + bio je nevoljki ustupak. & *og neka se smiluje i onom mladi1u koji se tako
zaljubio da se potajno pokuao priuljati palai $arlborough na ugovoreni sastanakC jer perivoj
je bio prava uma humanih stupica + LhumanihM se u tom kontekstu odnosi na injenicu da su
velike razjapljene eljusti bile bez zuba, premda dovoljno jake da ovjeku slome nogu. ;e su
eline sluge bile najmilije gospodi #oultene). 5jih nikad nije otputala.
4a tu bi gospodu bilo mjesta u @estapou6 znala je tako vjeto ispitivati da bi i najotpornija
djevojka mogla briznuti u pla ve1 prvih pet minuta. 5a svoj je nain bila utjelovljenje svih
najgrublje arogantnih svojstava britanskog imperija u usponu. 5jezin jedini pojam o pravdi bio
je da ona mora biti u pravu6 a njezin jedini pojam o vladanju bio je bijesno bombardiranje
drskog puanstva.
& ipak je u svom sloju, u vrlo ogranienom krugu, bila uvena po svom milosr3u. ' da ste
pokuali pobiti taj glas, vai bi protivnici izvukli jedan apsolutno nepobitan dokazC zar nije
draga, prijazna gospo3a #oultene) uzela sebi Bensku rancuskog porunika8 5ije potrebno ni
dodati da je u to doba ta draga, prijazna gospo3a znala samo njezin drugi, vie grki nadimak.
;aj vaan doga3aj zbio se u prolje1e ,-.., tono godinu dana prije vremena o kojemu
piem6 i bio je povezan s velikom tajnom u ivotu gospode #oultene). ;ajna je bila vrlo
jednostavna. @ospo3a #oultene) je vjerovala u pakao.
;adanji upnik u ()meu bio je teoloki razmjerno emancipiran ovjek ali je tako3er vrlo
dobro znao kome duguje svoj pastirski kruh svagdanji. Vrlo je dobro pristajao u ()me,
tradicionalno puritansku anglikansku crkvenu zajednicu. 4nao je vjeto unijeti pravu mjeru
zanosne rjeitosti u svoje propovijedi6 i znao je uvati svoju crkvu od krieva, slika, ukrasa i
drugih znakova papistike poasti. <ad mu je gospoda #oultene) iznosila svoje teorije o
budu1em ivotu, on se nije prepirao, jer duhovni pastiri koji nemaju osobito masne prihode ne
prepiru se s bogatim upljanima. <esa gospo3e #oultene) bila je isto toliko otvorena za njegove
pozive kao to je bila stegnuta kad je valjalo odmjeriti pla1u za njeno trinaestoro sluinadi. U
zimi Fkoja je bila i zima etvrtog velikog pohoda kolere na viktorijansku *ritanijuG te protekle
godine gospo3a #oultene) je pomalo pobolijevala i upnik je bio isto tako revan posjetitelj kao
i lijenici, koji su je tako esto morali uvjeravati kako pati od obinog pokvarenog eluca, a ne
groznog istonjakog ubojice.
@ospoda #oultene) nije bila glupa ena6 uistinu, ona je bila vrlo otroumna u praktinim
stvarima, a njeno budu1e odredite, poput svega to se odnosilo na njenu udobnost, bilo je
krajnje praktino pitanje. &ko je zamiljala *oga, on je otprilike imao lice vojvode od
VVellingtona6 ali njegov je karakter bio vie nalik karakteru nekog prepredenog odvjetnika, soj
prema kojemu je gospoda #oultene) gajila najve1e potovanje. %ok je leala u svojoj spava1oj
sobi, razmiljala je o uasnoj matematikoj dvojbi koja ju je sve vie opsjedala6 rauna li
@ospod milosr3e po onome koliko je dano, ili po onome koliko bi ovjek sebi mogao dopustiti
da dade. ;u je ona imala bolje podatke od upnika. %arovala je crkvi znatne iznose6 ali znala je
da su oni jo veoma daleko od one propisane desetine, od koje bi se ozbiljni kandidati za raj
morali odijeliti. %akako da je rasporedila svoju oporuku tako da taj raun bude vrlo lijepo
sre3en poslije njene smrti6 ali *og moda ne1e biti nazoan pri itanju te isprave. 5adalje, dok
je ona bolovala, gospo3a Fairlev, koja joj je uvee itala iz *iblije, sluajno je naletjela na
parabolu o udoviinom novi1u. ;a se parabola gospodi #oultene) uvijek inila grubo
nepravednom6 sad joj je na srcu leala mnogo dulje nego bacili enteritisa u njenim crijevima.
=ednog je dana, dok se oporavljala, iskoristila posjet skrbnog upnika i oprezno ispitala svoju
savjest. 'sprva je on bio sklon da odbaci te njene duhovne brige.
+ %raga moja gospodo, vae su noge na Stijeni. Stvoritelj sve vidi i sve zna. 5ije na nama da
sumnjamo u 5jegovo milosr3e + ili 5jegovu pravednost.
+ &li recimo da me on upita je li mi savjest ista8 Bupnik se nasmijeio. + :dgovorit 1ete da
je uznemirena. ' u svojoj neogranienoj su1uti :n 1e ...
+ &li recimo da :n to ne uini8
+ %raga moja gospodo #oultene), budete li tako govorili, morat 1u vas ukoriti. 5e smijemo
dvojiti u 5jegovo razumijevanje.
5astala je utnja. U drutvu sa upnikom gospoda #oultene) se osje1ala kao da je s
dvojicom ljudi. =edan joj je bio drutveno podre3en, i to podre3eni koji je njoj morao zahvaliti
za mnoge uitke na svom jelovniku, za pokrivanje znatnog dijela uobiajenih trokova crkve,
kao i za glatko obavljanje svojih neliturgijskih dunosti me3u siromasima6 a drugi je bio
predstavnik *oga, pred kojim je metaoriki morala kleati. ;ako se njeno ponaanje prema
njemu ponekad kretalo bizarnim i nedosljednim tokovima. *ilo je as de haut en bas, a odmah
zatim de bas en haute6 a ponekad bi uspijevala obuhvatiti oba poloaja u jednoj jedinoj reenici.
+ %a bar jadni Frederick nije umro. :n bi mi dao savjet.
+ 5edvojbeno. ' njegov bi savjet bio nalik mojemu. U to moete biti sigurni. 4nam da je on
bio kr1anin. & ono to ja govorim ista je kr1anska doktrina.
+ *ila je to opomena. <azna.
Bupnik ju je ozbiljno pogledao. + #azite, draga moja gospo3o, pazite. !ovjek ne smije olako
zadirati u prerogative naega Stvoritelja.
:na je promijenila temu. Svi upnici na svijetu nisu joj mogli opravdati preuranjenu smrt
njenog supruga. ;o je ostalo izme3u nje i *oga6 zagonetka poput crnog opala, koji je ponekad
blistao kao sveano znamenje, a ponekad se pojavljivao kao neka vrst iznosa ve1 ispla1enog na
raun one pokore koju moda jo duguje.
+ %arivala sam i darujem. &li ne inim dobra djela.
+ %arivati jest izvanredno dobro djelo.
+ =a nisam kao lad) 2otton.
:vo naglo sputanje u svjetovno nije iznenadilo upnika. 'z ranijih mu je razgovora bilo
jasno koliko je gospoda #oultene) svjesna da zaostaje upravo u tom takmienju u pobonosti.
(ad) 2otton, koja je ivjela nekoliko kilometara iza ()mea, bila je uvena po svom anatino
milodarnom ivotu. :na je posje1ivala domove, ona je predsjedala misionarskom drutvu, ona
je utemeljila sklonite za pale ene + istina, bilo je tako pokajniki strogo, da se ve1ina ti1enica
njenog $agdalenskog drutva sputala natrag u bezdan grijeha im bi mogla + ali gospodi je
#oultene) to bilo jednako nepoznato kao i vulgarniji nadimak ;ragedije.
Bupnik se nakaljao. + (ad) 2otton je primjer za sve nas. + *ilo je to ulje na vatru, ega je
on moda bio i svjestan.
+ ;rebalo bi da posje1ujem obitelji.
+ ;o bi bilo izvanredno.
+ Samo to me to posje1ivanje uvijek uzruja. + Bupnik nije priskoio u pomo1. + 4nam da je
to runo od mene.
+ 7ajde, hajde.
+ %a. Vrlo runo.
Uslijedila je duga utnja, u kojoj je upnik meditirao o svojoj veeri, do koje je jo morao
prote1i cijeli sat, a gospoda #oultene) o svojoj opaini. ;ada je, neuobiajeno bojaljivo
predloila kompromisno rjeenje za svoju dilemu.
+ <ad biste poznavali neku damu, neku proinjenu osobu koja se zatekla u nepovoljnim
prilikama...
+ 5ije mi posve jasno to namjeravate.
+ Belim uzeti drubenicu. 'mam ve1 poteko1a s pisanjem. & gospo3a Fairle) tako loe ita.
*ila bih sretna da takvoj osobi pruim dom.
+ Vrlo dobro. &ko to elite. =a 1u se raspitati. @ospoda #oultene) malo je ustuknula pri
pomisli
da se tako mahnito baca na grud istog kr1anstva. + :na mora biti besprijekornog moralnog
karaktera. $oram uzeti u obzir svoju sluinad.
+ %raga moja gospo3o, samo po sebi razumljivo. + Bupnik je ustao.
+ ' po mogu1nosti bez ro3aka. 0o3aci onih koji su o nama ovisni mogu postati zaista strano
neugodni.
+ *udite uvjereni da vam ne1u predstaviti nikoga tko ne bi bio prikladan.
Stisnuo joj je ruku i krenuo prema vratima.
+ ', gospodine Fors)the, ne previe mladu osobu. 5aklonio se i iziao iz sobe. &li na pola
puta niz
stube do prizemlja on se zaustavio. Sjetio se. 0azmislio je. ', moda neko uvstvo, ne posve
lieno zlobe, proizvod toliko brojnih dugakih sati licemjerja + ili, u najmanju ruku, esto tek
djelomine iskrenosti + u alobnom ozraju gospode #oultene), u svakom sluaju dakle
nekakav poticaj, nagnao ga je da se okrene i vrati u njezin salon. 4astao je na vratima.
+ #ala mi je na pamet jedna pogodna osoba. 4ove se Sarah 9oodru.
5
/h, to mi vrijedi 'raniti isprazan sluaj2 3a Smrt smo odmah spoznali kao smrt, 4ju'avi
ne 'i 'ilo ili 'i usko 'ila svedena
na puku srodnost lijenih raspoloenja ili, u najgru'ljem satirskom o'liju gnjeila 'i travu i
tijetila gro-e i uivala i gojila se u umama.
E!!YSO!, #n Me)or(a) (1889)
5ladi su ljudi gorjeli od elje da vide 46me.
JA!E A:SE!, :*&era*an&e
"rnestina je zaista imala pravo lice za svoju epohu6 to jest, si1une bradice, ovalno, njeno
kao ljubiica. =o ga i danas moete vidjeti na crteima velikih ilustratora toga doba + #hiza ili
=ohna (eecha. 5jezine sive oi i bjelina koe samo su isticale njenost cijeloga lica. #ri prvom
susretu znala je vrlo ljupko oboriti pogled, kao da bi se mogla onesvijestiti ako se neki gospodin
usudi da je oslovi. &li sasvim blago uzvinuti uglovi oiju, i isto tako uzvinuti uglovi usana +
blago i ino da produimo istu usporedbu, poput mirisa veljakih ljubiica + pobijali su, vrlo
diskretno, ali posve nepogreivo, njenu na izgled potpunu pokornost velikom bogu $ukarcu.
:rtodoksni viktorijanac moda bi osjetio nepovjerenje prema tom jedva zamjetljivu
nagovjetaju *eck) Sharp6 ali mukarcu poput 2harlesa ona se pokazala neodoljivom. *ila je
zamalo jedna od ukoenih malih lutkica, @eorgina, Viktorija, &lbertina, $atilda i ostalih, koje
su sjedile u brino uvanim skupinama na svakom balu6 a ipak, ne sasvim.
<ad je 2harles iziao iz ku1e tetke ;ranter u *road Streetu da bi polako preao onih stotinjak
koraka do svog hotela, i onda se ozbiljno + nisu li svi deklarirani ljubavnici dvorske lude
svijeta8 + uspeo stubama do svojeg apartmana i razmotrio svoje lijepo lice u zrcalu, "rnestina
se ispriala i otila u svoju sobu. Beljela je kroz ipkane zastore pogledom ispratiti svog
zarunika, a tako3er je eljela biti u jedinoj sobi u ku1i svoje tetke koju je uistinu mogla
podnijeti.
5akon to se, dolino, divila njegovom hodu, a posebno nainu na koji je podigao cilindar
djevojci tetke ;ranter koja se sluajno zatekla vani nekim poslom6 i mrzila ga zbog toga jer je
djevojka imala drske oi male dorsetske seljakinje i izazovno ruiastu put, a 2harlesu je bilo
strogo zabranjeno da ikad pogleda bilo koju enu ispod ezdeset godina + uvjet kojemu je tetka
;ranter milostivo izbjegla tono za jednu godinu + "rnestina se opet okrenula prema sobi. *ila
je namjetena za nju i po njenom ukusu, koji je bio izrazito rancuski6 jednako teak u to doba
kao engleski, ali s neto vie pozlate i matovitosti. Sve ostalo u ku1i tetke ;ranter bilo je
neumoljivo, masivno, nepobitno, u stilu protekle etvrtine stolje1aC to jest, muzej predmeta
stvorenih u prvom plemenitom odbacivanju svega dekadentnog, laganog i gracioznog, to se
moe povezati s uspomenom ili moralom omraenog #rinn)ja, @eorgea 'V.
*ilo je nemogu1e ne voljeti tetku ;ranter6 ak i zamisliti da se netko naljuti na to lice
nedunog smijeka i nedunih rijei + posebno rijei + bilo je smijeno. #osjedovala je duboki
optimizam uspjenih starih gospo3ica6 samo1a ili izjeda ili ui samodostatnosti. ;etka ;ranter je
poela time da je nastojala pomo1i sama sebi to je najbolje mogla, a zavrila time da je
pomagala svima oko sebe to je najbolje mogla.
$e3utim, "rnestina je nastojala to je najbolje mogla da bude ljuta na nju6 zbog
nemogu1nosti da se veera u pet sati, zbog pogrebnog poku1stva koje je zaguilo sve ostale
sobe6 zbog tetkine pretjerane brige za njezin dobar glas Fona naprosto nije htjela shvatiti da
zarunik i budu1a nevjesta moda ele posjediti sami, i proetati samiG6 a iznad svega, zbog
same injenice to je "rnestina uop1e boravila u ()meu.
=adna je djevojka morala trpjeti muke svakog jedinca ili jedinice od poetka svijeta + to jest,
teki i neumoljivi baldahin roditeljske brige. =o od ro3enja, na njezin najmanji kaalj dohrlili bi
lijenici6 od puberteta, njezin najmanji hir dozvao bi dekoratere i krojaice6 oduvijek je njena i
najsitnija zlovolja znaila tajne sate samooptuivanja za njenu mamicu i taticu. Sve je to jo
bilo dobro dok su posrijedi bile nove haljine i nove tapete, ali postojalo je jedno podruje na
kojemu sve njezine bouderNes i pritube nisu imale nikakva uspjeha. & to je bilo njezino
zdravlje. 5jezina majka i otac bili su uvjereni da "rnestina ima suicu. *ilo je dovoljno samo
da namiriu vlagu u podrumu pa da se presele, samo da dva dana kii na ljetovanju, pa da
promijene kotar. #regledala ju je polovica 7arle) Streeta i nije nala nita6 nikad u ivotu nije
preboljela neku teu bolest6 nije pokazivala ni trunka letargije, nikakve kronine slabosti tipine
za suiave. $ogla je + ili bi mogla, da su joj to dopustili + plesati cijelu no16 i bez ikakvih
loih posljedica igrati bedminton cijelo slijede1e jutro. &li njoj je bilo isto tako nemogu1e da
skrene iksnu ideju svojih njenih roditelja, kao novoro3enetu da pokrene planinu. %a su bar
mogli vidjeti u budu1nost> =er "rnestini je bilo su3eno da nadivi cijelu svoju generaciju. *ila
je rodena ,-D.. & umrla je na dan kad je 7itler napao #oljsku.
5eophodan dio njezinog posve nepotrebnog ivotnog reima bio je tako i boravak jednom
godinje kod majine sestre u ()meu. :bino je dolazila na oporavak nakon zimske londonske
sezone6 ove su je godine poslali ranije da prikupi snagu za vjenanje. 5ema dvojbe da su joj
lahori la $anchea poneto koristili, ali ona je uvijek odlazila koijom do ()mea, ispunjena
tugom robijaa koji stie u Sibir. %rutvo je u tom mjestu bilo moderno koliko i glomazno
poku1stvo od mahagonija kod tetke ;ranter6 a to se mogu1nosti zabave tie, za mladu damu
koja je poznavala sve najbolje to (ondon moe pruiti, bile su gore nego nikakve. ' tako je
njezin odnos prema tetki ;ranter bio prije odnos nekog ivahnog djeteta, neke engleske
%ulijete, prema njenoj nezgrapnoj dadilji, nego uobiajeni odnos ne1akinje i tetke. 4aista, da se
prethodne zime nije milostivo pojavio 0omeo na pozornici i obe1ao da 1e sudjelovati u njenoj
samotnikoj kaznenoj ekspediciji, ona bi se pobunila6 to jest, bila je gotovo sigurna da bi se bila
pobunila. "rnestina je nedvojbeno bila mnogo samovoljnija nego to je to njezina okolina
uop1e mogla dopustiti + i vie nego to je to njeno doba moglo dopustiti. &li na sre1u,
posjedovala je vrlo ispravan osje1aj za konvencije6 a jednako kao 2harles + to nije bio nebitan
dio prvog osje1aja me3usobne privlanosti medu njima + i smisao za ironiju na svoj raun. *ez
toga, i bez smisla za humor, bila bi odvratno, razmaeno derite6 i zacijelo ju je iskupljivala
upravo injenica da se tako esto obra1ala sebi na taj nain FLti, odvratno razmaeno deriteMG.
U svojoj sobi je toga poslijepodneva otkopala haljinu i stala pred zrcalo u potkoulji i
podsuknjama. 5ekoliko trenutaka bila je zanesena krajnje narcisoidnim promatranjem same
sebe. Vrat i ramena nisu zaostajali za licem6 bila je zaista vrlo lijepa, jedna od najljepih
djevojaka koje je znala. ', kao da to eli dokazati, podigla je ruke i raspustila kosu, svjesna da je
to neto neodre3eno greno, a ipak potrebno, kao vru1a kupka ili topla postelja u zimskoj no1i.
4amislila je sebe u jednom uistinu grenom trenutku kao nekakvu opaku osobu + plesaicu,
glumicu. ' tada, da ste je promatrali, vidjeli biste neto vrlo udnovato. =er iznenada se prestala
vrtjeti i diviti samoj sebi u proilu6 naglo je pogledala u strop. Usne su joj se pokrenule. ' urno
je otvorila jedan od ormara i navukla peignoir.
=er ono to joj je sijevnulo u mozgu + budu1i da joj je sluajno, dok se vrtjela na prstima, u
zrcalu za oko zapeo ugao kreveta + bila je seksualna primisaoC neka predodba u mati, neka
vrst nejasno zamije1enog laookonovskog zagrljaja golih udova. 5ije je toliko plailo samo
potpuno neznanje o zbilji kopulacije6 plaila ju je atmosera bola i surovosti koju je taj in
oigledno zahtijevao, i koja kao da je pobijala svu onu njenost geste i suzdranost doputenog
milovanja koja ju je toliko privlaila kod 2harlesa. =ednom ili dvaput vidjela je ivotinje kako
se pare6 ta silovitost jo uvijek ju je progonila u mislima.
;ako je razradila neku vrst osobne zapovijedi boje + te su neujne rijei bile naprosto Lne
smijemM + kad god bi joj izika enska, skrivena znaenja njezinog tijela, seksualna,
menstrualna, poro3ajna, silom pokuala prodrijeti u svijest. &li premda je mogu1e vukovima
sprijeiti ulaz u ku1u, oni svejedno zavijaju vani u tmini. "rnestina je eljela mua, eljela je da
2harles bude taj mu, eljela je djecu6 ali cijena koju 1e, kako je nejasno naslu1ivala, morati za
njih platiti, inila joj se pretjeranom.
#onekad se pitala zato *og doputa da tako bestijalna vrst %unosti pokvari tako nedunu
enju. Ve1ina je ena toga razdoblja osje1ala to isto6 kao i ve1ina mukaraca6 i nije udo da je
dunost postala tako kljunim pojmom u naem shva1anju viktorijanskog doba
+ 'li, to se toga tie, takva mokra krpa svakoj radosti u naemu
A
.
#oto je primirila vukove, "rnestina je prila svom toaletnom stoli1u, otkljuala jednu ladicu
i izvukla dnevnik uvezan u crnu marokensku kou, sa zlatnom kopom. 'z druge je ladice uzela
skriveni klju i otkljuala knjigu. Smjesta je otvorila posljednju stranicu. ;u je ispisala, na dan
svojih zaruka sa 2harlesom, nadnevke svih mjeseci i dana koji su je jo dijelili od dana
vjenanja. Uredne su crte ve1 iskriale cijela dva mjeseca6 ostalo je otprilike devedeset brojeva6
2
Stroe iz 'n $emoriam koje sam citirao na poetku ovog poglavlja vrlo su relevantne upravo ovdje. 4acijelo
je najudnovatiji od svih udnovatih argumenata u toj slavnoj antologiji zabrinutost za ivot poslije smrti iznesen u
ovoj pjesmi FOOOVG. ;vrditi da ljubav moe poprimiti iskljuivo satirsko oblije, ako nema besmrtnosti due,
oigledno je panian bijeg od Freuda. 0aj je za viktorijance dobrim dijelom bio raj zato to je tijelo ostalo na
zemlji + zajedno s 'dom.
i "rnestina je sad uzela s dnevnika olovku s vrkom od slonove kosti i precrtala A.. oujak.
#reostalo je jo devet sati prije nego to 1e potpuno iste1i, ali obino je sebi doputala tu sitnu
prevaru. 4atim je otvorila knjigu na poetak, ili gotovo na poetak, jer knjiga je bila boini
dar. :tprilike iza petnaest stranica, stranica gusto ispisanih rukom, bio je prazan prostor, u koji
je utisnula struak jasmina. 5eko ga je vrijeme nepomino gledala, a onda se sagnula da ga
pomirie. 0asputena kosa rasula joj se po stranici, i sklopila je oi ne bi li ponovo mogla
prizvati u sje1anje onaj udesno slatki, onaj dan kad je mislila da 1e umrijeti od radosti, kad je
beskrajno plakala, onaj neizrecivi...
&li ula je korake tetke ;ranter na stubama, urno je sklonila knjigu i poela eljati svoju
vrstu sme3u kosu.
6
/, 5aud, o mlijeno 'ijela srno, ti sva si neprikladna za enu.
E!!YSO!, Maud (1888)
(ice gospode #oultene), toga poslijepodneva kad se upnik vratio i dao svoju izjavu, izrazilo
je napadno neznanje. & u dama njezina soja neuspjeno prizivati znanje naje1e znai uspjeno
izazvati negodovanje. 5jezino je lice divno priliilo potonjem uvstvu6 s oima koje uop1e nisu
bile ;ennvsonove Lku1e tihe molitveM, i objeenim obrazima, gotovo podvoljcima, koji su
stezali usnice u primjerenu osudu svega to je moglo ugroziti njezina dva ivotna naelaC prvo
je bilo Fposluit 1u se ;reitschkeovom sarkastinom ormulacijomG 2ivilizacija je sapun, a
drugo #ristojnost je sve to me ne vrije3a. %onekle je nalikovala bijelom pekinezeru6 tonije,
punjenom pekinezeru, jer je u njedrima krila malu kesicu kamora kao zatitu od kolere... tako
da ju je, gdje god se zatekla, uvijek pratila blaga emanacija sredstva protiv moljaca.
+ 5e poznajem je.
Bupnik se osjetio ponienim6 i upitao se u sebi to bi se bilo dogodilo da je milosrdni
Samaritanac naiao na gospodu #oultene), umjesto na onog siromanog putnika.
+ 5isam ni oekivao da 1ete je znati. %jevojka je iz 2harmoutha.
+ %jevojka8
+ ;o jest, nisam ba siguran koliko 1e joj biti godina6 ena, dama, ima valjda oko trideset.
$oda i vie. 5e bih elio naga3ati. + Bupnik je bio svjestan da prilino bijedno zapoinje
obranu svoje odsutne ti1enice. + &li uistinu vrlo alostan sluaj. 4aista je zavrijedio vae
milosr3e.
+ =e li obrazovana8
+ %apae. Ekolovala se za guvernantu. *ila je guvernanta.
+ & to je sada8
+ Vjerujem da je bez zaposlenja.
+ 4ato8
+ ;o je duga pria.
+ 5a svaki je nain elim uti prije nego bilo to odluim.
' tako je upnik ponovo sjeo i ispriao joj to je znao, ili barem dio toga Fjer je u vrlom
pokuaju da spasi duu gospode #oultene) odluio ugroziti svojuG to je znao, o Sari 9oodru.
+ %jevojin je otac bio najamnik lorda $eritona, kraj *eaminstera. :bian zemljoradnik, ali
ovjek uzornih naela i izvanredno ugledan u svojoj sredini. Veoma mudro pobrinuo se da
djevojka dobije bolje obrazovanje nego to bi ovjek oekivao.
+ :n je preminuo8
+ 'ma ve1 nekoliko godina. %jevojka se zaposlila kao guvernanta kod obitelji kapetana
=ohna ;albota u 2harmouthu.
+ 7o1e li joj dati preporuku8
+ %raga moja gospodo #oultene), ako sam dobro shvatio na prijanji razgovor, mi
raspravljamo o predmetu milosr3a, a ne o predmetu zaposlenja. + <imnula je glavom, najve1i
ustupak isprici koji je, koliko je uop1e poznato, u ivotu napravila. + 5ema dvojbe da se
preporuka moe pribaviti. :na je napustila njegov dom na vlastiti zahtjev. 5aime, dogodilo se
slijede1e. Vi se vjerojatno sje1ate rancuske barkase + mislim da joj je matina luka bila Saint
$alo + koja se nasukala ispod Stonebarro?a u onoj uasnoj oluji prolog prosinca8 ' vjerojatno
se sje1ate da su tri lana posade spaena i da su ih preuzeli stanovnici 2harmoutha8 %vojica su
bila obini mornari. =edan je, koliko sam shvatio, bio asnik broda. 5oga mu je smrvljena pri
prvom udarcu, ali on se prihvatio za nekakvu gredu i voda ga je izbacila na alo. 4acijelo ste o
tome itali.
+ Vrlo vjerojatno. 5e volim Francuze.
+ <apetan ;albot, i sam mornariki asnik, vrlo je ljubazno povjerio svom ku1anstvu brigu
za tog... stranog asnika. :n nije znao engleski. ' gospo3ica je 9oodru zamoljena da prevodi i
da se njime bavi.
+ :na govori rancuski8 + Uzbu3enje gospo3e #oultene) pri tom uasnom otkri1u zamalo je
bilo dovoljno da porazi upnika. &li on se tada ipak poklonio, sa smijekom svjetskog ovjeka.
+ %raga moja gospodo, kao ve1ina guvernanta. 5ije njihova krivnja to svijet od njih
zahtijeva takvu vrst obrazovanja. &li, da se vratimo tom gospodinu Francuzu. $oram, na
alost, re1i da taj naziv nije zasluio.
+ @ospodine Fors)the>
5aglo se ispravila, ali ne suvie strogo da ne bi jadnog ovjeka natjerala da potpuno umukne.
+ 7itam da dodam kako se nita neprilino nije zbilo u ku1i kapetana ;albota. 'li uop1e, to
se tie gospo3ice 9oodru, ni u kojoj kasnijoj prilici ili vremenu. ;o mi svojom rijeju jami
gospodin Furse)P7arris. 5jemu su te okolnosti mnogo bolje poznate nego meni. + :soba na
koju se pozvao bio je upnik u 2harmouthu. + &li Francuz je uspio zaokupiti uvstva gospo3ice
9oodru. <ad mu je noga zacijelila, otputio se koijom u 9e)mouth da bi ondje, kako se
op1enito pretpostavljalo, pronaao priliku da otputuje ku1i. %va dana nakon to je otiao,
gospo3ica 9oodru je stala uporno moljakati gospo3u ;albot da joj odobri da napusti svoje
mjesto. 0eeno mi je da je gospo3a ;albot pokuala saznati njezine razloge. &li bez uspjeha.
+ ' dopustila je da ode bez otkaza8
Bupnik je vjeto zgrabio priliku koja mu se pruila. + Slaem se + to je bilo veoma
nepromiljeno. ;ako nije smjela postupiti. %a je gospo3ica 9oodru imala razumnije
poslodavce, nema dvojbe da se ova tuna zgoda ne bi nikad ni dogodila. + 5apravio je stanku,
kako bi gospoda #oultene) mogla shvatiti implicirani kompliment. + &li da skratim. @ospo3ica
9oodru sastala se s Francuzom u 9e)mothu. 5jeno je ponaanje uistinu za krajnju osudu. &li
obavijeten sam da je stanovala kod neke ro3akinje.
+ ;o je ne ispriava u mojim oima.
+ 0azumije se. &li morate zapamtiti da ona nije dama po ro3enju. 5ii slojevi nisu tako
skrupulozni kao mi, kad je u pitanju orma. 5adalje, propustio sam da vam kaem da joj je
Francuz dao obe1anje. @ospo3ica 9oodru otila je u 9e)moth vrsto uvjerena da 1e se udati.
+ &li zar on nije bio katolik8
@ospoda #oultene) vidjela je sebe kao isti #atmos u zapjenjenom oceanu papizma.
+ 5a alost, drim da njegovo ponaanje pokazuje kako uop1e nije imao nikakve kr1anske
vjere. &li on joj se nedvojbeno prikazao kao jedan od nae nesretne bra1e po religiji u toj
zavedenoj zemlji. 5akon nekoliko dana vratio se u Francusku poto je obe1ao gospo3ici
9oodru da 1e do1i po nju im se sastane sa svojom obitelji i osigura mjesto na novom brodu +
jo je jedna od njegovih lai bila da 1e biti unapre3en u kapetana kad se vrati + da 1e se vratiti
ovamo, u sam ()me, oeniti se s njom i odvesti je sa sobom. ' odonda ona eka. #otpuno je
jasno da je taj ovjek bio bezduan varalica. 5ema dvojbe da se nadao da 1e uspjeti to jadno
stvorenje navesti na neke opaine u 9e)mouthu. ' kad su mu njezina stroga kr1anska naela
pokazala jalovost njegova nastojanja, on je otplovio.
+ & to se s njom odonda doga3alo8 @ospo3a ;albot je valjda nije uzela natrag8
+ @ospodo, gospoda ;albot je poneto ekscentrina dama. :na joj je ponudila da se vrati. &li
sada dolazim do najtunijih posljedica moje prie. @ospo3ica 9oodru nije poludjela. %aleko
od toga. :na je savreno kadra obavljati svaku dunost koja joj se povjeri. &li trpi od tekih
napada melankolije. 5edvojbeno ih djelomice moemo pripisati kajanju. &li tako3er, moram na
alost re1i, i njezinoj iksnoj ideji da je porunik poten ovjek i da 1e joj se jednog dana vratiti.
4bog toga je moete esto vidjeti kako uporno obilazi luke dijelove naega grada. Sam
gospodin Furse)P7arris ozbiljno je nastojao ukazati toj eni na beznadnost, da ne kaemo
nedolinost, njezina ponaanja. Ukratko, da ne okoliamo suvie, gospo3o, ona je pomalo
suluda.
;ada je nastupila utnja. Bupnik se rezignirano prepustio jednom poganskom bogu + bogu
sluaja. :sje1ao je da gospo3a #oultene) rauna. 5jeno miljenje o sebi samoj zahtijevalo je da
pokae uas i sablazan pri pomisli da bi takvoj osobi bilo doputeno da ude u ku1u
$arlborough. &li valjalo je uzeti u obzir i *oga.
+ :na ima rodbine8
+ <oliko sam shvatio, nema.
+ <ako se izdravala otkako...8
+ Vrlo bijedno. Shvatio sam da se pomalo bavila ivanjem. $islim da ju je gospo3a ;ranter
tako uposlila. &li uglavnom ivi od svoje utede od ranijeg namjetenja.
+ Etedjela je dakle.
Bupnik je opet duboko udahnuo.
+ &ko je uzmete sebi, gospo3o, mislim da 1e biti uistinu pote3ena i spaena. + 4atim je
izbacio svoj adut. + & moda 1e + premda nije na meni da sudim vaoj savjesti + moda 1e i
ona, sa svoje strane, nekoga spasiti.
@ospo3i #oultene) se odjednom prikazala bljetava i boanstvena vizija6 bila je to lad)
2otton, koja je dobila po ukoenom nosu. 5amrtila se i zagledala u svoj raskoni sag.
+ Voljela bih da me posjeti gospodin Furse)P7arris.
' tjedan dana poslije, u pratnji upnika ()mea, on ju je posjetio, pijuckao madeiru, i govorio
+ i preu1ivao + kao to mu je njegov crkveni kolega savjetovao. @ospoda ;albot ih je opskrbila
jednom beskonanom preporukom, koja je vie tetila nego koristila, budu1i da je sramotno
propustila da dovoljno osudi ponaanje mlade guvernante. =edna je raza posebno najedila
gospodu #oultene). L$onsieur Varguennes bio je izuzetno armantna osoba, a kapetan ;albot
me zamolio da vam nagovijestim kako mornarski ivot nije najbolja kola 1udore3a.M 'sto tako,
nije je uop1e zanimalo da je gospo3ica Sarah Lvjeta i savjesna uiteljicaM ili da Lmojoj djeci
veoma nedostajeM. &li oigledna labavost moralnih normi i budalasta sentimentalnost gospo3e
;albot napokon su pomogle Sari, s obzirom na gospodu #oultene)6 za nju su znaile izazov.
' tako je Sarah dola na razgovor u pratnji upnika. :d poetka se potajno dopala gospo3i
#oultene), budu1i da je izgledala tako potitena, tako dotuena okolnostima. 'stina, sumnjivo je
izgledala blie dvadeset i petoj + to je uistinu i bila + nego kao da joj je oko Ltrideset, ili
moda i vieM. &li bila je tu njezina zaista vidljiva tuga koja je pokazivala da je grenica, a
gospo3a #oultene) nije eljela imati posla ni s kim tko se oigledno nije mogao svrstati u tu
kategoriju. :sim toga, osje1ala se njezina zatvorenost, koju je gospoda #oultene) odluila
protumaiti kao nijemu zahvalnost. 'znad svega, s jo ivom uspomenom na tako brojnu
odbjeglu poslugu, stara se dama uasavala drskosti i nametljivosti, pojmova koji su u njenom
iskustvu znaili isto to i govoriti prije nego si oslovljen, i predvi3ati njena pitanja, to ju je
liavalo uitka da pita zato nisu bila predvi3ena.
;ada joj je, na upnikovu sugestiju, govorila pismo u pero. 0ukopis je bio izvanredan,
pravopis besprijekoran. 4adala joj je jo lukaviju kunju. #onudila je Sari svoju *ibliju i
naloila joj da ita. @ospo3a #oultene) je dulje vremena razmiljala o izboru odlomka6 i bila je
bolno rastrzana izme3u ,,Q. psalma F*laeni oni kojih je put neokaljanG i ,DH. psalma F'zbavi
me, =ahve, od ovjeka zlobnaG. 5apokon je izabrala prvi6 i sluala je ne samo glas koji ita, ve1
i bilo kakav zlokobni znak da itateljica rijei psalmista ne uzima ozbiljno k srcu.
Sarin je glas bio vrst i dosta dubok. 4adrao je traak provincijskog naglaska, ali u to doba
otmjeni naglasak nije jo bio onako vaan drutveni rekvizit kakav 1e postati kasnije. *ilo je
ljudi u @ornjem domu, ak vojvoda, koji su jo uvijek govorili s tragom naglaska svoje
pokrajine6 i nitko zbog toga nije o njima imao loije miljenje. $oda je, kao suprotnost
nenadahnutom mucanju gospode Fairlev, taj glas najprije zadovoljio gospodu #oultene). &li
zanio ju je6 isto kao i dranje djevojke dok je italaC L:, kad bi vrsti bili putovi moji da tvoja
uvam pravila>M
#reostalo je jo kratko ispitivanje.
+ @ospodin Fors)the mi kae da gajite sklonost prema jednoj osobi iz strane zemlje.
+ 5e elim o tome govoriti, gospo3o.
%akle, da se bilo koja djevojka usudila takvo neto re1i gospo3i #oultene), uslijedili bi %ies
'rae. &li ovo je bilo izreeno otvoreno, bez straha, a ipak s potovanjem6 i jednom u ivotu
gospo3a #oultene) propustila je zlatnu priliku da nekog tiranizira.
+ 5e elim imati rancuskih knjiga u svojoj ku1i.
+ 5e posjedujem ni jedne. <ao ni engleske, gospo3o.
5ije posjedovala ni jedne, mogu ovdje dodati, zato to su sve bile prodane6 ne zato to bi bila
neki rani pretea velecijenjenog $c(uhana.
+ &li valjda imate *ibliju8
%jevojka je stresla glavom. Bupnik se umijeao. + =a 1u se za to pobrinuti, draga moja
gospo3o #oultene).
+ 0eeno mi je da ste veoma revna u poha3anju slube boje.
+ %a, gospodo.
+ 5eka tako i ostane. *og nas tjei u svakoj nevolji.
+ ;rudim se da vjerujem zajedno s vama, gospodo.
@ospoda #oultene) je postavila najtee pitanje, zapravo pitanje koje ju je upnik izriito
zamolio da ne postavlja.
+ Eto ako se ta... osoba vrati6 to onda8
&li Sarah je i opet uinila najbolje to je moglaC nije rekla nita i naprosto je spustila glavu i
stresla je. U svojem sve povoljnijem raspoloenju gospoda #oultene) je to izvoljela shvatiti kao
nagovjetaj nijemog kajanja.
' tako se upustila u svoje dobro djelo.
5ije joj dakako palo na pamet da upita zato bi Sarah, koja je odbijala ponude za rad od
manje strogo kr1anskih dua nego to je bila gospoda #oultene), eljela do1i ba u njezinu
ku1u. 4a to su postojala dva veoma jednostavna razloga. #rvi je bio da se iz ku1e $arlborough
pruao velianstven pogled na zaljev ()me. %rugi je bio jo jednostavniji. 'mala je tono
sedam penija na ovome svijetu.
7
7zvanredna produktivnost moderne industrije... doputa neproduktivno zapoljavanje sve
veeg i veeg dijela radnike klase, i dosljedno tome, u razmjerima koji se neprestano ire,
reprodukciju pradavnih kunih ro'ova pod nazivom sluinske klase, ukljuivi sluge, sluavke,
laka je itd.
MAR;, $a/(ta- (186<)
=utro, kad je Sam razgrnuo zastore, preplavilo je 2harlesa onako kao to bi gospoda
#oultene) + tada jo uvijek ujno usnula + mogla poeljeti da je, nakon prikladno sveane
stanke, preplavi raj kad umre. :tprilike desetak puta godinje podneblje blage obale %orseta
donosi takve dane + ne naprosto ugodno blage dane izvan sezone, ve1 zanosne trenutke
sredozemne topline i prozranosti. #riroda tada pomalo poludi. #auci, koji bi morali spavati
zimski san, tre po vrelim jesenskim stijenama u studenome6 kosovi pjevaju u prosincu, jaglaci
bujaju u sijenju6 a oujak oponaa lipanj.
2harles je sjeo u krevetu, strgnuo no1nu kapicu s glave, natjerao Sama da irom otvori
prozore i oslanjaju1i se na dlanove zagledao se u sunane zrake koje su se prosipale u sobu.
*laga sjeta to ga je titala prethodnoga dana otplovila je s oblacima. :sje1ao je kako mu se
topli proljetni zrak mazno probija kroz poluotvorenu no1nu koulju sve do golog vrata. Sam je
stajao otre1i britvu, i para se primamljivo dizala iz bakrenog vra to ga je donio sa sobom, s
nekakvim proustovskim bogatstvom evokacije + toliko ovako sretnih dana, toliko sigurnosti
poloaja, poretka, mira, civilizacije. 5a ulici poploenoj kaldrmom ispod prozora je neki jaha
smireno kloparao prema molu. #oneto smioniji lahor pokrenuo je otrcane crvene zastore od
baruna na prozoru6 ali u tom su svjetlu ak i oni izgledali prekrasno. Sve je bilo vrhunski
dobro. Svijet 1e uvijek biti ovaj i ovakav.
!ulo se kloparanje sitnih papaka, nemirno blejanje i kmeanje. 2harles je ustao i pogledao
kroz prozor. %va starca u irokim seoskim haljecima, s poramkom nabranim i proivenim kao
sa1e, stajala su i razgovarala na suprotnoj strani ulice. =edan je bio pastir, oslonjen o svoj
kukasti tap. %vanaest ovaca i neto vie janjadi uznemireno je stajalo nasred ulice. ;akvi ostaci
mnogo starije "ngleske, u olklornom ruhu, bili su ve1 ,-./. slikoviti, premda ne i rijetki6
svako je selo imalo svojih desetak sijedih glava u starinskim haljecima. 2harles je poalio to
ne zna risati. 4aista, ivot je na ladanju draestan. :krenuo se svome sluzi.
+ 5a asnu rije, Same, u ovakav dan mogao bih razmatrati mogu1nost da nikad vie u
ivotu ne pogledam (ondon.
+ &ko budete i dalje stajali na tom zraku, gospodine, borme ni ne1ete.
@ospodar ga je trpko pogledao. :n i Sam bili su zajedno ve1 etiri godine i uzajamno su se
poznavali znatno bolje nego partneri u mnogo kojoj navodno prisnijoj zajednici.
+ Same, opet si pio.
+ 5isam, gospodine.
+ =e li nova soba bolja8
+ =est, gospodine.
+ & drutvo8
+ Vrlo priKvatljivo, gospodine.
+ Ruod est demonstrandum. :bjesio si nos u jutro u koje bi i krtac propjevao. "rgo, napio
si se.
Sam je iskuao otricu smrtonosne britve na rubu svog malog palca, s izrazom lica koji je
davao na znanje kako bi sada svakog trenutka mogao promijeniti odluku i iskuati je na
ro3enom vratu6 ili moda ak i na vratu svog nasmijeenog gospodara.
+ $a znate, ona cura iz kuhinje kod gospo3ice ;ranter. 5e bi ja...
+ 5ajljepe te molim da odloi taj instrument. ' budi malo jasniji.
+ $a vidio sam je. ;amo dole. + #okazao je palcem prema prozoru. + Vie preko ceste na
sav glas.
+ & to vie, molim te lijepo8
Samov izraz lica produbio se u prijete1i bijes. + K'ma li vre1u a3i8K + 5apravio je sumornu
stanku. + @ospodine.
2harles se veselo nakesio.
+ #oznam tu djevojku. ;o je ona u sivoj haljini8 :nako runa lica8 + *ilo je to neljubazno od
2harlesa, budu1i da je govorio o djevojci kojoj je dan ranije skinuo eir, najpoeljnijem
stvorenjcu za udaju kojim se ()me mogao pohvaliti.
+ 5e ba runa. *arem, izgledom nije.
+ &ha. ;ako dakle. <upido je nepravedan prema 2ockne)jima.
Sam mu je dobacio indignirani pogled. + 5e bih je dotaknuo ni malim prstom> Vraja
mljekarica.
+ 5adam se da ne koristi taj pridjev u doslovnom smislu, Same. $oda jesi, kao to to tako
esto tvrdi, ro3en u krmi...
+ #rva vrata do krme, gospodine.
+ U neposrednom susjedstvu krme, ali ne elim da se slui i jezikom krme na ovakav dan.
+ $a ponizKla me, gospodin 2harles. !uli su svi konjuari. + *udu1i da su Lsvi konjuariM
ukljuivali tono dvije osobe, od kojih je jedan bio gluh kao top, 2harles nije pokazao izrazitu
su1ut. 5asmijeio se, zatim rukom dao znak Samu da mu natoi vru1u vodu.
+ %aj mi sad moj doruak, hajde. %anas 1u se sam obrijati. ' donesi mi dvostruku porciju
pogaica.
+ %a, gospodine.
&li 2harles je zaustavio mrzovoljastog Sama na vratima i priprijetio mu etkicom za
brijanje.
+ :ve ladanjske djevojke suvie su bojaljive da bi izvikivale takve prostote otmjenoj
londonskoj gospodi + osim ako nisu ozbiljno izazvane. 5a alost, slutim, Same, da si bio
razuzdan. + Sam je stajao otvorenih usta. + & uzdam se da 1e sada zauzdati svoja uvstva i
smjesta mi donijeti doruak, inae 1u pouzdano usmjeriti svoju cipelu prema stranjem dijelu
tvoje mizerne anatomije.
Vrata su se tada zatvorila, i to ne previe njeno. 2harles je sam sebi namignuo u zrcalu. &
zatim je iznenada stavio jo jedno desetlje1e na liceC suta ozbiljnost, dostojanstveni mladi pater
amilias6 zatim se popustljivo nasmijeio tim svojim licima i euoriji6 zauzeo pozu i uronio u
njeno promatranje vlastitih crta. *ile su zaista veoma pravilne + iroko elo, brk crn kao kosa,
koja se raupala kad je skinuo no1nu kapicu, zbog ega je izgledao mladi nego to je bio. #ut
mu je bila dolino blijeda, premda manje nego ve1ini londonske gospode + jer bilo je to doba
kad opaljenost od sunca uop1e nije bila socijalnoPseksualni simbol drutvenog statusa, ve1,
naprotivC naznaka nieg stalea. %a, kad se malo bolje promotrilo, u ovakvom trenutku bilo je
to pomalo budalasto lice. Si1uni vali1 jueranjeg nezadovoljstva opet ga je preplavio. :dve1
neduno lice, kad bi mu se strgnula slubena izvanjska krinka6 odve1 malo uspjeha. #ostojao je
zapravo samo dorski nos, smirene sive oi. Vrlo oigledno, nije mu nedostajalo odgoja i
poznavanja samoga sebe.
#oeo je prekrivati to neodre3eno lice sapunicom.
Sam je bio otprilike deset godina mla3i od njega6 premlad da bude dobar sobar, a osim toga,
rastresen, svadljiv, tat, uvjeren da je veoma pronicav6 suvie sklon da se ali i besposliari
napola izvaljen sa slamkom ili strukom perina zataknutim u uglu usta6 ili da izigrava ljubitelja
konja, ili lovi vrapce pod sitom, dok ga uzalud dozivaju na katu.
%akako, za nas svaki sluga londonskog podrijetla po imenu Sam smjesta priziva u sje1anje
besmrtnog 9ellera6 i nema dvojbe da je Sam potekao upravo iz takve sredine. &li prolo je
trideset godina otkako su #ick?ickovci prvi put zablistali u svijetu. Samova ljubav prema
konjima nije bila uistinu vrlo duboka. Vie je nalikovao nekom modernom pripadniku radnike
klase koji dri da je temeljito poznavanje automobila znak njegova drutvenog napretka. :n je
znao ak i za Sama 9ellera, ne iz knjige, ve1 iz scenske verzije knjige6 i znao je da su se
vremena promijenila. 5jegovo pokoljenje 2ockne)ja bilo je ve1 stupanj iznad toga6 i ako je
rado zalazio u staje, bilo je to ponajvie zato da pokae taj stupanj provincijskim konjuarima i
slugama.
Sredina stolje1a bila je svjedokom pojave potpuno nove vrsti dendija na engleskoj pozornici6
stara varijanta iz viih slojeva, izblijedjeli potomci *eau *rummela, bili su poznati kao
Ls?ellsM6 ali novi mladi imu1ni obrtnici i toboe vie ku1ne sluge poput Sama upustili su se u
konkurenciju s krojake strane. Sami Ls?ellsM zvali su ih LsnoboviM6 Sam je bio vrlo zgodan
primjer snoba u tom lokaliziranom smislu rijei. 'mao je vrlo razvijen smisao za stil u
odijevanju + jednako razvijen kao LmodM u ,Q.HPim godinama6 i troio je ve1inu svoje pla1e na
to da dri korak s modom. & drugo svojstvo te nove klase pokazivao je u svojoj borbi da
savlada jezik.
Ve1 ,-/H, slavnu nesposobnost Sama 9ellera da izgovori v osim kao ?, stoljetni znak
obinog (ondonca, jednako su prezirali i LsnoboviM kao i gra3anski romanopisci, koji su je jo
neko vrijeme, i to potpuno netono, umetali u dijalog svojih londonskih likova. *orba snobova
bila je mnogo vie borba s aspiratima6 teka borba, u sluaju naega Sama, i e1e izgubljena
nego dobivena. &li njegovi pogreno izgovoreni glasovi a i h nisu bili uistinu smijeni6 bili su
znakovi socijalne revolucije, a to 2harles nije uspio spoznati.
$oda je to bilo stoga to mu je Sam pruao neto silno potrebno u njegovu ivotu +
svakodnevnu priliku za brbljanje, za povratak 3akom dobu, u kojoj je 2harles mogao, da tako
kaemo, izluivati svoju karakteristinu i bijednu sklonost prema rainiranim igrama rijei i
dvosmislenostimaC prema humoru koji se, s izuzetno neugodnom isto1om, temelji na
obrazovnim povlasticama. & ipak, premda bi se moglo initi da je 2harlesovo ponaanje
oteavalo ve1 i onako grubu uvredu u obliku ekonomske eksploatacije, moram istaknuti da je
njegov odnos prema Samu uistinu pokazivao neku vrst privrenosti, ljudsku sponu koja je bila
znatno bolja od rigidne barijere to su je mnogi novi bogatai, u razdoblju zasi1enom novim
bogatstvima, u to vrijeme podizali izme3u sebe i svoje posluge.
'stina, 2harles je za sobom imao mnoga pokoljenja sluinadi6 novi bogatai njegova doba
nisu imali ni jedno + uistinu, vrlo su esto bili djeca slugu. :n nije mogao zamisliti svijet bez
posluge. 5ovi bogatai jesu6 i to ih je opteretilo jo mnogo surovijim zahtjevima prema svom
relativnom statusu. #okuavali su svoje sluge pretvoriti u strojeve, dok je 2harles vrlo dobro
znao da mu je Sam istodobno djelomice i drug + njegov Sancho #anza, puki lik iz drame koji
podrava njegovo duhovno oboavanje "rnestine+%orothee. %rao je Sama ukratko zato to ga
je on esto nasmijavao6 ne zato to nije bilo mogu1e na1i bolji LstrojM.
&li razlika izme3u Sama 9ellera i Sama Farrovva Fto jest, izme3u ,-S.. i ,-./G bila je ovaC
prvi je bio sretan u svojoj ulozi, drugi ju je podnosio. 9eller bi bio odgovorio na onu vre1u
adi, i to osvetnikom rjeito1u. Sam se ukoio, Lpodigao obrveM i okrenuo leda.
8
8u valja se more, gdje sta'lo je raslo o zemljo, koje si mijene vidjela! 8u gdje dugaka ulica
hui, morske je puine tiina vladala.
9rda su sjene, prelijevaju se, od o'lika do o'lika, nita ne stoji, pretapa se kao magla, to
vrsto kopno poput o'laka se o'likuje i nestaje.
E!!YSO!, #n Me)or(a) (1889)
+li ako dandanas elite istodo'no nita ne raditi i 'iti potovan, naj'olja je izlika 'aviti se
nekim du'okoumnim studijem...
%ES%#E SE"HE!, =rt(>e (, =a).r(dgea (1868)
;oga jutra u ()meu bilo je jo natmurenih lica, osim Samova. "rnestina se probudila u
raspoloenju koje je blistavo obe1anje dana samo pogoralo. ;egoba je bila poznata6 ali nije
dolazilo u obzir da njezine posljedice nametne 2harlesu. ' tako je, kad je posluno navratio u
ku1u tetke ;ranter u deset sati, ustanovio da ga je doekala samo ta damaC "rnestina je provela
pomalo nemirnu no1 i eljela bi se odmoriti. 5e bi li se mogao vratiti toga poslijepodneva na
aj, kad 1e joj nedvojbeno ve1 biti bolje8
*udu1i da je 2harles na zabrinuto raspitivanje + ne bi li valjalo pozvati lijenika8 + dobio
uljudno negativan odgovor, on se oprostio. ' poto je naredio Samu da kupi koliko god moe
cvije1a i odnese ga u ku1u ljupke bolesnice, uz doputenje i savjet da sam ponudi cvijetak ili
dva mladoj gospo3ici tako neprijateljski raspoloenoj prema a3i, za koju je laganu dunost
smio poslije uzeti slobodan dan kao nagradu Fnisu svi viktorijanski poslodavci izravno
odgovorni za komunizamG, 2harles se suoio s vlastitim slobodnim satima.
'zbor mu je bio lagan6 on bi dakako bio otiao kamo god to "rnestinino zdravlje zahtijevalo,
ali valja priznati da je injenica to je to bio upravo ()me 0egis ugodno olakala ispunjavanje
njegovih predbranih dunosti. Stonebarro?, *lack Ven, 9are 2lis + ta vam imena vjerojatno
vrlo malo znae. &li ()me je smjeten usred jednog od rijetkih nalazita kamena poznatog kao
modri lias. 4a pukog zaljubljenika u pejzae taj kamen nije privlaan. #osebno sumorne sive
boje, po opipu nalik na okamenjeno blato, prije bi se moglo re1i da djeluje prijete1e nego
slikovito. :sim toga je prijevaran jer su mu slojevi krhki te pokazuje tendenciju prema
sklizanju, zbog ega je ovom malom pojasu od dvadesetak kilometara obale u modrom liasu
more u povijesti otelo gotovo vie zemlje nego bilo kojem drugom kraju "ngleske. &li njegova
velika zasi1enost osilima i njegova mobilnost pretvorili su ga u meku britanskih paleontologa.
U ovih posljednjih stotinjak godina najuobiajenija ivotinja na njegovim obalama jest ovjek +
koji rukuje eki1em geologa.
2harles je ve1 prije toga posjetio vjerojatno najuveniju trgovinu u ()meu toga doba + ;he
:ld Fossil Shop, koju je utemeljila znamenita $ar) &nning, ena bez ormalnih kola, ali
obdarena genijem za otkrivanje dobrih primjeraka + i u to doba esto neklasiiciranih. *ila je
prva osoba koja je vidjela kostur 'chth)osaurus plat)odon6 i premda su mnogi znanstvenici
njenoga doba sa zahvalno1u iskoristili njezine nalaze da uvrste vlastitu reputaciju, jedna je od
najgorih sramota britanske paleontologije injenica da ni jedan doma1i tip ne nosi oznaku
anningii. ;oj se istaknutoj mjesnoj uspomeni 2harles oduio s potovanjem + i gotovim novcem
za brojne amonite i 'socrina koje je elio smjestiti u vitrine du zidova svoje radne sobe u
(ondonu. $e3utim, bilo je i razoaranja, jer se u to doba specijalizirao u jednoj grani od koje je
trgovina starim osilima imala vrlo malo primjeraka na prodaju.
*io je to echinoderm ili okamenjeni morski jeinac. #onekad ih engleski zovu tests Fpo
latinskom testa, crijep ili zemljani lonacG6 ameriki, pjeani dolari. :ni variraju po obliku,
premda su uvijek savreno simetrini6 a zajedniki im je njeno zamagljen prugasti uzorak. *ez
obzira na njihovu znanstvenu vrijednost Fvertikalna serija na3ena na *eachv 7ead poetkom
,-.HPih godina bila je jedna od prvih praktikih potvrda teorije evolucijeG, oni su uistinu krasni
mali predmeti6 a dodatna im je dra to ih je uvijek vrlo teko na1i. $oete traiti danima, a ne
nai1i ni na jednoga6 a jutro u kojemu na3ete dva ili tri zaista je jutro koje se pamti. $oda je,
kao ovjeka koji nije znao to 1e sa svojim vremenom, ro3enog amatera, 2harlesa k njima
podsvjesno privuklo upravo to6 imao je dakako i znanstvene razloge, i zajedno sa svojim
drugovima po hobiju rekao bi indignirano kako su "chinodermia Lsramotno zanemareniM,
poznato opravdanje za ovjeka koji provodi previe vremena na premalenom podruju. &li ma
kakvi bili njegovi motivi, on je bio opsjednut jeincima.
=einci se me3utim ne nalaze u modrom liasu, ve1 u gornjim slojevima kriljevca6 i trgovac
osilima savjetovao mu je da je najbolje traiti na podruju zapadno od grada, a ne nuno na
obali. :tprilike pola sata nakon to je posjetio tetku ;ranter, 2harles se opet naao na 2obbu.
Veliki gat nije bio nimalo pust toga dana. 0ibari su kalaatali amce, krpali mree,
popravljali lonce za rakove i jastoge. *ilo je tu i ljudi boljega soja, ranih gostiju, stalnih
stanovnika mjesta, koji su etkali kraj jo uvijek uzbibanog, ali sada blagog mora. 2harles je
primijetio da onoj eni koja je zurila u daljinu nema ni traga. &li nije vie mislio ni o njoj + ni o
2obbu + i krenuo je hitrim i gipkim korakom, veoma razliitim od svog uobiajenog lijenog
gradskog etkanja, po obali ispod klisura 9are prema svom odreditu.
%a ste ga vidjeli, morali biste se nasmijeiti jer je bio briljivo opremljen za svoju ulogu.
:buo je vrste potkovane visoke cipele i platnene gamae u koje su ispod koljena bile utaknute
norolke hlae od debelog lanelskog toa. Uz to je nosio tijesan i besmisleno dugaak kaput6
platneni iroki eir neodre3ene be boje6 vrsti jasenov tap koji je kupio na putu prema
2obbu6 i golemu naprtnjau, iz koje ste mogli istresti ve1 otealu zbirku eki1a, vre1ica,
biljenica, okruglih limenih kutijica, sjekirica i tko zna to jo. 5ita nam danas nije tako teko
shvatiti kao tu metodinost viktorijanaca6 najbolje se Fi najgrotesknijeG iskazuje u savjetima koji
se tako iroke ruke dijele putnicima u prvim izdanjima *aedekera. @dje je tu, ovjek se pita,
uop1e jo moglo biti uitka8 <ako, u sluaju 2harlesa, on nije mogao uvidjeti da bi mu lagana
odje1a bila mnogo udobnija8 %a mu eir nije potreban8 %a su vrste potkovane cipele na alu
posutom kamenjem jednako prikladne kao klizaljke8
#a dobro, smijemo se. &li moda ima neto divljenja vrijedno u tom razdvajanju onoga to je
najudobnije od onoga to se najvie preporuuje. ;u opet iznova nailazimo na onu jabuku
razdora izme3u dva stolje1aC mora li nas dunost
S
tjerati ili ne8 &ko shvatimo tu opsjednutost
oblaenjem za pravu ulogu, pripremljeno1u za svaku eventualnost, kao puku glupost, sljepilo
pred empirijskim, mislim da ozbiljno + ili bolje re1i povrno + grijeimo sude1i o naim
precima6 jer upravo su ljudi veoma nalik 2harlesu, i isto toliko optere1eni odje1om i opremom
kao to je on bio toga dana, poloili temelje itavoj naoj modernoj znanosti. 5jihova
nerazumnost u tom smjeru bila je tek simptom njihove ozbiljnosti u mnogo vanijim stvarima.
:ni su osje1ali da obavijesti koje imaju o svijetu nisu adekvatne6 da su dopustili da im se
prozori u stvarnost zamagle konvencijama, religijom, drutvenom stagnacijom6 znali su,
ukratko, da ima mnogo toga to moraju otkriti i da je otkri1e od bitne vanosti za ovjekovu
budu1nost. $i mislimo Fosim ako ne ivimo u istraivakom laboratorijuG da nemamo to
otkriti, i jedino to je za nas od bitnog znaenja tie se ovjekove sadanjosti. Utoliko bolje za
nas8 $oda. &li nismo mi oni koji 1e na kraju suditi.
' tako ja ne bih bio suvie sklon da se smijem toga dana kad je 2harles, nakon to je cijelim
putem po obali kuckao eki1em i saginjao se i razgledao kamenje, pokuao deseti put preskoiti
preiroki jaz izme3u kamenja i sramotno se ispruio nauznak. 5ije 2harlesu posebno smetalo
to se okliznuo, jer dan je bio prekrasan, lijasikih je osila bilo mnogo, a ubrzo je ustanovio da
je potpuno sam.
$ore je svjetlucalo, kurci kliktali. =ato otrigara, crnih i bijelih i koraljnocrvenih, letjelo je
pred njim kao vjesnici njegova napredovanja. 4atim je naiao na zavodljive bare me3u
stijenama, i uasne su se heretike misli pojavile u mozgu jadnika + ne bi li bilo zabavnije, ne,
ne, znanstveno vrednije, prihvatiti se biologije mora8 $oda odre1i se (ondona, ivjeti u
()meu... ali "rnestina to nikad ne bi dopustila. 5astupio je ak, drago mi je to to mogu
zabiljeiti, jedan posve ljudski moment kada se 2harles oprezno ogledao oko sebe, uvjerio se da
je potpuno sam, a onda paljivo izuo teke cipele, gamae i arape. Taki trenutak, i on se
3
*ilo bi dobro da ovdje, kao podsjetnik da su srednjeviktoriPjanski agnosticizam i ateizam Fza razliku od
modernogG bili strogo povezani s teolokom dogmom, citiram slavni epigram @eorge "liotC L*og je nezamisliv,
besmrtnost je nevjerojatna, ali dunost je neopoziva i apsolutnaM. & jo vie neopoziva, moemo dodati, u
nazonosti tako uasnog dvostrukog nedostatka vjere.
pokuao sjetiti jednog stiha iz 7omera koji bi ga pretvorio u klasini trenutak, ali omela ga je
potreba da uhvati jednog malog rai1a koji se dao u bijeg kad je gigantska podvodna sjena pala
na njegove budne isturene oi.
=ednako kao to moda prezirete 2harlesa zbog preoptere1enosti opremom, moda ga
prezirete i zbog toga to se nije nizato specijalizirao. &li morate pri tome imati na umu da
prirodopis tada nije imao pejorativni smisao bijega od stvarnosti kao to ima danas + i to, vrlo
esto, bijega u sentiment. 2harles je bio vrlo spreman ornitolog, a uz to i botaniar. $oda bi
bilo bolje da je zatvorio oi i usredotoio se samo na osilne morske jeince, ili posvetio svoj
ivot podjeli alga, kad bi bila rije o znanstvenom napretku6 ali sjetite se %ar?ina i njegova
#utovanja broda L*eagleM. #odrijetlo vrsta je trijum generalizacije, a ne specijalizacije6 pa ak
kad biste mi i mogli dokazati da bi ovo drugo bilo bolje za 2harlesa kao netalentiranog
znanstvenika, jo uvijek bih ustrajao na tome da je ono prvo bilo bolje za 2harlesa kao ljudsko
bi1e. 5e samo da amateri smiju sebi dopustiti da se u sve pletu6 oni se moraju u sve plesti, i
neka vrag nosi umiljene znanstvenike koji ih pokuavaju zatvoriti u nekakvu usku oubliette.
2harles se nazivao darvinistom, a ipak nije istinski shvatio %ar?ina. &li, da budemo iskreni,
nije ni sam %ar?in. :no to je taj genij poremetio bila je (innaeusova Scala 5aturae, ljestvica
prirode, iji je kamen temeljac, jednako bitan za nju kao to je boanstvo <rista za teologiju,
bio nulla species novaC nova vrsta ne moe u1i u svijet. ;o naelo objanjava linnUovsku
opsjednutost klasiiciranjem i imenovanjem, osiliziranjem postoje1eg. Sada to moemo shvatiti
kao unaprijed osu3en pokuaj da se stabilizira i uvrsti neto to je u stvarnosti u neprestanom
kretanju, i ini se vrlo primjerenim da je sam (innaeus napokon poludio6 on je znao da je u
labirintu, ali nije znao da je to labirint iji se zidovi i hodnici vjeno mijenjaju. !ak se i %ar?in
nije potpuno otresao tih vedskih okova, i nikako ne moemo 2harlesa optuiti za misli koje su
mu prolazile mozgom dok je promatrao slojeve liasa u stijenama nad sobom.
:n je znao da je nula species nova ista glupost6 ali je ipak u tim slojevima vidio postojanje
izvanredno umiruju1eg reda. $oda je mogao vidjeti vrlo suvremenu socijalnu simboliku u
mrvljenju i raspadanju tih sivomodrih naslaga6 ali to je zaista vidio, bila je neka vrst
strukturiranosti vremena, u kojoj su se neumoljivi zakoni Fi stoga blagotvorno boanski, jer tko
moe ustvrditi kako red nije najvie dobro ovjeanstva8G vrlo pogodno rasporedili da omogu1e
odranje najsposobnijih i najboljih, eJemplia gratia 2harlesa Smithsona, u ovaj krasni proljetni
dan, samoga, revnoga i znatieljnoga, punoga razumijevanja i prihva1anja, otvorenih oiju i
zahvalnoga. 5edostajala je dakako prirodna posljedica propasti ljestvice prirodeC to jest, ako
nova vrsta moe nastati, stara joj vrsta vrlo esto mora napraviti mjesta. :sobnog je umiranja
2harles bio svjestan + svaki je viktorijanac morao biti. &li op1e je izumiranje bilo pojam
jednako dalek njegovom duhu toga dana kao onaj najmanji oblak na nebu nad njim6 pa ak i
kad mu se, poto je napokon opet navukao arape, gamae i cipele, u ruci naao vrlo konkretan
primjer za nj.
*io je to vrlo lijep ragment liasa s amonitnim otiscima, udesno jasnima mikrokozmima
makrokozma, uzvitlanim galaksijama koje su se prevrtale du dvadesetak centimetara kamena.
5akon to je savjesno ispisao etiketu s datumom i mjestom nalaza, ponovo je izletio iz znanosti
+ ovaj put u ljubav. :dluio ga je dati "rnestini kad se vrati. *io je dovoljno draestan da joj se
dopadne6 a napokon, ubrzo 1e ga ponovo dobiti s njom. =o bolje od toga, pove1ani teret to ga
je morao nositi na le3ima pretvorio je taj dar istodobno u trud. %unost, ugodno priklanjanje
struji epohe, podigla je svoju strogu glavu.
& jednako tako i svijest da je etkao polaganije nego to je namjeravao. 0askopao je kaput i
izvukao srebrni sat s poklopcem. %va sata> 5aglo se ogledao i vidio kako valovi oplakuju
podnoje rta udaljenog kilometar i pol. 5ije mu prijetila opasnost da ostane odsjeen, jer je ve1
vidio strmu ali sigurnu stazu tono pred sobom, koja je vodila uz klisuru do gustih uma iznad
nje. $e3utim, nije se mogao vratiti po obali. 5jegovo je odredite zaista i bila ova staza, ali
namjeravao je do nje do1i brzo, a zatim se popeti na razinu na kojoj se pojavljuje sloj kriljevca.
%a bi se kaznio za svoju sporost, prenaglo se uspeo stazicom, i morao je na as sjesti da se
oporavi, obilno se znoje1i pod jezivim lanelom. U blizini je uo mali potoi1 i ugasio je ed6
nakvasio rupi1 i ovlaio lice6 a tada se poeo ogledavati oko sebe.
9
... to srce, znadem, nije stvoreno da dugo 'ude lju'ljeno: ali neto mu zrai iz du'ina
previe udno, previe nemirno, previe neukroeno.
MAHE? AR!O%D, O/ro2ta& (1887)
'znio sam dva najoiglednija razloga zato se Sarah 9oodru podvrgla inspekciji gospode
#oultene). &li ona je bila posljednja osoba koja bi navodila razloge, ma koliko instinktivno, a
bilo je jo mnogo drugih + doista moralo ih je biti, jer je vrlo dobro znala kakav glas bije
gospodu #oultene) u manje uzvienim krugovima ()mea. =edan je dan bila neodluna6 zatim je
otila u posjet gospodi ;albot da zatrai njezin savjet. @ospoda ;albot, me3utim, bila je
izvanredno dobroduna, ali ne posebno pronicljiva mlada ena6 i premda bi ona voljela ponovo
primiti Saru k sebi + pa je to ranije ak i vrlo odluno ponudila + bila je svjesna da Sarah sad
nije sposobna za onu neprestanu i cjelodnevnu brigu nad svojim ti1enicima, kakvu zahtijevaju
dunosti guvernante. & ipak je i dalje veoma eljela da joj pomogne.
4nala je da Sari sad prijeti neimatina, i leala je budna no1u zamiljaju1i prizore iz
romantinije literature njenih djevojakih dana, prizore u kojima na smrt izgladnjele junakinje
lee zgrene na snijegom prekrivenim ku1nim pragovima, ili drh1u u ognjici na nekom golom,
vlanom tavanu. &li jedna slika + zapravo ilustracija iz jedne poune prie gospode Sher?ood +
utjelovila je njezine najuasnije strepnje. #rogonjena ena skae s klisure. $unja je bljesnula
otkrivaju1i okrutna lica njezinih progonitelja nad njom6 ali najgori od svega jezivi je uas na
blijedom licu ukletog stvorenja, i njen ogrta koji se nabire uvis, golem, crn, uzvitlano
gavranovo krilo grozne smrti.
' tako je gospoda ;albot prikrila svoje dvojbe o gospodi #oultene) i savjetovala Sari da
prihvati mjesto. *iva guvernanta poljubila je na rastanku malog #aula i Virginiju, i vratila se
pjeke natrag u ()me kao osu3enica. Uzdala se u sud gospo3e ;albot6 a ni jedna inteligentna
ena koja se uzda u glupu enu, ma kako ona bila dobroduna, ne moe drugo ni oekivati.
Sarah je bila inteligentna, ali njezina je prava inteligencija pripadala vrlo rijetkoj vrsti6 vrsti
koja bi zacijelo prola nezapaena u bilo kojem naem modernom testu na akultetu. 5ije bila ni
najmanje analitika ili sposobna za rjeavanje problema, i nedvojbeno je simptomatino da je
jedan jedini predmet koji je s najve1om mukom svladavala bila matematika. 'sto tako, nije se
maniestirala ni u obliku neke posebne ivahnosti ili duhovitosti, ak ni u njenim sretnijim
danima. #rije bi se moglo re1i da je to bila neka zagonetna + zagonetna za osobu koja nikad nije
bila u (ondonu, nikad dolazila u dodir sa svijetom + sposobnost da klasiicira vrijednost drugih
ljudiC da ih razumije, u najpunijem smislu te rijei.
#osjedovala je neku vrst psiholokog ekvivalenta vjetine iskusnog trgovca konjima +
sposobnost da gotovo pri prvom pogledu razlikuje dobrog konja od loeg6 ili kao da je,
preskoivi stolje1e, bila ro3ena s kompjutorom u srcu. <aem u srcu, budu1i da vrijednosti
koje je ocjenjivala pripadaju vie srcu nego mozgu. $ogla je osjetiti pretenzije upljeg
dokazivanja, lanog obrazovanja, pristrane logike kad bi na njih naila6 ali je mogla prozreti
ljude i na rainiraniji nain. & da nije bila svjesna kako, jednako kao to ni kompjutor ne moe
protumaiti vlastite postupke, ona ih je vidjela onakvima kakvi jesu, a ne kakvima su se
pokuavali prikazati. 5e bi bilo dovoljno re1i da je bila izvrstan moralni sudac ljudi. 5jeno je
shva1anje bilo ire od toga, i da joj je puki moral bio kamen kunje, ne bi se bila ponaala
onako kako jest + jednostavna je injenica, naime, da ona nije odsjela kod ro3akinje u
9e)mouthu.
;a instinktivna dubina intuicije bila je prvo prokletstvo njezina ivota6 drugo je bilo njeno
obrazovanje. 5ije to bilo naroito opseno obrazovanje, nita bolje nego to se moglo ste1i u
tre1erazrednom seminaru za mlade dame u "Jeteru, gdje je uila u toku dana, a pla1ala za
uenje u toku veeri + a ponekad duboko u no1 + krpanjem rublja i drugim niskim poslovima.
5ije se dobro slagala s drugim uenicama. :ne su je gledale s visoka6 a ona je odozdo gledala
kroz njih. ;ako se dogodilo da je proitala mnogo vie romana i mnogo vie poezije, ta dva
utoita usamljenih, nego ve1ina njezinog soja. :ni su joj sluili kao nadomjestak za iskustvo.
#remda toga nije bila svjesna, ocjenjivala je ljude isto toliko po normama 9altera Scotta i =ane
&usten, kao po onima do kojih je dola empirijskim putem6 vide1i ljude oko sebe kao likove iz
knjievnosti i donose1i poetski sud o njima. &li, na alost, ono to je sebe na taj nain nauila
bilo je u velikoj mjeri podrovano onime to su nju uili. Stekavi pokost dame, pretvorena je u
savrenu rtvu kastinskog drutva. 5jezin ju je otac silom izvukao iz vlastite klase, ali nije ju
mogao podi1i u slijede1u. $ladi1ima iz one koju je napustila postala je previe otmjena za
udaju6 onima iz klase kojoj je teila ostala je suvie obina.
;aj otac, koga je upnik iz ()mea opisao kao Lovjeka izvanrednih naelaM, bio je upravo
suprotno budu1i da se mogao pohvaliti izvanrednom zbirkom potpuno pogrenih naela. :no
to ga je natjeralo da k1er jedinicu poalje u internat nije bila briga za nju, ve1 opsjednutost
vlastitim podrijetlom. !etiri pokoljenja unatrag na oinskoj su strani otkrivena prava dokazana
gospoda. #ostojalo je ak neko udaljeno srodstvo s obitelji %rake, irelevantna injenica koja se
u toku godina postupno petriicirala u pretpostavku izravne neprekinute loze od velikog Sir
Francisa. :bitelj je zaista neko1 posjedovala neku vrst majura u onoj hladnoj zelenoj niijoj
zemlji izme3u %artmoora i "Jmoora. Sarin ga je otac tri puta vidio ro3enim oima6 i vratio se
na malo gospodarstvo koje je zakupio od golemog imanja $eritonovih da razmilja, i snuje, i
sanjari.
$oda je bio razoaran kad mu se k1erka vratila ku1i iz kole u osamnaestoj godini + tko
zna kakva je udesa zamiljao da 1e ga obasuti8 + i sjela nasuprot njemu za stol od brestovine i
motrila ga dok se hvastao, motrila ga s nekom tihom rezervom koja ga je razdraivala,
razdraivala poput komadi1a beskorisnog stroja Fjer on je bio ro3eni %evonac, a novac
%evoncima znai sveG, razdraila ga napokon do ludila. :drekao se zakupnitva i kupio vlastito
gospodarstvo6 ali kupio ga je prejetino, i ono to je isprva po njegovu miljenju bila lukava
dobra kupovina, pokazalo se na kraju sablanjivo loim. 5ekoliko se godina muio da odrava i
hipoteku i smijenu asadu otmjenosti6 zatim je potpuno poludio, u medicinskom smislu te
rijei, i otpremljen je u dorchestersku ludnicu. Umro je ondje godinu dana kasnije. U to se
vrijeme Sarah ve1 godinu dana sama izdravala + najprije je radila kod jedne obitelji u
%orchesteru da bi bila blie ocu. 4atim je, kad je on umro, prihvatila mjesto kod ;albotovih.
*ila je suvie uoljiva djevojka a da ne bi imala prosaca unato tome to uop1e nije imala
nikakvog miraza. &li tada bi uvijek proradilo njeno prvo i priro3eno prokletstvo6 uvijek bi
prozrela previe samopouzdane pretendente. Spoznala bi njihove podlosti, njihovu nadutost,
njihovo milosr3e, njihove gluposti. ' tako se inilo da je neizbjeno osu3ena upravo na onu
sudbinu, to ju je priroda milijunima godina veoma oigledno odgajala da izbjegavaC
usidjelitvo.
4amislimo nemogu1e, to jest da je gospoda #oultene) sastavila popis za i protivna temu
Sare, i to upravo onoga dana kad je 2harles bio zaokupljen svojim visokoznanstvenim
izmicanjem tegobnim dunostima zaruka. U najmanju ruku, zamislivo je da je to mogla
napraviti toga poslijepodneva budu1i da je Sarah, gospo3ica Sarah iz ku1e $arlborough,
izbivala.
' zaponimo radosno, sa stranicom potraivanja. #rva toka na raunu nedvojbeno bi bila
najmanje oekivana u doba preuzimanja obaveze, godinu dana ranije. $ogla bi biti izraena
ovakoC LSretnija ku1na atmoseraM. 5evjerojatna je injenica da u tom razdoblju ni jedan jedini
lan posluge nije bio otpremljen, odnosno otpremljena Fstatistiki se moglo dokazati da je u
prolosti bilo uestalije ovo drugoG.
;o, ta bizarna promjena, zapoela je jednog jutra, tek nekoliko tjedana nakon to je
gospo3ica Sarah preuzela svoju dunost, to jest, svoju odgovornost za duu gospo3e #oultene).
Stara je dama svojom uobiajenom darovito1u otkrila grubo zanemarivanje dunostiC sobarica
na katu, ija je dunost bila da svakog utorka neizostavno zalije paprati u drugom salonu +
gospo3a #oultene) imala je jedan za sebe, a drugi za drutvo + propustila je da to uini. #aprat
se zelenjela od pratanja6 ali gospo3a #oultene) je naprotiv problijedjela od ljutine. <rivac je
pozvan. #riznala je da je zaboravila6 gospoda #oultene) bi moda velikom mukom i prela
preko toga, ali djevojka je odnedavna na dui ve1 imala popis od dva ili tri slina sitna grijeha.
:dzvonilo joj je6 i gospo3a #oultene) je tako, ispunjena mranim osje1ajem dunosti kao
buldog koji se sprema da ugrize provalnika u nogu, poela povlaiti pogrebno zvono.
+ $nogo tota mogu otrpjeti, ali ovo ne1u.
+ 5ikad to vie ne1u napraviti, gospo3o.
+ Svakako nikad vie u mojoj ku1i, vjeruj mi.
+ :h, gospo3o. $olim vas, gospo3o.
@ospo3a #oultene) je sebi dopustila nekoliko ozbiljnih, znalakih trenutaka uivanja u
djevojinim suzama.
+ @ospoda Fairle) 1e ti dati tvoju pla1u.
@ospo3ica Sarah je bila nazona tom razgovoru jer joj je gospo3a #oultene) diktirala pisma,
uglavnom biskupima, ili u najmanju ruku tonom kojim se ovjek obra1a biskupima. :na je sad
postavila jedno pitanje6 njegovo je djelovanje bilo nevjerojatno. ;o je, ponajprije, bilo prvo
pitanje koje je postavila u nazonosti gospode #oultene), a da nije bilo izravno povezano s
njezinim dunostima. 4atim, ono je preutno proturjeilo sudu stare gospode. ;re1e, nije bilo
upravljeno gospo3i #oultene), ve1 djevojci.
+ :sje1a li se ti dobro, $illie8
%a li zbog djelovanja su1utnog glasa u toj sobi, ili zbog svog stanja, djevojka je zapanjila
gospodu #oultene) time to je pala na koljena i istodobno stresla glavom i pokrila lice rukama.
@ospo3ica Sarah hitro se nala kraj nje6 i ve1 u slijede1oj minuti ustanovila je da djevojci zaista
nije dobro, da se dvaput onesvijestila u toku prolog tjedna, da se suvie bojala bilo kome re1i...
<ad se malo poslije gospo3ica Sarah vratila iz sobe u kojoj su djevojke spavale i u kojoj je
$illie sad poloena u krevet, doao je red na gospodu #oultene) da postavi upravo nevjerojatno
pitanje.
+ Eto bih morala uiniti8
@ospo3ica Sarah ju je pogledala ravno u oi, i ono neto u njenom pogledu pretvorilo je
naredne rijei u puki ustupak konvenciji.
+ :no to mislite da je najbolje, gospo3o.
' tako je tom najrje3em cvijetku, pratanju, u ku1i $arlborough pruen sitan komadi1 tla6 i
kad je lijenik doao da pregleda djevojku i ustanovio kloranemiju, gospo3a #oultene) je
otkrila izopaene uitke u pretvaranju da je istinski dobroduna. Uslijedio je jo jedan ili dva
takva doga3aja koji su, premda ne tako dramatini, ili istim tokom6 ali samo jedan ili dva,
budu1i da je Sarah stavila sebi u dunost da ih obilascima i redovnim nadziranjem preduhitri.
Sarah je proitala gospo3u #oultene) i uskoro je s njom postupala vjeto kao prepredeni
kardinal sa slabim papom6 premda u plemenitiju svrhu.
%ruga, mnogo oekivanija toka na hipotetinom popisu gospode #oultene) bila biC L5jezin
glas.M &ko je gospodarica znala zakazati u svjetovnijim pitanjima kad su se ticala njezinog
osoblja, ona se izuzetno dobro brinula za duhovnu dobrobit tih ljudi. :bavezna je bila
dvostruka posjeta crkvi nedjeljom6 isto tako, svakodnevna jutarnja pobonost + psalam,
propovijed i molitve + kojoj je stara dama sveano predsjedala. $e3utim, oduvijek ju je jedilo
to ak ni njen najgrozniji pogled ne moe dovesti njenu sluinad u ono stanje krajnje
poniznosti i pokajanja koje je po njenom sudu njihov *og Fa da o njenom i ne govorimoG morao
zahtijevati. 5jihov normalan izraz lica bio je mjeavina straha pred gospo3om #oultene) i
tupog neshva1anja + poput stada preplaenih ovaca, prije nego obra1enih grenika. &li Sarah je
sve to izmijenila.
5jezin je glas zacijelo bio prekrasan, siguran i jasan, premda uvijek zasjenjen tugom i esto
intenzivno uvstven, ali iznad svega bio je to iskren glas. #rvi put u svom nezahvalnom malom
svijetu gospo3a je #oulteneVK vidjela na licima svoje sluinadi istinsku pozornost, a ponekad
izrazitu religioznost.
;o je bilo dobro6 ali valjalo je prevaliti i drugu etapu pobonosti. Sluinadi je bilo
doputeno da odravaju veernju molitvu u kuhinji pod ravnodunim okom i ustro drvenim
glasom gospo3e Fairlev. @ore na katu, gospo3i #oultene) valjalo je itati nasamo6 i upravo je u
tim prisnijim ceremonijama Sarin glas doao najljepe i najdjelotvornije do izraaja. =ednom ili
dvaput postigla je neto nevjerojatno, istjeravi iz tih podbuhlih, neumoljivih oiju suzu. ;akvo
djelovanje nije ni u kojem sluaju bilo namjerno, ve1 je poteklo iz bitne razlike izme3u te dvije
ene. @ospo3a #oultene) vjerovala je u *oga koji nikad nije postojao6 a Sarah je poznavala
*oga koji jest.
5ije svojim glasom, poput mnogih uvaenih sve1enika i odlinika, zamoljenih da proitaju
odlomak iz Svetoga pisma, stvarala nesvjesni eekt otu3enja brechtovskog tipa FLSada vam va
gradonaelnik ita odlomak iz *iblijeMG, ve1 upravo suprotnoC govorila je izravno o patnjama
<ristovim, o ovjeku ro3enom u 5azaretu, kao da vrijeme u povijesti ne postoji, i ponekad, kad
bi sobu ispunio suton, i kad bi se inilo da zaboravlja nazonost gospo3e #oultene), gotovo kao
da vidi pred sobom <rista na kriu. =ednog dana dola je do odlomka (ama, lama,
sabachthaneme6 i dok je itala te rijei, zarnucala je i uutjela. @ospo3a #oultene) se okrenula
da je pogleda i shvatila da je Sarino lice obliveno suzama. ;aj je trenutak iskupio beskonani
niz kasnijih teko1a6 i moda 1e, budu1i da je stara dama ustala i dodirnula pognuto djevojino
rame, jednoga dana iskupiti sada ve1 temeljito preprenu duu gospo3e #oultene).
'zlaem se opasnosti da prikazem Saru kao bigotnu. &li ona nije bila pobornik nikakve
teologije6 kao to je mogla prozreti ljude, mogla je prozreti i budalatine, vulgarna arena
stakla, usku doslovnost viktorijanske crkve. Vidjela je da postoji patnja6 i molila je da se ona
okona. 5e mogu re1i to bi ona bila u naem vremenu6 u nekom mnogo ranijem vjerujem da bi
bila ili svetica ili metresa nekog cara. 5e zbog religioznosti s jedne strane, ili seksualnosti s
druge, ve1 zbog one sloene, rijetke snage to je tvorila njenu bit + razumijevanja i uvstva.
*ilo je i drugih toakaC sposobnost + sama po sebi nevjerojatna, i gotovo jedinstvena + da
gospodi #oultene) ne ide esto na ivce, mirno preuzimanje razliitih odgovornosti u
ku1anstvu, bez krenja tu3ih prava, vjetina baratanja iglom.
5a ro3endan gospo3e #oultene) Sarah joj je poklonila antimakasar + ne da bi bilo kojem
naslonjau u kojem je gospoda #oultene) sjedila bila potrebna takva zatita, ali u to vrijeme svi
su stolci bez takva ki1enog dodatka izgledali nekako goli + izvanredno izvezen, s rubom od
paprati i 3ur3ica. ;o je silno obradovalo gospodu #oultene)6 i prepredeno i trajno + moda je
Sarah napokon zaista bila neka vrst vjetog kardinala + podsje1alo ljudoderku, svaki put kad bi
zasjela na svoje prijestolje, na oprostivu stranu njezine ti1enice. U manjem obliku taj je dar
djelovao u korist Sare otprilike onako kao to je besmrtna droplja tako esto djelovala za
2harlesa.
5apokon + a to je oduvijek bila najokrutnija kunja za rtvu + Sarah je prola na ispitu
religioznih rasprava. #oput mnogih jednostranih viktorijanskih rentijerki gospoda #oultene) je
veliku vanost u promicanju religioznosti pridavala snazi pisane rijei. 5ije vano to ni jedan
od deset primalaca nije znao proitati taj tekst + uistinu, prilian broj uop1e nije znao itati +
nije vano to ni jedan od desetorice koji su znali itati i to proitali, nije shvatio o emu to
preasni pisci piu... ali svaki put kad bi Sarah otila iz ku1e s novom koliinom koju 1e
raspodijeliti, gospoda je #oultene) vidjela odgovaraju1i broj spaenih dua, kredom dodanih na
svoj raun na nebu6 a istodobno je vidjela Bensku rancuskog porunika kako ini javnu
pokoru, to je bilo dodatno slatko. & isto tako i ostali stanovnici ()mea, ili siromaniji ()me6 i
bili su ljubazniji nego to bi gospoda #oultene) mogla pomisliti.
Sarah je smislila malu ormuluC L:d gospode #oultene). $olim proitajte i uzmite k srcu.M
U isto vrijeme pogledala bi skromnog doma1ina u oi. :nima koji su se znalaki smijeili,
smijeak se ubrzo izgubio6 a rjeiti bi ustanovili da su im rijei zamrle u ustima. $islim da su
vie nauili iz tih oiju, nego iz gusto ispisanih letaka koji su im bili utisnuti u ruku.
&li sada moramo pre1i na stavku dugovanja u tom odnosu. #rva i najvanija toka
nedvojbeno bi bilaC L'zlazi sama.M #o prvotnom je dogovoru gospo3ica Sarah imala pravo na
jedno slobodno poslijepodne tjedno, to je gospoda #oultene) smatrala vie nego
irokogrudnim priznanjem njenog superiornog poloaja nasuprot sluavkama, a tek onda
opravdanim i potrebom da raspaava religiozne rasprave6 ali upnik je tako savjetovao. Sve je
na izgled bilo dobro cijela dva mjeseca. ;ada se jednoga jutra gospo3ica Sarah nije pojavila na
zornici u ku1i $arlborough6 i kad je djevojka poslana da je potrai, otkrilo se da nije ustala.
@ospoda #oultene) ju je otila posjetiti. ' opet je Sarah bila u suzama, ali je tom prilikom
gospoda #oultene) osjetila samo razdraenost. $e3utim, ipak je poslala po lijenika. :n je
dugo ostao zatvoren sa Sarah. <ad je napokon siao k nestrpljivoj gospodi #oultene), odrao joj
je kratko predavanje o melankoliji + bio je napredan ovjek za svoje mjesto i vrijeme + i
naredio joj da omogu1i svojoj grenici vie svjeeg zraka i slobode.
+ &ko inzistirate da je to zaista hitno potrebno.
+ %raga moja gospodo, inzistiram. ' to vrlo odre3eno. 'nae ne1u biti odgovoran.
+ ;o je vrlo nezgodno. + &li lijenik je brutalno utio. + #okuat 1u se sna1i bez nje dva
poslijepodneva.
4a razliku od upnika, doktor @rogan nije bio inancijski posebno ovisan o gospo3i
#oultene)6 da budemo iskreni, nije bilo smrtovnice u ()meu koju bi potpisao s manje tuge od
njezine. &li suzdrao je gnjev, i podsjetio je da ona spava svakog poslijepodneva6 i to upravo po
njegovim strogim uputama. ' tako se zbilo da je Sarah stekla svakodnevnu poluslobodu.
Slijede1a toka u stavci dugovanja bila je ovaC L5e moe uvijek biti nazona uz posjetitelje.M
;u se gospoda #oultene) zatekla u zaista nesnosnoj dilemi. :na je nedvojbeno eljela da se
njeno milosr3e vidi, to je znailo da je valjalo vidjeti i Saru. &li njezino je lice veoma loe
djelovalo na drutvo. 5jezina je tuga optuivala6 njezine vrlo rijetke intervencije u razgovoru +
uvijek i bez razlike potaknute nekim prijanjim pitanjem na koje je valjalo odgovoriti
Finteligentniji esti posjetitelji ubrzo su nauili da oblikuju svoje uljudno obra1anje drubenici+
tajnici posve retoriki, i po prirodi i po namjeriG + bili su neugodno odlune naravi, ne zbog
neke Sarine elje da dokraji predmet razgovora, ve1 naprosto zbog nedunog nametanja
jednostavnosti ili razuma nekom pitanju koje je cvjetalo upravo na suprotnim osobinama.
@ospo3i #oultene) se ona u tom kontekstu inila pretjerano nalik jednom od onih likova na
vjealima kojih se nejasno sje1ala iz svoje mladosti.
' tu je Sarah znala pokazati svoju diplomatsku vjetinu. S nekim odoma1enim posjetiteljima
bi ostala6 kod drugih se ili povukla u prvih nekoliko minuta ili se diskretno uklonila kad bi bili
najavljeni i prije nego su bili uvedeni u salon. 4bog toga je "rnestina nikad nije susrela i
upoznala u ku1i $arlborough. ;o je u najmanju ruku omogu1ilo gospodi #oultene) da raspreda
o kriu koji mora nositi, premda je povlaenje ili nenazo1nost tog istog kria implicirala kako je
njena vjetina u noenju donekle i zakazala, to je bilo veoma neugodno. & ipak se samoj Sari
to zapravo nije moglo predbaciti.
&li ono najgore ostavio sam za konac. *ilo je to slijede1eC L=o uvijek pokazuje znakove
sklonosti prema svom zavodniku.M
@ospo3a #oultene) je jo nekoliko puta pokuala iz nje izvu1i i pojedinosti o grijehu i
trenutni stupanj kajanja za taj grijeh. 5ema nadstojnice samostana koja bi vie eljela da saslua
ispovijed zabludjele lanice svoga stada. &li Sarah je u tom pitanju bila osjetljiva kao mimoza6
ma kako se izdaleka i vjeto gospo3a #oultene) pribliila predmetu, grenica bi poga3ala to
slijedi6 i njeni odgovori na izravna pitanja bili su uvijek jednaki po sadraju, ako ne ve1 i po
samim rijeima, kao oni to ih je dala pri prvom ispitivanju.
@ospoda #oultene) je, me3utim, rijetko izlazila, i to nikada pjeke, a u svojoj koiji samo u
ku1e sebi ravnih, tako da se morala osloniti na tu3e oi ako je eljela saznati novosti o Sarinom
kretanju izvan ku1e. 5a njenu sre1u, takav je par oiju postojao6 to je jo bolje, duh iza tih
oiju bio je usmjeravan zlobom i zavi1u, i bio je stoga sretan to moe donositi este izvjetaje
onemogu1enoj gospodarici. ;aj uhoda, dakako, nije bio nitko drugi do gospo3a Fairle). #remda
nije nalazila nikakva uitka u itanju, vrije3alo ju je to joj je oduzet taj in6 i premda je
gospo3ica Sarah bila izvanredno uljudna prema njoj i pazila da se ne bi pomislilo kako ona
svojata dunosti doma1ice, neizbjeno je dolazilo do stanovitog sukoba. @ospo3i Fairle) nije
bilo drago to u ku1i ima neto manje posla, jer je to znailo i neto manje utjecaja.
Spaavanjem $illie + i jo nekim diskretnijim intervencijama + Sarah je postala omiljena i
potovana u prizemlju6 i moda je gospodu Fairle) vie od svega jedilo to svojim podre3enima
nije mogla loe govoriti o toj tajnici+drubenici. :na je bila mrzovolja s ta ena6 ena ija su
jedina zadovoljstva bila znati Knajgore ili strepiti pred najgorim6 tako se u njoj rodila mrnja
prema Sari, koja je polako prerasla gotovo u sam otrov.
*ila je suvie lukava lisica a da to ne sakrije pred gospo3om #oultene). Uistinu se ak
pretvarala kao da veoma ali Ljadnu gospo3icu 9oodruM, i njeni su izvjetaji bili obilno
zainjeni s Lbojim seM i Lna alostM. &li imala je izvanredne prilike za svoje uhodarenje jer je
ne samo esto zalazila sama u grad po svome poslu, ve1 je na raspolaganju imala i iroku mreu
ro3aka i znanaca. :vim posljednjima je nagovijestila kako je gospodi #oultene) stalo + dakako,
iz najboljih i najkr1anskijih razloga + da bude obavijetena o ponaanju gospo3ice 9oodru
izvan visokih kamenih zidova perivoja ku1e $arlborough. %osljedno tome, budu1i da je ()me
0egis tada, kao i danas, vrvio glasinama kao kolut rancuskog sira crvi1ima, za svaki je Sarin
pokret i izraz + mrano pretjeran i temeljito ulaten + u njenim slobodnim satima ubrzo saznala
i gospo3a Fairle).
:brazac njenih vanjskih kretanja + kad je bila pote3ena vjerske literature + bio je vrlo
jednostavan6 uvijek je ila na istu poslijepodnevnu etnju, niz strmu #ound Street u strmu *road
Street, i odande do 2obb @ate, to jest etvrtaste terase s pogledom na more, koja nema nikakve
veze s 2obbom. ;u bi stala kraj zida i gledala u more, ali obino ne dugo + otprilike koliko bi
bilo potrebno nekom kapetanu broda da s kapetanskog mosta pozorno promotri okolinu + prije
nego to bi skrenula ili niz 2ockmoil, ili u drugom smjeru, ka zapadu, otprilike po kilometar
dugoj stazi koja vodi oko blagog zaljeva do samoga 2obba. &ko bi krenula niz 2ockmoil,
naje1e bi svratila u upnu crkvu i nekoliko minuta molila Finjenica koju gospoda Fairle)
nikad nije drala spomena vrijednomG prije nego to bi se zaputila prolazom uz crkvu koji je
izbijao na travom obraslu stranu klisura. (ivada se na tom mjestu uspinjala prema uruenim
zidovima *lack Vena. ;u su je vi3ali kako eta po travi i esto skre1e prema moru ondje gdje se
staza spajala sa starom cestom za 2harmouth, to je odonda ve1 davno nestala u Venu, i odatle
se vra1a u ()me. Eetala bi onuda kad je 2obb izgledao previe posje1en6 ali kad bi, zbog
vremena ili prilika bio pust, e1e bi skretala prema njemu i zaustavljala se na onom mjestu
gdje ju je 2harles prvi put vidio6 ondje se, kako su svi drali, osje1ala najbliom Francuskoj.
Sve je to, prikladno iskrivljeno i omotano u crninu, opet dolazilo do gospo3e #oultene). &li
ona je jo bila ispunjena prvim posjednikim uitkom u svojoj novoj igraki, i onoliko su1utno
raspoloena koliko je to njenoj kiseloj i sumnjiavoj starakoj prirodi uop1e bilo mogu1e.
$e3utim, nije oklijevala da pozove tu igraku na red.
+ 0eeno mi je, gospo3ice 9oodru, da ste uvijek vi3eni na istim mjestima kad izlazite. +
Sarah je oborila oi pred pogledom punim optuivanja. + @ledate na more. + Sarah je i dalje
utjela. + Uvjerena sam da se nalazite u stanju kajanja. Uistinu, ne mogu ni zamisliti da bi
moglo biti drugaije u vaoj sadanjoj situaciji.
Sarah je prihvatila mig. + Veoma sam vam zahvalna, gospodo.
+ 5ije ovdje rije o vaoj zahvalnosti prema meni. #ostoji :naj gore koji ima prvenstvo.
%jevojka je promrmljalaC + <ako da toga ne budem svjesna8
+ 5eupu1enima bi se moglo uiniti da ustrajete u svom grijehu.
+ &ko im je poznata moja povijest, gospo3o, ne mogu to pomisliti.
+ &li zaista misle. 0eeno mi je da govore kako ekate ne biste li ugledali Sotonina jedra.
Sarah je tad ustala i prila prozoru. *ilo je rano ljeto i miris jasmina i jorgovana mijeao se s
pijevom kosova. 5a trenutak se zagledala u ono more kojega bi se morala odre1i, zatim se opet
okrenula staroj dami, neumoljivo ustolienoj na naslonjau kao kraljica na prijestolju.
+ Belite li da odem, gospodo8
@ospoda #oultene) bila je pogo3ena do sri. ' opet je Sarina jednostavnost uklonila sav
vjetar iz njenog nadutog inata. ;aj glas, te druge drai o kojima je postala toliko ovisna> Eto je
jo mnogo gore, mogla bi time odbaciti kamate koje su joj se nagomilavale u onim nebeskim
knjigama. Ublaila je ton.
+ Beljela bih da pokaete kako je ta... osoba uklonjena iz vaega srca. =a znam da jest. &li
morate to pokazati.
+ <ako da to pokaem8
+ %a etate negdje drugdje. %a ne izlaete svoju sramotu. &ko ni zbog kojeg drugog razloga,
onda zato to ja to zahtijevam.
Sarah je stajala pognute glave i nastupila je utnja. &li tada je pogledala gospodi #oultene) u
oi, i prvi put od svoga dolaska posve se diskretno nasmijeila.
+ Uinit 1u kako vi elite, gospo3o.
*ila je to u ahovskom rjeniku lukava rtva jer je gospo3a #oultene) milostivo izjavila
kako joj ne eli potpuno uskratiti blagodati morskog zraka i kako smije povremeno etati uz
more6 ali ne uvijek uz more + Li, molim vas, nemojte stajati i onako zuritiM. *ila je to u stvari
nagodba izme3u dvije opsesije. Sarina ponuda da ode omogu1ila je objema enama da spoznaju
istinu, svaka na svoj nain.
Sarah se drala svoje strane pogodbe, ili barem one strane koja se ticala itinerera njenih
etnji. Sada je vrlo rijetko zalazila u 2obb, premda je, kad jest, i dalje sebi doputala da stoji i
zuri kao onoga dana koji smo opisali. 5apokon, okolina ()mea obiluje prostorima za etnju6 a
malo koji od njih ne prua pogled na more. %a je to bilo jedino za ime je Sarah eznula, bilo bi
dovoljno da proeta tratinama ku1e $arlborough.
;ako je gospoda Fairle) provela nekoliko vrlo loih mjeseci. 5i jedna prilika u kojoj se
ranije spomenuta osoba zaustavljala i zurila, nije bila proputena6 ali one nisu bile este, a Sarah
je dotle ve1 stekla neku vrst premo1i u patnji nad gospodom #oultene), i to ju je titilo od svake
ozbiljnije kritike. =er, napokon, kako su uhoda i gospodarica esto jedna drugu podsje1ale,
jadna je L;ragedijaM bila luda.
Vi ste nedvojbeno ve1 pogodili istinuC da je bila mnogo manje luda nego to se inilo... ili
barem ne luda na onaj nain kao to se op1enito pretpostavljalo. 5jeno izlaganje svoje sramote
imalo je neku vrst svrhe6 a ljudi sa svrhom znaju kad je ona dovoljno postignuta i kad mogu
sebi dopustiti da je na neko vrijeme potisnu u stranu.
&li jednoga dana, ni dva tjedna prije poetka moje prie, gospoda Fairle) je dola gospo3i
#oultene) u stezniku koji je kripao, i s licem ovjeka koji se priprema da objavi smrt prisnog
prijatelja.
+ $oram vas izvijestiti o neemu vrlo alosnom, gospo3o.
;a je reenica gospo3i #oultene) postala poznata kao morska pijavica ribama6 ali pridravala
se orme.
+ 5e tie se valjda gospo3ice 9oodru8
+ <ad barem ne bi, gospo3o. + %oma1ica je sveano zurila u svoju gospodaricu kao da je
eli dokraja uvjeriti u svoj duboki oaj. + &li bojim se da mi je dunost da vam to kaem.
+ 5ikad se ne smijemo bojati onoga to nam je dunost.
+ 5e, gospodo.
Usta su i dalje ostajala vrsto stisnuta6 i netko tre1i mogao bi se uistinu zapitati kakav 1e to
uas nai1i. =edino da je gola plesala na oltaru upne crkve6 bilo to manje od toga inilo bi se
neprimjerenim.
+ #oela je etati po 9are 2ommons, gospo3o. <akav antiklimaks> & ipak, gospo3a
#oultene) kao
da nije bila toga miljenja. Etovie, s njenim se ustima dogodilo neto vrlo neobino. Eirom
su se otvorila.
1
7 jednom, tek jednom, ona pogled podigne, i neoekivano, aro'no, udno porumeni, videi
da se s mojim susreo....
E!!YSO!, Maud (1888)
... sa zelenim provalijama izme-u romantinih stijena, gdje rasprena umska sta'la i
raskono raz'ujali vonjaci o'javljuju kako su mnoga pokoljenja morala uminuti prije nego to
je prvo djelomino ruenje stijene pripremilo tlo za takvo stanje, gdje se prikazuje krajolik tako
udesan i tako u'av da se moe vie no mjeriti sa slinim krajolicima nedaleko uvenog otoka
;ight...
JA!E A:SE!, :*&era*an&e
'zme3u ()me 0egisa i &Jmoutha, devet kilometara na zapad, protee se jedan od
najneobinijih obalnih krajolika u junoj "ngleskoj. 'z zraka nije posebno uoljiv6 primje1uje se
samo da se polja, dok drugdje na obali seu sve do ruba klisure, ovdje zaustavljaju otprilike
kilometar i po pred njom. 5jegovani zeleni i crvenkastosme3i kvadratian uzorak pretvara se, s
nekakvom radosnom nedisciplinom, u mrani vodopad drve1a i ikare. 5ema ni jednog krova.
&ko se leti dovoljno nisko, moe se zapaziti da je teren veoma iskidan, ispresijecan dubokim
provalijama i akcentuiran udnovatim strminama i tornjevima od vapnenca i kremena, koji se
prijete1i uzdiu nad bujnim li1em oko sebe, poput zidina poruenih dvoraca. 'z zraka... ali kad
se ide pjeke, ova na izgled beznaajna pusto poprima udnovate razmjere. (judi u njoj znaju
izgubljeni lutati satima, i ne mogu vjerovati, kad vide na zemljovidu mjesto gdje su se izgubili,
da ih je mogao obuzeti toliki osje1aj usamljenosti + a ako je vrijeme bilo loe, ak oajne
naputenosti.
#odruje koje zovu #od stijenama + jer to je zapravo kilometar i po dugaka padina, nastala
erozijom drevnog vertikalnog lica stijene + veoma je strmo. 0avni su prostori na njemu jednako
rijetki kao i posjetitelji. &li ta ga strmina zapravo zakre1e, zajedno s cjelokupnom vegetacijom,
prema suncu6 i upravo toj injenici, uz vodu iz bezbrojnih izvora koji su izazvali eroziju, to
podruje duguje svoju botaniku neobinost + svoju divlju planiku i boikovinu i druga stabla
koja se rijetko mogu na1i u "ngleskoj6 goleme javore i bukve6 zelene brazilske provalije
zaguene brljanom i povijuama divlje pavetine6 paprat koja raste preko dva metra uvis6
cvije1e to cvate mjesec dana ranije nego bilo gdje drugdje u okolini. (jeti, to je najblie
tropskoj dungli to ova zemlja moe ponuditi. :na tako3er, poput svakog tla na kojem ovjek
nikad nije radio ili ivio, ima svoje tajne, svoje sjene, svoje opasnosti + i to geoloki veoma
doslovne, budu1i da postoje pukotine i iznenadne provalije koje mogu dovesti do katastroe, i
mjesta gdje ovjek slomljene noge moe vikati tjedan dana a da ga nitko ne uje. $a kako to
izgledalo neobino, to je podruje bilo neto manje usamljeno prije sto godina nego to je
danas. %anas tu nema ni jedne jedine ku1ice6 ,-./. bilo ih je nekoliko, nastanjenih
lovouvarima, drvosjeama ili ponekim svinjarom. Srne, siguran dokaz obilja samo1e, u to su
doba zacijelo proivljavale nemirnije dane. Sada se podruje #od stijenama vratilo u stanje
potpune divljine. 4idovi koliba uruili su se u brljanom obrasle batrljke, stare staze su iezle6
ni jedna cesta za automobile ne prolazi u blizini, jedini preostali puteljak to presijeca strminu
esto je neprohodan. ' sve je to posljedica zakonskog propisaC dravni prirodni rezervat. 5ije
jo svuda nadvladala djelotvornost.
' na tom se mjestu, engleskom zemaljskom raju na dan kao to je bio taj AQ. oujak ,-./,
zatekao 2harles kad se popeo puteljkom sa ala u #inha) *a)6 na tome mjestu, kojega se
istona polovica zvala 9are 2ommons.
<ad je 2harles ugasio ed i osvjeio elo navlaenim rupi1em, poeo se ozbiljno ogledavati
oko sebe. 'li, u najmanju ruku, pokuao se ozbiljno ogledavati oko sebe6 ali mala padina na
kojoj se naao, vidik pred njim, zvukovi, mirisi, neublaena divljina raslinja i bujna plodnost,
prisilili su ga na protuznanost. ;lo oko njega bilo je proarano zla1anim i blijedoPutim
strupnikom i jaglacima, i obrubljeno nevjestinskom bjelinom gusto rascvjetalih gloginja6 ondje
gdje su slavodobitno zeleno okrunjene bazge zasjenjivale mahovinaste obale malog potoi1a iz
kojega je pio, cvjetali su bokori mokovice i cecelja, najnjenijih engleskih cvjetova. 5a padini
iznad sebe zapazio je bijele glavice umarica, a iza njih tople zelene nanose listova zvoni1a.
5eki daleki djetli1 kuckao je po granama visokog stabla, a zimovke su tiho i1ukale iznad
njegove glave6 netom pristigli zvidak i oruac pjevali su u svakom grmu i u svakoj kronji.
<ad se okrenuo, vidio je modro more koje se sad talasalo duboko ispod njega6 i itavo
prostranstvo zaljeva ()me koje se protezalo uokrug, i sve manje i manje stijene to su
zavravale u beskonanom utom mau 2hesil *anka, iji je udaljeni vrak dodirivao onaj
neobini engleski @ibraltar, #ortland *ill, usku sivu stijenu utisnutu u aurno modrilo.
Samo je jedna likovna umjetnost uspjela uhvatiti takve prizore + umjetnost renesanse6 to je
tlo po kojem hodaju *otticellijevi likovi, zrak koji obuhva1a 0onsardove pjesme. 5ije bitno
kakvi su bili svjesni ciljevi i svrhe, kakve okrutnosti i neuspjesi te kulturne revolucije6 u osnovi,
renesansa je naprosto zeleni kraj jedne od najotrijih zima civilizacije. *io je to kraj okovima,
uzama, granicama. 5jezina je deviza bila jedina devizaC :no to jest, dobro je. *ila je ukratko
sve ono to 2harlesovo doba nije bilo6 ali nemojte pomisliti da on, dok je stajao #od stijenama,
to nije znao. 'stina je da se, nastoje1i da protumai svoje nejasno uvstvo malaise, nedoraslosti,
ogranienosti, vra1ao onome to mu je bilo blie + 0ousseauu, i djetinjastim mitovima o
4latnome dobu i #lemenitom divljaku. ;o jest, pokuao je odbaciti neprikladnost pristupa
prirodi svog vlastitog doba pretpostavljaju1i da se ovjek ne moe opet vratiti u legendu.
Uvjeravao je samoga sebe kako je suvie razmaen, suvie iskvaren civilizacijom a da bi ikad
mogao opet nastavati prirodu6 i to ga je ispunjalo tugom, premda ugodnom, gorkoslatkom.
5apokon, bio je viktorijanac. 5e moemo oekivati od njega da uvidi ojio to srno mi sami tek
poeli spoznavati + as toliko vie znanja i lekcija egzistencijalistike ilozoije na raspolaganjuC
da se elja za posjedovanjem i elja za uitkom uzajamno razaraju. 5jegova izjava samome
sebi morala je biti ovakvaC L=a to sada posjedujem, stoga sam sretanM, a ne kao to je bila,
tipino viktorijanskiC L5e mogu ovo zauvijek posjedovati, i stoga sam alostan.M
4nanost je napokon opet uspostavila svoju hegemoniju, i on je poeo tragati za svojim
primjercima po slojevima kremena uz tok potoi1a. #ronaao je draestan ragment osilne
koljke kapice, ali jeinaca nije bilo. #ostupno se kretao kroz drve1e prema zapadu, saginjao se,
paljivo pregledavao tlo, napredovao nekoliko koraka, zatim ponavljao istu proceduru. ;u i
tamo preokrenuo bi neki nadobudni kremen vrkom svog jasenovog tapa. &li nije imao sre1e.
#roao je jedan sat, i njegova dunost prema "rnestini poela je nadvladavati poudu za
"chinodermima. #ogledao je na sat, potisnuo psovku i opet se vratio na mjesto gdje je ostavio
naprtnjau. 5egdje na polovici padine, le3ima okrenut suncu na zalasku, naiao je na stazu i
uputio se prema ()meu. Staza se uspinjala i jedva primjetno skretala prema unutra, kraj
brljanom obraslog kamenog zida, a tada se + neljubazno, kao to to kod staza esto biva +
ravala bez prethodnog upozorenja. $alo je zastao, zatim preao kojih pedesetak metara po
nioj stazi, utonuloj u poprenu guduru, sada ve1 u dubokoj sjeni. &li tada je naiao na rjeenje
svog problema + budu1i da nije tono znao gdje se nalazi + jer jo se jedan puteljak iznenada
pojavio njemu zdesna, i opet usmjeren prema moru, uz strmu malu uzvisinu okrunjenu travom,
s koje se mogao jasno orijentirati. Stoga se provukao kroz gusto grmlje kupine + puteljak je bio
rijetko koriten + do malog zelenog zaravanka.
0astvorio se pred njim vrlo prijazno, poput si1une alpske livade. *ijeli repici trojice ili
etvorice zeeva objasnili su zato je trava tako kratka.
2harles je zastao na suncu. ;rava je bila osuta rosikom i svinduom kao zvijezdama, a ve1
ivo zeleni buseni maurane protegli su se do cvata. ;ada se pribliio rubu zaravanka.
' tu je, pod sobom, ugledao neki lik.
U jednom strahovitom trenutku pomislio je da je naletio na leinu. &li bila je to usnula ena.
:dabrala je najneobiniji poloaj, iroku, kosu plohu trave otprilike metar i po ispod razine
zaravni, koja ju je skrivala od pogleda svakoga osim onoga koji bi priao, kao 2harles, samome
rubu. Vapnenake stijene iza tog malog prirodnog balkona pretvorile su ga u stupicu za sunce,
jer mu je najira os pokazivala na jugozapad. &li nije to bilo sunalite koje bi mnogi izabrali.
Vanjski mu je rub zavravao okomitom strminom otprilike desetak metara ispod runog spleta
trnovitih kupina. 5eto dalje od njih prava se stijena ruila ravno na obalu.
2harles je odmah osjetio instinktivan poriv da se povue izvan eninog vidnog polja. 5ije
vidio tko je ona. Stajao je zbunjen gledaju1i, ali ne vide1i, krasan krajobraz vidljiv s tog mjesta.
:klijevao je, pripremao se da se povue6 ali tada ga je znatielja ponovo pokrenula naprijed.
%jevojka je leala na le3ima, potpuno preputena dubokom snu. :grta joj se rastvorio nad
indigomodrom pamunom haljinom, iju je strogu jednostavnost ublaavao samo sitni bijeli
ovratnik. (ice spavaice bilo je odvra1eno od njega, desna ruka zabaena iznad glave, povijena
kao u djeteta. 0aspren rukovet umarica leao je oko nje na travi. 5jen je poloaj, dok je tako
leala, nagovijetao neto intenzivno njeno, a istodobno erotino6 u 2harlesu je to pobudilo
nejasan odjek trenutka za njegova boravka u #arizu. %ruga neka djevojka, ije ime ak nije
mogao prizvati u sje1anje, koje moda nikad nije ni znao, vi3ena tako usnula jedne zore u
spava1oj sobi s pogledom na Seinu.
#oao je zaobljenim rubom zaravni do mjesta odakle je bolje mogao vidjeti lice spavaice, i
tek je tada shvatio u iju je samo1u zadro. *ila je to Benska rancuskog porunika. =edan se dio
njene kose oslobodio ukosnica i napola joj prekrio obraz. 5a 2obbu mu se uinila
tamnosme3om6 sad je zapazio da ima crveni odsjaj, raskonu toplinu, ali bez za to doba
neizbjenog sjaja ulja za ensku kosu. #ut pod tom kosom inila se gotovo sme3om, ak i
rumenom na tom svjetlu, kao da je djevojci vie stalo do zdravlja nego do pomodno blijedog
tena upalih obraza. =aki nos, guste obrve... usta nije mogao vidjeti. !udnovato ga je jedilo to je
mora gledati odozgo jer mu poloaj zemljita nije doputao da joj se priblii iz pravoga ugla.
Stajao je nemo1an da bilo to uini osim da zuri u nju, zanesen tim neoekivanim susretom i
nadvladan jednako neobinim uvstvom + ne seksualnim, ve1 bratskim, moda oinskim,
nekom sigurno1u u nedunost tog stvorenja, u injenicu da je nepravedno odbaena, to mu je
opet pripomoglo da spozna njezinu strahovitu usamljenost. 5ije mogao zamisliti to bi je, u
jednom dobu u kojem su ene bile napola statine, bojaljive, nesposobne za trajniji iziki
napor, moglo natjerati na ovo divlje mjesto, osim oaja.
%oao je napokon do samog ruba bedema iznad nje, tono nad njeno lice, i tu je primijetio
kako je sva ona tuga, koja mu je ranije tako izrazito upala u oi, nestala6 u snu, to je lice bilo
blago, moda se na njemu ak nazirao nagovjetaj smijeka. ' upravo u tom trenutku, kad je
nakrivio glavu da bi je bolje vidio, ona se probudila.
Smjesta je podigla pogled, tako hitro da je njegov korak unatrag bio uzaludan. *io je
otkriven, a suvie gospodin da to porekne. ' tako je, kad se Sarah naglo osovila na noge
umotavaju1i se u svoj ogrta, i zagledala se u njega sa svog izboja, podigao eir i naklonio se.
5ije rekla nita, ali mu je uputila pogled pun zaprepatenja i zbunjenosti, moda ak s trakom
stida. 'mala je lijepe oi, tamne oi.
Stajali su tako nekoliko sekundi, ukoeni u uzajamnom nerazumijevanju. !inila mu se tako
malenom dok je stajala ispod njega, skrivena od pasa nadolje, steu1i svoj okovratnik kao da 1e
se, priblii li joj se samo za korak, okrenuti i baciti niz stijenu da je vie nikad ne vidi. #olako
mu se vratila svijest o tome to se pristoji.
+ ;isu1u puta se ispriavam. 5ehotice sam naiao na vas. + ' tada se okrenuo i otiao svojim
putem. 5ije se osvrtao, ve1 se niz strminu spustio do puteljka kojim je doao, i zatim do
raskr1a gdje se zapitao zato nije bio dovoljno priseban da upita kojim mu putem valja krenuti,
te priekao pola minute da vidi ne slijedi li ga moda. 5ije se pojavila. Ubrzo zatim odlunim je
korakom nastavio uzbrdo strmijom stazom.
2harles to tada nije znao, ali u tim kratkim neizvjesnim sekundama, iznad mora punog
iekivanja, u toj prozranoj veernjoj tiini, prekinutoj samo tihim mrmorom valova, izgubilo
se cijelo viktorijansko doba. & time ne mislim re1i da je poao pogrenim putem.
11
Po pravilima se ravnajui i ne znajui to sve to znai idi u crkvu<svijet to trai na ples<jer i
to svijet trai i udaj se<tata i mama to ele i sestre tvoje, i tvoji drugovi.
A. H. =%O:4H, Du@no't (1841)
=5a kakvi! >jega!? prezirno ree =>i pare ne '@ za njega dala >aj'olje na njemu sve j@
izvana i kaput mu je aren, jest al@ otkako ivi na svijetu ovom nita nauio nije pod 'ogom....?
?#%%#AM AAR!ES, "&e')e na dor'et'ko) nar&eB&u (186C)
:tprilike u isto vrijeme kao ono koje je bilo svjedokom tog sastanka, "rnestina je nemirno
ustala iz kreveta i uzela s toaletnog stoli1a svoj dnevnik uvezan u crnu kou. 5ajprije se
prilino mrzovoljasto osvrnula na prvi zapis toga jutra, koji zacijelo nije bio posebno nadahnut
s literarnog stajalitaC L5apisala pismo mami. 5isam vidjela najdraeg 2harlesa, nisam izlazila,
premda je vrijeme vrlo lijepo. 5isam se osje1ala sretnom.M
*ila je to vrlo nijena vrst dana za jadnu djevojku, koja je svoju mrzovolju mogla pokazati
iskljuivo tetki ;ranter. *ili su tu 2harlesovi sunovrati i narcisi, iji je miris sada udisala, ali
ak su je i oni isprva razdraivali. <u1a tetke ;ranter bila je malena, i jasno je ula kako Sam
kuca dolje na ulaznim vratima6 ula je kako zloesta i drska $ar) otvara vrata + mrmor
glasova, zatim izrazito, prigueno uborenje smijeha djevojke, pa tresak vrata. 0una i uasna
sumnja preletjela joj je mozgomC 2harles je moda bio dolje, moda je udvarao6 i to je
probudilo jedan od njenih najdubljih strahova u vezi s njim. $ac
4nala je da je on ivio u #arizu, u (isabonu, i da je mnogo putovao6 znala je da je jedanaest
godina stariji od nje6 znala je da je privlaan enama. 5jegovi odgovori na njezine diskretno
nestane upite o njegovim prolim uspjesima bili su uvijek diskretno nestani zauzvrat6 i u tome
je bila neprilika. :sje1ala je da joj on zacijelo neto krije + neku traginu rancusku groicu,
neku strastvenu portugalsku markizu. Same njene misli nisu doputale mogu1nost neke parike
grisette, ili neke krmarice bademastih oiju u 2intri, to bi vjerojatno bilo blie istini. &li u
stanovitom smislu, pitanje je li on spavao s drugim enama brinulo ju je manje nego to bi
brinulo neku suvremenu djevojku. %akako, "rnestina bi izgovorila svoj autokratski Lne
smijemM netom bi takvo greno naga3anje iskrslo u njezinim mislima6 ali ona je zapravo bila
ljubomorna na 2harlesovo srce. *ila joj je nesnosna i sama pomisao da ga bilo s kim dijeli,
kako u prolosti, tako i u sadanjosti. <orisna :ckhamova britva bila joj je nepoznata. ' tako je
jednostavna injenica da nikad zaista nije bio zaljubljen postala za "rnestinu u njenim
sumornijim danima jasan dokaz da je neko1 bio strastveno zaljubljen. 5jegova smirena
vanjtina prikazivala joj se kao uasna utnja nedavnog bojita, 9aterloo mjesec dana kasnije6
umjesto onog to je uistinu bila + mjesto bez povijesti. <ad su se ulazna vrata zatvorila,
"rnestina je dopustila da dostojanstvo prevagne tono u trajanju od jedne i po minute, nakon
ega je njena krhka ruica posegla i zapovjedniki povukla pozla1enu ruku kraj kreveta.
Ugodno, uporno zveckanje razleglo se iz kuhinje u podrumu6 ubrzo zatim zauli su se koraci,
kucanje na vratima, i vrata su se otvorila i otkrila $ar), koja je nosila vazu s pravim
vodoskokom proljetnog cvije1a. %jevojka je ula i stala kraj kreveta lica napola skrivenog
cvjetovima, nasmijeena tako da se mukarac na nju nikako ne bi mogao naljutiti + i stoga
potpuno suprotnog djelovanja na "rnestinu, koja se mrgodno i prijekorno namrtila toj posve
neeljenoj viziji Flore.
:d tri mlade ene, koje prolaze ovim stranicama, $ar) je po mom miljenju bila apsolutno
najzgodnija. #osjedovala je neusporedivo najvie ivota, i neusporedivo najmanje sebinosti6 i
iziku dra koja je tome odgovarala... izvanredno istu, premda ruiastu put, kosu boje ita i
privlano krupne sivomodre oi, oi koje su poticale mukarca na izazov i uzvra1ale ga jednako
veselo kao to je bio pruen. <ipjele su i previrale kao mjehuri1i u najboljem ampanjcu,
neodoljivo6 a da pri tome nisu izazivale muninu. !ak ni tuna viktorijanska odje1a, koju je
tako esto morala nositi, nije mogla prikriti gipko, punako obe1anje njenog tijela + zapravo
LpunakoM nije pravedno. $aloas sam spomenuo 0onsardovo ime6 i njezino je tijelo
zahtijevalo rije iz njegova rjenika, rije za koju nemamo adekvatnog izraza na naem jezikuC
rondelet + sve to je zavodljivo u punanosti, a da pri tome ne izgubi dra vitkosti.
D
$ar)na
prapraunuka, koja navrava dvadeset i dvije godine u mjesecu u kojem piem, veoma je nalik
svojoj praprababi6 i njeno je lice poznato irom svijeta, jer je ona jedna od glasovitih mladih
engleskih ilmskih glumica.
&li to nije bilo, na alost, lice za ,-./. 5ije, na primjer, uop1e bilo lice za gospodu
#oultene), koja se s njim upoznala otprilike tri godine prije toga. $ar) je bila ne1akinja
bratuede gospode Fairle), koja je nagovorila gospodu #oultene) da dovede tu iskuenicu u
neljubaznu kuhinju. &li ku1a $arlborough i $ar) odgovarale su jedna drugoj kao to bi grob
odgovarao eljugaru6 i kad je jednog dana gospoda #oultene) mrano nadgledala svoje
kraljevstvo i spazila s gornjeg prozora odvratan prizor svog konjuara koji pokuava izmamiti
poljubac i ne nailazi na uspjean otpor, ptiica je smjesta dobila slobodu6 na to je odletjela
gospodi ;ranter, unato mranim upozorenjima gospode #oultene) kako je ludo i
nepromiljeno drati pod svojim krovom tako dokazanu razuzdanost.
4
U hrvatskom jeziku naravno postoji izraz oblo i oblina, koji bi odgovarao rijei iz 0onsardova rjenika. F:p.
prev.G
$ar) je bila sretna u *road Streetu. @ospoda ;ranter je voljela zgodne djevojke6 a zgodne
nasmijane djevojke jo vie. %akako, "rnestina joj je bila ne1akinja, i za nju se vie brinula6 ali
"rnestinu je vidjela samo jednom ili dvaput godinje, a $ar) je vi3ala svakog dana. 'spod svoje
nestalne, koketne povrine djevojka je raspolagala blagom njeno1u6 i nije krtarila, uzvra1ala
je toplinu koja joj je bila ukazana. "rnestina nije znala groznu tajnu ku1e u *road Streetu6
doga3alo se, ako je kuharica imala slobodan dan, da gospoda ;ranter sama sjedne i blaguje s
$ar) dolje u kuhinji6 i ni jednoj ni drugoj to nisu bili najnesretniji trenuci u ivotu.
$ar) nije bila bez mana6 a jedna je od tih mana bila stanovita zavist prema "rnestini. 5e
samo da je naglo prestala biti preutnom miljenicom ku1anstva im bi stigla mlada dama iz
(ondona6 ve1 je uz to mlada dama iz (ondona dolazila s punim kovezima najnovijih
londonskih i parikih modela, ime zacijelo nije mogla osvojiti srce sluavke sa svega tri
haljine u ormaru + od kojih ni jednu nije zapravo voljela, premda je najbolje mogla uistinu
mrziti samo zato to su k njoj dole nakon to ih je odbacila mlada princeza iz prijestolnice.
$islila je tako3er da je 2harles prekrasan mukarac za mua6 i svakako predobar za
bljedunjavo stvorenje poput "rnestine. 4ato je 2harles tako esto i mogao osjetiti blagodati
onih sedeastosivih oiju kad bi mu ona otvorila vrata ili prola kraj njega na ulici. 4apravo,
grena je injenica da je to stvorenje podeavalo svoje izlaske i ulaske tako da se podudaraju s
2harlesovim6 i svaki put kad bi pred njom skinuo eir na ulici, ona je u duhu pokazala dugi nos
0rnestini6 jer je vrlo dobro znala zato se ne1akinja gospode ;ranter tako naglo uspinje na kat
nakon 2harlesovih odlazaka. #oput svih soubrettes usu3ivala se misliti o stvarima o kojima
njena mlada gospodarica nije6 i toga je bila svjesna.
5akon to je propisno i zlobno dopustila da bolesnica dobro zapazi njeno zdravlje i vedro
raspoloenje, $ar) je postavila cvije1e na no1ni ormari1.
+ :d gospodKna 2harlesa, gospojKce ;ina. S njiovim srdanim eljama. + $ar) je govorila u
dijalektu koji je bio op1e poznat po svom preziru prema zamjenicama i suiksima.
+ Stavi ih na toaletni stoli1. 5e vohrn da su mi tako blizu.
$ar) je posluno premjestila cvije1e, i neposluno ga poela malo raspore3ivati prije nego
to se sa smijekom okrenula sumnjiavoj "mestini.
+ =e li ih sam donio8
+ 5ije, gospojice.
+ @dje je gospodin 2harles8
+ 5e znam, gospojice. 5isam pitala. + &li usta su joj bila suvie vrsto stisnuta, kao da bi
htjela zahihotati.
+ &li ula sam te kako govori s nekim mukarcem.
+ =este, gospojice.
+ & o emu8
+ $a samo je pitao koja je ura, gospojice.
+ ' zbog toga si se smijala8
+ %a, gospojice. 4ato to vam on tako govori, gospojice.
:naj Sam koji se pojavio na vratima u stvari je veoma malo nalikovao turobnom i
povrije3enom mladom ovjeku koji je ujutro brusio britvu. ;urio je elegantni buket u ruke
nestane $ar). L4a krasnu mladu gospodinu na katu.M ;ada je spretno smjestio nogu me3u
vrata koja tek to se nisu zatvorila, i dok je sad slobodnom rukom skinuo svoj cilindar a la
mode, gotovo bez oboda, jednako je spretno drugom rukom iza le3a iznio malu kiticu arana.
L' za ovu jo ljepu dolje.M $ar) je draesno porumenjela6 pritisak vrata na Samovu nogu
tajanstveno je popustio. @ledao ju je kako mirie uto cvije1e6 ne uljudno ve1 iskreno, tako da
se si1una naranasta mrljica od arana pojavila na armantnom drskom nosi1u.
+ :va vre1a adi bit 1e dostavljena kako su naruili. + :na se ugrizla za usne i ekala. + Uz
jedan uvjet. 5ema kredita. $ora biti odmaK ispla1ena.
+ & poto bi bila8
%rski je momak promatrao svoju rtvu kao da izraunava pravednu cijenu6 tada je stavio prst
na usta i vrlo nedvosmisleno namignuo. ;o je izazvalo onaj prigueni smijeh6 i tresak vrata.
"rnestina joj je uputila pogled koji bi sluio na ast i gospodi #oultene). + 'zvoli upamtiti da
je on iz (ondona.
+ %a, gospojice.
+ @ospodin Smithson mi je ve1 govorio o njemu. ;aj ovjek zamilja da je %on =uan.
+ & to vam je to, gospojice ;ina8
$ar)no je lice odraavalo nekakvu gorljivu elju za daljnjim obavijestima, koja se "rnestini
nikako nije svidjela.
+ 5ije sad vano. &li ako postane nametljiv, elim da mi to smjesta kae. & sad mi donesi
jemene vode. ' ubudu1e budi suzdranija.
U $ar)nim oima bljesnulo je si1uno svjetlo, neto udnovato nalik otporu. &li spustila je
pogled i malu plosnatu ipkastu kapicu, kratko se i nehajno naklonila i izila iz sobe. ;ri kata
niz stepenice i opet tri kata uz stepenice, za utjehu "rnestini, koja ni najmanje nije osje1ala elju
da pije zdravu ali nezanimljivu jemenu vodu tetke ;ranter.
$ar) je u stanovitom smislu pobijedila u tom susretu jer je podsjetila "rnestinu, koja po
prirodi nije bila ku1ni tiranin, ve1 naprosto uasno razmaeno derite, da 1e ubrzo morati
prestati glumiti gazdaricu, i to uistinu i postati. Sama je pomisao donosila i stanovita
zadovoljstva, dakako6 imati vlastito ku1anstvo, osloboditi se roditelja... ali sluinad je takav
problem, to svi kau. 5ije vie to je nekad bila, to svi kau. $uka i nevolja, jednom rijeju.
$oda "rnestinina zbunjenost i nezadovoljstvo nisu bili toliko daleki od 2harlesovih dok je
znojan posrtao uz obalu. Aivot je ispravan aparat6 heretino je misliti drugaije6 ali u
me3uvremenu valja nositi svoj kri, sada i na ovom mjestu.
' da bi razagnala takve sumorne slutnje, koje su je opsjedale sve do poslijepodneva,
"rnestina je uzela svoj dnevnik, naslonila se na jastuke na krevetu i ponovo okrenula stranicu sa
strukom jasmina.
U (ondonu su se polovicom stolje1a poeli osje1ati poeci plutokratskog raslojavanja
drutva. 5ita, dakako, nije moglo nadomjestiti dobro podrijetlo6 ali ve1 je op1enito bila
prihva1ena injenica da dobar novac i dobar um mogu umjetno proizvesti sasvim pristojan
aksimil prihvatljivog drutvenog poloaja. %israeli je za svoje vrijeme bio tipian, a ne
izniman. "rnestinin je djed moda u mladosti bio tek imu1an trgovac suknom u Stoke
5e?ingtonu6 ali umro je kao vrlo bogat trgovac suknom + i jo mnogo vie od toga jer je
preselio svoju tvrtku u sredite (ondona, utemeljio jednu od velikih robnih ku1a u 9est "ndu i
proirio posao i na mnoga druga podruja osim sukna. 5jezin otac dao joj je u biti samo ono to
je i sam primioC najbolje kolovanje koje se novcem moe platiti. U svemu osim po podrijetlu
bio je besprijekoran gospodin6 a oenio se diskretno iznad svog statusa k1erkom jednog od
najuspjenijih odvjetnika u 2it)ju, koji je medu svoje ne tako davne pretke mogao ubrojiti ak i
jednog dravnog tuioca. "rnestinine dvojbe u vezi s njenim drutvenim poloajem bile su
stoga prilino ishitrene, ak i po viktorijanskim normama6 a 2harlesa nisu uop1e muile.
+ #omisli samo + rekao joj je jednom + kako je ime Smithson zapravo sramotno plebejsko.
+ &h, zaista + kad bi se bar zvao lord *rabazon Vavasour Vere de Vere + koliko bih te onda
vie ljubila>
&li iza tog ruganja na vlastiti raun vrebao je strah.
:n ju je upoznao prolog studenog, u ku1i neke gospode koja ga je predvidjela za jednu iz
vlastitog jata aektiranih djevojica. 5a njihovu nesre1u, te su mlade dame dobile od svojih
roditelja upute prije poetka veeri. <apitalno su pogrijeile kad su se pred 2harlesom pokuale
pretvarati kako ih paleontologija silno privlai + mora im svakako navesti naslove
najzanimljivijih knjiga o tom predmetu + dok je "rnestina pokazala ljupku, ali blago jetku i
vrstu odluku da ga ne shvati ozbiljno. :na 1e mu, promrmljala je, poslati svaki zanimljivi
primjerak ugljena na koji naide u svojoj lopatici6 a kasnije mu je rekla da je po njenom
miljenju veoma lijen. & zato, molim lijepo8 4ato to je gotovo nemogu1e u1i u bilo koji
londonski salon a da ne nade obilje primjeraka predmeta koji ga zanimaju.
:boje je mladih ljudi oekivalo naprosto jo jedno dosadno ve1e6 i oboje je, vrativi se
svako svojoj ku1i, ustanovilo da dosadno nije bilo.
:tkrili su jedno u drugome nadmo1nu inteligenciju, lako1u pristupa, ironiju koja je bila
ugodna. "rnestina je dala na znanje kako je Lonaj gospodin SmithsonM zapravo dobrodola
promjena nakon dosadne etve kavalira koje su joj do tada cijele sezone dovodili na ogled.
5jezina se majka diskretno raspitala6 i posavjetovala se sa svojim suprugom, koji se raspitao
dalje6 jer u salon ku1e s pogledom na 7)de #ark nije nikad koraknuo mlad mukarac koji nije
bio provjeren isto onako kao to svaki moderni odjel dravne sigurnosti provjerava svoje
atomske iziare. 2harles je proao tu tajnu kunju s blistavim ocjenama.
"rnestina je, me3utim, shvatila u emu su grijeile njene suparniceC da ni jedna djevojka,
koju 2harlesu name1u kao suprugu, ne1e nikada dirnuti njegovo srce. ' tako je on, kad je poeo
posje1ivati primanja i soirUes njene majke, s iznena3enjem ustanovio da nema ni traga
uobiajenim branim stupicama6 nikakvih prikrivenih nagovjetaja majke koliko njezino milo
zlato voli djecu ili Lpotajno ezne za krajem sezoneM Fpretpostavljalo se da 1e se 2harles trajno
nastaniti u 9ins)attu, im onaj nezgodni ujak obavi svoju dunostG6 ili manje prikrivenih
nagovjetaja oca o veliini imutka koji 1e Lnajdraa curicaM donijeti svom muu. :vi drugi, u
svakom sluaju, nisu vrlo oigledno bili ni potrebni6 ku1a u 7)de #arku odgovarala bi i
vojvodi, a nedostatak bilo kakve bra1e i sestara govorio je vie nego tisu1u bankovnih izvoda.
& ni "rnestina, premda je vrlo brzo vrsto odluila, vrsto kao to moe samo razmaena
k1i, da dobije 2harlesa, nije previe igrala na sre1u. %obro je pazila da i drugi privlani mladi
mukarci uvijek budu nazoni6 i nije izdvajala pravi plijen bilo kakvim posebnim dokazima
naklonosti ili panjom. 5aelno nikad nije bila ozbiljna s njim6 premda to nije doslovce
izjavila, stvorila je kod njega dojam da ga voli zato to joj je zabavan + ali joj je dakako jasno
da se on nikad ne1e oeniti. ;ada je dolo ono vee u sijenju kad je odluila posijati
sudbonosno sjeme.
Vidjela je 2harlesa kako stoji sam6 a na suprotnoj strani sobe jednu ostarjelu bogatu
matronu, neku vrst ma)airskog ekvivalenta gospode #oultene) koja bi, kao to je dobro znala,
2harlesu odgovarala otprilike kao ricinusovo ulje zdravom djetetu. #rila mu je.
+ 4ar ne1ete konverzirati s lad) Fair?ether8
+ 0adije bih konverzirao s vama.
+ =a 1u vas predstaviti. ' tada moete dobiti izvjetaj oevica o zbivanjima u mezozojskom
periodu.
5asmijeio se. + $ezozoik je era. 5ije period.
+ 5ije vano. Sigurna sam da je dovoljno star. & ja znam kako je vama dosadno sve to se
dogodilo u posljednjih devedeset milijuna godina. 7ajdemo.
#oeli su zajedno prelaziti sobu6 ali na pola puta do gospode iz mezozoika zaustavila se, na
trenutak mu poloila ruku na nadlakticu i pogledala ga u oi.
+ &ko ste vrsto odluili da postanete angrizavi stari neenja, gospodine Smithson, morate
uvjebavati svoju ulogu.
<renula je dalje prije nego to je uspio odgovoriti6 i to to je rekla moglo se shvatiti tek kao
nastavak njenog zadirkivanja. &li njen je pogled u jednom djeli1u sekunde vrlo jasno pokazao
da je to bila ponuda6 jednako neprikrivena, na svoj nain, kao ponude onih ena koje su u
(ondonu toga doba opsjedale ku1ne vee oko 7avmarketa.
:na, me3utim, nije znala da je dodirnula sve osjetljivije mjesto u najdubljoj 2harlesovoj
nutrini6 njegov osje1aj da postaje sve vie nalik svom stricu u 9ins)attu, da ivot prolazi kraj
njega, da je kao i u tolikim drugim stvarima pretjerano izbirljiv, lijen, sebian... i jo gore. 5ije
uop1e putovao u inozemstvo u posljednje dvije godine6 i spoznao je da je putovanje ranije bilo
nadomjestak za injenicu to nema suprugu. :no mu je skretalo misli s obiteljskog ivota6
omogu1avalo mu je tako3er da povremeno dovede neku enu u postelju, uitak koji je u
"ngleskoj sebi strogo zabranjivao, sje1aju1i se moda grinje savjesti i duevnih muka koje mu
je donio prvi pokuaj na tom podruju.
#utovanje ga vie nije privlailo6 ali ene jesu, i stoga se nalazio u stanju ekstremne
seksualne rustracije jer mu moralni obziri nisu doputali da se utekne jednostavnom lijeku
jednog tjedna u :stendeu ili #arizu. 5e bi nikad sebi mogao dopustiti da mu se takva svrha
nametne kao razlog putovanja. #roveo je vrlo zamiljen tjedan. & onda se jednog jutra
probudio.
Sve je postalo jednostavno. :n ljubi "rnestinu. #omislio je kakav bi uitak bio da se probudi
kraj nje upravo u ovakvo jutro, hladno, sivo, sa snijegom koji je tek zapraio tlo, i ugleda to
edno, draesno, trpko li1e usnulo kraj sebe + i, tako mu svega Fto je 2harlesa nekako posebno
iznenadiloG, zakonito u oima i *oga i ljudi. 5ekoliko minuta kasnije zapanjio je snenog Sama,
koji se dovukao iz prizemlja na njegovu upornu zvonjavu, rijeimaC + Same> =a sam apsolutna
stopostotna, neka mi *og oprosti, prokleta budala>
%an ili dva kasnije ta je nepatvorena budala razgovarala s "rnestininim ocem. 0azgovor je
bio kratak i obavljen je na obostrano zadovoljstvo. Spustio se zatim u salon, gdje je "rnestinina
majka sjedila u stanju napetog iekivanja. 5ije se mogla prisiliti da progovori i jednu rije s
2harlesom, ve1 je nesigurno pokazala u smjeru zimskog vrta. 2harles je otvorio bijela vrata
verande i zastao zapahnut vru1im mirisnim zrakom. $orao je tragati za "rnestinom, ali
napokon ju je pronaao u jednom od najudaljenijih uglova, napola zaklonjenu grmom
steanotisa. Vidio ju je kako ga je pogledala, a zatim urno odvratila i oborila pogled. %rala je
u ruci male srebrne karice i pretvarala se da odsijeca uvele cvjetove na opojno mirisnoj biljci.
2harles je stao tik iza nje6 nakaljao se.
+ %oao sam se oprostiti. + #retvarao se da ne primje1uje izbezumljeni pogled koji mu je
dobacila tako to se naprosto zagledao u pod. + :dluio sam oti1i iz "ngleske. :statak ivota
provest 1u na putovanju. <ako bi inae angrizavi stari neenja mogao na1i razonode za sebe8
*io je pripravan da nastavi u tom stilu. &li tada je primijetio da je "rnestina pognula glavu i
da su joj, kako se vrsto prihvatila za stol, zglavci potpuno pobijelili. 4nao je da bi u normalnim
okolnostima smjesta pogodila da je zadirkuje6 i shvatio je da njena sporost sad izvire iz
dubokog uvstva, koje se prenijelo i na njega.
+ &li kad bih bio uvjeren kako je nekome dovoljno stalo do mene da zajedniki...
5ije mogao nastaviti, jer se ona okrenula, oiju punih suza. 0uke su im se spojile i on ju je
privukao k sebi. 5isu se poljubili. 5isu mogli. <ako moe dvadeset godina nemilosrdno drati
u uzama sve prirodne spolne instinkte i onda oekivati da uznik ne bude rastrzan jecajima kad
se vrata naglo otvore8
5ekoliko minuta kasnije 2harles je poveo ;inu, koja se malo pribrala, niz aleju biljaka u
stakleniku do vrata salona. &li naas se zaustavio kod jasmina, ubrao granicu i nestano je
podigao iznad njene glave.
+ 5ije imela, ali posluit 1e, je li8
' tako su se poljubili, s usnicama neduno aseksualnim kao u djece. "rnestina je opet poela
plakati6 zatim je utrla suze i dopustila 2harlesu da je opet odvede u salon, gdje su stajali njena
majka i otac. 0ijei nisu bile potrebne. "rnestina se zaletjela majci u naruaj i sad se prolilo
dvostruko vie suza nego prije. U me3uvremenu su se dva mukarca smijeila jedan drugome6
jedan kao da je netom zakljuio izvanredan posao, drugi kao da nije posve siguran na kojem se
to planetu upravo iskrcao, ali se iskreno nada da su domoroci prijazni.
12
! emu se sastoji otu-enje rada2 >ajprije da je rad radniku izvanjski, da nije dio njegove
prirode, da se on, dosljedno tome, ne ispunjava u svome radu ve se porie, ima osjeaj 'ijede,
ne osjeaj 'lagostanja... ,adnik se stoga osjea kod kue samo u vrijeme dokolice, dok se na
poslu osjea kao 'eskunik.
MAR;, Ekono)'k( D f(-o,of'k( ruko/('( (1844)
7 'jee li dan mog uitka ist i aro'an kao to kaem2
E!!YSO!, #n Me)or(a) (1889)
2harles se ustro uputio kroz umu 9are 2ommons i isto tako ustro potisnuo misli na
tajanstvenu enu. 7odao je otprilike kilometar i po dok nije istodobno naiao na istinu medu
drve1em i na prvu predstrau civilizacije. *ila je to dugaka, slamom pokrivena ku1a, koja je
stajala malo ispred staze. :ko nje su se prostirale dvijePtri livade i sputale sve do klisura, i
upravo kad je 2harles iziao iz ume, vidio je nekog mukarca kako povicima tjera krdo krava
od niske tale uz ku1u. ;ada mu je u duhu iskrsla slikaC zamamno svjea zdjelica mlijeka. 5ije
pojeo nita nakon one dvostruke porcije peciva. !aj i uvstvenost kod gospode ;ranter je
dozivala6 ali zdjelica mlijeka je vritala... i bila je mnogo blie, nadohvat ruke. Spustio se niz
strmu zelenu padinu i pokucao na stranjim vratima ku1ice.
:tvorila mu je mala bavica od ene, ije su debele nadlaktice blistale od sapunice. %a,
moe dobiti mlijeka koliko god moe popiti. <ako se to mjesto zove8 #o svemu se ini da se
zove samo $ljekara. 2harles je poao za njom u prostoriju s kosim krovom, koja se protezala
cijelom duljinom stranjeg dijela ku1e. *ila je tamna, sjenovita, prohladna6 s podom od
kriljevca6 i zasi1ena mirisom sira koji dozrijeva. 5iz posuda za varenje, velikih bakrenih zdjela
na drvenim nogarima, od kojih je svaka imala zlatnu koru skorupa, bio je poredan pod sirevima
to su se, debeljukasti kao eskadrile rezervnih mjeseca, smjestili na otvorenim gredama krova.
2harles se tada sjetio da je ve1 uo za to mjesto. Vrhnje i maslac odavde bili su uveni u
okolici6 tetka ;ranter je o tome govorila. Spomenuo je njeno ime, i ena koja je zaimaom
nalijevala gusto mlijeko iz 1upa kraj vrata u ba onakvu jednostavnu zdjelicu kakvu je
zamiljao, od bijelog i modrog porculana, pogledala ga je preko ramena sa smijekom. #ostao
je manje stranac a vie dragi gost.
%ok je govorio, ili sluao enu kako govori, stoje1i na travi pred $ljekarom, vratio se njezin
suprug, koji je dotle otjerao krave. *io je to 1elavi mukarac goleme brade, izrazito
mrzovoljasta lika6 pravi =eremija. Strogo je pogledao enu. :na je smjesta prekinula brbljanje i
vratila se u ku1u svojim zdjelama. $u je oigledno bio utljiv ovjek, premda je i te kako brzo
progovorio kad ga je 2harles upitao koliko duguje za zdjelicu izvrsnog mlijeka. =edan peni,
jedan od onih ljupkih proila mlade Viktorije koji jo i danas povremeno zaluta medu na sitni,
i na kojemu je stolje1e upotrebe izlizalo sve osim tog gracioznog proila, preao je iz ruke u
ruku.
2harles se nakanio vratiti opet na stazu. &li nije pravo ni zakoraio, kad se iznad dvojice
mukaraca medu stablima pojavio crni lik. *ila je to ona djevojka. #ogledala je odozgo prema
njima i onda nastavila svojim putem u smjeru ()mea. 2harles se osvrnuo na mljekara, koji je i
dalje nepomino i zloguko zurio u lik nad njima. :igledno nije doputao obzirima da se
isprijee na putu njegovom proroanskom sudu.
+ #oznajete li tu damu8
+ =ata.
+ & prolazi li esto ovuda8
+ !esto. + $ljekar je i dalje zurio. & onda je rekaoC + ' nije vam to nikakva dama. ;o vam je
%rolja rancuskog porunika.
#rolo je nekoliko trenutaka prije nego to je 2harles shvatio znaenje tih posljednjih rijei.
& tada je ljutito pogledao bradatog mljekara, koji je bio metodist i stoga sklon da naziva popa
popom, a bob bobom, posebno ako je taj bob bio grijeh njegovog blinjeg. 4a 2harlesa on kao
da je bio utjelovljenje svih licemjernih brbljarija + i brbljavaca + ()mea. $nogo je tota
2harles mogao povjerovati o onom usnulom licu6 ali nikad da bi njegova vlasnica bila drolja.
5ekoliko sekundi kasnije i on se naao na kolovozu koji je vodio natrag u ()me. %vije
kredaste staze provlaile su se izme3u ume, koja se penjala prema unutranjosti, i visoke
ivice, koja je napola skrivala more. #red njim se kretala crna pojava djevojke, sada pokrivena
eirom6 nije hodala brzo, ve1 ujednaenim ritmom, bez enstvene aektacije, poput osobe koja
je navikla prelaziti velike udaljenosti. 2harles je pohitao da je sustigne i nakon otprilike stotinu
metara naao se malo iza nje. 4acijelo je ula zvuk njegovih potkovanih cipela na kremenu koji
je probijao kroz kredu, ali nije se okrenula. #rimijetio je da joj je ogrta poneto prevelik i da su
joj pete na cipelama zaprljane blatom. 5a trenutak je oklijevao6 ali uspomena na mrki pogled na
licu buntovnog mljekara podrala je 2harlesa u njegovoj prvotnoj, vitekoj namjeriC da pokae
jadnoj eni kako nisu svi u njenom svijetu barbari.
+ :prostite>
:krenula se i ugledala ga bez eira, sa smijekom na licu6 i premda je njeno lice sad
izraavalo tek najobinije iznena3enje, ono je i opet udnovato djelovalo na njega. <ao da svaki
put kad ga je pogledao nije mogao povjerovati u njegovo djelovanje, pa ga je morao ponovo
pogledati. :no kao da ga je istodobno i prihva1alo i odbacivalo6 kao da je on lik u snu, koji stoji
na mjestu, a ipak istodobno neprestano uzmie.
+ %ugujem vam dvije isprike. 5isam juer znao da ste vi tajnica gospode #oultene). *ojim
se da sam vas vrlo neuljudno oslovio.
:na je zurila u tlo. + 5ije vano, gospodine.
+ & sada, maloas, kad je izgledalo da sam... bojao sam se da vam moda nije pozlilo.
=o uvijek ne podiu1i pogled prema njemu, ona je pognula glavu i okrenula se da pode
dalje.
+ 5e bih li vas smio pratiti8 *udu1i da idemo u istom smjeru8
4austavila se, ali se nije okrenula. + Vie volim hodati sama.
+ @ospoda ;ranter mi je ukazala na moju greku. =a sam...
+ =a znam tko ste, gospodine.
5asmijeio se njezinoj bojaljivoj naglosti. + :nda...
5jezine su oi iznenada bile uprte u njegove, i ispod bojaljivosti virio je nepatvoreni oaj.
+ %opustite mi, molim vas, da idem sama svojim putem. + Smijeak mu je zakazao.
5aklonio se i zakoraio natrag. &li ona je umjesto da nastavi svojim putem, jo jedan as ostala
zagledana u zemlju. + ', molim vas, nemojte nikome re1i da ste me ovdje vidjeli.
;ada se, a da ga vie nije pogledala, napokon okrenula i pola dalje, gotovo kao da je znala
da je njena molba uzaludna i kao da je poalila im ju je izgovorila. Stoje1i nasred puta, 2harles
je promatrao kako njena crna leda odmiu. Sve to mu je preostalo bilo je sje1anje na one oi +
abnormalno velike, kao da su u stanju vie vidjeti i vie trpjeti. & izravnost toga pogleda + on to
nije znao, ali pogledala ga je isto kao to bi pogledala ovjeka kome je netom uruila religiozni
traktat + sadravala je vrlo osebujan element odbijanja. 5emojte mi prilaziti, govorio je. 5oli
me tangere.
:krenuo se oko sebe i pokuavao zamisliti zato ona ne eli da se sazna kako zalazi u ove
nedune ume. 5ekakav mukarac, moda6 neki dogovor8 &li tada se sjetio njezine povijesti.
<ad je 2harles napokon stigao u *road Street, odluio je svratiti gospodi ;ranter na putu do
*ijeloga lava da protumai kako 1e, im se okupa i presvue u pristojnu odje1u, odmah...
Vrata mu je otvorila $ar)6 ali gospoda ;ranter je sluajno prolazila predvorjem + da budemo
toni, namjerno je izila u predvorje i uporno ga stala uvjeravati kako ne smije toliko mariti za
ceremonije, ta zar njegova odje1a nije najbolji dokaz njegovim isprikama8 ' tako je $ar) sa
smijekom uzela javorov tap i naprtnjau, i uveden je u mali stranji salon, u to doba proaran
posljednjim zracima sunca na zalasku, gdje se bolesnica izleavala u draesno araniranom
jarkocrvenom i sivom dUshabilleu.
+ :sje1am se kao kopa rovova iz 'rske, prenesen u kraljiin budoar + alio se 2harles dok
je ljubio "rnestinine prste na nain po kojem se jasno vidjelo da bi zapravo bio vrlo bijedan
irski kopa.
'zvukla je ruku. + 5e1e dobiti ni kapi aja dok ne poloi rauna o svakom trenutku svoga
dana.
%osljedno tome opisao je sve to mu se dogodilo6 ili gotovo sve, jer je "rnestina do sada
dvaput vrlo jasno pokazala kako joj je predmet Benske rancuskog porunika izrazito odvratan
+ jednom na 2obbu, a zatim opet kasnije za rukom u vrijeme kojeg je tetka ;ranter priop1ila
2harlesu otprilike istu onu inormaciju to ju je upnik ()mea priop1io gospodi #oultene)
godinu dana ranije. &li "rnestina je ukorila svoju tetku + dadilju to dodijava 2harlesu
dosadnim preklapanjima, i jadna se ena + suvie esto optuivana za provincijalnost, a da ne bi
bila na oprezu + ponizno pokorila.
2harles je izvukao komad amonitne stijene koju je donio "rnestini, ona je odloila titnik za
vatru i pokuala je uzeti u ruku, i nije mogla, i 2harlesu je sve oprostila zbog tog 7eraklovog
zadatka, a tada se toboe naljutila na njega to je ugrozio svoj ivot i zdravlje.
+ 5e moe zamisliti kako je udesno zanimljiv taj divlji kraj #od stijenama. 5isam pojma
imao da takva mjesta postoje u "ngleskoj. #odsjetio me na neke primorske pejzae sjevernog
#ortugala.
+ @le, pa ovjek je u transu + povikala je "rnestina. + Samo priznaj, 2harles, nisi ti skidao
glave jadnim, nedunim stijenama + ve1 si se poigravao sa umskim nimama.
2harlesa je tu naas oigledno obuzela neka neobjanjiva nelagoda, koju je hitro prikrio
smijekom. *ilo mu je na vrh jezika da im ispria o djevojci6 u duhu je ve1 smiljao nekakvu
duhovitost kojom 1e prikazati kako je na nju naiao6 a ipak mu se to priinilo nekom vrstom
izdajstva, i djevojine zbiljske tuge, i samoga sebe. 4nao je da bi lagao kad bi olako odbacio ta
dva susreta6 a utnja mu se napokon uinila manjom neistinom u toj trivijalnoj sobi.
#reostaje nam da objasnimo zato je etrnaest dana ranije 9are 2ommons izazvala takav
izraz na licu gospode #oultene) kao da je spomenuta najmanje Sodoma i @omora. Uistinu, kao
objanjenje dovoljno je kazati da je to bilo najblie mjesto ()meu, kamo su ljudi mogli zalaziti
a da ih netko ne uhodi. #odruje je imalo nejasnu, dugaku i vragoljastu pravnu povijest.
Uvijek se smatralo op1inskim zemljitem dok nisu doneseni zakoni o ogra3ivanju6 tada se
poelo smanjivati, o emu jo uvijek svjedoe nazivi polja $ljekare, od prvog do posljednjeg
oteta od tog zemljita. 5eki gospodin iz jedne od palaa iza podruja #od stijenama tiho je
proveo &nschluss, uz odobravanje njemu ravnih u drutvu, kao to je to u povijesti uobiajeno.
'stina je da su se vie republikanski nastrojeni stanovnici ()mea podigli na oruje + ako se
sjekira moe nazvati orujem. =er gospodin je vrsto odluio da #od stijenama uredi svoj
arboretum. %olo je do procesa, a zatim do kompromisaC zajameno je pravo prolaza, a rijetka
su stabla ivjela neometano. &li s op1inskim vlasnitvom bilo je gotovo.
& ipak je u okolini i dalje prevladavao dojam da je 9are 2ommons javna imovina.
4vjerokradice su se u potrazi za azanima i zeevima uvlaile onamo s manje grinje savjesti
nego drugdje, a jednoga je dana otkriveno da je, o uasa, pleme 2igana ivjelo utaboreno u
skrivenoj udolini tko zna koliko mjeseci. 'zop1enici su smjesta protjerani, ali uspomena je na
njihovu nazonost ostala i ispreplela se s uspomenom na djevojicu koja je otprilike u isto
vrijeme nestala iz oblinjeg sela. *ilo je op1e poznato da su je 2igani ukrali, bacili je u zeji
gula i pokopali joj kosti. 2igani nisu "nglezi i stoga je gotovo sigurno da su ljudoderi.
&li najozbiljnija optuba protiv 9are 2ommons odnosila se na neto mnogo sramnijeC
premda nikad nije nosio taj poznati ruralni naziv, kolni put koji je vodio do $ljekare i dalje do
poumljenog zemljita bio je de acto Staza ljubavnika. Svakog je ljeta privlaio zaljubljene
parove. #ostojala je izlika zdjelice mlijeka u $ljekari, a na putu ku1i mnoge zamamne staze
vodile su prema skrovitoj paprati i gustoj glogovoj ikari.
;a je iva rana bila dovoljno runa sama po sebi, ali iza nje vrebala je jo mrklija tmina.
5ekakva je pretpotopna tradicija, mnogo starija od Shakespearea, nalagala da u 'vanjsku no1
mladi ljudi podu sa svjetiljkama, s guslaem i s bavicomPdvije jabukovae na zelenu poljanu u
srcu ume, poznatu pod imenom $agare1a livada, i da ondje uz ples proslave solsticij. 5eki su
govorili da poslije pono1i ima vie teturanja nego plesa, a oni jo kru1i i stroi tvrdili su kako i
jednog i drugog ima vrlo malo, ali zato mnogo neega sasvim desetog.
4nanstvena poljoprivreda nam je u obliku miksomatoze tek nedavno zauvijek oduzela tu
livadu, ali sam obiaj propao je zajedno s op1im propadanjem seksualnih navika. #role su
mnoge godine otkako se na $agare1oj livadi u 'vanjskoj no1i kotrljalo neto drugo osim lisice
ili mladunadi jazavaca. &li ,-./. nije bilo tako.
Uistinu, tek godinu dana prije toga odbor gospoda pod zapovjednitvom gospode #oultene)
otro je zahtijevao od gradske uprave da kolovoz bude providen ogradom, dverima i zasunom.
&li prevladali su demokratskiji glasovi. =avno pravo prolaza mora ostati nepovredivo6 a bilo je
ak odvratnih putenih tipova medu gradskim vije1nicima koji su dokazivali kako je etnja do
$ljekare tek neduni uitak, a ples na $agare1oj livadi obina godinja narodna zabava. &li
dostatno je re1i da, ako je medu pristojnim gradskim svijetom, ovjek samo spomenuo momka
ili djevojku kao Ljedno od onih s 9are 2ommonsM, ocrnio bi ih za cijeli ivot. $omak je od
tada zanavijek ostao razvratnik, a djevojka provincijska prostitutka.
Sarah je stoga, vrativi se sa etnje one veeri kad se gospoda Fairle) tako plemenito prisilila
da izvri svoju dunost, zatekla gospodu #oultene) kako sjedi i iekuje njen dolazak u punom
sjaju. 0ekao sam Lu punom sjajuM, premda bi Lu punoj ratnoj spremiM bio prikladniji izraz.
Sarah je ula u privatni salon pripremljen za veernje itanje *iblije, i nala se tako re1i
suoena s topovskom cijevi. *ilo je vrlo oigledno da gospoda #oultene) moe svakog trenutka
ispaliti, i to prilino gromko.
Sarah je krenula prema stalku u kutu sobe, na kojem je u svoje slobodno vrijeme stajala
velika LobiteljskaM *iblija + ne obiteljska po onome to vi mislite, ve1 *iblija iz koje su bile
pobono uklonjene odre3ene neshvatljive neukusnosti u Svetom pismu Fkao na primjer
Solomonova pjesmaG. &li primijetila je da sve nije kako valja.
+ 4ar neto nije u redu, gospodo #oultene)8
+ 5ije, i te kako + rekla je asna majka nadstojnica. + 0eeno mi je neto u to gotovo ne
mogu povjerovati.
+ 5eto o meni8
+ 5isam smjela sluati onoga doktora. $orala sam posluati to mi nalae moj zdrav razum.
+ Eto sam uinila8
+ $islim da vi uop1e niste ludi. Vi ste lukavo, pokvareno stvorenje. Vrlo dobro znate to ste
uinili.
+ 4aklet 1u se na *ibliju...
&li gospoda #oultene) indignirano ju je pogledala.
+ %a se niste usudili> ;o je svetogr3e.
Sarah je prila blie i stala pred svoju gospodaricu.
+ $oram zahtijevati da saznam za to sam optuena.
+ @ospo3a #oultene) joj je kazala.
5a njezino zaprepatenje Sarah nije pokazala ni najmanjeg znaka stida.
+ &li zato bi bio grijeh etati po 9are 2ommons8
+ @rijeh> Vi, mlada ena, sama, na takvom mjestu>
+ &li, gospodo, pa to je samo velika uma, nita drugo.
+ 4nam ja vrlo dobro to je to. ' to se ondje zbiva. ' kakva je vrsta ljudi posje1uje.
+ 5itko je ne posje1uje. 4ato ja i idem onamo + da budem sama.
+ 4ar mi proturjeite, gospo3ice8 $oda ja ne znam o emu govorim8
#rva je i najjednostavnija injenica da gospo3a #oultene) nikada nije svojim oima vidjela
9are 2ommons, ak ni izdaleka, jer se to podruje nije moglo vidjeti s bilo kojeg puta za
koije. %ruga je jednostavna injenica da je ona bila ovisnik o opijumu + ali prije nego
pomislite da ja neobuzdano rtvujem vjerojatnost senzacionalnosti, dopustite mi da hitro dodam
kako ona to nije znala. :no to mi zovemo opijumom, ona je zvala laudanum. 5eki dosjetljivi,
premda bogohulni lijenik iz toga doba nazvao ga je :ur(ordanum, budu1i da ga je mnoga
dama + i ne samo dama, jer je lijek bio dovoljno jetin Fu obliku @odre)jevog kordijalaG da
pomogne svim drutvenim klasama da proive crnu no1 enstva + pijuckala u devetnaestom
stolje1u mnogo e1e nego priesno vino, ili krv @ospodina naega F:ur (ordG. *io je to
ukratko ekvivalent sedativima naega vremena. 4ato je gospo3a #oultene) morala postati
stanovnicom viktorijanskog umjetnog raja, ne moramo istraivati, ali za nas je bitno da
laudanum, kao to je 2oleridge jednom otkrio, izaziva vrlo ivahne snove.
5e mogu zamisliti kakvu je boschovsku sliku 9are 2ommons gospoda #oultene) izgradila u
toku godina6 kakve je sotonske orgije zamiljala iza svakog stabla, kakve rancuske opaine pod
svakim listom. &li mislim da moemo mirno ustvrditi kako je ta slika postala objektivni
korelativ svega to se doga3alo u njenoj vlastitoj podsvijesti.
5jena je provala rezultirala i njezinom i Sarinom utnjom. 5akon to je eksplodirala,
gospo3a je #oultene) poela mijenjati taktiku.
+ Vi ste me veoma razoarali.
+ &li kako sam mogla znati8 5e smijem i1i na more. U redu, ne idem na more. =a elim
samo1u. 5ita drugo. ;o nije grijeh. 5e elim da me zbog toga nazivaju grenicom.
+ 4ar nikad niste uli da se govori o 9are 2ommons8
+ <ao o mjestu na kakvo vi mislite + nikad. @ospo3a #oultene) kao da je u tom trenutku bila
pomalo zbunjena indignacijom djevojke. #odsjetila se kako Sarah tek odnedavna stanuje u
()meu6 i kako stoga postoji vrlo mala mogu1nost da zaista nije svjesna kakvu sablazan izaziva.
+ U redu. &li molim da se razumijemo. 5e doputam nikome tko je u mojoj slubi da odlazi
na to mjesto ili da bude vi3en u blizini.
:graniit 1ete svoje etnje samo na ono to se prilii. =esam li dovoljno jasna8
+ %a. Valja mi se kretati putovima ispravnosti.
U jednom uasnom trenutku gospoda #oultene) je pomislila da je postala predmet poruge6
ali Sarine su oi bile pobono oborene, kao da sama sebi izrie osudu6 a ispravnost je sinonim
za patnju.
+ :nda, molim da o toj nerazumnosti vie ne ujem. !inim to za vae dobro.
Sarah promrmljaC + 4nam. + 4atimC + 4ahvaljujem vam, gospo3o.
Vie nije reeno nita. :krenula se *ibliji i poela itati odlomak koji je gospoda #oultene)
obiljeila. *io je to isti koji je odabrala za onaj prvi razgovor + #salam ,,QC L*laeni oni kojih
je put neokaljan, koji hode po 4akonu =ahvinu>M Sarah je itala veoma suzdranim glasom, na
izgled bez uvstava. Stara je ena sjedila licem okrenuta tamnim sjenama u najudaljenijem
kraju sobe6 izgledala je poput poganskog idola, nesvjesna krvne rtve koju zahtijeva njeno
nesmiljeno kameno lice.
<asnije te no1i netko je mogao vidjeti Saru, premda ne mogu zamisliti tko, osim jedne sove
u prolazu, kako stoji na otvorenom prozoru svoje neosvijetljene spava1e sobe. <u1a je bila tiha
kao i grad, jer ljudi su odlazili u postelju u devet u ona vremena prije elektriciteta i televizije.
Sad je otkucala jedna ura. Sarah je stajala u spava1ici, rasputene kose6 zagledala se u more.
5eka udaljena svjetiljka nejasno je mirkala na crnim vodama daleko prema #ortland *illu,
gdje je neki brod plovio prema *ridportu. Sarah je vidjela tu si1unu svijetlu tokicu6 i vie o
njoj nije mislila.
%a ste prili jo blie, vidjeli biste da joj je lice mokro od tihih suza. 5ije stajala kraj prozora
bdiju1i u iekivanju Sotoninih jedara6 ve1 pripremaju1i se da s njega skoi.
5e1u je navesti da tetura na prozorskoj dasci6 ili da se zanese naprijed, a zatim jecaju1i opet
srui na izlizani sag svoje sobe. 4namo da je bila iva etrnaest dana poslije tog incidenta, pa
stoga nije skoila. 5iti su njene suze bila ona glasna, histerina vrst suza koja najavljuje neki
estoki in6 ve1 suze potaknute temeljitom krizom okolnosti, vie nego uvstava + suze koje
naviru sporo, nezaustavljivo, prodiru1i kao krv kroz zavoj.
;ko je Sarah8
'z kojih je to sjena potekla8
13
Aer namjera je 8vorca mutna, 7zida skrivena velom...
E!!YSO!, Maud (1888)
=a ne znam. :va pripovijest koju kazujem samo je mata. :vi likovi koje stvaram nikad nisu
postojali izvan mog duha. &ko sam se dosad pretvarao da poznajem duu i najskrovitije misli
mojih likova, to je zato to piem Fjednako kao to sam preuzeo i dio rjenika, i LglasMG u
konvenciji op1enito prihva1enoj u doba moje prieC da romanopisac stoji odmah uz *oga. :n
moda ne zna sve, ali se nastoji pretvarati da znade. $e3utim, ja ivim u dobu &laina 0obbeP
@rilleta i 0olanda *arthesa6 ako je ovo roman, ne moe biti roman u modernom smislu te rijei.
$oda dakle piem transponiranu autobiograiju6 moda ja sad ivim u jednoj od onih ku1a
koje sam unio u ovu prozu6 moda sam 2harles ja sam, preruen. $oda je sve to samo igra.
$oderne ene poput Sare postoje, i ja ih nikad nisam uspio shvatiti. 'li vam moda pokuavam
podvaliti prikrivenu knjigu eseja. Umjesto naslova poglavlja moda sam morao napisati :
horizontalnosti egzistencije, 'luzije o progresu, #ovijest romanesknog oblika, "tiologija
slobode, 5eki zaboravljeni aspekti viktorijanskog doba... to god ho1ete.
$oda vi pretpostavljate da romanopisac mora samo povu1i prave konce i njegove 1e se
marionete ponaati na ivotan nain6 i na zahtjev pruiti temeljitu analizu svojih motiva i
namjera. Sigurno je da sam u ovoj azi Fpoglavlje trinaesto + tumaenje pravog Sarinog stanja
duhaG namjeravao ispripovjediti sve + ili sve to je vano. &li iznenada zatiem samog sebe kao
ovjeka u prohladnoj proljetnoj no1i, koji gleda s tratine pod neosvijetljenim gornjim prozorom
u ku1i $arlborough6 ja znam, u kontekstu zbilje moje knjige, da Sarah nikad ne bi utrla suze,
nagnula se preko prozora i izgovorila jedno poglavlje otkri1a. :na bi se smjesta okrenula da me
ondje spazila u trenutku kad se uzdizao pun mjesec, i iezla u sjenama u unutranjosti.
&li ja sam romanopisac, a ne neki ovjek u vrtu + mogu je dakle slijediti kamo god ho1u8
&li mogu1nost nije dopustivost. $uevi mogu esto ubiti svoje ene + i obratno + i pro1i
nekanjeno. &li oni to ne ine.
$oete pomisliti da romanopisci uvijek imaju odre3eni plan po kojem djeluju tako da je
budu1nost predvi3ena u poglavlju prvom uvijek i neumoljivo zbilja poglavlja trinaestog. &li
romanopisci piu iz bezbroj razliitih razlogaC za novac, za slavu, za kritiare, za roditelje, za
prijatelje, za svoje drage i mile6 iz tatine, iz ponosa, iz znatielje, iz elje za zabavomC kao to
vjeti stolari uivaju u pravljenju poku1stva, kao to pijanci vole piti, kao to suci vole suditi,
kao to Sicilijanci vole isprazniti naboj puke u le3a neprijatelja. $ogao bih ispuniti cijelu
knjigu razlozima, i svi bi bili istiniti, premda ne istiniti za sve. Samo nam je jedan jedini razlog
svima zajednikiC mi elimo stvoriti svjetove jednako zbiljske, ali drugaije nego svijet koji
jest. 'li je bio. 4ato ne moemo kovati planove. $i znamo da je svijet organizam, a ne stroj. $i
tako3er znamo da istinski stvoreni svijet ne smije biti ovisan o svom stvoritelju6 svijet stvoren
po planu Fsvijet koji potpuno otkriva taj planG mrtav je svijet. ;ek kad nai likovi i zbivanja
postanu neposluni, tek onda poinju ivjeti. <ad je 2harles ostavio Saru na njezinom rubu
klisure, naredio sam mu da ode ravno natrag u ()me 0egis. &li nije6 on se svojevoljno okrenuo
i poao dolje prema $ljekari.
&li, re1i 1ete, ma hajde + vjerojatno mislim re1i da mi je, dok sam pisao, palo na pamet kako
bi moda bilo lukavije navesti ga da zastane i popije mlijeko... i ponovno susretne Saru. ;o
zacijelo jest jedno objanjenje onoga to se dogodilo6 ali ja mogu samo izvijestiti + a ja sam
najpouzdaniji svjedok + da se meni priinilo kako je ta ideja nedvojbeno potekla od 2harlesa, a
ne od mene. 5e samo da je on poeo stjecati autonomiju6 ja je moram potovati i zanemariti sve
svoje tobonje
boanske planove za njega, ako elim da on kao lik bude zbiljski.
%rugim rijeima, da bih sam bio slobodan, moram isto tako dati slobodu i njemu, i ;ini, i
Sari, pa ak i groznoj gospodi #oultene). #ostoji samo jedna dobra deinicija *ogaC sloboda
koja doputa postojanje drugim slobodama. ' ja se moram podrediti toj deiniciji.
0omanopisac je jo uvijek bog, jer stvara Fak ni krajnje aleatorian avangardni moderni
roman nije uspio dokraja ukinuti svog autoraG6 ono to se izmijenilo, me3utim, jest injenica da
mi vie nismo bogovi viktorijanske imaginacije, sveznaju1i i zakonodavci6 ve1 nove teoloke
imaginacije, po kojoj je nae prvo naelo sloboda, a ne autoritet.
Sramotno sam razbio iluziju8 5isam. $oji likovi i dalje postoje, i to u zbilji koja nije nita
manje ili nita vie zbiljska od one koju sam netom razbio. Umjetnost je utkana u sve, kako je
neki @rk primijetio prije otprilike dvije i po tisu1e godina. ;a mi se nova zbilja Fili nezbiljaG ini
valjanijom6 i volio bih da zajedno sa mnom osjetite kako nemam punu kontrolu nad tim
stvorenjima moje mate, nita vie nego to vi imate kontrolu + ma koliko se trudili, ma koliko
bili gospoda #oultene) u nekom kasnijem izdanju + nad vaom djecom, kolegama, prijateljima,
pa ak i nad samima sobom.
&li to zvui sablanjivo8 (ik je ili LzbiljskiM ili LimaginaranM8 &ko vi tako mislite, h)pocrite
lecteur, mogu se tek nasmijeiti. Vi ak ni o vaoj vlastitoj prolosti ne mislite kao o posve
zbiljskoj6 vi je ukraavate, vi je pozla1ujete ili ocrnjujete, cenzurirate je, petljate se u nju...
pretvarate je u roman, jednom rijeju, i odlaete na policu + vau knjigu, vau romansiranu
autobiograiju. Svi mi bjeimo pred zbiljskom zbiljom. ;o je temeljna deinicija za homo
sapiens.
&ko dakle mislite da sva ova nesretna Fali ovo jest trinaesto poglavljeG digresija nema
nikakve veze s Vremenom, #rogresom, %rutvom, "volucijom, i svim onim drugim no1nim
sablastima s velikim poetnim slovom koje zveckaju lancima iza kulisa ove knjige... ne1u vam
proturjeiti. &li bit 1ete mi sumnjivi.
'znosim, prema tome, samo izvanjske injeniceC da je Sarah plakala u tami, ali da se nije
ubila, da je nastavila, unato izriitoj zabrani, zalaziti na 9are 2ommons. 5a neki nain je
stoga uistinu i skoila6 i ivjela u nekoj vrsti dugotrajnog pada jer su prije ili kasnije do ,
gospode #oultene) neizostavno morale sti1i vijesti o tome kako je grenica jo tee sagrijeila.
'stina je da je Sarah rje3e odlazila u umu nego to je bila navikla, odricanje koje joj je kino
vrijeme u idu1a dva tjedna isprva olakalo. 'stina je tako3er da je poduzela neke minimalne
mjere opreza strateke naravi. <olovoz se na jednom mjestu ravao u mali seoski put, jedva
neto bolji od samoga kolovoza, koji je vijugao irokom dolinom prozvanom dolinom 9are da
bi se u predgra3u ()mea spojio s glavnim kolnim putem za Sidmouth i "Jeter. #o dolini 9are
bila je rasprena aica pristojnih ku1a, i to je stoga bilo dolino mjesto za etnju. 5a sre1u, ni
jedna od tih ku1a nije imala pogled na raskrije kolovoza i seoskog puta. !im bi se ondje nala,
Sari je bilo dovoljno da se ogleda oko sebe, pa da vidi je li sama. =ednoga dana krenula je s
namjerom da eta po umi. &li kad je na putu dola do staze za $ljekaru, ugledala je dvoje ljudi
kako nailaze s gornjeg zavoja. <renula je dalje, ravno prema njima, i kad je prola zavoj,
priekala je da se uvjeri ne1e li par sam krenuti stazom prema $ljekari, tada se ponovo vratila
odakle je dola i neprimije1ena ula u svoje svetite.
'zlagala se opasnosti da na samom kolovozu susretne druge etae, a uvijek je postojala
opasnost da je spazi mljekar i njegova obitelj. &li tu je drugu klopku izbjegla otkrivi sama
kako jedan od zavodljivih puteljaka u paprat iznad kolovoza vodi unaokolo, izvan vidnog polja
$ljekare, do staze kroz umu. ;im se putem uvijek i bez razlike kretala, sve do onog
poslijepodneva kad je neoprezno + kao to smo sada shvatili + izbila ravno u vidno polje
dvojice mukaraca.
0azlog je bio jednostavan. 4aspala je i znala je da je zakasnila na itanje *iblije. @ospoda
#oultene) je te veeri bila pozvana k lad) 2otton6 i uobiajeni sat bio je pomaknut naprijed da
bi se dospjela pripremiti za susret koji je u biti, premda ne na izgled, bio gromoglasan sukob
dva brontosaura6 u kojem je crni barun nadomjestio kotani oklop, a citati iz *iblije pomamne
i bjesomune zube6 ali bitka jednako ogorena i neumoljiva.
:sim toga, potreslo ju je 2harlesovo lice, zagledano u nju odozgo6 osjetila je ubrzanje svog
pada6 kad nam okrutno tlo juri u susret, kad je pad s tolike visine, to nam koriste mjere opreza8
14
B 5oj pojam o do'rom drutvu, gospodine Clliot, jest drutvo pametnih, do'ro o'avijetenih
ljudi koji znaju voditi tean razgovor. to ja zovem do'rim drutvom.
B ! za'ludi ste B ree on 'lago B to nije do'ro drutvo B to je naj'olje. 3o'ro drutvo
zahtijeva samo podrijetlo, o'razovanje i ponaanje, a to se o'razovanja tie, nije pose'no
iz'irljivo.
JA!E A:SE!, :*&era*an&e
#osjetitelji ()mea u devetnaestom stolje1u, premda se nisu morali podvrgnuti kunji s kojom
su se suoavali putnici po drevnim grkim kolonijama + 2harles nije morao doslovce odrati
periklovski govor, uz sveobuhvatan izvjetaj o svjetskim novostima, sa stepenica gradske
vije1nice + morali su ipak dopustiti da ih ispituju i oslovljavaju. "rnestina je na to ve1 upozorila
2harlesa6 kako mora naprosto zamisliti da je obina zvijer u menaeriji, te to prijaznije moe
podnositi neotesano zurenje i gurkanje kiobranima. ' tako se dogodilo da je dva ili tri puta na
tjedan morao i1i u vizite s gospo3ama i trpjeti sate nesnosne dosade, pri emu je jedina utjeha
bila mala scena koja se, ugodno redovito, odigravala svaki put kad bi se vratili u ku1u tetke
;ranter. "rnestina bi mu se tjeskobno zagledala u oi, zastakljene oblacima trivijalnog
preklapanja, i reklaC L=e li bilo uasno8 $oe li mi oprostiti8 $rzi li me8M6 i kad bi se
nasmijeio bacila bi mu se u naruaj, kao da je nekim udom preivio nekakav potres ili lavinu.
%ogodilo se da se lavina toga jutra nakon 2harlesova otkri1a podruja #od stijenama
pokrenula ba u ku1i $arlborough. ;e posjete ni po emu nisu bile sluajne ili spontane. 5isu
mogle ni biti, budu1i da se identitet posjetitelja i posje1enih irio po gradi1u nevjerojatnom
brzinom6 a to je i stvorilo i odravalo vrlo strog osje1aj za protokol. 4animanje gospode
#oultene) za 2harlesa vjerojatno nije bilo ve1e od zanimanja 2harlesa za nju6 ali ona bi bila
smrtno uvrije3ena da joj ga kao plijen nisu dovukli u lancima pod debelu malu noicu + i to
vrlo brzo nakon njegova dolaska, jer to bi kasnija posjeta uslijedila u toku boravka, to je manja
bila ast.
;i su LstranciM bili, dakako, u biti puke igure u igri. Sami posjeti nisu bili vaniC ali kako su
se slatko i korisno mogli upotrijebiti kad bi ve1 bili obavljeni> L%raga gospoda ;ranter eljela
je da ja prva upoznam...M i L4aista se udim to vas "rnestina jo nije posjetila + nas je
razmazila + ve1 dvije vizite...M i LSigurna sam da je to samo propust + gospoda ;ranter je vrlo
dobroduno staro stvorenje, ali tako rastreseno...M ;akve i sline zamamne prilike za zakretanje
drutvenog noa u rani ovisile su o zalihama LvanihM posjetitelja kao to je bio 2harles. ' on je
bio jednako nemo1an da izbjegne svojoj sudbini kao debeli mii1 koji je pao medu kande
gladne make + ili, tonije, nekoliko desetaka gladnih maaka.
<ad su gospoda ;ranter i njeno dvoje mladih pratilaca najavljeni onoga jutra poslije susreta
u umi, Sarah je smjesta ustala da iza3e iz sobe. &li gospoda #oultene), koju je pomisao na
mladenaku sre1u uvijek ispunjala mrzovoljom, a koja je u svakom sluaju imala dovoljno
razloga + poslije jedne veeri provedene s lad) 2otton + da bude i mnogo vie nego
mrzovoljasta, naredila joj je da ostane. :na je "rnestinu drala rivolnom mladom enom, i bila
je sigurna da 1e njen budu1i tako3er biti rivolan mladi16 bila joj je tako re1i dunost da ih
dovede u nelagodnu situaciju. 4nala je, osim toga, da su takve drutvene zgode prava koulja
od kostreti za grenicu. Sve se zavjerilo.
#osjetitelji su uvedeni u salon. @ospo3a ;ranter je pohrlila naprijed, neobuzdano srdana i
ljubazna. Sarah je stajala stidljivo bolno neumjesna u pozadini6 a 2harles i "rnestina mirno su
stajali na sagu iza dviju starijih dama koje su jedna drugu poznavale ve1 toliko desetlje1a da je
barem simbolian zagrljaj bio neizbjean. ;ada je predstavljena "rnestina, koja je izvela tek
diskretan nagovjetaj naklona prije nego to 1e prihvatiti kraljevsku ruku.
+ <ako ste, gospodo #oultene)8 'zgledate izvanredno dobro.
+ U mojim godinama, gospo3ice Freeman, vano je jedino duhovno zdravlje.
+ :nda se za vas uop1e ne plaim.
@ospoda #oultene) bi voljela nastaviti tu zanimljivu temu, ali "rnestina se okrenula da
predstavi 2harlesa, koji se sagnuo nad rukom stare gospo3e.
+ Velika mi je ast, gospo3o. #rekrasna ku1a.
+ #revelika za mene. 4adrala sam je samo za volju mog dragog supruga. 4nam da bi on to
elio + da on to eli.
' ona se zagledala pored 2harlesa u glavnu ikonu ku1e, uljeni portret Fredericka, naslikan
samo dvije godine prije nego to je umro ,-I,, na kojem je bilo jasno da je bio kr1anin,
mudar, dostojanstven, naoit tip ovjeka + sve u svemu, bolji od ve1ine. :n nedvojbeno jest bio
kr1anin i dostojanstven do pretjeranosti, ali druga je svojstva slikar crpio iz svoje mate.
:davno preminuli gospodin #oultene) bio je potpuna, premda vrlo bogata, nitica6 i jedini
uistinu znaajan in u njegovom ivotu bilo je naputanje tog ivota. 2harles je promotrio
turoban podsjetnik s prikladnim potovanjem.
+ &ha. %a, naravno. 0azumijem. #osve shvatljivo.
+ 5jihovim se eljama valja pokoriti.
+ <ao to kaete.
@ospoda ;ranter, koja se ve1 nasmijeila Sari, prihvatila ju je kao priliku da prekine taj
grobni 'ntroit.
+ %raga moja gospo3ice 9oodru, vrlo mi je drago to vas vidim. + ' prila je Sari i stisnula
joj ruku, i istinski je zabrinuto pogledala, i rekla neto tieC L7o1ete li me posjetiti + kad moja
draga ;ina ode8M ;ada se naas na Sarinom licu pojavio neobian izraz. :naj kompjutor u
njenom srcu ve1 je davno prije toga ocijenio gospodu ;ranter i pohranio odgovaraju1u vrpcu.
:na rezerva, ona nezavisnost, tako opasno bliska prkosu, koja je postala njena uobiajena
krinka u nazonosti gospode #oultene), spala je na trenutak. !ak se i nasmijeila, premda
tuno, i gotovo neprimjetno kimnula glavomC bude li mogla, ho1e.
;ada su obavljena daljnja predstavljanja. %vije mlade dame hladno su kimnule glavom jedna
drugoj, a 2harles se naklonio. #aljivo je motrio ne1e li djevojka na bilo koji nain izdati dva
njihova jueranja sastanka, ali njen ga je pogled svjesno izbjegavao. Silno ga je zanimalo da
vidi kako 1e se ta divlja zvijer ponaati medu ovim reetkama6 i uskoro je s razoarenjem
ustanovio da to podnosi na izgled potpuno ponizno. :sim to ju je zamolila da neto donese, ili
da povue zvono kad je zakljueno da bi dame voljele vru1u okoladu6 gospoda #oultene) je
potpuno ignorirala Saru. =ednako tako, to 2harlesu nije bilo drago primijetiti, i "rnestina. &
tetka ;ranter inila je sve to je mogla da uvue djevojku u razgovor. &li ona je sjedila, malo
podalje, s nekim praznim izrazom lica, sa zakopano1u koja se vrlo lako mogla shvatiti kao
svijest o njenom podre3enom poloaju. :n sam joj se jednom ili dvaput uljudno obratio trae1i
potvrdu nekom miljenju + ali bez uspjeha. :dgovorila je to je kra1e mogla6 i dalje izbjegavala
njegov pogled.
;ek je pri kraju posjete 2harles polako spoznao posve novi aspekt te situacije. #ostalo mu je
jasno da je nijema poniznost djevojke potpuno suprotna njenoj prirodi6 da stoga igra neku
ulogu6 i da ta uloga ukljuuje apsolutnu odvojenost od njene gospodarice, i LWipsolutno
neodobravanje. @ospoda #oultene) i gospo3a ;ranter odjadikovale su, odnosno oduborile
cijelu skalu uljudnih tema za razgovor + po opsegu moda kratku, ali beskonano dugu u
samom procesu... sluinad6 vrijeme6 najavljena ro3enja, sprovodi i vjenanja6 gospodin
%israeli i gospodin @ladstone Fovo na izgled 2harlesu za volju, premda je dopustilo gospodi
#oultene) da otro osudi osobna naela prvoga i politika naela drugogaG6
I
zatim se prelo na
propovijed prole nedjelje, nedostatke mjesnih trgovaca, a odatle, dakako, opet natrag na
sluinad. %ok se 2harles smjekao, i podizao obrve, i kimao od poetka do kraja tog ve1 dobro
poznatog istilita, zakljuio je da se utljiva gospo3ica 9oodru osje1a rtvom nepravde + i da
se, to je za otoroumnog promatraa bilo vrlo zanimljivo, neobino malo trudi da to prikrije.
*ilo je to vrlo pronicljivo od 2harlesa, jer on je primijetio neto to je promaklo gotovo
svima ostalima u ()meu. &li moda bi njegova dedukcija ostala na razini puke slutnje da
njegova doma1ica nije izbacila jedan tipini poulteneizam.
+ :na djevojka koju sam otpustila + vie s njom niste imali neprilika8
@ospoda ;ranter se nasmijeila. + $ar)8 5e bih se rastala od nje ni za itav svijet.
+ @ospoda Fairle) me izvijestila da ju je upravo jutros vidjela kako razgovara s nekom
osobom. + @ospoda #oultene) je izgovorila rije LosobaM kao to bi dva rodoljubna Francuza
izgovorila rije LnacistM za vrijeme okupacije. + $ladom osobom. @ospoda Fairle) ga ne
poznaje.
"rnestina je dobacila 2harlesu otar pogled pun prijekora6 u jednom neobuzanom trenutku
pomislio je da je sam optuen + a tada je shvatio.
5asmijeio se. + 5edvojbeno je to bio Sam. $oj sobar, gospodo + doda on kao inormaciju u
korist gospode #oultene).
"rnestina je izbjegavala njegov pogled. + 5amjeravala sam ti re1i. ' ja sam ih juer vidjela
kako razgovaraju.
+ &li... ne1emo im valjda zabraniti da razgovaraju ako se susretnu8
5
$oda bi, da budemo pravedni prema gospodi, valjalo re1i da je toga prolje1a ,-./. u svom sveobuhvatnom
neodobravanju imala mnotvo istomiljenika. @ospodin @ladraeli i gospodin %izz)stone te su godine pripremili
vrtoglavu zajedniku predstavu6 ponekad zaboravljamo da je za prihva1anje velikog posljednjeg 0eorm *ill
Fidu1eg je kolovoza postao zakonG odgovoran upravo otac modernog konzervativizma, dok mu se veliki liberal
ogoreno suprotstavljao. ;orijevci, poput gospode #oultene), zatekli su se stoga u situaciji da ih od uasnog
prizora, u kojem se njihova sluinad za jedan korak primie pravu glasa, titi voda stranke koje su se grozili iz
praktiki svakog drugog razloga. $arJ je u jednom od svojih lanaka u 5e? Xork %ail) ;ribune primijetio kako u
stvarnosti britanski vigovci Lzastupaju neto posve drugaije od onih liberalnih i prosvijetljenih naela koja
ispovijedaju. ;ako se nalaze u istoj poziciji kao pijanac koji, izveden pred gradonaelnika, tvrdi kako zastupa
naela umjerenosti, ali kako se, ovom ili onom sluajno1u, uvijek napije u nedjeljuM. ;aj tip jo nije izumro.
+ #ostoji golema razlika izme3u onoga to je prihvatljivo u (ondonu i to se pristoji ovdje.
$islim da biste morali razgovarati sa Samom. ;a je djevojka suvie povodljiva.
@ospoda ;ranter je izgledala malo pogo3ena. + "rnestina, draga moja... ona je moda
ivahno stvorenje. &li ja nisam nikad imala ni najmanje razloga da ...
+ %raga moja, dobra teti1e, posve sam svjesna koliko ti je ona draga.
2harles je osjetio trpkost u njenom glasu i stao u obranu povrije3ene gospo3e ;ranter.
+ %a je bar to vie gospodarica tako puno ljubavi. 5ema sigurnijeg znaka sretnog ku1anstva
nego to je sretna sluavka na vratima.
"rnestina je na to spustila pogled, ali izdala su je jedva primjetno stisnuta usta. %obra
gospo3a ;ranter poneto je porumenjela pri izreenom komplimentu i tako3er spustila pogled.
@ospo3a #oultene) je sa stanovitim uitkom sasluala tu unakrsnu paljbu6 i sada je zakljuila
da je 2harles dovoljno antipatian da bude neuljudna prema njemu.
+ Vaa budu1a supruga moe bolje procijeniti takve stvari od vas, gospodine Smithson.
#oznam djevojku o kojoj je rije. =a sam je morala otpustiti. %a ste stariji, znali biste da ovjek
u takvim stvarima nikad ne moe biti previe strog.
' ona je tako3er pri tom spustila pogled, njen nain da pokae kako je o toj temi izrekla
konaan sud, te je stoga op1enito okonana.
+ #rigibam glavu pred vaim mnogo ve1im iskustvom, gospodo.
&li njegov je ton bio primjetno hladan i sarkastian.
Sve su tri dame sjedile odvrativi pogledC gospoda ;ranter zato to je bila zbunjena,
"rnestina zato to se ljutila sama na sebe + jer ona nije namjeravala izazvati takvu pljusku za
2harlesa, i poalila je to nije utjela6 a gospo3a #oultene) zato to je bila ono to jest. ' tako se
dogodilo da su Sarah i 2harles napokon izmijenili pogled koji te gospode nisu vidjele. *io je
vrlo kratak, ali je zborio vie od cijelih knjiga6 dva su tudinca spoznala da imaju zajednikog
neprijatelja. :na prvi put nije gledala kroz njega, ve1 u njega6 a 2harles je odluio da 1e se
nekako osvetiti gospodi #oultene) i oitati "rnestini oigledno potrebnu lekciju o najobinijem
ovjekoljublju.
Sjetio se tako3er kako je nedavno ukrstio maeve s . "rnestininim ocem na temu 2harlesa
%ar?ina. 4adrtost je ve1 i onako prevladavala u zemlji6 i on je nije elio podnositi u djevojci
kojom 1e se oeniti. 0azgovarat 1e sa Samom6 bogamu, tako je, razgovarat 1e sa Samom.
<ako je razgovarao, vidjet 1emo za koji trenutak. &li bitan sadraj te konverzacije bio je u
stvari ve1 preduhitren, budu1i da je LosobaM iz teksta gospo3e, #oultene) u tom trenutku sjedila
u kuhinji u prizemlju ku1e gospode ;ranter.
Sam je zaista susreo $ar) toga jutra u 2oombe Streetu6 i neduno upitao moe li !ada biti
dostavljena za otprilike jedan sat. 4nao je, dakako, da 1e dvije gospe dotle biti u posjeti u ku1i
$arlborough.
0azgovor u toj kuhinji bio je zaudno ozbiljan, zaista mnogo ozbiljniji od razgovora u
salonu gospode #oultene). $ar) se naslonila na veliki kredenc, prekriivi draesne ruke, dok
joj je uvojak zlatnoute kose virio ispod bijele kapice. :d vremena do vremena postavila bi
neko pitanje, ali je uglavnom govorio Sam, premda se ve1inom obra1ao izribanoj jelovini
dugakog stola. ;ek vrlo rijetko njihovi bi se pogledi sastali, a tada bi u nekoj uzajamnoj
suglasnosti stidljivo odvratili oi.
15
... to se tie radnike klase, poludivlje ponaanje posljednjeg pokoljenja nadomjeteno je
du'okom putenou koja gotovo sve proima...
#,*&e2ta& (, Rudar'k(E okruga (1889)
7li je u sjaju du'ljih oiju poticaj hitrome smijeku.
E!!YSO!, #n Me)or(a) (1889)
<ad je svanulo slijede1e jutro, i 2harles se prihvatio grubog eprkanja po Samovom
cockne)jevskom srcu, nije zapravo izdao "rnestinu, ma kakva bila situacija s gospodom
#oultene). :ni su otili ubrzo nakon maloas opisanog pritajenog sukoba, i "rnestina je bila
vrlo utljiva dok su se pjeke sputali do *road Streeta. <ad se nala kod ku1e, pobrinula se da
ostane nasamo s 2harlesom6 i netom su se vrata zatvorila iza njene tetke, briznula je u pla Fbez
uobiajenih prethodnih samooptubiG i bacila mu se u naruaj. *ila je to prva razmirica koja je
ikad potamnjela njihovu ljubav, i to ju je uasnuloC da je ta grozna stara ena mogla onako
poniziti njenog slatkog i dobrog 2harlesa, a sve,zbog njezine vlastite trenutne razdraenosti.
<ad ju je on dobro1udno potapao po le3ima i utro joj suze, to mu je i rekla. 2harles je za
odmazdu ukrao poljubac sa svakog vlanog kapka, i smjesta joj oprostio.
+ ', slatka moja budalasta ;ino, zato da drugima uskra1ujemo ono to nas ini toliko
sretnima8 #a to ako se ta grena djevojka i moj mangup Sam zaljube8 4ar da se mi bacamo
kamenjem na njih8
5asmijeila mu se iz svog naslonjaa. + ;o se doga3a kad se ovjek ho1e ponaati kao
odrastao.
<leknuo je kraj nje i uhvatio je za ruku. + Slatko dijete. Uvijek 1e to ostati za mene. + :na
je spustila glavu da mu poljubi ruku, a on ju je poljubio u tjeme.
#romrmljala jeC + :samdeset i osam dana. 5e mogu podnijeti tu pomisao.
+ 7ajde da pobjegnemo. ' da odemo u #ariz.
+ 2harles... kako si opak>
#odigla je glavu i on ju je poljubio u usta. #otonula je opet u ugao naslonjaa, oroenih
oiju, porumenjevi, a srce joj je kucalo tako jako da je pomislila da 1e se onesvijestiti6 suvie
krhka za tako nagle promjene uvstava. 4adrao joj je ruku u svojoj i nestano je stisnuo.
+ <ad bi nas estita gospo3a #. sada mogla vidjeti8
#rekrila je lice rukama i poela se smijati, priguenim hihotom koji se prenio na 2harlesa i
natjerao ga da ustane i pri3e prozoru i izigrava dostojanstvo... ali nije mogao a da se ne osvrne, i
tada je uhvatio njen pogled izme3u prstiju. ;iha soba i opet se ispunila priguenim smijehom.
:boje su odjednom shvatili istoC kakve prekrasne nove slobode donosi njihovo doba, kako je
prekrasno pripadati potpuno modernoj mladei, s potpuno modernim osje1ajem za humor, cijelo
tisu1lje1e daleko od...
+ :h, 2harles... oh, 2harles... sje1a li se one gospode iz mezozoika8
;o ih je ponovo natjeralo u smijeh6 i potpuno zbunilo jadnu gospodu ;ranter koja je vani
stajala kao na eravici svjesna da je zacijelo izbila prepirka. 5apokon se ohrabrila i ula da vidi
moe li to popraviti. ;ina joj je, jo uvijek nasmijana, pritrala na vratima i poljubila je u oba
obraza.
+ %raga, draga teti1e. 5isi ti previe puna ljubavi. =a sam zloesto, razmaeno derite. ' ne1u
vie moju zelenu haljinu za etnju. $ogu li je pokloniti $ar)8
' tako se dogodilo da je kasnije istoga dana "rnestina, i to iskreno, spomenuta u $ar)nim
molitvama. Sumnjam da je ta molitva bila usliana, jer umjesto da nakon to ju je na koljenima
izmolila, pode ravno u postelju, kao to bi svaki dobar molitelj morao, $ar) nije mogla odoljeti
a da jo jednom, posljednji put, ne proba zelenu haljinu. Sobu je osvjetljavala samo svije1a, ali
svjetlo svije1e oduvijek laska svakoj eni. :naj oblak rasputene zlatne kose, ona ivahna
zelena boja, one uzdrhtale sjene, ono stidljivo, oarano, samom sobom iznena3eno lice... ako ju
je njen *og gledao, zacijelo je poelio te veeri da bude (ucier.
+ 4akljuio sam, Same, da mi nisi potreban. + 2harles nije mogao vidjeti Samovo lice jer su
mu oi bile sklopljene. Sam ga je upravo brijao. &li po tome kako se britva zaustavila, znao je
da je zadan zadovoljavaju1i udarac. + $oe se vratiti u <ensington. + 5astupila je utnja koja
bi omekala srce svakog manje sadistiki nastrojenog gospodara. + 5ema mi nita re1i8
+ %a, gospodine. ;u bi mi bilo bolje.
+ 4akljuio sam da ima zle namjere. #otpuno mi je jasno da je to tvoje prirodno stanje. &li
milije mi je da ima zle namjere u (ondonu, koji je vie navikao na one sa zlim namjerama.
+ 5itK nisam uinio, gospodine 2harles.
+ ;ako3er te elim potedjeti neugodnosti da se susre1e s onom drskom mladom sobaricom
gospo3e ;ranter. + =asno se ulo kako je nekome stao dah. 2harles je oprezno otvorio jedno
oko. + 4ar to nije ljubazno od mene8
Sam je ukoeno zurio preko glave svog gospodara. + 'zvinula se. ' ja sam to priKvatio.
+ Eto> :d jedne obine mljekarice8 5emogu1e. 2harles je tada hitro morao zatvoriti oko da
izbjegne grubo nanesenu sapunicu s etkice.
+ $a to vam je bilo iz injorancije, gospon 2harles. Samo iz injorancije.
+ 0azumijem. Stvari su dakle jo gore nego to sam mislio. $ora bezuvjetno umaknuti. +
&li Samu je ve1 bilo dovoljno. :stavio je sapunicu netaknutu, dok 2harles nije bio prisiljen
otvoriti oi da pogleda ta se dogodilo. %ogodilo se da je Sam stajao obuzet napadom
mrzovolje6 ili barem neim tome nalik.
+ & to sad nije u redu8
+ $a ona, gospodine.
+ $aona8 #reao si na pomorsku struku8 5ije vano, moja je duhovitost prekomplicirana za
tebe, mornarino. & sada ho1u istinu. =uer nisi bio pripravan ni da dodirne tu mladu damu
komadom drveta. #orie li to8
+ 'zazvala me.
+ &ha, ali gdje je primum mobile8;ko je prvi izazivao8
$e3utim, 2harles je sada shvatio da je poao predaleko. *ritva je podrhtavala u Samovoj
ruci6 ne s ubojitim namjerama, ve1 s potisnutom indignacijom. 2harles je pruio ruku i oduzeo
mu je6 zatim je uperio u njega.
+ U dvadeset i etiri sata, Same8 U dvadeset i etiri sata8
Sam je poeo trljati umivaonik runikom koji je bio namijenjen 2harlesovim obrazima.
5astupila je utnja6 a kad je progovorio, glas mu se guio od uvstva.
+ 5ismo mi konji. $i smo ivi ljudi.
2harles se tada nasmijeio, ustao i priao s leda svom sobaru i rukom na ramenu natjerao ga
da se okrene.
+ Same, ispriavam se. &li mora priznati da me tvoji dosadanji odnosi s lijepim spolom
nisu ba pripremili za ovo. Sam je 'jutito oborio pogled6 opet se vratilo neto od nekadanjeg
cinizma. + Samo, ta djevojka + kako se ono zove8 + $ar)8 + ta ljupka gospo3ica $ar) moda
je vrlo zgodna za uzajamno zadirkivanje + dopusti mi da zavrim + ali ujem da je u srcu blago
stvorenje puno povjerenja. ' ne elim da to srce bude slomljeno.
+ $a neka mi ruke odreu, gospodine 2harles.
+ Vrlo dobro. Vjerujem ti i bez amputacije. &li ne1e vie odlaziti u onu ku1u, niti se
obra1ati toj mladoj eni na ulici dok ja ne porazgovorim s gospodom ;ranter i ne ustanovim
doputa li ona to tvoje udvaranje.
Sam, iji je pogled bio oboren, podigao ga je sad prema gospodaru6 i osmjehnuo se tuno,
kao neki mladi vojnik koji umire na zemlji pred nogama svoga asnika.
+ =a sam vam derbvshireska patka, gospodine. Vraja derbvshireska patka.
%erbvshireska patka jest, moram na ovom mjestu dodati, patka ve1 peena + i stoga bez
ikakve nade u uskrsnu1e.
16
5aud u sjaju svoje mladosti i drai
o Smrti pjeva, i Dasti to umrijet ne moe
te zaplakat 'ih mogo z'og asova nedostojnih i niskih
i se'e samog, tako 'ezvoljnog i 'ijednog.
E!!YSO!, Maud (1888)
>ikad, vjerujte, nisam shvaao uvstva izme-u
mukarca i ene dok na nekim poljima, sada ve 'esmislenih
praznika,
jednoga dana, 'azajui =dugo i 'ezvoljno?, kako kae
8enn6son,
dugo i 'ezvoljno etkajui, u svom nezrelom
momatvu
sluajno mi oko postrance ne zapne za djevu
gologlavu, 'ez eira...
A. H. =%O:4H, $o-(.(>a u o.erna+Fuo-(>E (1848)
5akon onog posljednjeg dana koji sam opisao prolo je jo pet bez ikakvih doga3aja i
2harlesu se vie nije pruala prilika da nastavi svoje istraivanje #od stijenama. =ednoga dana
pripremljen je veliki izlet u Sidmouth6 druga su jutra bila zauzeta posjetama ili ugodnijim
razonodama, kao to je ga3anje lukom i strijelama, pravo malo ludilo koje je tada zahvatilo
mlade dame "ngleske + tamnozeleni de rigueur tako je lijepo pristajao i tako su zabavna bila
ukro1ena gospoda kad su odlazila da izvuku strijele iz mete Fu kojoj je, na alost, rijetko
zavravala strijela kratkovidne "rnestineG i vra1ala se s draesnim alama o <upidu i srcima i
%jevi $arian.
Eto se poslijepodneva tie, "rnestina je obino uspjela nagovoriti 2harlesa da ostane u ku1i
tetke ;ranter6 valjalo je raspravljati o veoma ozbiljnim pitanjima ku1anstva jer je ku1a u
<ensingtonu bila apsolutno premalena, a pravo na ku1u u *elgraviji, u koju 1e se nakon
odre3enog vremena useliti, pre1i 1e u 2harlesove ruke tek za dvije godine. :naj mali
contretemps kao da je izmijenio "rnestinu6 postala je veoma pokorna prema 2harlesu, tako
supruniki posluna da se poalio kako se osje1a pomalo kao turski paa + i morao ju je,
neduhovito, moliti da mu u neemu proturjei da ne bi sluajno zaboravio kako 1e njihov brak
biti kr1anski.
2harles je vrlo vedro prihvatio taj iznenadni prijelaz na potovanje svake svoje eljice. *io
je dovoljno pronicav da shvati kako je "rnestina doivjela iznena3enje6 prije te male razmirice
ona je moda bila vie zaljubljena u brak nego u svog budu1eg mua6 sada je priznala ovjeka
jednako kao i stanje. 2harlesa je, mora se priznati, taj prijelaz sa suzdranosti na oboavanje
ponekad ak pomalo guio6 bio je sretan to mu se dive, to se njime bave, s njim savjetuju, to
ga sluaju. <oji mukarac ne bio bio8 &li on je proivio godine kao veoma slobodan neenja i,
na svoj nain, tako3er je bio zloesto razmaeno derite. =o uvijek mu je bilo neobino
ustanoviti kako njegova jutra nisu njegova6 kako planovi za poslijepodne moda moraju biti
rtvovani nekom ;ininom hiru. %akako da ga je u tome podravao osje1aj dunosti6 od mueva
se oekuje da tako neto rade, stoga on to mora raditi + ba kao to mora nositi teke lanelske
hlae i potkovane cipele kad ide na etnje po okolici.
& veeri> :ne plinom osvijetljene ure koje je valjalo ispuniti, i to bez prednosti kina ili
televizije> 4a one koji su morali zara3ivati za ivot, to jedva da je i bio problemC kad ovjek
radi dvanaest sati dnevno, lako je rijeiti pitanje to 1e raditi poslije veere. &li valja aliti
nesretne bogatae6 jer ma koliko im bilo slobodno da samuju prije veernjih sati, konvencija je
od njih zahtijevala da se tada moraju dosa3ivati u drutvu. #ogledajmo, dakle, kako 2harles i
"rnestina upravo prelaze takvu jednu pustinju. #ote3eni su barem tetke ;ranter jer je dobra
gospa otila na aj boleljivoj susjedi usidjelici6 pravom aksimilu sebe same u svemu, osim u
izgledu i povijesti.
2harles je elegantno izvaljen na divanu, dva prsta je poloio uz obraz, druga dva i palac pod
bradu, nalaktio se na ruicu divana i ozbiljno zagledao preko aksminsterskog saga u ;inu koja
ita, dre1i u lijevoj ruci malu knjigu uvezanu u crvenu marokansku kou, a u desnoj titnik za
vatru Fpredmet veoma nalik reketu za pingPpong s dugakim drkom, prekriven izvezenim
satenom i obrubljen ujtaem boje vinje, koji prijei da vru1ina raspaljenog ugljena drsko
zaari onu djevianski blijedu putG, te njime pomalo nepravilno otkucava vrlo pravilan ritam
narativne poeme koju ita.
;o je bestseler iz ,-.H. godineC @ospoda od (a @ara)e plemenite gospode 2aroline 5orton,
o kojoj je sama "dinburgh 0evie?, nita manje, izjavilaC L:va je pjesma ista, njena,
ganutljiva pria o bolu, tuzi, ljubavi, dunosti, pobonosti i smrtiM + svakako najljupkiji niz
kljunih srednjoviktorijanskih pridjeva i imenica na koje ovjek uop1e moe naletjeti Fi
dopustite mi da dodam, bolji no to bih ga ja ikad mogao izmislitiG. $oda 1ete pomisliti da je
gospoda 5orton bila puka, beskrvna poetastriJ svoga doba. 5jeni stihovi jesu beskrvni, kao to
1emo za koji as vidjeti6 ali ona je bila sve prije nego beskrvna osoba. <ao prvo, bila je
Sheridanova unuka6 neko1 je bila, govorkalo se, $elbourneova ljubavnica + njezin je suprug, u
svakom sluaju, dovoljno vjerovao u te glasine da povede neuspjenu parnicu na temelju
crim.con. protiv velikog dravnika6 i bila je gorljivi eminist + to bismo danas zvali liberalom.
@ospoda iz naslova jest ivahna supruga ivahnog rancuskog plemi1a, koja doivljava teku
nesre1u u lovu, ostaje invalid, te posve1uje ostatak svog izuzetno sumornog ivota dobrim
djelima, korisnijim od djela lad) 2otton, budu1i da ona utemeljuje bolnicu. #remda je
smjetena u sedamnaesto stolje1e, poema vrlo prozirno velia Florence 5ightingale. 4acijelo je
stoga tako duboko dirnula tolika enska srca u onom desetlje1u. $i koji ivimo kasnije, skloni
smo misliti o velikim reormatorima kao ljudima koji trijumiraju nad jakom opozicijom ili
jakom apatijom. 5edvojbeno se zbiljska @ospa sa svjetiljkom morala boriti i s opozicijom i s
apatijom6 ali postoji i jedan element u su1uti, kako sam ve1 na drugom mjestu istaknuo, koji
moe gotovo jednako toliko nauditi. "rnestina nije nipoto prvi put itala tu pjesmu6 neke je
dijelove znala gotovo napamet. Svaki put kad bi je itala Fsada ju je javno ponovo itala zato
to je bila korizmaG, osje1ala bi se oplemenjenom i proi1enom, boljom osobom. :vdje moram
samo dodati da ona u cijelom svom ivotu nikad nije zakoraila u bolnicu, niti njegovala nekog
bolesnog seljaka. %akako, njezini joj roditelji to ne bi dopustili, ali ona nikad nije ni pomislila
da tako neto uini.
&h, kaete vi, ali ene su u to doba bile lancima prikovane za svoju ulogu. &li prisjetite se
nadnevka te veeriC .. travnja ,-./. Samo tjedan dana prije toga u 9estminsteru, =ohn Stuart
$ili iskoristio je priliku, u toku jedne od prvih rasprava o reormi, da dokae kako je dolo
vrijeme da se enama dadu jednaka prava pred glasakom kutijom. 5jegov hrabri pokuaj
Fprijedlog je poraen sa ,Q. glasova naprama /S, dok se %israeli, stari lisac, suzdraoG
prosjean ovjek doekao je sa smijekom, #unch salvama smijeha Fjedna ala prikazivala je
skupinu gospode koja opsjedaju jednu predsjednicu vlade, ha, ha, haG, a alosna ve1ina
obrazovanih ena mrtenjem i negodovanjem, uz tvrdnje kako je njihov utjecaj najjai kad
potjee iz ku1e. Unato tome, SH. travnja ,-./. toka je od koje moemo raunati poetak
ejiske emancipacije u "ngleskoj6 i nije mogu1e dokraja otpustiti grijehe "rnestini koja se
hihotala kad joj je 2harles pokazao #unch prologa tjedna.
&li zapoeli smo s viktorijanskom veeri kod ku1e. %opustite da joj se vratimo. Sluajte.
2harles zuri s pomalo tupim izrazom u odgovaraju1e sveanom pogledu u "rnestinino ozbiljno
lice.
+ %a nastavim8
+ ;i zaista prekrasno ita.
:na se njeno nakalje, opet podie knjigu. Upravo se dogodila nesre1a u lovuC velika (a
@arave priskoio je svojoj posrnuloj supruzi.
/n razmie guste zlatne joj prame
i podie je, 'espomonu, 'rino i sa strepnjom
sa strahom gleda u lice svoje dame
oh, umire B dua due njegove B umire!
"rnestina ozbiljno svrne pogled na 2harlesa. :i su mu sklopljene kao da u sebi zamilja taj
tragini prizor. Sveano kima glavom6 sav se pretvorio u uho.
"rnestina nastavlja.
7 u tom potresnom asu, posve ujno
srce mu zakuca, ko ura golema
a onda damar posustane i presta
on radosno protrnu, i straha nesta
jer s 'lijedih usana tiho joj se ote:
=/h, Klode!? ona e. ne vie B al nikada
za sretnih dana, u lju'avnom raju
s takvim arom ne outje vjeru
da sve mu je ona, kao tada.
#roitala je posljednji stih veoma znaajno. #onovo podie pogled prema 2harlesu. :i su
mu jo uvijek zatvorene, ali je oigledno toliko ganut da ne moe ak ni kimnuti glavom. :na
omalo odahne, jo uvijek ne skidaju1i pogleda sa svog ozbiljnog, zavaljenog zarunika, i
nastavlja.
=/h, Klode B taj 'ol!? =Eertrudo, lju'avi moja!?
' blijedi smijeak tad usne joj obasja6 u tom se glasu ula utjeha i nada + tupoglave jedan,
zaspao si ko klada>
;iina. 2harlesovo lice nalik je licu ovjeka na sprovodu. :pet duboki dah i bijesni pogled
itaice.
&h, sretni oni, to u muci i bolu za dragim licem ne eznu zaludu +
+ 27&0("S>
#jesma iznenada postaje projektil, koji u letu zahva1a 2harlesovo rame i prizemljuje se na
podu iza divana.
+ %a8 + :n vidi "rnestinu na nogama, s rukama o bokovima, u veoma netipinoj pozi. 5aglo
se uspravlja i mrmljaC + : *oe.
+ Uhva1eni sic, gospodine. 5emate nikakve isprike.
&li 2harles je zacijelo naveo dovoljno isprika, ili izdrao dovoljnu pokoru, jer je ve1 kod
prvog idu1eg ruka imao hrabrosti da se pobuni kad je "rnestina devetnaesti put predloila da
raspravljaju o draperijama za njegovu radnu sobu u jo nepronadenoj ku1i. 5aputanje vrlo
udobnog momakog stana u <ensingtonu nije bila najmanje rtva koju 1e 2harles uskoro
morati prinijeti6 i nije mogao podnijeti da ga preesto podsje1aju na nju. ;etka ;ranter ga je
podrala, te mu je, dosljedno tome, odobreno jedno poslijepodne za njegovo Lnesnosno
prekapanjeM po kamenju.
Smjesta je znao kamo eli po1i. <ad ju je zatekao na onoj divljoj livadici na stijeni, nije
mogao misliti ni o emu osim o Benskoj rancuskog porunika6 ali ostalo mu je upravo
dovoljno vremena da zapazi u podnoju male strmine, iji je plosnati vrh bila livada, priline
gomile razasutog kremena. 4acijelo gaje ba to potaklo da toga poslijepodneva otpjeai do tog
mjesta. 5ova toplina, nova snaga ljubavi izme3u njega i "rnestine, protjerala je sve misli, ili
sve osim najpovrnijih, najsluajnijih misli o tajnici gospode #oultene), iz svjesnog dijela
njegova duha.
<ad je doao do mjesta gdje se morao provlaiti kroz bodljikavo grmlje, ona mu je ipak
iznenada ponovo iskrsla u duhu6 vrlo se ivo prisjetio kako je onoga dana leala. &li kada je
preao livadicu i odozgo pogledao na njezin zaravanak, bio je prazan6 i vrlo brzo ju je
zaboravio. 5aao je put do podnoja strmine i poeo po sipini traiti svoje primjerke. *io je
hladniji dan nego posljednji put. Sunce i oblaci naglo su se smjenjivali, u pravom travanjskom
duhu, ali vjetar je puhao sa sjevera. U podnoju strmine, okrenute jugu, bilo je stoga ugodno
toplo6 i dodatna je toplina obuzela 2harlesa kad je vidio kako mu jedan izvanredan primjerak,
po svoj prilici nedavno odlomljen od svoje kremene matice, lei do nogu.
!etrdeset minuta kasnije, me3utim, morao se pomiriti s injenicom da vie ne1e imati sre1e,
barem ne medu kremenjem pod stijenom. #opeo se do tratine na brdu i zaputio se ka stazi to je
vodila natrag u umu. ' onda, odjednom, neki tamni pokret>
*ila je na pola puta uz strmu stazicu, suvie zauzeta time da oslobodi ogrta od neke
tvrdokorne kupine a da bi ula 2harlesove korake priguene travom. !im ju je ugledao,
zaustavio se. Stazica je bila uska i ona je imala prednost. &li tada je ona ugledala njega. Stajali
su otprilike tri metra udaljeni, oboje oigledno u neprilici, premda s vrlo razliitim izrazom lica.
2harles se smijeio6 a Sarah se strahovito sumnjiavo zagledala u njega.
+ @ospo3ice 9oodru>
=edva mu je primjetno kimnula glavom i inilo se da krzma, kao da bi se okrenula kad bi
mogla. &li tada je shvatila da se on uklonio u stranu da je propusti i pohitala da pro3e. ' tako se
dogodilo da se okliznula na izdajnikom zavoju blatnjave staze i pala na koljena. :n je
priskoio i pomogao joj da ustane6 sad je bila potpuno nalik divljoj ivotinji, ivotinji koja nije
kadra da ga pogleda, uzdrhtaloj, nijemoj.
Vrlo njeno, s rukom na laktu, pomogao joj je da se uspne na ravnu livadu iznad mora. 'mala
je na sebi isti onaj crni ogrta, istu indigo haljinu s bijelim ovratnikom. $e3utim, da li zato to
se okliznula, ili zbog toga to ju je drao za ruku, ili zbog svjeine zraka, ne znam, ali koa joj
je imala neku jedrinu, neki ruiasti odsjaj koji je izvanredno pristajao divljoj uzdranosti
njenog ponaanja. Vjetar joj je malo razbaruio kosu6 i neto je u njenoj pojavi podsje1alo na
djeaka uhva1enog u kradi jabuka u vo1njaku... nekakva krivnja, a ipak buntovnika krivnja.
'znenada je dobacila 2harlesu hitar pogled, postrance i ispod oka, iz onih gotovo
eksotalminih tamnosmedih oiju jasnih bjeloonicaC pogled istodobno bojaljiv i prijete1i.
Smjesta ga je natjerao da ispusti ruku.
+ Uasavam se i pomisliti, gospo3ice 9oodru, to bi se dogodilo kad biste jednoga dana
uganuli lanak na ovakvom mjestu.
+ 5ije vano.
+ &li bilo bi i te kako vano, draga moja gospo3ice. 'z one molbe koju ste mi proli tjedan
uputili, zakljuio sam da ne elite da gospo3a #oultene) sazna kako ovamo zalazite. 5e bih ni u
snu pomislio da zapitam za vae razloge. &li moram naglasiti da sam ja, u sluaju da se vi na
bilo koji nain unesre1ite, jedina osoba u ()meu koja bi izbavitelje mogla dovesti do vas. 4ar
nisam8
+ :na zna. :na bi pogodila.
+ :na zna da vi dolazite ovamo + upravo na ovo mjesto8
4agledala se u travu kao da vie ne namjerava odgovoriti ni na jedno pitanje6 molila ga je da
ode. &li neto je u tom licu, koje je promatrao izbliza u proilu, natjeralo 2harlesa na suprotnu
odluku. Sve je na njemu, to je netom spoznao, bilo podre3eno oima. :ne nisu mogle prikriti
inteligenciju, nezavisnost duha6 osje1alo se tako3er nijemo suprotstavljanje bilo kakvoj su1uti6
odlunost da bude ono to jest. 5jene, krhke i povijene obrve bile su u to doba u modi, ali
Sarine su bile jake, ili barem neobino tamne, gotovo u boji njene kose, zbog ega su izgledale
jake i povremeno joj davale neki neodre3eno nestani djeaki izraz. 5e mislim time re1i da je
imala jedno od onih mukobanjastih, naoitih lica dugake brade omiljenih u edvardijansko
doba + tip ljepote u stilu @ibson @irl. (ice joj je bilo lijepo modelirano i potpuno enstveno6 a
potisnuti intenzitet oiju slagao se s potisnutom senzualno1u usta, koja su bila velika + i koja i
opet nisu odgovarala trenutnom ukusu to se kolebao izme3u ljupkih, malenih usta, gotovo bez
usnica, i djetinjastih kupidovih lukova. 2harles je poput ve1ine mukaraca svoga vremena jo
uvijek bio malo pod utjecajem (avaterove Fizionomije. #rimijetio je ta usta, i nije ga zavarala
injenica to su bila neprirodno vrsto stegnuta.
:naj jedan kratki pogled iz tih tamnih oiju zacijelo je u 2harlesovu duhu pobudio neke
uspomene6 ali one nisu bile engleske. #ovezivao je takva lica sa stranim enama + da budemo
iskreni Fmnogo iskreniji no to bi on bio prema samom sebiG sa stranim krevetima. ;o je bila
nova aza u njegovoj svijesti o Sari. Ve1 je prije spoznao da je inteligentnija i nezavisnija nego
to se inilo6 sad je naslutio neke mranije osobine.
Ve1ini "ngleza njegova doba takvo bi spoznavanje Sarme istinske prirode bilo odvratno6 i
ono je zaista, veoma neodre3eno, uasnulo + ili u najmanju ruku sablaznilo + 2harlesa. :n je,
kao i njegovi suvremenici, imao dovoljno predrasuda da sumnja u putenost u bilo kojem obliku6
ali dok bi oni, jednom od onih uasnih jednadbi koje se pojavljuju na nalog superega, drali
Saru pomalo odgovornom zato to je ro3ena onakva kakva jest, on nije pao u tu klopku. ;o
moemo zahvaliti njegovim amaterskim znanstvenim sklonostima. %arvinizam je, kao to su
njegovi pronicaviji protivnici i shvatili, otvorio brane mnogo ozbiljnijoj bujici nego to je
potkapanje biblijskog izvjetaja o podrijetlu ovjeka6 njegove su najdublje implikacije vodile ka
determinizmu i behaviorizmu, to jest, prema ilozoijama koje svode moral na licemjerje, a
dunost na slamnatu kolibu u uraganu. 5e mislim time re1i da je 2harles potpuno opravdavao
Saru6 ali on je bio kudikamo manje sklon da je optuuje nego to je ona mogla zamisliti.
!!!
:na se nije ni pomakla. :n se nastavio smijeiti, smiren i siguran u svim svojim
putovanjima, svojoj naitanosti, svojem poznavanju velikog svijeta.
+ %raga moja gospo3ice 9oodru, upoznao sam prilino mnogo svijeta. ' bigotnima mogu
pokazati samo dugi nos... ma kako se ozbiljnima i pobonima pokazivali pred svijetom. 7o1ete
li sad, molim vas, napustiti to svoje skrovite8 5ema nikakva zla u tome to smo se ovako
sluajno sastali. ' morate mi dopustiti da zavrim ono to sam htio re1i.
4akoraio je u stranu i ona je opet izila na obrtenu travu. #rimijetio je da su joj trepavice
mokre. 5ije joj htio silom nametnuti svoju nazonost, ve1 je govorio nekoliko metara iza njenih
le3a.
+ @ospo3a ;ranter bi voljela + veoma joj je stalo da vam pomogne ako elite promijeniti
mjesto.
Umjesto odgovora ona je samo stresla glavom.
+ Svakome se moe pomo1i... ako izaziva su1ut u drugih. + 4astao je. :tar je vjetar
zahvatio uvojak njene kose i zavitlao ga. :na ga je nervozno zagladila natrag. + =a samo
govorim ono to znam da bi gospo3a ;ranter i sama eljela re1i.
2harles nije pretjeravao6 jer za vrijeme onog veselog ruka, koji je uslijedio nakon izmirenja,
raspravljalo se o gospo3i #oultene) i o Sari. 2harles je samo kratko vrijeme bio rtvom vlasti
stare dame6 i bilo je prirodno da se sjete one koja je to bila stalno. 2harles je vrsto odluio, kad
se ve1 toliko zaletio onamo kamo bi se manje urbani an3eli bojali i kroiti, da i Saru upozna s
njihovim zakljukom.
+ $orate oti1i iz ()mea... iz ovoga kraja. !ujem da imate sjajnu naobrazbu. Siguran sam da
bi se drugdje ona mogla mnogo sretnije upotrijebiti. + Sarah nije reagirala. + 4nam da bi se
gospo3ica Freeman i njezina majka s najve1im zadovoljstvom raspitale u (ondonu.
:na se tada odmakla od njega i prila rubu livade na klisuri6 i ostala dugi asak zagledana u
more6 zatim se okrenula da ga pogleda dok je jo uvijek stajao kraj tipavcaC neobinim,
blistavim pogledom, tako izravnim da se nasmijeioC onakvim smijekom, za koji ovjek i dok
se smijei zna da je slab, ali ga ne moe ukloniti.
Spustila je pogled. + 4ahvaljujem vam. &li ne mogu odavde oti1i.
Sasvim neprimjetno je slegao ramenima. :sje1ao se zbunjenim i nekako neodre3eno
povrije3enim. + ;ada vam se opet moram ispriati to sam vas ometao u vaem miru. ;o se vie
ne1e dogoditi.
5aklonio se i okrenuo da ode. &li nije preao ni dva koraka kad je ona progovorila.
+ =a... ja znam da gospo3a ;ranter eli biti ljubazna.
+ %opustite joj onda da ostvari svoju elju. @ledala je u travu izme3u njih.
+ *iti opet oslovljena kao da... kao da nisam ono to jesam... zaista sam vam veoma
zahvalna. &li takva dobrota...
+ ;akva dobrota8
+ ;akva dobrota za me je okrutnija nego...
5ije zavrila reenicu, ve1 se okrenula prema moru. 2harles je osjetio neodoljivu elju da
isprui ruke, prihvati je za ramena i strese je6 tragedija je prihvatljiva na sceni, ali u obinom
ivotu moe se initi pukom izopaeno1u. ' upravo joj je to, mnogo manje grubim rjenikom, i
rekao.
+ :no to zovete mojom tvrdokorno1u, zapravo mi je jedino pribjeite.
+ @ospo3ice 9oodru, dopustite mi da budem iskren. Yuo sam kako govore da ste vi... da
niste sasvim pri zdravoj pameti. %rim da je to vrlo daleko od istine. Vjerujem da ste vi sebi
naprosto suvie strogo sudili zbog svog ranijeg ponaanja. ' zato se sada, zaboga, morate
neprestano boriti sami8 5iste li se ve1 dovoljno kanjavali8 $ladi ste. U stanju ste se sami
uzdravati. 5emate, vjerujem, nikakvih obiteljskih obaveza koje vas vezuju za %orset.
+ 'mam obaveza.
+ #rema onom gospodinu Francuzu8 + :krenula je glavu, kao da je ta tema zabranjena. +
%opustite mi da budem uporan + te su stvari kao rane. &ko se o njima nitko ne usu3uje govoriti,
zagnojit 1e se. &ko se on ne vrati, nije vas bio dostojan. &ko se vrati, ne mogu vjerovati da bi se
tako lako dao obeshrabriti, ne na3e li vas u ()me 0egisu, a da ne bi otkrio gdje ste i onda poao
za vama. #a zar vam to ne zvui razumno8
5astupila je duga utnja. #omaknuo se, premda je jo uvijek bio udaljen nekoliko stopa, da
bi joj mogao vidjeti jednu stranu lica. 'zraz joj je bio neobian, gotovo smiren, kao da je ono to
je netom rekao potvrdilo neku duboku spoznaju u njenom srcu.
:stala je i dalje zagledana u more, gdje se prema zapadu usmjeren brig rdavosme1kastih
jedara vidio u komadi1ku suncem osvijetljene puine kojih pet milja daleko. #rogovorila je
mirno kao da se obra1a udaljenom brodu.
+ :n se nikad ne1e vratiti.
+ *ojite se da se nikad ne1e vratiti8
+ 4nam da se nikad ne1e vratiti.
+ 5e razumijem to mislite.
;ada se okrenula i pogledala u 2harlesovo zbunjeno i zabrinuto lice. 5a trenutak gotovo kao
da je uivala u njegovoj zapanjenosti. 4atim je odvratila pogled.
+ Ve1 sam odavno primila jedno pismo. @ospodin je... + i opet je uutjela, kao da je poalila
to je i toliko otkrila. 'znenada je poela hodati, gotovo trati preko trave prema puteljku.
+ @ospo3ice 9oodru>
5apravila je jo korakPdva, zatim se okrenula6 i opet su ga te oi odjednom i zgrozile i
probole. U njenom je glasu bilo neke zgusnute, potisnute grubosti, ali jednako toliko okrenute u
sebe, koliko prema 2harlesu.
+ :n je oenjen>
+ @ospo3ice 9oodru>
&li ona se nije osvrtala. :stao je stajati na mjestu. 5jegovo je zaprepatenje bilo prirodno.
&li neprirodan je bio sada posve izrazit osje1aj krivnje. !inilo mu se
kao da je pokazao grubi nedostatak su1uti upravo kad je bio posve siguran da je postupio
najbolje to je mogao. 4urio je za njom nekoliko trenutaka nakon to je iezla. 4atim se
okrenuo i pogledao udaljeni jedrenjak, kao da bi mu on mogao pruiti odgovor na tu zagonetku.
&li nije ga dobio.
17
Damci, alo, promenada, >asmijana gomila. 1ivahni, glasni pozdravi nekog ljupkog lica.
Stijene o'asjane suncem na zalasku
,azgovor, zastajkivanje.
Slani morski zrak,
/rkestar, 5orgen'lFtter valcer
7pak, kad se uvee povukoh Pojavi se preda mnom, 8una, al@ ista...
HARDY, : /r()or'ko) gradu 18C6.
;e veeri 2harles se naao posjednut izme3u gospo3e ;ranter i "rnestine u %rutvenom
domu. %rutveni dom ()mea nije moda bio neto posebno u usporedbi sa zgradama u *athu i
2heltenhamu6 ali bio je ugodan, prostranih razmjera, s prozorima okrenutim moru. Suvie
ugodan, na alost, i suvie sjajan kao sastajalite, a da ne bi bio rtvovan onom velikom
britanskom bogu, komoru6 i dosljedno tome, zahvaljuju1i nastojanju gradskog vije1a,
jednodunog u brizi za op1inski mjehur, davno sruen, da napravi mjesto za, moemo mirno
re1i, najloije smjeten i najruniji javni zahod na *ritanskim otocima.
5e smijete pomisliti, me3utim, da se poultene)evski udio u ()meu bunio samo protiv
rivolne arhitekture %rutvenog doma. 5jih je zapravo sablanjavalo ono to se ondje zbivalo.
4grada je poticala ?hist, i gospodu s cigarama u ustima, i balove i koncerte. Ukratko, pozivala
je na uitak6 a gospoda #oultene) i njezin soj vrlo su dobro znali da je crkva jedina zgrada u
kojoj pristojan grad smije dopustiti ljudima da se okupljaju. <ad je %rutveni dom u ()meu
sruen, istrgnuto je srce iz grada6 i nitko ga do sada nije uspio vratiti na mjesto.
2harles i njegove dame nali su se u toj na smrt osu3enoj zgradi na koncertu. 0azumije se da
to + budu1i da je bila korizma + nije bio svjetovni koncert. #rogram je bio jednolino
religiozan. !ak i to je sablaznilo one uskogrudnije stanovnike ()mea koji su, barem u javnosti,
ispovijedali potovanje korizme ravno potovanju najortodoksnijih muslimana prema
ramazanu. *ilo je stoga nekoliko praznih sjedala pred podijem, ureenim paprati, najednom
kraju glavne dvorane gdje su se odravali koncerti.
5aa liberalnija trojka dola je rano, poput ve1eg dijela publike6 jer na tim se koncertima
uistinu uivalo + u pravom duhu osamnaestog stolje1a + isto toliko u drutvu koliko i u glazbi.
@ospo3ama su pruali izvanrednu priliku da ocijene i prodiskutiraju odje1u svojih susjeda6 i,
dakako, da se podie svojom. !ak je i "rnestina, uza sav svoj prezir prema provinciji, pala
rtvom te tatine. U najmanju ruku znala je da 1e ovdje imati malo suparnica po ukusu i raskoi
odje1e6 i kriom baeni pogledi na njen mali LplosnatiM eiri1 Fne bi ona ponijela dosadne,
staromodne kapelineG sa zelenim i bijelim vrpcama, na njezinu haljinu boje vert esperance,
njezin ljubiasti i crni ogrta, njezine cipelice iz *almorala, bili su ugodna nadoknada za svu
onu dosadu koju je morala otrpjeti u drugim prilikama.
*ila je u nestanom i pomalo drskom raspoloenju te veeri dok su ljudi ulazili6 2harles je
morao sluati komentar gospo3e ;ranter + mjesto boravka, rodbinu, podrijetlo + jednim uhom,
a ;inine sitne zloesto1e, izreene sotto voce, drugim. :na dama koja izgleda kao =ohn *uli
tamo preko, saznao je od tetke, jest Lgospoda ;omkins, strano ljubazna duica, poneto
nagluha, ima onu ku1u iznad palae "lm, sin joj je u 'ndijiM6 dok ga je drugi glas mrzovoljasto
inormirao Lprava gooseberr)M. #o "rnestini, bilo je tu daleko vie LgooseberriesM nego
ljudskih bi1a koja su strpljivo, to jest brbljavo, ekala da koncert pone. Svako desetlje1e
izmilja takav praktian atribut6 ,-.HPih godina Lgooseberr)M je znailo Lsve to je suhoparno i
staromodnoM6 danas bi "rnestina okrstila sve te vrijedne pripadnike sluateljstva LsZuareM...
etvrtast ili uglat, recimo, kako je uostalom gospoda ;omkins i izgledala, barem s leda.
&li napokon se pojavila istaknuta sopranistica iz *ristola zajedno s pratiocem, jo
istaknutijim signorom 0itornellom Fili nekog slinog imena, jer ako je mukarac bio pijanist,
morao je biti ;alijanG i 2harles je mogao slobodno ispitivati svoju savjest.
U najmanju ruku, zapoeo je u duhu takvog ispitivanja6 kao da mu je to bila dunost, to je
prikrivalo nezgodnu injenicu da mu je to istodobno bio i uitak. 'stina je naprosto da je postao
pomalo opsjednut Sarom... ili moda tek zagonetkom koju je ona predstavljala. <ad je doao da
otprati gospode niz *road Street do %rutvenog doma, ozbiljno je namjeravao + ili je barem u
to vjerovao + da im ispria kako se s njom sastao + premda, dakako, u najstroem povjerenju,
jer nitko nije smio saznati za Sarina lutanja po 9are 2ommons. &li na neki nain trenutak se
nije inio prikladnim. #rije svega, iskrsla je vrlo prizemna rasprava u kojoj je valjalo arbitrirati
+ "rnestina je nepromiljeno obukla pamuk, premda je jo uvijek bilo vrijeme za vunu, a Lne
nosi pamuk prije svibnjaM bila je jedna od devetstotina devedeset i devet zapovijedi koje su
njeni roditelji pridodali uobiajenom nizu od deset. 2harles je razbio dilemu komplimentom6 ali
ako Sarah nije bila spomenuta, bilo je to ipak ponajvie zato to je poeo osje1ati kako je sebi
dopustio da se suvie zanese u razgovor s njom + ne, zaista je bio izgubio svaki osje1aj za
ravnoteu. *io je vrlo budalast dopustivi da neumjesna kavalirtina zaslijepi njegov zdrav
razum6 a to je najgore, sve je to sad bilo vraki teko protumaiti "rnestini.
*io je potpuno svjestan da ta mlada dama gaji zastrauju1u, premda za sada tek latentnu mo1
ljubomore. U najgorem sluaju, utvrdila bi da se ponio neshvatljivo i naljutila bi se na njega6 u
najboljem, samo bi ga zadirkivala + ali bio je to jadan Lnajbolji sluajM. 5ije elio da ga bilo
tko zadirkuje na tu temu. 2harles bi se moda bio s manje dvojbi povjerio gospodi ;ranter. :na
je, u to je bio uvjeren, zacijelo osje1ala jednaku milosrdnu zabrinutost kao i on6 ali dvolinost
joj je bila potpuno strana. 5e bi od nje mogao traiti da nita ne kae "rnestini6 a ako bi ;ina
saznala od svoje tetke za taj sastanak, naao bi se zaista u gadnoj kai.
5a svojim se drugim uvstvima, svom raspoloenju prema "rnestini, te veeri gotovo uop1e
nije usudio zadravati. 5jen ga humor nije ba razdraivao, ali inio mu se neobino i
neumjesno izvjetaenim, kao da ga je navukla na sebe zajedno s rancuskim eiri1em i novim
ogrtaem6 da bi pristajao njima vie nego prilici. 4ahtijevao je i njegovu reakciju...
odgovaraju1i titraj u oima, trajni smijeak kojim ju je i zaduio, ali tako3er izvjetaeno, tako
da su na neki nain bili opkoljeni dvostrukim pretvaranjem. $oda zbog sumornosti tako velike
koliine *acha i 7[ndela, ili uestalosti nesuglasja izme3u primadone i njenog pomo1nika, ali
on se uhvatio kako kradomice pogledava djevojku kraj sebe + kako je pogledava kao da je vidi
prvi put, kao da mu je potpuno tuda. *ila je vrlo draesna, ljupka... ali nije li to lice pomalo bez
karaktera, pomalo monotono s tim jednim jedinim trajnim paradoksom smjernosti i ironije8
&ko oduzme ta dva svojstva, to preostaje8 *ljutava sebinost. &li netom je ta okrutna misao
ula u 2harlesov mozak, on ju je ve1 odbacio. <ako moe jedino dijete bogatih roditelja uop1e
biti drugaije8 Sam *og zna + zato bi se inae zaljubio u nju, da je "rnestina bila sve prije
nego bez karaktera, u kontekstu ostalih bogatih mladih traiteljica supruga u londonskom
drutvu. &li zar je to jedini kontekst + jedino trite za nevjeste8 =edna je od dogma 2harlesove
vjere bila da on nije nalik velikoj ve1ini svojih vrnjaka i suvremenika. 4ato je tako mnogo i
putovao6 englesko mu se drutvo inilo suvie uskogrudnim, engleska dostojanstvenost suvie
dostojanstvena, engleska misao suvie moralistika, engleska religija suvie bigotna. %akle8 U
tom bitnom pitanju ene, koju je izabisao da s njom provede svoj ivot, nije li bio tek
prekonvencionalan8 Umjesto da postupi na najinteligentniji nain, nije li postupio na
najoigledniji8
& to bi onda bio taj najinteligentniji nain8 %a eka.
5apadnut tim rojem osinjeg samoispitivanja, poeo je aliti sam sebe + briljantan mukarac
uhva1en u stupicu, *)ron ukro1en6 i duh mu je odlutao natrag Sari, zamiljenim slikama,
pokuajima da se prisjeti tog lica, tih usta, tih raskonih usta. 5edvojbeno su ona potakla u
njemu neko sje1anje, suvie neodre3eno, moda suvie op1enito da bi mu se mogao prona1i
bilo kakav izvor u njegovoj prolosti6 ali ono ga je uznemirilo i opsjedalo obra1aju1i se nekom
skrivenom ja, za koje je jedva znao da postoji. 0ekao je sam sebiC ;o je uasno glupo, ali ta me
djevojka privlai. !inilo mu se potpuno jasno da ga ne privlai sama Sarah + pa kako bi i
mogla, on je zaruen + ve1 neko uvstvo, neka mogu1nost koju ona simbolizira. 5avela ga je da
shvati kako mu neto nedostaje. 5jegova mu se budu1nost oduvijek inila punom golemog
potencijala6 a sad je to iznenada postao vrlo odre3eni put do poznatog mjesta. :na ga je na to
podsjetila.
"rnestinin ga je lakat njeno vratio u sadanjost. #jevaica je zahtijevala pljesak, i 2harles je
lijeno pridonio svoj dio. ;urivi ruke natrag u mu, "rnestina mu je sa strane uputila
nasmijeenu moue, napola namijenjenu njegovoj rastresenosti, napola groznoj izvedbi. :n joj
se nasmijeio. ;ako je mlada, takvo dijete. 5ije se mogao ljutiti na nju. 5apokon, ona je samo
ena.
'ma toliko toga to ona nikad ne smije shvatitiC bogatstvo ivota mukarca, golemi napor da
bude onaj za koga je svijet mnogo vie od odje1e, i ku1e, i djece.
Sve 1e biti dobro kad jednom bude uistinu njegova6 u njegovoj postelji i u njegovoj banci...
a, dakako, i u njegovu srcu.
Sam je u tom trenutku mislio upravo suprotno6 kako mnogo toga ovaj njegov djeli1 "ve
moe shvatiti. %anas je teko i zamisliti goleme razlike koje su tada razdvajale momka ro3enog
u Seven %ials i kolarevu k1er iz zabaenog sela u istonom %evonu. 5jihovoj je vezi na putu
stajalo gotovo isto toliko zapreka kao da je on bio "skim, a ona 4ulu. =edva se moe re1i da su
imali zajedniki jezik, tako se esto uzajamno nisu mogli razumjeti.
& ipak ta udaljenost, svi ti ponori nepremoteni, a tada i nepremostivi, pomo1u radija,
televizije, jetinih putovanja i svega ostalog, nije bila u cjelini loa. (judi su moda manje znali
jedni o drugima, ali osje1ali su se slobodnijima od drugih, i stoga su bili osobniji. 2ijeli im
svijet tada nije bio nadohvat prekidaa ili kljua u motoru. 5eznanci su bili neobini, i to
ponekad s nekom uzbudljivom, prekrasnom neobino1u. $oda je za ovjeanstvo bolje da
sve vie i vie me3usobno komuniciramo. &li ja sam heretik, i mislim da je izoliranost naih
predaka bila poput ve1eg prostora u kojem su uivaliC moemo im samo zavidjeti. Svijet je sada
previe, doslovce previe s nama.
Sam je mogao i uspijevao stvoriti dojam, u stranjem dijelu neke toionice, da zna sve to
mora znati o gradskom ivotu + i jo tota uz to. 'zraavao je agresivan prezir prema svemu to
nije poteklo iz 9est "nda u (ondonu, prema svemu emu nedostaje taj tempo. &li duboko u
njemu bilo je neto sasvim drugo. ;u se krila bojaljiva i nesigurna osoba + ne nesigurna u ono
to je elio biti Fto je bilo veoma daleko od onoga to je bioG, ve1 nesigurna u svoju sposobnost
da to bude.
$ar) je, me3utim, u dubini due bila neto posve suprotno. Sam ju je ispoetka nedvojbeno
zabljetioC bio je u tolikoj mjeri superiorno bi1e, te je njeno zadirkivanje bilo ista samoobrana
pred tako oiglednom kulturnom nadmo1iC pred tom vjenom gradskom sposobno1u da
preskoi jaz, nade kratice, nametne tempo. &li ona je posjedovala nekakvu temeljnu vrstinu
karaktera, neku vrstu neizvjetaenog samopouzdanja, svijest da 1e jednog dana postati dobra
supruga i dobra majka6 i znala je to je to u ljudima... razliku u vrijednosti, recimo, izme3u
svoje gospodarice i ne1akinje svoje gospodarice. 5apokon, bila je seljakinja6 a seljaci ive
mnogo blie pravim vrijednostima nego gradski heloti.
Sam se za nju oduevio najprije zato to je bila poput ljetnog dana nakon onih bezbojnih
Ldoll)mopsM i Lga)sM
.
od kojih se sastojalo njegovo dotadanje seksualno iskustvo.
Samopouzdanja u tom pogledu nije mu nedostajalo + to bi bila rijetkost za 2ockne)ja. 'mao je
lijepu crnu kosu iznad vrlo modrih oiju i svjeu put. *io je vitak, veoma njene gra3e6 i svi su
mu pokreti bili uredni i smiljeni, premda s tendencijom prema poneto bombastinom
preuveliavanju pojedinih 2harlesovih izikih manirizama, koje je smatrao posebno
gospodskima. Benske su ga oi rijetko naputale pri prvom pogledu, ali blie poznanstvo s
londonskim djevojkama rijetko mu je donosilo neto vie od odraza vlastitog cinizma. :no to
ga je uistinu oborilo s nogu bila je $ar)na nedunost. :djednom se naao zateen kao neki
djeak koji se poigrava zrcalom + i jednoga se dana naali s nekim previe njenim da zaslui
takav postupak. 'znenada je poelio da bude s njom ono to jest6 i da otkrije to je ona.
;o iznenadno dublje me3usobno razumijevanje pojavilo se onoga jutra za vrijeme posjete
gospodi #oultene). 4apoeli su razgovorom o svojim namjetenjima6 o prednostima i
nedostacima gospodina 2harlesa i gospo3e ;ranter. :na je mislila kako je on sretan to slui
tako zgodnom gospodinu. Sam je oklijevao6 i tada se, na vlastito zaprepatenje, zatekao kako
pripovijeda toj obinoj mljekarici neto to je ranije pripovijedao samo sebi.
5jegova je ambicija bila vrlo jednostavnaC elio je biti suknar. 5ikad nije bio u stanju pro1i
pokraj takvih trgovina a da se ne zaustavi i zagleda u izlog6 da ih kritizira ili da im se divi, kako
ve1 sluaj zahtijeva. Vjerovao je da ima dara za poznavanje najnovije mode. #utovao je po
inozemstvu sa 2harlesom, pokupio neke inozemne ideje na podruju suknarstva...
Sve je to Fa usput i svoje duboko divljenje prema gospodinu FreemanuG iznio poneto
nesuvislo + kao i velike zaprekeC nedostatak novca, nedostatak obrazovanja. $ar) je edno
sluala6 otkrila je tog drugog Sama, i otkrila da je posebna ast to je tako brzo dobila uvid u
njega. Sam je osje1ao da previe govori. &li svaki put kad je uznemireno podigao pogled
oekuju1i prezirnu grimasu, hihot, i najmanji znak poruge prema njegovim besmislenim
pretenzijama, vidio je samo smjernu su1ut u iroko otvorenim oima, samo molbu da nastavi.
5jegova se sluateljica osje1ala potrebnom, a djevojka koja se osje1a potrebnom ve1 je na
etvrtini puta do zaljubljenosti.
%olo je vrijeme kad je morao po1i. Uinilo mu se da je tek maloprije stigao. Ustao je i ona
mu se nasmijeila, opet pomalo nestana. #oelio je da joj kae kako jo nikad nikome nije
govorio tako slobodno + pa, recimo, tako ozbiljno + o sebi. &li nije mogao na1i rijei.
+ #a dobro. 4nai, vidiK 1emo se sutra ujutro.
+ Valjda.
+ 0ekKo bi da imate prosca, i tako.
6
L%oll)mopM je bila sluavka koja se bavila prostitucijom kao dodatnim zanimanjem. L@a)M Fto znai vesela,
veseo, a u suvremenom slangu oznauje i homoseksualca + dok je u razdoblju koje opisuje Fo?les znailo
prostitutka + prim. prev.G u znaenju prostitutke objanjava nam i (eechovu uvenu karikaturu iz ,-I/, u kojoj
dvije tune ene stoje na kii Lne stotinu milja daleko od 7avmarketaM. =edna se obra1a drugojC L"j, Fann)>
:tkada si ti ve1 vesela8M
+ 5ikoga koji mi je po 1udi.
+ Sigurno imate. !uo sam da imate.
+ $a tu vam se o tome samo pria. Samo pogledate mukoga, i ve1 kau da vam je dragan.
#remetao je medu prstima svoj polucilindar. + #a svuda vam je tako. + ;iina. #ogledao ju je
u oi. + & ja nisam tako lo8
+ 5ikad to nisam rekla.
Eutnja. #reao je medu prstima cijeli rub svog polucilindra.
+ 4nam ja puno cura. SviK i svakakviK. 5i jednu kKo vi.
+ <o da je to teko na1i.
+ 5ikad nisam naKo. %o sada. + :pet je nastupila utnja. 5ije htjela gledati u njega, ve1 u
rub svoje pregae. + & to kaete za (ondon8 *i ,K rado vidKli (ondon8
;ada se veselo nasmijeila i kimnula + veoma estoko.
+ #a mislim da Ko1ete. <ad se oni gore oene. Vodit 1u vas po gradu.
+ 7o1ete8
;ada je namignuo, a ona je pritisnula ruku na usta. 5jene su mu se oi smijeile ispod
ruiastih obraza.
+ $a sve one ine londonske cure, di 1ete vi htjetK etati sa mnom.
+ %a ste onako obuena, nita vam ne bi alilo. *a nita.
+ 5e vjerujem ja vama.
+ !asti mi.
#ogledi su im se susreli i dugi trenutak zadrali. :n se ki1eno naklonio i podigao eir da
pokrije lijevu grud.
+ & demang, madvmosselle.
+ & to vam je to8
+ ;o vam je rancuski za sutra ujutro, 2oombe Street + gdje 1e vas sluga va ponizni ekati.
;ada se ona okrenula, suvie zbunjena da ga pogleda. 7itro je zakoraio iza nje, uhvatio je
za ruku i prinio je usnama. :na ju je istrgla i pogledala kao da su njegove usnice moda
ostavile a3avi trag. =o jedan pogled bljesnuo je medu njima. :na se ugrizla za draesne
usnice. :n je opet namignuo6 a zatim otiao.
=esu li se sreli tog slijede1eg jutra unato 2harlesovoj izriitoj zabrani, ne znam. &li kasnije
toga dana, kad je 2harles iziao iz ku1e gospode ;ranter, vidio je Sama kako eka, oigledno
smiljeno sluajno, na suprotnoj strani ulice. 2harles je pokazao rimski znak milosr3a i Sam je
podigao eir i ponovo ga s najve1im potovanjem poloio na srce + kao da prolaze mrtvaka
nosila, osim to mu se preko lica protegnuo iroki smijeak.
Eto me dovodi do ove koncertne veeri, gotovo tjedan dana kasnije, i zato je Sam doao do
tako razliitih zakljuaka o enskom spolu od svog gospodara6 jer on se opet naao u toj
kuhinji. 5a nesre1u, tu je sad bila nazona pratilja + kuharica gospode ;ranter. &li pratilja je
vrsto spavala u svom vindzorskom stolcu pred otvorenom vatrom u tednjaku. Sam i $ar)
sjedili su u najtamnijem uglu kuhinje. 5isu razgovarali. 5ije za to bilo potrebe. *udu1i da su se
drali za ruke. S $ar)ne strane bila je to tek puka samozatita jer je ustanovila da samo na taj
nain moe sprijeiti da ta ruka ne luta oko njezinog struka. 4ato je Sam, unato tome, i unato
utnji, ustanovio da je $ar) tako puna razumijevanja, tajna je koju ni jednom ljubavniku ne
treba razjanjavati.
18
8ko se moe uditi to oni koje oko drutva neprestano previda, i koje srce drutva esto na
izgled od'acuje, povremeno za'oravljaju zakone drutva2
DR JOH! S#MO!, 4rad'k( ,dra*'t*en( (,*&e2ta&
Priao sam, klekao i rukom zahvatio vode u potoku, kao da u piti, kad uini mi se da nada
mnom stoji nejasan neki lik iz prolosti.
HARDY, :oB( #*an&'ke noG( (184C)
#rola su dva dana, tijekom kojih su 2harlesovi eki1i dokono poivali u naprtnjai.
#otisnuo je iz svoje nutrine misli na primjerke koji ekaju da budu otkriveniC i misli, sada s
njima povezane, o enama koje usnule lee na suncem obasjanim liticama. &li tada mu se,
budu1i da je "rnestina imala migrenu, neoekivano pruilo jo jedno slobodno poslijepodne.
:klijevao je trenutak6 ali su doga3aji, koji su mu promicali pred oima dok je stajao u nii pred
prozorima svoje sobe, bili tako rijetki, tako dosadni. 4nak svratita + bijeli lav s licem
neishranjenog pekinezera i izrazito nalik, to je 2harles ve1 primijetio, gospodi #oultene) +
mrano je zurio u njega. *ilo je malo vjetra, malo sunca... visoki sivi baldahin oblaka, suvie
visok da bi prijetio kiom. 5amjeravao je pisati pisma, ali ustanovio je da nije u pravom
raspoloenju.
%a budemo iskreni, nije bio uistinu u pravom raspoloenju ni za to6 zaudo, opet ga je
bjesomuno obuzela stara udnja za putovanjima, premda je bio uvjeren da ju je prerastao u
toku posljednjih godina. #oelio je da se na3e u 2adizu, u 5apulju, na $oreji, u nekom
bljetavom mediteranskom prolje1u, ne samo zbog samog mediteranskog prolje1a, koliko da bi
bio slobodan, da ima pred sobom beskonane tjedne putovanja, jedrenja prema otocima,
planinama, modrim sjenama nepoznatoga.
#ola sata kasnije prolazio je kraj $ljekare i ulazio u umu 9are. $ogao je krenuti u nekom
drugom smjeru8 %a, zaista je mogao. &li on je sebi strogo zabranio da se uop1e i priblii livadi
na stijenama6 ako susretne gospo3icu 9oodru, on 1e, uljudno ali odluno, uiniti ono to je
morao uiniti pri posljednjem sastanku + to jest odbiti da s njom zapodjene razgovor. U svakom
sluaju, bilo je oigledno da ona zalazi uvijek na isto mjesto. *io je siguran da je ne1e susresti
bude li ga razumno zaobilazio.
' tako je, mnogo prije nego to 1e onamo sti1i, skrenuo prema sjeveru uz iroku uzbrdicu i
kroz golemi gaj brljanom obraslih javorova. *ila su golema ta stabla, medu najve1ima svoje
vrste u "ngleskoj, s egzotinim naseobinama polipodija u snanim granama. Upravo je ta
njihova veliina navela onog gospodskog uljeza da utemelji arboretum pod klisurom6 i 2harles
se osje1ao patuljastim, ugodno patuljastim, dok se probijao medu njima prema gotovo
okomitim vapnenakim stijenama koje je vidio iznad sebe na vrhu uzvisine. #ostao je nekako
raspoloeniji, posebno kad su prve naslage kriljevca poele izbijati iz resulje i kozlaca, kojima
je tlo bilo prekriveno. $alo zatim pronaao je primjerak "chinocor)s scutata. *io je veoma
istroen... preostao je tek trag jednoga od pet nizova konvergentnih izbuenih crta, koje rese
savrenu koljku. &li bilo je to bolje nego nita, i tako ohrabren, 2harles je pognut, zastajkuju1i,
zapoeo svoje traganje.
#ostupno se probio sve do podnoja stijena, gdje je razbacani kriljevac bio najdeblji, a
primjerci vjerojatno manje izjedeni i ogrebeni. 4adrao se na toj razini i napredovao prema
zapadu. 5a mjestima je brljan bio gust + obrastao je prednji dio klisure jednako kao i grane
najbliih stabala, te visio kao veliki, otrcani zastori iznad 2harlesove glave. 5a jednom se
mjestu morao progurati kroz pravi tunel od li1a6 na samom kraju bila je istina, s tragovima
nedavnog odronjavanja stijene. *ilo je najvjerojatnije da 1e primjerke na1i ba medu tim
krhotinama kriljevca6 i 2harles se prihvatio posla da metodiki pretrai cijelo podruje,
obrubljeno na svim stranama gustim grmljem kupina. *avio se time otprilike deset minuta, u
potpunoj tiini, isprekidanoj samo mukanjem teleta s nekog dalekog polja, gore prema
unutranjosti6 lepetanjem krila i gukanjem umskih grlica6 i jedva ujnim zapljuskivani em
mirnog mora daleko dolje ispod stabala. ;ada je uo nekakav um, nalik na kotrljanje kamena.
#ogledao je, nije vidio nita, i pretpostavio da se komad kriljevca zaista skotrljao s vrha
vapnenake stijene. ;raio je jo minutu ili dvije6 a tada je, onom nekom neobjanjivom
intuicijom, moda posljednjim ostatkom neke sposobnosti iz nae paleolitske prolosti,
odjednom shvatio da nije sam. 5aglo se ogledao oko sebe.
Stajala je iznad njega na mjestu gdje je zavravao tunel brljana, otprilike etrdeset metara
daleko. 5ije znao kako dugo ve1 ondje stoji, ali sjetio se onog uma od prije dvije minute. 5a
trenutak se gotovo preplaio6 uistinu je bilo sablasno to je tako neujno iskrsnula. 5ije imala
okovane cipele, ali ak i tako zacijelo se morala kretati veoma oprezno. %a ga iznenadi6 dakle
ga je namjerno slijedila.
+ @ospo3ice 9oodru> + #odigao je eir. + <ako to da ste ovdje8
+ Vidjela sam vas kako prolazite.
Uspeo se sipinom malo blie njoj. ' opet je imala eir u ruci. <osa joj je, primijetio je, bila
rasputena, kao da je hodala po vjetru6 ali vjetra nigdje nije bilo. ;o joj je dalo neki neobuzdani
izgled, potenciran uporno1u njenog pogleda. #itao se kako je ikad mogao i dvojiti da je ona
uistinu pomalo luda.
+ 'mate mi neto... priop1iti8
' opet taj uporni, nepomini pogled, ali kao da je gledala odozgo, a ne kroz njega. Sarah je
imala jedno od onih osebujnih enskih lica koja veoma variraju u svojoj privlanosti6 u skladu s
nekim neshvatljivim spojem ugla, svjetla, raspoloenja. U tom joj je trenutku dramatski
pripomogao jedan kosi zrak blijedog sunca, koji se uspio probiti kroz malu pukotinu u
oblacima, to se nerijetko doga3a u kasna engleska poslijepodneva. :svijetlio joj je lice,
osvijetlio njen lik uspravan pred svodom zelenila iza nje6 i lice joj je iznenada postalo
prekrasno, uistinu prekrasno, udesno ozbiljno, a ipak obasjano nekim unutarnjim, jednako kao
i vanjskim svjetlom. 2harles se prisjetio kako je neki seljak kraj @avarniea u #irinejima tvrdio
da je upravo tako vidio %jevicu $ariju kako stoji na deboulis uz njegov put... samo nekoliko
tjedana prije nego to je 2harles proao tim putem. :dveli su ga do tog mjesta6 bilo je posve
beznaajno. &li da se ovakav lik pojavio ondje pred njim>
$e3utim, ova je pojava oigledno imala banalniju zada1u. #osegnula je u depove svog
ogrtaa i pruila mu, po jedan u svakoj ruci, dva savrena primjerka $icrastera. #opeo se
dovoljno blizu da razabere to su. ;ada je iznena3eno podigao pogled prema njenom
nenasmijeenom licu. Sjetio se + neto je malo govorio o paleontologiji, o vanosti morskih
jeinaca, onoga jutra kod gospode #oultene). ;ada se opet zagledao u dva mala predmeta u
njenim rukama.
+ 4ar ih ne1ete uzeti8
5ije nosila rukavice, i prsti su im se dodirnuli. 0azgledavao je dva primjerka6 ali mislio je
samo na dodir tih hladnih prstiju.
+ Veoma sam vam zahvalan, U izvrsnom su stanju.
+ ;o je ono to traite8
+ %a, zaista.
+ ;o su neko1 bile morske koljke8
:klijevao je, zatim joj je pokazao karakteristine znaajke na boljem od dva primjerkaC usta,
ambulakralne noice, anus. %ok je govorio, sasluan s ozbiljnim zanimanjem, njegovo je
neodobravanje iezlo. 'zgled je djevojke bio neobian6 ali njen mozak + to su pokazala dva ili
tri pitanja koja je postavila + bio je veoma daleko od poreme1enog. 5apokon je paljivo
spremio dva primjerka u svoj dep.
+ Veoma je ljubazno od vas to ste ih potraili.
+ 5isam imala pametnijeg posla.
+ Upravo sam se spremao na povratak. Smijem li vas ispratiti do puteljka8
&li ona se nije pokrenula. + Beljela sam vam tako3er zahvaliti... na vaoj ponudi da mi
pomognete, gospodine Smithson.
+ *udu1i da ste odbili, sad je na meni da budem zahvalan.
5astupila je mala stanka. #okrenuo se i proao kraj nje, te razdvojio zid brljana tapom da
joj napravi prolaz. &li ona je stajala mirno, jo uvijek licem okrenuta prema istini.
+ 5isam vas smjela slijediti.
#oelio je da joj vidi lice, ali nije mogao.
+ $islim da je bolje da odem.
5ije rekla nita i on se okrenuo prema brljanu. &li nije mogao odoljeti a da se posljednji put
ne osvrne na nju. 4urila je u njega preko ramena, kao da njeno tijelo osu3uje lice, te okre1e le3a
takvoj bestidnosti6 jer u njenom se pogledu, premda je jo nagovijetao trag prijanjeg, svemu
upu1enog prijekora, zrcalilo neto intenzivno nalik molbi. :i su joj bile ispunjene tjeskobom...
i izazivale tjeskobu6 izraavale povrije3enost, slabost iskoritenu na uasan nain. :ne nisu
optuivale 2harlesa za tu povrije3enost, ve1 to nije shvatio da se ona dogodila. %ugaki
trenutak spojenih pogleda6 a tada se zagledala u zemlju izme3u njih, zarumenjenih obraza.
+ 5emam se kome obratiti.
+ 5adam se da sam dovoljno jasno rekao kako gospoda ;ranter...
+ 'ma vrlo dobro srce. &li meni nije potrebna dobrota.
5astupila je utnja. :n je jo uvijek stajao razdvajaju1i brljen.
+ !ujem da je upnik izvanredno razuman ovjek.
+ Upravo me on predstavio gospodi #oultene).
2harles je stajao uz brljan kao uz vrata. 'zbjegavao je njen pogled6 traio, traio neku
mogu1nost da se povue.
+ &ko mogu neto re1i gospodi ;ranter u vae ime, bit 1e mi drago... ali bilo bi veoma
nedolino od mene da se...
+ %alje zanimate za moje prilike.
+ %a, upravo sam to htio re1i. + 'nstinktivno je odvratila pogled6 on ju je ukorio. Veoma
polako pustio je da objeeni pramenovi brljana padnu natrag na svoje mjesto. + 5iste ponovo
razmotrili moj prijedlog + da svakako odete odavde8
+ <ad bih otila u (ondon, znam to bih postala.
+ :n se ukoio iznutra. + #ostala bih ono to tolike ene koje su izgubile ast postaju u
velikim gradovima.
+ Sada se potpuno okrenula prema njemu. :brazi su joj se jo vie zaarili. + #ostala bih ono
to za neke u ()meu ve1 jesam.
*ilo je to sablanjivo, silno nedolino. #romrmljao jeC + %raga moja gospo3ice 9oodru... +
' njegovi su obrazi sad bili jednako crveni.
+ =a sam slaba. <ako to ne bih znala8 + %odala je gorko. + @rijeila sam.
;a nova ispovijed, pred nepoznatim ovjekom, u takvim okolnostima + izbrisala je sve
prednosti steene u njegovim oima pozorno1u kojom je popratila njegovo malo predavanje o
osilnim morskim jeincima. &li ipak je osje1ao ona dva primjerka u depovima6 nekakvu mo1
koju je nad njim imala6 i jedan se njegov dio, kriju1i se sam od sebe, osje1ao nekako nejasno
polaskan, kao to se osje1a sve1enik od kojega trae savjet o nekom duhovnom problemu.
4agledao se nepomino u eljezni okov na vrhu svog tapa.
+ 4ar je to taj strah koji vas zadrava u ()meu8
+ %jelomice.
+ :na injenica koju ste mi povjerili neki dan. =e li s njom jo netko upoznat8
+ %a jest, zacijelo ne bi propustio priliku da mi to kae.
4avladala je neto dulja utnja. U ljudskim odnosima nastupaju trenuci nalik na modulacijeC
kad neka do tada objektivna situacija, situacija koju je duh moda sam sebi opisao
poluknjievnim rjenikom, situacija koju je dovoljno naprosto svrstati pod neki op1eniti naslov
Fovjek s problemom pijanstva, ena s nesretnom prolo1u, i tako daljeG postane subjektivna6
postane jedinstvena6 postaje, empatijom, odjednom zajedniki doivljena umjesto promatrana.
;akva se metamoroza zbila u 2harlesovom duhu dok je zurio u pognutu glavu grenice pred
sobom. #oput ve1ine nas u takvim trenucima + koga jo nije zagrlio neki pijanac8 + trudio se da
urno, premda diplomatski, uspostavi status Zuo.
+ Silno vas alim. &li moram priznati da uistinu ne razumijem zato elite da se... nazovimo
to tako... povjeravate ba meni.
;ada je poela + kao da je oekivala to pitanje + vrlo brzo govoriti6 zamalo kao da ponavlja
govor, litaniju koju je nauila napamet.
+ 4ato to ste putovali. 4ato to ste obrazovani.
4ato to ste gospodin. 4ato... zato to, ne znam, ivim medu ljudima, za koje mi svijet kae
da su prijazni, poboni, pravi kr1ani. & meni se oni ine okrutnijima od najokrutnijih pogana,
glupljima od najglupljih ivotinja. 5e mogu vjerovati da je istina takva. %a u ivotu ne postoje
razumijevanje ili su1ut. %a nema duhova dovoljno irokogrudnih da shvate to sam propatila i
zato patim... i da, ma kakve grijehe poinila, nije pravo da toliko patim. + 5astupila je utnja.
5epripremljen za taj suvisli izvjetaj o njenim uvstvima, za taj dokaz, ve1 naslu1en, ali ne
izravno sagledan, inteligencije koja prelazi konvencije, 2harles nije rekao nita. :na se
okrenula i nastavila mirnijim glasom. + $oja je jedina sre1a u spavanju. <ad se probudim,
zapoinju more. :sje1am se kao izbaena na pusti otok, zatoena, osu3ena, a ne znam za kakav
to zloin.
2harles je promatrao njena leda, potiten poput ovjeka koga 1e svaki as progutati lavina6
kao da bi htio potrati, ali ne moe6 htio progovoriti, ali ne moe.
5jene su se oi iznenada susrele s njegovima. + 4ato sam rodena ovakva kakva jesam8
4ato nisam rodena kao gospo3ica Freeman8 + &li netom je to ime prelo njene usne, ve1 se
okrenula, svjesna da je prekoraila svoja prava.
+ ;akvo je pitanje bolje ne postavljati.
+ 5isam htjela...
+ 4avist je oprostiva u vaem...
+ 5e zavist. 5eshva1anje.
+ #relazi moje mo1i + mo1i mnogo pametnijih ljudi od mene + da vam u tome pomognemo.
+ 5e vjerujem + ne elim to vjerovati. 2harles je ve1 doivio da mu ene + esto i sama
"rnestina + nestano proturjee. &li to je bilo u nestanom kontekstu. 4ena se nije
suprotstavljala miljenju mukarca dok je nastupao ozbiljno, osim paljivo odmjerenim
rjenikom. Sarah gotovo kao da je izme3u njega i sebe pretpostavljala neku vrst jednakosti
intelekta6 i to upravo u okolnostima kad je trebala iskazivati najve1u pokornost, ako je eljela
posti1i svoj cilj. :sje1ao se povrije3enim, osje1ao se... nije mogao re1i. (ogina je posljedica
njegovih osje1aja morala biti da hladno i deinitivno podigne eir i udalji se odatle u svojim
vrstim, okovanim cipelama.
&li stajao je ondje gdje se zatekao, kao da je pustio korijenje. $oda je imao suvie krut
pojam o tome kako izgleda sirena i kakve su okolnosti u kojima se pojavljuje + dugaki uvojci,
ista, alabasterska nagost, sirenski rep, uz jednog :diseja s licem prihvatljivim u najboljim
krugovima. 5ije bilo dorskih hramova #od stijenama ali tu je pred njim bila prava <alipso.
#romrmljala jeC + Sad sam vas uvrijedila.
+ 4bunjujete me, gospo3ice 9oodru. 5e znam kakvu vrst pomo1i moete od mene
oekivati, a da vam je ja ve1 nisam ponudio. &li vi zacijelo shva1ate da je svaka ve1a prisnost...
ma kako neduna u svojim nakanama... izme3u nas potpuno nemogu1a u mojim trenutnim
okolnostima.
5astupila je utnja6 djetli1 se smijao u nekom zelenom utoitu, rugaju1i se tim dvoma
statinim dvonocima duboko pod sobom.
+ 4ar bih se ja... prepustila vama ovako na milost i nemilost, da nisam oajna8
+ 5e dvojim u va oaj. &li u najmanju ruku priznajte nemogu1nost vaih zahtjeva. %odao
jeC + Yija mi je prava priroda jo uvijek nepoznata.
+ Voljela bih vam ispripovjediti to se dogodilo prije osamnaest mjeseci.
Eutnja. #odigla je pogled da vidi njegovu reakciju. 2harles se i opet ukoio. 5evidljivi su
okovi spali i njegova je konvencionalna strana trijumirala. Uspravio se, pravi spomenik
sumnjiave sablazni, pun krutog neodobravanja6 a ipak, neto je u njegovim oima trailo u
njenima... neko razjanjenje, motiv... uinilo mu se da 1e ona ponovo progovoriti, i ve1 se
pripremio da ode kroz brljan bez i jedne jedine rijei. &li kao da je pogodila njegovu namjeru,
ona je, naglo1u koje je preduhitrilo sve ostalo, uinila neto posve neoekivano. #ala je na
koljena.
2harles je bio uasnut6 zamiljao je kako bi to izgledalo nekome tko bi ih iz prikrajka
promatrao. 4akoraio je unatrag, kao da se eli ukloniti iz vidnog polja. 4audo, ona je na
izgled bila mirna. 5ije to bilo kleanje histerika. Samo su joj oi bile intenzivnijeC oi bez
sunca, okupane vjeitom mjeseinom.
+ @ospo3ice 9oodru>
+ #reklinjem vas. =a jo nisam luda. &li ako mi netko ne pomogne, bit 1u.
+ Savladajte se. %a nas netko vidi...
+ Vi ste mi posljednja nada. 5iste okrutni, ja znam da niste okrutni.
4agledao se u nju, oajniki se osvrnuo oko sebe, zatim joj priao i natjerao je da ustane, i
odveo je, rukom ukoenom ispod njenog lakta, pod lisnati krov brljana. Stajala je pred njim
lica prekrivena rukama6 i 2harles se morao, zbog one jezive hitrine ljudskog srca kad napada
ljudski mozak, oajniki svladavati da je ne dodirne.
+ 5e bih elio da izgleda kao da sam ravnoduan prema vaim nevoljama. &li morate
shvatiti da ja nemam... nemam izbora.
#rogovorila je hitrim, priguenim glasom. + $olim vas samo da se jo jednom sastanemo.
%olazit 1u ovamo svako poslijepodne. 5itko nas ne1e vidjeti. + #okuao ju je urazumiti, ali ona
se nije dala zaustaviti. + Vi ste ljubazni, vi razumijete ono to prelazi mo1 razumijevanja bilo
koga u ()meu. %opustite da zavrim. #rije dva dana bila sam gotovo savladana ludilom.
:sje1ala sam da vas moram vidjeti, da moram razgovarati s vama. 4nam gdje ste odsjeli. *ila
bih dola onamo da vas potraim da me nije... da me neki posljednji ostatak razuma nije, na svu
sre1u, zaustavio pred vratima.
+ &li to je neoprostivo. &ko se ne varam, vi mi sad prijetite javnim skandalom.
:na je estoko stresla glavom. + 0adije bih umrla nego da tako neto pomislite o meni. &li
stvar je u tome... ne znam kako da to kaem, kao da me oaj tjera da razmiljam o takvim
uasnim stvarima. :ne me ispunjaju jezom prema samoj sebi. 5e znam kamo da se okrenem,
to da radim, nemam nikoga tko bi mogao.. molim vas... zar to ne moete razumjeti8
2harlesova je jedina misao u tom trenutku i jedina elja bila da umakne iz tog strahovitog
kripca u kojem se nehotice zatekao6 da izmakne tim neumoljivo iskrenim, tim razgoli1enim
oima.
+ $oram i1i. :ekuju me u *road Streetu.
+ &li opet 1ete do1i8
+ 5e mogu...
+ Eetam ovuda svakog ponedjeljka, srijede i petka. <ad nemam drugih dunosti.
+ Vi pokuavate nagovijestiti + moram inzistirati da gospoda ;ranter...
+ 5e bih mogla re1i istinu pred gospodom ;ranter.
+ :nda je jo manje prikladna za ui vama potpuno nepoznate osobe + i to ne vaega spola.
+ #otpuno nepoznata osoba... i to osoba drugoga spola... esto je najmanje pristrani sudac.
+ 'skreno se nadam da 1u uspjeti razmotriti vae vladanje s najve1om obzirno1u. &li moram
ponoviti da sam upravo zapanjen to ste...
&li ona je jo uvijek gledala u njega6 i njegove su se rijei pretopile u tiinu. 2harles je, kao
to ste ve1 primijetili, raspolagao s vie nego jednim rjenikom. Sa Samom ujutro, s "rnestinom
za veselim rukom, i ovdje u ulozi Uznemirene pristojnosti... bio je gotovo tri razliita ovjeka6
a upoznat 1emo jo nekoliko njegovih lica prije nego to zavrimo. $oemo to protumaiti
bioloki, %arvvinovom razomC zatitna boja, samoodranje pomo1u navike da se prilagodi
svojoj okolini + uz neosporivu pretpostavku ovjekove dobi ili drutvenog sloja. 'li moemo
protumaiti taj bijeg u ormalnost socioloki. <ad je ovjek klizao po tako tankom ledu +
sveop1em ekonomskom pritisku, strahu od seksualnosti, poplavi tehnicistike znanosti +
sposobnost da zatvara oi pred vlastitom, besmislenom kruto1u bila je veoma bitna. Veoma su
rijetki viktorijanci svojevoljno dovodili u pitanje prednosti takve zatitne boje6 ali u Sarinom
pogledu bilo je neto to jest. #remda izravan, bio je to bojaljiv pogled. & ipak se iza njega
krila vrlo moderna razaC *udi poten, 2harles, budi poten. ;o je potpuno poremetilo njegovu
ravnoteu. "rnestina i njoj sline uvijek su se ponaale kao da su odjevene u stakloC beskonano
krhke, ak i kad su bacale knjige poezije. :ne su zahtijevale krinku, zahtijevale sigurnu
udaljenost6 a ova ju je djevojka, iza svoje asade poniznosti, zabranjivala. Sad je na njemu bilo
da spusti pogled.
+ ;raim samo jedan sat vaeg vremena. Shvatio je drugi razlog iza onih darovanih
primjeraka6 nisu mogli biti na3eni u roku od jednog sata.
+ <ad bih i pristao, premda s najve1im oklijevanjem...
#ogodila je, i prekinula ga tihim glasom. + Uinili biste mi toliku uslugu da bih posluala
svaki savjet koji =biste mi eljeli dati.
+ ;aj bi svakako bio da se ne smijemo dalje izlagati opasnosti da...
' opet je ona uskoila u malu stanku koju je ostavio, tragaju1i za pravim ormalnim izrazom.
+ ;o + razumijem. ' da imate mnogo preih obaveza.
Suneve su zrake iezle nakon svog kratkotrajnog blistavog trenutka. %an se pribliavao
hladnom zavretku. Uinilo mu se kao da se put kojim se kretao, po na izgled ravnom tlu,
iznenada pretvorio u rub iznad ponora. ;o mu je postalo jasno dok je zurio u njenu pognutu
glavu. 5ije mogao re1i to ga je vabilo naprijed, u emu je pogrijeio itaju1i zemljovid, ali
osje1ao se istodobno i izgubljen i vabljen. & sada upleten u jo jednu ludost.
0ekla jeC + 5emam rijei da vam zahvalim. *it 1u ovdje u one dane koje sam spomenula. +
;ada, kao da je ta istina njen salonC + 5e smijem vas vie zadravati.
2harles se naklonio, krzmao, jedan posljednji dugi pogled, zatim se okrenuo. 5ekoliko
sekundi kasnije provlaio se kroz slijede1i zastor od brljana i pohitao nizbrdo, mnogo vie
nalik nekom preplaenom srnda1u nego svjetskom gospodinu i "nglezu.
%oao je do glavne staze #od stijenama i velikim se koracima zaputio prema ()meu.
:glasila se jedna rana sova6 ali 2harlesu se to poslijepodne inilo udnovato lieno mudrosti.
Valjalo se odlunije postaviti, valjalo je ranije oti1i, valjalo je vratiti one primjerke, valjalo je
predloiti + ne, naloiti + druga rjeenja za njezin oaj. :sje1ao se nadmudrenim, zamalo
sklonim da se zaustavi i da je prieka. &li noge su ga nosile sve bre i sve dalje odatle.
4nao je da je na putu da se uplete u neto zabranjeno ili, bolje re1i, da je neto zabranjeno na
putu da se uplete u njega. Eto je dalje odmicao od nje u vremenu i prostoru, to je jasnije uvi3ao
nepromiljenost svog ponaanja. <ao da je, kad bi se ona nala pred njim, postajao slijepC kao
da je nije vidio onakvu kakva jest, ena izrazito opasna + ne svjesno, ve1 rtva strahovite
emocionalne osuje1enosti i nedvojbene, drutvu upu1ene, ogorenosti.
'pak, ovaj put nije sam sa sobom ak ni raspravljao ho1e li o tome pripovijedati "rnestini6
znao je da ne1e. :sje1ao se jednako posti3en kao da je, ne upozorivi je, zakoraio s 2obba i
podigao jedro prema <ini.
19
9udui da je u svakoj vrsti rodeno mnogo vie pojedinaca nego to uope moe preivjeti. i
'udui da, dosljedno tome, dolazi do neprestanih i estih 'or'i za opstanak, proizlazi da e
svako 'ie, koje se makar i malo i na 'ilo koji nain koristan za se'e izmijeni unutar zamrenih
i ponekad razliitih uvjeta ivota, imati 'olju ansu da preivi i tako 'iti prirodno oda'rano.
DAR?#!, "odr(&et-o *r'ta (188C)
Brtva pripravna da krene u <inu morala je u zbilji te veeri igrati doma1ina na iznena3enju
koje su "rnestina i on smislili za tetku ;ranter. %vije su dame bile pozvane na veeru u njegov
salon kod *ijelog lava. #ripremljen je pladanj sonih prvih jastoga, kuhani losos iz slatke vode,
pretraeni podrumi svratita6 a onaj lijenik, s kojim smo se na brzinu upoznali jednoga dana
kod gospode #oultene), nagovoren je da uspostavi ispravnu ravnoteu spolova.
5jega su, kao jednu od najzanimljivijih linosti u ()meu, op1enito drali jednako dobrom
lovinom u rijeci *rak kao to je losos, koji mu je te veeri serviran, bio u rijeci &Je. "rnestina
je nemilosrdno zadirkivala svoju tetku zbog njega, optuuju1i tu do sri blagu enu za bezdunu
okrutnost prema jadnom, usamljenom ovjeku koji vene od enje za njenom rukom. &li
budu1i da je taj tragini lik uspjeno izlazio na kraj sa svojom jadnom usamljeno1u ezdesetak
i vie godina, bilo je ozbiljnog razloga za sumnju u to da vene, jednako kao i u bezdunu
okrutnost.
%oktor @rogan je zapravo bio isto tako uvjereni stari neenja kao to je tetka ;ranter bila
usidjelica. #ravi 'rac, bio je u punoj mjeri obdaren onom neobino eunuhovskom, pravom
irskom sposobno1u da lepra i laska i ulaguje se enskoj eljadi, a da pri tome brino uva
svoje srce od bilo kakvih spona. Suhi, mali jastreb od ovjeka, otar, povremeno gotovo estok,
a ipak vrlo ugodan kad bi drutvo bilo po njegovom ukusu, unosio je zanimljivu trpkost u
drutveni ivot ()mea6 jer dok je on bio uz vas, uvijek ste osje1ali da na neki nain vreba,
pripravan da se baci na svaku besmislicu + a ipak je, ako ste mu bili dragi, to inio svjee i
duhovito, s humano1u ovjeka koji je ivio i nauio da, na svoj nain, dopusti i drugima da
ive. 'mao je, osim toga, i jednu pomalo mranu stranu, naime, bio je ro3en kao katolik6 u
naem dananjem rjeniku, pomalo nalik ovjeku koji je bio komunist ,QSHPih + sada
prihva1en, ali jo uvijek sa 3avoljim peatom na sebi. *ilo je sigurno + zar bi ga gospo3a
#oultene) inae uop1e trpjela u svojoj blizini8 + da je odonda Fpoput %israelijaG postao ugledan
lan anglikanske crkve. 4acijelo jest jer je Fza razliku od %israelijaG vrlo skrupulozno odlazio
na zornicu svake nedjelje. %a ovjek moe biti toliko ravnoduan prema vjeri da bi iao i u
damiju ili u sinagogu, da su to glavna gradska svetita, bila je lukavost kojoj mata stanovnika
()mea nije bila dorasla. :sim toga, bio je vrlo dobar lijenik, s temeljitim poznavanjem one
najvanije grane medicine + 1udi svojih pacijenata. :ne koji su potajno eljeli da budu
tiranizirani, tiranizirao je6 a isto se tako vjeto estio, ovijalno tepao, mirio na jedno oko, ili
to je ve1 sluaj zahtijevao.
5itko u ()meu nije vie od njega volio dobru hranu i vino6 i budu1i da je obrok koji su
2harles i *ijeli lav ponudili naiao na njegovo odobravanje, preutno je od mla3eg ovjeka
preuzeo ulogu doma1ina. Studirao je u 7eidelbergu, i radio neko vrijeme u (ondonu, i
poznavao svijet i sve to je smijeno u njemu onako kako to moe samo inteligentan 'rac6 to
znai da je ondje gdje bi mu zakazalo znanje ili pam1enje, mata bila uvijek pripravna da ispuni
prazninu. 5itko nije vjerovao u sve njegove prie, a niti zato manje elio da ih uje. ;etka
;ranter ih je vjerojatno znala bolje od bilo koga u ()meu, jer su lijenik i ona bili stari prijatelji,
i zacijelo je znala koliko se svaka pria mijenja sa svakim pripovijedanjem6 a ipak se najvie
smijala + i to ponekad tako neumjereno da me hvata uas pri pomisli to se moglo dogoditi da
ju je sluajno uo onaj stup drutva gore na brdu.
*ilo je to vee u kojem bi 2harles u uobiajenim okolnostima uivao6 moda u prilinoj
mjeri i zato to je, posebno kad je debeljukasti losos leao kao secirana ruevina i gospoda se
prihvatila boce porta, lijenik sebi dopustio male slobode u jeziku i injenicama u nekima od
svojih priica, to nisu bile posve comme il taut u drutvu koje je "rnestina inae resila. 2harles
je zapazio da je jednom ili dvaput bila poneto sablanjena6 da tetka ;ranter nije6 i osjetio je
nostalgiju za tom otvorenijom kulturom njihove mladosti, u koju su se njegova dva starija gosta
jo uvijek radosno vra1ala. #romatraju1i nestane oi malog lijenika i vedrinu tetke ;ranter,
obuzelo ga je blago malo neizbjeno ga3enje nad vlastitim vremenomC nad njegovom
zaguljivom pristojno1u, njegovim oboavanjem, ne samo doslovce stroja u prometu i
manuakturi, ve1 i onog mnogo uasnijeg stroja koji se sad uzdizao u drutvenim
konvencijama.
;a prekrasna nepristranost na izgled je imala nevjerojatno malo veze s njegovim ranijim
ponaanjem iz toga dana. 2harles nije bio tako krut sam prema sebi6 ali ipak nije bio posve
slijep za svoju nedosljednost. 0ekao je sam sebi, odluivi se sada za posve drugaiji pristup,
da je gospo3icu 9oodru uop1e previe ozbiljno shvatio + da je skrenuo, u neku ruku, umjesto
da je prihvati kao usput. *io je posebno paljiv prema "rnestini koja vie nije bila sourante,
ali ipak ne tako ivahna kao obino, premda je bilo teko re1i je li to bila posljedica migrene ili
doktorovog konverzacijskog irskog kolopleta. & ipak je ponovo vrlo jasno osjetio, kao i na
koncertu, da u njoj postoji neto plitko + da je njena otroumnost moda vie draesna otrina
nego umnost. 5ije li ispod tog ednog znalakog izraza u njoj bilo neto od automata, neto od
onih domiljatih djevojaka+strojeva iz 7omanovih pria8
&li tada je pomislioC ona je dijete medu trojicom odraslih i njeno joj stisnuo ruku pod
mahagonijskim stolom. *ila je draesna kad bi porumenjela.
%va gospodina, visoki 2harles, koji je izdaleka neodre3eno nalikovao pokojnom princu
suprugu, i mali mravi lijenik napokon su otpratili gospode ku1i. *ilo je pola jedanaest, sat
kada drutveni ivot (ondona tek poinje6 ali ovdje je grad ve1 dobrano zapao u svoj uobiajeni
dugotrajni san. <ad su im se vrata zatvorila pred nasmijeenim licima, ustanovili su da su
jedina dva prolaznika u *road Streetu.
(ijenik je stavio prst na nos. + Sada za vae zdravlje, gospodine, prepisujem obilan grog,
smijean mojom vlastitom uenom rukom. + 2harles je namjestio lice u uljudan izraz smjernog
oklijevanja. + (ijenika uputa, razumijete. %ulce est desipere, kao to kae pjesnik. Slatko je
sipati vino na dolinom mjestu.
2harles se nasmijeio. + &ko obe1ate da 1e grog biti bolji od latinskog, onda prihva1am s
najve1im uitkom.
;ako se deset minuta kasnije 2harles zatekao udobno smjeten u radnoj sobi na drugom katu
koju je dr @rogan zvao svojom LkabinomM, s izboenim prozorom okrenutim prema malom
zaljevu izme3u vrata 2obba i samoga 2obba6 prostoriji koja je, kako je tvrdio 'rac, ljeti bila
posebno draesna zbog pogleda to ga je pruala na nereide zabavljene ljekovitim kupkama. U
kakvom bi se boljem + u oba smisla te rijei + poloaju lijenik mogao zate1i, nego da
preporuuje svojim pacijenticama ono to je tako ugodno i njegovu oku8 "legantni mali
mjedeni georgijanski teleskop poivao je na stolu u udubini prozora. @rogan se razuzdano
obliznuo i namignuo.
+ %akako, samo za astronomske svrhe.
2harles se nagnuo kroz prozor i omirisao slani zrak, i spazio na plai neto dalje udesno
etvrtaste crne obrise kabina s kotaima, iz kojih su nereide izlazile. &li jedina glazba iz dubina
u toj je no1i bio mrmor plime na ljunku6 a negdje, jo mnogo dalje, nejasno promukli krikovi
galeba koji su se sputali na mirnu vodu. 'za sebe, u svjetiljkom osvijetljenoj sobi, uo je tihi
zveket koji je pratio @roganovo odmjeravanje LmedicineM. :sje1ao se kao da lebdi izme3u dva
svijeta, tople, uredne civilizacije iza svojih le3a, i hladne, mrane zagonetke izvana. Svi mi
piemo pjesme6 razlika je naprosto u tome to ih pjesnici piu rijeima.
@rog je bio izvanredan, burmanska cigara, koja ga je popratila, ugodno iznena3enje6 a ta su
dva mukarca jo ivjela u svijetu u kojem su inteligentni ljudi, makar se i ne poznavali,
posjedovali zajedniki krajolik znanja, zajednicu inormacija, s poznatim nizom pravila i
pripadaju1ih znaenja. <oji lijenik danas poznaje grku i latinsku knjievnost8 <oji amater
moe suvislo razgovarati sa znanstvenicima8 Svijet te dvojice bio je svijet bez tiranije
specijalizacije6 i ne bih elio da vi + kao to, vidjet 1ete, ne bi elio ni dr @rogan + pobrkate
napredak sa sre1om.
5eko vrijeme nisu govorili nita, utonuvi sa zahvalno1u u onaj muki, ozbiljniji svijet koji
su zbog dama i zbog prilike bili prisiljeni napustiti. 2harles je ustanovio da ga silno zanima
kakvi su lijenikovi politiki nazori6 i da bi se nekako pribliio toj temi, upitao je ija bi mogla
biti dva poprsja koja su se bijelila me3u knjigama njegova doma1ina.
%oktor se nasmijeio. + RuisZue suos patimur manes. ;o je Vergilije, a znai otprilikeC
LStvaramo vlastitu sudbinu vlastitim izborom bogova.M
2harles je uzvratio smijekom. + #repoznajem *enthama, ako se ne varam8
+ ;ono. & drugi komad mramora je Voltaire.
+ #o tome zakljuujem da pripadamo istoj stranci.
+ 4ar 'rac moe birati8 + zadirkivao ga je doktor. 2harles jednom gestom prizna da ne moe6
zatim
iznese svoje razloge pripadnosti liberalima. + !ini mi se da gospodin @ladstone, ako nita
drugo, barem priznaje korjenitu trulost etikih temelja naega drutva.
+ 4a boga miloga, ne sjedim valjda sa socijalistom, to8
2harles se nasmije. + 4a sada ne.
+ #remda, da budem iskren, u ovom dobu pare i licemjernih rijei ovjeku mogu oprostiti
sve + osim FVital 0eligionG.
+ &h, naravno.
+ <ao mladi1, bio sam *enthamovac. Voltaire me istjerao iz 0ima, a ovaj drugi iz
torijevskog tabora. &li sad ove novotarije + proirenje prava glasa. 5ije to za mene. 5e drim ni
koliko je crno pod noktom do plemenitog roda. Vojvoda, pa i kralj, to svi znamo, mogu biti
glupi kao svaki ovjek s ulice. &li zahvaljujem $ajici prirodi to ne1u biti na ivotu za pedeset
godina. <ad se vlada pone plaiti svjetine, to je isto kao da se plai sama sebe. + :i su mu
zasvjetlucale. + =este li uli to je jedan moj zemljak rekao artistu koji je doao u %ublin
propovijedati svoju vjeru8 L*ra1oM povikao je artist Lne vrijedi li svaki ovjek koliko i njegov
blinji8M LVjere mi, gospodine govornice, pravo kaeteM dovikne mu #add) Li jo vie,
bogamuM. + 2harles se nasmijeio, ali doktor je otro priprijetio prstomC + Vi se smjekate,
Smithsone. &li da znateC + #add) je imao pravo. 5ije to bila nikakva besmislena ala. ;aj Ljo
vie, bogamuM upropastit 1e ovu zemlju. Upamtite to sam vam rekao.
+ &li zar su vaa dva ku1na boga potpuno neduna u svemu tome8 ;ko je propovijedao sre1u
za ve1inu8
+ =a ne pobijam tu maksimu. Ve1 nain na koji se nje pridravamo. Sasvim smo se lijepo
snalazili i bez Beljeznog civilizatora Fpri emu je mislio na eljeznicuG kad sam ja bio mladi1.
5e moete usre1iti ve1inu time to ih tjerate da tre prije nego to su nauili hodati.
2harles je uljudnim mrmljanjem izrazio svoje slaganje. %odirnuo je neko1 upravo to isto
ranjivo mjesto i kod svoga strica, ovjeka veoma razliite politike konstitucije. $nogi koji su
se borili za prve zakonske reorme ,-SHPih godina borili su se tri desetlje1a kasnije protiv
reormi. :sje1ali su da je nekakav oportunizam, nekakva dvolinost napala stolje1e kao rakrana
i urodila prijete1im duhom zavisti i pobune. $oda je doktor, ro3en ,-H,, bio uistinu djeli1
klasinog augustinskog ovjeanstva6 njegov se smisao za progres previe temeljio na jednom
ustaljenom drutvenom poretku + pri emu je taj poredak za njega znaio ono to mu je
doputalo da bude upravo onakav kakav je oduvijek bio, te je tako bio zapravo mnogo blii
kriptoliberalu *urkeu, nego kriptoaistu *enthamu. &li njegovo je pokoljenje imalo donekle
pravo kad je sumnjalo u 5ovu *ritaniju i njene dravnike, izrasle u dugotrajnom ekonomskom
boomu poslije ,-IH. $nogi mla3i ljudi, nepoznati poput 2harlesa, slavni poput $atthe?a
&rnolda, slagali su se s njim. 4ar nisu navodno obra1enog %israelija kasnije uli kako na
samrtnoj postelji mrmlja molitve za mrtve na hebrejskom8 ' nije li @ladstone, pod platem
plemenitog govornitva, bio najve1i majstor dvosmislenih izjava, smionih tvrdnji pretvorenih u
kukaviluk, u suvremenoj politikoj povijesti8 @dje su najvii neodgonetivi, najgori... ali
oigledno je dolo vrijeme da se promijeni tema. 2harles je upitao lijenika zanima li ga
paleontologija.
+ 5e, dragi prijatelju. *olje da priznam. 5isam elio pokvariti ovu ugodnu veeru. &li ja
sam izraziti neoPontolog. + 5asmijeio se 2harlesu iz dubine svog naslonjaa s naunjacima. +
<ad budemo znali vie o ivima, do1i 1e vrijeme da se bavimo mrtvima.
2harles je prihvatio ukor6 i odmah iskoristio priliku. + 5eki dan su me predstavili jednom
primjerku mjesne lore, zbog kojeg sam se sklon djelomice sloiti s vama. + 5apravio je lukavu
stanku. + Vrlo udan sluaj. 5edvojbeno o njemu znate vie od mene. + ;ada je, osjetivi da bi
taj neizravan pristup mogao nagovijestiti neto vie od povrnog zanimanja, dodao hitroC
+ $islim da joj je ime 9oodru. 4aposlena je kod gospode #oultene).
%oktor je pogledao u srebrni dra s rukom, u kojemu je stajala aa. + &h, da. =adna
L;ragedijaM.
+ %a nisam indiskretan8 :na je moda pacijentica.
+ #a, ja sam lijenik gospode #oultene). ' ne bih dopustio da netko kae i jednu runu rije o
njoj.
2harles ga je oprezno pogledao6 ali nije bilo dvojbe u znaenje ljutitog bljeska u
lijenikovim oima, iza naoala sa etvrtastim okvirima. $ladi1 je spustio pogled i blago se
nasmijeio.
%oktor @rogan je dohvatio ara i proakao vatru.
+ $i znamo vie o osilima ondje na alu, nego o onome to se doga3a u duhu te djevojke.
5ekakav pametni njemaki doktor nedavno je podijelio melankoliju na nekoliko tipova. =edan
naziva prirodnim. Eto znai da se ovjek ra3a sa sjetnim temperamentom. %rugi naziva
prigodnim, to po njemu znai da nastaje s nekakvim povodom. :d te vrste, znate, svi
povremeno patimo. ;re1u vrstu zove nerazjanjivom melankolijom. #ri emu zapravo misli,
jadnik, da zapravo ne zna koji je vrag izaziva.
+ &li ona je imala povoda, zar nije8
+ $a hajdete, zar je ona prva mlada ena koju je momak ostavio8 $ogu vam nabrojiti barem
jo deset ovdje u ()meu.
+ 5a tako brutalan nain8
+ =o gori, kod nekih. & danas su vesele kao ptiice.
+ Vi dakle svrstavate gospo3icu 9oodru u nerazjanjivu kategoriju8
%oktor je nekoliko trenutaka utio. + =a sam bio pozvan + sve je ovo, razumijete, u
najstroem povjerenju + bio sam pozvan da je pogledam... prije deset mjeseci. *ilo mi je
smjesta jasno to je na stvari + pla bez razloga, uporna utnja, onaj pogled u oima.
$elankolija oita kao ospice. 4nao sam njenu povijest, poznajem ;albotove, bila je kod njih
guvernanta onda kad se to dogodilo. ' pomislio sam, pa eto, razlog je jasan + est tjedana, est
dana u ku1i $arlborough, dovoljno je da otjera svako normalno stvorenje u ludnicu. $edu
nama, Smithsone, ja sam stari poganin. Volio bih vidjeti tu palau pobonosti spaljenu do
temelja, zajedno s njenom vlasnicom. %avo me odnio ako ne bih zaplesao na pepelu.
+ $islim da bih vam se rado pridruio.
+ ' tako mi svega, ne bismo bili jedini. + %oktor je estoko otpio gutljaj groga. + 2ijeli grad
bi dohrlio. &li to sad nije vano. Uinio sam to sam mogao za djevojku. &li shvatio sam da
postoji samo jedan lijek.
+ 'zvu1i je odande.
%oktor je snano klimnuo glavom. + !etrnaest dana kasnije, @rogan se vra1a ku1i jednoga
poslijepodneva, a ta cura eta prema 2obbu. #ozivam je u ku1u, razgovaram s njom, obziran
sam prema njoj kao da mi je najdraa ne1akinja. ' sve kao da govori zidu. 5e da se krstiti. <ao
stijena, razumijete, Smithsone, kao stijena. & nisam se zadrao samo na razgovoru. 'mam u
"Jeteru kolegu, zlatnog ovjeka, s veselom enom i etiri akini1a kao an3ela, i on je ba onda
traio guvernantu. ;o sam joj rekao.
+ & ona nije htjela oti1i>
+ 5i makac. ;o vam je ovako, znate. @ospo3a ;albot je srce, ona bi jo tada bila uzela
djevojku natrag. &li ne, ona mora i1i u ku1u za koju zna da je iva nevolja, gospodarici koja
nikad nije shvatila razliku izme3u sluinadi i robija, na mjesto koje je kao postelja od trnja. '
sad je tu i ne eli se maknuti. Vi mi ne1ete vjerovati, Smithsone. $ogli biste toj djevojci
ponuditi prijestolje "ngleske + i kladim se u tisu1u unti da bi samo stresla glavom.
+ &li... to mi je posve neshvatljivo. $i smo upravo razmatrali ono to vi kaete da je odbila.
"rnestinina majka...
+ Samo 1e gubiti vrijeme, dragi moj prijatelju, s dunim potovanjem prema gospodi. +
$rano se nasmijeio 2harlesu, zatim se prekinuo da dopuni ae iz kotli1a za grog na ognjitu.
+ &li dobri doktor 7artmann opisuje poneto sline sluajeve. #ripovijeda o jednom, eto,
veoma neobinom. Sluaj jedne udovice, koliko se sje1am, mlade udovice, u 9eimaru, mu
konjiki asnik, poginuo u nekoj nezgodi na manevrima. Vidite da postoje odre3ene paralele.
Bena se zavila u duboku crninu. Vrlo dobro. $oglo se i oekivati. &li to se nastavljalo,
Smithsone, godinu za godinom. 5ita se u ku1i nije smjelo izmijeniti. :dje1a pokojnika i dalje
je visila u njegovom ormaru, lula je stajala kraj njegovog omiljenog naslonjaa, ak i neka
pisma koja su na njegovu adresu prispjela poslije njegove smrti... ondje... lijenik je prstom
pokazao u sjenu iza 2harlesa... + :ndje, na istom srebrnom pladnju, neotvorena, poutjela,
godinu za godinom. + 4astao je i nasmijeio se 2harlesu. + Vai amoniti nikad ne1e skrivati
takve tajne. &li evo to kae 7artmann.
Stao je nad 2harlesom i usmjeravao u njega rijei prstom. + ;a ena kao da je postala ovisna
o melankoliji, kao to ovjek postaje ovisan o opijumu. Shva1ate li sad kako je to8 5jena tuga
postaje njenom sre1om. :na eli biti rtveno janje, Smithsone. :ndje gdje bismo vi i ja
ustuknuli, ona se baca naprijed. :psjednuta je, razumijete. + #onovo je sjeo. + 4aista mrano.
Vrlo mrano.
'zme3u dva mukarca zavladala je utnja. 2harles je bacio opuak svoje cigare u vatru. 5a
trenutak je proplamsao. Ustanovio je da nema hrabrosti pogledati doktoru u oi dok je
postavljao slijede1e pitanje.
+ ' ona nikome nije povjerila svoje pravo duevno stanje8
+ 5jena je najprisnija prijateljica zacijelo gospo3a ;albot. &li ona mi kae da djevojka nita
ne govori, ak
ni pred njom. (askam sam sebi... ali u ovom sam sluaju oito zakazao.
+ & kad bi... recimo da joj nekako uspije otkriti ta skrivena uvstva nekoj su1utnoj drugoj
osobi...
+ *ila bi izlijeena. &li ona ne eli biti izlijeena. ;o je jednostavno tako kao da odbija da
uzme lijek.
+ &li po svojoj prilici biste u takvom sluaju...
+ <ako moete prisiliti duu, mladi ovjee8 $oete li mi re1i8 + 2harles je pokazao svoju
nemo1 slegnuvi ramenima. + %akako da ne moete. ' neto 1u vam re1i. ' bolje je tako.
0azumijevanje se nikad nije rodilo iz prisile.
+ :na je dakle beznadan sluaj8
+ U smislu u kojem govorimo, jest. $edicina je tu nemo1na. 5e smijete misliti da je ta ena
nalik nama mukarcima, da je kadra jasno rezonirati, ispitati svoje motive, shvatiti zato se
ponaa onako kako se ponaa. !ovjek je mora promatrati kao neko bi1e u magli. #reostaje nam
jedino da ekamo i nadamo se da 1e se magla podi1i. ;ada 1e moda... + Uutio je. 4atim je
dodao, bez nadeC + $oda.
Upravo u tom istom asu Sarina je spavaonica obavljena crnom tiinom koja je prekrila
palau $arlborough. Usnula je okrenuta nadesno, a tamna joj kosa pada preko lica i gotovo ga
sakriva. ' opet primje1ujete kako su smirene te crte, kako su daleko od traginihC to je samo
zdrava, mlada ena od dvadeset i est ili dvadeset i sedam godina, vitke, zaobljene ruke, koju je
izbacila preko posteljine jer no1 je tiha, a prozori zatvoreni... izbacila, kao to kaem, preko
jednog drugog tijela.
5e mukarca. %jevojke od kojih devetnaest godina, tako3er usnule, le3ima okrenute Sari, a
ipak tik do nje, budu1i da krevet, premda velik, nije predvi3en za dvoje ljudi.
5ametnula vam se jedna misao6 ali vi zaboravljate da se nalazimo u godini ,-./. 0ecimo da
se gospoda #oultene) iznenada nala na vratima, sa svjetiljkom u ruci, i da je naila na ta dva
njena tijela koja lee tako blizu, tako zajedno. 4amiljate moda da bi se ona nadula kao
razbjenjeli crni labud i eksplodirala u uvrije3enu anatemu6 vidite te dvije djevojke, odjevene
samo u jadne kouljice, protjerane kroz granitne dveri.
$e3utim, veoma biste pogrijeili. *udu1i da nam je poznato da se gospo3a #oultene)
napajala laudanumom svake veeri, bilo je malo vjerojatno da bi sluaj doao na kunju. &li da
je ipak tamo stala, gotovo je sigurno da bi se naprosto okrenula i otila + to vie, moda bi ak
tiho zatvorila vrata da ne probudi spavaice.
5eshvatljivo8 &li neki su poroci tada bili tako neprirodni da uop1e nisu postojali. %vojim da
je gospo3a #oultene) ikad u ivotu ula za rije LlezbijskiM6 a da jest, zacijelo bi mislila da se to
odnosi na stanovnika nekog otoka u @rkoj. :sim toga, za nju je bila injenica, jednako
temeljna kao da je svijet okrugao, ili da je biskup od "Jetera dr #hillpotts, da ene ne osje1aju
puteni uitak. 4nala je dakako da nia vrst enske eljadi navodno uiva u odre3enoj vrsti
mukog milovanja, kakav je na primjer bio onaj monstruozni poljubac koji je neko1 vidjela
utisnut u $ar)ne obraze, ali smatrala je to posljedicom enske tatine i enske slabosti.
#rostitutke su postojale, na to su je, ako nita drugo, morala podsjetiti najuvenija dobra djela
lad) 2otton6 ali bile su objanjive kao stvorenja tako pokvarena da su prevladala priro3eno
ensko ga3enje prema putenome u svojoj pohlepi za novcem. ;o je zaista i bila njena prva
pretpostavka u vezi s $ar)6 djevojka je, budu1i da je hihotala nakon to ju je tako grubo
povrijedio konjuar, vrlo oigledno bila prostitutka u zametku.
&li to je sa Sarinim motivima8 Eto se tie lezbijstva, tu je bila jednako neupu1ena kao
njezina gospodarica6 ali za razliku od gospo3e #oultene), nije osje1ala uas pred puteno1u.
4nala je, ili u najmanju ruku slutila, da u ljubavi postoji i iziki uitak. & ipak je, vjerujem, bila
neduna koliko je samo mogla biti. :vo, to spavanje s $illie, zapoelo je uskoro nakon to se
jadna djevojka rasplakala pred gospo3om #oultene). %oktor @rogan je preporuio da je presele
iz sluinske spavaonice i dadu joj svjetliju sobu. Sluajno se uz Sarinu spavaonicu nalazila
davno neupotrebljavana garderoba6 i u nju je smjetena $illie. Sarah je preuzela na sebe ve1i
dio one specijalne njege, potrebne oboljeloj djevojci. *ila je zemljoradnikova k1i, etvrto od
jedanaestero djece, koja su ivjela sa svojim roditeljima u bijedi tako nemiloj da se teko moe
opisati, u domu koji se sastojao od vlane, tijesne kolibice s dvije prostorije, u jednoj od onih
dolina zapadno od sumornog "ggardona. =edan pomodni mladi londonski arhitekt sada je
vlasnik tog imanja i navra1a onamo koncem tjedna, i zaljubljen je u njega, tako je divlje, tako
zabaeno, tako pitoreskno ladanjsko6 i moda to istjeruje viktorijanske uase koji su se ondje
zbivali. 5adam se6 jer one vizije o zadovoljnom zemljoradniku i njegovom potomstvu, koje je
toliko proslavio @eorge $orland i njegov soj Fvrhunski zloinac ,-./. bio je *irket FosterG,
bile su jednako glupa i pogubna sentimentalizacija, dakle prikrivanje zbilje, kao prikazivanje
LzbiljskogM ivota u naim holivudskim ilmovima. =edan pogled na $illie i njeno desetoro
bijedne bra1e i sestara sruilo bi taj mit o Sretnom seljaku u prah i pepeo6 ali rijetko je tko htio
gledati. Svako doba, svako greno doba, podie visoke zidove oko svoga Versaillesa6 a ja
osobno najvie mrzim te zidove kad ih zidaju knjievnost i slikarstvo.
=edne no1i, dakle, Sarah je ula djevojku kako plae. #ola je u njenu sobu i utjeila je, to
nije bilo preteko, jer je $illie bila dijete po svemu osim po godinama6 nije znala itati ni pisati,
i bila je jednako nesposobna da prosu3uje ostala ljudska stvorenja oko sebe kao pas6 ako ste je
potapali, shvatila je + ako ste je udarili nogom, onda je takav bio ivot. *ila je uasno studena
no1 i Sarah se naprosto uvukla u njen krevet i uzela djevojku u naruaj i poljubila je, i sasvim je
doslovno potapala. 4a nju je $illie bila pomalo nalik onim boleljivim janjcima koje je neko1,
prije nego su drutvene ambicije njenog oca prognale takve seljake postupke iz njihova naina
ivota, tako esto vlastoruno uzgajala. & sam *og zna da je ta usporedba vrijedila i za oraevu
k1er.
:d tada nadalje janje bi se pojavilo dva ili tri put na tjedan, neutjena izraza lica. Spavala je
loe, gore nego Sarah, koja je ponekad lijegala sama da bi se probudila u zoru i zatekla kraj
sebe djevojku + tako se poniznoPblago $illie, u nekoj nesnosnoj, pono1noj uri, uvlaila na
svoje mjesto. *ojala se mraka, jadnica6 i da nije bilo Sare, molila bi da je vrate natrag u
sluinsku spavaonicu na kat.
;aj je njean odnos bio gotovo nijem. :ne gotovo nikada nisu razgovarale, ili tek vrlo
rijetko, a ako jesu, onda samo o najpovrnijim doma1im temama. 4nale su da je ono to je
vano ona topla, tiha sunazonost u tami. 4acijelo je bilo neto spolnosti u njihovim uvstvima8
$oda6 ali one nikad nisu prelazile granice koje bi prele dvije sestre. 5edvojbeno je tu i tamo,
u nekoj drugoj sredini, medu najprimitivnijom gradskom sirotinjom, medu najemancipiranijom
aristokracijom, tada postojalo istinski orgastino lezbijstvo6 ali tu vrlo uobiajenu viktorijansku
pojavu da ene spavaju zajedno moemo pripisati prije razornoj aroganciji suvremenog
mukarca, nego nekoj sumnjivijoj pobudi. :sim toga, u takvim ponorima usamljenosti, nije li
bilo kakva bliskost blia ljudskosti nego perverziji8
#ustimo dakle ta dva nevinaca da spavaju6 i vratimo se onom paru racionalnijeg,
kolovanijeg i uop1e plemenitijeg roda dolje kraj mora.
%va su gospodara stvaranja prela s teme o gospo3ici 9oodru i prilino dvosmislenih
prispodoba u vezi s maglom, na manje dvojbeno podruje paleontologije.
+ $orate priznati + ree 2harles + da se u ()ellovim otkri1ima krije vie nego sutinska
vanost. *ojim se da sve1enstvu predstoji strahovita bitka.
()ell je, dopustite mi da se umijeam, bio otac moderne geologije. Ve1 je *uon, u slavnim
"poZues de la 5ature ,//-, razorio mit koji je izmislio nadbiskup Ussher u sedamnaestom
stolje1u i sveano unio u bezbrojna izdanja slubene engleske *iblije, to jest da je svijet stvoren
u devet sati A.. listopada, DHHD. prije <rista. &li ak ni veliki rancuski prirodoslovac nije se
usudio potisnuti nastanak svijeta unazad vie od kojih /IHHH godina. (vellovi #rincipi
geologije, objavljeni izme3u ,-SH. i ,-SS + poklapaju1i se tako vrlo zgodno s reormom na
drugim podrujima + zavitlali su ga milijune godina unatrag. 5jegovo se ime uglavnom ne
pamti, ali je bitno6 on je svom dobu i bezbrojnim znanstvenicima na drugim podrujima dao
veoma znaajan prostor. 5jegova su otkri1a prohujala kroz ustajale metaizike hodnike
stolje1a kao veliki vjetar, koji je zaledio bojaljive, ali potaknuo smione. $orate upamtiti da je
u vrijeme o kojemu piem malo njih uop1e ulo za (vellovo remekPdjelo, jo manje vjerovalo u
njegove teorije, a veoma malo prihva1alo sve njihove implikacije. @eneza je velika la6 ali je
istodobno i velika pjesma6 i est tisu1a godina stara utroba mnogo je toplija od one koja se
protee preko dvije milijarde.
2harlesa je stoga zanimalo + i njegov budu1i tast i njegov stric pouili su ga da se vrlo
oprezno ponaa na tom podruju + ho1e li dr @rogan potvrditi ili odbaciti njegovu zabrinutost
za teologe. &li doktor nije bio susretljiv. 4agledao se u vatru i promrmljaoC + #redstoji, zaista.
5astupila je kratka utnja koju je 2harles prekinuo nehajno kao da zapravo eli samo odrati
tok razgovora.
+ =este li itali onoga %arvvina8
@roganov je jedini odgovor bio strogi pogled preko naoala. 4atim je ustao, i s
terpentinskom svjetiljkom u ruci poao do police na kraju uske prostorije. 4aas se vratio i
pruio 2harlesu jednu knjigu. *ilo je to #odrijetlo vrsta. #odigao je pogled i susreo se sa
strogim doktorovim oima.
+ 5isam elio...
+ =este li je proitali8
+ =esam.
+ :nda biste morali pripaziti da o jednom velikom ovjeku ne govorite kao o LonomeM.
+ Sude1i po onome to ste govorili...
+ :vo je knjiga o ivima, Smithsone. 5e o mrtvima.
%oktor se dosta mrzovoljasto okrenuo da vrati svjetiljku na stol. 2harles je ustao.
+ 'mate potpuno pravo. 'spriavam se. $ali ga je doktor motrio ispod oka.
+ @osse je bio ovdje prije nekoliko godina s jednom od svojih grupa basPbleus na
sakupljanju koljki. =este li proitali njegov :mphalos8
2harles se nasmijeio. + 4a moj pojam, to je ivi primjer vrhunske besmislice.
Sada se @rogan, nakon to ga je stavio i na pozitivnu i na negativnu kunju, sumorno
nasmijeio zauzvrat.
+ ;o sam mu ba ja rekao kad je ovdje zavrio predavanje. 7a> ' te kako sam mu rekao. + '
lijenik je dopustio svojim irskim nosnicama da dva puta prezirno i pobjedonosno otpuhnu. +
0ekao bih da 1e ta vre1a undamentalistikog vjetra dobro razmisliti prije nego to opet puhne
na ovaj dio dorsetske obale.
/
(jubaznije je promotrio 2harlesa.
+ %arvinist8
+ Strastveni.
@rogan ga je tada uhvatio za ruku i stisnuo je6 kao da je on 2rusoe, a 2harles #etko6 i moda
se izme3u njih zbilo neto ne ba razliito od onoga to se nesvjesno zbivalo izme3u one dvije
usnule djevojke kilometar daleko. 4nali su da su nalik na dvije mrvice kvasca u moru
letarginog tijesta + dva zrnca soli u golemom juniku vodnjikave orbe.
5aa dva carbonara duha + ne uiva li djeak u mukarcu oduvijek u igri tajnih udruenja8 +
prihvatila su se sada nove runde groga6 upaljene su nove cigare6 i uslijedilo je velianje
%ar?ina. !ovjek bi pomislio da su se morali osje1ati veoma ponizno pred velikim novim
istinama o kojima su raspravljali6 ali bojim se da je raspoloenje i jednoga i drugoga + a
7
:mphalosC pokuaj da se razrijei geoloki vor sada je zaboravljen, to je teta, jer je to
jedna od najneobinijih + i nenamjerno kominih + knjiga cijelog tog razdoblja. #isac je bio
lan <raljevskog drutva i vode1i pomorski biolog svoga doba6 a ipak ga je strah od (vella i
njegovih sljedbenika natjerao da ,-I/. iznese teoriju, u kojoj su sve anomalije i nepodudarnosti
izme3u znanosti i biblijskog izvjetaja o stvaranju uredno uklonjene jednim jedinim inim
udarcemC @osscov je dosjetljivi argument, naime, bio da je onoga dana kad je *og stvorio
&dama, uz njega stvorio tako3er i sve osilne i izumrle oblike ivota + to je zacijelo
najneshvatljivija operacija prikrivanja koju je ovjek ikad pripisao nekom boanstvu. !ak ni
datum :mphalosa + tek dvije godine prije #odrijetla + nije mogao biti nePsretniji. @osse je
dakako stekao besmrtnost pola stolje1a kasnije zahvaljuju1i slavnim i prekrasnim memoarima
svoga sina "dmunda.
2harlesa posebno, kad se napokon u sitnim jutarnjim satima uputio pjeice ku1i + bilo
raspoloenje intelektualne distance, nadmo1ne superiornosti nad svim svojim ostalim blinjima.
5eosvijetljeni ()me bio je obina masa ovjeanstva, oigledno utonulog u drevni san6 dok
je 2harles prirodno odabran, i u jednom i u drugom smislu te rijei, bio isti intelekt, budan, u
pokretu, slobodan kao bog, sjedinjen s neuspavanim zvijezdama, shva1aju1i sve.
;o jest, sve osim Sare.
2
Gar su dakle 9og i >arav u suko'u kad >arav potie takve rune snove2 8oliku 'rigu
pokazuje za vrstu 7 takvu ne'rigu za ivot ovjeka...
E!!YSO!, #n Me)or(a) (1889)
>apokon je prekinula utnju i izdiktirala to dru 9urkle6ju. Kleei, lijenik je uzdrhtalom
rukom pokazao na njezinu jezivu suknju. B 3a se presvuete2 B predloio je oprezno.
B >e B apnula je estoko. B >eka vide to su uinili.
?. MA!=HESER, S)rt &ednog /red'&edn(ka
Stajala je sakrivena u sjenama na drugom kraju tunela od brljana. 5ije se okretala6 vidjela
ga je kako se uspinje izme3u javora. %an je bio blistav, uronjen u aurno plavetnilo, s toplim
jugozapadnim povjetarcem. 'zvukao je na sunce jata proljetnih leptira, one u1ke, bijele
kupusare i lastine repove, za koje smo u posljednje vrijeme ustanovili da su neuskladivi s
visokim poljoprivrednim prinosima i trovali ih tako re1i do unitenja6 oni su plesali s
2harlesom cijelim putem kraj $ljekare i kroz umu6 a sada je jedan, blistava sumporno uta
mrlja, lebdio na prozranoj istini iza Sarine tamne pojave.
2harles je zastao prije nego to 1e u1i u tamnozelenu sjenu pod brljanom6 i potajno se
ogledao oko sebe da se uvjeri kako ga nitko ne vidi. &li veliki su javori pruali svoje jo uvijek
gole grane nad pustom umom.
5ije se okrenula sve dok se nije pribliio, a ak ga ni tada nije htjela pogledati6 umjesto toga
posegnula je rukom u dep ogrtaa i utke, oborenih oiju, pruila mu jo jedan primjerak, kao
nekakvu rtvu za iskupljenje. 2harles ju je uzeo, ali njena je nelagoda bila zarazna.
+ $orate mi dopustiti da platim za te primjerke onoliko koliko bih platio u radnji gospo3ice
&nning.
5jena se glava tada osovila, i napokon su im se pogledi sastali. Vidio je da je povrije3ena6
ponovo ga je obuzelo ono neshvatljivo uvstvo da je proboden, da je zakazao, da ju je izdao.
&li ovaj put ga je to osvijestilo, to jest, dovelo ga do stajalita koje je odluio prihvatiti6 jer ovaj
se sastanak zbio dva dana nakon doga3aja u posljednjim poglavljima. $ala primjedba dra
@rogana o tome kome valja dati prvenstvo, mrtvima ili ivima, proklijala je, i 2harles je sada u
svojoj pustolovini vidio i znanstveni, a ne samo humanitarni razlog. *io je dovoljno iskren da
samome sebi prizna kako je ona dotad sadravala, osim nedolinosti, i jedan element uitka6 ali
sad je uoio i vrlo jasan element dunosti. :n je sam nedvojbeno pripadao najsposobnijima6 ali
najsposobniji u ljudskoj vrsti imaju isto tako odre3enu odgovornost prema manje sposobnima.
!ak je ponovo razmotrio mogu1nost da otkrije "rnestini ono to se dogodilo izme3u njega i
gospo3ice 9oodru6 ali, na alost, i te kako je ivo predvidio da bi ona zacijelo mogla
postavljati nerazumna enska pitanja, pitanja na koja ne bi mogao iskreno odgovoriti a da se ne
zaputi u opasne vode. Vrlo je brzo zakljuio da "rnestina ne posjeduje ni spol ni iskustvo koje
bi joj omogu1ilo da shvati altruizam njegovih motiva6 i tako se vrlo ugodno uklonio tom manje
privlanom obliku dunosti.
Stoga je predusreo Sarin optuuju1i pogled. + =a sam sluajno bogat, vi ste sluajno
siromana. $islim da ne bismo trebali paziti na takve ceremonije.
;o je uistinu i bio njegov planC da pokae su1ut prema Sari, razumijevanje, ali da uspostavi
distancu, da je upozori na razliku u njihovu poloaju... premda olako, dakako, s
nepretencioznom ironijom.
+ :vo je sve to vam mogu dati.
+ 5ema razloga da mi bilo to dajete.
+ %oli ste.
Ustanovio je da ga njezina poniznost zbunjuje gotovo koliko i njen ponos.
+ %oao sam jer sam se uvjerio da vam je uistinu potrebna pomo1. ' premda jo uvijek ne
razumijem zato ste me poastili time to ste me zainteresirali za svoj... + tu je zamucao, jer je
htio re1i LsluajM, to bi otkrilo da on glumi lijenika, a ne samo gospodinaC + ...svoju nevolju,
doao sam pripravan da sasluam ono to ste eljeli... je li tako8 ...da ujem.
;ada je ponovo podigla pogled prema njemu. :sjetio se polaskan. *ojaljivo je pokazala
prema suncu.
+ 4nam jedno osamljeno mjesto u blizini. $oemo li po1i onamo8
5agovijestio je da je voljan, i ona je izila na suncem obasjanu kamenitu istinu, na kojoj je
2harles tragao za primjercima kad je prvi put na njega naila. 7odala je lagano i sigurno,
uhvativi nekoliko centimetara suknje jednom rukom, dok je drugom pridravala vrpce svog
crnog eiri1a. 'du1i za njom, mnogo manje okretno, 2harles je primijetio zakrpe na njenim
crnim arapama, izlizane pete na cipelama6 i tako3er, crveni odsjaj u tamnoj kosi. 5aga3ao je
da je to prekrasna kosa kad je potpuno rasputena6 gusta i raskona6 i premda je bila vrsto
zategnuta unutar ovratnika njenog ogrtaa, pitao se + nije li je ipak tek tatina natjerala da tako
esto nosi eir u ruci.
#ovela ga je u jo jedan zeleni tunel6 ali na samom kraju naili su na zelenu padinu, gdje se
neko1 davno odronilo vertikalno lice strmine. *useni trave sluili su kao uporite nogama6 i ona
se paljivo probijala u cikPcaku prema vrhu. $ukotrpno napreduju1i iza nje, zamijetio je
okrajke pantaleta, obrubljenih bijelom vrpcom, koje su joj sezale gotovo do lanaka6 dama bi se
penjala za njim, a ne pred njim.
Sarah je gore priekala da je 2harles dostigne. ;ada je poao za njom du gornjeg dijela
klisure. ;lo se strmo uzdizalo do druge klisure, otprilike sto metara iznad njih6 jer to su bile
goleme uleknute LstubeM koje su se mogle nazrijeti s 2obba, tri kilometra daleko. 5jihov ih je
put doveo do strmijeg obronka. 2harlesu se uinio opasno zakrivljen6 jedan nespretan korak i u
razmaku od nekoliko stopa ovjek bi se bespomo1no skotrljao preko ruba klisure pod sobom.
%a je bio sam, moda bi oklijevao. &li Sarah je mirno produljila dalje i prela taj dio kao da i
nije svjesna opasnosti. 5a drugoj strani toga grebena tlo je nekoliko metara bilo ravno i tu je
bilo njeno Lusamljeno mjestoM.
*ila je to mala udolina okrenuta prema jugu, okruena gustom ikarom kupina i pasje rue6
neka vrsta si1unog zelenog amiteatra. 4akrljali glog rastao je pri kraju arene, ako ovjek
moe upotrijebiti taj naziv za prostor koji nema ni pet metara u promjeru, i netko je + oigledno
ne Sarah + neko1 dovukao veliki plosnati komad kriljevca do debla i tako napravio rustino
prijestolje s kojega se pruao velianstveni pogled na kronje odozdo i na more iza njih.
2harles, malo zadihan u svom lanelskom odijelu i vie nego malo oznojen, ogledao se oko
sebe. 0ubovi su doline bili prekriveni jaglacima i ljubiicama i bijelim zvjezdicama divlje
jagode. #odignuta prema nebu, okrenuta prema popodnevnom suncu, bila je draesna, na sve
naine zati1ena.
+ $oram vam estitati. 'mate dara da prona3ete ovakva visoka gnijezda.
+ %a prona3em samo1u.
#onudila mu je sjedalo od kriljevca pod malim trnovitim stablom.
+ Siguran sam da je to va stolac.
&li ona se okrenula i hitro i graciozno sjela postrance na humak, nekoliko koraka ispred
stabla, tako da je bila okrenuta moru6 i tako, kao to je 2harles ustanovio, kad je zauzeo bolje
mjesto, da joj je lice bilo napola sakriveno od njega + a ipak, nekakvom dosjetljivom
koketerijom, tako da mora gledati u njenu kosu. Sjedila je vrlo uspravno, a ipak pognute glave,
zaokupljena prilino neuvjerljivim dotjerivanjem svog eira. 2harles ju je motrio, sa
smijekom u dui, ako ve1 ne i na usnama. =asno je vidio da ne zna odakle da pone6 a ipak je
cijela situacija bila suvie al resco, suvie neslubeno mladenaka, kao da tu sjede neki djeak
i njegova sestra, za njeno tako stidljivo slubeno dranje.
:dloila je eir i otkopala ogrta i sjela prekrienih ruku6 ali jo uvijek nije govorila. *ilo
je neto pomalo mukarako u visokom ovratniku i kroju ogrtaa, posebno s leda + tako da je
likom izdaleka podsje1ala na djevojku koijaa, na enu vojnika + samo podsje1ala, i emu je
kosa bez napora proturjeila. #oneto iznena3en, 2harles je spoznao kako joj otrcana odje1a
nita ne oduzima6 na neki joj nain ak pristaje, moda vie nego to bi joj pristajala inija
odje1a. U tih se posljednjih pet godina enska moda veoma emancipirala, barem u (ondonu.
#oela su se sve e1e nositi prva umjetna pomagala za lijepo oblikovane grudi6 trepavice i
obrve su se bojile, usnice mazale ma1u, kosa LprailaM i bojila... i to su inile i ene iz
najboljeg drutva, a ne samo pripadnice demiPmonde. <od Sare, me3utim, nije bilo ni traga
svemu tome. !inilo se da je posve ravnoduna prema modi6 i preivjela je unato tome, ba kao
to su jednostavni jaglaci 2harlesu do nogu preivjeli svu konkurenciju egzotinih biljki iz
staklenika.
' tako je 2harles sjedio utke, pomalo kraljevska dranja, s tom neobinom moliteljicom do
svojih nogu6 i ne pretjerano sklon da joj pomogne. &li ona nije htjela progovoriti. $oda je to
bilo zbog bojaljive ednosti6 on je u svakom sluaju vrlo izrazito osjetio kako ga ona izaziva
da izvue iz nje njenu tajnu6 i napokon se predao.
+ @ospo3ice 9oodru, ja prezirem nemoral. &li moral bez milosr3a mrzim znatno vie.
:be1avam da ne1u biti suvie strog sudac.
5apravila je neprimjetnu kretnju glavom. &li i dalje je oklijevala. ;ada se naglo, otprilike
kao nevoljni kupa koji krzma na rubu vode, bacila u svoju ispovijed. + 'me mu je bilo
Varguennes. %onijeli su ga u ku1u kapetana ;albota poslije brodoloma. Svi su se, osim jo
dvojice, utopili. &li vama su o tome ve1 priali8
+ Sam doga3aj. 5e kakav je on bio.
+ #rvo to me je kod njega zadivilo bila je hrabrost. 5isam tada jo znala da mukarci mogu
biti istodobno vrlo hrabri i vrlo neiskreni. + 4agledala se u more kao da je ono sluatelj, a ne
2harles iza nje. + 0ana mu je bila upravo uasna. $eso mu je bilo oderano od boka do koljena.
%a se pojavila gangrena, bio bi izgubio nogu. ;ih prvih dana trpio je strahovite bolove. & ipak,
nikad nije viknuo. !ak ni zastenjao, nita. <ad bi mu lijenik previjao ranu, stisnuo bi me za
ruku. ;ako vrsto da sam se jednoga dana gotovo onesvijestila.
+ 5ije uop1e govorio engleski8
+ 5ekoliko rijei. @ospo3a ;albot znala je isto toliko malo rancuski koliko on engleski. &
kapetan ;albot morao je oti1i na dunost ubrzo nakon njegova dolaska. 0ekao nam je da je iz
*ordeauJa. %a mu je otac bogati odvjetnik, koji se ponovo oenio i tako izigrao djecu iz svog
prvog braka za nasljedstvo. Varguennes je otiao na more kao trgovac vinom. U doba
brodoloma rekao je da je bio prvi asnik. &li sve to je govorio bila je la. =a ne znam tko je on
uistinu bio. 'zgledao mi je kao gospodin. ;o je sve.
@ovorila je kao netko tko nije navikao na povezano izraavanje svojih misli, s udnovatim
malim stankama izme3u svake odrezane, nesigurne reenice6 da li zato da sebi dade vremena da
razmisli o idu1oj, ili da mu dopusti da je prekine, 2harles nije znao.
#romrmljao jeC + 0azumijem.
+ #onekad mislim da nije imao nikakve veze s brodolomom. *io je sotona u liku mornara. +
Spustila je pogled na svoje ruke. + *io je vrlo naoit. 5i jedan mi mukarac nije posve1ivao
onoliko panje kao on + govorim o vremenu kad se ve1 oporavljao. 5ije njemu bilo do knjiga.
*io je gori od djeteta. *io mu je potreban razgovor, ljudi oko njega, ljudi koji 1e ga sluati.
@ovorio mi je budalaste stvari o meni. %a ne moe shvatiti zato se nisam udala. ;akve stvari.
=a sam mu budalasto vjerovala.
+ Ukratko, udvarao vam je8
+ $orate shvatiti da smo uvijek govorili rancuski. $oda mi zbog toga ono to je medu
nama bilo reeno nije izgledalo sasvim zbiljsko. 5ikad nisam bila u Francuskoj, moje znanje
govornog jezika nije dobro. Vrlo esto nisam savreno razumjela ono to on govori. 5ije sva
krivnja na njemu. $oda sam ja ula neto to on nije mislio re1i. 4nao mi se rugati. &li to nije
zvualo uvredljivo. + 5aas je oklijevala. + =a sam... ja sam u tome uivala. 5azivao me
okrutnicom kad mu ne bih dopustila da mi poljubi ruku. %oao je dan kad sam i ja pomislila da
sam okrutnica.
+ ' vie niste bili okrutni.
+ %a.
Vrana je preletjela iznad njih, crno joj je perje blistalo, i oklijevala je na povjetarcu prije
nego to 1e iznenada prestraena odletjeti.
+ 0azumijem.
$islio je to naprosto kao ohrabrenje, da nastavi6 ali ona ga je shvatila doslovno.
+ 5e moete razumjeti, gospodine Smithson. 4ato to niste ensko. 4ato to niste ensko
ro3eno da bude ena seljaka, ali odgojena da bude neto... bolje. $ene su ve1 nekohko put8,
prosili. <ad sam bila u %orchesteru, bogati stoar + ali vama to ne znai nita. Vi niste ro3eni
kao ena s prirodnim potovanjem, s ljubavlju prema inteligenciji, ljepoti, znanju,... ne znam
kako da to iskaem, nemam nikakva prava da sve to elim, ali moje srce toliko ezne za tim da
ne mogu vjerovati kako je sve to samo ispraznost... + 5aas je uutjela. + ' vi nikad niste bili
guvernanta, gospodine Smithson, mlada ena bez djece, pla1ena da pazi djecu. Vi ne moete
znati da je, to su oni sladi, bol nesnosnija. 5e smijete pomisliti da govorim iz puke zavisti.
Silno sam voljela malog #aula i Virginiju, prema gospodi ;albot osje1am samo zahvalnost i
privrenost + umrla bih za nju ili za njenu djecu. &li ivjeti svakoga dana u prizorima obiteljske
sre1e, kao najblii promatra sretnoga braka, doma, prekrasne djece. + 4astala je. + @ospoda
;albot je upravo mojih godina. + #onovo je zastala.
+ #oela sam se osje1ati kao da mi je doputeno da ivim u raju ali zabranjeno da u njemu
uivam.
+ &li nije li ta lienost koju opisujete neto to svi doivljavamo na razliite naine8 + :na je
nevjerojatno estoko stresla glavom. Shvatio je da je dirnuo neko duboko uvstvo u njoj.
+ $islio sam samo nagovijestiti kako drutvene povlastice ne osiguravaju nuno i sre1u.
+ 5ema nikakve slinosti izme3u situacije u kojoj je sre1a barem mogu1a i one u kojoj... + i
opet je stresla glavom.
+ &li zacijelo ne moete tvrditi kako su sve guvernante nesretne + ili kako sve ostaju
neudate8
+ Sve poput mene.
$alo je zastao, zatim rekaoC + #rekinuo sam vas u vaoj prii. :prostite.
+ ' vjerovat 1ete mi da ne govorim iz zavisti8 :na se tada okrenula, prodorno ga pogledala, i
on
je kimnuo glavom. :tkinuvi struak krestuca s padine kraj sebe, modrog cvije1a nalik na
genitalije minijaturnog kerubina, nastavila je.
+ Varguennes se oporavio. :d njegova odlaska dijelilo nas je tjedan dana. &li tada mi je
izjavio ljubav.
+ ;raio je da se udate za njega8
!inilo se da joj je teko odgovoriti. + *ilo je rijei o braku. 0ekao mi je da 1e biti
unaprije3en u kapetana broda za prijevoz vina kad se vrati u Francusku. %a se nada da 1e
uspjeti vratiti oevinu koju su on i njegov brat izgubili. + :klijevala je, zatim konano
izgovorila.
+ Belio je da po3em s njim natrag u Francusku.
+ @ospoda ;albot je za to znala8
+ :na je vrlo dobro1udna ena. ' neobino neduna. %a je kapetan ;albot bio ondje... ali nije
bio. 'sprva sam se stidjela da joj kaem. & na kraju, bojala. + %odala jeC + *ojala se savjeta koji
sam znala da 1e mi dati. + #oela je skidati listi1e s krestuca. + Varguennes je postao uporan.
Uspio me uvjeriti kako itava njegova sre1a ovisi o tome da budem s njim kad on ode + jo
vie, kako i moja sre1a ovisi o tome. Saznao je mnogo toga o meni. <ako mi je otac umro u
ludnici. <ako sam bez sredstava, bez blie rodbine. <ako sam mnogo godina osje1ala da sam
na neki tajnovit nain osu3ena + a da ne znam zato + na usamljenost. + :dloila je cvijet i
stegnula ruke u krilu. + $oj je ivot proet samo1om, gospodine Smithson. <ao da je negdje
dosu3eno da nikad ne steknem prijatelja me3u sebi ravnima, da nikada ne stanujem u vlastitom
domu, da nikada ne vidim svijet, nego samo kao op1e pravilo u kojemu ja moram biti iznimka.
#rije etiri godine moj je otac pao pod steaj. Sav je na imutak prodan. :d onda me neprestano
proganja iluzija kako su se ak i stvari + puki stolci, stolovi, zrcala + zavjerile da pove1aju moju
usamljenost. 5ikada nas ne1e posjedovati, govore mi, nikada ne1emo biti tvoje. Ve1 uvijek
nekoga drugoga. =a znam da je to ludilo, ja znam da u industrijskim gradovima postoji bijeda i
usamljenost u usporedbi s kojom ja ivim u udobnosti i raskoi. &li kad itam o mahnitim
osvetnikim postupcima unionista, jedan moj dio ih razumije. @otovo im zavida, jer oni znaju
gdje 1e se i kako osvetiti. & ja sam nemo1na. + 5eto se novo uvuklo u njen glas, neka snaga
osje1aja koja je djelomice pobijala njenu posljednju reenicu. %odala je neto mirnijeC + *ojim
se da nisam dovoljno jasna.
+ 5isam siguran da pratam vaa uvstva. &li razumijem ih savreno.
+ Varguennes je otputovao da uhvati brod iz 9e)moutha. @ospoda ;albot je, dakako, drala
da 1e se ukrcati netom stigne. &li meni je rekao da 1e ekati dok mu se ne pridruim. 5isam mu
obe1ala. 5aprotiv + klela sam se da... ali bila sam u suzama. 0ekao je napokon da 1e ekati
tjedan dana. =a sam rekla da nikad ne1u po1i za njim. &li kad je proao jedan dan, a onda drugi,
i njega vie nije bilo da s njim razgovaram, osje1aj samo1e o kome sam netom govorila ponovo
me preplavio. :sje1ala sam da 1u se u njoj utopiti, jo mnogo gore, da sam dopustila da mi
greda koja me mogla spasiti otpluta izvan domaaja. Svladao me oaj. :aj, ija je teina bila
dvaput ve1a zbog napora koje sam morala uloiti da ga prikrijem. <ad je doao peti dan, nisam
to vie mogla podnijeti.
+ &li koliko sam shvatio, sve se to tajilo pred gospodom ;albot + pa zar to nije potaklo vae
sumnje8 ;eko je zamisliti da bi se tako ponaao mukarac s asnim namjerama.
+ @ospodine Smithson, znam da nekome, kome moja priroda i prilike u to doba nisu bile
poznate, moja zabluda, moje sljepilo kad je u pitanju bio njegov pravi karakter, zacijelo
izgledaju tako velike da granie sa zloinakim. 5e mogu to zatajiti. $oda sam oduvijek
znala. Svakako je neto duboko greno u mojoj dui eljelo da bolji dio moje prirode bude
zaslijepljen. & zatim, mi smo poeli prijevarom. S takvog je puta teko skrenuti, kad se njime
jednom pode.
;o je mogla biti opomena 2harlesu6 ali bio je suvie zaokupljen njenom priom a da bi
mislio na svoju.
+ #oli ste u 9e)mouth8
+ 4avarala sam gospodu ;albot priom o nekoj prijateljici iz kole koja je teko oboljela.
Vjerovala je da idem u Sherborne. ' jedan i drugi put vode preko %orchestera. <ad sam se
jedno1 nala ondje, pola sam omnibusom u 9e)mouth.
&li Sarah je tada uutjela i pognula glavu, kao da se ne moe prisiliti da nastavi.
+ 5e muite sebe, gospo3ice 9oodru. $ogu zamisliti...
Stresla je glavom. + %olazim do doga3aja o kojem moram priati. &li ne znam kako da ga
ispriam. + ' 2harles je pogledao u zemlju. U jednom od velikih javora, ispod sakrivene imele,
pjevao je drozd, neobuzdana glasa u modrom miru zraka. 5apokon je nastavila. + #ronala sam
konaite blizu luke. ;ada sam pola u svratiste u kojem je rekao da 1e odsjesti. :ndje ga nije
bilo. &li ekala me poruka s imenom drugog svratita. <renula sam onamo. ;o nije bilo...
pristojno mjesto. Shvatila sam to odmah kad sam se raspitala za njega. 0eeno mi je gdje mu je
soba, i oekivalo se da 1u po1i gore. =a sam inzistirala da ga pozovu. Siao je. !inilo se da je
izvan sebe od radosti to me vidi, ponaao se upravo onako kako se ljubavnik mora ponaati.
'spriavao se to je svratiste tako skromno. 0ekao je da je jetinije od onog drugog, i da u
njemu esto odsjedaju rancuski mornari i trgovci. *ila sam preplaena, a on je bio vrlo
ljubazan. 5isam toga dana uop1e jela, i on je naruio hranu...
5eko vrijeme je oklijevala, zatim nastavilaC + *ilo je buno u prednjim prostorijama, pa smo
preli u salon. 5e mogu vam re1i zato, ali znala sam da se izmijenio. #remda je bio tako
paljiv, tako dareljiv smijekom i milovanjem, znala sam da ne bi bio ni iznena3en, ni dugo
oalo1en da nisam dola. Shvatila sam tada da sam za njega bila tek mala zabava u toku
oporavka. Veo mi je spao s oiju. Uvidjela sam da je neiskren... da je laac. Uvidjela sam da bi
brak s njim bio brak s bezvrijednim pustolovom. Sve sam to uvidjela u prvih pet minuta toga
sastanka. + <ao da je ula kako joj se u glas opet uvlai neka gorina samooptuivanja,
prekinula se6 tada je nastavila malo tie. + $oda se udite kako da to nisam prije vidjela.
Vjerujem da jesam. &li vidjeti neto ne znai to i priznati. $islim da je on bio pomalo nalik na
gutera koji mijenja boju prema okolini. 'zgledao je mnogo vie gospodin u gospodskoj ku1i. U
onome svratitu vidjela sam ga onakvog kakav je uistinu bio. ' znala sam daje njegova boja
ondje mnogo prirodnija nego drugdje.
4agledala se na trenutak u more. 2harlesu se uinilo da joj je obraze sada oblilo tamnije
rumenilo, ali nije joj mogao vidjeti lice.
+ U takvim okolnostima znam da bi... pristojna ena bila smjesta otila. ;isu1u sam puta
ispitala svoju duu nakon te veeri. Ustanovila sam tek da ni jedno objanjenje moga ponaanja
nije dovoljno. #onajprije sam bila kao ukoena od uasa kad sam spoznala svoju greku + a
ipak, bilo je tako strano... nastojala sam da u njemu na3em neku vrijednost, pristojnost,
estitost. ;ada kao da me ispunio bijes zbog toga to sam prevarena. 0ekla sam sama sebi kako
ne bih bila tako slijepa, da nisam u prolosti trpjela tako nepodnoljivu usamljenost. ;ako sam
okrivila prilike za svoj poloaj. 5ikad se u ivotu prije toga nisam nala u takvoj situaciji.
5ikad u takvom svratitu gdje je pristojnost bila nepoznata, a oboavanje grijeha jednako
prirodno kao to je oboavanje vrline u nekoj uzvienoj zgradi. 5isam to kadra objasniti. *ila
sam u sebi potpuno zbunjena. $oda sam vjerovala da sama sebi dugujem da se ponaam kao
gospodarica svoje sudbine. #objegla sam tom ovjeku. #revelika ednost morala se initi
besmislenom... gotovo tatom. + #rekinula se. + :stala sam. #ojela sam veeru koja je bila
posluena. 'spila sam vino koje mi je nalijevao. 5ije me opilo. $islim da mi je pomoglo da
vidim jasnije... je li to mogu1e8
+ @otovo neprimjetno se okrenula da uje njegov odgovor6 kao da je on mogao ieznuti, i
ona se htjela uvjeriti, premda nije mogla pogledati, da nije posve ispario.
+ 5ema dvojbe.
+ !inilo mi se da mi je dalo snage i smionosti... kao i razumijevanje. 5ije ono bilo sotonino
oru3e. 5astupio je trenutak kad Varguennes vie nije mogao skrivati prirodu svojih pravih
namjera prema meni. 5iti sam se ja mogla pretvarati da sam iznena3ena. $oja je nedunost bila
lana od trenutka kad sam odluila ostati. 5e pokuavam se braniti, gospodine Smithson. Vrlo
dobro znam da sam jo uvijek mogla, ak i kad su se vrata zatvorila za djevojkom koja je
odnijela sude od veere, da sam jo uvijek mogla oti1i. $ogu se pretvarati pred vama da me
savladao, da me omamio... togod ho1ete. &li nije tako. :n je bio ovjek bez skrupula, ovjek
hira, i strastveno sebian. &li nikad ne bi silom uzeo enu protiv njene volje.
' tada se, u najmanje oekivanom trenutku, posve okrenula i pogledala u 2harlesa. :brazi su
joj bili zaareni, ali, inilo mu se, manje od stida nego od nekakve strasti, gnjeva, prkosa6 kao
da pred njim stoji gola, a ipak ponosna na to.
+ =a sam mu se predala.
;ada nije mogao podnijeti njen pogled i oborio je oi, jedva primjetno kimnuvi glavom.
+ 0azumijem.
+ ' tako sam dvostruko osramo1ena ena. :kolnostima. ' vlastitim izborom.
+ 5astupila je utnja. #onovo se okrenula moru.
#romrmljao jeC + 5isam traio od vas da mi sve ovo ispripovjedite.
+ @ospodine Smithson, ja vas molim da razumijete ne da sam to sramotno djelo poinila, ve1
zato sam ga poinila. 4ato sam rtvovala najdragocjeniju svojinu ene prolaznom
zadovoljstvu mukarca koga nisam voljela. + #odigla je ruke do obraza. + Uinila sam to zato
da vie nikad ne budem ona ista.Uinila sam to zato da bi ljudi morali prstom pokazivati na
mene, morali govoriti, eno je, %rolja rancuskog porunika + o da, neka se uje ta rije. ;ako da
svi znaju da sam trpjela i da trpim, kao to tolike trpe u svakom gradu i selu u ovoj zemlji.
5isam se mogla udati za tog ovjeka. Stoga sam se udala za sramotu. 5e mislim time re1i da
sam znala to radim, da sam posve hladno dopustila Varguennesu da ini sa mnom to ho1e.
!inilo mi se tada kao da sam se bacila u ponor, ili zabola no u srce. *ila je to neka vrsta
samoubojstva. :ajniki in, gospodine Smithson. 4nam da je to bilo greno... svetogrdno, ali
nisam znala drugog naina da se probijem iz onoga to sam bila. %a sam otila iz one sobe i
vratila se gospodi ;albot i ponovo prihvatila svoj nekadanji ivot, znam da bih sada bila
uistinu mrtva... i to od vlastite ruke. :no to me odrava na ivotu jest moja sramota, moja
svijest o tome da uistinu nisam poput drugih ena. 5ikad ne1u imati djecu, mua, sve one
nedune sre1e koje one imaju. & one nikad ne1e razumjeti povod mom zloinu. + $alo je
zastala kao da prvi put i sama jasno vidi ono to je izgovorila. + #onekad ih gotovo alim.
$islim da imam slobodu koju one ne mogu shvatiti. 5ikakva uvreda, nikakva pogrda ne moe
me dodirnuti. 4ato to sam se ja postavila izvan drutva. =a sam nita, ja gotovo da vie i nisam
ljudsko bi1e. =a sam %rolja rancuskog porunika.
2harles je vrlo nepotpuno shva1ao to mu to ona pokuava re1i u tom posljednjem
dugakom govoru. %ok nije dola do svoje neobine odluke u 9e)mouthu, osje1ao je mnogo
vie razumijevanja i su1uti za njeno ponaanje nego to je pokazao6 mogao je zamisliti spore,
nesnosne muke njenog ivota kao guvernante6 kako je lako mogla pasti u kande tako uvjerljive
hulje kao to je Varguennes6 ali ove rijei o slobodi izvan drutva, o udaji za sramotu, bile su
mu neshvatljive. & ipak je na neki nain razumio, jer je Sarah zaplakala pri kraju svog
opravdanja. <rila je da plae, ili pokuala kriti6 to jest, nije spustila lice u dlanove ili posegla za
rupi1em, ve1 je sjela okrenuta lica. 2harles isprva nije shvatio pravi razlog njene utnje.
&li tada ga je neki instinkt natjerao da ustane i tiho prede dva koraka po travi da bi je mogao
vidjeti iz proila. Vidio je da su joj obrazi mokri i osjetio je da je neodoljivo ganut6 uznemiren6
zahva1en vrtlogom protustruja i beznadno ponesen daleko od sigurnog sidrita svoje nepristrane
i razborite su1uti. Vidio je prizor koji nije potanko opisalaC njeno predavanje. *io je u istom
trenutku i Varguennes koji u njoj uiva, i mukarac koji je priskoio i oborio ga udarcem ruke6
ba kao to je Sarah za njega bila istodobno i neduna rtva, i neobuzdana, rasputena ena.
%uboko u sebi pratao joj je njenu neisto1u6 i naslutio tamne zakutke, u kojima bi i sam mogao
u njoj uivati..
;akva iznenadna promjena seksualnog tonaliteta danas je nemogu1a. ;ek to se mukarac i
ena nadu u bilo kakvom, osim posve sluajnom kontaktu, ve1 razmatraju mogu1nost izikog
odnosa. 4a nas je takva iskrenost o istinskim pobudama ljudskog ponaanja zdrava, ali u
2harlesovo doba privatan duh nije priznavao elje koje je javni duh zabranjivao6 i kad bi svijest
bila iznenada zaskoena tim tigrovima koji su vrebali iz zasjede, bila je upravo smijeno
nepripremljena.
& osim toga, za viktorijance je bilo tipino ono neobino egipatsko svojstvo6 ona
klaustroilija, o kojoj nam tako jasno svjedoi njihova odje1a, koja ih je pokrivala kao mumije,
njihova arhitektura uskih prozora i hodnika, njihov strah od otvorenoga i gologa. #rikrij
stvarnost, zatvori vrata pred prirodom. 0evolucionarnost u umjetnosti 2harlesova doba
predstavljali su dakako preP0aaelitiC oni su barem pokuavali priznati prirodu i spolnost, ali
dovoljno je samo da usporedimo pastoralnu pozadinu jednoga $illaisa ili Forda $adoJa
*ro?na s pozadinom 2onstablea ili #almera, pa da vidimo koliko su idealizirani, koliko svjesni
dekora bili ovi prvi u svom pristupu izvanjskoj zbilji. ;ako se 2harlesu inilo da otvorenost
Sarine ispovijedi + otvorene same po sebi, kao i na otvorenom + ne predouje toliko neku
izrazitiju stvarnost, koliko prua uvid u jedan idealan svijet. 5ije on bio udnovat zato to je bio
vie stvaran, ve1 zato to je bio manje stvaran6 mitski svijet, u kojem je gola ljepota znaila
mnogo vie nego gola istina.
2harles je zurio u nju nekoliko vrtoglavih trenutaka, zatim se okrenuo i ponovo sjeo dok mu
je srce ludo udaralo kao da se netom povukao sa ruba ponora. %aleko prema moru, na krajnjem
jugu, iznad horizonta, odnekud se pojavila armada udaljenih oblaka. 5jenou1kasti, jantarni,
snjeni, poput velianstvenih kresta nekog planinskog lanca, kule i bedemi pruali su se dokle
je oko moglo doprijeti... a ipak tako daleki + tako daleki, kao neka opatija ;helemska, neka
zemlja bezgrene, nesvjesne idile, u koju su 2harles i Sarah i "rnestina mogli odlutati...
5e mislim time re1i da su 2harlesove misli bile tako speciino, tako sramotno
muhamedanske. &li daleki oblaci podsje1ali su ga na njegovo vlastito nezadovoljstvo6 na to
kako bi mogao ponovo ploviti kroz ;irensko more6 ili jaiti, sa suhim vonjem u nosnicama,
prema dalekim zidovima &vile6 ili pribliavati se nekom grkom hramu u bljetavom egejskom
suncu. &li ak se i tada jedan lik, jedna tamna sjena, njegova mrtva sestra, kretala pred njim,
lagano, lelujavo, zavodljivo, uz stepenice od tesana kamena i u tajnu polomljenih stupova.
21
/prosti mi! oprosti mi!
/h, 5arguerite, tako rado
/ve 'i se ruke pruile da te zagrle
+li vidi! uzalud.
! jalovom zraku prema te'i streme moje ispruene ruke.
+li izme-u nas valja se more B >aa razliita prolost.
MAHE? AR!O%D, Ra'tanak (1887)
;renutak utnje. $alim odlunim pokretom glave kazala je da se pribrala. 5apola se
okrenula.
+ Smijem li zavriti8 #reostalo je jo samo malo.
+ $olim vas, nemojte sebe muiti.
<imnula je glavom u znak obe1anja, zatim nastavila. + :tiao je idu1eg dana. 5aao se neki
brod. 'mao je izliku. :biteljske poteko1e, dugotrajno izbivanje od ku1e. 0ekao je da 1e se
smjesta vratiti. 4nala sam da lae. &li nisam rekla nita. $oda mislite da sam se morala vratiti
gospodi ;albot i pretvarati se da sam uistinu bila u Sherborneu. &li nisam mogla kriti svoja
uvstva, gospodine Smithson. *ila sam oamu1ena od oaja. *ilo je dovoljno vidjeti mi lice, pa
da svatko odmah shvati kako se za mog izbivanja dogodilo neto to mi je potpuno izmijenilo
ivot. & nisam mogla lagati gospodi ;albot. 5isam eljela lagati.
+ :nda ste joj rekli ono to ste netom rekli meni8 Spustila je pogled na ruke. + 5e. 0ekla
sam joj da
sam se sastala s Varguennesom. %a 1e se on jednoga dana vratiti da se vjenamo. @ovorila
sam tako... ne iz ponosa. @ospoda ;albot je imala dovoljno srca da shvati istinu + ho1u re1i, da
mi oprosti + ali nisam joj mogla re1i da me djelomice upravo njena sre1a na to natjerala.
+ <ada ste saznali da je oenjen8
+ $jesec dana kasnije. #rikazao se nesretnim suprugom. =o uvijek je govorio o ljubavi, o
nekakvom aranmanu... nije to bio nikakav udarac. 5isam osje1ala bol. :dgovorila sam bez
ljutnje. 0ekla sam mu da je moja sklonost prema njemu nestala, da ga ne elim vie nikad
vidjeti.
+ ' to ste sakrili od svih osim od mene8
%ugo je ekala prije nego to 1e odgovoriti. + %a. 'z razloga koji sam spomenula.
+ %a samu sebe kaznite8
+ %a budem ono to moram biti. 'zop1enik. 2harles se sjetio razumne reakcije doktora
@rogana kad je iskazao svoju zabrinutost za nju. + &li draga moja gospo3ice 9oodru, kad bi
se svaka ena koju je neki bezobzirni pripadnik moga spola prevario ponaala kao to se vi
ponaate + bojim se da bi zemlja bila puna izop1enica.
+ ' jest.
+ $a hajdete, to je besmisleno.
+ 'zop1enica, koje se boje takvima prikazati. 4agledao se u njena leda6 i prisjetio se jo
neega
to je rekao dr @rogan + o pacijentima koji odbijaju lijek. &li vrsto je odluio da jo jednom
pokua. 5agnuo se naprijed, stegnutih ruku.
+ $ogu vrlo dobro razumjeti kako obrazovanoj i inteligentnoj osobi neke okolnosti moraju
izgledati nesretne. &li ne bi li upravo ta svojstva morala takvoj osobi omogu1iti da nadvlada...
:na je sada ustala, naglo, i krenula prema rubu provalije. 2harles ju je urno slijedio i stao
kraj nje, pripravan da je uhvati za ruku + jer je vidio da su njegovi nenadahnuti savjeti postigli
upravo suprotan eekt od namjeravanoga. :na se zagledala preko stabala u more, i neto mu je
u izrazu njenoga lica nagovijestilo kako osje1a da je pogrijeila6 kako je on banalan i povran,
netko tko samo prevakava konvencije. Uistinu je bilo u njoj neto mukarako u tom pogledu.
2harles se iznenada osje1ao kao stara baba6 i taj mu se osje1aj nije svidio.
+ :prostite mi. 4ahtijevam moda previe. &li imao sam najbolju namjeru.
Spustila je glavu kao da priznaje implicitnu ispriku6 ali tada se ponovno zagledala u more.
*ili su sad istaknutiji, vidljivi svakome izme3u stabala odozdo.
+ ', molim vas, koraknite malo natrag. :vdje nije sigurno.
;ada se okrenula i pogledala ga. ' opet je osjetio da je njegov istinski motiv razotkriven,
neugodno ogoljen. $oemo ponekad prepoznati izgled prologa stolje1a na suvremenom licu6
ali nikad stolje1a koja 1e tek do1i. =edan trenutak, zatim je prola kraj njega natrag do gloga.
Stajao je u sreditu male arene.
+ :no to ste mi kazali tek potvr3uje moje ranije miljenje. $orate oti1i iz ()mea.
+ &ko ostavim ovo mjesto, ostavljam svoju sramotu. ;ada sam izgubljena.
#odigla je ruku i dodirnula granicu gloga. 5ije bio posve siguran, ali inilo se da je svjesno
pritisnula kaiprst o nju6 trenutak kasnije zurila je u grimiznu kapljicu krvi. !asak ju je gledala,
zatim izvukla rupi1 iz depa i kriomice obrisala krv.
5ije prekidao utnju, a onda ju je zaskoio.
+ 4ato ste prologa ljeta odbili pomo1 doktora @rogana8 + 5jezine su oi s predbacivanjem
bljesnule prema njemu, ali bio je pripravan na tu reakciju. + %a + upitao sam ga za miljenje.
5e moete pore1i da sam na to imao pravo.
#onovno se okrenula od njega. + %a. 'mali ste pravo.
+ :nda mi morate odgovoriti.
+ 4ato to nisam eljela traiti njegovu pomo1. 5emam nita protiv njega. 4nam da je elio
pomo1i.
+ ' nije li njegov savjet bio jednak mojemu8
+ =est.
+ :nda vas, s dunim potovanjem, moram podsjetiti na ono to ste mi obe1ali.
5ije odgovorila. &li i to je bio odgovor. 2harles joj se pribliio nekoliko koraka, do mjesta
gdje je stajala zagledana u trnovite grane.
+ @ospo3ice 9oodru8
+ Sada kad znate istinu + moete li i dalje nuditi taj savjet8
+ 5edvojbeno.
+ :pratate mi dakle moj grijeh8
;o je 2harlesa pomalo presenetilo. + Vi polaete preveliku vanost na moje pratanje. *itno
je da vi sebi oprostite svoj grijeh. & to ovdje nikad ne1ete mo1i.
+ 5iste odgovorili na moje pitanje, gospodine Smithson.
+ 5e dao *og da dajem sud o neemu o emu moe odluiti samo na Stvoritelj. &li ja sam
uvjeren, svi smo mi uvjereni, da ste dovoljno ispatali. :proteno vam je.
+ ' mogu biti zaboravljena.
;rpka konanost njezina glasa naas ga je zbunila. ;ada se nasmijeio. + &ko time mislite da
vam vai prijatelji ovdje ne namjeravaju pruiti nikakvu praktinu pomo1...
+ 5isam to mislila. 4nam da su im namjere najljubaznije. &li ja sam poput ovog trnovitog
stabla, gospodine Smithson. 5itko mu ne predbacuje to raste ovdje, u ovoj samo1i. ;ek kada
proe1e glavnom ulicom, ono vrije3a drutvo.
$alo je otpuhnuo u znak prosvjeda. + &li, draga moja gospo3ice 9oodru, ne moete mi
re1i da vam je dunost da vrije3ate drutvo. + %odao jeC + &ko bih to morao zakljuiti iz vaih
rijei.
5apola se okrenula. + #a zar nije rije o tome da me drutvo eli ukloniti u drugu samo1u8
+ :no to sada dovodite u pitanje jest pravednost postojanja.
+ & to je zabranjeno8
+ 5ije zabranjeno. &li je besplodno.
Stresla je glavom. + #ostoje plodovi. #remda gorki.
&li nije to bilo reeno kao da mu protuslovi, ve1 s nekom dubokom tugom, gotovo za sebe.
2harles je bio obuzet, kao da ga je val njene ispovijedi na povratku preplavio nekim osje1ajem
uzaludnog rasipanja. Shvatio je da je izravnosti njena pogleda ravna izravnost misli i jezika +
da je ono to mu se ranije od vremena do vremena inilo kao pozivanje na intelektualnu
ravnopravnost Fpa stoga slutilo na otpor protiv mukarcaG bila manje ravnopravnost nego
bliskost, bliskost poput golotinje, prisnost misli i uvstava, za njega dotada nezamisliva u
kontekstu odnosa sa enom.
5ije to pomislio subjektivno, ve1 objektivnoC ovo je, kad bi samo neki slobodan ovjek imao
dovoljno razuma da to uvidi, izvanredna ena. ;o uvstvo nije bilo uvstvo muke zavistiC ve1 u
velikoj mjeri ljudskog gubitka. 5aglo je pruio ruku i dodirnuo joj rame utjenom kretnjom6 i
jednako se hitro okrenuo. 5astupila je utnja.
<ao da osje1a njegovu nemo1, progovorila je. + $islite dakle da bih morala oti1i8
Smjesta se osjetio oslobo3enim i revno se okrenuo natrag prema njoj.
+ #reklinjem vas. 5ova okolina, nova lica... i nemojte se uop1e brinuti s obzirom na
praktine okolnosti. $i samo oekujemo vau odluku da bismo postupili u vau korist.
+ %oputate mi dan ili dva da razmislim8
+ Ukoliko se to vama ini potrebnim. + 'skoristio je priliku6 i vrsto se uhvatio za normalnost
koju je ona inila tako neuhvatljivom. + ' predlaem da sada cijelu stvar stavimo pod okrilje
gospo3e ;ranter. &ko mi dopustite, pobrinut 1u se da se iz njezinih sredstava namire sve
potrebe koje biste mogli imati.
#ognula je glavu6 inilo se da je opet na rubu suza. #romrmljala jeC + 5e zasluujem toliku
prijaznost. =a...
+ 5emojte vie nita re1i. 5e mogu zamisliti kako bi se novac mogao bolje utroiti.
*lagi drhtaj pobjede proeo je 2harlesa. %ogodilo se upravo onako kako je @rogan
prorekao. 'spovijed je donijela lijek + ili barem jasnu predodbu o njemu. :krenuo se da uzme
svoj tap oslonjen o stijenu od kriljevca.
+ $oram dakle do1i gospodi ;ranter8
+ 'zvrsno. 5e1e dakako biti nikakve potrebe da se govori o naim sastancima.
+ 5e1u re1i nita.
Ve1 je vidio taj prizor6 njegovo uljudno, ali ne suvie znatieljno iznena3enje, nakon ega 1e
uslijediti njegovo nehajno inzistiranje da svaka novana pomo1 koja je potrebna bude na njegov
raun. "rnestina bi ga vjerojatno mogla zbog toga zadirkivati + ali to 1e mu olakati savjest.
5asmijeio se Sari.
+ Sada ste podijelili svoju tajnu. %rim da 1ete ustanoviti kako je to otere1enje u mnogome
pogledu. Vi imate zaista znatne prirodne prednosti. 5emate se ega bojati od ivota. %o1i 1e
dan kad 1e vam se te nedavne nesretne godine initi tek nalik onoj mrlji oblaka ondje iznad
2hesil *anka. Stajat 1ete na suncu + i smijeiti se vlastitoj nekadanjoj tuzi. + Uinilo mu se da
je razabrao neko svjetlo iza dvojbe u njenim oima6 na trenutak je bila kao dijete, istodobno
nevoljko, a opet pripravno da prihvati obmanu + ili propovijed + koja 1e zaustaviti suze.
Smijeak mu se produbio. %odao je olakoC + & ne bi li sad bilo bolje da si3emo8
!inilo se kao da bi eljela neto re1i, nedvojbeno ponovo potvrditi svoju zahvalnost, ali
njegova poza ustrog iekivanja natjerala ju je da nakon posljednjeg dugog pogleda u oi
pro3e kraj njega.
#redvodila je dok su silazili, jednako lakonogo kao io ga je vodila uzbrdo. #romatraju1i
odozgo njena leda, osje1ao je trnce aljenja. %a je vie nikad ne vidi ovako... trnce aljenja i
olakanja. 'zvanredna mlada ena. 5e1e je zaboraviti6 i kao da ga je malo tjeilo to mu to ne1e
biti ni doputeno. ;etka ;ranter bit 1e mu ubudu1e uhoda.
Stigli su do podnoja nie stijene i proli kroz prvi tunel brljana, zatim preko istine uli u
drugu zeleni hodnik + i tada>
:dozdo iz dubine, s glavne staze ispod klisure, dopro je do njih prigueni hihot. "ekt je bio
neobian +
kao da je neka umska drijada + jer smijeh je nedvojbeno bio enski + promatrala njihov
tajni sastanak, i sad vie nije mogla obuzdati svoju veselost zbog njihove budalaste uvjerenosti
da su proli nezapaeno.
2harles i Sarah zaustavili su se kao po dogovoru. 2harlesov sve jai osje1aj olakanja
smjesta se pretvorio u sablanjeni strah. &li zastor od brljana bio je gust, smijeh je dopirao iz
udaljenosti od dvije ili tri stotine metara6 nitko ih nije mogao vidjeti. :sim dok su silazili niz
strminu... jedan trenutak, tada je ona hitro stavila prst na usta, dala mu znak da se ne mie, i
sama se prikrala do kraja tunela. 2harles ju je gledao kako izvija vrat i oprezno viri dolje prema
stazi. ;ada se naglo okrenula licem prema njemu. #ozvala ga je rukom + morao je pri1i, ali to
je tie mogao6 i istodobno je onaj smijeh opet odjeknuo. *io je ovaj put tii, premda blii. ;ko
god je bio na stazi, skrenuo je s nje i penjao se kroz javore prema njima.
2harles je oprezno koraao prema Sari provjeravaju1i svako mjesto na koje 1e zagaziti
svojim nesnosno indiskretnim cipelama. :sje1ao je kako crveni, kako je upravo uasno
postiden. 5i jedno objanjenje ne bi se moglo ni trenutka odrati. $a kako da je bio vi3en sa
Sarom, to je moralo biti in lagrante delicto.
%oao je do mjesta gdje je stajala, i gdje je brljan bio na sre1u najgu1i. :krenula se od
uljeza i stala le3ima oslonjena o deblo, oborenih oi, kao da utke priznaje krivnju to ih je
oboje dovela u takav poloaj. 2harles je pogledao kroz li1e niz padinu javorova gaja + i krv
mu se sledila. #enju1i se prema njima, kao da trae isti zaklon, nailazili su Sam i $ar). Sam je
ogrlio djevojku oko ramena. U ruci je nosio eir, a ona svoj eiri16 ona je imala na sebi i
zelenu dnevnu haljinu, koju joj je darovala "rnestina + uistinu, posljednji put kad ju je 2harles
vidio, ona je bila na "rnestini + i malo zabaenu glavu prislonila je uz Samov obraz. *ili su
mladi ljubavnici, jednako oito kao to su javorovi bili stara stabla6 jednako zeleno erotini kao
travanjske biljke po kojima su koraali.
2harles se malo povukao, ali ih je zadrao na vidiku. %ok je promatrao, Sam je privukao
djevojino lice k sebi i poljubio je. 5jena se ruka podigla i oni su se zagrlili6 a tada su, dre1i se
za ruke, stidljivo stali malo podalje jedno od drugoga. Sam je odveo djevojku do mjesta gdje se
travom obrasli proplanak uspio smjestiti izme3u stabala. $ar) je sjela i ispruila se, a Sam se
nalaktio kraj nje gledaju1i je odozgo6 zatim joj je uklonio kosu s obraza, i nagnuo se i njeno je
poljubio u oi.
2harles je osjetio kako ga iznova probada stidC kriom je pogledao u Saru da vidi zna li ona
tko su ti uljezi. &li ona je zurila u paprat kod svojih nogu, kao da su se naprosto sklonili od
nenadanog pljuska. #role su dvije minute, zatim tri. Stid je uzmaknuo pred stanovitim
olakanjem + bilo je oigledno da je dvoje slugu bilo mnogo vie zaokupljeno uzajamnim
istraivanjem nego svojom okolinom. :pet je pogledao u Saru. Sad je i ona promatrala iza
svoga debla. :krenula se, oborenih oiju. &li tada je, bez upozorenja, odjednom pogledala u
njega.
=edan trenutak.
;ada je uinila neto tako neobino, tako sablanjivo, kao da je sa sebe zbacila odje1u.
5asmijeila se.
*io je to smijeak tako sloen da je 2harles u prvom trenutku mogao samo u nevjerici zuriti
u njega. #ojavio se u tako neobian trenutak> @otovo kao da je ekala ba takav as da ga njime
obdari + tim otkri1em njenog humora, otkri1em da njena tuga nije sveobuhvatna. ' u tim
krupnim oima, tako sumornim, turobnim i izravnim, otkrila se ironija, jedna njena nova
dimenzija + dimenzija koja je malom #aulu i Virginiji vjerojatno bila posve poznata u onim
prolim danima, ali nikad do sada poklonjena ()meu.
@dje su sada tvoje pretenzije, kao da su govorile te oi i blago izvijene usne6 gdje je tvoje
podrijetlo, tvoja znanost, tvoja etiketa, tvoj drutveni poredak8 =o vie, nije to bio smijeak
koji bi ovjeka natjerao da se ukoi ili namrti6 mogao je biti samo doekan drugim smijekom
jer je ispriavao Sama i $ar), jer je ispriavao sve6 i na neki nain, suvie krhak za ralambu,
potkopao sve to se do tada dogodilo izme3u 2harlesa i nje. #ozivao se na mnogo dublje
razumijevanje, priznanje one nelagodne ravnopravnosti koja se pretapa u prisnost, nego to je to
svijest doputala. ' zaista, 2harles nije svjesno uzvratio smijekom6 ali zatekao se kako se
smijei6 samo oima, ali ipak smijei. ' uzbu3en, na neki nain suvie nejasan i op1enit da bi se
nazvao seksualnim, do samog korijena svoga bi1a6 poput ovjeka koji je napokon stigao, na
kraju dugakog, visokog zida, do traenih vrata... ali samo da bi ih naao zakljuana.
5ekoliko su trenutaka tako stajali, ena koja je bila ta vrata, mukarac bez kljua6 a tada je
opet oborila oi. Smijeak je iezao. %ugaka se utnja uvukla me3u njih. 2harles je shvatio
istinuC on je zaista stajao jednom nogom nad ponorom. 5a trenutak je pomislio da 1e se baciti,
da se mora baciti. 4nao je, ako isprui ruku, ona ne1e nai1i ni na kakav otpor... samo na
strastveno uzvra1anje uvstava. 0umenilo na obrazima mu se pojaalo i napokon je apnuo.
+ 5ikad se vie ne smijemo sastati nasamo.
5ije podigla glavu, ve1 je sasvim malo kimnula u znak pristanka6 a tada se gotovo
mrzovoljasto okrenula od njega tako da joj nije mogao vidjeti lice. :pet je pogledao kroz li1e.
Samova glava i ramena bili su nagnuti nad nevidljivom $ar). #rolazili su dugi trenuci, ali
2harles je ostao zagledan, dok su mu se misli jo uvijek kovitlale niz onu provaliju, jedva
svjestan da uhodi, a ipak, sa svakim trenutkom koji je prolazio, sve vie zaraen upravo onim
otrovom koji je pokuao suzbiti.
$ar) ga je spasila. 'znenada je odgurnula Sama i smiju1i se trcala niz padinu natrag prema
stazi6 zaustavivi se na trenutak, njeno je nestano li1e naas sinulo prema Samu, prije nego to
je podigla suknje i pohitala niz brdo, uska crta crvene podsuknje ispod zelenoga, kroz ljubiice i
resulje. Sam je trao za njom. 5jihove su se pojave gubile medu sivim deblima6 sputale,
nestajale, bljesak zelenoga, bljesak modroga6 smijeh koji je zavrio sitnim krikom6 zatim tiina.
#rolo je pet minuta, u toku kojih skriveni par nije izmijenio ni jednu jedinu rije. 2harles je
ostao uporno zagledan nizbrdo, kao da je vano da tako pozorno promatra i straari. *ilo mu je,
dakako, samo do toga da izbjegne pogled na Saru. 5apokon je prekinuo utnju.
+ *olje da po3ete. + :na je pognula glavu. + #riekat 1u pola sata. + :na je ponovo kimnula
glavom, i zatim prola kraj njega. #ogledi im se nisu susreli.
;ek kad je izila medu javorove, okrenula se i naas ga pogledala. 5ije mu mogla vidjeti
lice, ali morala je znati da gleda. & na njezinu se licu opet pojavio onaj stari, prodorni pogled.
;ada je lakim korakom nastavila niz brdo kroz stabla.
22
7 ja sam utio na se'i teret ponesen strujom prejakoga uvstva, i ja sam poelio, nikad vie
ene, nikad vie 'oli grozniavog srca.
7 ja sam eznuo za otrom snagom i voljom poput odlunoga koplja. hvalio jasan,
'ezo'ziran put, to ne zna dvoj'e, ne osjea strah
+li u svijetu sam otkrio, to e i ti zacijelo dokazati jednoga dana, ta volja, i ta snaga,
premda rijetka, mnogo je, mnogo ea od lju'avi.
MAHE? AR!O%D, O/ro2ta& (1887)
Sve su 2harlesove misli, kad se sam kasnije vra1ao u ()me, bile varijacije na onu vjeno
omiljenu muku temuC L'grao si se s vatrom, mladi1u moj.M &li o temi nije bilo dvojbe, ime
mislim re1i da je sutina njegovih misli odgovarala verbalnoj sutini te tvrdnje. #onio se vrlo
budalasto, ali njegova mu se ludost nije osvetila. 'zloio se besmislenoj opasnosti6 i umakao
neozlije3en. ' tako je sada, kad je duboko pod njim na vidiku iskrsla velika kamena panda
2obba, osjetio radost i olakanje.
& kako bi i mogao sam sebi ozbiljno predbacivati8 :d samog poetka njegovi su motivi bili
savreno isti6 on ju je izlijeio od ludila6 a ako je neto neisto na trenutak i zaprijetilo
potkopavanjem njene obrane, bio je to tek umak od metvice uz zdravo janje1e peenje. *io bi
kriv, dakako, kada se sad ne bi uklonio od te vatre, i to zauvijek. =asno, i te kako 1e se potruditi
da to i uini. 5apokon, nije on nekakav no1ni leptir zanesen svije1om6 on je visoko inteligentno
bi1e, jedno od najsposobnijih, i obdaren kompletnom slobodnom voljom. %a nije bio siguran u
tu posljednju zatitu, zar bi se ikad bio usudio u tako opasne vode8 #omalo mijeam metaore +
ali takav je bio i 2harlesov duhovni proces.
' tako se, oslanjaju1i se na slobodnu volju, gotovo isto koliko i na svoj tap, spustio niz brdo
u grad. Sve su1utne izike osje1aje prema toj djevojci od sada 1e pa nadalje strogo potisnuti +
svojom slobodnom voljom. Svakom daljnjem zahtjevu za sastankom u etiri oka uporno 1e se
suprotstaviti + svojom slobodnom voljom. Svako iskazivanje interesa i skrb prebacit 1e na tetku
;ranter + svojom slobodnom voljom. ' stoga 1e smjeti, to vie, bit 1e duan, i dalje sve to kriti
od "rnestine + istom tom slobodnom voljom. U trenutku kad se na vidiku pojavio *ijeli lav,
svojom se slobodnom voljom vrlo uvjerljivo doveo u stanje samozadovoljstva... a tako3er i u
stanje, u kojem je mogao promatrati Saru kao pojavu iz svoje prolosti.
'zvanredna mlada ena, izvanredna mlada ena. ' zbunjuje ovjeka. 4akljuio je da kod nje
privlai + odnosno, privlailo je + upravo toC njena nepredvidivost. 5ije shvatio da je ona
posjedovala dvije odlike jednako tipine za "ngleze kao i njegova vlastita mjeavina ironije i
konvencije. @ovorim o strasti i mati. #rvu je odliku 2harles poeo vrlo nejasno spoznavati6
drugu nije. 5ije ni mogao, jer je te dvije Sarine odlike epoha zabranjivala i izjednaavala u
prvom sluaju s puteno1u, a u drugom s najobinijim antaziranjem. ;a dvostruka jednadba,
kojom je nastojao odbaciti nerazumljivo, bio je 2harlesov najve1i nedostatak + i u tome je
uistinu tipian za svoje doba.
#reostalo je jo da se suoi s utjelovljenom obmanom, ili "rnestinom. &li, kad je stigao u
hotel, 2harles je ustanovio da mu je obitelj pritekla u pomo1.
:ekivao ga je brzojav. *io je od njegovog strica iz 9ins)atta. 5jegova je nazonost bila
hitno potrebna Lzbog veoma vanih razlogaM. $oram, na alost, priznati da se 2harles
nasmijeio im ga je proitao6 malo je nedostajalo pa da poljubi naranastu omotnicu.
:slobodila ga je svih daljnjih neprilinih situacija u neposrednoj budu1nosti6 potrebe za
daljnjim neistinama. *ila je upravo udesno i divno pogodna. 0aspitao se... vlak je polazio rano
idu1eg jutra iz "Jetera, tada najblie postaje ()meu, to je znailo da ima dobru izliku da
smjesta otputuije i ondje preno1i. 5aredio je da mu pribave najbru koiju u ()meu. Sam 1e se
odvesti. :sjetio je elju da jo vie pohita, i izvue se samo pismenom porukom na ku1u tetke
;ranter. &li to bi ipak bilo previe kukaviki. ' tako je s brzojavom u ruci krenuo ulicom.
Sama dobra gospoda silno se zabrinula jer su brzojavi za nju znaili loe vijesti. "rnestina,
manje praznovjerna, bila je oigledno oja3ena. $islila je kako je Lzbilja runoM od strica
0oberta to na takav nain glumi velikog vezira. *ila je sigurna da nije nita vano6 hir, muica
jednog starca, jo gore + zavist prema mladoj ljubavi.
:na je dakako ve1 i prije posje1ivala 9ins)att, u pratnji svojih roditelja6 i Sir 0obert je nije
osvojio. $oda je razlog tome bio to se osje1ala kao na promatranju6 ili zato to je stric imao
za sobom dovoljan broj plemenitakih pokoljenja da bi posjedovao, po normama londonske
srednje klase, uistinu prilino loe manire + premda bi dobrohotniji kritiar moda rekao
ugodno ekscentrine6 moda zato to joj se ku1a inila pravom starom talom, tako uasno
staromodnom i po namjetaju, i po draperijama i slikama6 zato to je ree ni stric toliko visio na
2harlesu, a 2harles se tako izazovno ne1aki ponaao zauzvrat, da je "rnestina poela osje1ati
izrazitu ljubomoru6 ali iznad svega, zato to je bila preplaena.
%ame iz susjedstva bile su pozvane da je upoznaju. *ilo je lijepo znati da njezin otac moe
kupiti sve njihove oeve i supruge, zajedno sa svim to posjeduju6 ipak je ona sama osje1ala da
je gledaju s visoka Fpremda su joj naprosto zavidaliG, i da to pokazuju na razliite prikrivene
naine. 'sto tako, nije posebno uivala u pomisli da 1e jednom ivjeti u 9ins)attu, premda joj je
ta mogu1nost doputala da mata barem o jednom nainu na koji bi mogla utroiti dio svog
golemog miraza tono onako kako eli + u sveop1em uklanjanju svih onih smijenih vitiastih
drvenih stolaca Fiz karolijanskog razdoblja, i gotovo neprocjenjive vrijednostiG, sumornih
ormara FtudorskihG, od moljaca izjedenih tapiserija Fpravih gobelinsG i dosadnih slika Fukljuivi
dva 2laudea i jednog ;intorettaG, koje nisu odgovarale njenom ukusu.
Svoju nesklonost prema stricu nije se usudila priop1iti 2harlesu6 a i ostale prigovore
nagovijetala je vie s humorom nego sarkazmom. %rim da joj se nita ne moe predbaciti.
#oput tolikih k1eri bogatih roditelja, i prije i kasnije, nije dobila nikakav talent osim
konvencionalnog dobrog ukusa... to jest, znala je kako potroiti mnogo novca kod krojaica,
kod kitniarki i u trgovinama poku1stvom. ;o je bilo njezino podruje6 i budu1i da je bilo
jedino koje joj je istinski pripadalo, nije voljela da se netko u njega upli1e.
Uurbani 2harles pomirio se s njenim nijemim negodovanjem i draesnim mrtenjem, i
uvjerio je da 1e dojuriti natrag jednako brzo kao to je otiao. 4apravo, imao je prilino jasnu
predodbu zato ga stric tako naglo poziva6 pitanje je bilo izdaleka naeto kad je bio ondje s
;inom i njenim roditeljima... veoma izdaleka, budu1i da je njegov stric bio stidljiv. *ila je to
mogu1nost da 2harles i njegova nevjesta stanuju uz njega u 9ins)attu + mogli bi LopremitiM
istono krilo. 2harles je znao da stric nije mislio da samo navra1aju i povremeno ondje sjedaju,
ve1 da bi se 2harles morao stalno naseliti i poeti uiti kako se upravlja imanjem. 'stina, njemu
se to nije svidjelo, kao to se ne bi svidjelo ni "rnestini, premda to nije znao. 4nao je da bi to
bio prilino nespretan aranman, da bi njegov stric kolebao izme3u oboavanja i
neodobravanja... i da se "rnestina mora odgojiti za 9ins)att manje sputanim ranijim brakom.
&li stric mu je u etiri oka nagovijestio jo netoC da je 9ins)att prevelik za usamljenog starca,
da on zapravo ne zna ne bi li bio sretniji u nekoj manjoj ku1i. :kolina nije oskudijevala
prikladnim manjim ku1ama, uistinu, neke su se ak nalazile na popisu nekretnina 9ins)atta.
;akva jedna, elizabetinski majur u selu 9ins)att, bila je gotovo na vidiku velike ku1e.
2harles je sada naga3ao da starac sebi predbacuje sebinost6 i da ga poziva u 9ins)att da mu
ponudi ili ku1u na majuru ili veliku ku1u. ' jedno i drugo bilo bi prihvatljivo. 5ije mu bilo
toliko vano koja bi to ku1a bila, uz uvjet da njegov stric ne bude u njoj. *io je siguran da 1e
starom neenji sada lako nametnuti bilo koju ku1u, da je poput nervoznog jahaa koji je doao
do prepreke i eli da ga preko nje prevedu.
U skladu s tim, nakon kratkog trija u *road Streetu, 2harles je zamolio za nekoliko rijei
nasamo s "rnestinomC i im se tetka ;ranter povukla, rekao joj je to sluti.
+ &li zato o tome nije htio prije raspravljati8
+ 5ajdraa moja, bojim se da je to stric *ob u svom naji1em izdanju. &li, reci mi to da
kaem.
+ <oja bi tebi bila milija8
+ <oju god odabere. 5i jedna, ako mora biti. #remda bi on bio povrije3en...
"rnestina je diskretno proklela bogate strieve. &li u mislima joj je ipak iskrsnula vizija sebe
kao lad) Smithson, u 9ins)attu, dotjeranom po njenom ukusu, moda zato to se nalazila u
prilino tijesnom stranjem salonu tetke ;ranter. 5apokon, plemi1kom je naslovu potreban
okvir. & ako onaj grozan starac bude na sigurnom mjestu, ne pod istim krovom... a osim toga,
star je. ' dragi 2harles. ' njeni roditelji, kojima je duna...
+ ;a ku1a u selu + nije li to ona kraj koje smo proli koijom8
+ %a, sje1a se, imala je one slikovite stare zabate...
+ Slikovite kad ih gleda izvana.
+ 5aravno, valjalo bi je preurediti.
+ <ako ste je zvali8
+ Seljani je zovu $ala ku1a. &li mala je samo u usporedbi s velikom. Ve1 je mnogo godina
otkako sam bio u njoj, ali drim da je mnogo ve1a nego to izgleda.
+ 4nam ja te stare ku1e. %eseci mizernih malih sobiaka. $islim da su svi "lizabetinci bili
patuljci.
5asmijeio se Fpremda bi bilo bolje da je ispravio njene neobine pojmove o tudorskoj
arhitekturiG i obujmio je rukom oko ramena. + %akle, sam 9ins)att8
:na ga je izravno i nestano pogledala ispod izvijenih obrva.
+ ;i to eli8
+ 4na to to meni znai.
+ ' dat 1e mi slobodne ruke pri ure3enju8
+ $oe je srutiti do temelja i podi1i drugu <ristalnu palau, to se mene tie.
+ 2harles> *udi ozbiljan>
:dmaknula se. &li on je ubrzo primio poljubac pratanja i laka srca otiao svojim putem.
"rnestina se me3utim popela uza stepenice i izvukla svoj bogati arsenal kataloga.
23
3io je ove tise ovjek
0to moj ga je praotac znao...
HARDY, "reo.ra,.e
<oija, sputena krova da bi 2harles mogao uivati u proljetnom suncu, prola je kraj
vratareve ku1ice. $ladi 7a?kins stajao je uz otvorene dveri, stara gospoda 7a?kins stidljivo se
i blaeno smijeila na vratima ku1ice. ' 2harles je doviknuo koijau, koji ga je doekao u
2hippenhamu, i sada vozio sjede1i uz Sama na baku, da na trenutak zaustavi. #oseban je odnos
vladao izme3u 2harlesa i starice. *ez majke od svoje prve godine, morao se kao mali djeak
pomiriti s nizom nadomjestaka6 za svojih boravaka u 9ins)attu priklonio se istoj ovoj gospo3i
7a?kins, koja je u to doba nominalno bila vrhovna pralja, ali po pravu slube i stupnju
omiljenosti u sluinskom prizemlju svrstala se odmah iza same dostojanstvene doma1ice.
$oda je privrenost 2harlesa prema tetki ;ranter bila odjek njegovih ranijih uspomena na ovu
jednostavnu enu + savreni tip za *aukidu + koja je sada doepesala stazom do vrtnih vrata da
ga pozdravi.
$orao je odgovoriti na sve njene revne upite o budu1em vjenanju6 i, sa svoje strane,
raspitati se za njezinu djecu. !inilo se da je ona vie no uobiajeno zabrinuta za njega, i u
njenom je oku razabrao onu sjenu su1uti koju dobroduni siromasi ponekad uvaju za
razmaene bogatae. #oznavao je odavno tu su1ut, kojom bi neduno+lukave seoske ene
obdarile jadnog djeaka bez majke s opakim ocem + jer su grube glasine o tome kako 2harlesov
preivjeli roditelj uiva u radostima londonskog ivota prodrle ak do 9ins)atta. Sada se ta
nijema su1ut inila izrazito neumjesnom, ali 2harles ju je prihvatio s nekom radosnom
trpeljivo1u. #otekla je iz ljubavi prema njemu, kao to je uredan vrti1 uz vratarsku ku1icu, i
perivoj iza nje, i gajevi starih stabala + od kojih je svaki imao drago i dobro poznato ime,
2arsonova uma, 7umak s deset borova, 0amillies Fposa3en u slavu te bitkeG, 7rast i brijest,
@aj muza, i deseci drugih, svi 2harlesu poznati kao nazivi dijelova njegova tijela + i velika
aleja lipa, eljezna ograda, kao to je sve to je vidio na veleposjedu toga dana poteklo, ili je
barem tako osje1ao, iz ljubavi prema njemu. 5apokon se nasmijeio staroj pralji.
+ $oram dalje. Stric me oekuje.
'zgledalo je naas kao da se gospo3a 7a?kins ne1e dati tako lako otpustiti6 ali sluavka je u
njoj nadvladala nadomjestak majke. 4adovoljila se time da mu dodirne ruku koja je poivala na
vratima koije.
+ =est, gospodine 2harles, oekuje vas.
<oija je oinuo bedra prvog konja biem i koija se pokrenula uz blagi uspon i u
nepravilno proaranu sjenu jo uvijek neolistalih lipa. 5akon nekog vremena put je postao
ravan, i opet je bi lijeno liznuo doratovo bedro i dva su konja, sjetivi se da su jasle ve1 blizu,
udarila u ustri kas. 7itro veselo kotrljanje eljezom okovanih kotaa, blago kripanje
nedovoljno podmazane osovine, stara privrenost koju je gospoda 7a?kins raspirila, njegova
sadanja sigurnost da 1e uskoro uistinu posjedovati ovaj krajolik, sve je to izazvalo u 2harlesu
onaj neizreciv osje1aj sklonosti sudbine i pravednosti poretka koji je njegov boravak u ()meu
pomalo naruio. :va je estica "ngleske pripadala njemu, a on je pripadao njoj6 njegove su bile
njezine dunosti, i njezin ugled, i njezino stoljetno ustrojstvo.
#roli su kraj skupine strievih radnikaC pored kovaa "benezera, koji je stajao uz prenosni
eravnik i eki1em izravnavao iskrivljenu eljeznu ipku s ograde. 'za njega, dvojica drvosjea,
koji su tratili vrijeme6 i etvrti, vrlo star ovjek, jo uvijek odjeven u seljaki haljetak iz njegove
mladosti s prastarim polucilindrom na glavi... stari *en, kovaev otac, sada jedan od otprilike
desetak ili vie umirovljenika na imanju, kojima je bilo doputeno da ondje ive i da se
slobodno kre1u izvan ku1e kao i sam gospodar6 neka vrst ivog arhiva, i jo uvijek esto
prelistavanog, posljednjih osamdesetak godina povijesti 9ins)atta.
;a su se etvorica okrenula dok su kola prolazila, i podigla ruke, i polucilindar. 2harles je
seigneurskom kretnjom uzvratio pozdrav. #oznavao je ivot svakoga od njih, kao to su oni
poznavali njegov. 4nao je ak i kako se ipka na ogradi savila... veliki =onas, najmiliji bik
njegovog strica, zaletio se u landau gospode ;omkins. LSama je kriva, k v....uM + stajalo je u
pismu njegova strica + Lto je tako grimizno namazala ustaM. 2harles se nasmijeio, prisjetivi
se prepredenog upita u svom odgovoru zato li tako draesna udovica posje1uje 9ins)att bez
pratnje...
&li ponovno u1i u taj veliki nepromjenljivi ladanjski mir bilo je najsla3e od svega. <ilometri
proljetne tratine, pozadina vviltshireskih humaka, daleka ku1a koja se sad pojavila na vidiku,
u1kasta i siva, s golemim cedrovima, uvenom crvenom bukvom Fsve su crvene bukve
uveneG uz zapadno krilo, gotovo skriven red tala iza nje, s malim drvenim tornjem sa satom,
poput bijelog usklinika izme3u isprepletenih grana. *io je simbolian, taj stajski sat6 premda
nita + unato brzojavu + nikad nije bilo uistinu hitno u 9ins)attu, zeleni su se danas prelijevali
u zelene sutra, jedini su pravi sati bili sunani sati, i premda je, osim za konje i etve, uvijek
bilo previe ruku za premalo posla, smisao je za red bio gotovo automatski u svojoj temeljnosti,
u osje1aju da ne moe biti poreme1en, da 1e uvijek ostati ovakavC dobrohotan i boanski. *og +
i $illie + znali su da postoje seoska nepravda i bijeda isto tako rune kao ono to se doga3alo u
Sheieldu i $anchesteru6 ali one su izbjegavale okolinu velikih ladanjskih ku1a "ngleske,
moda ni iz kakvog ozbiljnijeg razloga nego zato to su njihovi vlasnici voljeli dobro njegovane
seljake, jednako kao i njegovana polja i stoku. 5jihova razmjerna ljubaznost prema svom
golemom osoblju bila je moda tek nusprodukt njihova nastojanja na ugodnom vidiku6 ali
podre3eni su time dobivali. & pobude LinteligentnogM modernog upravljanja vjerojatno nisu
nita vie altruistine. =edna se garnitura ljubaznih izrabljivaa bori za Ugodan vidik6 druga se
bori za Visoku proizvodnost.
<ada je koija izbila iz aleje lipa, gdje je ogra3eni panjak ustupio mjesto dotjeranijim
tratinama i ukrasnom grmlju, i gdje je zapoinjao dugaki zavoj kolnog puta prema proelju
ku1e + paladijanske zgrade, prilino diskretno dotjerane i dopunjene po mla3em 9)attu +
2harles je osjetio da istinski ulazi u svoju batinu. !inilo mu se da time moe protumaiti sve
svoje dotadanje dokono lutanje kroz ivot, svoje poigravanje s religijom, sa znano1u, s
putovanjima6 oduvijek je samo ekao ovaj trenutak... ovaj poziv na prijestolje, recimo.
*esmislena je pustolovina #od stijenama bila zaboravljena. *eskrajne dunosti, ouvanje ovoga
mira i reda stajale su pred njim kao to su stajale pred tolikim mladim ljudima iz njegove
obitelji u prolosti. %unost+ to je bila njegova prava supruga, njegova "rnestina i njegova
Sarah, i on je iskoio iz koije da je prihvati radosno, kao djeak kome nije ni upola toliko
godina. 4auzvrat ga je, me3utim, pozdravilo prazno predvorje. Uletio je u dnevnu sobu, ili
salon, oekuju1i da 1e njegov stric sa smijekom ustati da ga doeka. &li i ta je prostorija bila
prazna. & neto je u njoj bilo neobino, neto stoje 2harlesa naas zbunilo. ;ada se nasmijeio.
5a prozorima su bili novi zastori + i sagovi, da, i oni su bili novi. "rnestini ne1e biti drago to
joj je na taj nain oduzeta mogu1nost da bira + ali zar je moglo biti sigurnijeg dokaza kako stari
neenja namjerava milostivo predati baklju8
& ipak, promijenilo se jo neto. #rolo je nekoliko trenutaka prije nego je 2harles shvatio
to. *esmrtna je droplja bila prognana6 na mjestu gdje je stajala njezina vitrina sad se nalazio
ormar s porculanom.
&li ipak jo nije nita naslutio.
5iti je + ali u ovom sluaju kako je i mogao8 naslutio to se dogodilo sa Sarom kad ga je
ostavila proteklog poslijepodneva. :na je hitro krenula natrag umom dok nije stigla do mjesta
gdje bi se obino zaputila viom stazom, to bi iskljuivalo svaku mogu1nost da je netko opazi
iz $ljekare. Sluajni promatra vidio bi je kako oklijeva, a tada bi, da je imao jednako otar
sluh kao sama Sarah, pogodio i zatoC zbog glasova koji su dopirali iz ku1ice uz $ljekaru,
otprilike stotinu metara nizbrdo kroz stabla. #olako i tiho Sarah je napredovala dok nije dola
do velikog grma boikovine, kroz ije je gusto li1e mogla vidjeti zadnju stranu ku1ice. Stajala
je tako neko vrijeme, i lice joj nije otkrivalo nita od onoga to se u njoj zbivalo. ;ada ju je neka
promjena u prizoru dolje, pred ku1icom, natjerala da se pokrene... ali ne natrag u zaklon ume.
Umjesto toga, hrabro je ietala iza stabla boikovine i spustila se stazom koja se spajala s
kolnim putem iznad ku1ice. ;ako se jasno pojavila na vidiku dviju ena na vratima ku1ice, od
kojih je jedna nosila koaru i oigledno se spremala da pode ku1i.
Sarina se tamna pojava ukazala nad njima. 5ije pogledala dolje prema ku1ici, prema ta dva
iznena3ena para oiju, ve1 je hitro nastavila svojim putem dok nije zala za ivicu nekog polja
to se prostiralo iznad $ljekare.
=edna je od dviju ena dolje bila mljekarova ena. %ruga je bila gospo3a Fairle).
24
Duo sam jednom da netko dri kako je tipina viktorijanska izreka 'ila: =Gapamti da ti je
on stric...?
4. M. YO:!4, F(ktor(&an'k( e'e&(
+ ;o je skandalozno. Skandalozno. 5e mogu vjerovati da nije poreme1en.
+ #oreme1en mu je osje1aj za proporcije. &li to nije posve isto.
+ &li sada, u ovom trenutku>
+ %raga moja ;ina, poznato je kako <upido drsko prezire tude interese.
+ ;i vrlo dobro zna da <upido s tim nema nikakve veze.
+ 5a alost, rekao bih da ima, i te kako. Stara su srca najosjetljivija.
+ =a sam tome kriva. 4nam da me ne prihva1a.
+ 7ajde, hajde, to je besmislica.
+ 5ije besmislica. =a tono znam da sam za njega samo suknarova k1i.
+ %rago moje dijete, obuzdaj se.
+ 4bog tebe sam toliko ljuta.
+ %obro + dopusti mi onda da budem ljut u svoje ime. ;ada je nastupila utnja, koja mi
omogu1uje da kaem kako se navedeni razgovor vodio u stranjem salonu tetke ;ranter.
2harles je stajao kraj prozora, le3ima okrenut "rnestini, koja je jo maloas plakala, a sad je
sjedila i osvetoljubivo sukala ipkasti rupi1.
+ 4nam koliko ti ljubi 9ins)att.
<ako bi 2harles na to odgovorio, moe se samo naga3ati, jer su se u tom trenutku otvorila
vrata i pojavila se tetka ;ranter, sa zadovoljnim smijekom dobrodolice na licu.
+ ;ako ste se brzo vratili> + *ilo je devet i po sati istoga onoga dana u koji smo vidjeli
2harlesa kako se vozi prema palai 9ins)att.
2harles se blijedo nasmijei. + 5a je posao bio brzo... zavren.
+ %ogodilo se neto uasno i sramotno. + ;etka ;ranter pogleda prestraeno i tragino i
povrije3eno lice svoje ne1akinje, koja nastaviC + 2harles je razbatinjen.
+ 0azbatinjen>
+ "rnestina pretjeruje. !injenica je naprosto da se moj stric naumio oeniti. Ukoliko bude
imao sre1e da mu se rodi sin i nasljednik...
+ Sre1e...> + "rnestina je oinula 2harlesa kratkim jetkim pogledom. ;etka ;ranter zabrinuto
je gledala od jednog lica na drugo.
+ &li... tko je ta dama8
+ 4ove se gospo3a ;omkins, gospo3o ;ranter. Udovica je.
+ ' dovoljno mlada da rodi deset sinova. 2harles se nasmijeio. + ;eko. &li dovoljno mlada
da ra3a sinove, jest.
+ Vi je poznajete8
"rnestina je odgovorila prije nego to je 2harles uspio. + Upravo je to tako sramotno. 5ema
ni dva mjeseca kako se 2harlesov stric izrugivao s tom enom u pismu. & sada pue pred njom.
+ %raga moja "rnestina>
+ 5e elim se smiriti> ;o je previe. #oslije svih ovih godina...
2harles je duboko udahnuo i obratio se tetki ;ranter. + <oliko ujem, izvrsnoga je roda.
Suprug joj je bio pukovnik u !etrdesetoj husarskoj i ostavio joj veoma pristojnu rentu. 5ema
razloga sumnji u nekakav lov na imutak. + "rnestinin pogled pun zapretane srdbe jasno je
pokazao kako po njezinom ima i te kako razloga sumnji. + !ujem da je veoma privlana ena.
+ 5edvojbeno ide u lov na lisice.
Sumorno se nasmijeio "rnestini, koja je pri tome mislila na negativnu ocjenu to ju je neko1
stekla kod tog udovinog strica. + 5ema dvojbe. &li to jo nije zloin.
;etka ;ranter se bacila u naslonja i ponovo gledala od jednoga mladog lica do drugoga,
trae1i, kao i uvijek u takvim situacijama, nekakav traak nade.
+ &li nije li on prestar da ima djecu8
2harles se uspio blago nasmijeiti njezinoj nedunosti. + 5apunio je ezdeset i sedmu,
gospodo ;ranter. 4nai da nije prestar.
+ #remda je ona dovoljno mlada da mu bude unuka.
+ %raga moja ;ina, jedino to ovjeku preostaje u ovakvim okolnostima jest dostojanstvo.
$oram te zamoliti da meni za volju ne bude ogorena. $oramo taj doga3aj prihvatiti to je
mogu1e uljudnije.
#odigla je pogled i opazila kako je uzbu3en i mrk6 i da mora igrati drugaiju ulogu. #ritrala
mu je, uhvatila ga za ruku i prinijela je usnama. :n ju je privukao k sebi i poljubio u tjeme, ali
nije bio obmanut. 0ovka i mi moda izgledaju jednako6 ali nisu jednaki6 i premda nije mogao
na1i rijei kojima bi opisao kako je "rnestina primila ovu potresnu i neugodnu vijest, ona nije
bila daleko od LnedamskiM. 'skoio je ravno iz lake koije koja ga je dovela iz "Jetera u ku1u
tetke ;ranter6 i oekivao je njeno razumijevanje, ne otar gnjev, ma koliko taj gnjev bio
laskavo zamiljen da nalikuje njegovim uvstvima. $oda je to bilo posrijedi + da nije pogodila
kako gospodin nikad ne moe pokazati ljutinu koju mu je ona pripisivala. &li osjetio je u njoj u
tih prvih nekoliko minuta neto to je isuvie podsje1alo na suknarsku k1er6 na osobu koja je
pobije3ena u nekom poslovnom potezu, a nedostaje joj one tradicionalne nepokolebivosti, onog
proinjenog aristokratskog dranja, koje nikad ne doputa ivotnim neda1ama da poremete
prihva1eni stil.
#oveo je "rnestinu natrag do divana s kojega je skoila. Shvatio je da raspravu o bitnom
razlogu njegova posjeta, odluci koju je donio za svog dugotrajnog putovanja ku1i, valja odloiti
do sutra. #okuavao je na1i naina da pokae kako se valja ponaati6 i nije mogao na1i nita
bolje ve1 da olako promijeni predmet razgovora.
+ & kakvi su se vani doga3aji zbili danas u ()meu8
<ao da ju je to podsjetilo, "rnestina se okrenula tetki. + =esi li dobila neke vijesti o njoj8 + '
tada je, prije nego to je tetka ;ranter uspjela odgovoriti, pogledala u 2harlesa. + =est, neto se
zaista dogodilo. @ospoda #oultene) je otpustila gospo3icu 9oodru.
2harles je osjetio kako mu je srce naas prestalo kucati. &li ako mu se na licu i pokazala bilo
kakva potresenost, ona je prola nezapaeno u gorljivoj elji tetke ;ranter da ispria svoju
vijestC jer zbog toga je izbivala kad je 2harles stigao. :tkaz je oigledno dan prole veeri6
grenici je bila odobrena jo jedna, posljednja no1 pod krovom ku1e $arlborough. Vrlo rano,
istog tog jutra, doao je nosa da podigne njen koveg + i naloeno mu je da ga ponese *ijelom
lavu. ;u se 2harlesu doslovno izgubila krv iz lica, ali je tetka ;ranter rasprila njegove strepnje
ve1 idu1om reenicom.
+ ;o je postaja za koije, znate. + :mnibusi na pruzi %orchester + "Jeter nisu se sputali
strmim breuljkom do ()mea, ve1 ih je valjalo uhvatiti na raskr1u, otprilike etiri milje prema
unutranjosti na glavnoj cesti prema zapadu. + &li je gospo3a 7unnicott razgovarala s
ovjekom. :n je potpuno siguran da gospo3ica 9oodru nije bila ondje. %jevojka je kazala da
je otila veoma rano, u zoru, i da je dala upute za otpremu kovega.
+ & onda8
+ 5i glasa.
+ @ovorili ste sa upnikom8
+ 5e, ali gospo3ica ;rimble me uvjerava da je danas prijepodne posjetio ku1u $arlborough.
0eeno mu je da se gospoda #oultene) ne osje1a dobro. @ovorio je s gospo3om Farle). :na je
znala samo da je neto vrlo sramotno dospjelo do uiju gospode #oultene), da je duboko
potresena i sablanjena... + %obra se gospo3a ;ranter prekinula, na izgled gotovo isto toliko
nesretna zbog svoje neupu1enosti koliko zbog Sarina nestanka. #otraila je pogled svoje
ne1akinje i 2harlesa. + Eto se to moglo dogoditi + to se moglo dogoditi8
+ :na se uop1e nije smjela zaposliti u ku1i $arlborough. <ao da je janje dolo vuku. +
"rnestina je pogledala 2harlesa trae1i potvrdu svom miljenju. $nogo manje smiren nego to
je izgledao, on se obratio tetki ;ranter.
+ 5ema nikakve opasnosti od...
+ ;oga se svi bojimo. Bupnik je poslao ljude u potragu du puta prema 2harmouthu. :na
eta onuda, po stijenama.
+ ' oni...
+ 5isu nali nita.
+ 5iste li rekli da je neko1 radila kod...
+ 0aspitali su se i ondje. 5i traga ni glasa.
+ @rogan + nije bio pozvan u ku1u $arlborough8 + Vjeto je iskoristio uvo3enje tog imena,
obrativi se "rnestini. + Spomenuo ju je + one veeri uz grog. 4nam da je zabrinut za nju.
+ @ospo3ica ;rimble ga je vidjela kako razgovara sa upnikom u sedam sati. <ae da je
izgledao silno uzrujan. *ijesan. *a je tako rekla. + @ospo3ica ;rimble imala je malu
galanteriju za dame na dnu *road Streeta + i bila je stoga izvrsno smjetena da slui kao op1e
obavjetajno sredite grada.
*lago lice tetke ;ranter uspjelo je posti1i nemogu1e + dobilo je oporo strogi izraz. + 5e1u
posje1ivati gospodu #oultene), pa ma bila ne znam kako bolesna.
"rnestina je pokrila lice rukama. + :h, kakav okrutan dan> + 2harles se zagledao u dvije
dame. + $oda bih morao posjetiti @rogana.
+ :h, 2harles + pa to moe uiniti8 Ve1 ima dovoljno mukaraca koji je trae.
2harles, dakako, nije na to mislio. 5aslutio je da Sarino otputanje ima neke veze s njezinim
lutanjima #od stijenama + i ono ega se uasavao, bila je, dakako, mogu1nost da ga je netko
ondje vidio s njom. Stajao je rastrgan neodluno1u. 5ametnulo mu se kao neizbjeno da
ustanovi koliko se u javnosti znade o razlozima njezina otputanja. 'znenada mu se ozraje tog
malog salona uinilo klaustroobinim. $orao je ostati na samu. $orao je razmotriti to mu je
initi. =er ako je Sarah jo uvijek iva + ali tko bi znao kakvu je mahnitu odluku mogla donijeti
u svojoj no1i oaja, dok je on mirno spavao u hotelu u "Jeteru8 + ali ako jo uvijek die,
naga3ao je gdje bi mogla biti6 i poput mrtvakog pokrova pritiskivala ga je spoznaja da je on
jedina osoba u ()meu koja to zna. & ipak se nije usu3ivao otkriti to to znade.
5ekoliko minuta kasnije, velikim se koracima sputao niz brdo prema *ijelom lavu. 4rak je
bio blag, ali nebo se prekrilo oblacima. (ijeni prsti vlana zraka dodirivali su mu obraze.
@rmljavina je bila na pomolu, kao u njegovu srcu.
25
/ mladi lorde i lju'avnice, emu uzdasi za onom koja nikad tvojom 'iti nee2
E!!YSO!, Maud (1888)
5amjeravao je da smjesta otpremi Sama s porukom lijeniku. Sastavljao ju je u sebi dok je
hodaoC L@ospoda je ;ranter veoma zabrinutaM... L&ko bi iskrsli bilo kakvi trokovi prilikom
potrageM ... ili, jo boljeC L&ko mogu biti od pomo1i, bilo inancijski, bilo na drugi nainM +
takve su mu reenice prolazile glavom. <ad je uao u hotel, doviknuo je konjuaru, onome koji
nije bio gluh, da dozove Sama iz toionice i poalje ga gore. &li netom je uao u svoj salon,
doivio je tre1i potres toga uzbudljivog dana.
#isamce je lealo na okruglom stolu. *ilo je zapea1eno crnim voskom. 0ukopis je bio
nepoznatC @. Smithsonu, kod *ijelog lava. 0astrgnuo je peat i otvorio list. 5ije bilo nikakva
naslova, nikakva potpisa.
#reklinjem vas da se na3emo jo jedan, posljednji put. !ekat 1u danas poslijepodne i sutra
ujutro. &ko ne do3ete, vie vas nikad ne1u uznemirivati.
2harles je dvaput proitao poruku, triput6 zatim se zagledao van, u mrak. :sjetio je strahovit
bijes to ona tako lakomisleno ugroava njegov dobar glas6 olakanje + zbog tog dokaza da je
jo uvijek iva6 i ponovan gnjev + zbog prijetnje sadrane u onoj posljednjoj reenici. Sam je
uao u sobu, briu1i usta rupi1em, vrlo indiskretno nagovijetaju1i da je prekinut u veeri.
*udu1i da mu se ruak sastojao od boce dumbirovog piva i tri ustajala keksa s kimom, moe
mu biti oproteno. &li na prvi pogled je primijetio da mu je gospodar jo uvijek onako loe
raspoloen, kao to je neprestano bio otkako se vratio iz 9ins)atta.
+ 7odi dolje i raspitaj se tko mi je ostavio ovu poruku.
+ %a, gospodine 2harles.
Sam je otiao, ali nije preao ni est koraka kad se 2harles naao na vratima. + 0eci neka taj
koji ju je primio dode gore.
+ %a, gospodine 2harles.
@ospodar se vratio u sobu6 i tada mu je u duhu na tren iskrsla slika one drevne katastroe
koju je naao zapisanu u modrom liasu i donio "rnestini + amoniti zahva1eni nekim
povlaenjem vode, mikrokatastroa od prije devedeset milijuna godina. U neobino ivom
trenutku intuicije, u bljesku crne munje, uvidio je da je itav ivot paralelanC da evolucija nije
vertikalna, uzdiu1i se prema savrenstvu, ve1 horizontalna. Vrijeme je velika zabluda6
postojanje je bez povijesti, uvijek je bilo i jest sada, uvijek je bilo i jest ova zahva1enost istim
sotonskim strojem. Svi oni oslikani paravani, koje ovjek podie da bi se ogradio od stvarnosti
+ povijest, vjera, dunost, drutveni poloaj, sve su to iluzije, puke opijumske sanjarije.
:krenuo se kad je Sam uao kroz vrata u pratnji istog onog konjuara s kojim se 2harles
netom razgovarao. #oruku je donio neki djearac. U deset sati toga jutra. <onjuar je znao
djeaka iz vi3enja, ali nije mu znao ime. 5e, nije rekao tko je poiljalac. 2harles ga nestrpljivo
otpravi6 i tada jednako nestrpljivo upita Sama u to bulji.
+ U nita nisam buljio, gospodine 2harles.
+ U redu. 5aloi da mi donesu nekakvu veeru. *ilo to, bilo to.
+ %a, gospodine 2harles.
+ ' ne elim da me nadalje bilo tko smeta. $oe mi sada pripremiti no1nu koulju.
Sam je preao u spava1u sobu do salona, dok je 2harles stajao kraj prozora. <ad je pogledao
dolje, vidio je u svjetlu prozora svratita maloga djeaka koji je dotrao drugom stranom ulice,
zatim preao kaldrmu tono pod njegovim prozorom i izgubio se iz vida. 4amalo je naglo
podigao okno na prozoru i zazvao ga, toliko je ivo slutio da je to opet isti glasnik. Stajao je
tako zaaren od stida. 5astupila je dovoljno dugaka stanka da povjeruje kako nije bio u pravu.
Sam je iziao iz spavaonice i uputio se prema vanjskim vratima. &li tada se ulo kucanje. Sam
je otvorio vrata.
*io je to konjuar, s idiotskim smijekom na licu, kao da ho1e kazati kako ovaj put nije
pogrijeio. U ruci mu je bilo pisamce.
+ 'sto ono dijete, gospodine. =a ga pito, gospodine. <ae da je to od iste enske ko i prije, alK
ne zna joj ime. :na to je mi ovuda zovemo...
+ %a, da. %aj mi pismo.
Sam ga je uzeo i dodao 2harlesu, ali s nekom tupom drsko1u, prepredenim znalakim
izrazom ispod krinke sluganstva. #ucnuo je palcem prema konjuaru i kriom mu namignuo, i
konjuar se povukao. Sam se tako3er uputio za njim, ali 2harles ga je pozvao da se vrati.
4astao je trude1i se da na3e dovoljno delikatnu i prihvatljivu ormulaciju.
+ Sam, ja sam se ovdje pozabavio sluajem jedne nesretne ene. Belio sam... to jest, jo
uvijek elim da gospo3a ;ranter za to ne sazna. 0azumije8
+ #otpunoma, gospodine 2harles.
+ Uzdam se da 1u toj osobi izna1i namjetenje koje 1e vie odgovarati... njezinim
sposobnostima. ;ada 1u dakako re1i gospodi ;ranter. ;o je malo iznena3enje. $ali uzvrat za
gostoprimstvo gospo3e ;ranter. 5joj je stalo, i brine se za nju.
Sam je poprimio dranje koje je 2harles u sebi prozvao LSam kao lakajM6 istinski smjerno
poznavanje zahtjeva svoga gospodara. *ilo je tako daleko od Samova pravog karaktera da je
2harles bio prisiljen da se i dalje koprca.
+ ' tako + premda to uop1e nije vano + o tome ne1e nikome nita govoriti.
+ $a razumije se, gospodine 2harles. + Samov je izraz lica bio sablanjen kao u upnika
koga su optuili da kocka.
2harles se okrenuo prema prozoru i tako nije bio svjestan Samovog pogleda, eektno
popra1enog hitrim udnovatim kubljenjem usana i kimanjem glave, i otvorio drugu poruku kad
su se vrata za slugom zatvorila.
=e vous ai attendu toute la journUe. =a vous prie+une emme a genouJ vous supplie de lKaider
dans son dUsespoir. =e passerai la nuit en prieres pour votre venue. =e serai des lKaube a la petite
grange pres de la mer atteinte par le premier sentier a gauche apres la erme.
5edvojbeno zbog nedostatka peatnog voska ta poruka nije bila zapea1ena, to objanjava
injenicu da je bila sastavljena na kolskom rancuskom. *ila je napisana, narkana, olovkom,
kao da je na brzinu skalupljena na vratima nekakve seljake ku1e, ili #od stijenama + jer
2harles je znao da je ona zacijelo onamo utekla. %jeak je nedvojbeno bio neko siromano
ribarsko dijete s 2obba + na 2obb se sputao puteljak ravno sa Stijena, te tako nije bilo potrebe
da se prolazi kroz sam grad. &li nepromiljenost tog postupka, taj rizik>
Francuski> Varguennes>
2harles je zguvao list u stisnutoj aci. %aleki bljesak munje najavio je da se pribliava
oluja6 i kad je pogledao kroz prozor, prve su teke, mrzovoljaste kapi poprskale i potekle niz
okno. #itao se + gdje li je ona6 i slika koja mu se pojavila u duhu, kako prokisla tri kroz munje
i kiu, trenutno je skrenula misli s njegove bolne i sebine tjeskobe. &li bilo je to previe>
5akon ovakvog dana>
#retjerao sam s usklinicima. &li dok je 2harles koraao amoPtamo, tako su mu bijesno
navirale misli, reakcije, reakcije na reakcije. #risilio se da se zaustavi kod izboenog prozora i
da se zagleda van, u *road Street6 i smjesta se prisjetio to je ona govorila o bodljikavim
stablima koja ovuda etaju. 5aglo se okrenuo i pritisnuo sljepooice6 zatim se uputio u spavau
sobu i zabuljio u svoje lice u zrcalu.
&li i predobro je znao da je budan. 5eprestano je ponavljao u sebi + moram neto poduzeti,
moram djelovati. ' preplavila ga je neka vrst gnjeva zbog vlastite slabosti + mahnita odlunost
da napravi nekakav gest kojim 1e pokazati kako je neto vie od pukog amonita nasukanog u
sui, kako moe udariti na tmaste oblake koji ga okruuju. $ora s nekim porazgovoriti, mora
otvoriti duu.
Velikim se koracima vratio u salon i povukao mali lanac koji je visio s plinske svjetiljke,
pretvorivi blijedozeleni plamiak u jarku razbijeljenost, a zatim otro potegnuo gajtan zvonca
kraj vrata. ' kad je stari konobar stigao, 2harles ga je zapovjedniki otpremio po au najboljeg
cobblera *ijeloga lava, barunastu mjeavinu serija i konjaka, koja je odrijeila mnogi
viktorijanski steznik.
5ije prolo vie od pet minuta, kadli je zapanjeni Sam, sa pladnjem u ruci, zastao u pola
stubita pri pogledu na svog gospodara, koji mu je, poneto zarumenjelih obraza, velikim
koracima silazio u susret, zaogrnut kotskim ogrtaem. 2harles se zaustavio na stepenici iznad
njega, odigao krpu koja je pokrivala sme3u juhu, ovetinu i kuhani krumpir, i zatim bez rijei
nastavio niza stube.
+ @ospodine 2harles8
+ #ojedi to sam.
' gospodara vie nije bilo + posve suprotno od Sama, koji je ostao na mjestu, isturivi lijevi
obraz jezikom, oiju bijesno prikovanih o ogradu stubita kraj sebe.
26
3opustite mi da kaem, prijatelji, da se cijela stvar temelji na jednom drevnom
vlastelinskom pravu.
%E?#S =ARRO%%, %o* na kor'kog /'a (18<6)
: djelovanju $ar) na duh mladoga 2ockne)ja zaista se moglo razmiljati. :n je ljubio
$ar) zbog nje same, kao to bi je ljubio svaki normalni mladi1 tako zdrava tijela i 1utila6 ali
ljubio ju je i zbog uloge koju je igrala u njegovim snovima + to ni izdaleka nije bila ona vrst
uloge koju djevojke igraju u snovima mladi1a u naem sputanom i nematovitom dobu.
#onaje1e ju je vi3ao draesno zarobljenu iza tezge trgovine pomodnom robom za gospodu. 'z
cijelog (ondona, kao magnetom privuena, otmjena muka klijentela hrlila je tom zavodljivom
licu. Ulica pred trgovinom crnila se od njihovih cilindara, zagluena kotaima njihovih koija i
dvokolica. 5eka vrst arobnog samovara, za ijim je pipcem stajala $ar), izbacivala je
beskonanu rijeku rukavica, marama, tapova, eira, gamaa, oksordica Fvrst cipele koja je
tada bila u modiG i ovratnika + piccadill), ekspirskih, pse1ih, duJ + Sam je imao kompleks
ovratnika, nisam ak siguran nije li to bio eti, jer je nedvojbeno vidio $ar) kako ih stavlja
oko svog uskog bijelog vrati1a pred svakim zadivljenim vojvodom i lordom. 4a vrijeme tog
draesnog prizora sam je Sam sjedio za blagajnom, primalac uzvratnog zlatnog potoka.
*io je potpuno svjestan da je to samo san. &li $ar) je, da tako kaemo, podvlaila tu
injenicu6 tovie, izotrila jezive crte lica onoga demona koji se tako vrsto isprijeio na putu
njegova ispunjenja. 'me tog demona8 5edostatak gotovine.
$oda je upravo u tog svenazonog neprijatelja ovjeanstva Sam jo uvijek zurio u salonu
svog gospodara, gdje se udobno smjestio + poto je najprije otpratio 2harlesa pogledom niz
*road Street, jo jednom tajanstveno nakubivi usne + dok se poigravao sa svojom drugom
veeromC licomPdvije juhe, odabranijim djeli1ima narezane ovetine, jer Sam je imao sve
nagone, premda ne i inancijska sredstva, mladoga dendija. &li sada je opet zurio u prazno, kraj
komadi1a ovetine prelivenog sosom od kapara, koji je drao naboden na vilici, kao da nije
svjestan njegove drai.
$al Fako mogu dodati vaoj zalihi beskorisnog znanjaG jest staroengleska pozajmica iz
staronorvekog, koja je do nas dola preko Vikinga. 'zvorno je znaila LgovorM, ali budu1i da su
se Vikinzi bavili tom prilino enskom aktivno1u iskljuivo da bi neto zahtijevali pod
prijetnjom sjekire, ona je poela znaiti LporezM ili LdanakM. =edan ogranak Vikinga poao je na
jug i utemeljio maiju na Siciliji6 ali drugi + u to doba se mal ve1 pisao mail + bio je zaposlen
uspostavljanjem vlastite gangsterske aktivnosti na kotskoj granici. &ko je ovjeku bilo stalo do
njegova uroda, ili do djevianstva njegove k1eri, pla1ao je danak susjednim poglavicama6 i
rtve su, u toku vrlo skupog vremena, to napokon prozvale crnim novcem, black mail, to danas
znai ucjena.
&ko se ve1 i nije uistinu bavio etimolokim naga3anjima, Sam je zacijelo razmiljao o
znaenju te rijei6 jer on je smjesta pogodio tko je ta Lnesretna enaM. %oga3aj kao to je
otputanje Benske rancuskog porunika bio je suvie sona novost a da ne bi tijekom toga dana
proao kroz svaka usta u ()meu6 i Sam je ve1 uo jedan razgovor u toionici dok je sjedio za
svojom prvom i prekinutom veerom. :n je znao tko je Sarah, budu1i da ju je $ar) spomenula
jednoga dana. :n je isto tako znao i svog gospodara i njegov nain ponaanja6 on oito nije bio
pri sebi6 neto je smjerao6 zaputio se nekamo, ali to nije bila ku1a gospode ;ranter. Sam je
odloio vilicu i nabodeni komadi1 i poeo se lupkati prstom po nosnici6 kretnja prilino poznata
na trkalitu u 5e?marketu kad krivonogi ovjek namirie neku podvalu s konjem za trku. &li
moram, na alost, re1i da je ovdje runija uloga pripala Samu + nanjuio je, kao takor, brod
koji tone.
U prizemlju u 9ins)attu vrlo su dobro znali to se zbiva6 ujak je odluio napakostiti ne1aku.
S priro3enim potovanjem seoskog radnitva prema dobrom gospodarenju oni su prezirali
2harlesa zato to e1e ne navra1a u posjete + ukratko, to se svakom prilikom ne ulaguje Sir
0obertu. #osluga je u to doba promatrana gotovo kao namjetaj, i njeni su gospodari esto
zaboravljali da ona posjeduje i ui i inteligenciju6 nekoliko jetkih razgovora izme3u starca i
njegovog nasljednika nije prolo nezapaeno i neraspravljeno. ' premda se medu mla3im
enskim osobljem razaznavala sklonost da ale lijepoga 2harlesa, mudriji je dio zauzeo neku
vrst mravljeg stajalita prema tom rivolnom skakavcu i njegovoj zasluenoj kazni. :ni su cijeli
svoj ivot radili za svoju pla1u6 i bilo im je drago vidjeti kako je 2harles kanjen zbog svoje
lijenosti.
:sim toga, gospoda ;omkins, koja je uistinu u velikoj mjeri bila pustolovka iz boljih
krugova, kao to je "rnestina i slutila, lukavo se potrudila da se umili doma1ici i komorniku, i
te su dvije vrijedne due utisnule svoj imprimatur + ili ducatur in matrimonium + na punaku i
ivahnu udovicu6 koja je nadalje, kad su joj pokazali davno neupotrijebljene prostorije u ve1
spomenutom istonom krilu, primijetila doma1ici kako bi te sobe izvanredno posluile kao
djeja soba. 'stina je da je gospoda ;omkins imala sina i dvije k1eri iz prvoga braka6 ali po
miljenju doma1ice + koje se ljubazno proirilo na gospodina *ensona, komornika + gospoda
;omkins je ve1 tako re1i bila u blagoslovljenom stanju.
+ $ogla bi dobiti i k1eri, gospodo ;rotter.
+ :na je uporna, gospodine *enson. #azite to vam kaem. Uporna je.
<omornik je srknuo malo aja, zatim dodaoC + ' daje dobre napojnice. + Eto 2harles, kao
lan obitelji, nije davao.
*itni je sadraj svega toga dopro i do Samovih uiju, dok je u sobi za sluinad ekao na
2harlesa. 5ije to bilo ugodno samo po sebi, niti je bilo ugodno to je Sam, kao sluga toga
cvrka, morao podnijeti svoj dio op1e osude6 a sve to nije bilo posve nepovezano s jo jednom
kartom na koju je Sam tako3er elio igrati, san aute de mieuJ, u kojem je sama sebe vidio na
istom onom uzvienom poloaju u 9ins)attu, koji je sad uivao gospodin *enson. :n je ak
usput posadio to sjeme + i to sjeme koje 1e zacijelo proklijati, ako on poeli + u $ar)ne misli.
5ije ugodno vidjeti svoju njenu klicu, ak i ako nije ba najmilija, tako okrutno iupanu.
Sam 2harles, kad su odlazili iz 9ins)atta, nije rekao Samu ni jedne rijei, te tako Sam nije
slubeno nita znao o njegovim potamnjelim nadama. &li i potamnjelo lice njegova gospodara
govorilo je dovoljno.
& sad ovo.
Sam je napokon zagrizao u svoju ohla3enu ovetinu, i savakao je i progutao6 i cijelo to
vrijeme pogled mu je bio uprt u budu1nost.
2harlesov razgovor sa stricem nije bio buran, budu1i da su se obojica osje1ali krivima + stric
zbog onoga to ini, ne1ak zbog onoga to je propustio uiniti u prolosti. 2harlesova reakcija
na novost, iznesenu bezobzirno, ali s izdajniki odvra1enim pogledom, bila je, nakon prvog
ledenog udarca, ukoeno uljudna.
+ $ogu vam samo estitati, potovani strie i poeljeti mnogo sre1e.
Stric, koji mu je priao ubrzo nakon to smo ostavili 2harlesa u salonu, okrenuo se prema
prozoru kao da 1e mu njegova zelena jutra uliti sranost. Ukratko je iznio povijest svoje strasti.
5ajprije je bio odbijenC bilo je to prije tri tjedna. &li nije on ovjek koji 1e podviti rep i pobje1i
nakon prvog poraza. 5aslutio je stanovitu neodlunost u gospodinom glasu. #rije tjedan dana
odvezao se vlakom u (ondon i Lponovo odgalopirao ravno k njojM6 tvrdoglava je prepona bila
pobjedonosno preskoena. + :pet je rekla LneM, 2harles, ali je zaplakala. 4nao sam da sam
uspio. + :igledno su trebala jo dva ili tri dana da bi bio izgovoren konaan LdaM.
+ & onda sam, dragi moj djeae, znao da se moram suoiti s tobom. ;i si prvi prvcati koji to
uje.
&li 2harles se tada prisjetio onog su1utnog pogleda gospode 7a?kins6 cijeli je 9ins)att
sada ve1 znao za novost. Strievo poneto isprekidano i suspregnuto iznoenje njegove ljubavne
sage dalo mu je vremena da se oporavi od udarca. :sje1ao se premla1enim i ponienim6 kao da
mu je oduzet jedan svijet. &li preostala mu je samo jedna obranaC da to prihvati mirno, da
pokae stoika, a prikrije razgnjevljenog djeaka.
+ Veoma cijenim tvoj osje1aj za ormu, strie.
+ 'ma puno pravo da me nazove starom zaljubljenom budalom. Vjerovatno 1e me ve1ina
susjeda tako i nazvati.
+ <asniji je izbor esto najbolji.
+ :na je vrlo ivahna ena, 2harles. 5e jedna od onih vaih nesnosnih modernih gospo3ica
to se samo prenemau. + 2harles je naas trpko pomislio da je to omalovaavanje "rnestine +
kao to je i bilo, ali ne svjesno. Stric je nastavio govoriti, nita ne primje1uju1i. + :na govori
to misli. %anas neki ljudi dre da takva ena mora biti lakta. &li nije. + #rizvao je u pomo1 i
miljenje svog perivoja. + 'spravna je kao zdravi brijest.
+ 5isam ni na trenutak pomislio da bi mogla biti drugaija.
Stric ga je tada pronicavo pogledao6 ba kao to je Sam glumio poniznog sobara pred
2harlesom, tako je i 2harles ponekad glumio poslunog ne1aka pred starcem.
+ Vie bih volio da si ljut nego... + htio je re1i mokra krpa, ali je umjesto toga priao i ogrlio
2harlesa oko ramena6 jer on je pokuao opravdati svoju odluku raspiruju1i u sebi ljutinu protiv
2harlesa + a bio je previe er sporta a da ne spozna kako je takvo opravdanje podlo. +
2harles, ma k vragu, ovo se mora izgovoriti. ;voje se perspektive bitno mijenjaju. #remda, u
mojim godinama, tko zna... + tu preponu nije mogao tako lako savladati. + &li ako se to ipak
dogodi, 2harles, elio bih da zna da, ma to poteklo iz mog braka, ti ne1e ostati nezbrinut. 5e
mogu ti dati $alu ku1u6 ali izriito elim da je prihvati kao svoju dokle god si iv. Volio bih da
to bude moj vjenani dar "rnestini i tebi + zajedno s izdacima za temeljito preure3enje, dakako.
+ ;o je vrlo velikoduno od tebe. &li mislim da smo manjePvie odluili da se preselimo u
ku1u u *elgraviji kad sadanji zakupac iseli.
+ %a, da, ali mora imati ku1u na ladanju. 5e elim da se ova pripovijest isprijei medu
nama. 0askinut 1u to sutra ako...
2harles se uspio nasmijeiti. + 4na da je to besmislica. $ogao si se isto tako oeniti i prije
mnogo godina.
+ 'stina je, mogao sam. &li injenica je da nisam. 5ervozno se pribliio zidu i izravnao sliku
koja se
malo pomakla. 2harles je utio6 moda se osje1ao manje povrije3enim tom novom vije1u,
nego milju na sve one svoje budalaste snove o posjedovanju dok se vozio u 9ins)att. 4apravo
mu je stari vrag morao pisati. &li za staroga vraga to bi bio kukaviluk. :krenuo se od slike.
+ 2harles, ti si mlad ovjek i polovicu ivota provodi na putovanjima po svijetu. 5e moe
zamisliti tu vraju samo1u, dosadu, ne znam to je to, ali esto mi se ini da bih isto tako mogao
biti u grobu.
2harles je promrmljaoC + 5isam pojma imao...
+ 5e, ne, nisam te mislio optuivati. ;i mora ivjeti vlastitim ivotom. + &li on je ipak,
potajno, poput tolikih mukaraca bez djece, prebacivao 2harlesu to se nije pokazao onakvim
kakvim je zamiljao sve sinove + posluan i njean, premda bi mu deset minuta pravog oinstva
jasno pokazalo kako je to samo sentimentalan san. + Svejedno, postoje stvari koje ovjeku
moe pruiti samo ena. "to, na primjer, stari zastori u ovoj sobi. =esi li primijetio8 @ospoda
;omkins rekla je jednoga dana da su sumorni. ' k vragu, ja sam slijep, oni i jesu sumorni. "to
to znai ena. :mogu1uje ti da vidi ono to ti je pred nosom. + 2harles je doao u napast da
primijeti kako naoale obavljaju istu unkciju, samo mnogo jetinije, ali je samo s
razumijevanjem kimnuo glavom. Sir 0obert je dosta ponosno mahnuo rukom. + Eto sad kae
na ove nove8
2harles se tada morao nasmijeiti. "stetske ocjene njegovog strica tako su dugo bile
ograniene na pitanja kao to su dubina konjskog hrpta i premo1 =oea $antona nad svim
ostalim pukarima poznatima u povijesti, da mu je to zazvualo kao da ga ubojica pita za
miljenje o nekoj djejoj pjesmici.
+ Veliki napredak.
+ *a tako. Svi to kau.
2harles se ugrizao za usnu. + & kada 1u mo1i upoznati damu8
+ 4aista, ba sam to htio re1i. 5joj je neobino stalo da se s tobom upozna. ' osim toga,
veoma je taktina u pitanju... pa... kako da se izrazim8
+ :granienja mojih izgleda8
+ *a tako. #roli je tjedan priznala da me prvi put odbila upravo zbog tog razloga. + ;o je,
kako je 2harles shvatio, bilo miljeno kao preporuka, te je pokazao uljudno iznena3enje. + &li
ja sam je uvjerio da ti sklapa izvanredan brak. ' da 1e shvatiti i odobriti moj izbor druice... za
moje posljednje godine.
+ 5isi mi jo odgovorio na pitanje, strie.
Sir 0obert kao da se malo postidio. + :na je u posjeti porodici u Xorkshireu. U rodu je s
%auben)jevima, zna.
+ 4bilja.
+ Sutra 1emo se ondje sastati.
+ & tako.
+ ' uinilo mi se da je najbolje da to rijeimo nasamo medu mukarcima. &li njoj je veoma
stalo da te upozna. + Stric je oklijevao, a tada je s nekom grotesknom stidljivo1u posegao u
dep od prsluka i izvukao medaljon. + :vo mi je poklonila proli tjedan.
' 2harles se zagledao u minijaturu gospode *elle ;omkins, uokvirenu zlatom i krupnim
prstima njegovog strica. 'zgledala je neugodno mlada6 vrstih usana6 i autoritativnih oiju +
uistinu privlana, ak i 2harlesu. 4audo je u tome licu bilo neke daleke slinosti sa Sarom, i
2harlesovom osje1aju ponienja i razvlatenja dodana je jedna, prikrivena, nova dimenzija.
Sara je bila ena istinski neiskusna, a ovo je bila svjetska ena6 ali obje su se, na svoj veoma
razliit nain + njegov je stric bio u pravu + izdvajale iz velikog izvjetaenog krda ena
op1enito. 5a trenutak se osjetio poput generala koji zapovijeda slabom vojskom, a promatra
snaan raspored neprijatelja6 vrlo je jasno predvi3ao, na alost, ishod suoenja "rnestine i
budu1e lad) Smithson. *it 1e to poraz do nogu.
+ Vidim da imam jo vie razloga da ti estitam.
+ :na je lijepa ena. Sjajna ena. Vrijedilo ju je ekati, 2harles. + Stric ga je munuo u rebra.
+ *it 1e ljubomoran. #azi to ti kaem. + #onovo se zaljubljeno zagledao u medaljon, zatim ga
s potovanjem sklopio i ponovo spremio u dep. ;ada je, kao da eli uspostaviti protuteu tim
mekunim osje1ajima, ustro natjerao 2harlesa da ga otprati do tala, gdje mu je pokazao svoju
najnoviju rasplodnu kobilu, kupljenu za Lsto gvineja manje nego to uistinu vrijediM6 i koja je
oigledno u njegovom duhu bila potpuno nesvjesna, ali izrazita konjska paralela njegovoj
drugoj nedavnoj akviziciji.
:bojica su bili engleska gospoda6 i briljivo su izbjegavali daljnji razgovor o temi koja ih je
najvie zaokupljala, premda su je ipak spominjali Fbudu1i da je Sir 0obert bio tako silno i
nesavladivo pun vlastite sre1e, da se morao neprestano pozivati na njuG. &li 2harles je uporno
tvrdio kako se iste veeri mora vratiti u ()me i svojoj zarunici6 a stric, koji bi nekad pri
takvom naputanju utonuo u najcrnje raspoloenje, nije se sada posebno bunio. 2harles je
obe1ao da 1e raspraviti pitanje $ale ku1e s "rnestinom i da 1e je dovesti da upozna drugu
budu1u nevjestu im se za to ukae pogodna prilika. &li sva strieva toplina i stisci ruke as
prije odlaska nisu mogli prikriti injenicu da je starac zadovoljan to mu vidi leda.
#onos je podravao 2harlesa tijekom tri ili etiri sata posjeta6 ali vonja ku1i bila je vrlo
alosna. <ao da su mu one tratine, panjaci, ograde, uredni gajevi promicali kroz prste dok su
sporo promicali pred njegovim oima. !inilo mu se da nikad vie ne eli vidjeti 9ins)att.
&urno nebo jutra prekrilo se visokim velom cirusa, glasnikom one oluje koju smo ve1 uli u
()meu, i njegov se duh uskoro vinuo u slino podneblje mrzovoljne introspekcije.
;a su razmiljanja bila usmjerena podosta i protiv "rnestine. 4nao je da se strica nisu
posebno dojmili njeni ki1eni londonski maniri6 njeno gotovo potpuno odsustvo zanimanja za
ladanjski ivot. !ovjeku koji je posvetio toliki dio ivota rasplodu morala se uiniti veoma
bijednim novim dodatkom tako izvrsnoj lozi kao to su Smithsonovi. & osim toga, jedna od
spona izme3u strica i ne1aka oduvijek je bila njihovo momatvo + moda je 2harlesova sre1a
donekle otvorila oi Sir 0obertuC ako on moe, zato ne i ja8 & zatim, "rnestina je posjedovala
jedno jedino svojstvo koje je stric potpuno odobravaoC solidan miraz. &li upravo mu je ono
omogu1ilo da bez grinje savjesti razvlasti 2harlesa.
& iznad svega, 2harles se sada osje1ao u vrlo nelagodno ineriornom poloaju prema
"rnestini. #rihodi od nasljedstva oduvijek su zadovoljavali njegove potrebe6 ali on nikad nije
pove1ao glavnicu. <ao budu1i gospodar 9ins)atta, mogao se smatrati inancijski ravnim svojoj
nevjesti6 kao puki rentier, mora postati inancijski ovisan o njoj. U svojoj nesklonosti prema
tome, 2harles je pokazao mnogo ve1u izbirljivost od ve1ine mladih ljudi svojeg drutvenog
sloja i svojega doba. 4a njih je lov na miraz Fa otprilike u to vrijeme dolari su ve1 postali
jednako prihvatljivi kao unte sterlingaG bio jednako asno zanimanje kao lov na lisice ili
visoku divlja. $oda je upravo to bilo posrijedi alio je sam sebe, a ipak je znao da bi malo
tko mogao shvatiti njegova uvstva. !ak ga je jo vie jedilo to nepravda koju mu je stric
nanio nije i pove1ana okolnostimaC da je recimo provodio vie vremena u 9ins)attu, ili da
uop1e nikad nije upoznao "rnestinu...
&li ba ga je "rnestina, i potreba da jo jednom pokae dostojanstveno lice, prva toga dana
uspjela izvu1i iz njegovog nevoljnog raspoloenja.
27
Kako esto sjedim i mislim
o mojoj udnoj, izo'lienoj mladosti,
i uzalud traim u du'ini due
8ek jedno uvstvo na istini sazdano.... 7 makar srce stalnosti mi tei, 7 makar nestalno mora
'iti, 9ilo 'i i za me i za druge 'olje, 3a osui se ko ljetna praina. !z'u-enja dolaze, i djela i
rijei Slo'odno naviru: B ali ne >i ona, ni ita drugo taknuti ne moe Gakopani svijet u mojoj
nutrini.
A. H. =%O:4H, "&e')a (1849)
Vrata mu je otvorila doma1ica. (ijenik je, ini se, bio u ordinaciji6 ali ako bi 2harles elio
priekati gore... i tako se, oslobo3en eira i kotskog ogrtaa, ubrzo naao u onoj istoj sobi gdje
je nedavno pio grog i izjasnio se za %arvvina. Vatra je gorjela u kaminu6 dokazi o lijenikovoj
usamljenoj veeri stajali su na okruglom stolu u nii s pogledom na more, i doma1ica ih je
uurbano uklonila. 2harles je uskoro uo korake na stubama. @rogan je srdano uao u sobu,
ispruene ruke.
+ :vo je zaista ugodno iznena3enje, Smithsone. $a ovo glupo ensko eljade + zar vam nije
dala neto protiv kie8
+ 7vala... + namjeravao je odbiti bocu s konjakom, ali se predomislio. & zatim je, netom je
uzeo au u ruku, smjesta iznio cilj svoje posjete. + $orao bih raspraviti neto privatno i vrlo
osobno. #otreban mi je va savjet.
;ada su lijenikove oi zaiskrile. Ve1 mu se doga3alo da dobro odgojeni mladi1i dolaze k
njemu neposredno prije vjenanja. #onekad je to bila gonoreja, rje3e siilis6 ponekad puki strah,
obija od masturbacije6 u to je doba bila op1e rairena teorija kako se samozadovoljavanje pla1a
impotencijom. &li uglavnom je posrijedi bilo neznanje6 tek godinu dana prije toga, nesretan
mladi K mu bez potomstva doao je na razgovor dru @roganu, koji mu je morao ozbiljno
protumaiti kako se novi ivot niti ne zainje, niti ne rada kroz pupak.
+ Savjet8 #a nisam siguran da mi je neki preostao + danas sam porazdavao golemu koliinu.
Uglavnom o tome to bi valjalo uiniti s onom prokletom starom bogomoljkom u ku1i
$arlborough. =este li uli to je napravila8
+ Upravo bih o tome elio s vama razgovarati. %oktor je u sebi odahnuo6 i onda naglo izveo
jo jedan pogrean zakljuak.
+ &, pa dakako + gospoda ;ranter je zabrinuta8 #oruite joj u moje ime da inimo sve to je
u naoj mo1i. :rganizirana je potraga. #onudio sam pet unti ovjeku koji je dovede... + glas
mu je poprimio ton ogorenja + ... ili prona3e le tog jadnog stvorenja.
+ Biva je. Upravo sam primio poruku od nje.
2harles je oborio pogled pred doktorovim zaprepatenim oima. ' tada je, obra1aju1i se
najprije svojoj ai za konjak, stao pripovijedati istinu o svojim susretima sa Sarom + to jest,
gotovo cijelu istinu, jer nije ni pokuao opisati vlastita skrovitija uvstva. Uspio je, ili bar
nastojao, prebaciti neto krivnje na doktora @rogana i njihov prethodni razgovor6 prisvajaju1i
za sebe neku vrst znanstvenog statusa, to nije promaklo njegovom pronicavom sugovorniku.
Stari lijenici i stari sve1enici imaju jednu zajedniku osobinuC izvanredno razvijen njuh za
obmanu, bila ona otvorena ili, kao u 2harlesovom sluaju, potaknuta stidom i nelagodom. %ok
je nastavljao svoju ispovijed, vrh nosa dra @rogana poeo je metaoriki treperiti6 i to
nevidljivo treperenje znailo je otprilike isto kao kad je Sam nakubio usne. %oktor nije niim
pokazao svoje sumnje. :d vremena do vremena postavio bi neko pitanje, ali je uglavnom pustio
2harlesu da sve epavije ispria svoju priu do kraja. ;ada je ustao.
+ %akle, idemo po redu. $oramo najprije opozvati one jadnike. + @rmljavina je sad bila
mnogo blia i premda su zastori bili navueni, bijela je jeza munje esto treperila u njihovom
tkanju iza 2harlesovih leda.
+ %oao sam to sam prije mogao.
+ %a, nije to vaa krivnja. !ekajte da vidimo... + (ijenik je ve1 sjedio za malim pisa1im
stolom u stranjem dijelu sobe. 5ekoliko trenutaka nije se ulo nikakvog drugog zvuka do
hitrog kripanja pera. ;ada je 2harlesu proitao to je napisao.
+ L%ragi Fors)th, :vaj sam as primio vijest da je gospo3ica 9oodru na sigurnom. :na ne
eli da se otkrije njeno boravite, ali vi moete biti mirni. Uzdam se da 1u sutra dobiti daljnje
vijesti o njoj. $olim vas ponudite ovaj prilog sudionicima potrage kad se vrate.M =e li to dobro8
+ 'zvrsno. :sim to prilog mora biti moj. + 2harles je izvukao malu izvezenu kesu,
"rnestinin rad, i poloio tri zlatnika na zelenu ohu stola kraj @rogana, koji je dva odmah
odgurnuo. #ogledao ga je sa smijekom.
+ @ospodin Fors)th se trudi da uniti zloduh alkohola. $islim da je jedan zlatnik dovoljan. +
Stavio je pismo i zlatnik u omotnicu, zapeatio je i onda otiao urediti da se pismo to hitnije
dostavi.
Vratio se govore1i. + & sada + to 1emo s djevojkom8 5emate pojma gdje je u ovom
trenutku8
+ 5emam pojma. #remda sam siguran da 1e sutra biti ondje gdje je navela.
+ &li vi dakako ne moete biti ondje. U vaem poloaju ne smijete se izlagati opasnosti da se
jo vie kompromitirate.
2harles je pogledao u njega, zatim dolje u sag.
+ U vaim sam rukama.
%oktor se zamiljeno zagledao u 2harlesa. *ila je to mala kunja, kojom je elio ispitati
raspoloenje svoga gosta. ' otkrila mu je ono to je oekivao. :krenuo se i priao polici za
knjige kraj svog radnog stola, i vratio se natrag s istom onom knjigom koju je ranije pokazao
2harlesuC s %anvinovim velikim djelom. Sjeo je nasuprot njemu s druge strane kamina6 zatim s
diskretnim smijekom, dobacivi pogled 2harlesu preko naoala, poloio ruku na #odrijetlo
vrsta, kao da se zaklinje na *ibliju.
+ Sve to je reeno u ovoj sobi, ili to 1e jo biti izreeno, ne1e i1i dalje od ovih zidova. +
4atim je odloio knjigu.
+ %ragi moj doktore, to nije bilo potrebno.
+ #ovjerenje u lijenika je polovica medicine. 2harles se blijedo nasmijeio. + & druga
polovica8
+ #ovjerenje u pacijenta. + &li ustao je prije nego to je 2harles uspio progovoriti. + ", dakle
+ doli ste meni po savjet, je li8 + $otrio je 2harlesa gotovo kao da 1e se s njim boksati6 nije to
vie bila irska porugljivost, ve1 borbenost. ;ada je poeo velikim koracima premjeravati svoju
LkabinuM, zataknuvi ruke pod rak.
+ =a sam mlada ena nadmo1ne inteligencije i prilino obrazovana. $islim da se svijet
prema meni nepravedno ponio. 5emam potpuno kontrolu nad svojim uvstvima. %oputam
sebi budalaste postupke, kao to je na primjer da se bacam pred prvog naoitog mangupa koji
mi se zatekne na putu. Sto je jo gore, zaljubila sam se u to da budem rtva sudbine. #okazujem
pravo proesionalno umije1e kad elim izgledati melankolino. 'mam tragine oi. #laem bez
razloga. "t cetera. "t cetera. & sada... + mali je lijenik mahnuo rukom prema vratima, kao da
zaziva neku aroliju + ... odjednom ulazi mladi bog. 'nteligentan. (ijep. Savren primjerak onog
drutvenog sloja kojemu sam se tokom kolovanja nauila diviti. Vidim da sam pobudila
njegovo zanimanje. Eto izgledam alosnija, to je njegovo zanimanje, ini se, ve1e. =a kleim
pred njim, on me podie na noge. #ostupa sa mnom kao s damom. Etovie, ne samo to. U duhu
kr1anskog bratstva, nudi mi pomo1 da izbjegnem svojoj nesretnoj sudbini.
2harles ga pokua prekinuti, ali ga doktor uutka.
+ =a sam, me3utim, veoma siromana. 5e mogu se posluiti ni jednom od onih varki kojima
sretnije pripadnice moga spola privlae ovjeanstvo pod svoju vlast. + #odigao je kaiprst. +
'mam tek jedno oruje. Su1ut, koju izazivam u tom ovjeku dobra srca. $e3utim, su1ut je
uvstvo kojemu treba vraka koliina hrane. 5ahranila sam tog dobrog samaritanca mojom
prolo1u, i on ju je progutao. Eto, dakle, da radim8 $oram ga navesti da se saali nad mojom
sadanjo1u. =ednoga dana, dok etam po mjestu gdje mi je zabranjeno etati, ugrabim priliku.
#okazujem se nekome tko 1e zacijelo izvijestiti o mom zloinu upravo onu osobu koja mi to
ne1e oprostiti. *ivam otputena sa svog mjesta. 5estajem, pod okolnostima koje odluno
ukazuju na to da se namjeravam baciti s najblie klisure. & tada, in eJtremis i de proundis + ili,
bolje re1i, de altis + dozivam svog spasitelja u pomo1. + ;ada je napravio dugaku stanku i
2harlesov se pogled polako susreo s njegovim. %oktor se nasmijeio. + :vo to iznosim
djelomice je hipoteza, dakako.
+ &li vaa speciina optuba + da je izazvala vlastitu...
%oktor je sjeo i raspirio araem vatru. + =utros rano bio sam pozvan u ku1u $arlborough.
5isam znao zato + tek daje gospoda #. veoma indisponirana. @ospoda Fairle) + doma1ica +
ukratko mi je ispriala to se zbilo. + 4astao je i zagledao se u 2harlesove zbunjene oi. +
@ospo3a Fairle) je juer bila u mljekari, vani na livadama 9are. %jevojka joj je pred nosom
otvoreno ietala iz ume. ;a je ena, kao to znamo, pravi par svojoj gospodarici, i siguran sam
da je svoju kasniju dunost izvrila s najpodlijim uitkom, tipinim za taj soj. &li uvjeren sam,
dragi moj Smithsone, da je na to bila svjesno navedena.
+ 7o1ete re1i... + %oktor je kimnuo glavom. 2harles ga je mrko pogledao, a tada se pobunio.
+ 5e mogu to vjerovati. 5ije mogu1e da bi ona...
5ije zavrio reenicu. %oktor je promrmljaoC + $ogu1e je. 5a alost.
&li samo osoba... + htio je re1i Lporeme1ena umaM, ali je naglo ustao i priao prozoru,
razdvojio zastore, i jedan slijepi trenutak stajao zagledan u uzburkanu no1. @njevni bljesak
munje osvijetlio je plohom svjetla 2obb, al, tromo more. :krenuo se.
+ %rugim rijeima, dao sam se povu1i za nos.
+ %a, mislim da jeste. &li zato je potreban velikoduan nos. ' morate zapamtiti da poreme1en
um nije zloinaki um. U ovom sluaju, morate razmiljati o oaju kao o bolesti, ni vie ni
manje. ;a djevojka, dragi Smithsone, ima koleru, tius intelektualnih sposobnosti. $orate o njoj
razmiljati na taj nain. 5e kao o nekakvoj malicioznoj spletkarici.
2harles se opet vratio u sobu. + , to je po vaem miljenju njen konaan cilj8
+ 4aista dvojim da ga ona znade. :na ivi iz dana u dan. %rugo joj i ne preostaje. 5i jedna
dalekovidna osoba ne bi se ponaala poput nje.
+ &li ona nije ozbiljno mogla pretpostaviti da bi ovjek u mom poloaju...
+ <ao mukarac koji je zaruen8 + %oktor se mrano nasmijeio. + Upoznao sam brojne
prostitutke. Burim se da dodamC u vezi sa svojom praksom, ne s njihovom. ' da mi je bar
gvineja za svaku koja se preda mnom nasla3ivala injenicom kako su ve1ina njihovih rtava
muevi i oevi. + 4agledao se u vatru, u svoju prolost. + L=a sam izop1ena. &li bit 1u
osve1ena.M
+ #o vaim bi se rijeima moglo zakljuiti da je zloduh + a ona nije takva. + #rogovorio je
suvie estoko i naglo odvratio lice. + 5e mogu povjerovati tako neto o njoj.
+ ;o je stoga, ako dopustite da vam to kae ovjek dovoljno star da vam bude otac, to ste u
nju napola zaljubljeni.
2harles se hitro okrenuo i zagledao u doktorovo neduno lice.
+ 5e dopuam da mi to kaete. + @rogan je pognuo glavu. U tiini koja je nastupila 2harles
je dodaoC + ;o je krajnje uvredljivo za gospo3icu Freeman.
+ ' jest. &li od koga je ta uvreda potekla8
2harles je progutao slinu. 5ije mogao podnijeti taj podrugljivi pogled, i krenuo je niz
dugaku usku prostoriju kao da 1e oti1i. &li prije nego to je stigao do vrata, @rogan ga je ve1
drao za ruku i natjerao da se okrene, i zgrabio ga za drugu ruku + estok, pravi tjelesni uvar
2harlesovog dostojanstva.
+ !ovjee boji, pa zar nas obojica ne vjerujemo u znanost8 4ar ne drimo da je istina jedno
jedino veliko naelo8 4ato je umro Sokrat8 %a sauva drutveni obraz8 %a oda poast vanjskoj
ormi8 $islite da u svojih etrdeset godina lijenike prakse nisam nauio prepoznati kad je
ovjek u nevolji8 ' to zato to krije istinu sam od sebe8 Upoznaj sebe, Smithsone, upoznaj sebe>
$jeavina stare grke i gelske vatre u @roganovoj dui oprila je 2harlesa. 5epomino je
stajao i zurio u doktora, zatim odvratio pogled i vratio se kaminu, le3ima okrenut svom
muitelju. 4avladala je duga utnja. @rogan ga je netremice promatrao.
5apokon je 2harles progovorio.
+ =a nisam stvoren za brak. $oja je nesre1a to sam to prekasno shvatio.
+ =este li itali $althusa8 + 2harles je stresao glavom. + #o njemu je tragedija homo
sapiensa u tome to se najmanje sposobni da se odre najvie razmnaaju. Stoga nemojte re1i da
niste stvoreni za brak, mladi1u. ' nemojte sebi predbacivati to ste zaneseni tom djevojkom.
$islim da znam zato je onaj mornar Francuz pobjegao. 4nao je da ima oi u kojima se
mukarac moe utopiti.
2harles se naglo okrenuo izmuena lica. + ;ako mi moje najsvetije asti, nita se nedolino
nije zbilo medu nama. ;o mi morate vjerovati.
+ Vjerujem vam. &li dopustite mi da vas podvrgnem starom katekizmu. Belite li je uti8
Belite li je vidjeti8 Belite li je dotaknuti8
2harles je opet odvratio pogled i utonuo u naslonja pokrivi lice rukama. ;o nije bio
nikakav odgovor, a ipak je rekao sve. 5akon jednog trenutka podigao je lice i zagledao se u
vatru.
+ :h, dragi moj @rogane, kad biste vi znali u kakvom je kaosu bio moj ivot... kako
beskoristan... kako uzaludan. 5emam nikakva moralna cilja, nikakvog istinskog osje1aja
odgovornosti prema bilo emu. !ini mi se da je tek nekoliko mjeseci prolo otkako sam navrio
dvadeset i prvu + pun nada... sve je to iznevjereno. ' sada, ovako se uplesti u ovakvu nevoljnu
priu...
@rogan mu je priao i stegnuo ga za rame. + 5iste vi prvi mukarac koji sumnja u svoj izbor
nevjeste.
+ :na tako malo razumije to sam ja uistinu.
+ :na je + koliko ono8 + desetak godina mlada od vas8 ' ne poznaje vas jo ni est mjeseci.
<ako vas sada moe razumjeti8 =edva je izila iz kolske klupe.
2harles je sumorno kimnuo glavom. 5ije mogao re1i lijeniku svoje pravo i iskreno
miljenje o "rnestiniC da ga nikad ne1e razumjeti. :sje1ao je da ga je vlastita inteligencija
kobno iznevjerila. 'zdala ga je kad je valjalo izabrati ivotnu druicu6 jer poput tolikih
viktorijanskih, a moda i dananjih mukaraca, 2harlesu je bilo su3eno da itav ivot proivi
pod utjecajem jednog ideala. 'ma mukaraca koje tjei pomisao kako postoje ene manje
privlane od njihovih supruga6 i mukaraca koji su opsjednuti spoznajom da ima privlanijih.
2harles je sada i te kako jasno vidio u koju kategoriju pripada.
#romrmljao jeC + 5ije ona tome kriva. 5e moe biti.
+ %akako da nije. ;ako draesna mlada neduna djevojka kao to ie ona.
+ #otovat 1u svoju zakletvu.
+ 0azumije se. Eutnja.
+ 0ecite mi to da radim.
+ 5ajprije mi priop1ite svoja prava uvstva prema onoj drugoj.
2harles je oajniki podigao pogled6 zatim ga je spustio na vatru i napokon pokuao izre1i
istinu.
+ 5e mogu vam kazati, @rogane. U svemu to se na nju odnosi sam sam sebi zagonetan. 5e
ljubim je. <ako bih mogao8 Bena tako kompromitirana, ena za koju kaete da je duevno
oboljela. &li...kao da... osje1am se poput ovjeka koji je opsjednut i protiv svoje volje + protiv
svega to je pozitivnije u njegovoj naravi. !ak i sada, u ovom trenutku, njeno se lice izdie
preda mnom i porie sve to vi govorite. #ostoji neto u njoj. 5eka spoznaja, neko poimanje
plemenitijih stvari koje su uskladive ili sa zlom ili s ludilom. 'spod tog kukolja... ne mogu vam
to protumaiti.
+ 5isam joj pripisao opainu. Samo oaj.
5ije se ulo ni glaska, tek bi koja daska na podu zakripala dok je lijenik etao po sobi.
5apokon je 2harles opet progovorio.
+ Eto mi savjetujete8
+ %a cijelu stvar prepustite meni.
+ :ti1i 1ete do nje8
+ 5avu1i 1u vrste cipele. 0e1i 1u joj da ste morali iznenada otputovati. ' zaista morate
otputovati, Smithson.
+ Sluajno ba imam hitnog posla u (ondonu.
+ Utoliko bolje. ' predlaem da prije nego to odete, izloite cijeli sluaj gospo3ici Freeman.
+ ;o sam ve1 odluio. + 2harles je ustao. &li ono se lice i dalje pojavljivalo pred njim. + &
ona + to 1ete uiniti8
+ $nogo ovisi o njenom raspoloenju. Vrlo je lako mogu1e da je u ovom trenutku od ludila
spaava iskljuivo uvjerenje kako prema njoj osje1ate su1ut + a moda i neto slade. Eok zbog
toga to se niste pojavili mogao bi, bojim se, izazvati ozbiljniji napad melankolije. ;o, na alost,
moramo oekivati. + 2harles je oborio pogled. + 5e smijete sebe za to kriviti. %a to niste bili
vi, bio bi netko drugi. U neku ruku, ovakvo stanje stvari samo 1e olakati postupak. 4nat 1u to
mi je initi. 2harles se zagledao u sag. + Sanatorij.
+ :naj kolega koga sam spomenuo + njegovi su i moji nazori o lijeenju takvih sluajeva
istovjetni. Uinit 1emo sve to je mogu1e. *it 1ete pripravni na stanovite trokove8
+ *ilo to da je se oslobodim + a da joj pri tome ne naudim.
+ 4nam jednu privatnu instituciju u "Jeteru. $oj prijatelj Spencer ima ondje pacijente.
:rganizacija je posla inteligentna i napredna. U ovoj azi ne bih preporuio neku javnu
ustanovu.
+ *oe sauvaj. !uo sam jezive prie o njima.
+ *udite mirni. :vo je mjesto uzor svoje vrste.
+ 5ije rije o smjetanju u ludnicu8
=er 2harlesov je duh odjednom pomraila mala sjenka izdajstvaC tako kliniki raspravljati o
njoj, zamiljati je zakljuanu u nekoj maloj prostoriji...
+ Uop1e ne. 0ije je o mjestu gdje 1e njene duhovne rane mo1i zarasti, gdje 1e se s njom
ljubazno postupati, zaokupiti je neim + i gdje 1e uivati prednosti Spencerovog izvanrednog
iskustva i njege. :n je ve1 imao slinih sluajeva. 4na to mu je initi.
2harles je oklijevao, zatim ustao i ispruio ruku. U njegovom sadanjem stanju bile su mu
potrebne zapovijedi i recepti, i im ih je dobio, osje1ao se bolje.
+ :sje1am da ste mi spasili ivot.
+ Etogod, dragi moj mladi1u.
+ 5e, nije togod. *it 1u vam dunik do kraja ivota.
+ :nda dopustite da na tu mjenicu upiem ime vae zarunice.
+ =a 1u namiriti dug.
+ ' dajte tom draesnom stvorenju vremena. 5ajbolja vina najdulje sazrijevaju, je li8
+ 5a alost, kad je o meni rije, to isto vrijedi i.za vrlo ineriornu godinu.
+ &h, kojeta. + %oktor ga pljesnu po ramenu. + %a, kad smo ve1 kod toga, mislim da vi
itate rancuski8
2harles iznena3eno potvrdi. @rogan potrai po svojim policama, prona3e jednu knjigu i prije
nego to 1e je uruiti svom gostu, oznai u njoj olovkom jedan odlomak.
+ 5e morate proitati itav proces. &li volio bih da proitate ovaj medicinski izvjetaj koji je
iznijela obrana.
2harles se zagleda u knjigu. + !i1enje8 $ali se lijenik zagonetno nasmijeio.
+ #a, tako neto.
28
/d prenagljenih, gru'ih i ispraznih pretpostavki, znanost ne preza. pluto kojim se poetnik
danas slui pliva e vrlo 'rzo od'aciti.
A.H. =%O:4H, "&e')a (1849)
7znova hitam da oda'erem. i iznova ujem gnjevan i silan 'oji glas B =Posluaj savjet,
okani se!?
MAHE? AR!O%D, Je,ero (1887)
#roces protiv porunika "milea de la 0oncierea godine ,-SI. s psihijatrijskog je stajalita
jedan od najzanimljivijih sluajeva u ranom devetnaestom stolje1u. Sin strogog groa de (a
0oncierea, "mile je oigledno bio prilino lakouman + imao je ljubavnicu i obilje dugova + ali
ne i neobian mladi1 za svoju zemlju, razdoblje i zanimanje. @odine ,-SD. bio je na dunosti u
slavnoj konjikoj koli u Saumuru, u dolini (oire. 4apovjednik mu je bio barun de $orell, koji
je imao esnaestogodinju k1er veoma osjetljivih ivaca, po imenu $arie. U to je doba ku1a
zapovjednika garnizona sluila kao neka vrst blagovaonice za njemu podre3ene asnike. =edne
je veeri barun, jednako utogljen kao "mileov otac, ali neizmjerno utjecajniji, pozvao
porunika k sebi i u nazonosti njegovih kolega asnika i nekoliko dama bijesno mu naloio da
napusti ku1u. 5arednog dana (a 0onciUreu je prikazan ruan niz prijete1ih pisama, upu1enih
obitelji $orell. Sva su se pisma odlikovala neshvatljivim poznavanjem najintimnijih
pojedinosti ivota u tom ku1anstvu, i sva su + to je prva besmislena greka u argumentima
tube + bila potpisana porunikovim inicijalima.
;o jo nije bilo najgore. U no1i od AD. rujna ,-SD, esnaetogodinja $arie probudila je svoju
guvernantu "ngleskinju, neku miss &lien i sva uplakana ispriala joj kako je (a 0onciUre, u
kompletnoj uniormi, maloas na silu upao kroz prozor u njenu spavaonicu, zasunuo vrata,
prostaki joj prijetio, udario je po grudima, i ugrizao je za ruku, a zatim je prisilio da podigne
svoju no1nu koulju i ranio je visoko na bedru. 4atim je umakao istim putem kojim je i doao.
Ve1 idu1eg jutra drugi neki porunik, koga je $arie de $orell navodno simpatizirala, primio
je silno uvredljivo pismo, i opet, kako se ini, od (a 0onciUrea. %olo je do dvoboja. (a
0onciUre je pobijedio, ali teko ranjeni protivnik i njegov sekundant nikako nisu htjeli priznati
lanost anonimne optube. 4aprijetili su (a 0onciUreu da 1e sve ispriati njegovu ocu ako ne
potpie priznanje da je kriv6 im to uini, cijeli 1e sluaj biti pokopan. 5akon jedne no1i
munog oklijevanja (a 0onciUre je lakomisleno pristao, da potpie.
;ada je zatraio dopust i otiao u #ariz, uvjeren da 1e cijela aera biti zatakana. &li u ku1u
$orellovih i dalje su pristizala potpisana pisma. U nekima se tvrdilo da je $arie trudna, u
drugima da 1e joj roditelji uskoro biti umoreni, i tako dalje. *arunu je bilo dosta. (a 0onciUre je
uhi1en.
*roj okolnosti u korist optuenika tako je velik da danas teko moemo povjerovati da je
uop1e bio izveden pred sud, a nekmoli osu3en. #onajprije, cijeli je Saumur znao da je $arie
bila povrije3ena oiglednim (a 0onciereovim oboavanjem njene lijepe majke, na koju je
k1erka bila neobino ljubomorna. 4atim, palaa $orellovih bila je opkoljena straom u no1i
pokuaja silovanja6 nitko nije primijetio nita neobino, premda se spavaonica, o kojoj je rije,
nalazila na najviem katu, i do nje se moglo doprijeti samo ljestvama, koje bi morala nositi i
LpostavitiM najmanje tri mukarca + stoga dakle ljestvama, koje bi ostavile trag u mekom tlu
pod prozorom... a obrana je ustanovila da takvih tragova nije bilo. 5adalje, staklar doveden da
popravi prozor, koji je uljez razbio, posvjedoio je da su sve krhotine stakla pale izvan ku1e, i
da je u svakom sluaju bilo nemogu1e dose1i prozorsku kvaku kroz mali otvor koji je nastao.
;adaKje obrana upitala zato za vrijeme tog napada $arie nije ni jednom povikala upomo16
zato se miss &llen, koja je imala laki san, nije probudila od rvanja u susjednoj sobi6 zato su
ona i $arie zatim ponovo legle spavati, a da nisu probudile madame de $orell, koja je cijelo
vrijeme incidenta spavala u donjem katu6 zato rana na bedru nije pregledana odmah, nego tek
mjesecima nakon incidenta Fa tada proglaena samo laganom ogrebotinom, u me3uvremenu
potpuno zacijeljenomG6 zato je $arie ila na ples samo dvije veeri poslije toga i vodila
potpuno normalan ivot sve dok napokon nije dolo do uhi1enja + kad je spremno dobila slom
ivaca Fi opet je obrana dokazala kako to nikako nije prvi u njenom mladom ivotuG6 kako su
pisma mogla i dalje stizati u ku1u, ak dok je i bijedni (a 0onciere bez prebijene pare u zatvoru
oekivao parnicu6 zato bi i jedan pisac anonimnih pisama pri zdravom razumu ne samo
zadrao neizmijenjen rukopis Fkoji se mogao lako oponaatiG, ve1 zato bi se potpisivao svojim
imenom6 zato su se pisma odlikovala tono1u pravopisa i gramatike Fstudentima rancuskog
jezika bit 1e drago uti kako je (a 0onciere nepogreno zaboravljao vremenski uskladiti
glagolske priloge proleG koja je bila uoljivo odsutna u autentinoj prepisci, donesenoj \bog
usporedbe6 zato je dvaput pogreno napisao ak i vlastito ime6 zato su inkriminirana pisma
bila napisana na listovnom papiru koji se pokazao identinim + to je posvjedoio najve1i
autoritet toga vremena + onome iz mape prona3ene u $arieinom escritoireu. Ukratko, zato, i
zato, i zato. <ao konanu sumnju obrana je navela i to da se slian niz pisama ve1 i prije
naao u parikom domu $orellovih, i to u doba kad je (a 0onciere bio na drugom kraju svijeta,
sa slubom u 2avenneu.
&li vrhunska je nepravda u tom procesu Fkojemu su prisustvovali 7ugo, *alzac i @eorge
Sand, me3u brojnim drugim odlinicimaG bila injenica da je sud odbio bilo kakvo unakrsno
ispitivanje glavnog svjedoka optubeC $arie de $orell. :na je dala svoj iskaz hladno i sabrano6
ali je predsjedatelj suda, pod cerberskim oima baruna i impozantne alange istaknutih ro3aka,
zakljuio da njena LednostM i njeno Lslabo ivano stanjeM zabranjuju daljnje ispitivanje.
(a 0onciere je proglaen krivim i osu3en na deset godina zatvora. @otovo su svi istaknuti
juristi "vrope prosvjedovali, ali uzalud. $oemo shvatiti zato je osu3en ili, bolje re1i, to ga je
osudiloC drutveni presti, legenda o djevici ista duha, neznanje psihologije, drutvo u kojem je
nastupila prava reakcija na pogubne pojmove o slobodi, posijane rancuskom revolucijom.
&li dopustite mi da sada prevedem stranice koje je doktor naznaio. :ne su dio :bservations
$edicops)chologiZues dra <arla $atthaeija, poznatog njemakog lijenika toga doba, napisane
kao podrka neuspjeloj albi na presudu (a 0onciereu. $atthaei je ve1 bio dovoljno pronicav
da zabiljei nadnevke opscenijih pisama, s kulminacijom u pokuaju silovanja. ;i su se
nadnevci uklopili u isti mjeseni + ili menstrualni + obrazac. #oto je ralanio dokaze
iznesene pred sudom, 7err %oktor je pokuao u poneto moralistinom tonu protumaiti
duevno oboljenje koje danas nazivamo histerija + to jest, usvajanje simptoma bolesti ili
nemo1i da bi se privukla pozornost i su1ut okolineC neuroza ili psihoza koja je, kao to danas
znamo, gotovo uvijek izazvana seksualnom represijom.
&ko se osvrnem unatrag na moju dugotrajnu lijeniku praksu, prisje1am se mnogih
sluajeva u kojima su junakinje bile djevojke, premda se njihov udio dugo vremena inio
nemogu1im...
:tprilike prije etrdeset godina, medu mojim je pacijentima bila i obitelj jednog konjikog
generala. 'mao je malo imanje, otprilike devet kilometara od grada u kojem je bio njegov
garnizon, te je ondje ivio i odlazio u grad kad ga je dunost zvala. 'mao je izvanredno
draesnu k1er od esnaest godina. :na je arko eljela da joj otac stanuje u gradu. #ravi razlozi
te elje nikad nisu otkriveni, ali nema dvojbe da je eznula za drutvom asnika i uicima
drutvenog ivota u gradu. %a bi postigla to eli, posluila se krajnje zloinakim postupkomC
potpalila je ladanjsku ku1u. =edno krilo izgorjelo je do temelja. 5anovo je sagra3eno. *ilo je
novih pokuaja podmetanja poaraC i jednog je dana dio ku1e ponovo planuo. :d tada nadalje
zabiljeeno je ak trideset pokuaja podmetanja poara. $a kako esto bili blizu paliku1i,
njegov identitet nikad nije otkriven. $nogo je ljudi uhi1eno i presluavano. =edna jedina osoba
na koju nikad nije pala sumnja bila je ona lijepa, mlada, neduna k1i. #rolo je nekoliko godina6
i tada je napokon uhva1ena na djelu6 i osu3ena na doivotni zatvor u kaznenoPpopravnoj
ustanovi.
U nekom velikom njemakom gradu draesna mlada djevojka iz otmjene obitelji nalazila je
uitak u slanju anonimnih pisama, kojima je bio cilj da razore jedan nedavno sklopljen, sretan
brak. :na je tako3er irila opake klevete na raun druge jedne mlade dame, kojoj su se silno
divili zbog njenih talenata, te je postala predmetom zavisti. ;a su pisma pristizala tijekom
nekoliko godina. 5i sjenka sumnje nije pala na autoricu, premda su mnogi ljudi bili optueni.
5apokon se odala, optuena je i priznala je svoj zloin... :dsluila je dugu kaznu u zatvoru za
svoje nedjelo.
' opet, upravo u vrijeme i upravo na mjestu gdje piem
-
, redarstvo istrauje slinu aeru...
$oda 1e netko prigovoriti kako $arie de $orell ne bi sama sebi zadala bol samo zato da
postigne svoj cilj. &li njezina je patnja bila posve neznatna u usporedbi s drugim sluajevima iz
medicinskih anala. "vo nekoliko vrlo zanimljivih primjera.
8
7anover, ,-S..
#roesor 7erholdt iz <openhagena poznavao je privlanu mladu enu iz imu1ne ku1e,
izvrsno odgojenu. :na je uspjela obmanuti i njega, kao i mnoge njegove kolege. U svojim
obmanama pokazivala je tijekom nekoliko godina izvanrednu vjetinu i upornost. !ak je muila
samu sebe na najuasniji nain. 4abadala je stotine igala u meso na razliitim dijelovima tijelaC
i kad bi dolo do upala ili gnojenja, dala ih je ukloniti kirurkim putem. :dbijala je da mokri, i
mokra1a je morala biti svakog jutra uklonjena pomo1u katetera. Sama je uvodila zrak u mjehur,
koji je izbijao kad je umetnut instrument. @odinu i po leala je gluha i nepokretna, odbijala
hranu, glumila greve, nesvjestice i tako dalje. #rije nego to je njena prijevara otkrivena,
pregledalo ju je nekoliko slavnih lijenika, od toga nekolicina iz inozemstva, i svi su bili
uasnuti tolikom patnjom. 5jezina je alosna pria punila novinske stupce i nitko nije sumnjao
u autentinost tog sluaja. 5apokon je ,-A.. otkrivena istina. =edini motiv te lukave
obmanjivaicc Fcette adroite trompeuseG bio je elja da postane predmetom divljenja i
zaprepatenja mukaraca, i da napravi budalu od najuenijih, najuvenijih i najsposobnijih od
njih. #ovijest te bolesti, tako vane s psiholokog stajalita, moe se na1i kod 7erholdtaC
*iljeke o bolesti 0achele 0etz izme3u ,-H/. i ,-A..
U (iineburgu majka i k1i su smislile plan s namjerom da izazovu unosnu su1ut + plan, koji
su jezivo odluno provodile do kraja. <1erka se alila na nesnosan bol u jednoj dojci, naricala i
plakala, traila pomo1 strunjaka, iskuala sve lijekove. *ol je ustrajala6 posumnjalo se u rak.
:na je sama, bez oklijevanja, odluila da dade odrezati dojku6 ustanovilo se da je bila potpuno
zdrava. 5ekoliko godina kasnije, kad se saaljenje prema njoj smanjilo, ponovo je prihvatila
staru ulogu. Uklonjena je druga dojka i ustanovilo se da je isto tako zdrava kao i prva. <ad je
su1ut ponovo splasnula, poela se aliti na bol u ruci. 4ahtijevala je da joj i nju amputiraju. &li
tada je pobudila sumnju. :tpremljena je u bolnicu, optuena za obmanu i napokon otjerana u
zatvor.
(entin, u svom %odatku praktinom znanju medicine F7anover ,/Q-G, pripovijeda ovu
priu, kojoj je sam bio svjedokom. 'z djevojke mlade dobi izvueno je pomo1u klijeta, nakon
prethodnog reza na mjehuru i njegovom grli1u, nita manje nego sto i etiri kamena u deset
mjeseci. %jevojka je sama uvela te kamence u mjehur, predma su joj kasniji kirurki zahvati
prouzroili veliki gubitak krvi i jezive bolove. #rije toga je povra1ala, dobivala napadaje greva
i najrazlicitije estoke simptome. #okazala je neobinu vjetinu u svojim obmanama.
#oslije takvih primjera, koje ne bi bilo teko proiriti, tko 1e re1i da je nemogu1e da
djevojka, ne bi li postigla eljeni cilj, sama sebi zada bol8
Q
9
5e mogu zavriti priu o (a 0onciereu + koju sam preuzeo iz istog onog izvjetaja iz ,-SI,
to ga je dr @rogan uruio 2harlesu + a da ne dodam kako je ,-D-, nekoliko godina nakon to
je porunik odsluio svoju kaznu, jedan od prvotnih tuiteljevih odvjetnika, obuzet zakanjelim
osje1ajem za pravdu, posumnjao da je pripomogao donoenju grubo nepravedne osude. ;ada je
bio u poziciji da obnovi proces. (a 0onciere je potpuno oslobo3en krivnje i rehabilitiran.
5astavio je vojnu karijeru ondje gdje ju je prekinuo, i upravo je u trenutku, dok je 2harles itao
o crnom klimaksu njegova ivota, vodio vrlo ugodan ivot kao vojni guverner ;ahitija. &li
njegova pria ima vrlo neobian konaan rasplet. ;ek nedavno se saznalo da je on barem
djelomice zasluio osvetu histerine mile de $orell. :n je zaista uao u njenu spava1u sobu one
rujanske no1i ,-SD6 ali ne kroz prozor. #oto je najprije zaveo guvernantu, miss &lien Fperide
&lbioniG bio mu je omogu1en mnogo jednostavniji pristup u susjednu sobu iz njene spavaonice.
Svrha tog posjeta nije bila ljubavna, ve1 je posrijedi bila oklada to ju je sklopio s nekim
asnicima, pred kojima se hvalisao kako je spavao s $arie. 'zazvan je da podnese dokaz u
obliku jednog uvojka + ali ne s djevojake glave. 0ana na $arieinom bedru nanesena je
karicama6 i rana njenom samopotovanju postaje mnogo shvatljivija. 'zvanredna rasprava o
tom bizarnom sluaju moe se na1i u 0enU Floriot, (es "rreurs =udiciaires, #aris, ,Q.-.
;e je posljednje stranice 2harles proitao prve. @rubo su ga zaprepastile, jer nije imao pojma
da takva izopaenost postoji + i to u istom i posve1enom spolu. 5ije, dakako, mogao shvatiti
ni to je zapravo duevna bolest tipa histerijeC to jest, bijedna tenja prema ljubavi i sigurnosti.
Vratio se na poetak izvjetaja o procesu i ubrzo osjetio kako ga je to tivo sudbonosno
zaokupilo. =edva je potrebno re1i da se gotovo smjesta identiicirao s nesretnim "mileom de
0onciereom6 a pri kraju procesa naiao je na nadnevak koji ga je ispunio hladnom jezom. %an
na koji je taj drugi rancuski porunik bio osu3en bio je upravo dan na koji je 2harles doao na
svijet. 5a jedan trenutak, u toj tihoj dorsetskoj no1i, razum i znanost su iezli6 ivot je bio tek
mraan stroj, zlokobna astrologija, presuda pri porodu, i to bez priziva, nula iznad svega.
5ikad se nije osje1ao manje slobodnim.
' nikad se nije osje1ao manje snenim. #ogledao je na sat. 5edostajalo je jo deset minuta do
etiri. Vani je sad vladao mir. :luja je prola. 2harles je otvorio prozor i udahnuo hladan, ali
ist proljetni uzduh. 4vijezde su blijedo svjetlucale nad njim, neduno, odriu1i se bilo kakvog
utjecaja, i mranog, i dobronamjernog. & gdje je ona8 ;ako3er budna, dva ili tri kilometra
daleko, u nekoj mranoj umskoj tmini.
#osljedice cobblera i @roganova konjaka davno su se izgubile i ostavile u 2harlesu
iskljuivo duboki osje1aj krivnje. Uinilo mu se da je u oima doktora 'rca razaznao zlobu,
registriranje neprilika tog budalastog londonskog gospodina, o kojima 1e se uskoro aputati i
naklapati po cijelom ()meu. 5ije li op1e poznato da njegova rasa ne zna uvati tajnu8
<ako se pukokolski, kako nedostojanstveno ponio> ;og je proteklog dana izgubio ne samo
9ins)att, ve1 i cijelo samopotovanje. !ak je ta posljednja raza bila tautologija6 naprosto je
izgubio potovanje prema svemu to znade. Bivot je jama u ludnici. 'za najnedunijih lica
vrebaju najpokvarenije opaine. *io je Sir @alahad, kome su dokazali da je @uinevere drolja.
%a bi prekinuo ta jalova razmiljanja + kad bi barem mogao djelovati> + uzeo je onu kobnu
knjigu i ponovo proitao nekoliko odlomaka $atthaeijeve rasprave o histeriji. Sad je naao
manje paralela sa Sarinim ponaanjem. 5jegova je krivnja poela prianjati uz svoj pravi objekt.
#okuao se prisjetiti njenog lika, onoga to je govorila, izraza u njenim oima dok je govorila6
ali nije je mogao zamisliti. & ipak mu je odjednom postalo jasno kako ju je upoznao bolje,
moda, nego to ju je upoznalo bilo koje drugo ljudsko bi1e. :naj izvjetaj o njihovim
sastancima koji je dao @roganu... toga se mogao sjetiti, i to gotovo rije po rije. 5ije li moda,
svesrdno se trude1i da prikrije vlastita prava uvstva, obmanuo @rogana8 #retjerao opisuju1i
njezinu neobinost8 5etono prenio ono to je doista rekla8
5ije li osudio nju da bi izbjegao osudu sebe8
U beskraj je koraao po svojoj dnevnoj sobi, ralanjivao svoju duu i svoj povrije3eni
ponos. 0ecimo da je ona uistinu onakva kakvom se prikazuje + grenica, nedvojbeno, ali
tako3er i ena izuzetne smionosti, koja nije htjela okrenuti le3a svom grijehu8 ' sada, napokon,
posustala u svojoj uasnoj borbi s prolo1u, vapi u pomo18
4ato je dopustio @roganu da joj sudi u njegovo ime8
4ato to mu je bilo vie stalo da sauva ormu nego vlastitu duu. 4ato to nema slobodne
volje vie od amonita. 4ato to je #oncije #ilat, jo gori od #ilata, jer je ne samo odobrio
raspe1e ve1 je poticao, tovie, ak
izazvao + nije li sve to poteklo iz onog drugog sastanka, kad je ona htjela oti1i, ali joj je
rasprava o njenoj situaciji bila silom nametnuta8 + doga3aje to su sad doveli do njezina
smaknu1a.
:pet je otvorio prozor. %va sata su prola otkako ga je otvorio posljednji put. Sada se
slabano svjetlo irilo s istoka. 4agledao se u zvijezde koje su blijedjele.
Sudbina.
:ne oi.
5aglo se okrenuo.
&ko susretne @rogana, susrest 1e ga. #repustit 1e svojoj savjesti da protumai njegov
neposluh. Uao je u spavaonicu. ' tu je, s izvanjskom mrzovoljastom ozbiljno1u koja je
odraavala unutarnju, samu pred sobom zadivljenu i neobjanjivu naglu odlunost, poeo
mijenjati odje1u.
29
Aer lahor se jutarnji kree, i planet je lju'avi visoko...
E!!YSO!, Maud (1888)
Pose'na je raz'oritost nikad ne initi neto zato to je ovjek sklon da to uini. ve zato to
mu je to dunost ili je razumno.
MAHE? AR!O%D, A(-&e@n(>e (1868)
Sunce se upravo rumeno izdizalo nad nejasnim golubinjesivim valovima breuljaka iza
2hesil *anka kad je 2harles ne u ruhu, ali s licem proesionalnog alobnika, iziao kroz vrata
*ijeloga lava. 5ebo je bilo bez oblaka, isprano sino1njom olujom, i draesno njeno i eterino
modro6 uzduh rezak kao limunov sok, a pri tome jednako ist i proi1uju1i. &ko danas ustanete
u taj sat u ()meu, imat 1ete cijeli grad za sebe. 2harles, u to doba ranijeg ustajanja, nije imao
toliko sre1e6 ali na ljudima koji su ve1 izili na ulicu vidjela se ona ugodna odsutnost drutvenih
pretenzija, ona prvotna besklasnost ranojutarnjeg puanstvaC jednostavni ljudi koji kre1u na
svakodnevni posao. =edan ili dvojica uputili su 2harlesu vedar pozdrav6 bilo im je odzdravljeno
vrlo kratkim pokretom glave i odsjenim podizanjem javorovog tapa. 0adije bi vidio nekoliko
simbolinih leeva razasutih po ulicama, nego ta vedra lica6 i bio je sretan kad je ostavio grad za
sobom i zaputio se stazom #od stijene.
&li njegovo sumorno raspoloenje Fi slutnja, koju sam ja prikrio, da se njegova odluka
uistinu temeljila vie na staroj izreci kradljivca ovaca, na opasnom oaju, nego na plemenitijim
porivima savjestiG nailo je ondje jo na nepovoljnije ozrajeC hitar hod potaknuo je strujanje
topline u njemu, a toplinu iznutra nadopunila je toplina izvana, donesena sunanim zrakama.
5ekako se neobino jasno isticalo to neokaljano sunce u zoru. @otovo se moglo re1i da mirie,
kao ugrijani kamen, snana praina otona ]to struji kroz svemir. Svaka je vlat trave bila oki1ena
biserom maglice. 5a strminama iznad staze debla javorova i sikomora, medenozlatna u kosim
zrakama sunca, nastavljala su se u rosne zelene svodove mladoga li1a6 stvarala su tajnovito
religiozni ugo3aj, ali neke religije prije religije6 druidskog melema, zelene slatko1e iznad
svega... i takvog beskraja zelenila, od gotovo crnoga u najskrivenijim zakucima kronje, od
najintenzivnije smaragdnog, do najblije3eg pomona. (isica mu se isprijeila na putu i naas se
udnovata zagledala u 2harlesa, kao da je on uljez6 a tada je, malo kasnije, neshvatljivo slino,
s istim boanskim svojatanjem posjeda, jelen podigao glavu i prestao brstiti6 i zagledao se u
njega u svom malenom dostojanstvu, prije nego to 1e se mirno okrenuti i ieznuti u gutiku.
#ostoji jedna #isanellova slika u 5acionalnoj galeriji, koja je uhvatila upravo takav trenutakC
sveti 7ubert u ranoj renesansnoj umi, suoen s pticama i zvijerima. Svetac je presene1en,
gotovo kao da je rtva neke grube ale, i sva je njegova arogancija pogaena naglom poplavom
najdublje tajne #rirodeC sveop1om jednako1u postojanja.
5ije mu se samo u tim ivotinjama prividao neki skriveni smisao. Stabla su vrvjela pticama
pjevicama + crnoglavim grmuama, evrljikama, drozdovima, kosovima, i uz gugut golubova
dupljaa ispunjale su tu tihu zoru spokojem sumraka6 ali bez i truna sjete veeri, njene elegine
kakvo1e. 2harles je osje1ao kao da hoda kroz stranice bestijarija, i to bestijarija takve ljepote,
tako izrazito razgovjetnog da je svaki listi1 u njemu, svaka ptiica, svaka pjesma to ju je
pjevala, poticala iz savrenog svijeta. 4austavio se na trenutak, tako je bio pogo3en tim o1utom
udesno pedantnog svijeta, u kojem je svatko na svom mjestu, svatko jedinstven. Si1uni je
cari1 stajao na vrhu trnovitog grma na tri metra od njega i 1urlikao svoju strastvenu pjesmicu.
Vidio mu je blistave crne oice, crvenilo i utilo vrati1a rastvorenog u pijevu + patuljasta loptica
perja, koja se ipak uspjela pretvoriti u arkan3ela @abrijela evolucijeC ono sam to jesam, i sad
ne1e mimoi1i bi1e moje. Stajao je kao to je stajao #isanellov svetac, moda ak vie zapanjen
vlastitim zaprepatenjem nad svijetom koji postoji tako blizu, tako nadomak svekolike mune
banalnosti obinoga dana. U tih nekoliko trenutaka prkosne pjesme svaka obina ura ili mjesto
+ i stoga silna neizmjernost svih 2harlesovih prijanjih ura i mjesta + inila se vulgariziranom,
grubom, iznenada kriavom. Uasna dosada ljudske zbilje bila je rascijepljena do sri6 i srce je
cjelokupnog ivota pulsiralo tu pred njim, u pobjedonosnom cari1evom grlu.
!inilo se da najavljuje mnogo dublju i neobiniju zbilju od pseudolinneovske, koju je
2harles osjetio onog jutra na obali + moda nita izvornije do prvenstva bitka pred smr1u,
pojedinca pred vrstom, ekologije pred klasiikacijom. %anas su nam takva prvenstva sama po
sebi razumljiva6 i ne moemo zamisliti kakve je neprijateljske implikacije 2harles otkrivao u toj
nejasnoj cari1evoj poruci. =er on kao da iza krhkog ustrojstva ljudskog poretka nije vidio neku
dublju zbilju, ve1 prije prijetnju sveop1eg kaosa.
*ilo je i neposrednijeg ogorenja u tom prirodnom sakramentu, jer se 2harles osje1ao
ekskomuniciranim u svakom pogledu. :n je iskljuen, itav je raj izgubljen. U tome je i opet
nalikovao Sari + mogao je stajati u tom "denu, ali nije smio uivati u njemu, tek zavidjeti
cari1u na njegovom zanosu.
4aputio se stazom kojom je nekada ila Sarah i koja ga je krila od vidika iz $ljekare. 5a svu
sre1u, budu1i da ga je zveckanje vedra koje sputaju u bunar upozorilo da su mljekar ili njegova
ena ve1 ustali i rade. ;ako je uao u umu i krenuo svojim putem, ozbiljno kako se i prilii.
5eko paranoino prebacivanje krivnje stvorilo je sad u njemu dojam da ga promatraju stabla,
cvije1e, ak i neive stvari oko njega. 2vije1e se pretvorilo u oi, kamenje je dobilo ui, debla
strogih stabala postala su bezbrojan grki kor.
%oao je do mjesta gdje se staza rava i udario lijevom stranom. Sputala se kroz gustu
ikaru i preko sve vie izlokanog tla, jer tu je zemlja ve1 pokazivala znakove erozije. $ore se
pribliilo, mljenomodro i neizmjerno mirno. &li teren je bio neto ravniji nad njim, i niz malih
livadica tu je oteto divljini6 stotinjak metara zapadno od posljednje livadice, u malom klancu
koji se pri kraju spustio na rub klisure, 2harles je ugledao slamom pokriven krov hambara.
Slama je bila mahovinasPta i oronula, to je pridonijelo ionako naputenom izgledu kamenog
ku1erka, bliem kolibi nego to mu ime govori. 5eko1 je to bila ljetna nastamba nekog pastira6
sad ju je mljekar upotrebljavao za spremanje sijena6 danas je iezla bez traga, toliko je to
zemljite uniteno u toku posljednjih stotinu godina.
2harles je stao i zagledao se u hambar. :ekivao je da 1e ondje spaziti lik jedne ene, i jo se
vie uznemirio kad je vidio kako je sve pusto. Siao je do ku1ice, ali pomalo nalik ovjeku koji
koraa kroz dunglu poznatu po tigrovima. :ekivao je da 1e biti zaskoen6 a nije ni izdaleka
bio siguran u svoju vjetinu baratanja pukom.
Stara su vrata bila zatvorena. 2harles je proetao oko male zgrade. 5a istonoj strani, sitan
etvrtast prozor6 zavirio je kroza nj u sjene i neodre3eni ustajaloPslatki vonj staroga sijena
uvukao mu se u nosnice. 0azaznao je poetak hrpe sijena na kraju hambara nasuprot vratima.
:biao je ostale zidove. 5je nije bilo. 4agledao se natrag u put kojim je doao i pomislio da ju
je moda pretekao. &li surova je okolina mirovala u tiini ranoga jutra. :klijevao je, izvukao
sat i ekao jo dva ili tri minuta u nedoumici to da pone. 5apokon je gurnuo i otvorio vrata
hambara.
0azabrao je pod od gruboga kamena i, posve na kraju, dva ili tri razlupana pregratka,
ispunjena sijenom koje jo nije potroeno. &li bilo je teko vidjeti posve do kraja, jer su se
suneve zrake bljetavo okomile kroz mali prozor. 2harles se pribliio kosoj traci svjetla6 a tada
zastao, obuzet iznenadnim strahom. 'za zrake svjetla opazio je neto objeeno o klin na staroj
gredi pregratkaC crni eiri1. $oda ga je zbog onog tiva prethodne no1i obuzeo neki jezivi
predosje1aj da iza crvotonih dasaka pregratka lei skriven neki uasan prizor, pod eiri1em,
koji je visio poput zlokobno zasi1enog vampira iznad neega to jo ne moe vidjeti. 5e znam
to je oekivaoC neko stravino osaka1enje, leinu... zamalo se okrenuo i istrao iz hambara
natrag u ()me. &li neki gotovo neujan um natjerao ga je da se priblii. #un straha pruio je
glavu preko pregratka.
3
+li to se vie te svjesne iluzije vladajuih klasa pokazuju kao lane, i to manje
zadovoljavaju zdrav razum, to se one dogmatinije iskazuju, i to varljiviji, vie moralizatorski i
spiritualan postaje jezik eta'liranog drutva.
MAR;, !&e)aBka (deo-og(&a (1848 +1846)
Sarah je, dakako, stigla svome domu + premda je Lsvome domuM gorka ironija u tim
okolnostima + prije gospode Fairle). :digrala je uobiajenu ulogu u veernjoj pobonosti
gospode #oultene)6 tada se povukla u svoju sobu na nekoliko minuta. @ospoda Fairle) je
iskoristila priliku6 i tih nekoliko minuta bili su joj posve dovoljni. Sama je dola i pokucala na
vrata Sarine sobe. Sarah joj je otvorila. 5a licu je nosila uobiajenu krinku rezignirane tuge, ali
gospoda Fairle) je pobjedonosno blistala.
+ @ospodarica eka. Smjesta, molit 1u lijepo.
Sarah je oborila pogled i jedva primjetno kimnula glavom. @ospoda Fairle) je oinula tu
poniznu glavu pogledom cininim i kiselim kao ocat i pakosno uteei izila. 5ije se, me3utim,
zaputila niz stepenice, ve1 se pritajila iza ugla dok se vrata salona gospode #oultene) nisu
otvorila i opet zatvorila za tajnicomPdrubenicom. ;ada se tiho prikrala vratima i oslukivala.
@ospoda #oultene) ovaj put nije bila ustoliena na svom prijestolju6 ali stajala je kraj
prozora, i sva je njena rjeitost bila usredotoena u le3ima.
+ Beljeli ste sa mnom razgovarati8
@ospo3a #oultene) to oigledno nije eljela, jer se nije ni pomaknula, niti je pustila glaska.
$oda ju je uutkalo isputanje uobiajenog naslova Lgospo3oM6 neto je u Sarmom tonu
nedvosmisleno upozoravalo da je to isputanje namjerno. Sarah je svrnula pogled s crnih le3a
na jedan pomo1ni stoli1, koji je stajao izme3u dvije ene. 5a njemu se isticala omotnica. Samo
gotovo neprimjetnim stezanjem usana + u odlunost ili otpor, teko je re1i u to + suprotstavila
se tom ledenom velianstvu, to je, ako 1emo pravo re1i, bilo donekle u nedoumici koji je
najbolji nain da zgazi tu zmiju, koju je tako neoprostivo prigrlila na grudi. @ospoda #oultene)
se napokon odluila za jedan udarac sjekirom.
+ U tom omotu je mjesena pla1a. Uzet 1ete je umjesto otkaza. 5apustit 1ete ovu ku1u sutra
ujutro, to je ranije mogu1e.
Sarah je sad bila dovoljno drska da se zauzvrat poslui orujem gospo3e #oultene). 5ije se
ni pomaknula, ni odgovorila6 sve dok se ta dama, gnjevna, nije udostojala okrenuti i pokazati
svoje blijedo lice, na kojemu su plamtjele dvije ruiaste mrlje potisnutih uvstava.
+ 4ar me niste uli, gospo3ice8
+ 5e1u li saznati zato8
+ <ako se usu3ujete biti tako drski>
+ Usu3ujem se upitati zato sam otputena.
+ #isat 1u gospodinu Fors)thu. #obrinut 1u se da do3ete iza brave. Vi ste javna sablazan.
;aj impulzivni napad nije bio bez stanovitog eekta. ' u Sarinim obrazima usplamtjele su
dvije mrlje. 5astupila je utnja i ve1 nadule grudi gospo3e #oultene) jo su se oiglednije stale
nadimati.
+ 5are3ujem vam da smjesta izidete iz ove sobe.
+ Vrlo dobro. *udu1i da sam u njoj doivjela iskljuivo licemjerje, napustit 1u je s najve1im
zadovoljstvom.
S tom partskom strijelom Sarah se okrenula da ode. &li gospoda #oultene) bila je jedna od
onih glumica koje ne mogu podnijeti da njihova replika u prizoru ne bude posljednja6 ili joj
moda inim krivo, pa se ona moda trudila, ma kako to nevjerojatno izgledalo sude1i po
njenom glasu, da uini milosrdno djelo.
+ Uzmite svoju pla1u>
Sarah se okrenula prema njoj i stresla glavom. + $oete je zadrati. ', ako je to mogu1e s
tako malim iznosom, predlaem vam da kupite neko muilo. Sigurna sam da 1e vam gospoda
Fairlev s najve1im zadovoljstvom pomo1i da ga upotrijebite na svima onima koji su dovoljno
bijedni da dospiju pod vau vlast.
U jednom neshvatljivom trenutku gospoda #oultene) je izgledala kao SamC to jest, stajala je
irom otvorenih mlohavih usta.
+ 4a... to... 1ete... odgovarati.
+ #red *ogom8 =este li tako sigurni da 1e vas on sluati na onome svijetu8
#rvi put u njihovom odnosu Sarah se nasmijeila gospodi #oultene)C vrlo slabaan, ali
znalaki smijeak koji mnogo govori. 5ekoliko trenutaka gospodarica je u nevjerici zurila u nju
+ zapravo, gotovo jadno, kao da je Sarah sam sotona koji je doao po svoje. ;ada je, hvataju1i
grevito zrak, teturaju1i natrake, pronala put do stolca i sruila se u nj, u ne posve glumljenoj
omaglici. Sarah ju je nekoliko trenutaka gledala, a tada je, nimalo air + prema osobi koja se
preziva Fairlev + hitro prela tri ili etiri koraka do vrata i otvorila ih. 5aglo uspravljena
doma1ica ukoila se sva preplaena, kao da se boji da bi Sarah mogla skoiti na nju. &li Sarah
je zakoraila u stranu i rukom pokazala na gospodu #oultene), koja je hvatala dah i drala se za
grlo, to je gospodi Fairlev omogu1ilo da joj priskoi u pomo1.
+ ;i pokvarena =ezabel + umorila si je>
Sarah nije odgovorila. $otrila je jo nekoliko trenutaka kako gospoda Fairlev prinosi
mirisavu sol svojoj gospodarici, zatim se okrenula i pola u svoju sobu. #rila je zrcalu, ali nije
se pogledala6 polako je prekrila lice rukama, a tada vrlo polako podigla pogled izme3u prstiju.
:no to je vidjela nije mogla podnijeti. %vije minute kasnije kleala je kraj kreveta i bezglasno
ridala u otrcani prekriva.
*ilo bi bolje da je molila8 &li ona je vjerovala da moli.
31
Kad uzdasi strasni grudi ispune
i iz ruku sluajno spojenih drhtaj
odjednom slatkim 'olom prome
i ile i ivce njih dvoje.
kad oi to neko su slo'odno gledale
trae se, a ipak stidljivo se klone
zanosnog, svjesnog suglasja, B
reci, jesu li to pravi poeci,
uvod onoj melodiji lju'avi
to an-eli je pjevaju na ne'u2
7li je to tek vulgarna pjesma
to svi je koji diu pod mjesecom
naue tako tono B i 'rzo2
A. H. =%O:4H, "&e')a (1844)
& sada je spavala.
;o je bio sramotan prizor koji se otkrio 2harlesovim oima kad je napokon skupio dovoljno
snage da pogleda preko pregrade. (eala je smotana kao djevojica pod svojim starim
ogrtaem, podvinutih nogu da se zatiti od no1ne studeni, okrenute glave, koja je poivala na
tamnozelenom alu s perzijskim uzorkom6 kao da eli sauvati svoju najve1u dragocjenost,
svoju rasputenu kosu, od pljeve pod sobom. U toj tiini njeno je lagano ravnomjerno disanje
bilo i vidljivo, i ujno6 i ma kakvu strahotu 2harles oekivao, inilo mu se naas jednako
zloinakim to ona ovdje tako mirno spava.
& ipak je u njemu iskrsla, i to neodoljivo, elja da je zatiti. :buzela ga je tako naglo i otro
da je silom otrgnuo pogled i okrenuo se, zaprepaten tim dokazom doktorove optube, jer je
znao da mu instinkt nalae da klekne kraj nje i tjei je... i jo gore, budu1i da je tamna prisnost
hambara, djevojina poza, neodoljivo podsje1ala na spavaonicu. :sjetio je kako mu srce udara
kao da je pretrao cijelu milju. ;igar je bio u njemu, ne u njoj. #rola je minuta, a onda se on
utke, ali hitro vratio izlazu. :svrnuo se preko ramena, bio je spreman da pode6 a tada je uo
svoj glas kako izgovara njeno ime. 5ije namjeravao govoriti. & ipak je glas progovorio.
+ @ospo3ice 9oodru. :dgovora nije bilo.
#onovo je izgovorio njeno ime, malo jae, neto prisebnije, sad kad su mrane dubine
bezopasne promakle kraj njega.
Yuo je tihi pokret, slabaan um6 a tada se pojavila njena glava, gotovo smijeno, kad je
urno kleknula i nadvirila se nad ogradu. <roz zrnca praine u zraci sunca dojmila ga se nekako
preplaeno i oajno.
+ :h, oprostite, oprostite...
@lava se brzo izgubila iz vida. #ovukao se van, na sunce. %va galeba preletjela su nad njim
promuklo kriei. 2harles se uklonio s vidika polja kraj $ljekare. @rogana se nije plaio6 nije
ga jo ni oekivao. &li ovdje su bili previe izloeni6 mljekar bi mogao do1i po sijeno... premda
je 2harles bio previe nervozan da razmisli ima li razloga dolaziti ba kad su mu polja
zazelenjela od proljetne trave.
+ @ospodine Smithson8
:krenuo se i pribliio vratima upravo na vrijeme da je sprijei da jo jednom, ovaj put s vie
tjeskobe, zazove njegovo ime. Stajali su otprilike tri metra daleko, Sarah na vratima, 2harles
kraj ugla zgrade. :bavila je urno toaletu, prebacila ogrta preko ramena i drala al u ruci, kao
da joj je posluio umjesto etke. :i su joj bile uznemirene, ali crte lica jo uvijek razblaene
snom, premda rumene od tog grubog bu3enja.
'z nje je zraila neka neshvatljiva nesputanost. 5e nesputanost ludila ili histerije + ve1 ista
ona nesputanost koju je 2harles osjetio u pijevu cari1a... nesputanost nedunosti, gotovo
revnost. ' ba kao to su ivi dojmovi one jutarnje etnje tako poremetili + i pomeli + njegovu
teku autobiograsku sumornost, tako je to intenzivno neposredno lice poremetilo i pomelo sve
one klinike strahote koje su u 2harlesovu duhu uzgojili asni doktori $atthaei i @rogan.
Unato 7egelu, viktorijanci nisu bili dijalektiki nastrojeni6 oni nisu prirodno razmiljali o
suprotnostima, o pozitivnom i negativnom kao o oblicima iste cjeline. #aradoksi ih nisu veselili
ve1 uznemirivali. 5isu to bili ljudi egzistencijalistikih trenutaka, ve1 ljudi lanaca uzroka i
posljedica6 ljudi skloni sveobuhvatnim pozitivnim razlonim teorijama, paljivo prostudiranim i
studiozno primijenjenim. *ili su zaokupljeni gradnjom, dakako6 a mi smo ve1 tako dugo
zaokupljeni razaranjem da nam se gradnja sad ini jednako eemernim zanimanjem kao to je
puhanje mjehura od sapunice. ;ako je 2harles bio neshvatljiv sam sebi. Uspio se vrlo
neuvjerljivo nasmijeiti.
+ 5e bi li nas ovdje netko mogao primijetiti8 Slijedila je njegov pogled prema skrivenoj
$ljekari
+ %anas je sajam u &Jminsteru. !im pomuze, oti1i 1e.
&li opet se povukla medu zidove hambara. #oao je za njom, i tako su stajali, jo uvijek
prilino udaljeni, Sarah okrenuta le3ima prema njemu.
+ :vdje ste proveli no18
<imnula je glavom. 5astupila je utnja.
+ 4ar niste gladni8
Sarah je stresla glavom6 i utnja se opet uvukla medu njih. &li ovaj put ju je ona prekinula.
+ Vi znate8
+ 'zbivao sam juer cijeli dan. 5isam mogao do1i. :pet utnja. + @ospoda #oultene) se
oporavila8
+ <oliko ujem, jest.
+ &li bila je veoma ljuta na mene.
+ ;o je nedvojbeno samo dobro. 5ije vam bilo mjesto u njenoj ku1i.
+ & gdje bi meni bilo mjesto8 Sjetio se da mora paljivo birati rijei.
+ $a hajde... ne smijete aliti samu sebe. #riao joj je korakPdva. + Svi su se silno zabrinuli.
Sino1 su organizirali potragu. #o oluji.
:krenula se prema njemu, kao da je moda obmanjuje. ;ada je shvatila da govori istinu6 on
je opet po njenom iznena3enju shvatio da ona njega ne obmanjuje kad je reklaC + 5isam
namjeravala izazvati toliko neprilika.
+ #a... nije vano. !ak bih mogao re1i da su u svemu tome pomalo i uivali. &li jasno je da
sad morate oti1i iz ()mea.
Spustila je glavu. 'zrekao je to previe strogo. $alo je oklijevao, zatim pristupio i poloio joj
je utjeno ruku na rame.
+ 5e plaite se. %oao sam da vam u tome pomognem.
$islio je da 1e tom kratkom kretnjom i uvjeravanjem napraviti prvi korak prema gaenju
one vatre koju je po doktorovim rijeima zapalio6 ali kad je ovjek sam gorivo, gaenje je
poara beznadna zada1a. Sarah je sva plamtjela. :i su joj plamtjele kad je strastveno pogledala
u 2harlesa. #ovukao je ruku, ali ona ju je uhvatila i, prije nego ju je uspio sprijeiti, podigla je
usnama. :n ju je tada preplaeno istrgnuo6 a ona je reagirala kao da ju je pljusnuo.
+ %raga moja gospo3ice 9oodru, molim vas, svladajte se. =a...
+ 5e mogu.
0ijei su bile jedva ujne, ali uutkale su 2harlesa. #okuao je sam sebe uvjeriti kako ona
zapravo misli da ne moe svladati svoju zahvalnost za njegovo milosr3e... pokuao je, pokuao
je. &li na trenutak mu je u sje1anju iskrsnuo <atulov stihC L<ad god te vidim, zvuk posustaje,
jezik muca, tiha vatra ulja mi se kroz udove, tutnjava iznutra, i tama, prekrivaju mi ui i oi.M
<atul je tu prevodio Sapo6 a Sapin opis jo i danas je najbolji kliniki opis ljubavi u evropskoj
medicini.
Sarah i 2harles stajali su tako, plijen + samo to to nisu znali + upravo tih istih simptoma6
priznatih na jednoj strani, poricanih na drugoj6 premda je onaj to je poricao ustanovio da se
nije kadar odmaknuti. #roteklo je etiri ili pet sekundi nabijenih intenzivnim potisnutim
uvstvima. ;ada Sarah to doslovce vie nije mogla podnijeti. #ala je na koljena njemu do nogu.
0ijei su pokuljale.
+ (agala sam vas, htjela sam da me gospoda Fairle) vidi, znala sam da 1e re1i gospodi
#oultene).
Sva kontrola koju je 2harles u posljednjem trenutku uspio prikupiti ponovo mu je izmakla.
4aprepaten je zurio dolje u to podignuto lice pred sobom. :igledno se od njega trailo
oprotenje6 ali on sam traio je putokaz, jer su lijenici opet zakazali. Sve su one otmjene mlade
dame, koje su se uputale u pale i pisanje anonimnih pisama, s ljubaznim potovanjem prema
crnoPbijelim moralnim ocjenama, ekale da ih uhvate prije nego to 1e priznati.
Suze su joj navrle na oi. Veliko bogatstvo koje ga eka, zlatan svijet6 a nasuprot tome,
si1una izluina suznih lijezda, treperava kapljica ili dvije vode, tako sitna, tako prolazna, tako
kratka. & ipak je stajao kao ovjek pod branom koja poputa, a ne kao ovjek iznad uplakane
ene.
+ &li zato...8
#odigla je tada pogled, intenzivno ozbiljan, pun predavanja, s izjavom tako nedvojbenom da
su rijei bile nepotrebne6 s golotinjom zbog koje je svako izmicanje + svako daljnje Ldraga
moja gospo3ice 9oodru>M + postalo nemogu1e.
#olako je ispruio ruke i podigao je. :i su im ostale me3usobno prikovane, kao da su oboje
hipnotizirani. Uinila mu se + ili su mu se uinile te krupne, te bezdane oi + najzanosnijom
ljepotom koju je u ivotu vidio. Eto se iza njih krilo, nije bilo vano. ;renutak je nadvladao
doba.
Uzeo ju je u naruaj, vidio kako joj se oi sklapaju dok mu tone u zagrljaj6 zatim je zatvorio
svoje i pronaao njene usne. :sje1ao je ne samo njihovu meko1u, ve1 cijeli vrsti sadraj
njenog tijela6 njenu neoekivano sitnu gradu, krhkost, slabost, njenost...
Bestoko ju je odgurnuo.
'zmuen pogled, kao da je najokorjeliji zloinac uhva1en u najstranijem zloinu. 4atim se
okrenuo i jurnuo kroz vrata + opet u novi uas. ;o nije bio doktor @rogan.
32
+ ona u 'ijelom muslinu eka na trijemu, srca puna nade dok uplja melodija iznutra
mehaniki svira i dalje.
HARDY, Mu,(Bka kut(&a
"rnestina te prole no1i nije mogla spavati. Vrlo je dobro znala koji su prozori u *ijelom
lavu 2harlesovi i nije joj promaklo kako mu je svjetlo gorjelo jo dugo nakon to se hrkanje
njene tetke razmiljelo kroz tihu ku1u. :sje1ala se povrije3enom i osje1ala se krivom otprilike u
jednakim dijelovima + to jest, u poetku. &li kad se iskrala iz kreveta po valjda esnaesti put da
pogleda gori li svjetlo jo uvijek, a gorjelo je, njen se osje1aj krivnje poeo pove1avati. 2harles
je vrlo oigledno, i s pravom, bio nezadovoljan s njom.
5aime, kad je nakon 2harlesova odlaska "rnestina rekla samoj sebi + a potom i tetki ;ranter
+ da joj zaista nije stalo ni koliko je crno pod noktom do 9ins)atta, mogli biste pomisliti da bi
kiselo gro3e bila prikladnija hortikulturna metaora. :na je nedvojbeno uspjela nagovoriti
samu sebe da ljubazno prihvati ulogu chatelaine kad je 2harles otiao svom stricu, ak je poela
sastavljati popise Lstvari koje valja obavitiM... ali nenadana smrt toga sna donijela joj je
stanovito olakanje. Bene koje upravljaju velikim ku1ama moraju imati u sebi neku generalsku
crtu6 a "rnestina nije imala ba nikakvih militaristikih tenji. Voljela je svaku vrst luksuza i
voljela je da svi tre oko nje, premda ne i da puu6 ali posjedovala je vrlo zdrav gra3anski
osje1aj za proporcije. ;rideset soba, kada je petnaest dovoljno, za nju je bila ista ludost. $oda
je tu razmjernu tedljivost naslijedila od oca, koji je potajno vjerovao da je LaristokratM sinonim
za Ltatu ostentativnostM, premda ga to nije sprijeilo da dobar dio svog posla temelji ba na toj
mani, ili da ivi u londonskoj ku1i koju bi mogao poeljeti mnogi plemi1 + 7i da prigrabi prvu
priliku za stjecanje plemi1kog naslova, koja se pruila njegovoj od srca ljubljenoj k1eri. %a mu
ne uinimo naao, valja priznati da bi moda odbio vikonta kao pretjeranost6 barunet je bio tako
izrazito pristojan.
%onekle sam nepravedan prema "rnestini, koja je napokon bila samo rtva okolnosti6 rtva
neliberalne sredine. %akako, upravo njen bitno shizoreni pogled na drutvo ini srednju klasu
tako neobinom mjeavinom kvasca i tijesta. %anas smo skloni zaboraviti kako je to oduvijek
bila velika revolucionarna klasa6 mnogo vie pozornosti obra1amo aspektu tijesta, buroaziji
kao utoitu reakcije, kao sveop1oj uvredi, vjeno sebinoj i konormistikoj.
$e3utim, to janusovsko svojstvo potjee iz jedne spasonosne vrline te klase, a ta je
slijede1aC jedina od tri velike drutvene kaste ona sebe iskreno i po navici prezire. "rnestina u
tome nije bila nikakva iznimka. 5ije samo 2harles uo nesimpatinu jetkost u njenom glasu6
ula ju je i ona sama. &li njena tragedija Ftragedija koja ostaje svenazonaG jest da je pogreno
primijenila taj dragocjeni dar prezira prema samoj sebi, te se tako pretvorila u rtvu vjenog
nepovjerenja svoje klase u samu sebe. Umjesto da nedostatke klase shvati kao razlog da odbaci
cijeli klasni sustav, ona ih je shvatila kao razlog da ezne za viom klasom. 5e moemo joj to
predbaciti, dakako6 bila je beznadno dobro nauena da drutvo promatra kao niz preki na
ljestvama6 svode1i tako vlastito stanje na puki korak prema neemu navodno boljemu.
' tako se dogodilo FLja sam nepristojna, ponaala sam se kao suknarova k1iMG da je u sitne
sate "rnestina odustala od pokuaja da zaspi, ustala i navukla svoj peignoir, i zatim otkljuala
svoj dnevnik. $oda 1e 2harles vidjeti da i njezin prozor tako3er pokajniki blista u gustoj
tmini poslije oluje. U me3uvremenu, prihvatila se pisanja.
5e mogu spavati. 5ajdrai 2. nije zadovoljan sa mnom + bila sam tako silno uzrujana
groznim vijestima iz 9ins)atta. Beljela sam plakati, bila sam tako silno oja3ena, ali sam
budalasto izgovorila mnogo ljutitih, prkosnih rijei + koje molim *oga da mi oprosti, dre1i na
umu da sam ih izgovorila iz ljubavi prema najdraem 2, a ne iz zlo1e. 'pak sam se uasno
rasplakala kad je on otiao. 5eka mi to bude pouka da primim k srcu prekrasne rijei *ranog
obreda, da tujem i sluam mog najmilijeg 2harlesa, ak i kad bi me uvstva nagnala da mu
proturjeim. %a ozbiljno i ponizno nauim podrediti svoju runu, prkosnu svojeglavost
njegovoj mnogo ve1oj mudrosti, da cijenim njegov sud i lancem se priveem za njegovo srce,
jerC LSlatko1a iskrenog <ajanja dveri su k pravom *laenstvuM.
$oda ste primijetili da je "rnestinina uobiajena ironija izostala u ovom dirljivom
odlomku6 ali nije 2harles jedini imao nekoliko glasova. ' ba kao to se ona nadala da 1e on
moda vidjeti zakanjelo svjetlo u njezinoj sobi, tako je isto zamiljala dan kad 1e je on moda
nagovoriti da podijele te intimne zapise njene predsvadbene due. #isala je djelomice za
njegove oi + kao to je, poput gotovo svake viktorijanske ene, pisala djelomice za 5jegove
oi. (egla je u postelju smirenija, tako potpuno i prikladno u duhu raskajana nevjesta, da mi
naprosto ne preostaje drugo ve1 da zakljuim kako, na kraju, ipak mora ponovo osvojiti svog
nevjernog zarunika.
& ona je jo uvijek vrsto spavala kad se etiri kata ispod nje odigrala mala drama. Sam toga
jutra nije ustao tako rano kao njegov gospodar. <ad se spustio u hotelsku kuhinju po svoj aj i
preni sir + rijetko je koji viktorijanski sluga jeo manje od svoga gospodara, ma koliko mu
nedostajalo pravog gastronomskog ponaanja + mali ista cipela doekao ga je s vije1u da mu
je gospodar iziaoC i da Sam mora spakirati i sapeti prtljagu i biti pripravan da krene u podne.
Sam je prikrio svoje zaprepatenje. #akiranje i zatvaranje kovega bio je posao od svega pola
sata. 'mao je hitnijih obaveza.
Smjesta je poao u ku1u tetke ;ranter. Eto je rekao, ne treba ispitivati, osim da je to zacijelo
bilo proeto tragikom, jer je tetka ;ranter Fkoja se pridravala neciviliziranih seoskih satiG
siavi pet minuta kasnije u kuhinju, zatekla $ar) u poplavi suza, skrenu za kuhinjskim
stolom. Sarkastino uzdignuta brada gluhe kuharice jasno je pokazivala da kod nje ne1e nai1i
na su1ut. $ar) je podvrgnuta ispitivanju6 i tetka ;ranter je ubrzo, na svoj ustro blagi nain,
izvukla iz nje izvor njenog jada6 i primijenila mnogo ljubazniji lijek nego 2harles. %jevojka je
dobila slobodno sve dok se ne bude morala pobrinuti za "rnestinu6 budu1i da su teki brokatni
zastori gospo3ice "rnestine obino ostajali navueni sve do deset, to je znailo gotovo tri sata
milosti. ;etka ;ranter nagra3ena je najzahvalnijim smijekom koji je svijet toga dana vidio. #et
minuta kasnije moglo se vidjeti Sama ispruenog koliko je dug i irok usred *road Streeta.
!ovjek ne smije trati glavom bez obzira po kaldrmi, ak i ako ide jednoj $ar).
33
o daj da lju'im svoju lju'av nasamo,
i ono to spoznam da svijetu nepoznato 'ude, da svjedoka viziji ne zovem,
da gledam, nevi-en od svih...
A. H. =%O:4H, "&e')a (188H)
*ilo bi teko re1i tko se vie uasnuo + gospodar, ukoen dva metra od vrata, ili sluinad,
jednako ukoena otprilike desetak metara od njega. ;o se dvoje tako zaprepastilo da Sam nije
ak odmaknuo ni ruku s $ar)na struka. ;ableau je razbila pojava etvrtog lika6 Sare,
izbezumljena lica na vratima. #ovukla se tako brzo da su je registrirali gotovo podsvjesno. &li
ipak dovoljno. Samova usta su se irom otvorila i ruka mu je pala s $ar)na struka.
+ <oga vraga ovdje radite8
+ "to, etam, gospodine 2harles.
+ #a zar nisam ostavio nalog da...
+ @otov sam, gospodine. Sve je spremno. 2harles je znao da lae. $ar) je okrenula glavu s
taktom koji joj je pristajao. 2harles je malo oklijevao zatim je naglo pristupio Samu, kroz
iji su mozak sijevnuli prizori otputanja, napada...
+ 5ismo znali, gospodine 2harles. 5a asnu rije, nismo.
$ar) je preko ramena dobacila stidljiv pogled 2harlesuC bilo je u njemu zaprepatenja, i
straha, ali i jedva primjetan nagovjetaj potajnog divljenja. :bratio joj se.
+ *udite ljubazni i ostavite nas naas. + %jevojka se naklonila i hitro odmaknula u stranu da
ih ne uje. 2harles je motrio Sama, koji je ponovo poprimio svoj najponizniji lakajski izraz i
intenzivno se zagledao u gospodareve cipele. + %oao sam ovamo po onome poslu koji sam
spomenuo.
+ %a, gospodine.
2harles je spustio glas. + 5a zahtjev lijenika koji je preuzeo njeno lijeenje. 5jemu su
okolnosti potpuno poznate.
+ %a, gospodine.
+ <oje se me3utim ni u kojem sluaju ne smiju objaviti.
+ 0azumijem, gospodine 2harles.
+ & ona, razumije li ona8
Sam je podigao pogled. + $ar) ne1e nita re1i, gospodine. Bivota mi.
Sad je 2harles spustio pogled. *io je svjestan da su mu obrazi tamnocrveni. + Vrlo dobro.
=a... ja ti zahvaljujem. ' pobrinut 1u se da... evo. + #oeo je preturati po depovima trae1i
novarku.
+ : ne, gospodine 2harles. + Sam je malo ustuknuo, za nijansu predramatino a da bi uvjerio
nepristranog promatraa. + 5ikako.
2harlesova se ruka nespretno zaustavila. @ospodar i sluga izmijenili su pogled. $oda su
obojica znali da je upravo prinesena lukava rtva.
+ U redu. =a 1u ti to nadoknaditi. &li nikome ni rijei.
+ @rom me spalio ako pisnem, gospodine 2harles.
' s tom se mranom prijetnjom Sam okrenuo i poao za svojom $ar) koja je sad ekala,
diskretno okrenuvi leda, otprilike stotinu metara daleko medu klekom i paprati.
4ato im je odredite bilo ba hambar, ovjek moe tek naga3ati6 moda vas je ve1 zaudilo i
iznenadilo to je pametna djevojka kao $ar) briznula u pla pri pomisli na pukih nekoliko dana
izbivanja. &li ostavimo Sama i $ar), koji su ponovo uli u umu, preli nekoliko koraka u
sablanjenoj utnji, zatim potajice uhvatili pogled jedan drugoga + i bespomo1no se ukoili u
provali neujnog smijeha6 i vratimo se porumenjelom 2harlesu.
@ledao je za njima dok mu se nisu izgubili iz vida, zatim svrnuo pogled na zagonetni
hambar. *io je do sri potresen vlastitim ponaanjem, ali svjei zrak omogu1io mu je da na
trenutak razmisli. %unost mu je, kao esto dotada, priskoila u pomo1. Sramotno je raspirio
zabranjenu vatru. $oda ve1 u ovom trenutku druga rtva pogiba u njenim plamenovima,
prebacuju1i ue preko grede... 5aas je oklijevao, zatim odluno krenuo natrag u hambar i Sari.
Stajala je kraj ruba prozora, sakrivena od pogleda izvana, kao da je htjela uti to se odvijalo
izme3u 2harlesa i Sama. 4astao je na vratima.
+ $orate mi oprostiti to tako nedopustivo iskoritavam va nevoljni poloaj. + 4astao je, a
onda nastavio. + ' to ne samo danas ujutro. + :borila je pogled. (aknulo mu je kad je vidio da
izgleda nekako smirenija, ne vie tako mahnita. + 5ije mi ni na kraj pameti bilo da se
poigravam vaim uvstvima. #onio sam se veoma nepromiljeno. Veoma nepromiljeno.
Upravo ja snosim cijelu krivnju. + 4agledala se u grubi kameni pod izme3u njih, uhi1enik koji
oekuje presudu. + 5a alost, teta je ve1 poinjena. $oram vas sada zamoliti da mi je
pomognete ispraviti. + =o uvijek je odbijala njegov poziv da progovori. + #osao me zove u
(ondon. 5e znam na kako dugo. + ;ada ga je pogledala, ali samo na trenutak. 5astavio je,
zamuckuju1i. + $islim da biste morali oti1i u "Jeter. $olim vas da uzmete novac u ovom
novaniku + kao zajam ako elite... dok ne uspijete na1i prikladno mjesto... i ako bi vam bila
potrebna bilo kakva daljnja inancijska pomo1... + @las mu se izgubio. #ostupno je postajao sve
slubeniji. 4nao je da zacijelo zvui odvratno. :krenula mu je le3a.
+ 5ikad vas vie ne1u vidjeti.
+ 5e moete oekivati da to poreknem.
+ #remda ivim samo zato da vas vidim.
Uasna se prijetnja zadrala u tiini koja je uslijedila. 5ije se usudio otvoreno je izraziti.
:sje1ao se poput ovjeka u okovima6 i njegovo oslobo3enje dolo je isto tako nenadano kao
pomilovanje osu3eniku na smrt. :gledala se oko sebe i smjesta proitala njegove misli.
+ %a sam se eljela ubiti, imala sam dosad dovoljno razloga. + #ogledala je kroz prozor. +
#rihva1am va zajam... sa zahvalno1u.
:i su mu se naas zatvorile u nijemoj zahvalnosti. Stavio je novanik + ne onaj koji mu je
"rnestina izvezla + na izboj kraj vrata.
+ :ti1i 1ete u "Jeter8
+ &ko mi vi to savjetujete.
+ :d sveg srca. #riklonila je glavu.
+ ' moram vam jo neto re1i. U gradu se govori da bi vas valjalo smjestiti u sanatorij. +
5jene su oi bljesnule prema njemu. + ;a je ideja nedvojbeno potekla iz ku1e $arlborough. 5e
morate je ozbiljno shvatiti. Unato tome, moda 1ete sebi pritedjeti neugodnosti ako se ne
vratite u ()me. + $alo je oklijevao, zatim rekaoC + <ako ujem, za vama 1e uskoro ponovo biti
organizirana potraga. 4ato sam doao tako rano.
+ $oj koveg...
+ =a 1u se pobrinuti za to. %at 1u ga poslati na eJetersku postaju. #alo mi je na pamet da bi,
ako se osje1ate dovoljno jakom, bilo razboritije otpjeaiti do &Jmouth 2rossa. ;ime bi se
izbjeglo... + ogovaranje njih dvoje. &li znao je to od nje trai. &Jmouth je jedanaest kilometara
daleko6 a 2ross, gdje su prolazile koije, jo tri kilometra dalje.
Suglasila se.
+ ' obavijestit 1ete gospodu ;ran ter im prona3ete neko mjesto8
+ 5emam nikakvih preporuka.
+ $oete dati ime gospo3e ;albot. ' gospo3e ;ranter. =a 1u s njom razgovarati. ' nemojte da
vas ponos sprijei da joj se javite za daljnju inancijsku potporu, bude li vam potrebna. ' to 1u
urediti prije nego to odem.
+ 5e1e biti potrebno. + @las joj je bio gotovo neujan. + &li zahvaljujem vam.
+ $islim da ja moram zahvaliti vama. #ogledala ga je ravno u oi. ' dalje je osje1ao da ga
probada pogledom, da ga je itavog proniknula.
+ Vi ste veoma izuzetna osoba, gospo3ice 9oodru. %uboko se stidim to to ranije nisam
shvatio.
0ekla jeC + %a, ja jesam izuzetna osoba.
&li rekla je to bez oholosti6 bez sarkazma6 bez iega do gorke jednostavnosti. ' utnja se opet
uvukla me3u njih. #odnosio ju je koliko je mogao, zatim izvukao sat iz depa, vrlo nematoviti
nagovjetaj da mora krenuti. :sje1ao je svoju nezgrapnost, svoju ukoenost, njeno dostojanstvo
ve1e od svojega6 moda je jo uvijek osje1ao njene usne.
+ 4ar ne1ete po1i sa mnom natrag do puteljka8 5e1e, pri ovom posljednjem rastanku
dopustiti, da
ona vidi koliko se stidi. %a se @rogan pojavio, to sad ne bi bilo vano. &li @rogan se nije
pojavio. Sarah je koraala pred njim, kroz mrku paprat i ivu kleku, u ranom svjetlu sunca,
blistave kose6 utke, ne okrenuvi se ni jednom. 2harles je vrlo dobro znao da bi ga mogli
promatrati Sam i $ar), ali sad mu se uinilo bolje da vide kako se ne krije. #ut je vodio uzbrdo
kroz stabla i napokon izbio na glavni puteljak. :na se okrenula. #ristupio joj je i ispruio ruku.
:klijevala je, a zatim mu pruila svoju. :n ju je vrsto uhvatio, spreavaju1i svaku daljnju
ludost.
#romrmljao jeC + 5ikad vas ne1u zaboraviti.
#odigla je lice prema njegovom, i u njenim je oima razabrao nekakav prikriven, ali
pronicav izraz6 kao da postoji neto to on mora vidjeti, jo nije prekasnoC istina onkraj
njegovih istina, uvstvo onkraj njegovih uvstava, povijest onkraj svih njegovih pojmova o
povijesti. <ao da bi mogla re1i neizmjerno mnogo6 a ipak istodobno znade da ako on te rijei ne
moe shvatiti a da ih ona ne izgovori...
;aj je trenutak dugo potrajao. 4atim je on spustio pogled i njenu ruku.
!as kasnije osvrnuo se preko ramena. Stajala je ondje gdje ju je ostavio i promatrala ga.
#odigao je eir. 5ije mu niim uzvratila.
=o deset minuta kasnije zaustavio se kod ljese na morskoj strani puta prema $ljekari.
:datle se pogled pruao preko polja prema 2obbu. %aleko dolje, sitan se lik penjao stazom
prema ljesi kod koje je stajao 2harles. $alo se povukao, naas oklijevao... zatim poao dalje
svojim putem, ugaenom stazom do ceste koja je vodila u grad.
34
7 trula je rua istrgnuta iz zida.
HARDY, Za *&etra ( k(2e
+ *io si u etnji.
5jegova druga promjena odje1e pokazala se dakle ispraznom izlikom.
+ $orao sam razbistriti misli. (oe sam spavao.
+ ' ja. + %odala jeC + 0ekao si da si neizmjerno umoran.
+ *io sam.
+ &li bio si na nogama do poslije jedan sat. 2harles se poneto naglo okrenuo prozoru. +
$orao sam mnogo tota razmotriti.
"rnestinin udio u toj ukoenoj izmjeni misli nagovijeta kako joj nije posve uspjelo ouvati
stil svog no1nog samoprijekora pri danjem svjetlu. &li osim za etnju znala je tako3er, preko
Sama, $ar) i izbezumljene tetke ;ran ter, da 2harles namjerava toga dana otputovati iz ()mea.
!vrsto je odluila da ne zahtijeva objanjenje te nagle promjene plana6 neka ga njegovo
gospodstvo dade kad to njemu bude odgovaralo.
& tada je, kad je napokon doao neposredno prije jedanaest, a ona sjedila i edno ga ekala u
stranjem salonu, bio toliko neljubazan da je nadugako razgovarao u predvorju s tetkom
;ranter, i to jo neujno, to je bilo najgore od svega. Stoga je u njoj sve kipjelo.
$oda mu je tako3er zamjerila i to se toga jutra posebno potrudila oko svoje toalete, a on
joj nije udijelio uop1e nikakav kompliment. 'mala je svijetloruiastu haljinu Lza doruakM sa
irokim rukavima + tijesnim kod njenog pazuha, zatim bujno nabranim u pjeni muslina sve do
stegnutog zape1a. Vrlo je draesno isticala njenu krhkost6 a tome su mnogo pridonijele i bijele
vrpce u zaeljanoj kosi i blago prodoran miris lavande. *ila je e1erna &rodita, premda
pomalo oteenih oiju, ro3ena iz bijele platnene postelje. 2harles se lako mogao i okrutno
ponijeti. &li uspio je namjestiti smijeak i sjeo je kraj nje, uzeo je za ruku i potapao je.
+ 5ajmilija moja, moram te zamoliti za oprotenje. 5isam posve pri sebi. ' na alost,
neizbjeno je da hitno odem u (ondon.
+ :h, 2harles>
+ Volio bih da ne moram. &li ovaj novi razvoj doga3aja nalae mi da smjesta razgovaram s
$ontagueom. + $ontague je bio odvjetnik, u ono doba prije poreskih strunjaka, koji se brinuo
za 2harlesove poslove.
+ 4ar ne moe priekati dok se i ja ne vratim8 ;o je samo jo deset dana.
+ Vratit 1u se da te odvedem ku1i.
+ &li ne bi li gospodin $ontague mogao do1i ovamo8
+ 5a alost ne, ima previe papira. :sim toga, ne putujem samo zato. $oram obavijestiti
tvog oca to se dogodilo.
:dmaknula je svoju ruku od njegove podlaktice.
+ #a to se to njega tie8
+ %rago moje dijete, i te kako ga se tie. :n te povjerio mojoj brizi. ;akva ozbiljna promjena
mojih izgleda...
+ &li ti jo uvijek ima svoj dohodak>
+ #a... dakako, da, ja 1u uvijek biti razmjerno imu1an. &li postoje i druge stvari. #lemi1ki
naslov...
+ 5a to sam zaboravila. %akako. Uop1e ne dolazi u obzir da se udam za obinog puanina. +
#ogledala ga je preko ramena sarkastino i odluno koliko je prilika zahtijevala.
+ 4lato moje, budi strpljiva. ;e stvari valja otvoreno re1i + ti sa sobom donosi veliki novac.
0azumije se da su naa privatna uvstva od vrhunske vanosti. $e3utim, postoji i... pa, recimo,
zakonska i ugovorna strana braka koja..
+ <ojeta>
+ 5ajdraa moja ;ina.. +
+ ;i vrlo dobro zna da bi mi oni dopustili da se udam i za 7otentota, kad bih ja htjela.
+ $oda ima pravo. &li ak i najnjeniji roditelji vie vole da budu obavijeteni...
+ <oliko soba ima ku1a na *elgraviji8
+ #ojma nemam. + $alo je oklijevao, zatim dodao + $islim, dvadeset.
+ ' jednog si dana spomenuo da ima dvije i po tisu1e na godinu. Uz to 1e moj miraz
donositi....
+ 5ije sad rije o tome jesu li nam te izmijenjene okolnosti jo uvijek dovoljne za udoban
ivot.
+ Vrlo dobro. 0ecimo da ti tata kae da ne moe dobiti moju ruku. Eto onda8
+ ;i me namjerno ne eli razumjeti. 4nam to mi je dunost. !ovjek u takvom trenutku
mora biti nadasve obziran.
%ok su razgovarali, nisu se usudili jedno drugom pogledati u lice. Spustila je glavu, vrlo
jasno i buntovniki pokazuju1i neslaganje. Ustao je i stao iza nje.
+ ;o je tek puka ormalnost. &li takve su ormalnosti vane.
:na je tvrdoglavo zurila u pod.
+ Ve1 mi je dosta ()mea. :vdje te vi3am rje3e nego u gradu.
5asmijeio se. + ;o je smijeno.
+ !ini mi se rje3e.
:ko usana joj se pojavila mala mrzovoljasta bora. 5ije se dala smekati. <renuo je prema
kaminu, oslonio se na policu iznad njega i promatrao je sa smijekom6 ali bio je to smijeak bez
radosti, puka krinka. 5ije mu se svi3ala kad je bila svojeglava6 bila je tada u prejakoj
suprotnosti sa svojom ki1enom odje1om, kojoj je glavni cilj bila potpuna neprimjerenost izvan
ku1nog interijera. 5otorna gospoda *loomer uspjela je ugurati u drutvo djeli1 praktine odje1e
desetlje1e i pol prije godine o kojoj piem6 ali krinolina je na svim podrujima porazila taj rani
pokuaj stvaranja odijela s hlaama + mala injenica, koja mnogo znai, za nae poimanje
viktorijanaca. *ilo im je ponu3eno neto razborito6 a odabrali su ludost od dva metra, kojoj
nema premca u najve1im ludostima opsjednutoj marginalnoj umjetnosti.
$e3utim, u tiini koja je uslijedila, 2harles nije meditirao o kretenizmu visoke mode, ve1 o
tome kako bi otiao bez daljnjih komplikacija. Sre1om po njega, ;ina je istodobno razmiljala o
svom poloajuC napokon, zaista bi samo slukinja Ftetka ;ranter je protumaila zato se $ar)
nije mogla odazvati na zvonce pri bu3enjuG podizala toliku galamu oko jednog kratkog
izbivanja. :sim toga, mukareva se tatina zadovoljavala time da ga sluaju6 ena koristi
poslunost da postigne konanu pobjedu. %o1i 1e vrijeme kad 1e 2harles morati platiti za svoju
okrutnost. Sitni smijeak koji mu je uputila bio je pun kajanja.
+ #isat 1e svakoga dana8
#ruio je ruku i dodirnuo joj obraz. + :be1avam.
+ ' vratit 1e se im bude mogao8
+ !im budem mogao pospjeiti poslove s $ontagueom.
+ #isat 1u tatici sa strogim nare3enjem da te smjesta poalje natrag.
2harles je jedva doekao priliku. + & ja 1u ponijeti taj list, ako ga odmah napie. :dlazim
za jedan sat.
;ada je ustala i ispruila ruke. Beljela je da je poljubi. 5ije se mogao prisiliti da je poljubi u
usta. Stoga ju je uhvatio za ramena i blago poljubio u obje sljepoonice. 4atim se okrenuo da
pode. &li s nekog je neshvatljivog razloga zastao. "rnestina je edno i ponizno zurila pred sebe
+ u njegovu tamnomodru kravatu s bisernom iglom. 4ato 2harles nije mogao oti1i, nije bilo
odmah jasno6 u stvari, dvije su ruke bile vrsto zataknute u donje depi1e njegovog prsluka.
Shvatio je cijenu svog osloba3anja, i platio je. 5ije osjetio da se svijet rui oko njega, nije uo
unutranju tutnjavu, niti mu je tama prekrila oi i ui dok je nekoliko sekundi stajao utisnuvi
svoje usne u njene. &li "rnestina je bila vrlo draesno odjevena6 vizija, moda vie taktilni
dojam njenog sitnog bijelog tijela, iskrsla je u 2harlesovom duhu. #oloila mu je glavu na
rame i privila se uz njega6 i dok ju je tapao i gladio i mrmljao nekakve budalaste rijei, zatekao
se iznenada u strahovitoj neprilici. U bedrima je osjetio vrlo izrazito podrhtavanje. :d poetka
je ta "rnestinina 1ud, njezina udnovata osjetljivost i emocionalni hirovi, obe1anje neke
prikrivene neobuzdanosti... neke pripravnosti da se naui perverznosti, da jednog dana
bojaljivo, ali s tekom zagrize u zabranjeno vo1e. :no to je 2harles nesvjesno osjetio bila je
moda tek vjena privlanost plitkih enaC da ovjek od njih moe uiniti to god ho1e. :no to
je osjetio svjesno, bio je dojam okaljanostiC osjetiti putenu elju sada kad je istoga jutra
dodirnuo usne druge ene>
#rilino je hitro poljubio "rnestinu u tjeme, blago oslobodio njene prste njihova uporita,
redom ih poljubio i otiao.
=o uvijek mu je predstojala jedna kunja jer je $ar) stajala kraj vrata s njegovim eirom i
rukavicama. :i su joj bile oborene, ali obrazi crveni. *acio je pogled na zatvorena vrata sobe
iz koje je iziao dok je navlaio rukavice.
+ Sam je protumaio okolnosti ovoga jutra8
+ =est, gospodine.
+ ;i... razumije8
+ %a, gospodine.
:n je ponovo skinuo rukavicu i popipao se po depu od prsluka. $ar) se nije povukla,
premda je jo vie spustila glavu.
+ :h, gospodine, ja to ne1u.
&li ve1 ga je uzela. !as kasnije zatvorila je vrata za 2harlesom. Vrlo polako otvorila je malu
+ i, na alost, prilino crvenu ruicu, i zagledala se u mali zlatnik na dlanu. ;ada ga je stavila
izme3u bijelih zuba i zagrizla, kao to je to obiavao njen otac, da se uvjeri da nije mjed6 ne da
bi ona tako mogla razlikovati jedno od drugoga, ali taj ugriz je na neki nain dokazivao da je to
zaista zlato6 ba kao to je zadravanje #od stijenama dokazivalo da je to zaista grijeh.
Eto moe jedna neduna seoska djevica znati o grijehii8 ;o pitanje zahtijeva odgovor. U
me3uvremenu 2harles se moe otputiti u (ondon sam.
35
! te'i jedina mi se mo krije. Slatkog trajanja na svijetu.
HARDY, !&e,(na .e')rtno't
U bolnicu su dovedene da se porode mnoge trudne djevojke u etrnaestoj godini, ak
djevojke od trinaeste pa sve do sedamnaeste godine ivota. %jevojke su ustvrdile da im se ta
nesre1a dogodila... na odlasku ili na povratku sa zemljoradnikog posla. %jevojke i mladi1i tih
godina prevaljuju osam, devet ili deset kilometara do posla, i hodaju u skupinama po cestama i
sporednim putovima. =a sam sam bio svjedokom grubih bestidnosti izme3u djeaka i djevojaka
od ,D do ,. godina. =ednom sam vidio kako kojih pet ili est momaka vrije3a jednu mladu
djevojku uz cestu. %ruge, starije osobe bile su otprilike AH ili SH metara daleko, ali nisu
obra1ale nikakvu pozornost. %jevojka je vikala, to me navelo da stanem. Vi3ao sam i momke
kako se kupaju u potocima, a djevojke izme3u trinaest i devetnaest godina gledaju ih s obale.
'zvjetaj komisije o zapoljavanju djece F,-./G
S ime smo suoeni u devetnaestom stolje1u8 S jednim razdobljem u kojem je ena bila
posve1ena6 i u kojem ste mogli kupiti trinaestogodinju djevojku za nekoliko unti + nekoliko
ilinga, ako ste je eljeli samo na sat ili dva. U kojem je bilo sagra3eno vie crkava nego u
cijeloj ranijoj povijesti zemlje6 u kojem je jedna na svakih ezdeset ku1a u (ondonu bila bordel
Fdananji bi omjer bio blii jednoj na est tisu1aG. U kojem se o svetosti braka Fi isto1i prije
brakaG propovijedalo sa svake propovjedaonice, u svakom novinskom uvodniku i javnoj izjavi6
i koje je nadmailo sva + ili gotovo sva + razdoblja brojem istaknutih javnih linosti, od
budu1eg kralja pa nanie, koje su vodile skandalozan privatni ivot. U kojem je kazneni
zakonik postupno humaniziran6 a lagelacija uzela toliko maha da se jedan Francuz posve
ozbiljno prihvatio posla da dokae kako je $arZuis de Sade morao biti engleskog podrijetla. U
kojem je ensko tijelo bilo sakriveno od pogleda kao nikad do tada6 i u kojem se svaki kipar
cijenio po svojoj sposobnosti da klee nage ene. U kojem ne postoji ni jedan jedini knjievno
vrijedan roman, drama ili pjesma to se usudio pre1i granicu putenosti poljupca, u kojem su dra
*o?dlera Fa nadnevak nas njegove smrti, ,-AI, podsje1a kako je viktorijanski etos postojao
mnogo prije pravog praga razdobljaG op1enito smatrali javnim dobroiniteljem6 i u kojem je
proizvodnja pornograije ostala do danas nenadmaena. U kojem se nikad nisu spominjale
ekskrecione unkcije6 a u kojem su sanitarni ure3aji ostali tako primitivni + klozet s vodom
pojavio se tek pri kraju razdoblja i ostao luksuz sve do ,QHH + da su zacijelo bile vrlo rijetke
ku1e i vrlo rijetke ulice koje ovjeka nisu neprestano podsje1ale na njih. U kojem se op1enito
dralo da ene ne doivljavaju orgazam6 a u kojem su ipak svaku prostitutku uili da ga
simulira. U kojem je ostvaren golemi napredak i oslobo3enje na svim drugim podrujima
ljudskog djelovanja6 a nita osim tiranije u tom najosnovnijem i najtemelj nijem.
5a prvi pogled, odgovor se ini jednostavnim + rije je o sublimaciji. Viktorijanci su
pretakali svoj libido u ta druga podruja6 kao da je neki duh evolucije, u nastupu lijenosti rekao
sam sebiC #otreban nam je nekakav napredak, pa hajde da podignemo branu i skrenemo jedan
veliki kanal, i onda ekamo to 1e se dogoditi.
%ok djelomice priznajem da je teorija sublimacije istinita, ponekad se pitam + ne navodi li
nas ona do pogrene pretpostavke da viktorijanci zapravo nisu bili veoma skloni seksu. &li oni
su bili isto toliko skloni seksu, kao i nae stolje1e + i, unato injenici da nama name1u seks i
dan i no1 Fkao to su viktorijancima nametali religijuG, mnogo vie zaokupljeni njime nego to
smo mi uistinu. 5edvojbeno su bili zaokupljeni ljubavlju, i posve1ivali joj mnogo ve1i dio
svoje umjetnosti nego to joj mi posve1ujemo nae. 'sto tako, ne moe se ni $althusa ni
nedostatak sredstava za spreavanje zae1a
,H
potpuno okriviti za injenicu da su se mnoili kao
zeevi i oboavali plodnost mnogo vatrenije od nas. 5iti se moe re1i da nae stolje1e ozbiljno
10
#rvi prezervativi Fod crijeva za kobasiceG poeli su se prodavati krajem sedamnaestog stolje1a. $althus je
zaudo osu3ivao razne metode spreavanja zae1a kao LnepristojneM, ali propaganda za njihovu upotrebu poela je
dvadesetih godina devetnaestoga stolje1a. #rvu knjigu nalik nekom modernom Lseksualnom prirunikuM napisao je
dr @eorge %rvsdale i poneto je nejasno nazvao "lementi drutvene znanosti6 ili izika, spolna i prirodna religija.
'zlaganje o istinitom uzroku i jedinom lijeku za tri temeljna zlaC *ijedu, #rostituciju i 2elibat. <njiga je izila
,-ID. i mnogo se itala i prevodila. "vo %r)sdaleovog praktinog savjeta, s izdajnikom konanom zagradomC
L:plo3enje se izbjegava ili izvlaenjem spolnog uda neposredno prije nego do3e do ejakulacije Fto je esta praksa
oenjenih i neoePnjenih mukaracaG6 upotrebom prezervativa Fto je tako3er vrlo esto, ali vie na evropskom
kontinentu nego u ovoj zemljiG6 uvo3enjem komadi1a spuve u vaginu...6 ili utrcavanjem mlake vode neposredno
poslije koitusa.
#rvi je od tih naina iziki tetan, i moe lako izazvati ivane poreme1aje i spolnu slabost i zakrenost... %rugi,
naime prezervativ, otupljuje uitak i esto izaziva impotenciju u mukarca i ga3enje i u jedne i u druge strane, tako
da je tako3er tetan.
;i prigovori se, vjerujem, ne odnose na tre1i nain, naime, na uvo3enje spuve ili neke druge tvari koja 1e zatititi
u1e maternice. Bena to moe lako uiniti i ini mi se da to gotovo uop1e ne1e utjecati na spolni uitak, niti imati
bilo kakve kodljive posljedice za zdravlje i jedne i druge strane. FSva zatitna sredstva, da bi bila zadovoljavaju1a,
valja da koristi ena, budu1i da je strast i impulzivnost spolnoga ina naruena ako o njima mora misliti
mukarac.GM
zaostaje u napretku i liberalizaciji6 a ipak ne1emo ozbiljno utvrditi kako je to zato to ini imamo
toliki suviak sublimirane energije. Vidio sam da se zloeste devedesete prikazuju kao reakcija
na mnoga desetlje1a uzdravanja6 ali vjerujem da je posrijedi naprosto iznoenje u javnost
neega to je do tada bilo privatno, i slutim da smo zapravo suoeni s ljudskom konstantom6
razlika je tek u rjeniku, u stupnju metaore.
Viktorijanci su odluili da shvate ozbiljno neto prema emu se mi odnosimo prilino olako,
i svoju su ozbiljnost izraavali ne govore1i otvoreno o seksu, ba kao to se mi u tome
ponaamo upravo suprotno. &li ti LnainiM na koje se ozbiljnost pokazuje puka su konvencija.
!injenica iza njih ostaje konstantna.
Vjerujem tako3er da postoji jo jedna op1a zabludaC izjednaavanje visokog stupnja
seksualnog neznanja s niskim stupnjem seksualnog uitka. Uop1e ne dvojim da je u trenutku
kad su se 2harlesove i Sarine usne dotakle, i na jednoj i na drugoj strani iskazano vrlo malo
ljubavne vjetine6 ali iz toga ne bih nikako izveo nedostatak seksualnog uzbu3enja. U svakom
sluaju, mnogo je zanimljiviji omjer izme3u elje i mogu1nosti da bude ispunjena. %akako, da i
tu moemo vjerovati kako prolazimo mnogo bolje od svojih pradjedova. &li elja je uvjetovana
uestalo1u kojom je izazvanaC na svijet troi golemu koliinu vremena pozivaju1i nas na
kopulaciju, dok nas naa stvarnost jednako revno onemogu1uje u tome. 5ismo tako
onemogu1eni kao viktorijanci8 $oda. &li ako ovjek smije uivati samo u jednoj jabuci na
dan, mogao bi se s prilino opravdanja protiviti ivotu u vo1njaku punom tih nevoljnih plodova6
moda bi ak ustanovio da su jabuke sla3e kad bi mu bila doputena samo jedna na tjedan.
' tako se ini da nije ni priblino sigurno nisu li viktorijanci doivljavali mnogo izotreniji,
zato to je bio rje3i, seksualni uitak od nas6 i nisu li toga bili neodre3eno svjesni, te izabrali
konvenciju potiskivanja, represije i utnje, da sauvaju tu otrinu uitka. 5a neki nain,
prebacuju1i na javnu imaginaciju ono to su oni preputali privatnoj, mi smo vie viktorijansko
+ u pogrdnom smislu te rijei + stolje1e, zato to smo, unitivi toliko od zagonetnosti, od
poteko1a, od oreola zabranjenog, unitili i veliki dio uitka. %akako da nije mogu1e mjeriti
relativne stupnjeve uitka6 ali moda je to ve1a sre1a za nas nego za viktorijance. & uza sve to,
njihov ih je metod jo nagra3ivao i suvikom energije. :na tajnovitost, onaj jaz izme3u
spolova, koji je toliko muio 2harlesa kad ga je Sarah pokuala smanjiti, zacijelo je urodio
ve1om snagom i vrlo esto ve1om iskreno1u na svim drugim podrujima.
Sve nas je to na izgled odvelo daleko od $ar), premda se sad sje1am da je ona veoma
voljela jabuke. &li sigurno je da nije bila neduna seoska djevica, iz jednostavnog razloga to su
ta dva pridjeva u njenom stolje1u bila neuskladiva. Uzroke nije teko na1i.
@olema ve1ina svjedoka i izvjestitelja u svakom razdoblju pripada obrazovanom sloju6 i to je
tijekom povijesti urodilo nekom vrstom manjinskog iskrivljavanja stvarnosti. Ukoeni
puritanizam koji pripisujemo viktorijancima, i prilino lijeno primjenjujemo na sve klase
viktorijanskog drutva, zapravo je miljenje gra3anske klase o etosu gra3anske klase.
%ickensovi su likovi iz radnikih slojeva svi odreda veoma smijeni Fili veoma ganutljiviG i
tvore neprispodobivu galeriju grotesknih portreta, ali ako nas zanima hladna zbilja, moramo
posegnuti za drugim izvorima + za $a)he?om, za velikim 'zvjetajima komisije, i tome
slinim6 a posebno kad je rije o tom seksualnom aspektu njihovih ivota, to su ga %ickens
Fkojemu je u vlastitom ivotu nedostajala stanovita autentinostG i njegova bra1a u peru tako
totalno bo?dlerizirali. U krutoj + radije bih je nazvao mekanom, ali nije vano + zbilji
viktorijanske seoske "ngleske, ono to je jednostavnije doba nazivalo Lkuaj prije nego kupiM
Fpredbrani spolni odnos, u naem dananjem argonuG bilo je pravilo, a ne iznimka. Sluajte
ovo svjedoenje jedne gospode, koja je jo uvijek na ivotu. 0o3ena je ,--S. 5jezin je otac bio
lijenik ;homasa 7ard)ja.
Bivot teaka u devetnaestom stolje1u veoma se razlikovao od dananjeg. 5a primjer, medu
seljacima u %orsetu zae1e prije braka bilo je posve normalno i brak se nije sklapao sve dok
trudno1a nije bila oita... 0azlog su bile niske radnike nadnice i potreba da se obitelji osigura
ve1i broj ruku koje privre3uju.
,,
Sada sam stigao do sjene, veoma bitne sjene velikog romanopisca koji caruje nad dijelom
"ngleske o kojemu piem. <ad se podsjetimo da je 7ard) prvi razbio viktorijanski gra3anski
peat na navodnoj #andorinoj kutiji seksa, veoma je zanimljivo Fi nedvojbeno paradoksalnoG
kako je anatino titio peat vlastitog seksualnog ivota, i ivota svojih neposrednih predaka.
5aravno da je to bilo, i zauvijek 1e ostati, njegovo neotu3ivo pravo. &li mali je broj knjievnih
tajni + ova nije otkrivena prije ,QIHPtih + ostao tako dobro sauvan. ;a tajna, i zbilja
viktorijanske zemljoradnike "ngleske koju sam pokuao doarati u ovom poglavlju, odgovor
su na uveno pitanje "dmundea @osseaC LEto li je #rovidnost skrivila gospodinu 7ard)ju te se
tako uspravio na plodnom tlu 9esseJa i akom zaprijetio svom Stvoritelju8M 'sto je tako
opravdano mogao upitati zato su &treide bronanim akama prijetile nebu u $ikeni.
5ije sad mjesto da zadremo duboko u sjene kraj pustopoljine "gdon. #ouzdano se zna da se
,-./. 7ard), tada star dvadeset i sedam godina, vratio u %orset nakon studija arhitekture u
(ondonu i iskreno zaljubio u svoju esnaestogodinju ro3akinju ;r)phenu. 4aruili su se. #et
godina kasnije, iz neshvatljivih razloga, zaruke su raskinute. #remda to nije bez dvojbe
dokazano, sada se ini oitim da su zaruke raskinute kad je 7ard) otkrio vrlo mranu tajnu o
obiteljskoj povijestiC ;r)phena mu nije bila bratueda, ve1 nezakonita k1i njegove nezakonite
polusestre. 5a to upu1uje bezbroj 7ard)jevih pjesamaC <od ljese, 5ije se okrenula, 5jezina
besmrtnost
,A
i mnoge druge6 a dokazano je da je u njegovoj obitelji s majine strane ro3eno u to
doba nekoliko nezakonite djece. Sam je 7ard) ro3en Lpet mjeseci od oltaraM. #obonjaci su
ponekad tvrdili da je raskinuo zaruke iz klasnih razloga + bio je mladi1 prevelikih ambicija a da
bi prihvatio obinu djevojku iz %orseta. 'stina je da je enidbom uao u vii drutveni sloj + kad
je ,-/D. uzeo katastroalno be1utnu (aviniju @iord. &li ;r)phena je bila izuzetna mlada
ena6 postala je ravnateljica kole u #l)mouthu u dvadesetoj godini, nakon to je diplomirala
kao peta na uiteljskoj koli u (ondonu. ;eko je ne povjerovati kako ih je zacijelo neka strana
obiteljska tajna morala prisiliti da se razdvoje. *ila je to, dakako, donekle i spasonosna tajna,
budu1i da nema engleskog genija koji bi bio toliko odan jednoj muzi, i samo jednoj muzi, i
toliko joj dugovao. 5joj zahvaljujemo sve njegove najve1e ljubavne elegije. 5joj zahvaljujemo
Sue *ridehead i ;essu, koje su ista ;r)phena u duhu6 a 5eslavni =ude ak joj je preutno i
posve1en u 7ard)jevom predgovoru + L:vaj je roman zamiljen ve1 ,-QH... neke su se
potankosti nametnule smr1u jedne ene...M ;r)phena, tada ve1 udata za drugog ovjeka, umrla
je te godine.
;a napetost dakle + izme3u poude i odricanja, neumrlog pam1enja i neumrle represije,
lirskog predavanja i tragine dunosti, izme3u prljavih injenica i njihove plemenite upotrebe +
11
%odatni ekonomski razlog bio je paklenski sistem po kojem su neoenjeni mukarci + premda su inae radili kao
svi ostali mukarci + dobivali upola manju pla1u od oenjenih. ;aj sjajan metod osiguravanja radne snage + uz
cijenu nie navedenu + iezao je tek nakon to su u op1u upotrebu doli poljoprivredni strojevi. $oemo dodati
da je %orset, odakle su potekli muenici iz ;olpuddlea, iziao na zao glas kao najsramotnije izrabljivano
poljoprivredno podruje u "ngleskoj.
"vo to pie veleasni =ames Fraser te iste, ,-./. godineC L!ednost mora biti nepoznata vrlina, pristojnost neto
nezamislivo, kad su u jednoj maloj komori, s krevetima naguranim to je tjenje mogu1e, bez reda zbijeni otac,
majka, mladi ljudi, momci, odrasle i poluPodrasle djevojke + dva, a ponekad i tri pokoljenja6 kad se svaki in
toalete i prirode, oblaenja, svlaenja, ra3anja, smrti + obavljao naoigled i nadomak svih + kad je cijela atmosera
putena, a ljudska narav degradirana ispod razine svinje... Sluajevi incesta su sve prije nego rijetki. Balimo se na
predbranu neisto1u naih ena, na rasputene rijei i ponaanje djevojaka koje rade na poljima, na lako1u s
kojom se djevice rastaju od svoje asti, i kako rijetko bilo bratska bilo roditeljska krv uskipi od stida + ovdje, u tim
nabijenim seoskim kolibama, na1i 1emo dovoljno pozadine i razloga za to...M
& iznad svega toga prijetile su jo sumornije pojave, zajednike svakom getu otkako je svijeta i vremena6
skrouloza, kolera, endemiki tius i tuberkuloza.
12
5e najve1a, ali jedna od pjesama koje u tom kontekstu najvie otkrivaju. 5jezina prva verzija mogla bi biti
datirana ,-Q/. @osseovo kljuno pitanje postavljeno je u prikazu 5eslavnog =udea u sijenju ,-Q..
potie i tumai jednog od najve1ih pisaca toga razdoblja, a jo dalje, i ustrojstvo cijelog
razdoblja. 5a to sam vas elio podsjetiti ovom digresijom.
Vratimo se dakle naim ovcama. Sad 1ete zacijelo ve1 pogoditi zato su se Sam i $ar)
zaputili prema hambaru6 a kako im to nije bilo prvi put, moda 1ete bolje razumjeti $ar)ne
suze... i zato je ona znala neto vie o grijehu nego to bi ovjek naslutio pri prvom pogledu na
njeno devetnaestogodinje lice6 ili bi mogao naslutiti, da je proao kroz %orchester kasnije iste
godine, pri pogledu na lice jedne bolje obrazovane, premda tri godine mlade, djevojke u
zbiljskom svijetu6 koja stoji, sada zauvijek nedokuiva, kraj blijedog mladog arhitekta to se
netom vratio nakon pet sumornih godina provedenih u glavnom gradu, i koja 1e uskoro postati
FL%ok plamen ne prodre grudi joj, i usta i kosuMG savrenim simbolom najve1e tajne njegova
doba.
36
+l na elu joj vatra gori: i s licem punim revnosti i ara 'uduoj srei priliku daje dok sve
udnji podre-uje.
E!!YSO!, #n Me)or(a) (1889)
"Jeter je prije stotinu godina bio mnogo udaljeniji od glavnoga grada nego to je danas6 i
stoga je jo pruao mogu1nosti za neke grene uitke, zbog kojih sada cijela *ritanija hrli u
(ondon. *ilo bi pretjerano ustvrditi da je grad imao etvrt crvene lampe godine ,-./6 ali ipak
je postojalo jedno izrazito sumnjivo podruje, podosta daleko od gradskih sredita i karbolne
nazonosti katedrale. 4auzimalo je dio grada na padini prema rijeci, koja je neko1, u doba kad
je jo bio vana luka Fali prolost ve1 ,-./G, bila srce eJeterskog ivota. Sastojalo se od spleta
uliica, jo s mnogim ku1ama iz razdoblja ;udora, loe osvijetljenih, prenapuenih. *ilo je tu
javnih ku1a, i plesnih dvoranica i toionica6 ali jo su mnogo e1e bile na razne naine
upropatene djevojke i ene + neudate majke, ljubavnice, cijelo jedno stanovnitvo u
povlaenju iz klaustroobinih sela i gradi1a %evona. *ilo je to ukratko op1e poznato mjesto za
skrivanje6 krcato jetinim preno1itima i svratitima, poput onoga to ga je Sarah opisala u
9e)mouthu, sigurnim pribjeitima pred plimom strogog morala koja je inae preplavila ivot
u zemlji. "Jeter ni po emu nije bio iznimka u tome + svi ve1i pokrajinski gradovi toga doba
morali su na1i mjesta za nesretnu vojsku enske eljadi, ranjene u borbi za sveop1u muku
isto1u.
5a rubu tog podruja bila je ulica s redom georgijanskih ku1a u nizu. 5edvojbeno su u doba
kad su bile sagra3ene uivale u lijepom pogledu na rijeku. &li podignuta su luka skladita koja
su zagradila taj vidik6 ku1e su posve oigledno izgubile samopouzdanje i vjeru u svoju prirodnu
eleganciju. %rvenariji je nedostajalo boje, krovovima crijep, dijelovi su vrata bili razbijeni.
=edna ili dvije jo su sluile nekim obiteljima za stanovanje, ali sredinji blok od pet ku1a,
bijedno jednoobrazan zbog sramotne primjene mutnosmede boje preko izvorne opeke,
proglaavao se dugakim drvenim natpisom nad sredinjim ulazom tih pet ku1a hotelom +
tonije, :biteljskim hotelom "ndicottovih. Vlasnica i upraviteljica Fi o tome je drveni natpis
inormirao prolaznikeG bila je gospoda $artha "ndicott, ije je glavno svojstvo, moe se re1i,
bio velianstveni nedostatak znatielje o njezinoj klijenteli. *ila je tipina %evonka6 to jest, nije
vidjela budu1e goste, ve1 samo novac koji 1e njihov boravak donijeti. #rema tome je i
razvrstavala ljude koji su stajali u njenom malom uredu kraj predvorjaC deset ilinga, dvanaest
ilinga, petnaest, i tako dalje... prema iznosu koji se pla1ao na tjedan za sobu. :ni koji su
navikli da budu petnaest ilinga laki svaki put kad dodirnu zvonce u modernom hotelu, ne
smiju pomisliti da je njen hotel bio jetin6 uobiajena najamnina za ku1icu na selu u to je
vrijeme bila iling na tjedan, najvie dva. Vrlo zgodne male ku1e u "Jeteru mogle su se
unajmiti za est ili sedam ilinga6 i deset ilinga na tjedan za najjetiniju sobu svrstavalo je
7otel "ndicottovih, premda bez bilo kakvog oiglednog opravdanja osim vlasniine pohlepe, u
bolju kategoriju.
Sivo je vee koje se pretvara u no1. %vije plinske svjetiljke na ploniku s druge strane ulice
ve1 su pripaljene dugakom naigaevom motkom i osvjetljavaju sirovu opeku zidova
skladita. 5ekoliko svjetala gori u sobama hotela6 jaih u prizemlju, blaih gore, budu1i da se,
kao u tolikim viktorijanskim ku1ama, dralo da su plinske cijevi preskupe da bi ih proveli i na
kat, te se ondje jo uvijek upotrebljavaju petrolejke. <roz jedan prozor u prizemlju, uz glavni
ulaz, vidimo samu gospodu "ndicott za stolom, kraj male vatrice od ugljena u kaminu, nagnutu
nad njezinom biblijom + to jest, nad njezinom knjigom rauna6 a ako dijagonalno pre3emo od
tog prozora prema mranom prozoru na najgornjem katu krajnje ku1e zdesna, na kojem jo
uvijek nisu navueni zastori boje dudinje, moemo jo razaznati dobar primjerak za dvanaest i
po ilinga + premda ovdje mislim na sobu, a ne na gosta.
4apravo su to dvije sobe, mala dnevna soba i jo manja spavaonica, obje napravljene od
jedne georgijanske sobe pristojnih razmjera. 4idovi su prekriveni tapetama s neodre3enim
uzorkom si1unih u1kastozelenih cvjeti1a. 5a podu je izlizani sag, na njemu tronogi okrugli
stol, prekriven tamnozelenim ripsom, na ijim je uglovima netko jednom pokuao + oigledno
je to zaista bio prvi pokuaj + uiti vesti6 dva nezgrapna naslonjaa, pretjerano izrezbareno
drvo, ukraeno umornim barunom boje suhog gro3a, tamnosme3a komoda od mahagonija.
5a zidu bakrorez 2harlesa 9esle)ja, poutio i sa sme3im mrljama, i vrlo lo akvarel eJeterske
katedrale + prihva1en prije nekoliko godina kao nevoljka polovina isplata od neke dame
skuenih inancijskih mogu1nosti.
:sim male hrpice pribora ispred si1une, reetkom ogra3ene vatre, sada usnulog rubina, to je
bio itav inventar sobe. Spaavala ju je tek jedna sitna pojedinostC bijeli mramorni rub oko
kamina, koji je bio georgijanski, s gracioznim nimama s rogovima obilja punim cvije1a na
gornjem dijelu. $oda su ta klasina lica oduvijek izraavala blago iznena3enje6 sada
nedvojbeno jesu, uoivi kakve strahovite promjene moe pukih stotinu godina izazvati u
kulturi jedne nacije. 0odile su se u ugodnoj sobi obloenoj jelovim oplatama6 sad su se zatekle
u tmurnoj 1eliji.
:ne bi zacijelo, da su to mogle, s olakanjem odahnule kad su se vrata otvorila, i pojava se
do tada odsutne stanovnice sobe ocrtala na vratima. ;aj neobino krojeni ogrta, taj crni eiri1,
ta indigo haljina s malim bijelim ovratnikom... ali Sarah je ula ustro, gotovo revno.
5ije tek sada stigla u hotel "ndicottovih. <ako je prvotno dospjela ovamo + nekoliko dana
ranije + nije teko objasniti. S imenom tog hotela zbijali su ale u liceju koji je polazila jo kao
djevojka u "Jeteru6 pridjev LobiteljskiM shva1en je kao da su "ndicottovi toliko razmnoeni, da
im je potreban cijeli hotel.
Sarah se nala na stanici Ship, na konanoj postaji omnibusa iz %orchestera. 5jen je koveg
ekao6 stigao je dan ranije. 5osa je upitao kamo 1e po1i. 5aas ju je obuzela panika. 5ije se
mogla sjetiti nikakvog imena, osim te nejasne ale iz prolosti. 5eto ju je na licu nosaa, kad je
uo njeno odredite, zacijelo upozorilo da nije odabrala najotmjenije mjesto za boravak u
"Jeteru. &li uprtio je njen koveg bez pogovora, i ona je pola za njim kroz grad do etvrti koju
sam ve1 spomenuo. 5ije bila oduevljena izgledom ku1e + u njenom sje1anju Fali ona ju je
vidjela samo jednomG bila je jednostavnija, dostojanstvenija, otvorenija... me3utim, u nudi
ovjek ne moe birati. #oneto ju je umirilo to njena usamljenost nije izazvala nikakav
komentar. #latila je najamninu za vie od tjedan dana unaprijed, i to je oigledno bila dovoljna
preporuka. 5amjeravala je uzeti najjetiniju sobu, ali kad je ustanovila da se jedna soba nudi za
deset ilinga, ali jedna i pol za dodatnih pola krune, promijenila je odluku.
7itro je ula u sobu i zatvorila vrata. Eibica je upaljena i prinesena itilju svjetiljke, i kad je
sjenilo od mlijenog stakla i cilindar stavljen opet na mjesto, blago je rastjeralo no1. ;ada je
strgnula eiri1 i rastresla kosu na svoj karakteristian nain. #odigla je platnenu torbu koju je
nosila na stol, oigledno u prevelikoj urbi da je raspakira a da bi se potrudila najprije skinuti
ogrta.
#olako i paljivo podizala je jedan za drugim niz umotanih predmeta i redala ih na zelenu
tkaninu. ;ada je odloila koaricu na pod i poela otvarati zamotuljke.
4apoela je s aj nikom od sta ordshireskog porcelana, s ljupkim arenim uzorkom ku1ice
kraj potoka i ljubavnog para Fdobro je promotrila ljubavnikeG6 zatim je razmotala vri1 s
;ob)jem, ne jednu od onih kriavo obojenih strahota viktorijanske manuakture, ve1 njean
mali predmet blijedoljubiaste i kao jaglac ute boje, na kojem su crte lica veselog ovjeuljka
bile draesno lakirane svijetlo modrom ocaklinom Fstrunjaci za lonarstvo moda 1e
prepoznati proizvod 0alpha 9oodaG. ;a su dva predmeta stajala Saru devet penija u trgovini
starim porculanom6 tob) je bio napuknut i popucat 1e jo vie tijekom vremena, to mogu
potvrditi, budu1i da sam ga sam kupio prije godinu ili dvije za iznos znatno ve1i od ona tri
penija to ih je platila Sarah. &li za razliku od nje, ja sam pao na autorstvo 0alpha 9ooda. :na
je pala na smijeak.
Sarah je, premda to dosad nismo vidjeli u praksi, bila obdarena osje1ajem za lijepo6 ili je to
moda bila ista emocija + reakcija na uasni dekor u kojem se zatekla. 5ije imala ni pojma o
starosti svog malog tob)ja. &li imala je neodre3en dojam da je bio mnogo upotrebljavan, da je
proao kroz mnoge ruke... da je sad njezin. %a je sad njezin + postavila ga je na policu nad
kaminom i, jo uvijek u ogrtau, zagledala se u njega, zaneseno, kao dijete, kao da ne eli da joj
promakne ni mrvica od tog prvog blagog okusa vlasnitva.
5jenu su sanjariju prekinuli koraci u hodniku. 5aglo je i napeto pogledala prema vratima.
<oraci su proslijedili dalje. Sarah je sad skinula ogrta i podstaknula vatru6 zatim je na ognjite
pristavila pocrnjeli kotli1 za vodu. :pet se okrenula drugome to je kupilaC smotanom papiri1u
aja, istom takvom e1era, i malom metalnom vri1u mlijeka koji je postavila kraj ajnika. ;ada
je uzela preostala tri zamotka i otila u spavaonicuC postelja, mramorni praonik, malo zrcalo,
tuni komadi1 saga, i nita drugo.
&li ona je vidjela samo svoje zamotke. U prvom je bila spava1ica. 5ije je pridrala pred
sobom da vidi kako 1e joj pristajati, ve1 ju je poloila na krevet6 a tad je razmotala slijede1i
paketi1. *io je to tamnozeleni al, merinoPvuna obrubljena smaragdnozelenom svilom.
#rihvatila ga je kao u nekom udnovatom transu + nedvojbeno ve1 zbog same cijene, jer je
stajao mnogo vie nego sve njene ostale kupovine zajedno. 5apokon je zaneseno podigla i
prinijela licu ino mekano tkanje, zagledana u spava1icu6 a onda je prvom, uistinu enstvenom
kretnjom koju sam joj dopustio pomaknula uvojak kestenjastoPcrvenkaste kose i poloila ga na
zelenu tkaninu6 as kasnije istresla je al + bio je u promjeru irok vie od metra, i omotala ga
oko ramena. =o malo gledanja, ovaj put u zrcalo6 a tada se vratila postelji i namjestila al oko
ramena rasprostrte spava1ice.
0azmotala je i tre1i, najmanji zamotak6 ali to je bio samo zavoj, koji je, nakon to se naas
zaustavila da bi se jo jednom zagledala u zelenoPbijeli aranman na krevetu, odnijela natrag u
drugu sobu i odloila u ladicu komode od mahagonija, ba u trenutku kad je poklopac na
kotli1u zakloparao.
2harlesova novarka sadravala je deset zlatnika, i to je samo po sebi + bez obzira to je jo
ulazilo u igru + bilo dovoljno da potpuno preobrazi Sarin pristup vanjskom svijetu. Svake no1i,
otkako je prvi put prebrajala tih deset zlatnika, brojala ih je opet iznova. 5e kao krtac, ve1 kao
ovjek koji nekoliko puta ide gledati neki ilm + zbog neodoljivog uitka u prii, u odre3enim
slikama...
<ad je tek stigla u "Jeter, danima nije troila nita, tek najskromnije iznose za puko
odravanje ivota, a i to iz vlastite jadne utede6 ali zurila je u trgovineC u haljine, u stolce,
stolove, delikatese, vina, u stotine stvari u kojima je neko1 ve1 vidjela neprijatelje, napasnike,
podrugljivce, kao to su bili dvolini stanovnici ()mea, koji su izbjegavali njezin pogled kad bi
prola pred njima, a cerekali su se kad bi prola iza njih. 4ato joj je trebalo tako dugo da kupi
ajnik. !ovjek se moe posluiti i obinim kotli1em6 a njezina ju je bijeda navikla na odricanje
i tako je temeljito liila elje za kupovanjem da, poput kakvog mornara koji se tjednima
prehranjivao polovicom dvopeka dnevno, nije mogla pojesti svu hranu koja je sad bila
dostupna. Eto ne znai da je bila nesretna6 daleko od toga. :na je naprosto uivala u prvom
blagdanu svog odraslog ivota.
Skuhala je aj. 4latni plamici blistavo su se odraavali od ajnika na ognjitu. U tom
mirnom svjetlu i pucketanju, u sjenama koje je bacao oganj, izgledala je kao da neto eka.
$oda ste pomislili kako je zacijelo, kad je tako izmijenjena, tako na izgled smirena i
zadovoljna svojom sudbinom, dobila neku vijest od 2harlesa. &li ni rijei. & ja jednako tako ne
namjeravam otkriti to se doga3a u njenom duhu dok tako zuri u vatru, kao to nisam
namjeravao ni onom drugom prilikom, kad su joj se oi ispunile suzama u tihoj no1i ku1e
$arlborough. #oslije nekog vremena podigla se, prila komodi i iz gornjeg pregratka izvukla
liicu i alicu bez tanjuri1a. 5akon to je za stolom natoila aj, razmotala je i posljednji
zamotak. *ila je to mala pita od mesa. ;ada se, nimalo delikatno, prihvatila jela.
37
Pristojnost je rasprostrla svoj olovni pokrov preko cijele zemlje... i u utrci e po'ijediti onaj
koji se toj velikoj 'oici moe posvetiti s posve nepodijeljenom odanou.
%ES%#E SE"HE!, =rt(>e (, =a).r(dgea (1868)
9uroazija... prisiljava sve nacije da, pod prijetnjom unitenja, usvoje 'uroaski nain
proizvodnje. prisiljava ih da uvedu u svoju sredinu ono to ona naziva civilizacijom, to jest, da
i same postanu 'uroaske. Aednom rijeju, ona stvara svijet na svoju sliku i priliku.
MAR;, $o)un('t(Bk( )an(fe't (1848)
2harlesov drugi slubeni razgovor s "rnestininim ocem bio je mnogo manje ugodan od
prvoga, premda to ni po emu nije bila krivnja gospodina Freemana. Uprkos tome to je on u
sebi mislio o aristokraciji + naime, da je to samo hrpa trutova + u svim vie izvanjskim
aspektima svog ivota bio je snob. Svim se silama trudio + jednako kao to se trudio u svom
veoma uspjenom poslu + da u svakom pogledu bude gospodin. Svjesno je vjerovao da je
savren gospodin6 i moda samo u njegovoj opsjednutosti eljom da se takvim prikae moemo
razabrati stanovitu unutarnju sumnju.
;i novi regruti u bogatijem gra3anskom sloju bili su u vrlo munom poloaju. %ok su se u
drutvu osje1ali kao novaci, vrlo su dobro znali da su u svom vlastitom trgovakom svijetu
utjecajni asnici. 5eki su izabrali drugu verziju zatitne boje i vrlo zduno Fkao gospodin
=orrocksG prigrlili zanimanja, imovinu i ponaanje pravog ladanjskog gospodina. %rugi su +
poput gospodina Freemana + pokuali iznova deinirati taj termin. @ospodin Freeman je
posjedovao novoizgra3enu palau u borovim umama Surrevja, ali njegova supruga i k1i
boravile su ondje mnogo e1e od njega. 5a svoj nain bio je pretea suvremenog bogataa koji
ivi na ladanju i svakodnevno putuje na posao u grad, s tom razlikom to je on ondje provodio
samo subote i nedjelje + a i to rijetko, osim ljeti. & dok se njegov suvremeni pandan odaje
golu, ili ruama, ili rakiji i razvratu, gospodin Freeman se odavao ozbiljnosti.
4aista, njegov su motto mogli biti #robitak i :zbiljnost Ftim redomG. Velika drutvenoP
gospodarka promjena koja se zbila izme3u ,-IH. i ,-/H + pomak naglaska s manuakture na
trgovinu, s proizvo3aa na potroaa, donijela mu je mnogo uspjeha. #rvi veliki val uoljive
potronje izvrsno se odrazio u njegovim blagajnikim knjigama6 i u smislu kompenzacije + a i
oponaanja jednog prijanjeg pokoljenja puritanskih ratnih dobitnika, koji su tako3er vie
voljeli loviti grenika nego loviti lisicu + postao je izuzetno ozbiljan i kr1anski nastrojen u
svom osobnom ivotu. *a kao to neki bogatuni naega doba pokazuju sklonost prema
sakupljanju umjetnikih djela, pokrivaju1i sjajne investicije ljupkom patinom ovjekoljublja,
tako je i gospodin Freeman obilno potpomagao %rutvo za promicanje kr1anskog znanja i
sline militantne dobrotvorne organizacije. 5jegovi naunici, kale i ostali, po naim su
normama bili uasno smjeteni i izrabljivani6 ali po normama ,-./, Freemanova je radnja bila
izuzetno napredna, uzor svoje vrste. <ad bude otiao u raj, za njim 1e krenuti sretna i
zadovoljna radna snaga6 a njegovi 1e nasljednici na tome ostvariti probitak.
*io je ozbiljan mukarac kolnikog tipa, intenzivnih sivih oiju, i pred tim su se pronicavim
pogledom svi koji su mu bili izloeni osje1ali pomalo kao lo komad manchesterskog sukna.
Sasluao je 2harlesove novosti, me3utim, bez ijednog znaka nekog uvstva, premda je ozbiljno
kimnuo glavom kad je 2harles zavrio svoje objanjenje. Uslijedila je utnja. 0azgovor se
vodio u radnoj sobi gospodina Freemana u ku1i u 7)de #arku. :na ni po emu nije upu1ivala
na njegovo zanimanje. 5a zidovima su bile nanizane knjige prikladno ozbiljnog izgleda6
poprsje $arka &urelija Fili je to bio lord #almerston u kupaonici8G6 jedan ili dva velika, ali
neodre3ena bakroreza, s prizorima ili zabavita ili bitaka, bilo je teko utvrditi ega, premda su
uspijevali izazvati dojam nekog nesuvislog ljudstva veoma dalekog Rd sredine u kojoj se
trenutno nalaze.
@ospodin Freeman se znaajno nakaljao i zagledao se u crvenu i pozla1enu marokensku
kou na svom stolu6 inilo se da 1e izre1i neki sud, ali se predomislio.
+ ;o me veoma iznenadilo. Veoma iznenadilo. #onovo je uslijedila utnja, i 2harles je
istodobno osje1ao i razdraenost i poriv da se nasmije. Shvatio je da mu predstoji jedna doza
ozbiljnog tatice. &li budu1i da ju je sam izazvao, mogao je samo patiti u tiini koja je slijedila, i
progutala, taj nezadovoljavaju1i odgovor. :sobna reakcija gospodina Freemana bila je zapravo
vie reakcija poslovnog ovjeka nego gospodina, jer je u prvom trenutku pomislio da je 2harles
doao zatraiti pove1anje miraza. ;o je sebi mogao lako priutiti6 ali istodobno mu je pala na
um uasna mogu1nost + da je 2harles od poetka znao za eventualnu enidbu svog strica. 5ita
nije toliko mrzio kao da bude nadmudren u nekoj vanoj poslovnoj pogodbi + a ovo je,
napokon, bila pogodba oko predmeta koji je cijenio vie od svega.
2harles je konano prekinuo utnju. + $islim da nije potrebno dodati kako je ta odluka mog
strica i za mene bila veliko iznena3enje.
+ %akako, dakako.
+ &li osje1ao sam kao svoju dunost da vas o njoj odmah obavijestim + i to osobno.
+ Veoma ispravno s vae strane. & "rnestina... :na zna8
+ 5joj sam prvoj i rekao. :na je dakako pod utjecajem uvstava kojima me tako ljubazno
obdarila. + 2harles je malo zastao, zatim turio ruku u dep. + 5osim vam njezin list. + Ustao je
i poloio ga na stol, a gospodin Freeman se zagledao u pismo onim pronicavim sivim oima,
oigledno obuzet drugim mislima.
+ Vi jo uvijek imate vrlo pristojan osobni dohodak, zar ne8
+ 5e mogu se pretvarati da sam ostao prosjak.
+ !emu moramo dodati mogu1nost da va stric moda ne1e imati sre1e da vremenom dobije
nasljednika8
+ Upravo tako.
+ ' izvjesnost da "rnestina ne dolazi k vama bez odgovaraju1eg imutka8
+ #okazali ste se veoma irokogrudnim.
+ & jednog dana bit 1u pozvan na pokoj vjeni.
+ #otovani gospodine, ja...
@ospodin je prevagnuo. *udu1i tast je ustao. + $islim da u etiri oka moemo razgovarati
otvoreno. *it 1u potpuno iskren prema vama, dragi moj 2harles. :no to je za mene prvo i
najvanije jest sre1a moje k1eri. &li nije potrebno da vam govorim kakav zgoditak ona
predstavlja u inancijskom smislu.<ad ste zamolili moje doputenje da je zaprosite, jedna od
vanih preporuka za vas u mojim oima bilo je uvjerenje da 1e se ta veza temeljiti na
uzajamnom potovanju i uzajamnoj vrijednosti. Vjerujem vam na rije da vas je promjena
vaeg poloaja zatekla kao grom iz vedrog neba. 5itko kome je poznata vaa moralna
ispravnost ne moe vam ni u kojem sluaju imputirati nekakav sramotan motiv. ;o je jedino to
je meni vano.
+ <ao to je, podvlaim, i meni, gospodine. #onovo je uslijedila utnja. :bojica su znala to
je zapravo izreenoC da 1e taj brak sada nuno biti okruen zlobnim ogovaranjima. 4a 2harlesa
1e svi tvrditi kako je slutio svoj gubitak ve1 prije prosidbe6 "rnestini 1e se rugati to je izgubila
titulu koju je tako lako mogla kupiti drugdje.
+ *olje da proitam list. $olim vas ispriajte me.
Uzeo je zlatni no za papir sa stola i razrezao omotnicu. 2harles je priao prozoru i zagledao
se u stabla 7)de #arka. :ndje je iza reda koija u ulici *a)s?ater zapazio djevojku + po
izgledu prodavaicu ili sluavku + kako eka na klupi ispred ograde6 i jo dok je gledao,
pojavio se vojnik u crvenoj dolami. :n je salutirao + i ona se okrenula.
*ila je predaleko da bi joj razaznao lice, ali po revnosti kojom se okrenula bilo je jasno da su
to dvoje ljubavnici. Vojnik ju je uhvatio za ruku i na tren je pritisnuo na srce. 5eto je bilo
reeno. ;ada je ona provukla svoju ruku pod njegovu i polako su krenuli prema :Jord Streetu.
2harles se zanio tim malim prizorom6 i trgnuo se kad je gospodin Freeman stao kraj njega s
pismom u ruci. Smijeio se.
+ $oda bih vam morao proitati to je dodala kao post scriptum. + 5amjestio je srebrom
uokvirene naoale.
+ L&ko samo jedan trenutak bude sluao 2harlesove gluposti, natjerat 1u ga da pobjegnemo
i tajno se vjenamo u #arizu.M + ;rpko je pogledao 2harlesa. + !ini se da nemamo alternative.
2harles se blago nasmijeio. + &li ako vi elite jo malo vremena da razmislite...
@ospodin Freeman poloio je ruku na rame svog obzirnog sugovornika. + 0e1i 1u joj da se
njenom budu1em jo vie divim u nevolji nego u sretnim okolnostima. ' mislim da to se prije
vratite u ()me, to bolje.
+ 5eobino ste ljubazni prema meni.
+ Vi prema meni jo vie, kad toliko usre1ujete moju k1er. 5jeno pismo nije od poetka do
kraja tako rivolno. + Uhvatio je 2harlesa za nadlakticu i poveo ga natrag u sobu. + ', dragi moj
2harles... + u toj je razi gospodin Freeman oigledno na svoj nain uivao... ne bih rekao da je
potreba da se trokovi pomalo reguliraju kad se ovjek netom oeni sama po sebi tako loa. &li
ukoliko okolnosti... znate to ho1u re1i.
+ Vrlo susretljivo...
+ 5emojmo o tome vie govoriti.
@ospodin Freeman je izvukao lanac s kljuevima, otvorio ladicu od stola i spremio k1erkino
pismo unutra, kao da je neka dragocjena dravna isprava6 ili je moda znao znatno vie o
posluzi nego ve1ina viktorijanskih poslodavaca. 5akon to je ponovo zakljuao stol, pogledao
je 2harlesa, koji je sad imao neugodan dojam da je i sam postao namjetenik + omiljen
namjetenik, istina, ali na neki nain preputen na milost i nemilost ovom trgovakom gigantu.
5a pomolu je bilo neto jo gore6 moda ipak za ljubaznost gospodina Freemana nije bila
odgovorna samo gospodska crta.
+ $ogu li vam, sada, budu1i da je ovo pogodna prilika, otvoriti srce u povodu jednog drugog
pitanja koje se tie "rnestine i vas8
2harles je naklonom pokazao uljudnu suglasnost, ali inilo se da gospodin Freeman trenutno
nema rijei. S mnogo suvinih pokreta poloio je no za pisma natrag na mjesto, zatim priao
prozoru od kojeg su se tako nedavno odmakli. 4atim se okrenuo.
+ %ragi moj 2harles, ja se smatram sretnim ovjekom u svakom pogledu. :sim u jednom. +
:bratio se sagu. + 5eman sina. + :pet se prekinuo, zatim ispitivaki pogledao svog zeta. +
<oliko sam shvatio, vama je trgovina zacijelo odvratna. ;o nije gospodsko zanimanje.
+ ;o su puka naklapanja, gospodine. Vi ste sami ivi dokaz da jest.
+ $islite to ozbiljno8 'li me moda samo zavaravate drugim oblikom naklapanja8
!elinosive oi iznenada su postale veoma izravne. 2harles se trenutak naao u neprilici.
0airio je ruke. + Uvi3am ono to mora uvidjeti svaki inteligentan ovjek + veliku korisnost
trgovine, njezino bitno mjesto u gospodarstvu nae...
+ &h, da. Upravo 1e to re1i svaki politiar. ' mora, jer napredak nae zemlje ovisi o njoj. &li
biste li voljeli da se za vas kae da se bavite... tim poslom8
+ ;a mogu1nost nikad nije iskrsla.
+ &li recimo da iskrsne8
+ $islite da... ja...
5apokon je shvatio na to njegov tast cilja6 a primijetivi tu reakciju, tast je urno prepustio
mjesto gospodinu.
+ %akako da ne mislim da biste se morali natezati sa svakodnevnim poslovima poduze1a. ;o
je dunost mojih nadglednika, knjigovo3a i ostalih. &li moj se posao razvija, 2harles. 'du1e
godine otvorit 1emo podrunice u *ristolu i *irminghamu. ;o je sve tek poetak. 5e mogu vam
ponuditi geograsko ili politiko carstvo. &li vrsto sam uvjeren da 1e jedna vrst carstva ipak
jednog dana pripasti "rnestini i vama. + @ospodin Freeman ushodao se gorePdolje po sobi. +
%ok se inilo da je vaa budu1a dunost upravljanje strievim imanjem, nisam govorio nita.
&li vi imate energije, obrazovanje, velike sposobnosti...
+ &li moja neupu1enost u ono to ste tako ljubazno nagovijestili jest... pa, gotovo apsolutna.
@ospodin Freeman je pokretom ruke odbacio taj prigovor. + :sobine kao to su estitost,
sposobnost da se ulijeva potovanje, da se pronicavo ocjenjuje ljude + sve je to mnogo vanije.
& vjerujem da vi ne oskudijevate takvim odlikama.
+ 5isam siguran da potpuno shva1am to mi to predlaete.
+ U ovom trenutku ne predlaem nita. 'onako 1e vam idu1u godinu ili dvije najprea briga
biti va brak. ;ada 1ete se kloniti vanjskih briga i interesa. &li do3e li dan kad bi vas moglo...
veseliti da saznate vie o tom velikom poduze1u koje 1ete jednog dana naslijediti preko
"rnestine, nita ne bi priinilo meni... ili mojoj supruzi, ako mogu dodati... ve1e zadovoljstvo,
nego promaknuti to zanimanje.
+ 5ikako ne bih elio da ostavim dojam nezahvalnosti, ali... ho1u re1i, to mi se ini tako
neuskladivim s mojim naravnim nagnu1ima, s onim skromnim talentima koje posjedujem...
+ 5e predlaem nita vie nego ortakluk. S praktine strane dakle, iz poetka nita tegobnije
do povremenog posjeta uredima uprave, najop1enitijeg nadzora nad onim to se zbiva. $islim
da bi vas iznenadilo kakav se tip ovjeka sada kod mene nalazi na odgovornijem poloaju.
!ovjek se uop1e ne mora stidjeti poznanstva s njima.
+ Uvjeravam vas da ja zaista ne oklijevam iz nekih drutvenih obzira.
+ 4nai da oklijevate iskljuivo iz skromnosti. & tu ste, dragi moj mladi1u sebe posve
pogreno ocijenili. %an o kojem sam govorio mora do1i + mene vie ne1e biti. 'stina je, vi se
moete rijeiti onog to sam ja izgra3ivao itav ivot. $oete na1i dobre upravitelje koji 1e to
raditi umjesto vas. &li ja znam o emu govorim. Uspjenom je poduze1u potreban aktivan
vlasnik, upravo onako kao to je dobroj vojsci potreban general. Svi dobri vojnici ovoga svijeta
ne1e pomo1i, ako njega nema da vodi bitku.
2harles se, pod prvim dojmom te privlane usporedbe, osje1ao poput 'susa 5azare1anina u
asovima sotonine kunje. ' njemu se, nakon dana provedenih u pustinji, taj prijedlog inio
zamamnijim. &li on je bio gospodin6 a gospoda se ne bave trgovinom. ;rudio se da to nekako
iskae6 i nije uspio. U poslovnom razgovoru neodlunost je znak slabosti. @ospodin Freeman je
iskoristio priliku.
+ 5ikad me ne1ete uspjeti uvjeriti da smo svi potekli od majmuna. %rim da je ta ideja
svetogrdna. &li mnogo sam razmiljao o nekim stvarima koje ste izgovorili u toku nae male
prepirke. Volio bih da ponovite ono to ste rekli, kako je ono bilo, o svrsi te teorije evolucije.
Vrsta se mora mijenjati..8
+ %a bi se odrala. $ora se prilagoditi promjenama u okolini.
+ Upravo tako. %akle u to mogu vjerovati. %vadeset sam godina stariji od vas. :sim toga,
proveo sam ivot u okolnostima u kojima se ovjek ne moe odrati ako se + i to vrlo vjeto +
ne mijenja prema ukusu vremena. 'nae mora bankrotirati. Vremena se mijenjaju, znate. :vo je
veliko doba napretka. & napredak je kao ivahni konj. 'li ga ovjek jae, ili on jae ovjeka. 5e
elim time nagovijestiti kako biti gospodin nije dovoljno da ispuni cijeli ivot, *oe sauvaj.
%akako da to nije istina. &li ovo je doba djelovanja, ozbiljnog djelovanja, 2harles. $oete re1i
da vas se te stvari ne tiu + da su ispod vas. &li upitajte se ne bi li vas se morale ticati. Samo
vam to predlaem. $orate razmisliti o tome. 5ema jo nikakve potrebe da se donosi odluka.
Uop1e nikakve potrebe. + 5apravio je stanku. + &li ne1ete otprve odbaciti tu pomisao8
2harles se u tom trenutku ve1 zaista osje1ao poput loe porubljenog ubrusa, u svakom
pogledu rtva evolucije. 5ita nije bilo lake nego probuditi stare dvojbe o jalovosti njegovog
postojanja. Sad je shvatio to gospodin Freeman zapravo o njemu misliC da je besposliar. ' to
predlaeC da zaradi miraz svoje ene. Volio bi da je mogao nastupiti promiljeno ledeno, ali u
glasu gospodina Freemana osje1ala se iza estine toplina, osje1ala se pretpostavka srodstva.
2harlesu se inilo kao da je cijelog ivota putovao medu ubavim breuljcima6 a sada se spustio
u golemu nizinu dosade + i za razliku od onog uvenijeg hodoasnika, pred sobom je vidio
samo %unost i #onienje + a nikako Sre1u ili 5apredak.
Uspio je pogledati u te napete, prodorne trgovake oi.
+ #riznajem da sam poneto zateen.
+ 4ahtijevam tek da o tome razmislite.
+ 0azumije se. Svakako. 5ajozbiljnije 1u razmisliti.
@ospodin Freeman se uputio da otvori vrata. 5asmijeio se. + *ojim se da vam predstoji jo
jedna kunja. :ekuje nas gospoda Freeman, koja sva gori od znatielje da uje najnovija
govorkanja iz ()mea.
5ekoliko trenutaka kasnije dva su mukarca hodala irokim hodnikom prema prostranoj
galeriji koja se uzdizala nad velianstvenim predvorjem ku1e. Sve, ili gotovo sve u toj ku1i bilo
je u skladu s najboljim suvremenim ukusom. & ipak, dok su se sputali irokim zavojitim
stubitem prema lakaju na ulazu, 2harles se osje1ao neshvatljivo ponienim6 lav u kavezu.
'znenada i otro osjetio je bolan nalet ljubavi prema 9ins)attu, prema njegovim Lnemogu1imM
starim slikama i poku1stvu6 njegovoj starosti, sigurnosti, savoirvivre. &pstraktna je ideja
evolucije bila zanosna6 ali u praksi kao da je bila jednako isprepletena nametljivom vulgarno1u
kao i svjee pozla1eni korintski stupovi oko vrata, na ijem su pragu on i njegov muitelj na
trenutak zastali + L@ospodin 2harles Smithson, gospodoM + prije nego to 1e u1i.
38
Prije ili kasnije, i ja mogu utke peat primiti Glatnoga do'a B zato ne2 >emam nade ni
vjere. 7 ako srce u mlinski kamen pretvorim, lice u kremen Varam i prevaren 'udem, i umrem:
tko zna2 prah u i pepeo 'iti.
E!!YSO!, Maud (1888)
<ad se 2harles napokon naao na irokom stubitu gradske palae Freemanovih, ve1 se
spustio sumrak, osvijetljen plinskim svjetiljkama i prohladan. 5avukla se laka maglica,
mijeaju1i miris proljetnog zelenila iz parka s druge strane ulice s vonjem stare i dobro poznate
ade. 2harles ga je udahnuo, taj jetki i temeljni (ondon, i odluio da krene pjeice. :tputena je
koija pozvana da ga poveze.
7odao je bez nekog jasnog cilja, uglavnom u smjeru svog kluba u St. =amesu6 najprije uz
ogradu 7)de #arka, onu teku ogradu iji 1e pad pred naletom svjetine i pred uasnutim
pogledom njegovog posljednjeg sugovornika samo tri tjedna kasnije ubrzati izglasavanje
velikog zakona o reormi. ;ada je skrenuo u #ark (ane.
&li tu je promet bio veoma neugodan. #rometni zastoji usred viktorijanskog razdoblja bili su
isto tako runi kao suvremeni + i znatno buniji, budu1i da je svaki kota koije bio okovan
eljezom, koje je strugalo po granitnim kockama ulice. ' tako je skrenuo, u nadi da 1e skratiti
put, i zaronio u srce $avaira.
$agla je postala gu1a, ne toliko da bi sve izbrisala, ali dovoljno da sve kraj ega je prolazio
poprimi nekakav privid snaC kao da je on posjetitelj s drugoga svijeta, neki 2andide, koji ne vidi
nita do najoiglednijih znaenja, ovjek iznenada lien svakog smisla za ironiju.
4ate1i se bez tako temeljnog dijela svoje psihe, znailo je zate1i se gotovo nag6 i moda se
tako i moe najbolje opisati to je 2harles osje1ao. Sada mu zaista nije bilo jasno to ga je
natjeralo da ode "rnestininom ocu6 sve je to mogao obaviti i pismom. &ko mu se njegova
obzirnost sad uinila besmislenom, isto su tako besmislene bile sve te prie o siromatvu, o
potrebi da reguliraju svoj dohodak. *ilo je to vrijeme kad su se, posebno u takvim maglom
obavijenim veerima, imu1niji kretali koijom6 pjeaci su dakle morali biti siromani. ;ako su
gotovo svi koje je 2harles susretao pripadali niim slojevima6 sluinad iz velikih ku1a u
$avairu, inovnici, trogaki pomo1nici, prosjaci, pometai ulica Fmnogo prostije zanimanje u
doba vladavine konjaG, poku1arci, ulini derani, poneka prostitutka. 4a sve njih, i to je on vrlo
dobro znao, stotinu unti na godinu znailo bi cijelo bogatstvo6 njega su maloas saaljevali
zato to 1e morati sastavljati kraj s krajem uz dvadeset i pet puta ve1i iznos.
2harles nije bio nikakav rani socijalist. 5ije osje1ao moralnu grozotu svog povlatenog
ekonomskog poloaja zato to je imao dojam da su mu povlastice uskra1ene u tolikim drugim
stvarima. %okaze je vidio oko sebe na sve strane. #rolaznici i oni kraj kojih je prolazio
uglavnom nisu izgledali nezadovoljni svojom sudbinom, osim ako nisu bili prosjaci, a oni su
morali izgledati nevoljno da bi uspjeli. &li on je uistinu bio nesretanC otu3en i nesretan6 osje1ao
je da golemi mehanizam, koji gospodin zbog svog poloaja mora podi1i oko sebe, nalikuje
onom vrstom oklopu koji je bio smrtna osuda tolikim drevnim saurijskim vrstama. Usporio je
korak pri toj pomisli na izumrlog i istisnutog monstruma. 5apokon se i zaustavio, taj jadni ivi
osil, dok su ustriji i sposobniji oblici ivota zaposleno hitali pred njim, poput ameba iz barice
pod mikroskopom, kraj malog niza trgovina na koje je naiao.
%va su se verglaa natjecala me3usobno, a jedan svira na bendu s obojicom. #rodavai
kuhanih krumpira, svinjskih nogica, vru1ih kestena, hvalili su svoju robu u sav glas. =edna
starica koja izvikuje svjee rezije6 druga s koarom sunovrata. Vodonoe, pipniari, smetlari u
kapama sa titnikom na zatiljku, radnici s etvrtastim kapicama6 i cijela pokora od ulinih
akini1a, poredanih po ku1nim pragovima, po rubovima plonika, oslonjenih o stupove za
koije poput malih leinara. =edan je od njih prestao tapkati na mjestu + poput ve1ine ostalih bio
je bosonog i tako se pokuavao ugrijati + da bi prodorno zazvidao malom prodavau slika, koji
je mau1i svenjem arenih reprodukcija pritrao 2harlesu zaustavljenom iza kulisa te ivahne
pozornice.
2harles se urno okrenuo i potraio mraniju ulicu. @rubi glasi1 ga je vjeto slijedio,
pjevue1i podrugljive stihove iz vulgarne balade, popularne te godineC
Hoe li kui, lorde 5armaduke
i sjesti za veeru sa mnom2
7 kad iskapimo vr crnog piva
mi emo ti<ri, ti<ri, ti<ri, johoj
ti<ri, ti<ri, la<la.
Eto je podsjetilo 2harlesa, kad je napokon uspio umaknuti tom glasu i podrugljivom smijehu
koji ga je pratio, na onaj drugi sastavni dio londonskog zraka + ne tako opipljiv, ali isto tako
nedvojbeno prisutan kao ad + na miris grijeha. ' to manje zbog onih bijednih uliarki na koje
je povremeno nailazio, ena koje su ga promatrale kako prolazi a da se nisu nudile Fsuvie se
oigledno drao kao gospodin, dok su one vrebale manji plijenG, a vie zbog op1e anonimnosti
velikog grada6 osje1aja da se tu sve moe prikriti, da sve moe pro1i nezapaeno.
()me je bio grad otrih oiju6 a ovo je bio grad slijepaca. 5itko se nije okretao da ga
pogleda. *io je gotovo nevidljiv, nije postojao, i to je u njemu stvaralo osje1aj slobode, ali
uasan osje1aj, jer on ju je u zbilji izgubio + poput 9ins)atta, ukratko. Sve je u njegovom
ivotu bilo izgubljeno6 i sve ga je podsje1alo da je izgubljeno.
$ukarac i ena koji su urno proli kraj njega govorili su rancuski. *ili su Francuzi. '
2harles je tada uhvatio sama sebe u elji da se nade u #arizu + pa zatim, da je u inozemstvu...
na putu. :pet> <ad bih samo mogao uma1i, kad bih samo mogao uma1i... promrmljao je u sebi
desetak puta6 tada se metaoriki prodrmao to je tako nepraktian, tako romantian, tako lien
osje1aja dunosti.
#roao je kraj koijanica, koje tada nisu bile elegantan niz pomodnih i dotjeranih
LmaisonettesM, ve1 su odzvanjale svojom izvornom namjenomC timarenjem i etkanjem konja,
izvlaenjem ekipaa iz spremita, klopotom potkova dok su konje uprezali me3u ruda, bunim
zvidukanjem koijaa koji je prao bokove svoje koije, sve u pripremama za veernji rad.
2harlesu je iznenada pala na um jedna zapanjuju1a teorijaC nii su slojevi potajno sretniji od
viih. :ni nisu, kao to bi nas radikali htjeli uvjeriti, inrastruktura koja stenje pod dokonom
lakomisleno1u bogataa6 ve1 neto mnogo vie nalik sretnim parazitima. Sjetio se kako je
nekoliko mjeseci prije toga naiao na jea u perivoju 9ins)atta. @urnuo ga je tapom i natjerao
da se smota6 i izme3u uspravnih bodlji zapazio je roj uznemirenih buha. *io je dovoljno biolog
da mu ta uzajamna veza svjetova bude vie ascinantna nego ogavna6 kao to je sad bio
dovoljno potiten da shvati tko je zapravo jeC ivotinja iji je jedini nain obrane da lei kao
mrtva i isprui bodlje, svoju aristrokratsku osjetljivost.
$alo kasnije zastao je ispred jedne eljezare i gledao kroz prozor kako trgovac u
polucilindru i pregai od pamune tkanine za tezgom odbrojava svije1e desetogodinjoj
djevojici, koja zuri u njega i crvenim prsti1ima ve1 visoko podie unaprijed pripremljeni peni.
;rgovina. #oslovi. ' pocrvenio je sjetivi se to mu je ponu3eno. Sad je shvatio da je ta
ponuda potekla iz elje da ga uvrijede, iz prezira prema njegovom drutvenom sloju. Freeman
mora znati da se on nikad ne bi mogao baviti poslovima, izigravati trgovca. $orao je ve1 pri
prvom spomenu hladno odbaciti tu sugestiju6 ali kako je mogao kad je upravo to bio izvor
cijelog njegovog budu1eg bogatstva8 ' tu se sad primiemo pravoj klici 2harlesova
nezadovoljstvaC tom osje1aju da postaje kupljeni suprug, marioneta svog tasta. 5ije vano to
su takvi brakovi u njegovom sloju bili tradicionalni6 tradicija je potekla iz doba kad je
civilizirani brak bio javno prihva1eni poslovni ugovor, te se i od mua i od ene oekivalo da se
pridravaju uglavnom samo temeljnog uvjetaC novac za drutveni poloaj. &li brak je sad
postao ista i posve1ena veza, kr1anski obred imenovanja iste ljubavi, a ne istog interesa.
!ak i da je bio dovoljno cinian da to pokua, znao je da "rnestina nikad ne bi dopustila da
takva ljubav postane sekundarnim naelom u njihovom braku. 5jeno bi trajno mjerilo bilo da je
on ljubi, i to da ljubi samo nju. 'z toga bi neizbjeno proisteklo i ostaloC potreba da joj bude
zahvalan za njen novac, zatim moralna ucjena da postane ortak...
' kao nekom sudbonosnom arolijom doao je do ugla. 5a kraju tamne pokrajne uliice
uzdizalo se visoko rasvijetljeno proelje. $islio je da se ve1 pribliio #iccadill)ju6 ali ova
zlatna palaa na kraju sepijaPutoPsme3eg klanca bila mu je sa sjeverne strane, i on je shvatio da
je izgubio osje1aj za orijentaciju i iziao na :Jord Street... i tono, sudbonosnom sluajno1u,
upravo na onaj dio :Jord Streeta koji je zapremala velika trgovina gospodina Freemana. <ao
privuen magnetom zaputio se pokrajnjom uliicom prema njoj, sve do :Jord Streeta, tako da
je sad vidio cijelu duinu tog utog slojevitog diva Fizlozi i prozori bili su nedavno zastakljeni
novim debelim staklomG, s gusto natisnutim nizovima pamunih tkanina, ipaka, oprava, truba
platna. 5eki valjci i vitice nove anilinske boje gotovo kao da su obojili zrak oko sebe, tako su
bili intenzivni, tako nouveau riche. 5a svakom artiklu stajala je bijela kartica s oznakom cijene.
;rgovina je jo uvijek bila otvorena i ljudi su ulazili i izlazili kroz vrata. 2harles je pokuao
zamisliti samoga sebe kako prolazi kroz njih, i nije uspio. 0adije bi bio onaj prosjak, zgren u
vei kraj koje je stao.
5ije rije samo o tome da mu se ta trgovina vie nije priinjala onakvom kao nekada +
ironina ala, zlatni rudnik u &ustraliji, mjesto koje u zbilji jedva da postoji. Sad se pokazala u
svoj svojoj mo1i6 veliki stroj, monstrum koji stoji i eka da usisa i samelje sve to mu se
priblii. #a ak i tako, za mnoge bi bio pravi raj na zemlji da mu je ta itava golema zgrada, i
druge poput nje, i sve njezino zlato, i sva njezina mo1, nadohvat ruke. & 2harles je ipak stajao
na ploniku s druge strane ulice i zatvorio oi, kao da se nada da bi je mogao zauvijek izbrisati.
'stina, u tom se njegovom odbacivanju krilo i neto nisko + puki snobizam, preputanje
ocjeni i utjecaju publike sastavljene od predaka. <rila se i stanovita lijenost6 strepnja od rada,
od svakodnevne rutine, od usredotoenosti na pojedinost. *io je tako3er nazoan i nekakav
kukaviluk + jer 2harles se, kao to ste zacijelo primijetili, plaio drugih ljudskih bi1a, a
posebno onih iz slojeva niih od njegovog. #omisao da bi mogao do1i u dodir s tim nejasnim
sjenama, to su se tiskale pred izlozima, i ulazile i izlazile kroz vrata na drugoj strani ulice +
ispunjala ga je muninom. *ilo je to nemogu1e.
&li u njegovom je odbacivanju postojao jedan plemeniti elementC osje1aj da je trka za
novcem nedovoljna kao svrha ivota. :n nikad ne1e postati %ar?in ili %ickens, veliki umjetnik
ili znanstvenik6 u najgorem sluaju bit 1e diletant, trut, kako ho1ete, koji preputa rad drugima i
ne pridonosi nita. &li uspio je u toj svojoj nitavnosti uspostaviti neku neobinu vrst trenutnog
samopotovanja, neki osje1aj da je odabrati da bude nita + da nema nita osim bodljika +
posljednja spasonosna vrlina gospodina6 u neku ruku, njegova posljednja sloboda. :sjetio je
neobino jasnoC &ko ikad zakoraim u ovu ku1u, propao sam.
$oda vam se ta dvojba ini veoma nesuvremenom6 a ja uop1e ne zagovaram gospodina,
vrstu koja je godine ,Q.Q. bila ve1 mnogo rje3a nego to je to ak i 2harlesova pesimistina
mata mogla predvidjeti one davne travanjske veeri. Smrt nije u prirodi stvari6 ona jeste
priroda stvari. &li ono to umire je orma. Sadraj je besmrtan. <roz taj niz preivjelih ormi,
koje nazivamo postojanjem, provlai se neka vrst vjenog ivota. 5ajbolje odlike
viktorijanskog gospodina nalazimo jo u prolosti, u vitezova skitnika i preuJ chevaliers
srednjega vijeka6 i u sadanjosti, u modernog gospodina, onog soja koji zovemo
znanstvenicima, jer struja nedvojbeno tee u tom smjeru. %rugim rijeima, svakoj kulturi, ma
kako nedemokratskoj, ili ma kako egalitarijanskoj, potrebna je vrst skeptine, moralne elite,
vezane stanovitim pravilima ponaanja, od kojih su neka moda veoma nemoralna, te tako
objanjavaju kasniju smrt orme, premda je njihova skrivena svrha dobraC da podupru ili da
poslue kao okvir boljim rezultatima njihove unkcije u povijesti.
$oda ne primje1ujete nikakvu slinost izme3u 2harlesa iz ,A./. s njegovim neshvatljivim
novim rancuskim pojmovima o isto1i i uvanju Svetoga @rala, 2harlesa iz ,-./. s njegovim
prezirom prema trgovini, i 2harlesa danas, strunjaka za kompjutore, gluhog na vapaje njenih
humanista, koji su poeli uvi3ati vlastitu suvinost. &li slinost postojiC svi su oni odbacili ili
odbacuju pojam posjedovanja kao svrhe ivota, bilo to posjedovanja tijela ene, ili visokog
probitka po svaku cijenu, ili prava da diktiraju brzinu napretka. 4nanstvenik je tek jedan oblik6 i
on 1e biti nadmaen.
Sve je ovo u neku ruku dokaz bitne i trajne primjenljivosti novozavjetnog mita o kunji u
pustinji. Svatko tko ima intuiciju i obrazovanje, automatski ima i vlastitu pustinju6 i u
odre3enom trenutku svoga ivota doivjet 1e i svoju kunju. :dbacivanje moe biti budalasto6
ali nikad nije greno. Upravo ste odbili vrlo zamamnu ponudu u komercijalno primijenjenoj
znanosti da biste i dalje predavali na akultetu8 Slike s vae posljednje izlobe nisu se prodavale
tako dobro kao s prethodne, ali vi ste vrsto odluili da se drite svog novog stila8 Upravo ste
donijeli nekakvu odluku a da niste dopustili da na vas utjee vaa osobna dobrobit, vaa prilika
za posjedovanje8 5emojte onda odbaciti 2harlesovo stanje duha kao puki posljedak jalovog
snobizma. #okuajte u njemu vidjeti ono to on jestC ovjek koji se bori da nadvlada povijest.
#a ak i ako toga nije svjestan.
U 2harlesa je bio mnogo jae izraen uobiajeni ljudski instinkt da sauva svoj osobni
identitet6 iza njega su stajale sve one silne godine razmiljanja, naga3anja, spoznavanja samoga
sebe. 2ijela njegova prolost, najbolje od njegovog prologa ja bilo je, ini se, cijena koju je
morao platiti6 nije mogao vjerovati da je sve to eli biti bezvrijedno, ma koliko zakazao trude1i
se da priblii zbilju snu. 0azmiljao je o smislu ivota, tovie, vjerovao je + jadna budala + da
ga povremeno i nazire. =e li njegova krivnja to nije imao dara da to to je vidio prenese i
drugim ljudima8 %a se vanjskom promatrau priinja kao diletant, beznadni amater8 U
najmanju ruku doao je do spoznaje da se smisao ivota ne moe na1i u Freemanovoj trgovini.
&li temelj svega toga, barem za 2harlesa, bila je doktrina o odranju najsposobnijih,
posebno jedan njezin oblik o kojem je raspravljao + a ta je rasprava bila natopljena optimizmom
+ s @roganom one veeri u ()meuC da ljudsko bi1e nuno mora shvatiti svoju sposobnost
samoanalize kao vrlo posebnu povlasticu u borbi za prilagodavanje. :bojica su u tome vidjela
dokaz da ovjekovoj slobodnoj volji ne prijeti nikakva opasnost. &ko se ovjek mora izmijeniti
da bi se odrao + to su doputali ak i Freemani + tada mu je u najmanju ruku zajamen izbor
metoda. ;o je me3utim bila teorija + praksa, odjednom je jasno sinulo 2harlesu, neto je sasvim
drugo.
*io je uhva1en u stupicu. 5ije mogao biti, ali bio je.
Stajao je jedan trenutak svjestan golemog i viestrukog pritiska svoga doba6 a tada je osjetio
hladno1u, osjetio kako ga je do sri zamrznuo ledeni gnjev protiv gospodina Freemana i
reemanizma.
#odigao je tap da zaustavi koiju u prolazu. Unutra je utonuo u pljesnivo kono sjedalo i
zatvorio oi6 i u duhu mu je iskrsla utjena predodba. 5ada8 7rabrost8 :dlunost8 5a alost,
ne. Vidio je u duhu zdjelicu mlijenog puna i pola litre ampanjca.
39
Pa to ako i jesam prostitutka, zar drutvo ima zato prava da me poniava2 Ae li mi to
drutvo pruilo 'ilo kakvu pomo2 +ko sam ja uasna rakrana na drutvu, ne valja li uzroke
'olesti traiti u trulosti leine2 >isam li ja njegovo zakonito dijete. a ne kopile, gospodine2
#, /(')a HE #MES: (H4. *e-&aBe 1888)
17
$oda se mlijeni pun i ampanjac ne ine vrlo dubokoumnim ilozoskim zavretkom
nakon takvog ispitivanja due6 ali u 2ambridgeu ih ve1 godinama propisuju kao rjeenje za sve
mogu1e probleme, i premda je 2harles znatno vie nauio o problemima otkako je otiao sa
sveuilita, to rjeenje nije nadmaio. 5a sre1u se njegov klub, poput tolikih klubova engleske
gospode, temeljio na vrlo jednostavnoj i probitanoj pretpostavci da su studentski dani za
mukarca najbolji dani. <lub je raspolagao svim pogodnostima jednog bogatog akulteta, bez i
jedne uobiajene, ali nepotrebne gnjavae Fkao to su proesori, dekani i ispitiG. #odilazio je,
ukratko, nedoraslom mladi1u i mukarcu. ;ako3er je toio izvanredan mlijeni pun.
Sluajno se dogodilo da su prva dva lana kluba, koja je 2harles ugledao kad je uao u salon
za puenje, bila ba njegovi kolege sa sveuilita6 jedan je bio mladi sin biskupov, poznat po
tome to sramoti svog oca. %rugi je imao onaj naslov, kojemu se 2harles sve donedavno nadaoC
barunet. 0o3en s velikim komadom 5orthumberlanda u depu, Sir ;homas *urgh pokazao se
prevrstom stijenom a da bi ga povijest mogla pomaknuti. 5jegovi su se preci od pamtivijeka
bavili lovom, streljatvom, pi1em i kurvanjem6 i on je to nastavljao, s ispravnim smislom za
tradiciju. 4apravo je bio vo3a prilino razuzdanog drutva u koje je 2harles zalutao za svog
boravka u 2ambridgeu. 'ziao je na zao glas svojim avanturama, i m)ttonovskog, i
donuanskog tipa. 5ekoliko je puta predloeno da bude izbaen iz kluba6 ali budu1i da ga je on
opskrbljivao ugljenom iz jednog od svojih rudnika, i to po cijeni koja ga je praktiki pretvarala
u dar, razbor je redovito prevladao. :sim toga, njegov je nain ivota bio u odre3enom smislu
poten. @rijeio je bez stida, ali i bez licemjerja. *io je irokogrudan do krajnosti6 polovica
mladih lanova kluba zaduila se kod njega bar jednom + a njegovi su zajmovi bili
dentlmenski zajmovi, beskrajno produivi i bez kamata. Uvijek je prvi zapoinjao okladu, kad
bi se naao prikladan povod za kla3enje6 i na neki je nain podsje1ao sve lanove, osim onih
neizljeivo trijeznih, na njihove manje trijezne dane. *io je zbijen, onizak, obraza trajno
podlivenih rumenilom od vina i svjeeg zraka6 a oi su mu sjale onom divnom neduno1u,
onom neprozirnom modrom iskreno1u sotonski posrnulih. Suzio je te oi ugledavi 2harlesa
kako ulazi.
+ 2harle)> #a koga vraga radi ovdje izvan branih uza8
2harles se nasmijeio, svjestan da se dri pomalo usiljeno i budalasto. + %obar vee, ;om.
<ako si, 5athaniel8 + S vjenom cigarom u ustima, trn u oku nesretnog biskupa lijeno je
podigao ruku. 2harles se opet obratio barunetu. + Uvjetno sam puten. %raga djevojka uiva
morski zrak dolje u %orsetu.
;om je namignuo. + %ok ti ovdje uiva alkohol + i dobro drutvo, je li8 &li koliko ujem,
ona je pravi ukras sezone. ;ako kae 5at. Sav je pozelenio od zavisti. Vraji 2harle). 5ajbolja
djevojka i najbolji brak + nije er, je li, 5at8 + *ilo je op1e poznato da je biskupov sin vjeno
bez novaca, i 2harles je pogodio da mu zapravo ne zavidaju na "rnestininoj ljepoti. U devet od
deset sluajeva on bi se u ovom trenutku premjestio nekamo s novinama, ili priao nekom
manje nemoralnom drutvu. &li danas je ostao gdje se zatekao. 7o1e li LrazmotritiM pun i
pjenuac8 7o1e. ' tako je sjedio s njima.
+ & kako je cijenjeni stric, 2harles8 + Sir ;om je opet namignuo, ali na nain tako priro3en
njegovoj naravi da se bilo nemogu1e uvrijediti. 2harles je promrmljao da je u najboljoj
kondiciji.
13
*itni dijelovi tog slavnog i izrazito sarkastinog pisma, koje je navodno napisala jedna uspjena prostitutka,
ali vjerojatnije netko poput 7enr)ja $a)he?a, mogu se proitati u (judskim dokumentima viktorijanskog zlatnog
doba.
+ <ako stoji s lovakim psima8 #itaj ga je li mu potreban par najboljih northtumberlanda.
#ravi an3eli, ne da se hvalim, makar sam ih sam uzgojio. ;ornado
+ sje1a se ;ornada8 5jegova pratenad. + ;ornado je jednoga ljeta proveo ilegalni semestar
u sobama Sir ;oma u 2ambridgeu.
+ Sje1am ga se. & i moji ga se glenjevi sje1aju. Sir ;om se veselo nacerio. + %a, ba se
zaljubio u tebe. Uvijek je grizao one koje voli. %ragi stari ;ornado
+ *og mu dao pokoj dui. + ' iskapio je svoju au puna s tugom koja je natjerala njegova
dva druga u smijeh. Eto je bilo okrutno, budu1i da je tuga bila potpuno iskrena.
U takvom razgovoru prola su dva sata + i jo dvije boce ampanjca, i jo jedna zdjela puna,
i raznorazni kotleti i bubrezi Ftrojica gospode preselila su se u blagovaonicuG, to je zahtijevalo
obilno zalijevanje crvenim vinom, a to je opet valjalo presje1i s bocomPdvije oporta.
Sir ;om i biskupov sin bili su proesionalni pijanci i popili su vie od 2harlesa. 5aizgled su
na kraju druge kristalne litrenke bili pijaniji od njega. &li zapravo je njegova asada bila
trijeznost, dok je njihova bila pijanstvo, upravo suprotno od pravog stanja stvari, to je postalo
jasno kad su krenuli iz blagovaonice na, Lmalu vonju po graduM kako je Sir ;om to
neodre3eno nazvao. 2harles je bio taj koji nije bio siguran na nogama. 5ije bio toliko pripit da
se ne bi osje1ao posti3eno i nelagodno6 kao da je na neki nain vidio sive ispitivake oi
gospodina Freemana na sebi, premda ni jednom ovjeku tako tijesno povezanom s trgovinom
kao to je bio gospodin Freeman ne bi bilo doputeno da ude u taj klub.
#ridran mu je ogrta i uruen eir, rukavice i tap6 i tada se naao u otrom zraku ulice +
obe1ana magla nije se spustila, premda se izmaglica zadrala + zagledan, intenzivno
usredotoen na grb na vratima zatvorene koije Sir ;oma. :pet je osjetio podmukao ubod
9ins)atta, ali tada mu se grb lelujavo pribliio. 5etko ga je uhvatio pod ruke i as kasnije
naao se na sjedalu kraj Sir ;oma, a suelice biskupovom sinu. 5ije bio toliko pijan da ne
primijeti kako su njegova dva prijatelja izmijenila mig6 ali previe pijan da upita to to znai.
0ekao je sam sebi da mu nije stalo. *ilo mu je drago to je pijan, to sve pomalo leluja pred
njim, to je sve prolo i sve budu1e temeljito nevano. :sjetio je veliku elju da im obojici
pria o gospo3i *elli ;omkins i 9ins)attu6 ali ni za to nije bio dovoljno pijan. @ospodin ostaje
gospodin, ak i ako je pripit. :bratio se ;omu.
+ ;ome... ;ome, dragi moj, ti ima vraju sre1u.
+ #a i ti, 2harle) sinko. Svi imamo vraju sre1u.
+ <amo idemo8
+ <amo svi momci to imaju vraju sre1u uvijek odlaze da se provesele. 4na se, jelK da, 5at8
;ada je nastupila utnja, dok je 2harles s mukom nastojao razaznati u kojem smjeru kre1u.
:vaj put nije primijetio drugi mig koji je izmijenjen. <ljune rijei u posljednjoj reenici Sir
;oma polako su mu doprle do svijesti. Ukoeno se okrenuo.
+ %a se provesele8
+ 'demo staroj $a ;erpsihori, 2harles. :bred u hramu muza, razumije8
2harles se zagledao u nasmijeeno lice biskupova sina.
+ 7ramu8
+ 5a odre3eni nain.
+ $eton)mia. Venera umjesto puella + dometnuo je biskupov sin.
2harles se zagledao u njih, zatim se naglo nasmijeio. + 'zvrsna ideja. + &li tada je nastavio
isto onako pomalo ukoeno zuriti kroz prozor. :sje1ao je da bi morao zaustaviti koiju i
poeljeti im laku no1. #risjetio se, u kratkom bljesku osje1aja za proporcije, kakav ih glas prati.
;ada je odjednom niotkuda izronilo Sarino lice6 to lice zatvorenih oiju prineseno njegovom,
poljubac... toliko buke ni oko ega. Uvidio je to je uzrokovalo sve njegove nevoljeC bila mu je
potrebna ena, bio mu je potreban ljubavni odnos. *io mu je potreban posljednji razvrat, kao
to mu je ponekad bio potreban purgativ. #onovo je pogledao Sir ;oma i biskupovog sina. #rvi
se izvalio u svom uglu, drugi je podigao noge na sjedalo. ' jedan i drugi naherili su cilindar pod
pomalo razvratnim kutom. :vaj put su namignula sva trojica.
Uskoro su se nali u gomili koija to su kretale prema onom dijelu viktorijanskog (ondona
koji smo prilino neshvatljivo + budu1i da je bio sredinji u vie nego jednom smislu + ispustili
iz nae slike toga dobaC podruju kasina Fkoji su bili vie sastajalita nego igraniceG, kavana,
LdivanaM za puae cigara na istaknutijim mjestima F7avmarket i 0egent StreetG, i gotovo
samih bordela u svim pokrajnim uliicama. #roli su kraj slavne trgovine ostrigama na
7avmarketu FL=astozi, :trige, $arinirani i %imljeni lososMG i ne manje uvenog 0o)al &lbert
#otato 2an, trgovine peenim krumpirima, koju je vodio <han, zaista pravi kan prodavaa
peenih krumpira u (ondonu, iza goleme jarkocrvene i mjedene tezge to je dominirala cijelim
vidikom. #roli su Fa biskupov je sin izvukao lornjet iz navlake od agrenske koeG kraj gomile
k1eri grijeha, velikih prostitutki u njihovim koijama, manjih u gomilama na ploniku... od
ednih malih kitniarki mlijenih lica, do enetina konjakom podlivenih obraza. #oplava boje +
poplava mode, jer ovdje su bile doputene nezamislive stvari. Bene obuene kao pariki
splavari, u polucilindrima i hlaama, kao mornari, kao panjolske senorite, kao sicilijanske
seljakinje6 kao da su se cjelokupne postave brojnih jetinih predstava u susjedstvu prelile na
ulicu. $nogo su manje zanimljive bile muterije + brojano jednaki muki spol koji je, sa
tapom u ruci i LtravomM u ustima, odmjeravao to mu vee nudi. & 2harlesu se, premda je
poelio da nije toliko popio i da ne mora ba sve vidjeti dvostruko, sve to inilo ljupko, veselo,
ivahno, a iznad svega nereemanovsko.
5aslu1ujem da ;epsihora nikako ne bi kao zatitnica prigrlila onu publiku, u koju su se naa
trojica umijeala nakon desetak minuta6 jer nisu bili sami. :ko est ili sedam drugih mladi1a i
par starijih mukaraca, od kojih je 2harlesu jedan bio poznat kao stup %oma lordova, sjedilo je
u velikom salonu ure3enom po najboljem parikom ukusu, do kojega se stizalo uskim i bunim
prolazom iz jedne od prvih ulica iz 7a)market. 5a jednom kraju prostorije, osvijetljene
lusterima, nalazila se mala pozornica skrivena tamnocrvenim zastorima, na kojima su zlatom
bila izvezena dva para satira i nimi. =edan je vrlo oito bio pripravan da smjesta posjeduje
svoju pastiricu6 a drugi je ve1 bio primljen. 2rnim pismenima na pozla1enom okviru iznad
zastora bila je ispisana 2armina #riapea O('V Velle Zuid hane dicas, Zuamvis sim ligneus,
hastam, oscula dat medio si Zua puella mihi8 augure non opus estC Lin meM, mihi crUdite, diJit,
Lutetur veris viribus hasta rudisM.
,D
;ema kopulacije ponavljala se na razliitim bakrorezima olioPormata u pozla1enim
okvirima to su visili izme3u zastrtih prozora. Ve1 je jedna djevojka rasputene kose u
podsuknji a la 2amargo dvorila 0oedererovim ampanjcem gospodu koja su ekala.
U pozadini je jako narumenjena, ali dolinije odjevena dama od kojih pedesetak godina
ivota, mirnim okom motrila svoju klijentelu. Unato svom vrlo razliitom zvanju, bila je u
duhu veoma nalik gospo3i "ndicott dolje u "Jeteru, premda se njezin imutak gomilao u
zlatnicima a ne u srebrnjacima.
#rizori koji su uslijedili zacijelo su se manje izmijenili u toku povijesti od prizora bilo koje
druge ljudske aktivnosti6 ono to se pred 2harlesom te veeri izvodilo, izvodilo se na isti nain
pred 7eliogabalom + a nedvojbeno i pred &gamemnonom6 i izvodi se i danas u bezbrojnim
jazbinama Sohoa. :no to mene posebno veseli u nepromjenljivosti tog drevnog i vremenom
priznatog oblika zabave jest injenica da nam omogu1uje pozajmljivanje iz tude imaginacije.
5edavno sam eprkao po trgovini jednog antikvara najbolje vrsti + to jest nemarnog antikvara.
Spokojno smjeten pod L$edicinomM, izme3u Uvoda u hepatologiju i *olesti bronhijalnog
sustava, nalazio se jo dosadniji naslov #ovijest ljudskoga srca. U stvari, to je sve prije nego
14
;o govori bog #rijapC njegovi mali drveni kipovi s uspravnim alusom, da plae lopove i donose plodnost,
bili su uobiajena odlika rimskih vo1njaka. LVoljeli biste znati zato djevojka ljubi ovo moje koplje, premda sam
od drva nainjen8 5e treba vam vidovitost da to shvatite. K5adajmo seK, misli ona, Kda 1e mukarci upotrijebiti to
koplje na meni + i to brutalnoK.M
dosadna povijest jednog ivahnog ljudskog penisa. 'zvorno je objavljena ,/DQ, iste godine kad i
2lelandovo remekPdjelo u tom anru, Fann) 7ill. #isac se ne odlikuje jednakom vjetinom, ali
1e ipak posluiti naoj svrsi.
#rva ku1a u koju u3oe bijae znameniti *agnio, gdje naidoe na jato gradskih jarebica, koje
su se 2amillu svidjele vie no sve to ih je mreom na ladanju hvatao, a medu njima i na
gospo3icu $., slavni model, ija nazonost potaknu nau drubu skitnica da pokau svom
novom sudrugu prizor o kakvome dotad ne mogae ni sanjati.
Uvedoe ih u veliku odaju, doneseno je vino, podrumar otputen, i nakon obilne zdravice
damama bi nare3eno da se prirede. :ne se smjesta razodjenue do gole koe i smjestie nasred
stola. !amilo bjee silno iznena3en tim pripremama i ne manje zbunjen naga3aju1i u koju su
svrhu djevojke zapremile to istaknuto mjesto. Sve bijahu istih udova, svjee puti i koe bijele
kano prvi snijeg, jo bjelje pod kosom crnom kao gavranovo krilo. ' ubava im lica, i prirodno
rumenilo to arilo se na obrazima, prikazae ih u 2amillovim oima savrenim krasoticama, i
ravnima samoj Veneri. #romotrivi im lica, on srameljivo obori pogled na oltar ljubavi, koji
jo nikad u ivotu ne mogae vidjeti ovako kao u ovom asu...
%ijelovi tijela uvenog modela privukoe njegovu pozornost vie no ita to je dotad o1utio
ili vidio. ;ron ljubavi bje prekriven gustom, kao gavran crnom kosom, dugakom barem etvrt
metra, vjeto rastvorenom da bi otkrila ulaz u arobnu spilju. !udnovat oblik tog obraslog
mjestaca neobino obraduje 2amilla, posebice kad te raskalaene djevojke nastavie sa svojim
obredom. Svaka napuni au vina i ispruena postavi tako punu au na Venerin brijeg, i potom
svi mukarci iz druine stadoe ispijati pi1e postavljeno na tu zamamnu izboinu, pri emu
krasotice nisu tedjele raskalanih pokreta to 1e pove1ati uitak. 4atim prikazae nekoliko
poloaja i vjetina korisnih za podizanje onemo1ale strasti, kad iznemogne od prirodnog uitka,
i kasnije natjerae jadnog 2amilla da prelazi most i provlai se ispod toplih vodopada, to ga je
smelo vie no da ga je netko napao u @ravesend 9herr)ju. 5o, premda je to natjeralo u smijeh
cijelu drubu, otrpio je tu pustopanu alu s najve1om strpljivo1u, budu1i da mu je bilo reeno
kako svi novi lanovi moraju biti tako upu1eni u tajne toga drutva. 2amilla sad stade
obuzimati ga3enje zbog pretjerane neednosti tih ena6 ne osjeti u svojoj nutrini vie ni trunka
od onog nelagodnog uvstva to ga obuze pri samom polasku, te poelje da ih druba otpusti6
ali njegovi se pratioci ne htjedoe od njih rastati dok nisu izvele cijelu svoju vjebu6 nime,
stiu1i novi prilog pri svakom pojedinom otkri1u svojih bezonih izuma, nisu zahtijevale molbi
i preklinjanja da udovolje mladim razvratnicima ve1 nastavie, bez i najmanjeg osje1aja srama,
pokazivati im koliko se ljudska narav moe izopaiti.
#osljednji njihov podvig raspali te sinove poroka do te mjere te oni kao zavretak prizora
predloie da svaki mukarac odabere svoju drubenicu te izvede ono to su maloas vidjeli tek
oponaano. &li bijae to korak na koji nime ne htjedoe pristati, budu1i da je naelo tih
gospo3ica da nikad ne prihva1aju zagrljaj mukarca iz straha da ne unite svoj zanat. ;o veoma
iznenadi 2amilla, koga je njihovo dotadanje ponaanje uvjerilo kako se ne moe ni zamisliti
vrst opaine na koju one ne bi pristale za volju novca6 i premda je prije toga odbijanja njihova
rasputena putenost uguila u njemu svaku pomisao da legne s njima, sad su mu se elje
rasplamsale kao da su pred njim edne djevice, i kao da nita nije vidio od njihove
raskalaenosti6 te je jednako ozbiljno nastojao nagovoriti ih da se pokore kao svi ostali
mukarci u drubi.
#o ovome moemo uglavnom zakljuiti to se zbivalo kod $a ;erpsihore, premda se
razlikovalo u jednoj pojedinostiC djevojke iz ,-./, manje tanko1utne od onih iz ,/DQ, nisu se
protivile da ih rasprodaju na drabi u konanoj sceni.
$e3utim, 2harlesa nije bilo da dade ponudu. $anje raskalaene predigre jo su ga
zabavljale. S izrazom lica svjetskog putnika, ta vidio je on mnogo boljih stvari u #arizu Fbarem
je tako apnuo Sir ;omuG, izigravao je blaziranog mladog sveznalicu. &li usporedo s odje1om,
gubilo se i njegovo pijanstvo6 pogledao je u poudno poluotvorene usne mukaraca u polutami
kraj sebe, uo je kako Sir ;om ve1 pokazuje svoj izbor biskupovom sinu. *ijela su se tjelesa
grlila, grila, glumila6 ali 2harlesu se inilo da se iza ukoenih lascivnih smijeaka izvodaica
krije oaj. =edna je bila dijete, oito netom stiglo u pubertet6 i u njezinom predstavljanju edne
nedunosti kao da je bilo neto istinski djeviansko, jo uvijek tjeskobno, ne posve okorjelo u
tom zvanju.
& ipak, koliko je bio zga3en, toliko je bio i seksualno nadraen. @adilo mu se to je ta
ekshibicija javna6 ali bio je dovoljno ivotinja da u svojoj nutrini bude uznemiren i uzbu3en.
5eto prije kraja ustao je i tiho iziao iz sobe, kao da 1e oti1i na nunik. Vani u predvorju, mala
danseuse koja ih je dvorila ampanjcem sjedila je za stolom pred ogrtaima i tapovima
gospode. 'zvjetaeni smijeak zguvao joj je namazano lice dok je ustajala. 2harles se naas
zagledao u njezine smiljeno razbaruene uvojke, njezine gole ruke i gotovo gole grudi. !inilo
se da 1e progovoriti, ali tada se predomislio i osorno pokazao na svoje stvari. *acio je pola
gvineje na stol kraj djevojke i naglo iziao.
5a ulici na kraju prolaza naao je nekoliko koija koje su ekale muterije. Uzeo je prvu,
naglas viknuo Ftakav je bio oprezan viktorijanski obiajG ime neke ulice u <ensingtonu
nedaleko one u kojoj je stanovao, i onda se bacio na sjedalo. 5ije se osje1ao uzvieno moralan6
ve1 kao da je primio nekakvu uvredu, ili zakazao na dvoboju. 5jegov je otac ivio ivotom u
kojem su takve veeri bile uobiajene6 injenica da ih on nije mogao progutati dokazuje da je
nenaravan. @dje je sad onaj iskusni svjetski putnik8 #retvorio se u bijednu kukavicu. &
"rnestina, a svetost njegovih zaruka8 &li podsjetivi se na njih, osje1ao se kao uznik koji se
budi, nakon to je snivao da je na slobodi, i pokuava ustati samo da bi ga okovi nanovo trgnuli
natrag u crnu zbilju njegove tamnice.
<oija se polako probijala niz usku ulicu. Ulica je bila pretrpana drugim koijama i
dvokolicama, jer se jo uvijek nalazila na podruju grijeha. #od svakim svjetlom, u svakoj vei
stajale su prostitutke. 2harles ih je promatrao iz tmine. :sje1ao je da u njemu vri, nesnoljivo.
%a se pred njim naao otar trn on bi, kao Sarah pred trnovitim stablom, na njemu probio ruku,
toliko je snano 1utio taj poriv da se rani, da bude kanjen, da nekako razreze taj svoj gnojni ir.
$irnija ulica. #roli su kraj plinskog svjetla pod kojim je stajala usamljena djevojka. $oda
je zbog tako uoljive uestalosti ena na ulici iz koje su izili izgledala izgubljeno, suvie
neiskusna da se usudi pribliiti. 'pak nije bilo dvojbe o njezinom zvanju. 'mala je na sebi
prljavu ruiastu haljinu, s umjetnim ruama na prsima6 bijeli al oko ramena. 2rni eiri1 po
novoj modi, malen i mukaraki, ugnijezdio se na velikom, mreicom omotanom injonu
crvenkastosme3e kose. 4urila je u koiju u prolazu6 i neto u nijansi te kose, tim budnim tamno
osjenenim oima, tom neodre3eno enjivom dranju natjeralo je 2harlesa da isprui vrat i
promatra je kroz ovalni boni prozori1 dok je koija prolazila. #roivio je jedan nesnosan
trenutak, zatim je zgrabio tap i snano pokucao po krovu nad sobom. Voza je smjesta stao.
!uli su se uurbani koraci6 a onda se neto ispod njega, kraj otvorenog prednjeg dijela koije
pojavilo lice.
5ije zapravo nalikovala Sari. #rimijetio je da je kosa previe crvena da bi bila prirodna6 i
bilo je u njoj neto vulgarno, neke lane smionosti u upornim oima i smijeku crvenih usana6
suvie crvenih, nalik na krvavu posjekotinu. &li ipak neki nagovjetaj + neto u onim vrstim
obrvama, moda, ili u ustima.
+ 'mate li sobu8
+ 'mam, gospodine.
+ 0ecite mu kamo da vozi.
5aas mu se izgubila iz vida i neto rekla vozau. 4atim je zakoraila unutra tako da se
koija zaljuljala i sjela kraj njega, ispunjaju1i uski prostor jetinim paremom. :sjetio je samo
dodir lagane tkanine njezinog rukava i suknje, nita drugo. <oija je odmicala. Eutnja je
potrajala kojih stotinjak ili vie metara.
+ 7o1ete li cijelu no1, gospodine8
+ %a.
+ #itam jerbo dodajem cijenu vonje natrag ako ne1ete.
<imnuo je i zagledao se u tminu pred sobom. <loparali su daljnjih stotinjak metara u tiini.
:sjetio je kako se malo opustila, jedva osjetan pritisak na svojoj nadlaktici.
+ =ako je zima za ovo doba godine.
+ %a. + #ogledao ju je sa strane. + Vi to zacijelo primje1ujete.
+ =a ne idem na posao kad pada snijeg. 5eke idu. &li ja ne.
:pet utnja. :vaj put je progovorio 2harles.
+ Ve1 ste dugo...8
+ :d svoje osamnaeste, gospodine. *it 1e dvije godine u svibnju.
+ &ha.
#onovo ju je postrance pogledao za vrijeme idu1e utnje. Uasna matematika operacija
opsijedala je 2harlesov duhC tri stotine i ezdeset i pet, recimo trista LradnihM, pomnoi s dva...
to je dakle esto prema jedan da nije zaraena. #ostoji li nekakav delikatan nain da je upita8
5e postoji. :pet ju je pogledao u povoljnom trenutku vanjskog osvjetljenja. !ini se da joj je put
neokaljana. 'pak, bio je budalast6 to se tie siilisa, znao je da bi bio deset puta sigurniji u
luksuznoj ustanovi poput one koju je netom ostavio. #okupiti obinu londonsku uliarku... ali
sudbina mu je bila zapea1ena. *a je to elio. <retali su se prema sjeveru, prema ;ottenham
2ourt 0oadu.
+ Belite li da vam sada platim8
+ 5isam nepovjerljiva, gospodine. <ako vam god volja.
+ Vrlo dobro. <oliko8
:klijevala je. 4atimC + 5ormalno, gospodine8 #ogledao je iskosa6 kimnuo glavom.
+ 4a cijelu no1 obino raunam... i njezino neznatno oklijevanje bilo je dirljivo nepoteno
+ ... zlatnik.
#osegao je rukom u svoj rak i dao joj novac.
+ 7vala, gospodine. + %iskretno ga je spremila u svoju torbicu. & tada je uspjela neizravno
ukloniti njegovu potajnu strepnju. + =a idem samo s gospodom, gospodine. 5e morate se nita
brinuti u tom pogledu.
:dgovorio je samoC + 7vala vam.
4
+h, i na druga su usta
te usne cjelov utisnule, i druge su, prije mene,
te ruke na grudi privijale...
MAHE? AR!O%D, Ra'tanak (1887)
<oija se zaustavila pred ku1om u uskoj sporednoj uliici istono od ;ottenham 2ourt
0oada. 7itro iskoivi iz vozila, djevojka se smjesta uspela preko nekoliko stepenica do vrata,
otvorila ih i ula u ku1u. <oija je bio vrlo, vrlo star ovjek, ve1 tako dugo zaogrnut svojim
vozakim ogrtaem s nekoliko pelerina i pokriven vrpcama obrubljenim cilindrom da je bilo
teko zamisliti kako mu sve to nije sraslo s tijelom. :dloio je bi na stalak kraj sjedala,
izvukao kratku lulu iz usta, i ispruio prljavu ruku zaokruena dlana da primi novac. %otle je
zurio ravno preda se na kraj tamne ulice, kao da bi mu jo jedan pogled na 2harlesa bio
nesnosan. 2harlesu je bilo drago to ga ne gleda6 zaista se osje1ao tako odvratnim kao to je taj
drevni koija oito i elio da se osje1a. :buzeo ga je trenutak dvojbe. $ogao je uskoiti
natrag, jer je djevojka iezla... ali tada ga je nekakva crna tvrdokornost natjerala da plati.
2harles je zatekao prostitutku kako ga eka u loe osvijetljenom predvorju, okrenuta le3ima.
5ije se osvrnula, ve1 je krenula uza stepenice im je ula da je on zatvorio vrata. :sje1ao se
miris kuhinje, neki nejasni glasovi iz stranjeg dijela ku1e.
#reli su dva neprozraena reda stepenica. :tvorila je vrata i pridrala ih dok on pro3e6 a kad
je uao, povukla je zasun. 4atim je prila vatri i upalila plinsko svjetlo nad kaminom.
#roakala je vatru i dodala jo malo ugljena. 2harles se ogledao oko sebe. Sve je u sobi, osim
postelje, bilo bijedno, ali besprijekorno isto. #ostelja je bila od eljeza i mjedi a mjed je bila
uglaana i blistala kao zlato. U uglu nasuprot postelji stajao je paravan iza kojega je zapazio
umivaonik. 5ekoliko jetinih ukrasa, nekoliko jetinih bakroreza na zidovima. 'skrzani zastori
od moarea bili su navueni. 5ita u sobi nije upu1ivalo na onu raskonu svrhu kojoj je bila
namijenjena.
+ :prostite, gospodine. 'zvolite, smjestite se kao kod ku1e. 4aas 1u se vratiti.
Ula je kroz druga vrata u sobu u stranjem dijelu ku1e. :daja je bila u mraku, i primijetio je
da je za sobom vrlo tiho zatvorila vrata. #riao je kaminu i stajao le3ima okrenut vatri. <roz
zatvorena vrata uo je slabano mrmljanje probu3enog djeteta, ukanje, umirivanje, nekoliko
tihih rijei. Vrata su se opet otvorila i prostitutka se ponovo pojavila. *ila je odloila svoj al i
eiri1. 5erovozno mu se nasmijeila.
+ ;o je moja mala curica, gospodine. 5e1e ona smetati, ni galamiti. %obra je kao kruh. +
:sjetivi njegovo negodovanje, urno je dodala. 4alogajnica je tu, samo korak od nas,
gospodine, ako ste gladni.
2harles nije bio gladan, a sad je ve1 izgubio i seksualni apetit. $orao se prisiliti da je gleda.
+ $olim vas naruite za sebe to elite. =a ne1u... pa, dodue... moda malo vina, ako je
mogu1e.
+ Francuskog ili njemakog, gospodine.
+ !au bijelog rajnskog + volite li ga8
+ 7vala, gospodine. #oslat 1u momka.
' opet je nestala. !uo je kako otro, mnogo manje proinjeno, uzvikuje niz stepenice.
+ 7arr)>
$rmljanje, tresak ulaznih vrata. <ad se vratila, upitao je nije li joj morao dati neto novaca.
&li oito je ta usluga bila ukljuena.
+ 4ar ne elite sjesti, gospodine8
' pruila je ruke da mu uzme eir i tap koji je jo uvijek drao u ruci. #redao ih je, zatim
razdijelio repove svog raka i sjeo kraj vatre. !inilo se da ugljen koji je dodala na vatru vrlo
sporo gori. <leknula je pred kamin, i pred njega, i ponovo se zaposlila sa araem u ruci.
+ :vo je najbolja vrsta, morao bi bre gorjeti. ;o je sve zbog podruma. Vlaan je kao
tamnica.
$otrio je njen proil u rumenom svjetlu vatre. 5ije to bilo draesno, ve1 vrsto, smireno lice,
neoptere1eno mislima. @rudi su joj bile dobro razvijene6 zape1a i ruke nevjerojatno njene,
gotovo krhke. ;o je, uz njezinu raskonu kosu, na tren raspirilo njegovu udnju. 4amalo je
ispruio ruku da je dodirne, ali se predomislio. :sje1at 1e se bolje kad popije jo malo vina.
:stali su tako jo koji trenutak. 5apokon ga je pogledala i on se nasmijeio. #rvi put toga dana
naas ga je obuzeo prolazan osje1aj spokoja.
:pet je svrnula pogled na vatru i promrmljalaC
+ Vratit 1e se za as. 5ema ni dva koraka.
' tako su opet ostali u tiini. &li trenuci poput ovih bili su za viktorijanskog mukarca vrlo
neobini6 ak i izme3u mua i ene prisnost je uglavnom bila regulirana eljeznim zakonima
konvencije. & ipak se 2harles naao ovdje, kraj kamina te ene, za ije postojanje sat ranije nije
ni znao, kao...
+ :tac vae djevojice...8
+ Vojnik je, gospodine.
+ Vojnik8
4agledala se u vatruC uspomene.
+ Sad je preko, u 'ndiji.
+ 4ar se nije htio oeniti s vama8
5asmijeila se njegovoj nedunosti, zatim stresla glavom.
+ %ao mi je novac da mi se nade kod poroda. + !ime kao da je nagovijestila kako je uinio
sve to ovjek normalno moe oekivati.
+ ' niste mogli na1i neki drugi nain zarade8
+ 'ma posla. &li uvijek danju. & onda, kad sam platila da mi uvaju malu $ar)... + slegla je
ramenima. + <ad si jednom uniten, uniten si. ;o se ne moe popraviti, i mora se sna1i kako
najbolje zna.
+ ' vi vjerujete da je ovo najbolji nain8
+ =a vie ne znam za drugi, gospodine.
&li govorila je bez vidljivog znaka stida ili aljenja.
5jezina je sudbina bila odre3ena, a nije imala dovoljno mate da to spozna.
4auli su se koraci na stepenicama. Ustala je, prila vratima i otvorila ih prije nego se ulo
kucanje. 2harles je vani primijetio djeaka od kojih trinaest godina, oito nauenog da ne zuri,
jer nije podigao pogled dok je ona nosila pladanj do stola kraj prozora, a onda se vratila s
novanikom. !uo se zveket sitnog novca, i vrata su se tiho zatvorila. 5atoila mu je au vina,
donijela mu je i postavila malu bocu kraj njega na tronoac kraj ognjita, kao da svako vino
valja ugrijati. ;ada je sjela i podigla ubrus s tanjura na pladnju. <rajikom oka 2harles je vidio
malu mesnu pitu, krumpire, aicu, oito rakije i vode, jer se teko moglo zamisliti da bi
naruila da joj donesu samo vode. 5jegovo je vino bilo kiselkastog okusa, ali pio ga je u nadi
da 1e mu otupjeti 1utila.
;iho pucketanje raspaljene vatre, prigueno itanje plinskog svjetla, zveket pribora za jeloC
nikako mu nije bilo jasno kako 1e uop1e prije1i na pravu svrhu njegove nazonosti. 'spio je jo
jednu au octenog vina.
&li ona je uskoro zavrila svoj mali obrok. #ladanj je iznesen pred vrata. ;ada je opet pola u
zamraenu sobu u kojoj je spavala djevojica. #rola je jedna minuta. #onovo se pojavila na
vratima. Sad je na sebi imala bijeli peignoir, i pridravala ga da se ne rastvori. <osa joj je bila
rasputena i padala je niz leda6 a rukom je stezala okrajke jutarnjeg ogrtaa dovoljno vrsto da
pokae kako je ispod gola. 2harles je ustao.
+ 5ema urbe, gospodine. %ovrite svoje vino. 4agledao se dolje u bocu kraj sebe, kao da je
prvi
put vidi6 zatim je kimnuo i ponovo sjeo i natoio sebi jo jednu au. :bila ga je i pruila
jednu ruku, drugom jo uvijek steu1i peignoir, da prigui plin na dvije male zelene tokice.
Svjetlo vatre okupalo ju je, ublailo njene mlade crte6 i tada mu je opet klekla do nogu, licem
okrenuta vatri. 4atim je pruila prema njoj obje ruke i haljina se malo rastvorila. #rimijetio je
jednu bijelu dojku, zasjenjenu i ne potpuno obnaenu.
#rogovorila je u vatru. + Belite li moda da vam sjedim na krilu, gospodine8
+ %a... molim vas.
'skapio je vino. #onovo steu1i krajeve svog ogrtaa, ustala je, a zatim lagano sjela preko
njegovih stisnutih nogu, poloivi mu desnu ruku oko ramena. :n ju je obujmio lijevom rukom
oko struka, dok mu je desna leala smijeno neprirodno na niskoj ruki stolice. 5jezina je
ljevica neko vrijeme pridravala tkaninu haljine, ali tada ju je ispruila i pomilovala ga po
obrazu. =edan trenutak6 poljubila ga je u drugi obraz. #ogledali su se u oi. Spustila je pogled na
njegova usta kao da se ustruava, ali je bez ustruavanja nastavila ono to je zapoela.
+ Vi ste vrlo lijep gospodin.
+ Vi ste zgodna djevojka.
+ & vi volite nas zloeste djevojke8
#rimijetio je da mu se obra1a prisnije, manje slubeno. $alo je pojaao stisak lijeve ruke.
:na je tada posegla za njegovom suzdranom desnicom i vodila je pod haljinom do svojih
obnaenih grudi. :sjetio je krutu toku mesa u sreditu dlana. 0ukom je privukla njegovu glavu
svojoj, i poljubili su se dok je on, prizivaju1i sada u sje1anje zabranjenu ensku put, svilene i
nabrekle obline, zaboravljenu pjesmu, a tada skliznuo dublje i nie, ispod njezine haljine, do
uleknu1a struka. *ila je gola, a u ustima joj se osje1ao blagi okus luka.
$oda je to izazvalo prvi val munine. #rikrio ga je, razdvajaju1i se u dva ovjekaC u
jednoga koji je previe popio, i u jednoga koji je sad bio seksualno uzbu3en. 7aljina se bestidno
rastvorila nad djevojinim sitnim trbuhom, nad tamnim bunarom pubinih vlasi, nad bijelim
bedrima to su ga zavodila i izgledom i dodirom. 0uka mu se nije sputala nie od njezina
struka6 ali je lutala iznad, dodiruju1i te otvorene grudi, vrat, ramena. 5akon to mu je prvi put
povela ruku, nije vie nita poduzimala6 pretvorila se u njegovu pasivnu rtvu poloivi mu
glavu na rame, mramor proet toplinom, "ttvjev akt, mit o #igmalionu doveden do sretnog
svretka. :pet ga je preplavio val munine. :sjetila ga je, ali pogreno protumaila.
+ #reteka sam vam8
+ 5e... to jest...
+ <revet je dobar. $ekan.
:dmakla se od njega, prila postelji i paljivo odgrnula pokrivae, zatim se okrenula da ga
pogleda. #ustila je da joj haljina spadne s ramena. *ila je lijepo gra3ena, draesne zadnjice.
=edan as, zatim je sjela i podvukla noge pod pokrivae i legla zatvorenih oiju, uvjerena, to se
jasno vidjelo da je odabrala pozu istodobno diskretnu i lascivnu. Ugljen je jarko proplamsao i
bacao intenzitnu, ali drhtavu sjenu6 reetke na uzglavlju plesale su kao kavez na zidu iza nje.
2harles je ustao, svladavaju1i bitku u svom elucu. ;o je vino + bio je lud to ga je pio. Vidio je
kako joj se oi otvaraju i kako ga gleda. $alo je oklijevala, zatim ispruila one njene bijele
ruke. 0ukom je pokazao prema svom raku.
5akon nekoliko trenutaka osje1ao se neto bolje i ozbiljno se poeo svlaiti6 uredno, mnogo
urednije nego to bi to ikad uinio u svojoj sobi, odlagao je odje1u na naslon stolice. $orao je
sjesti da raskopa cipele. 4urio je u vatru dok je skidao hlae i donje rublje koje je, po modi
toga doba, sezalo neto ispod koljena. &li nije se mogao natjerati da svue koulju. $unina se
vratila. 4atvorenih oiju vrsto se prihvatio za ipkom ukraenu policu nad kaminom, trude1i se
da se svlada.
:vaj put je ona shvatila njegovo oklijevanje kao stidljivost, i odbacila je pokrivae kao da 1e
ustati i povesti ga do kreveta. #risilio se da zakorai prema njoj. :na je opet pala nauznak, ali
nije pokrivala tijelo. Stajao je kraj postelje i zagledao se u nju. :na je ispruila ruku. :n je i
dalje zurio, svjestan samo da mu u glavi sve pliva, svjestan sada totalno pobunjenih para
mlijenog puna, ampanjca, clareta, oporta, tog prokletog bijelog rajnskog...
+ 5e znam vam ime.
:na mu se nasmijeila, zatim ga uhvatila za ruke i povukla ga prema sebi.
+ Sarah, gospodine.
Stresao ga je nepodnoljivi gr. :krenuvi se u stranu, poeo je povra1ati na jastuk kraj
njezine zaprepatene, zabaene glave.
41
...!staj i poleti ko, Iaun to plee u sjetilnom uitku. vini se visoko, i ostavi zvijer neka i tigar
i majmun uginu.
E!!YSO!, #n Me)or(a) (1889)
#o dvadeset deveti put toga jutra Sam je uhvatio kuhariin pogled, upravio svoj na niz
zvonca nad kuhinjskim vratima, a onda ga rjeito podigao prema stropu. *ilo je podne. !ovjek
bi pomislio da 1e Sama veseliti slobodno jutro6 ali jedina slobodna jutra za kojima je eznuo
bila su jutra u privlanijem enskom drutvu nego to je bila krupna gospoda 0ogers.
+ 5ije on pri sebi + rekla je ta asna gospa, tako3er po dvadeset i deveti put. &ko je,
me3utim, bila ljuta krivac je bio prije Sam, nego mladi gospodin na katu. =o od njihova
povratka iz ()mea, prije dva dana, sobar je samo nagovijetao nekakva mrana zbivanja. 'stina
je da je ljubazno prenio vijest o 9ins)attu6 ali obino bi dodaoC L& to nije ni pola onoga to se
spremaM. 5ije se dao navesti da kae vie. L'ma tu strogo povjerljivih stvari o kojima se jo ne
smije govoriti, draga gospo3o 0ogers. &li nisam ro3enim oima vjerovao da vidim ono to sam
vidio.M
Sam je nedvojbeno imao vrlo neposredan povod za ogorenost. 2harles je propustio da mu
dade slobodno vee kad je poao u posjetu gospodinu Freemanu. ;ako je Sam ekao budan u
ku1i sve do poslije pono1i, da bi ga onda, kad je konano uo da se otvaraju ulazna vrata,
pozdravio crni pogled s blijedog lica.
+ 4a koga vraga jo nisi u krevetu8
+ =er niste rekli da veerate vani, gospodine 2harles.
+ *io sam u klubu.
+ %a, gospodine.
+ ' skidaj taj bezobrazan izraz s lica.
+ %a, gospodine.
Sam je ispruio ruke i uzeo + ili uhvatio + razliite predmete, od raznolikih dijelova gornje
odje1e i pribora, pa sve do paklenog pogleda koji mu je 2harles uputio. ;ada se gospodar
dostojanstveno zaputio na kat. %uh mu je ve1 bio vrlo trijezan, ali tijelo jo uvijek malo pijano,
injenica koju je Samov ogoreni, ali 2harlesu nevidljivi podrugljivi smijeak vrlo jasno
odrazio.
+ #otpuno ste u pravu, gospodo 0ogers. 5ije on pri sebi. Sino1 je bio pijan kao ep.
+ $a ni u snu ne bi pomislila da je to mogu1e.
+ 'ma puno toga, gospodo 0ogers, to va sluga ponizni ne bi ni u snu pomislio. & ipak se
dogodilo, da znate.
+ 5e1e valjda otkazati svadbu>
+ 5e moete to iz mene ni klijetima izvu1i, gospodo 0ogers. + <uharica je duboko
uzdahnula iz punih grudi. 5jezin je sat kuckao kraj tednjaka. Sam joj se nasmijeio. + &li
lukava ste vi, gospo3o 0ogers. Vrlo lukava.
:igledno bi Samovo vlastito ogorenje vrlo brzo obavilo ono to klijeta ne bi mogla. &li
spasilo ga je zvonce, a gospodu 0ogers razoaralo. Sam je priao tednjaku, podigao golemi
desetolitreni vr vru1e vode, koji je strpljivo ekao cijelo jutro u dnu tednjaka, namignuo
svojoj kolegici i iezao.
#ostoje dvije vrsti mamurlukaC u jednom ste bolesni i nesposobni, u drugom bolesni i
lucidni. 2harles je zapravo bio budan, pa ak i na nogama, ve1 prije nego je pozvonio. #atio je
od druge vrste mamurluka. #rejasno je pamtio doga3aje iz prole no1i.
5jegovo je povra1anje potpuno odagnalo ionako nesigurne seksualne primisli u onoj
spavaonici. 5jegova nesretno imenovana izabranica urno je ustala, navukla jutarnju haljinu, i
pokazala se tada jednako smirena kao bolniarka, kakva bi vjerovatno bila kao prostitutka.
#omogla je 2harlesu da sjedne na naslonja uz kamin, gdje mu je pogled pao na bocu s vinom,
te je smjesta opet povra1ao. &li ovaj put ona je ve1 pripremila lavor s umivaonika. 2harles se
stenju1i ispriavao izme3u napadaja povra1anja.
+ Strano mi je ao... zaista nezgodno... neto mi je nakodilo...
+ Sve je u redu, gospodine, sve je u redu. Samo izbacite.
& drugo mu nita nije ni preostalo. :na je ustala da uzme svoj al i prebacila mu ga oko
ramena. Sjedio je neko vrijeme poput neke smijene stare bakice, zgrbljen nad lavorom na
koljenima, pognute glave. Uskoro je osjetio da mu je neto bolje. *i li volio spavati8 Volio bi,
ali u svom krevetu. :na je prila prozoru i pogledala dolje na ulicu, zatim izila iz sobe dok se
on nesigurnim kretnjama oblaio. <ad se vratila, bila je i sama odjevena. 4aprepateno ju je
pogledao.
+ 5e1ete valjda...8
+ #ozvat 1u vam koiju, gospodine. &ko biste priekali...
+ &h, da... 7vala.
' opet je sjeo, dok je ona sila niz stepenice i na ulicu. #remda nikako nije bio siguran da mu
je munina prola, psiholoki je osje1ao istinsko olakanje. 5ije vano koja mu je bila namjera6
ali sudbonosno djelo nije poinio. 4agledao se u ar vatre6 i ma kako se to inilo udno, blijedo
se nasmijeio.
& tada se uo tihi pla iz susjedne sobe. ;iina, zatim se zvuk javio opet, ovaj put jai i
produen. $ala djevojica se oigledno probudila. 5jen pla + tiina, ridanje, grcanje, tiina,
ridanje + postao je nesnosan. 2harles je priao prozoru i rastvorio zastore. 4bog magle nije
vidio daleko. 5igdje nije bilo ni ive due. #rimijetio je kako se rijetko uje zvuk konjskih
kopita6 i zakljuio da 1e djevojka vjerojatno morati prevaliti prilian put da mu nade prijevoz.
%ok je tako neodluno stajao, uo je teke udarce o zid iz susjedne ku1e. :svetoljubivi muki
glas neto je bijesno vikao. 2harles je malo oklijevao, zatim je odloio tap i eir na stol i
otvorio vrata u drugu prostoriju. U svjetlu koje je dopiralo iz sobe razabrao je ormar i jedan
stari putni koveg. #rostorija je bila vrlo malena. U najudaljenijem uglu, kraj zatvorenog
no1nog ormari1a, stajao je mali sklopivi krevet. %jeji je pla s novom snagom iznenada
ispunio sobicu. 2harles je stajao u osvijetljenom dovratku, pomalo glupo, strani crni div.
+ 7ajde, hajde, tiho. $ajka 1e ti se brzo vratiti.
5epoznati je glas dakako samo pogorao situaciju. 2harles je imao dojam da se cijelo
susjedstvo mora probuditi, tako su prodorni bili krici. 4bunjeno se poekao po glavi, zatim
zakoraio naprijed u mrak prema djetetu. Vidio je kako je malena i shvatio da su rijei
beskorisne. 5agnuo se nad njom i blago je potapao po glavi. Vru1i mali prsti1i uhvatili su se za
njegove, ali pla nije prestajao. Si1uno, iskrivljeno li1e nevjerojatnom se snagom osloba3alo
svoje goleme zalihe straha. Valjalo je na1i neko hitno rjeenje. 2harles ga je naao. #osegao je
za svojim satom, otkopao lanac s prsluka i zaljuljao ga nad djetetom. "ekt je bio trenutaan.
<rikovi su se pretvorili u tihe jecaje. ;ada su se ruice podigle da zgrabe tu privlanu srebrnu
igraku6 i to im je bilo doputeno6 zatim su je izgubile u posteljini, i s mukom je pokuale
iskoprcati, ali bez uspjeha. Urlanje je poelo iznova.
2harles je prihvatio dijete da ga posjedne uz jastuk. :djednom je doao u napast. 'zvukao ju
je iz kreveta u dugakoj spava1ici, zatim se okrenuo i sjeo na no1ni ormari1. %re1i malo
tjelece na koljenima, njihao je sat ispred sada revnih malih ruica. *ila je jedno od one
bucmaste viktorijanske djece, s malim crnim pucetima umjesto oiju6 umiljata mala repa crne
kose. 5jezina nagla promjena raspoloenja, radosno grgoljenje od uitka kad je napokon
zgrabila taj eljeni sat, razveselila je 2harlesa. #oela je blebetati. 2harles je mrmljaju1i
odgovaraoC da, da, jako slatko, dobra mala curica, slatko, slatko. U jednom trenutku zamislio je
kako nailaze Sir ;om i biskupov sin...zavretak njegovog velikog bluda. !udnovati mrani
labirinti ivota6 zagonetnost susreta.
5asmijeio se6 jer to ga malo dijete nije toliko ispunilo sentimentalnom njeno1u koliko je
pripomoglo da mu se vrati njegov smisao za ironiju, zapravo ekvivalent nekakvoj vrsti vjere u
sebe. 5a poetku je veeri, u koiji Sir ;oma, bio obuzet lanim osje1ajem da ivi u sadanjici6
njegovo tadanje odbacivanje vlastite prolosti i budu1nosti bio je puki greni skok u vode
neodgovornog zaborava. Sada je mnogo dublje, istinski intuitivno, spoznao veliku ljudsku
zabludu o vremenu, po kojoj je zbilja vremena poput ceste + na kojoj ovjek moe neprestano
vidjeti gdje se nalazi i gdje 1e se vjerojatno na1i + umjesto prave istineC to jest, da je vrijeme
ome3eni prostor, jedno sada koje nam je tako blizu da ga u pravilu nikad ne vidimo.
2harlesov je doivljaj bio potpuno suprotan sartreovskom doivljaju. =ednostavno poku1stvo
oko njega, blago svjetlo iz susjedne sobe, edne sjene, iznad svega to malo stvorenje koje je
drao na koljenima, tako neosjetno nakon teine njezine majke Fali o njoj uop1e nije mislioG,
sve to nisu bili nametljivi ili neprijateljski predmeti, ve1 sadrajni i prijazni. <onani je pakao
bio beskrajan i prazan prostor6 a oni mu nisu dali pri1i. 'znenada je osjetio da je sposoban
suoiti se s budu1no1u, koja je samo jedan oblik te strahovite praznine. $a to mu se dogodilo,
ovakvi 1e se trenuci ponavljati6 moraju biti prona3eni i mogu biti prona3eni.
Vrata su se otvorila. #rostitutka je stajala na svjetlu. 2harles joj nije mogao razaznati lice, ali
je pogodio da se na trenutak preplaila. & zatim odahnula.
+ :h, gospodine. 4ar je plakala8
+ %a. $alo. $islim da je sad opet zaspala.
+ $orala sam i1i dolje, sve do postaje na 9arren Streetu. :vdje su svi ve1 bili otili.
+ Vrlo ste ljubazni.
#redao joj je dijete i promatrao je dok ga je stavljala natrag u krevet i paljivo pokrivala6
zatim se naglo okrenuo i iziao iz sobe. #osegao je u dep, izbrojio pet dukata i ostavio ih na
stolu. %ijete se ponovno razbudilo i majka ga je opet umirivala. $alo je oklijevao, zatim tiho
iziao iz sobe.
Ve1 je uao u koiju koja je ekala, kad je ona trcala niz stepenice do vrata. 4agledala se u
njega. #ogled joj je bio gotovo zbunjen, gotovo povrije3en.
+ :h gospodine... 7vala vam. 7vala vam. Shvatio je da su joj oi pune suza6 nita toliko ne
moe potresti sirotinju kao nezaslueni novac.
+ Vi ste hrabra, dobra djevojka.
'spruio je ruku i dodirnuo njezinu, oslonjenu na vrata koije. 4atim je pokucao tapom.
42
>e upotre'ljava =povijest? ovjeka kao sredstvo za postizanje svojih ciljeva B kao da je ona
neka zase'na oso'a. Povijest nije nita drugo do djelatnost ovjeka koji ide za svojim
ciljevima.
MAR;, D(e He(-(ge Ia)(-(e (1848)
2harles se, kao to smo saznali, nije vratio u <ensington u onako ovjekoljubivom
raspoloenju u kakvom je napokon otiao od prostitutke. #onovo ga je hvatala munina za
vrijeme jednosatne vonje6 i pri tom je imao dovoljno vremena da se temeljito zgadi sam nad
sobom. &li probudio se mnogo bolje volje. #o mukom obiaju, ozbiljno se pozabavio svojim
mamurlukom, i s jezom se zagledao u svoje ispijeno lice i zavirio u isuena i trpka usta6 a onda
zakljuio da je uglavnom prilino sposoban da se suoi sa svijetom. U svakom sluaju, suoio
se sa Samom kad je ovaj uao s vru1om vodom i donekle mu se ispriao za mrzovoljasto
ponaanje prethodne no1i.
+ 5itK nisam primijetio, gospodine 2harles.
+ #roveo sam poneto naporno vee, Same. & sad budi dobar i donesi mi veliki lonac aja.
Bedan sam kao sam vrag.
Sam je otiao, prikrivaju1i svoje osobno miljenje, to jest da je njegov gospodar jo neto
kao sam vrag.
2harles se oprao i obrijao, i razmiljao o 2harlesu. :igledno nije bio ro3en za razvratnika6
ali isto tako nije imao mnogo iskustva u pokajnikom pesimizmu. 5ije li gospodin Freeman
sam rekao da bi moglo pro1i i dvije godine prije nego bude potrebno bilo to odluiti o njegovoj
budu1nosti8 $nogo tota moe se dogoditi u dvije godine. 2harles nije glasno i jasno rekao
sam sebi L$oj bi stric mogao umrijetiM6 ali ta je pomisao neprestano lebdjela negdje na rubu
njegovih misli. & tada ga je puteni aspekt sino1njih doivljaja podsjetio kako 1e mu ubrzo biti
omogu1eni zakoniti uici u tom smjeru. 4a sada se mora uzdrati. ' ono dijete + kolike
nedostatke ivota moraju djeca nadoknaditi>
Sam se vratio s ajem + is dva pisma. Bivot je opet postao cesta. :dmah je opazio da je
omotnica na vrhu dva puta igosana6 otposlana iz "Jetera, a proslije3ena u <ensington iz
*ijelog lava u ()me 0egisu. %ruga je prispjela ravno iz ()mea. $alo je oklijevao, zatim je, da
otkloni sumnje, uzeo no za papir i priao prozoru. 5ajprije je otvorio @roganovo pismo6 ali
prije nego to ga proitamo, moramo proitati poruku koju mu je 2harles poslao po povratku u
()me nakon one jutarnje etnje do 2arlslakeova hambara. #oruka je glasilaC
3ragi moj doktore Erogan,
Piem vam u velikoj ur'i da vam zahvalim za va sinonji neprocjenjivi savjet i pomo, i da
vas jo jednom uvjerim kako sam od srca voljan platiti svaku skr' ili njegu koju va kolega i vi
'udete smatrali potre'nom. Vi ete me, uzdam se, potpuno svjesni kako sam uvidio
'esmislenost mog pogreno usmjerenog zanimanja, o'avijestiti o rezultatima sastanka koji e
ve 'iti o'avljen kad 'udete ovo itali.
>a alost, nisam se mogao natjerati da nanem tu temu jutros u 9road Streetu. G'og mog
poneto naglog odlaska, i raznih drugih okolnosti s kojima vam sad neu dodijavati, taj se
trenutak pokazao izrazito neprikladnim. Stvar emo raspraviti im se vratim. 5oram vas
zamoliti da je u me-uvremenu drite za se'e.
Aa odlazim smjesta. 5oja je londonska adresa navedena dolje. S iskrenom zahvalnou
J. S.
;o nije bilo iskreno pismo. &li moralo je biti napisano. Sad je 2harles nervozno razmotao
odgovor na nj.
3ragi moj Smithsone,
/dlagao sam da vam piem u nadi da u pri'aviti neki Kclaircissement nae male dorsetske
misterije. Sa aljenjem moram rei da je jedino ensko eljade koje sam susreo na svojoj
jutarnjoj ekspediciji 'ila 5ajica priroda B dama iji mi je razgovor, nakon otprilike tri sata
ekanja, postao pomalo dosadan. !kratko, oekivana se oso'a nije pojavila. Po povratku u
46me poslao sam jednog 'istrog momka da deura umjesto mene. +li i on je sjedio su' tegmine
Iagi u ugodnoj samoi. /lako 'iljeim ove rijei, a ipak priznajem da sam se, kad se mladac te
noi vratio, poeo 'ojati najgorega.
5e-utim, idueg mi je jutra doprlo do uiju kako je kod 9ijelog lava ostavljen nalog da se
djevojina prtjaga proslijedi u CLeter. +utora tog naloga ne mogu otkriti. >edvoj'eno je sama
poslala poruku. 5islim da moemo zakljuiti da je digla sidro.
Aedino to me jo mui, dragi moj Smithsone, jest da 'i vas mogla slijediti u 4ondon i
pokuati vas ondje opteretiti svojim nevoljama. Preklinjem vas da tu mogunost ne od'acujete
sa smijekom. Kad 'ih imao vremena, mogao 'ih vam citirati sluajeve gdje je 'io primijenjen
upravo takav postupak. Prilazem vam jednu adresu. 8o je izvrstan strunjak s kojim se ve dugo
dopisujem, i najiskrenije vam savjetujem da cijelu stvar povjerite njemu, 'ude li jo koja
neprilika a la lettre pokucala na vaa vrata.
>emojte strahovati da je i jedna rije prela ili e prei preko mojih usana. >eu ponoviti
svoj savjet glede onog draesnog stvorenja B koje sam, usput reeno, netom imao zadovoljstvo
susresti na ulici B ali preporuam ispovijed prvom moguom prilikom. 7mam dojam da
+'solvitur nee zahtijevati suvie strogu ili dugotrajnu pokoru.
>ajiskrenije va
57JH+C4 E,/E+>
2harles je, s neto grinje savjesti, odahnuo davno prije nego to je zavrio pismo. 5ije bio
otkriven. %ugo je zurio kroz prozor svoje spava1e sobe, a tada otvorio drugo pismo.
:ekivao je stranice i stranice, ali bila je samo jedna.
:ekivao je bujicu rijei, ali bile su samo tri. =edna adresa.
4guvao je list papira u ruci, zatim se vratio kaminu, u kojem je sobarica, uz pratnju
njegovog hrkanja, zapalila vatru, u osam sati ujutro, i bacio ga u plamen. 4a pet sekundi
pretvorio se u pepeo. #rihvatio je alicu aja, s kojom je Sam stoje1i ekao kraj njega. 2harles
ju je ispraznio u jednom gutljaju, i pruio alicu s tanjuri1em da mu Sam natoi jo jednu.
+ :bavio sam sve poslove, Same. Sutra se vra1amo u ()me. Vlakom u deset sati. ;i 1e se
pobrinuti za karte. ' odnijeti ova dva brzojava s mog pisa1eg stola u potanski ured. & onda
moe uzeti slobodno poslijepodne da odabere nekakve vrpce za lijepu $ar) + to jest, ako nisi
ve1 negdje drugdje uloio srce.
Sam je ve1 oekivao taj lagvort. Svrnuo je pogled na leda svog gospodara dok mu je opet
punio pozla1enu ajnu alicu6 i dao izjavu, dodaju1i alicu na malom srebrnom pladnji1u
2harlesovim ispruenim prstima.^
+ @ospodine 2harles, zatrait 1u njenu ruku.
+ $a to ne kae>
+ 'li bi, gospodine 2harles, da nemam tako inu prespektivu u vaoj slubi.
2harles je pijuckao aj.
+ 7ajde, izjasni se, Sam. #restani govoriti u zagonetkama.
+ <ad bi bio oenjen, morao bi stanovati vani, gospodine.
2harles ga je pogledao otro i s instinktivnim protivljenjem, jasno pokazuju1i kako je malo
razmiljao o tome. : krenuo se i sjeo kraj kamina.
+ %akle Same, boe sauvaj da bih ja bilo na koji nain prijeio tvoje vjenanje + ali ne1e
me valjda napustiti tako brzo prije mojeg8
+ 5iste razumjeli na to ciljam, gospodine 2harles. =a sam mislio na poslije.
+ *it 1emo u mnogo ve1em ku1anstvu. Sigurno bi mojoj supruzi bilo drago da ima $ar) uza
se... u emu je dakle problem8
Sam je duboko udahnuo.
+ *avim se milju da udem u posao, gospodine 2harles. <ad se vi sredite, to jest, razumijete.
5adam se da znate da vas nikad ne bi napustio u asu nude.
+ #osao> <akav posao8
+ 5ajve1a mi je elja da otvorim malu trgovinu, gospodine 2harles.
2harles je odloio alicu na urno prueni pladanj.
+ &li nije li... ho1u re1i, ovaj, nekakva gotovina8
+ =a sam tedio, gospodine 2harles. & tedjela je i moja $ar).
+ %a, da, ali mora se platiti najamnina, i zaboga, ovjee, valja kupiti robu... & na kakvu si
trgovinu mislio8
+ ;kanine i muka moda, gospodine 2harles. 2harles se zabuljio u Sama otprilike kao da je
taj
2ockne) odluio pre1i na budistiku vjeru. &li tada mu je pao na um poneki mali incident u
prolosti6 onaj penchant prema gospodskom dranju6 i sjetio se da u jednom aspektu svog
sadanjeg zanimanja, u brizi za odje1u, Sam nikad nije dao povoda pritubama. 2harles se
zaista vie nego jednom Foko deset tisu1a puta, da budemo toniG naalio na raun njegove
osobne tatine u odijevanju.
+ ' pritedjeli ste dovoljno da...
+ 5a alost ne, gospodine 2harles. $orat 1emo jo jako mnogo tedjeti.
4avladala je vrlo sadrajna utnja. Sam se zaposlio oko mlijeka i e1era. 2harles je protrljao
nos sa strane kretnjom veoma nalik Samovoj. Shvatio je. Uzeo je tre1u alicu aja.
+ <oliko8
+ 5aao sam radnju koja mi se svi3a, gospodine 2harles. :n trai sto i pedeset unti za
muterije i stotinu za robu. ' jo treba na1i trideset unti za najamninu.
+ :dmjerio je 2harlesa, zatim nastavioC + 4nate, ja sam zbilja jako zadovoljan kod vas,
gospodine 2harles. Samo, uvijek sam vam ja sanjao o trgovini.
+ & koliko si stavio na stranu8 Sam je oklijevao.
+ ;rideset unti, gospodine.
2harles se nije nasmijeio, ve1 je priao prozoru svoje spava1e sobe.
+ <oliko ti je trebalo da to utedi8
+ ;ri godine, gospodine.
%eset unti na godinu moda se ne ini mnogo6 ali 2harles je brzo izraunao da je to tre1ina
Samove trogodinje pla1e, to je stvaralo razmjerno mnogo bolju sliku o tedljivosti i
marljivosti od one kojom bi se 2harles mogao pohvaliti. :svrnuo se preko ramena na Sama,
koji je ponizno stajao i ekao + ali to je ekao8 + kraj stoli1a s priborom za aj. U tiini koja je
uslijedila 2harles je poinio svoju prvu sudbonosnu pogreku, to jest, izloio je Samu svoje
iskreno miljenje o njegovom naumu. $oda je vrlo neznatno i bleirao, pretvaraju1i se kako u
Samovim rijeima uop1e ne razabire nagovjetaj nekakve mogu1nosti protuusluge6 ali
uglavnom je zapravo prihvatio drevnu ulogu + to ne znai i krajnju nadutost + nepogreivog
gospodara, odgovornog za svog grenog roba.
+ Upozoravam te, Sam, kad jednom pone teiti da se uzdigne nad svoj sadanji status,
doivjet 1e samo nezadovoljstvo. *it 1e nesretan bez trgovine. & dvostruko nesretan s njom. +
Samova se glava malo spustila. + & osim toga, Same, navikao sam na tebe... %rag si mi. Vrag
neka me odnese ako bih te elio izgubiti.
+ 4nam, gospodine 2harles. ;aj osje1aj je obostran. S potovanjem, gospodine.
+ #a dobro onda. 4adovoljni smo jedan s drugim. 7ajde da u tom smislu i nastavimo.
Sam je pognuo glavu i okrenuo se da pokupi servis za aj. 5jegovo je razoaranje bilo oito6
predstavljao je 5aputenu nadu. Upropaten ivot, 5enagradenu vrlinu, i desetak drugih
turobnih kipova.
+ $a hajde, Same, ne izigravaj mi sad prebijenog psa. &ko se oeni tom djevojkom,
naravno da 1e dobivati i pla1u oenjenog ovjeka. ' jo neku pripomo1 za poetak. 5e1u
krtariti, u to moe biti uvjeren.
+ 4aista vrlo ljubazno od vas, gospodine 2harles. + &li glas je bio grobni, kipovi jo nisu bili
srueni. 2harles je na trenutak pogledao sebe Samovim oima. 4nalo se da je u toku njihovih
zajedniki provedenih godina troio vrlo mnogo novaca6 isto tako, Sam je morao znati da 1e mu
jo mnogo vie novca do1i s brakom6 i moda nije bilo neprirodno + to jest, moda je motiv
zaista bio neduan + to je povjerovao kako nije pretjerano zahtijevati dvije ili tri stotine unti.
+ Same, ne smije misliti da nemam razumijevanja. !injenica je... pa eto, iao sam u
9ins)att zato to... uglavnom, Sir 0obert 1e se oeniti.
+ $a nemojte, gospodine> Sir 0obert> 5e1e valjda> Samovo iznena3enje navodi ovjeka na
pomisao
kako je njegova prava ambicija zapravo morala biti kazalite. :n samo to nije ispustio
pladanj koji je nosio6 ali ovo se dakako zbivalo ante Stanislavski. 2harles se okrenuo prozoru i
nastavio.
+ Eto znai, Same, da mi, budu1i da ve1 moram pokrivati znatno ve1e trokove, ne1e mnogo
preticati.
+ #ojma nisam imao, gospodine 2harles. $a... ne mogu vjerovati + u njegovim godinama>
2harles je urno zaustavio prijete1u bujicu samilosti. + $oramo poeljeti Sir 0obertu sve
najbolje. &li tako stvari stoje. Uskoro 1e to saznati i javnost. 'pak, Same + o tome zasad nikome
ni rijei.
+ :h, gospodine 2harles + pa vi znate da ja znam uvati tajnu.
2harles je tad zaista otro pogledao Sama, ali oi njegovog sluge bile su opet smjerno
oborene. 2harles bi ne znam to dao da ih je mogao vidjeti. &li one su ostale skrivene
njegovom prodornom pogledu6 i natjerale ga na drugu sudbonosnu greku + jer Sam nije bio
oajan stoga to je doivio neuspjeh\ve1 vie stoga to je naslutio da njegov gospodar nema
nikakve mrane tajne koja bi mu omogu1ila da njime upravlja.
+ Same, ja... ovaj, kad se ja oenim, okolnosti 1e biti pogodnije... ne elim potpuno razoriti
tvoje nade + dopusti da o tome malo razmislim.
U Sam ovom srcu ivo se rasplamsao pobjedonosni plamiak. Uspjelo mu je6 uporite je
postojalo.
+ @ospodine 2harles, ao mi je to sam bilo to rekao. #ojma nisam imao.
+ 5e, ne. %rago mi je to si naeo tu temu. $oda 1u upitati gospodina Freemana za savjet,
bude li prilike. 5ema dvojbe da bi njegovo miljenje o takvom pothvatu bilo vrlo korisno.
+ 4lata vrijedno, gospodine 2harles, zlata vrijedno + kad je rije o savjetu iz usta toga
gospodina.
' s tom je hiperbolom Sam iziao. 2harles se zagledao u zatvorena vrata. #oeo se pitati nije
li na povrini Samove linosti poelo izbijati neto od Urije 7eepa6 nekakva dvolinost. Sam je
oduvijek nagonski oponaao gospodina, i odje1om i dranjem6 a sada se na tom lanom
gospodinu koga je oponaao pojavilo jo nekakvo neodre3eno svojstvo. <akve promjene
donosi ovo doba> 2ijeli se niz poredaka poeo raspadati i nestajati.
:stao je tako nekoliko trenutaka zagledan u prazno + uostalom, to onda> 4ar 1e biti teko
ispuniti Samovu elju s "rnestininim novcem u banci8 #riao je svom pisa1em stolu i otkljuao
ladicu. 'zvukao je iz nje podsjetnik i neto pribiljeioC nedvojbeno biljeka da razgovara s
gospodinom Freemanom.
U me3uvremenu je, dolje u podrumu, Sam itao sadraj dva brzojava. =edan je bio upu1en
*ijelom lavu, obavjetavaju1i vlasnika o njihovom povratku. %rugi je glasioC
@ospo3ici Freeman, kod g3e ;ranter, *road Street, ()me 0egis. 5are3enje da se smjesta
vratim bit 1e s najve1im uitkom izvreno po vaem odanome 2harlesu Smithsonu.
U to je doba samo neotesanom =enkiju moglo pasti na um da pie telegraskim jezikom.
5ije to bila prva osobna korespondencija koja se nala toga jutra pred Samovim oima.
:motnica drugoga pisma koje je donio 2harlesu bila je zalijepljena, ali ne i zapea1ena. $alo
pare moe uiniti uda6 a Sam je imao na raspolaganju cijelo jutro da prona3e jedan nesmetani
asak u kuhinji.
$oda ste se sada ve1 sloili s 2harlesom u pogledu Sama. Valja priznati da se ne iskazuje
kao uzor potenja. &li pomisao na brak ima udne posljedice. :na name1e budu1im partnerima
svijest o nejednakostima u ivotu6 name1e im elju da vie posjeduju, da bi to vie mogli dati
jedan drugome6 razara bezbrinost mladosti6 donosi odgovornost koja usamljuje, te manje
sebini oblici tog drutvenog ugovora pomalo padaju u zasjenak. Ukratko, lake je biti nepoten
za dvoje nego za jednoga. Sam nije o svom postupku razmiljao kao o nepotenom6 on je to
zvao Ldobro odigrati svoj adutM. =ednostavnim rjenikom, to je znailo da se brak s "rnestinom
sad mora ostvariti6 svojih dvjesto i pedeset unti mogao je dobiti samo iz njezinog miraza6 ako
bi se nastavilo ljubakanje izme3u gospodara i grenice iz ()mea, ono se mora odvijati pod
otrim okom kartaa + i moda samo po sebi ne bi bilo ni loe, jer to je jai 2harlesov osje1aj
krivnje, to 1e biti meki na novcu6 ali ako stvari po3u predaleko... Sam je uvukao donju usnicu i
namrtio se. 5ije udo da ga je zanio osje1aj mo1i6 to je tipino za sve enidbene posrednike.
43
+ ipak milja da je vidim
gdje stoji do mojih nogu ko sjena
visoko iznad zemlje mrane.
E!!YSO!, Maud (1888)
$oda je lake na1i materijala za mit o racionalnom ljudskom ponaanju u eljeznom dobu,
kao to je bilo viktorijansko, nego u ve1ini ostalih. 2harles je nakon svoje buntovne no1i
svakako odluio da ostvari svoj brak s "rnestinom. 5ikad nije ozbiljno ni posumnjao u to6 ku1a
$a ;erpsihore i prostitutka bile su, ma kako to zvualo nevjerojatno, tek potvrde te namjere +
posljednje mrzovoljaste sumnje u neku zakljuenu stvar, posljednje preispitivanje neega
nepobitnog. ;. je sam sebi i rekao na svom munom povratku ku1i, ime se moe objasniti
grub postupak prema Samu. Eto se Sare tie... ona druga Sarah bila je njezin nadomjestak,
njezin tuan i prljav zavretak, i njegovo bu3enje.
Uza sve to, mogao je poaliti to ona u svom pismu nije jasnije pokazala osje1aj krivnje +
to nije zatraila novac Fali teko se moglo zamisliti da bi mogla potroiti deset unti u tako
kratkom razdobljuG ili to nije oitovala svoja nezakonita uvstva prema njemu. 5o teko je
pripisati bilo strast bilo oaj nizu od tri rijei. L:biteljski hotel "ndicottovihM6 pa ak ni datum,
ni inicijal> *io je to nedvojbeno oiti neposluh, mimoilaenje tetke ;ranter6 ali zapravo joj nije
mogao predbaciti to je pokucala na njegova vrata.
*ilo je lako zakljuiti da taj implicitni poziv valja zanemaritiC vie je nikad ne smije vidjeti.
&li moda je prostitutka Sarah podsjetila 2harlesa na jedinstvenost izop1enice SarahC ono
potpuno odsustvo proinjenih uvstava u jednoj samo je potvrdilo njihovo nevjerojatno
odranje u drugoj. <ako je pronicava i senzibilna, na svoj udan nain... ono to je govorila
nakon svoje ispovijedi + neprestano se vra1alo u sje1anje.
5a dugom putovanju na zapad mnogo je razmiljao + ako je sje1anje razmiljanje + o Sari.
*io je svjestan da bi povjeriti nju nekoj ustanovi, ma kako bila napredna, moralo znaiti izdaju.
<aem LnjuM, ali ta je zamjenica jedna od najuasnijih krinki koje je ovjek izumio6 ono to je
2harles u duhu vidio nije bila zamjenica, ve1 oi, lice, linija kose nad sljepoonicom, hitar
korak, usnulo lice. Sve to nije bilo sanjarenje, dakako6 ve1 ozbiljno razmatranje jednog
moralnog problema, potaknuto uzvieno istom zabrinuto1u za budu1u dobrobit te nesretnice.
Vlak je stigao u "Jeter. Ubrzo nakon to je konani zviduk oglasio da vlak stoji, Sam se
pojavio na prozoru odjeljka6 on je dakako putovao tre1im razredom.
+ K:1emo li preno1iti, gospodine 2harles8
+ 5e. Uzmi koiju. #okrivenu. <ao da se sprema kia.
Sam se sam sa sobom okladio u tisu1u unti da 1e preno1iti u "Jeteru. &li pokorio se bez
oklijevanja, ba kao to je i njegov gospodar pri pogledu na Samovo lice napokon bez
oklijevanja odluio to 1e poduzeti + jer je negdje duboko u sebi odlagao donoenje prave
odluke. 4apravo je Sam odredio postupakC 2harles vie nije mogao podnijeti krzmanja.
' tek kad su se ve1 vozili istonim predgra3em grada, 2harlesa je obuzela neka tuga, neki
osje1aj gubitka, osje1aj da je sad bacio sudbonosnu kocku. 4apanjilo ga je to jedna
jednostavna odluka, odgovor na posve trivijalno pitanje, moe imati tako dalekosene
posljedice. %o toga trenutka, sve je bila mogu1nost6 sad je sve bilo neumoljivo iksirano.
#ostupio je moralno, pristojno, ispravno6 a ipak, inilo se da je upravo to razotkrilo u njemu
neku priro3enu slabost, neku pripravnost da prihvati sudbinu koja 1e ga, to je dobro znao,
zahvaljuju1i onom predosje1aju koji je siguran kao injenica, jednoga dana odvesti u svijet
trgovine6 u udovoljavanje "rnestini, zato to 1e htjeti udovoljiti njezinom ocu kojemu toliko
duguje... zurio je u krajolik u koji su sad uli i osje1ao se polako usisan, kao u neku
monstruoznu cijev.
<oija se dalje kotrljala, razlabavljeno pero je malo kripalo pri svakom trzaju, turobno kao
taljige. Veernje je nebo bilo pokriveno oblacima i poela je sipiti sitna kiica. U takvim bi
okolnostima, kad je putovao sam, 2harles obino pozvao Sama da side i da sjedi s njim u
koiji. &li sad se nije mogao suoiti sa Samom Fniti je Samu, koji je na mokroj cesti prema
()meu vidio samo zlato, smetao taj ostracizamG. Uinilo mu se da za njega nikad vie ne1e biti
samo1e. $ora uivati u ono malo to mu je preostalo. :pet je pomislio na enu koju je ostavio
u gradu za sobom. 5ije o njoj mislio, dakako, kao o alternativi za "rnestinu6 niti kao o osobi za
koju se mogao, da je tako odluio, oeniti umjesto za "rnestinu. 5ikad to ne bi bilo mogu1e.
Uistinu, sad nije toliko ni razmiljao o Sari + ona je bila tek simbol oko koga su se okupile sve
njegove izgubljene mogu1nosti, izumrle slobode, putovanja na koja nikad ne1e oti1i. $orao je
neemu re1i zbogom6 ona je naprosto i pogodno bila i blizu, i daleko.
5ije bilo dvojbe. *io je jedna od rtava ivota, tek jedan amonit zahva1en golemim
kretanjem povijesti, sada zauvijek nasukan, potencijal pretvoren u osil.
5akon nekog vemena pokazao je vrhunsku slabostC zaspao je.
44
3unost B to znai pokoriti se svemu to god se oekuje od te... Po pravilima se ravnajui a
ne znajui to sve to znai... Strogo dakle i spremno potisnuti kao oiti smrtni grijeh svaku
sumnju, svako traenje unutar due u svojoj dui. kukaviki se dakle podvri svakom nalogu
sud'ine...
A. H. =%O:4H, Du@no't (1841)
Stigli su *ijelom lavu iste veeri neto prije deset. Svjetla su jo uvijek gorjela u ku1i tetke
;ranter6 jedan se zastor pomakao dok su prolazili. 2harles je na brzinu obavio toaletu i
ostavivi Sama da raspakira stvari, muevno se zaputio uzbrdo. $ar) je bila izvan sebe od
radosti to ga vidi6 tetka ;ranter, odmah iza nje, bila je ruiasto ovjenana smijekom
dobrodolice. %obila je najstroi nalog da se smjesta ukloni im pozdravi putnikaC te veeri nije
moglo biti ni govora o nekakvim glupostima s pratiljama. "rnestina, kao obino, svjesna
vlastitog dostojanstva, zadrala se u stranjem salonu.
5ije ustala kad je 2harles uao, ve1 mu je dobacila dugaak prijekoran pogled ispod
trepavica. :n se nasmijeio.
+ 4aboravio sam kupiti cvije1e u "Jeteru.
+ Vidim, gospodine.
+ ;ako sam urio da stignem ovamo prije nego legnete.
:borila je pogled i promatrala ruke zabavljene vezom. 2harles joj se primakao, i ruke su
dosta naglo prekinule rad i poele premetati mali predmet na kojem su radile.
+ Vidim da imam suparnika.
+ 4asluio si da ih ima mnogo.
<leknuo je kraj nje, njeno joj podigao jednu ruku i poljubio je. %obacila mu je pogled ispod
oka.
+ 5isam spavala ni minutu otkako si otiao.
+ ;o i vidim po tvojim blijedim obrazima i podbulim oima.
5ije se htjela nasmijeiti. + Sad se ruga sa mnom.
+ &ko nesanica na tebe ovako djeluje, svakako 1u se pobrinuti da u naoj spava1oj sobi
neprestano zvoni budilnik.
#orumenjela je. 2harles je ustao i sjeo kraj nje i privukao joj glavu i poljubio je u usta i onda
u zaklopljene oi, koje su se pod tim dodirom otvorile i zagledale u njegove, sad bez i
posljednjeg trunka oporosti.
5asmijeio se. & sada da vidimo to to veze za svog tajnog oboavatelja.
#odigla je svoj rad. *ila je to navlaka za uru u modrom barunu + jedna od onih kesica koje
su viktorijanska gospoda vjeala kraj ogledala na komodi i u koje su no1u spremala depnu uru.
5a preklopcu bilo je izvezeno bijelo srce, s inicijalima 2 i " na svakoj strani6 na povrini kesice
bio je zapoet, ali nedovren, kuplet vezen zlatnom niti. 2harles je proitao naglas.
LSvako vee kad uru navijaM... a kako li 1e to do vraga zavriti8
+ $ora pogoditi.
2harles je zurio u modri barun.
+ L#ri tome kao majmun zavijaM8
5aglo je povukla ruku k sebi.
+ Sad ti ba ne1u re1i. @ori si od konduktera omnibusa. + <ondukteri omnibusa su tada bili
ozloglaeni zbog svojeg dara za prizemne ale.
+ <oji bi radije vozao nego vozio ovakvu ljepoticu.
+ (ana laska i glupe igre rijei jednako su nedostojne ovjeka.
+ & ti si, najdraa moja, boanstvena kad se ljuti.
+ :nda 1u ti oprostiti + samo zato da budem gadna.
;ada se malo okrenula od njega, premda joj je njegova ruka i dalje bila ovijena oko struka6 a
i lagano mu je uzvratila pritisak ruke. :stali su tako ute1i nekoliko trenutaka. =o jednom joj je
poljubio ruku.
+ Smijem li sutra ujutro s tobom proetati8 ' pokazat 1emo cijelom svijetu kako smo moderni
ljubavnici, i naoigled 1emo se dosa3ivati, ivi primjer braka iz rauna8
5asmijeila se6 zatim je impulzivno otkrila stihove na navlaci za sat.
+ LSvako vee kad uru navija zamisli da me k srcu privija.M
+ 5ajmilija moja.
=o joj je asak gledao u oi, zatim je posegao u dep i poloio joj u krilo malu kutijicu od
tamnocrvene marokanske koe s privr1enim poklopcem.
+ Umjesto pravog cvije1a.
Stidljivo je pritisnula malu kopu i otvorila kutijicu6 na podlozi od grimiznog baruna leao
je elegantni vicarski broC si1uni ovalni mozaik, struak cvije1a optoen naizmjenino
biserima i sitnim koraljima na zlatnoj podlozi. 0osnih oiju zagledala se u 2harlesa. :n je
susretljivo zatvorio oi. :krenula se, nagnula prema njemu i blago mu usadila neduni poljubac
na usne6 zatim mu je poloila glavu na rame i ponovo pogledala u bro i njega poljubila.
2harles se sjetio stihova one prijapske pjesme. Eanuo joj je u uho. Volio bih da nam je sutra
vjenani dan.
*ilo je to jednostavnoC ovjek ivi pomo1u ironije i uvstava, ovjek se pridrava
konvencija. :no to je moglo biti, samo je jedan predmet vie za nepristrano i ironino
razmatranje6 kao i ono to 1e moda biti. !ovjek se predaje, drugim rijeima6 ui da bude ono
to jest.
2harles je pritisnuo djevojinu podlakticu. + $ila moja, moram ti neto ispovijediti. ;ie se
onog jadnog enskog eljadeta u ku1i $arlborough.
:na se malo uspravila u naslonjau, nestano iznena3ena, ve1 pripravna da se smije. + 5e
valjda jedne ;ragedije8
5asmijeio se. + *ojim se da je onaj vulgarniji naziv ipak prikladniji. + Stegnuo joj ruku.
Sve je zaista vrlo glupo i trivijalno. %ogodilo se naime samo ovo. U toku jedne od mojih malih
potraga za eluzivnim ehinoPdermom...
' tako pria zavrava. Eto se dogodilo sa Sarom, ne znam + kako bilo da bilo, 2harlesa nikad
vie nije osobno uznemirila, makoliko mu se moda i zadrala u sje1anju. ;o se naje1e i
doga3a. (judi nestaju iz vida, utapaju se u sjeni onoga to nam je blie.
2harles i "rnestina nisu odonda zauvijek sretno ivjeli6 ali ivjeli su zajedno, premda ju je
2harles napokon preivio za cijelo desetlje1e Fi cijelo to vrijeme za njom iskreno tugovaoG.
'zrodili su, recimo, + pa, neka bude sedmoro djece. Sir 0obert je dodao sol na onu prvu ranu
zaevi, i to u prvih deset mjeseci svoje veze s gospodom *ellom ;omkins, ne samo jednog
nasljednika, ve1 dva. ;aj sudbonosan par blizanaca napokon je natjerao 2harlesa u svijet
trgovine. 'sprva mu je to bilo dosadno6 zatim mu se poelo svi3ati. 5jegovi ro3eni sinovi nisu
imali izbora6 i njihovi sinovi jo i danas dre u rukama tu veliku trgovinu i sve njene ogranke.
Sam i $ar) + ali tko bi se bavio biograijom sluinadi8 :ni su se oenili, i mnoili, i umrli,
u monotonom stilu svoga soja.
;ko jo8 %oktor @rogan8 :n je umro u svojoj devedeset i prvoj godini. *udu1i da je tetka
;ranter tako3er poivjela vie od devedeset, dobili smo jasan dokaz o prijaznosti svjeeg
l)meovskog zraka.
&li svemo1an ipak nije bio, jer je gospo3a #oultene) umrla dva mjeseca nakon 2harlesovog
posljednjeg povratka u ()me. %rago mi je to mogu re1i kako me taj sluaj zanima dovoljno da
zavirim u budu1nost + to jest, u njezin zagrobni ivot. #rikladno odjevena u crninu, stigla je
svojom koijom do Vrata raja. 5jezin je lakaj + jer je, dakako, kao u drevnom "giptu, cijelo
njezino ku1anstvo umrlo zajedno s njom + dostojanstveno siao i otvorio vrata koije. @ospo3a
#oultene) se popela uza stepenice i, nakon to je u duhu pribiljeila kako mora obavijestiti
Stvoritelja Fim @a bolje upoznaG da bi 5jegova posluga morala budnije iekivati vanije
posjetitelje, povukla je zvonce. 5apokon se pojavio komornik.
+ 'zvolite, molim8
+ =a sam gospo3a #oultene). %ola sam da se ovdje nastanim. *udite ljubazni i obavijestite
svog @ospodara.
+ 5jegova je 5eizmjernost obavijetena o vaem preminu1u, gospodo. 4bor an3ela je ve1
otpjevao =ubilate u slavu doga3aja.
+ ;o je vrlo pristojno i ljubazno od 5jega. + ' vrijedna je gospoda, napuhavaju1i se od
vanosti, krenula dostojanstveno u impozantno bijelo predvorje koje je vidjela iza komornikove
glave. &li ovjek se nije micao. Umjesto toga je prilino drsko zazveao nekakvim kljuevima
koje je sluajno drao u ruci.
+ !ovjee, maknite se> =a sam ta. @ospo3a #oultene) iz ()me 0egisa.
+ 5ekad iz ()me 0egisa, gospodo. & sada iz mnogo tropskije naseobine.
S tim joj je rijeima okrutni kljuar zalupio vrata pred nosom. #rva je reakcija gospode
#oultene) bila da se osvrne, od straha da njezina posluga nije ula tu scenu. &li premda je bila
uvjerena da je ula kako njezina koija odlazi prema prostorijama za poslugu, koija je sad
tajanstveno iezla. 4apravo, sve je iezlo, i cesta, i krajolik Fprilino nalik, iz nekakvog
neshvatljivog razloga, velikom kolnom putu prema 9indsoruG, sve, sve je iezlo. 5ije ostalo
nita osim praznine + i, uas nad uasima, prodrljive praznine. =edna po jedna, stube kojima se
gospoda #oultene) tako majestetino uspinjala, tako3er su poele nestajati. :stale su samo tri6
zatim samo dvije6 zatim jedna. @ospoda #oultene) stajala je ni na emu. !uli su je posve jasno
kako kaeC L;o je maslo lad) 2ottonM 6 a tada je pala, kovitlaju1i se i lepe1u1i i mlataraju1i kao
ustrijeljena vrana, dolje gdje ju je ekao njezin pravi gospodar.
45
/h da 'ar u meni pojavi se drugi i ovjek koji jesam posve se izgu'i.
E!!YSO!, Maud (1888)
& sada, poto sam doveo ovaj roman do potpuno tradicionalnog zavretka, bit 1e bolje da
objasnim kako se sve to sam opisao u posljednja dva poglavlja dodue dogodilo, ali ne ba
onako kako ste moda u prvi as morali pomisliti.
Ve1 sam prije rekao da smo svi mi pjesnici, premda nas mali broj pie poeziju6 a tako smo
isto svi pomalo i romanopisci, to jest, obiaj nam je da sebi ispisujemo izmiljenu budu1nost,
premda smo danas moda skloniji da se vidimo na ilmu. U duhu snimamo i gledamo na ekranu
hipoteze o tome kako bismo se mogli ponaati, o tome to bi nam se moglo dogoditi6 i kad
zbiljska budu1nost postane sadanjost, te romaneskne ili kinematograske hipoteze esto imaju
mnogo vie utjecaja na nae stvarno ponaanje, nego to obino priznajemo.
2harles nije bio nikakva iznimka6 i tih posljednjih nekoliko stranica koje ste proitali nije
ono to se zbilo, ve1 to je on u satima izme3u (ondona i "Jetera zamiljao da bi se moglo
zbiti. 'stina, njegova razmiljanja nisu imala ba tako detaljan i suvisao narativni oblik, kakvim
sam se ja posluio6 niti bih se mogao zakleti da je slijedio posmrtnu karijeru gospode #oultene)
do tako zanimljivih pojedinosti. &li njoj je nedvojbeno elio da ode k Vragu, pa se to svodi
gotovo na isto.
'znad svega, on je sam osje1ao da se primie kraju prie6 i to kraju koji mu se nije svi3ao.
&ko ste zapazili u ova dva posljednja poglavlja neku naglost, neko nesuglasje, iznevjeravanje
2harlesovog skrivenijeg potencijala, i sitnicu da mu je dodijeljen ivotni vijek koji pokriva
gotovo stolje1e i etvrt6 ako vas je obuzela sumnja, ne tako rijetka u knjievnosti, da je piscu
ponestalo daha i da je prilino samovoljno zavrio trku dok osje1a da jo uvijek dobiva, onda
nemojte kriviti mene6 jer sva su ta uvstva, ili odrazi tih uvstava, bila vrlo nazona u duhu
samoga 2harlesa. 5jemu se inilo da se knjiga njegova postojanja uskoro pribliava izrazito
jadnom zavretku.
& ono LjaM, ono stvorenje koje je tako vjeto pronalo toboe valjane razloge da otpremi
Saru u sjene zaborava, nisam bio ja6 samo je personiikacija neke velianstvene ravnodunosti
prema stvarima + suvie neprijateljske za 2harlesa a da bi o njoj mislio kao o L*oguM +
poloila svoju zlo1udnu inerciju na "rnestininu stranu tezulje6 to je onda izgledalo kao
neizbjeni smjer napredovanja, unaprijed odre3en kao smjer vlaka koji je vozio 2harlesa.
5isam varao kad sam rekao da je 2harles, onog dana u (ondonu, nakon svoje pustolovine,
odluio ostvariti svoj brak6 to je bila njegova slubena odluka, ba kao to je neko1 bila njegova
slubena odluka Freakcija bi moda bila prikladnija rijeG da se zaredi. Varao sam, me3utim, u
analizi uinka onog pisma od tri rijei na njega. :no ga je i dalje muilo, ono ga je opsjedalo,
ono ga je zbunjivalo. Eto je vie o njemu razmiljao, to mu se vie inilo da je ono slanje adrese
+ i niega vie + tipino za Saru. *ilo je potpuno u skladu s njezinim ponaanjem u drugim
prilikama, i moglo se opisati samo oksimoronom6 privlae1iPpovlae1i, prepredenaPpriprosta,
ponosnaPponizna, brane1i sePoptuuju1i. Viktorijansko je doba voljelo razvuenost6 nije bilo
naviklo na delijsku jezgrovitost.
&li iznad svega, to pismo kao da je 2harlesu nametalo izbor6 i dok je jedan njegov dio patio
to mora birati, pribliit 1emo se tajni njegova stanja na tom putovanju na zapad kad shvatimo
kako se drugi njegov dio osje1ao nesnosno uzbu3enim zbog bliskosti tog trenutka izbora. :n
nije raspolagao egzistencijalistikom terminologijom6 ali ono to je osje1ao bio je zapravo vrlo
jasan sluaj tjeskobe slobode + to jest, shva1anja da ovjek jest slobodan, i shva1anja da je
stanje slobode stanje jezivog straha.
'zbacimo dakle Sama iz njegove hipotetine budu1nosti natrag u njegovu eJetersku
sadanjost. 5akon to se vlak zaustavio, on prilazi 2harlesovom odjeljku.
+ 7o1emo li ovdje preno1iti, gospodine8
2harles neko vrijeme zuri u njega, jer odluka jo nije donesena, i gleda preko njegove glave
u oblano nebo.
+ !ini mi se da 1e kia. :dsjest 1emo kod *roda. ' tako je Sam, bogatiji za tisu1u unti kojih
nema,
stajao nekoliko minuta kasnije sa svojim gospodarom pred postajom i promatrao kako
2harlesove potreptine tovare na krov jednog izmuenog jednoprega. 2harles je pokazivao
izraziti nemir. #ortmanteau je napokon bio privezan i svi su ekali na njega.
+ 4na ta, Same, mislim da 1u poslije ovog nemogu1eg putovanja vlakom malo protegnuti
noge. $olim te, kreni ti s prtljagom.
Samovo se raspoloenje pokvarilo.
+ S dunim potovanjem, gospodine 2harles, ja ne bi. #ogledajte one kine oblake, samo to
nije poelo lijevati.
+ $alo kie ne1e mi nauditi.
Sam je progutao slinu i naklonio se.
+ %a, gospodine 2harles. %a naruim veeru8
+ %a... ovaj... vidjet 1u kad se vratim. $oda 1u oti1i na veernju u katedralu.
2harles se uputio uzbrdo prema gradu. Sam ga je neko vrijeme sumorno pratio pogledom, a
zatim se obratio koijau.
+ "j + jesi li uo za :biteljski hotel "ndicottovih8
+ =esam.
+ 4na gdje je8
+ 4nam.
+ ", dobro, povezi me onda to bre moe do *roda, prijatelju, pa 1e moda uti neto u
svoju korist.
' samosvjesno kao to i dolikuje toj prilici, Sam je uao u ijaker. Ubrzo su prestigli
2harlesa, koji je hodao uoljivo sporo kao da uiva u svjeem zraku. &li im se ijaker izgubio
iz vida, ubrzao je korak.
Sam je imao obilje iskustva sa snenim provincijskim svratitima. #rtljag je iskrcan, odabrane
najbolje slobodne sobe, upaljena vatra, no1na odje1a izvuena i pripremljena uz ostale
potreptine + sve to u roku od sedam minuta. ;ada je velikim koracima iziao na ulicu, gdje je
koija jo uvijek ekao. :dvezli su se jo kratak komad puta. Sam se iznutra oprezno ogledao
oko sebe, zatim iziao i isplatio vozaa.
+ #rva nalijevo i vidjet 1ete ga, gospodine.
+ 7vala, prijatelju. "vo, dva bakrenjaka za tebe. + ' s tom sramotno krtom napojnicom Fak
i za "JeterG, Sam je navukao polucilinder preko oiju i pretopio se u tminu. 5a polovici ulice u
kojoj se naao, nasuprot onoj koju mu je koija pokazao, stajala je metodistika kapela s
impozantnim stupovima pod zabatom. 5ovopeeni detektiv smjestio se iza jednoga stupa. Ve1
se skoro potpuno smrklo, jer se no1 rano spustila pod sivocrnim nebom.
Sam nije morao dugo ekati. Srce mu je poskoilo kad je na vidiku iskrsla visoka pojava.
:igledno u neprilici, pojava se obratila nekom malom djeaku. %jeak ju je spremno poveo do
ugla ispod Samova vidnog polja, pokazao neto prstom, i ta mu je kretnja, sude1i po smijeku
od uha do uha, donijela znatno vie od dva penija.
2harlesova su leda poela odmicati. ;ada se zaustavio i podigao pogled. Vratio se nekoliko
koraka natrag prema Samu. 4atim se, kao da pouruje samog sebe, opet okrenuo i uao u jednu
ku1u. Sam se izvukao iza svog stupa i strao niz stepenice i preko, do ulice u kojoj se nalazio
hotel. 5eko je vrijeme ekao na uglu. &li 2harles se vie nije pojavio. Sam se ohrabrio i stao
dokono etkati uza zid skladita nasuprot redu ku1a. %oao je do mjesta odakle je mogao vidjeti
predvorje hotela. *ilo je prazno. U nekoliko je soba gorjelo svjetlo. #rolo je petnaestak
minuta, i poelo je kiiti.
Sam je neko vrijeme grizao nokte i bjesomuno razmiljao. ;ada se hitrim koracima udaljio.
46
+ ipak, kad sve se promisli i kae
srce jo uvijek nad glavom vlada.
jo vjerovat moramo u ono to se nadamo
i primati ono to nam je dano.
moramo vjerovati, jer jo se nadamo da u nekom veem, opsenijem svijetu ono to tako
vjerno zapoesmo dovreno 'it e, a ne uniteno.
3ijete moje, jo moramo misliti kad zajedno vidimo taj 'ogatiji ivot da tek tada pravi e se
plodovi nai onoga to smo sada, ovdje zajedno.
A. H. =%O:4H, "&e')a (184C)
2harles je zastao u otrcanom predvorju, zatim pokucao na jednim pritvorenim vratima, iza
kojih je dopiralo svjetlo. #ozvan da ude, naao se licem u lice s vlasnicom. $nogo bre nego
to je on nju ocijenio, ona je ocijenila njegaC soba za petnaest ilinga, nedvojbeno. Stoga se
ljubazno nasmijeila.
+ Belite sobu, gospodine8
+ 5e. =a... ovaj, elim razgovarati s jednom od vaih... gospo3icom 9oodru8 + Smijeak
gospo3e "ndicott naglo je ustupio mjesto izduenom licu. 2harlesu je zastalo srce. 5ije
valjda...8
+ :h, jadna mlada dama, gospodine, silazila je prekjuer ujutro po stepenicama i poskliznula
se. Strano je izvrnula gleanj. 5atekao je kao tikva. 7tjela sam pozvati doktora, gospodine, ali
ona ni da uje. 'stina, izvrnuti zglob zacjeljuje sam od sebe. & lijenici su jako skupi.
2harles je pogledao u vrh svog tapa. + :nda je ne mogu vidjeti.
+ :h, zaboga, pa moete i1i gore, gospodine. ;o 1e je razveseliti. Vi ste vjerojatno ro3ak8
+ $oram s njom razgovarati... o nekom poslu.
#otovanje gospode "ndicott je poraslo. + &h... gospodin je odvjetnik8
2harles je malo oklijevao, zatim rekaoC + %a.
+ :nda morate po1i gore, gospodine.
+ $islim... biste li, molim vas, nekoga poslali da upita ne bi li bilo bolje odgoditi moj posjet
dok se ne oporavi8
*io je u najve1oj neprilici. Sjetio se Varguennesa6 grijeh je sastajati se nasamo. %oao se
samo raspitati6 nadao se salonu u prizemlju + neemu gdje bi bili i nasamo i u javnosti. Stara je
ena oklijevala, zatim hitro pogledala otvorenu kutiju kraj svog pisa1eg stola s roloom, i oito
zakljuila da ak i odvjetnici mogu biti lopovi + pretpostavka s kojom 1e se zacijelo sloiti
svatko tko je morao pla1ati njihove pristojbe. 5e miu1i se s mjesta i s neoekivanom estinom
zazvala je nekakvu *ett) &nne.
*ett) &nne se pojavila i otposlana je na kat s posjetnicom. !inilo se da dugo izbiva, i za to
vrijeme je 2harles morao odbijati niz znatieljnih pokuaja otkrivanja svrhe njegove posjete.
5apokon se *ett) &nne vratilaC zamoljen je da pode gore. 4aputio se za punakim le3ima
djevojke na najgornji kat i pri tome mu je pokazano mjesto nezgode. Stepenice su nedvojbeno
bile strme6 a u to doba, kad su rijetko vidjele svoje noge, ene su neprestano padaleC to je bila
svakidanjica doma1eg ivota.
Stigli su do vrata na kraju turobnog hodnika. 2harlesu je srce lupalo kudikamo bre nego to
bi zahtijevala ak i tri reda strmih stepenica6 djevojka ga je otresito najavila.
+ %oKo je gospodin, gospojice.
4akoraio je u sobu. Sarah je sjedila kraj kamina u naslonjau okrenutom prema vratima, s
nogama na podnoku i crvenim velkim pokrivaem prebaenim preko njih. 4eleni al od
merino vune bio je omotan oko ramena, ali nije mogao posve prikriti injenicu da je odjevena u
spava1icu dugih rukava. <osa joj je bila rasputena i padala je po zelenim ramenima. Uinila
mu se mnogo manjom + i bolno stidljivom. 5ije se nasmijeila, ve1 je oborila pogled na ruke +
samo ga je jednom hitro pogledala, kad je netom uao, poput preplaenog pokajnika, sigurna u
njegov gnjev, prije nego to 1e opet pognuti glavu. Stajao je sa eirom u jednoj ruci, sa tapom
i rukavicama u drugoj.
+ #rolazio sam kroz "Jeter.
Sagnula je glavu pedalj nie, kao da istodobno i shva1a i stidi se.
+ 5e bi li bilo bolje da smjesta odem po lijenika8 #rogovorila je u svoje krilo. + $olim vas,
nemojte.
5e moe mi savjetovati nita osim onoga to ve1 radim.
5ije mogao svrnuti pogleda s nje + gledaju1i je tako prikovanu, tako bolesnu Fpremda su joj
obrazi bili tamnoruiastiG, bespomo1nu. ' nakon one vjene indigo oprave + taj zeleni al, ta
nikad prije dokraja otkrivena rasko njene kose. *lagi vonj balzama koji je podsje1ao na
cedrovinu uvukao se u 2harlesove nosnice.
+ 5e boli vas8
Stresla je glavom. + <ako mi se to moglo dogoditi... ne shva1am kako sam mogla biti tako
budalasta.
+ U svakom sluaju, zahvalite *ogu to vam se to nije dogodilo #od stijenama.
+ %a.
+ !inilo se da je posebno zbunjena u njegovoj nazonosti. :gledao se po malenoj sobi.
5edavno raspirena vatra gorjela je u kaminu. 'z tob) vri1a na polici nad kaminom virilo je
nekoliko umornih stabljika narcisa. &li siromatvo poku1stva je bilo bolno uoljivo, i jo jedan
razlog za obostranu nelagodu. 5a stropu su se ocrtavale pocrnjele mrlje + isparavanje iz
petrolejke6 poput sablasnih ostataka niza bezbrojnih nekadanjih stanovnika ove sobe.
+ $oda bih morao...
+ 5e. $olim vas. Sjedite. :prostite. =a... ja nisam oekivala...
:dloio je stvari na komodu, zatim sjeo na jedino sjedalo u sobi, osim njenoga, na drveni
stolac kraj stola u suprotnom uglu sobe. <ako je mogla unato svom pismu oekivati neto to
je on sam tako odluno otpisao kao nemogu1e8 #okuavao je na1i neku izliku.
+ #riop1ili ste svoju adresu gospodi ;ranter8 Stresla je glavom. Eutnja. 2harles se zagledao u
sat.
+ Samo meni8
' opet je pognula glavu. :zbiljno je kimnuo glavom kao da je to ve1 prije pogodio. & tada je
opet nastupila utnja. *ijesan nalet kie zabubnjao je po prozorskim staklima iza nje.
2harles je rekaoC + %oao sam da o tome razgovaramo.
Eutjela je i ekala, ali on nije nastavljao. ' opet.su mu oi bile prikovane za nju. Spava1ica je
bila zakopana visoko pod vratom i na zape1ima. 5jezina je bjelina ruiasto svjetlucala u
odsjaju vatre, jer svjetiljka na stolu kraj njega nije bila okrenuta na punu jainu. & njezina kosa,
ve1 istaknuta zelenim alom, bila je zavodljivo iva na mjestu gdje ju je sjaj ognja dodirivao6
kao da je itava njezina tajnovitost, to njeno najintimnije ja bilo izloeno pred njimC ponosno i
pokorno, sputano i nesputano, njegov rob i njemu ravno. 4nao je zato je doaoC zato da je
ponovo vidi. :sje1ao je potrebu da je vidi6 poput nepodnoljive edi koju valja ugasiti.
#risilio se da odvrati pogled. &li njegove su se oi zaustavile na dvjema nagim mramornim
nimama iznad kaminaC i one su poprimile ruiasti odsjaj u toplom svjetlu koje se odraavalo
od crvenog pokrivaa.
5isu mu pomogle. & Sarah se tada malo pokrenula. $orao je opet pogledati u nju.
7itro je podigla ruku do pognute glave. #rsti su joj neto utrli s obraza, a zatim se smirili pod
vratom.
+ %raga moja gospo3ice 9oodru, preklinjem vas nemojte plakati... nisam smio do1i...
nisam elio da...
&li ona je iznenadnom estinom stresla glavom. %ao joj je vremena da se pribere. ' u tom
trenutku, dok je ljupkim pokretima utirala suze maramicom, savladala ga je neodoljiva
seksualna elja6 udnja tisu1u puta ve1a od bilo ega to je osjetio u sobi one prostitutke. 5jeno
bespomo1no ridanje bilo je moda pukotina kroz koju je prodrlo saznanje + ali iznenada je
spoznao zato ga njezino lice opsjeda, zato osje1a tu uasnu potrebu da je opet vidiC zato da bi
je posjedovao, da bi se rastopio u njoj, da bi gorio, izgorio do pepela na tom tijelu i u tim
oima. $ogu1e je odgoditi takvu enju na tjedan dana, na mjesec, na godinu, ak na nekoliko
godina. &li odgoditi je zauvijek znai osjetiti eljezne zube klopke.
5jezine slijede1e rijei, kojima je opravdavala svoje suze, bile su jedva ujne.
+ $islila sam da vas nikad vie ne1u vidjeti.
5ije joj mogao re1i koliko se pribliila istini. #odigla je pogled prema njemu, a on je
jednako hitro oborio oi. #replavili su ga isti oni tajanstveni paraliziraju1i simptomi, kakve je
osjetio u hambaru. Srce mu je udaralo kao mahnito, ruka drhtala. 4nao je da 1e ako pogleda u te
oi biti izgubljen. ' kao da eli otkloniti tu opasnost, zatvorio je svoje.
Eutnja je tada postala strana, napeta kao most koji samo to nije pukao, kula koja tek to se
nije sruila6 nepodnoljiva u svom emocionalnom naboju, u istini koja je navaljivala da bude
izgovorena. ;ada se iznenada s vatre skotrljao mali slap eravice. Ve1ina je pala unutar niske
ograde, ali jedan ili dva zaarena ugljena odskoila su i pala na rub pokrivaa prebaenog preko
Sarinih nogu. :na ga je naglom kretnjom povukla, dok je 2harles hitro kleknuo i uzeo malu
lopaticu iz mjedenog vedra. Beravica je sa saga bila brzo uklonjena. &li pokriva je tinjao.
Strgnuo ga je s nje, bacio na pod i toptanjem urno ugasio iskre. Vonj spaljene vune ispunio je
sobu. =edna je Sarina noga jo uvijek poivala na tronocu, ali drugu je spustila na pod. :bje su
noge bile bose. #ogledao je na pokriva, uvjerio se, udarivi ga jednom ili dvaput rukom, da
vie ne tinja, zatim se okrenuo i opet ga poloio preko njenih nogu. *io je prignut nad njom,
usredotoen na namjetanje pokrivaa. & tada je, kretnjom na izgled instinktivnom, a ipak
vjerojatno napola promiljenom, njezina ruka stidljivo posegla za njegovom. 4nao je da gleda u
njega. 5ije mogao izvu1i ruku, i iznenada nije mogao otkinuti pogled s njezinih oiju.
!itao je u njima zahvalnost, i svu onu staru tugu, i neobinu zabrinutost, kao da ona zna da
ga ranjava6 a iznad svega, vidio je da eka. *eskonano bojaljivo, ali eka. %a je razaznao i
najsitniji smijeak na njezinim usnama, moda bi se bio prisjetio teorije doktora @rogana6 ali
ovo je bilo lice koje se inilo gotovo jednako iznena3eno samom sobom, jednako izgubljeno
kao on. <ako su se dugo gledali u oi, nije znao. !inilo mu se da je protekla cijela vjenost,
premda u zbilji nije prolo vie od tri do etiri sekunde. 0uke su im se prve pokrenule. <ao po
nekom tajnovitom sporazumu, prsti su se isprepleli. ;ada je 2harles pao na jedno koljeno i
strastveno je privukao k sebi. Usne su im se spojile neobuzdanom estinom koja je oboje
potresla, i natjerala je da odvrati usne. #rekrio joj je obraze i oi poljupcima. 5jegova je ruka
napokon dodirnula tu kosu, pomilovala je, osjetila malu glavu kroz njezinu meko1u, kao to je
osje1ao to tanko odjeveno tijelo na svojim rukama i prsima. 'znenada je zakopao lice u njen
vrat.
+ 5e smijemo... ne smijemo... ovo je ludilo.
&li njezine su ga ruke obujmile i jo mu vie stegle glavu. 5ije se pokrenuo. :sje1ao se kao
ponesen na krilima vatre, zavitlan, ali u nekom blagom zraku, poput djeteta napokon
oslobo3enog kole, poput uznika na zelenom polju, poput sokola u letu. #odigao je glavu i
pogledao jeC gotovo divlja estina. ;ada su se opet poljubili. &li stegao ju je tolikom snagom da
se stolac malo otkotrljao unatrag. :sjetio je kako se trgla do bola kad je omotana noga pala s
podnoka. :svrnuo se na nju, zatim opet na njezino lice, njezine sklopljene oi. :dvratila je
glavu prema naslonu stolca, gotovo kao da joj se gadi6 ali njezine su se grudi pri tome
neprimjetno nadimale prema njemu, i njezine su ga ruke grevito privijale k sebi. #ogledao je u
vrata iza nje6 zatim ustao i u dva koraka naao se pred njima.
Spava1a je soba bila neosvijetljena, osim posljednjeg traka dnevnog svjetla i slabanih
ulinih svjetiljaka na suprotnoj strani. &li vidio je sivi krevet, umivaonik. Sarah je nespretno
ustala sa stolca, pridravaju1i se za naslon, podigavi ozlije3enu nogu s tla, dok joj se jedan kraj
ala spustio s ramena.
'sta im se strast zrcalila u oima, ista bujica, koja jc zahvatila i ponijela cijelo bi1e. :na je
napola zakoraila, a napola pala prema njemu. #riskoio je i uhvatio je u naruaj i zagrlio je.
Eal je pao na tlo. ;ek tanak sloj lanela naao se izme3u njega i njezine golotinje. #rivlaio je to
tijelo u svoje, pripijao usta na njena, izgladnio nakon dugotrajne osuje1enosti + ne samo
seksualne, jer je kroz njega bjesomuno kolala cijela jedna neukrotiva struja svega to mu je
bilo zabranjeno, romance, pustolovine, grijeha, ludila, animalnosti.
<ad je napokon podigao usnice s njezinih, glava joj je ostala zabaena u njegovom naruju
kao da se onesvijestila. #odigao ju je i ponio kroz vrata u spavaonicu. :stala je leati kako ju je
bacio preko kreveta, napola zavaljena, ruke zabaene iza glave. 4grabio joj je drugu ruku i
grozniavo je stao ljubiti6 ona mu je milovala lice. :trgnuo se od nje i jurnuo natrag u drugu
sobu. #oeo se bjesomuno razodijevati, trgaju1i sa sebe odje1u kao da se netko utapa, a on
stoji na obali. #uce se s njegovog raka otkinulo i otkotrljalo u kut, ali nije se ak potrudio ni da
pogleda kamo je otilo. :dletio je prsluk, cipele, arape, hlae i ga1e... biserna igla za kravatu,
kravata. *acio je pogled na vanjska vrata, hitro im priao i zakrenuo klju u bravi. ;ada je
odjeven samo u koulju dugih skuta bosonog preao u spava1u sobu.
:na se malo pokrenula, jer je sad leala s glavom na jastuku, premda jo uvijek na
krevetskom pokrivau, odvra1ena lica, skrivena od njegova pogleda tamnom lepezom kose.
4astao je asak nad njom, uspravna uda, isturene koulje. ;ada je podigao lijevo koljeno na
uzak krevet i pao preko nje, obasuvi je vrelim poljupcima po ustima, po oima, po vratu. &li to
pasivno, a ipak prijemljivo tijelo pritisnuto pod njim, te bose noge koje su dodirivale njegove...
nije mogao ekati. :dignuvi se, povukao joj je spava1icu. 5oge su joj se rairile. *jesomuno
brutalno, osjetivi da vie ne moe zaustaviti bujicu u sebi, pronaao je pravo mjesto i prodro.
;ijelo joj se opet trglo, kao u trenutku kad joj je noga pala s podnoka. Svladao je njezino
instinktivno grenje, i tada ga je obujmila rukama kao da ga eli privezati uza se za onu
vjenost koju ni u snu nije mogao zamisliti bez nje. ' ve1 je poeo ejakulirati.
+ :h, najdraa moja. 5ajdraa moja. Slatki moj an3ele... Sarah, Sarah., oh, Sarah.
5ekoliko trenutaka kasnije leao je mirno. #rolo je tono devedeset sekundi otkako ju je
ostavio da pogleda u spava1u sobu.
47
/krenut, ko to 3idona strogo glavu okrenu kad lani prijatelj u Hadu joj pristupi, otjeraj
nas rukom, samou svoju uvaj.
MAHE? AR!O%D, =(gan(n d(&ak, (1887)
;iina.
(eali su kao paralizirani onim to su uinili. Sle3eni u grijehu, ukoeni od uitka. 2harles +
nije to kod njega bila blaga postkoitalna sjeta, ve1 neposredan i sveop1i uas + osje1ao se kao
grad pogo3en atomskom bombom iz mirnoga neba. Sve je lealo razoreno6 sva naela, sva
budu1nost, sva vjera, sve asne namjere. & ipak je preivio, leao u posjedu neega najsla3ega
u svom ivotu, posljednji ovjek na svijetu, beskrajno izdvojen... ali radioaktivnost se krivnje
ve1 priuljala, priuljala mu se kroz ivce i ile. %aleko u sjeni stajala je "rnestina i turobno
zurila u njega. @ospodin Freeman ga je udario po licu... bili su kao kamen, s pravom neumoljivi
u svom nepokretnom iekivanju.
#omaknuo se malo da oslobodi Saru svoje teine, zatim se okrenuo na leda da bi ona mogla
le1i uz njega s glavom na njegovom ramenu. 4agledao se u strop. <akva zbrka, kakva
neizreciva zbrka>
' privukao ju je malo blie k sebi. 5jezina se ruka bojaljivo ispruila i ogrlila njegovu. <ia
je prestala. ;eki koraci, spori, odmjereni, proli su negdje ispod prozora. $oda policajac. 0ed
i zakon.
2harles reeC + @ori sam od Varguennesa. + :na je odgovorila samo pritiskom ruke, kao da
to eli pore1i i uutkati ga. &li iz njega je govorio mukarac.
+ Eto 1e biti s nama8
+ 5e mogu misliti dalje od ovog sata.
' opet je stegnuo njezina ramena, poljubio je u elo6 tada se opet zagledao u strop. *ila je
sada tako mlada, i tako shrvana osje1ajima.
+ $oram raskinuti zaruke.
+ 5ita od tebe ne traim. 5e mogu. =a sam kriva.
+ ;i si me upozorila, upozorila si me. Samo sam ja kriv. 4nao sam kad sam doao ovamo...
odluio sam da budem slijep. Sve sam svoje obaveze potisnuo u stranu.
:na je promrmljalaC + ;o sam eljela. + #onovila je tunoC + ;o sam eljela.
5eko joj je vrijeme gladio kosu. #adala joj je preko ramena, preko lica, pokrivaju1i je kao
veo.
+ Sarah... nema sla3eg imena.
5ije odgovorila. #rotekla je jedna minuta, i njegova joj je ruka milovala kosu kao da je
dijete. &li u mislima je bio drugdje. <ao da je to osjetila, napokon je progovorila.
+ 4nam da se ne moe oeniti za mene.
+ $oram. ' elim. %a to ne uinim, nikad sebi vie ne bih mogao pogledati u lice.
+ =a sam grenica. Ve1 odavno zamiljam ovakav dan. 5isam zavrijedila da ti budem ena.
+ 5ajdraa moja...
+ ;voj poloaj u svijetu, tvoji prijatelji, tvoj... i ona + ja znam da te mora ljubiti. <ako ne bih
znala to osje1a8
+ &li ja nju vie ne ljubim>
:stavila je da njegova estina otee u tiinu.
+ :na je tebe dostojna. =a nisam.
5apokon je poeo shva1ati to govori. 5atjerao ju je da okrene glavu i u nejasnom svjetlu
izvana zagledali su se jedno drugome u zasjenjene oi. 5jegove su bile ispunjene nekakvim
uasom6 a njezine spokojne, blago nasmijeene.
+ 5e misli valjda re1i da bih morao oti1i + kao da se medu nama nita nije dogodilo8
5ije rekla nita6 a ipak je u njezinim oima proitao to misli. #odigao se na lakat.
+ 5e moe mi toliko opratati. 'li tako malo traiti.
:na je spustila glavu na jastuk, oiju usmjerenih u neku mranu budu1nost. + 4ato ne, ako
te ljubim8
#rivukao ju je k sebi. #ri pomisli na takvu rtvu suze su ga zapekle u oima. <ako su i
@rogan i on bili nepravedni prema njoj> *ila je plemenitija od obojice. 2harlesa je preplavio
prezir prema vlastitom spoluC njihovoj trivijalnosti, njihovoj lakovjernosti, njihovoj sebinosti.
&li on je pripadao tom spolu, i u misli mu se ubrzo uvuklo neto od starog, prepredenog
kukavilukaC 5ije li ovo moda tek njegov posljednji izlet, njegova posljednja mladenaka
ludost8 &li netom je to pomislio, ve1 se osje1ao poput ubojice koji je oslobo3en zbog nekog
tehnikog propusta u optunici. :n moe biti slobodan ovjek izvan sudnice6 ali vjeno kriv u
srcu.
+ :sje1am se potpuno tud sam sebi.
+ ' ja sam to osjetila. ;o je zato to smo sagrijeili. & ne moemo vjerovati da smo sagrijeili.
+ @ovorila je kao da je zagledana u neku beskrajnu no1. + =edino to elim je tvoja sre1a. Sada,
kad znam da je uistinu postojao dan kad si me volio, mogu podnijeti... mogu podnijeti pomisao
na sve... osim da bi ti morao umrijeti.
;ada se on opet podigao i odozgo pogledao u nju. =o uvijek je u njezinim oima titrao
slabaan smijeak, neko duboko saznanje + duhovni ili psiholoki odgovor na to to ju je iziki
upoznao. 5ikad se nije osje1ao tako blizak, tako sjedinjen s nekom enom. Sagnuo se i poljubio
je, i to iz mnogo istije ljubavi od one koja se, pri strastvenom dodiru njenih usana, ponovo
poela javljati u njegovim bedrima. 2harles je bio nalik ve1ini viktorijanskih mukaraca. :n
nije mogao uistinu vjerovati da bi bilo koja ena proinjenog senzibiliteta mogla uivati da
mukarac u njoj utauje svoju strast.
Ve1 je nedopustivo zloupotrebio njezinu ljubav prema njemu6 to se vie ne smije dogoditi. &
vrijeme + ne moe se dulje zadravati> Sjeo je u krevetu.
+ :na osoba dolje... a sobar me eka u svratitu. $olim te da mi dade dan ili dva da
razmislim. Sad ne mogu odluivati to valja uiniti.
:i su joj bile sklopljene. 0ekla jeC 5isam te dostojna.
5aas se zagledao u nju, zatim siao s kreveta i preao u drugu sobu.
' ondje> <ao da ga je grom pogodio.
<ad je pogledao dolje dok se oblaio_ primijetio je crvenu mrlju na prednjem dijelu koulje.
5a trenutak je pomislio da se porezao6 ali nije osjetio bol. <riom se pregledao. ;ada se
grevito uhvatio za naslon stolca i zagledao se u vrata spava1e sobe + jer je iznenada shvatio
ono to bi iskusniji, ili manje grozniavi ljubavnik, naslutio ve1 mnogo prije.
:bljubio je djevicu.
U sobi iza njega zaulo se kretanje. Uskovitlanih misli, zapanjen, ali sada u oajnoj urbi,
navukao je odje1u na sebe. !uo je um vode koja tee u lavor, zveket porculana kad se pomakla
posudica za sapun. :na se nije predala Varguennesu. (agala je. 5jeno cjelokupno ponaanje,
svi njeni motivi u ()me 0egisu temeljili su se na lai. &li u koju svrhu8 4ato8 4ato8 4ato8
Ucjena>
%a ga potpuno podloi svojoj mo1i>
' svi oni odvratni demoni mukog mozga, u svom zatucanom strahu od velike enske zavjere
koja 1e im isisati muevnost iz ila, napasti njihov idealizam, pretopiti ih u vosak i oblikovati
prema svojoj zlo1udnoj mati... svi oni, i oivljena vjerojatnost onih uasnih dokaza
prikupljenih u albi (a 0oncierea, ispunili su 2harlesov duh apokaliptikim uasom.
%iskretni zvukovi pranja su prestali. !uli su se raznoliki tihi umovi i utanje + vjerojatno
je ulazila u postelju. Stajao je obuen, zagledan u vatru. :na je luda, opaka, uvlai ga u
najudniju mreu... ali zato8
5eto je unulo iza njega. :krenuo se, i na licu mu se vrlo jasno vidjelo to misli. :na je
stajala na vratima, sada u svojoj staroj indigo haljini, jo uvijek rasputene kose, a ipak ve1 s
trakom starog prkosaC na trenutak se prisjetio onog asa kad je prvi put na nju naiao, kad je
stajala na izboini nad morem i gledala u njega. 4acijelo je shvatila da je otkrio istinu6 i ponovo
je predusrela, kastrirala optubu u njegovu duhu.
#onovila je ono to je ranije rekla.
+ 5isam te dostojna.
' sada joj je vjerovao. Eapnuo jeC + Varguennes8
+ <ad sam otila na ono mjesto o kojem sam govorila u 9e)mouthu... jo uvijek sam bila
prilino daleko od vrata... vidjela sam ga kako izlazi. S nekom enom. S vrstom ene o kojoj
nema dvojbe. + 'zbjegavala je njegov prodoran pogled. + #ovukla sam se u veu. <ad su se oni
udaljili, ja sam otila odatle.
+ &li zato si mi rekla...
5aglo je prila prozoru6 i on je uutio. 5ije epala. @leanj uop1e nije bio uganut. *acila je
kratak pogled na njegove oi koje su je iznova optuivale, zatim mu okrenula leda.
+ %a. :bmanula sam te. &li vie te ne1u uznemirivati.
+ &li to sam ja... zato si... 0oj nerazrjeivih tajni.
:krenula se licem prema njemu. <ia je opet poela pljutati. 5jene su oi bile
nepokolebljive, stari se prkos opet vratio6 a ipak se iza toga sad krilo neto blae, neto to ga je
htjelo podsjetiti da ju je netom posjedovao. Stara distanca, ali njenija distanca.
+ ;i si me utjeio jer si mi omogu1io da povjerujem kako sam u drugom svijetu, u drugom
dobu, u drugom ivotu moda mogla biti tvoja ena. %ao si mi snage da nastavim ivjeti... u
ovom vremenu i ovdje. + %ijelilo ih je manje od tri metra6 a ipak je izgledalo kao da je trideset
kilometara. + #ostoji jedno u emu te nisam obmanula. Voljela sam te... mislim da sam te
voljela od prvog trenutka kad sam te ugledala. U tome nisi nikad bio obmanut. :no to te
prevarilo bila je moja usamljenost. 5ekakav otpor, zavist, ne znam. 4aista ne znam. + :pet se
okrenula prema prozoru i kii. + 5e trai od mene da ti protumaim to sam uinila. 5e mogu
to protumaiti. ;o nije mogu1e protumaiti.
2harles je u napetoj utnji zurio u njezina leda. *a kao to se maloas osje1ao neodoljivo
privuenim, sada se osje1ao odbaenim + a u oba sluaja, krivnja je bila na njoj.
+ 5e mogu to prihvatiti. ;o valja protumaiti. &li ona je stresla glavom. + $olim te, idi sada.
$olit 1u za tvoju sre1u. 5ikad je vie ne1u ometati.
5ije se pokrenuo. ;ada se, nakon malog oklijevanja, ona okrenula da ga pogleda i oigledno
je, kao ve1 jednom prije toga, proitala njegovu skrivenu misao. 'zraz joj je lica bio smiren,
gotovo atalistian.
+ <ao to sam ve1 jednom rekla. $nogo sam jaa nego to bi bilo koji mukarac mogao i
zamisliti. $oj 1e ivot okonati kad ga sama priroda okona.
'zdrao je taj prizor jo nekoliko sekundi, zatim se okrenuo prema svom eiru i tapu.
+ :vo mi je, dakle, nagrada. %a priteknem u pomo1 u nudi. %a strahovito mnogo stavim na
kocku, da... i da na kraju saznam kako sam nasjeo tvojim matarijama.
+ %anas sam mislila samo na svoju sre1u. <ad bismo se opet sreli, mogla bih misliti samo na
tvoju. 4a tebe ne moe biti sre1e sa mnom. Vi se za mene ne moete oeniti, gospodine
Smithson.
;o vra1anje na ormalnost duboko ga je pozlijedilo. %obacio je uvrije3en pogled6 ali ona mu
je bila okrenuta le3ima, kao da je to i oekivala. #riao je korak blie.
+ <ako mi se moe tako obra1ati8 + 5ije odgovorila. + ;raim samo da mi dopusti da
shvatim...
+ #reklinjem vas. :ti3ite>
:krenula se prema njemu. 5a trenutak su izgledali kao dvoje lu3aka. 2harles kao da je htio
progovoriti, priskoiti joj, eksplodirati6 ali tada se bez upozorenja okrenuo na peti i iziao iz
sobe.
48
>emoralno je za ovjeka da vjeruje vie nego to moe spontano prihvatiti kao srodno svojoj
duhovnoj i moralnoj naravi.
!E?MA!, O'a)nae't /ro/o,(>(&a -(.era-(,)a (18H8)
Kao onaj to uz harIu pjeva glasovima raznim, vjerujem i ja da ljudi stu'ama svog mrtvog
'ia uzdi se mogu do visina.
E!!YSO!, #n Me)or(a) (1889)
Vrlo se slubeno drao kad se spustio u predsoblje. @ospoda "ndicott stajala je na vratima
svog ureda, i ve1 je zinula da progovori. &li 2harles je, uz ustro uljudno, L7vala vam,
gospodoM, ve1 iziao kraj nje u no1 prije nego to je mogla zavriti pitanje6 ili zapaziti da na
njegovom raku nedostaje puce.
7odao je kao slijep kroz mrak u novom pljusku kie. 5ije ga primje1ivao kao to nije
primje1ivao ni kamo ide. Vie je od svega elio tminu, nevidljivost, zaborav u kojem 1e ponovo
ste1i svoj mir. &li uronio je, a da to nije ni primijetio, u onu moralno mranu etvrt "Jetera koju
sam ve1 prije opisao. #oput ve1ine moralno mranih mjesta bila je puna svjetla i ivotaC
trgovina i svratita, ljudi koji su se sklonili od kie u vee. <renuo je strmom ulicom koja je
naglo skretala prema rijeci "Je. 0edovi zaga3enih stuba sputali su se s obje strane zaepljenog
sredinjeg kanala. &li bilo je mirno. U dnu se na vidiku pojavila mala crkvica od crvenog
kamena, sagra3ena na uglu6 i 2harles je iznenada osjetio potrebu za svetitem. @urnuo je
malena vrata, tako niska da se morao sagnuti da u3e. Stube su se uspinjale do razine crkvenog
poda, koji je bio iznad ulinog ulaza. $ladi je upnik stajao na vrhu stuba, upravo gasio
posljednju svjetiljku, i taj ga je kasni posjetitelj iznenadio.
+ Upravo sam htio zakljuati.
+ *iste li mi dopustili da se pomolim nekoliko minuta8
Bupnik je pojaao itilj i dobro promotrio kasnoga gosta. @ospodin.
+ Stanujem tono preko puta. :ekuju me kod ku1e. *udite tako dobri pa zakljuajte
umjesto mene i donesite mi klju. + 2harles se naklonio, a upnik je siao i stao kraj njega. +
*iskup zahtijeva da zakljuamo. #o mom miljenju, ku1a boja morala bi biti uvijek otvorena.
&li naa je srebrnina tako dragocjena. "to u kakvim vremenima ivimo.
;ako se 2harles naao sam u crkvi. !uo je upnikove korake kako prelaze ulicu6 a tada je
iznutra zakljuao stara vrata i uspeo se stepenicama u crkvu. $irisala je po svjeoj boji. =edina
upaljena plinska svjetiljka nejasno je osvjetljavala novu pozlatu6 ali masivni gotiki lukovi
sumorno crvene boje dokazivali su da je crkva veoma stara. 2harles je sjeo na polovici glavnog
broda i zagledao se kroz oltarsku pregradu u raspelo nad oltarom. ;ada je kleknuo i aptom
izmolio :e na, grevito sklopivi ukoene ruke na klupi pred sobom.
5akon to je izgovorio ritualne rijei, ponovo su ga preplavile mrana tiina i praznina.
#oeo je sastavljati posebnu molitvu za ovu prigoduC L:prosti mi, o @ospode, moju sebinost.
:prosti mi to sam prekrio tvoje zakone. :prosti mi, *oe, moju sramotu, oprosti mi moju
neisto1u. :prosti mi moje nezadovoljstvo sa samim sobom, moj nedostatak uanja u mudrost
tvoju i milosr3e tvoje. :prosti mi i savjetuj me, *oe, u mojim mukama...M ali tada je, pomo1u
jedne od onih jadnih igara rijei koje nastaju u dekoncentriranoj podsvijesti, Sarino lice iskrslo
pred njim, obliveno suzama, izmueno, sa svim crtama @riinevvaldove $ater %olorose, koju je
vidio u <olmaru, <oblenzu, <olnu... nije se mogao sjetiti. 5ekoliko besmislenih sekundi
njegov je duh jurio za tim zaboravljenim gradom, poinje sa <... podigao se s koljena i opet
sjeo u klupu. <ako je prazna bila crkva, kako tiha. 4agledao se u raspelo6 ali umjesto <ristova
lica vidio je samo Sarino. #okuao je opet poeti moliti. &li uzalud. 4nao je da nije uslian.
'znenada je poeo plakati.
Svi su viktorijanski ateisti i agnostici, osim vrlo malobrojnih Fone militantne elite koju je
predvodio *radlaughG, bili obuzeti dubokim osje1ajem izop1enosti, osje1ajem da im je uskra1en
nekakav dar. $e3u prijateljima slinih uvjerenja mogli su se izrugivati budalatinama 2rkve,
njezinim sektakim prepirkama, luksuzu sklonim biskupima, i spletkama sklonim kanonicima,
sve1enicima koji zanemaruju posao
,I
i loe pla1enim upnicima, njezinoj zastarjeloj teologiji i
svemu ostalome6 ali <rist je ostao uasna anomalija u argumentu. 4a njih on nije mogao biti
ono to je danas mnogima od nas, potpuno svjetovni lik, ovjek prozvan 'sus 5azare1anin, s
briljantnim darom za metaoru, za stvaranje osobne mitologije, za djelovanje prema svojim
uvjerenjima. 2ijeli je svijet, osim njih, vjerovao u njegovo boanstvo6 i stoga je nevjernik jae
osje1ao prijekor. U nae doba mi smo izme3u surovosti vremena i nae krivnje podigli golemu
zgradurinu dravne skrbi i pomo1i6 milosr3e je potpuno organizirano. &li viktorijanci su ivjeli
mnogo blie toj okrutnosti6 inteligentni i osjetljivi osje1ali su se mnogo vie osobno
odgovornima6 i stoga je bilo to tee, u tekim vremenima, odbaciti univerzalni simbol su1uti.
15
&li tko im to moe zamjeriti kad su im pretpostavljeni davali takav primjer8 Bupnik je as prije spomenuo
LbiskupaM + i ba je taj biskup, slavni dr #hillpotts od "Jetera Fkoji je tada imao na brizi cijeli %evon i 2orn?allG
vrlo zgodan primjer. %eset posljednjih godina svoga ivota proveo je Ludobno smjetenM u ;orZua)ju i govorilo se
da u tih posljednjih deset godina nije ni jednom uao u svoju katedralu. *io je izvanredan vladar anglikanske crkve
+ svakim atomom svog bi1a buntovni reakcionar6 i umro je tek dvije godine nakon ove u kojoj se nalazimo.
U dubini due 2harles nije elio biti agnostik. *udu1i da mu vjera nije nikad bila potrebna,
nauio je lijepo ivjeti bez nje6 a razum i poznavanje (vella i %anvina govorili su mu da je u
pravu to se odrie dogme. & ipak, sada je plakao, ne za Sarom, ve1 zato to nije u stanju
razgovarati s *ogom. Spoznao je u toj mranoj crkvi da su ice prekinute. <omunikacija nije
mogu1a.
;iinu je prekinuo glasni zveket. :krenuo se i hitro dodirnuo oi rukavom. &li tkogod je
pokuao u1i, oigledno je prihvatio injenicu da je crkva zatvorena6 ba kao da je otiao
odbaeni dio samog 2harlesa. Ustao je i poeo koraati gorePdolje po crkvenom brodu izme3u
klupa, s rukama na le3ima. 'zlizana imena i nadnevci, posljednji osilni ostaci drugih ivota,
neitljivo su zurili u njega s nadgrobnih ploa ugra3enih u pod. $oda upravo to koraanje po
tim kamenovima, taj neodre3en osje1aj svetogr3a koji ga je pri tome obuzimao, a moda onaj
prijanji oaj, tek neto mu je napokon vratilo smirenost i nekakvu jasno1u misli. #oeo se
oblikovati dijalog izme3u njegovog boljeg i goreg ja + ili moda izme3u njega i onog lika
razapetog u sjeni na kraju crkve.
@dje da zaponem8
4aponi s onim to si uinio, prijatelju. ' prestani eljeti da to nisi uinio.
5isam to uinio. *io sam na to natjeran. & to te natjeralo8 *io sam prevaren.
<akva se namjera krila iza te prevare8 5e znam.
&li mora procijeniti.
%a me uistinu ljubila, ne bi mogla dopustiti da odem.
%a te je uistinu ljubila, bi li mogla nastaviti s prijevarom8
5ije mi dala mogu1nosti izbora. Sama je rekla da je brak izme3u nas nemogu1. <akav je
razlog navela8 0azliku u naem drutvenom poloaju. Vrlo plemenito.
4atim "rnestina. %ao sam joj sveano obe1anje.
Ve1 si ga prekrio.
=a 1u to ispraviti.
(jubavlju8 'li osje1ajem krivnje8
5ije vano ime. 4akletva je svetinja.
&ko nije vano ime, zakletva ne moe biti svetinja.
$oja je dunost jasna.
2harles, 2harles, tu sam misao proitao u najokrutnijim oima. %unost je puka posuda. :na
1e drati sve to se u nju pohrani, od najve1eg zla do najve1eg dobra.
:na je eljela da odem. Vidio sam to u njenim oima + prezir.
%a ti kaem to #rezir u ovom trenutku radi8 #lae kao da 1e oi isplakati. 5e mogu se
vratiti.
$isli li da voda moe isprati tu krv s tvojih bedara8
5e mogu se vratiti.
=esi li se morao ponovo s njom sastati #od stijenama8 =esi li se morao no1as zaustaviti u
"Jeteru8 =esi li morao po1i u njenu sobu8 %opustiti da njena ruka poiva na tvojoj8 =esi li...
Sve to priznajem> Sagrijeio sam. &li pao sam u njenu stupicu.
4ato si onda sad slobodan8
2harles nije znao odgovora. :pet je sjedio u svojoj klupi. 'sprepleo je prste tako da su
pobijelili, kao da 1e slomiti zglavke, i zurio, zurio u tminu. &li onaj drugi glas nije ga ostavljao
na miru.
#rijatelju, moda postoji neto to ona voli vie od tebe. ' ti ne moe razumjeti da ti zato to
te uistinu voli, mora dati ono to voli vie. 0e1i 1u ti zato ona plaeC zato to ti nedostaje
hrabrosti da joj uzvrati njezin dar.
S kojim me pravom stavila na muila8 S kojim si pravom ro3en8 S kojim pravom die8 S
kojim si pravom bogat8 =a samo dajem caru... 'li gospodinu Freemanu8 ;o je podla optuba.
& to daje meni8 =e li to tvoje bogotovlje8 :vi avli koje si mi zabio kroz dlanove8
S najve1im potovanjem + i "rnestina ima dlanove.
:nda uzmimo jedan da ga proitamo. Uop1e ne vidim sre1e. :na zna da nije istinski
ljubljena. #revarena je. 5e jednom, ve1 opet i iznova, svakog dana svoga braka.
2harles je poloio ruke na klupu pred sobom i zakopao glavu u njih. :sje1ao se zahva1en
dilemom koja je istodobno bila i struja neodlunostiC bila je gotovo opipljiva, ne pasivna ve1
aktivna, struja to ga je tjerala naprijed, u budu1nost koju 1e odabrati ona, a ne on.
=adni moj 2harles, zaviri u svoje srce + mislio si kad si doao u ovaj grad, zar ne, da 1e sebi
dokazati kako jo nisi suanj svoje budu1nosti. &li bijeg nije jedan in, prijatelju. 5emogu1e ga
je ostvariti odjednom kao to ne moe odavde sti1i u =eruzalem jednim korai1em. Valja ga
ponavljati svakoga dana, 2harles, svakoga sata. Svakog minuta avao eka da bude ukucan. ;i
zna to si izabrao. :staje u zatvoru, u onome to tvoje vrijeme zove dunost, ast,
samopotovanje, i tu si ugodno siguran. 'li si slobodan i raspet. ;voji su jedini pratioci kamenje,
trnje, okrenuta leda6 utnja gradova, i njihova mrnja.
=a sam slab.
&li posramljen zbog svoje slabosti. <akva korist svijetu od moje snage8
5ije bilo odgovora. &li neto je natjeralo 2harlesa da ustane iz klupe i pri3e oltarskoj
pregradi. #ogledao je kroz jedan od drvenih prozora na kri iznad oltara6 i tada je, nakon to je
asak oklijevao, zakoraio kroz srednja vrata i kraj korskih klupa priao stepenicama koje vode
oltaru. Svjetlo s drugog kraja crkve gotovo uop1e nije prodiralo ovamo. =edva je mogao
razabrati <ristove crte, a ipak ga je preplavila tajnovita empatija. Vidio je samog sebe kako
ondje visi... istina, bez plemenitosti i univerzalnosti 'susove, ali ipak raspet.
&li ne na kriu + na neemu drugome. #onekad je mislio o Sari na nain koji je mogao
nagovijestiti kako vidi sebe raspeta na njoj6 ali takvo svetogr3e, i religiozno i zbiljsko, nije mu
bilo na pameti. Ve1 prije kao da je ona kraj njega, kao da oekuje vjenani obred6 a ipak s
drugom namjerom na umu. 5a trenutak je nije mogao razabrati + a onda je shvatio.
%a skine s kria>
U naglom bljesku spoznaje, 2harles je shvatio pravu svrhu kr1anstva6 ne da slavi taj
barbarski simbol, ni da ga uzvisuje zato to se time moe posti1i koristan probitak + iskupljenje
grijeha, ve1 da stvori svijet u kojem objeeni ovjek moe biti sputen, moe biti vi3en, ne s
riktusom muke na svom licu, ve1 s nasmijeenim spokojem pobjede, izborene u ivim ljudima i
enama i pomo1u njih.
' u tom asu uinilo mu se da vidi cijelo svoje doba, s neobuzdanim ivotom, temeljnim
izvjesnostima i krutim konvencijama, potisnutom emocionalno1u i duhovitim humorom,
opreznom znano1u i neopreznom religijom, korumpiranom politikom i nepromjenljivim
kastama, kao velikog skrivenog neprijatelja svih svojih najdubljih enji. ;o je bilo ono to ga
je zavaralo6 u tome dodue nije bilo ni ljubavi ni slobode... ali isto tako ni misli, ni namjere, ni
zlobe, zato to je prijevara bila u samoj prirodi stvari6 nije bilo posrijedi nita ljudsko, ve1 stroj.
;o je bio onaj zaarani krug koji ga je proganjao6 to je bio taj neuspjeh, ta slabost, ta rakPrana,
taj bitni nedostatak koji ga je doveo do ovoga to jestC vie neodlunost nego stvarnost, vie san
nego mukarac, vie utnja nego rije, vie oklijevanje nego djelovanje. ' osili>
#remda iv, bio je isto to i mrtvac.
:sje1ao se kao da se pribliio bezdanom ponoru.
' jo netoC neobian dojam od trenutka kad je uao u tu crkvu + i ne samo ovu, jer to ga je
uvstvo uvijek proimalo kad je ulazio u prazne crkve + da nije sam. 2ijela zbijena
kongregacija predaka stajala je iza njega. :krenuo se i pogledao natrag u brod.
;ihe, prazne klupe.
' 2harles je pomislioC kad bi bili uistinu mrtvi, kad ne bi bilo zagrobnog ivota, zato bih
mario to o meni misle8 :ni ne bi znali, ne bi mogli suditi.
;ada je napravio veliki skokC :ni ne znaju, i ne mogu suditi.
$e3utim, ono to je sad odbacio, opsjedalo je i temeljito razaralo njegovo doba. ;enn)son je
to vrlo jasno naveo u pedesetoj pjesmi 'n $emoriam. SluajteC
Belimo li zaista da mrtvi
i dalje ostanu uz nas i kraj nas8
4ar nema niskosti koju bismo prikrili8
opaine tajne, koje se bojimo8
4ar on 1e, za ijim sam pljeskom teio i toliko strepio od njegova prijekora jasno vidjeti
skrivenu neku sramotu a ja se poniziti u njegovoj ljubavi8
5epravdu nanosim grobu lanim strahovima
zar ljubav kriviti za nedostatak vjere8 U velikoj Smrti mudrosti mora biti6 mrtvi 1e me
prozreti skroz na skroz.
*udite uz nas kad penjemo se ilK padamoC i gledajte, kao *og, sate to prolaze oima ve1im
nego to su nae, da uvi3avni budete prema svima nama.
U velikoj Smrti mudrosti mora bitiC mrtvi 1e me prozreti skroz na skroz. 2ijelo 2harlesovo
bi1e podiglo se protiv te dvije rune pretpostavke6 protiv te morbidne elje da se u budu1nost
ide natrake, pogleda prikovanog o mrtve oeve umjesto o nero3ene sinove. <ao da ga je
njegovo prijanje vjerovanje u sablasnu nazonost prolosti osudilo, a da toga uop1e nije bio
svjestan, na ivot u grobu.
#remda se to moe initi kao skok u ateizam, ipak nije bilo6 nije umanjilo <rista u
2harlesovim oima. #rije bi se moglo re1i da ga je oivjelo, skinulo s kria, ako ne potpuno,
onda barem djelomino. 2harles je polako zakoraio natrag u brod, okrenuvi leda bezlinom
drvorezu. &li ne i 'susu. #oeo je opet koraati gorePdolje, pogleda sputena na kamene ploe u
podu. Sad mu se odjednom ukazao djeli1 drugoga svijetaC nova zbilja, nova uzronost, nova
kreacija. Slap konkretnih vizija + drugo poglavlje njegove hipotetine autobiograije, ako
ho1ete + potekao mu je kroz misli. $oda se sje1ate da se u slinom uzvienom trenutku
gospoda #oultene) spustila, tek to je njezin mramorni i pozla1eni sat u salonu triput otkucao,
od vjenog spasenja do lad) 2otton. 4atajio bih istinu kad ne bih otkrio kako je u tom trenutku
2harles pomislio na svog strica. 5e1e on kriviti sir 0oberta to je prekrio brano obe1anje i
stupio u vezu nedostojnu obitelji6 ali 1e stric za to kriviti sam sebe. =o se jedan prizor nepozvan
naao u njegovom duhuC lad) *ella suoena sa Sarom. 5evjerojatno, ali odmah je vidio tko bi
iz tog okraja iziao s vie dostojanstva6 jer "rnestina bi se borila orujem lad) *elle, a Sarah...
te oi + kako bi one progutale prezir i uvrede> Eutke ih shvatile> 5atjerale ih da se svedu na
puke mrvice prljavtine na aurnom nebu>
& oblaiti Saru> :dvesti je u #ariz, u Firencu, u 0im>
:vo oito nije trenutak za usporedbu sa sv. #avlom na cesti za %amask. &li 2harles je stao +
na alost, opet le3ima okrenut oltaru + i lice mu je odjednom zablistale $oda je to naprosto
bio odsjaj plinskog svjetla kraj stepenica6 on nije vrlo privlano preveo plemenitije, ali
apstraktne razloge koji su se preganjali u njegovim mislima. &li nadam se da 1ete vjerovati
kako je Sarah oslonjena na njegovu ruku u galeriji Uizi zaista predstavljala, ma kako banalno,
istu bit okrutne, ali potrebne Fako elimo preivjeti + da, potrebne ak i danasG slobode.
;ada se okrenuo i vratio u klupu6 i uinio neto vrlo nelogino, naime kleknuo je i pomolio
se, premda vrlo kratko. ;ada je krenuo niz brod, povukao uzicu tako da se plinsko svjetlo
pretvorilo u blijedu krijesnicu, i iziao iz crkve.
49
7mam samo so'ara i slukinju, vazda pripravne da kleveu i kradu...
E!!YSO! Maud (1888)
2harles je pronaao upnikovu ku1u i pozvonio na vratima. :tvorila je djevojka, ali mladi
ovjek sa zaliscima vrzmao se predvorjem iza nje. %jevojka se povukla kad je njen gospodar
priao da uzme teki stari klju.
+ 7vala vam, gospodine. <oncelebriram svetu priest svakoga jutra u osam. :stajete li dugo
u "Jeteru8
+ 5a alost, ne. =a sam samo en passage.
+ 5adao sam se da 1u vas opet vidjeti. $ogu li vas jo ime usluiti8
' pokazao je, jadni mladi mravac, prema vratima iza kojih se nedvojbeno nalazila radna
soba. 2harles je ve1 primijetio stanovitu upadljivost u ukrasima crkve6 i znao je da je pozvan na
ispovijed. 5ije mu bila potrebna magina mo1 da vidi kroza zid i razabere klecalo i diskretan
kip *laene %jevice6 jer ovo je bio jedan od mladih ljudi, ro3enih prekasno za traktarijanski
raskol, koji se sad nestano, ali sigurno + budu1i da je i doktor #hillpotts propovijedao angloP
katolicizam + poigravao s ritualima i ruhom, vrlo rairenim oblikom eklezijastikog kicotva.
2harles ga je kratko odmjerio, odjednom podran u svojoj novoj vizijiC nije mogla biti
budalastija od ovoga. ' stoga se poklonio i odbio, i poao svojim putem. *io je oslobo3en
institucionalizirane religije do kraja svog ivota.
Svojim putem... vi moda mislite da ga to nuno vodi natrag u :biteljski hotel "ndicottovih.
$oderni bi se ovjek nedvojbeno vratio ravno onamo. &li 2harlesov prokleti osje1aj %unosti i
#ristojnosti isprijeio se pred tim kao zidovi utvrde. #rva mu je zada1a bila da se oisti od
bivih obaveza6 tek se tada moe pojaviti i ponuditi svoju ruku.
#oeo je shva1ati Sarinu prijevaru. :na je znala da je on voli6 a znala je da je slijep i da ne
vidi koliko je ta ljubav duboka. (ana verzija Varguennesova zavo3enja, svi njezini potezi bili
su tek varke, koje 1e mu otvoriti oi6 sve to je rekla poto ga je do te spoznaje dovela, bila je
tek kunja njegovog novosteenog vida. #ri tome je bijedno zakazao6 a ona se tada posluila
istim varkama kao dokazom svoje nedostojnosti. 'z kolike je plemenitosti moralo pote1i to
samoportvovanje> %a je samo priskoio i ponovo je uzeo u naruje, rekao joj da je njegova,
neprijeporno>
' da barem + mogao je dodati, ali nije + u viktorijancima nije postojala ona sudbonosna
dihotomija Fmoda najuasniji rezultat njihove manije za klasiikacijomG, koja ih je dovela do
toga da vide LduuM kao vie zbiljsku od tijela, mnogo vie zbiljsku, njihovo jedino zbiljsko ja6
uistinu, gotovo nepovezanu s tijelom, neto to lebdi visoko nad ivotinjom6 a ipak je, nekom
neobjanjivom grekom u prirodi stvari, nevoljko vueno tragom te iste ivotinje, poput bijelog
balona iza neotesanog i neposlunog djeteta.
;o + injenicu da je svaki viktorijanac posjedovao dvije svijesti + dio je opreme koji
bezuvjetno moramo ponijeti sa sobom na putovanjima u devetnaesto stolje1e. ;o je vrst
shizorenije koja je najoitija, i najozloglaenija, u pjesnicima koje tako esto citiram + u
;ennvsonu, 2loughu, &rnoldu, 7ardvju6 ali nita manje oita u neshvatljivom politikom
osciliranju izme3u desnice i ljevice u ljudi kao to su bili $ili mladi i @ladstone6 u rairenim
neurozama i psihosomatskim oboljenjima intelektualaca, inae me3usobno razliitima kao to
su bili 2harles <ingsle) i %ar?in6 u pogrdama kojima su isprva obasipali preraaelite zato to
su pokuali + ili se inilo da pokuavaju + nepodijeljeno promatrati i ivot i umjetnost6 u
beskonanim arkama izme3u Slobode i Suzdranosti, "kscesa i Umjerenosti, #ristojnosti i
Uvjerenja, izme3u zahtjeva principijelnog ovjeka za sveop1im obrazovanjem, i njegova
uasnog straha od sveop1eg prava glasa6 vidljiva tako3er u maniji za ure3ivanjem i
dotjerivanjem, tako da, elimo li upoznati istinskog $illa ili istinskog 7ard)ja, mnogo vie
moemo saznati iz isputanja i izmjena u njihovim autobiograijama, nego iz objavljenih
verzija... vie iz korespondencije koja je nekako izbjegla vatri, iz privatnih dnevnika, iz
bijednog taloga operacije prikrivanja. 5ikad do tada nije dokumentacija bila tako potpuno
pomijeana, nikad javna asada tako uspjeno proturena kao istina lakovjernom potomstvu6 i
zbog toga je, rekao bih, najbolji vodi kroz to doba, po svoj prilici %r =ek)ll i $r 7)de. 'za
njegove kasnoromantine tajnovitosti krije se vrlo duboka istina koja rjeito progovara o epohi.
Svaki viktorijanac imao je dvije svijesti6 a 2harles moda i vie. Ve1 je, uputivi se ulicom
Fore prema svom svratitu, uvjebavao rijei koje 1e izgovoriti njegov bijeli balon kad zloesto
dijete opet ugleda Saru6 strastvene, a ipak estite argumente, koji 1e izazvati suznu zahvalnost, i
priznanje da bez njega ne moe ivjeti. Sve je to vidio pred sobom tako ivo da dolazim u
kunju da to zapiem. &li evo zbilje, u obliku Sama koji stoji na vratima drevnoga svratita.
+ Veernja je bila ugodna, gospodine 2harles8
+ =a... =a sam se izgubio, Same. ' uasno sam se smoio. + Eto se dakako nije moglo re1i za
Samove oi. + *udi dobar i napuni mi kadu. Veerat 1u u svojoj sobi.
+ %a, gospodine 2harles.
<ojih petnaestak minuta kasnije, mogli ste vidjeti 2harlesa golog golcatog i zaokupljenog
vrlo neobinim poslomC pranjem rublja. #ritisnuo je okrvavljenu odje1u uz rub goleme okrugle
kade, koja je bila napunjena vodom za njega, i predano je trljao komadom sapuna. :sje1ao se
posve budalasto, i nije to naroito dobro obavio. <ad je Sam neto kasnije doao s veerom na
pladnju, odje1a je leala toboe nemarno odbaena, napola u kadi, napola vani. Sam ju je
pokupio bez rijei6 i jednom u ivotu 2harles je bio zahvalan to je tako notorno nemaran u tim
stvarima.
#oto je poveerao otvorio je svoju mapu za pisanje.
>ajdraa moja,
Aedna polovica mene neizrecivo je sretna to ti se moe ovako o'ratiti, dok se druga pita
kako moe tako govoriti o 'iu, koje za sada jedva razumije. !sudio 'ih se rei da neto u te'i
poznajem temeljito: ali ima neto to mi je jednako nepoznato kao kad te prvi put vidjeh. >e
govorim to da 'ih ispriao, ve da 'ih protumaio svoje veeranje ponaanje. 7spriati ga ne
mogu. a ipak moram vjerovati da se na jedan nain ono moe nazvati povoljnim, 'udui da je
potaknulo ve davno potre'no preispitivanje moje savjesti. >e elim ovdje zalaziti u sve
okolnosti. +li vrsto sam odluio, slatka moja i zagonetna Saro, da e nas ono to nas vee
sada, vezivati zavazda. 7 te kako sam svjestan da u svojoj sadanjoj situaciji nemam prava da te
ponovo vidim, a nekmoli molim da te do kraja upoznam. Prva mi je dunost stoga da raskinem
svoje zaruke.
Slutnja da sam pogrijeio to sam se uope upustio u tu vezu ve me odavno progoni B ak i
prije nego si ti ula u moj ivot. Preklinjem te, dakle, da se stoga ne osjea krivom. Kriviti
valja moju sljepou pred mojom istinskom prirodom. 3a sam deset godina mladi, da nisam u
svom do'u i svom drutvu vidio toliko toga to ne mogu odo'riti, nema dvoj'e da 'ih 'io sretan
s gospo-icom Mreeman. 5oja je greka to sam za'oravio da imam trideset i dvije, a ne
dvadeset i dvije godine.
Stoga sutra rano ujutro kreem na veoma 'olan put u 46me. Shvatit e da ispunjenje cilja
toga puta trenutno prevladava u mojim mislima. +li netom moja dunost u tom pogledu 'ude
izvreena, moje e misli 'iti posveene samo te'i B 'olje rei B naoj 'udunosti. Koja me je
neo'ina sud'a dovela do te'e, ne znam, ali, uz 'oju pomo, nita mi te nee oduzeti, osim
ako to sama ne poeli. >eu vie rei nita, slatka moja zagonetko, ve da 'i morala iznijeti
mnogo jae dokaze i argumente nego to si dosad prikupila. >e mogu vjerovati da e to
pokuati. 8voje srce znade da sam tvoj i da te elim nazvati svojom.
Ae li potre'no da te uvjeravam, najdraa moja Saro, kako su moje namjere od sada nadalje
najasnije2 8isuu je stvari koje 'ih te elio upitati, tisuu panji koje 'ih ti elio ukazati, tisuu
uitaka koje 'ih ti elio pruiti. +li uvijek s najveim o'zirom na pristojnost koju tvoja
proIinjenost zahtijeva.
Aa sam taj koji nee upoznati ni mira ni sree dok te opet ne 'ude drao u svome naruju.
J. S.
P. S. Proitavi ono to sam napisao, primjeujem neki slu'eni ton, suprotan onome to mi
govori srce. /prosti mi. 8i si mi tako 'liska, a ipak neznanka B ne znam kako da izrazim ono to
uistinu utim.
8voj lju'ei J.
;a anabatska poslanica zavrena je tek nakon nekoliko koncepata. ;ada je ve1 bilo kasno, i
2harles je promijenio svoju prvotnu namjeru da je odmah otpremi. :na je u me3uvremenu
zacijelo ve1 plau1i zaspala6 ostavit 1e je da pretrpi jo jednu crnu no16 ali mora se probuditi u
radost. #onovo je nekoliko puta proitao pismo6 osje1alo se u njemu neto od onoga tona kojim
se tek dan ili dva prije toga posluio u pismima "rnestini iz (ondona6 ali ta su pisma zahtijevala
veliki napor, kao puki ustupci konvenciji, zbog ega je morao i dodati onaj post scriptum. =o
uvijek je osje1ao, kako je rekao Sari, kao da sam sebe ne poznajeC ali sada je zurio u svoje lice u
ogledalu s nekim uitkom punim strahopoitanja. :sje1ao je u sebi veliku smionost, i sadanju i
budu1u + i neku posebnost, jer je uinio neto neusporedivo. ' elja mu se ostvarilaC ponovo je
kretao na putovanje, putovanje dvostruko ugodno zbog obe1ane druice. #okuao je zamisliti
nepoznate Sare + Saru dok se smije, Saru dok pjeva, Saru dok plee. *ilo ih je teko zamisliti,
ali ne i nemogu1e... sjetio se onog smijeka kad su ih zamalo otkrili Sam i $ar). *io je to
vidoviti smijeak, smijeak koji otkriva budu1nost. & onaj put kad ju je podigao s koljena + s
kakvim 1e beskonanim dugotrajnim uitkom to sada raditi u njihovom zajednikom ivotu>
&ko je to bilo trnje i kamenje koje mu je prijetilo, mo1i 1e ih podnijeti. 'pak je naas
pomislio na jedan mali trnC na Sama. &li Sama je, poput svih slugu, bilo mogu1e otpustiti.
' mogu1e dozvati. *io je pozvan idu1eg jutra nevjerojatno rano. 4atekao je 2harlesa u
jutarnjem ogrtau, sa zapea1enim pismom i omotom u ruci.
+ Same, elim da ovo odnese na ovaj naslov na omotnici. #riekat 1e deset minuta da vidi
ima li odgovora. &ko ga nema + ja ga i ne oekujem, ali priekaj za svaki sluaj + ako ga nema,
vrati se ravno ovamo. ' unajmi brzu koiju. 'demo u ()me. + %odao je. + &li bez prtljage.
Vra1amo se jo veeras.
+ Veeras, gospodine 2harles> &li ja sam mislio da 1emo...
+ 5ije vano to si mislio. Samo uini to sam ti rekao.
Sam je prekrio lice pravim lakajskim izrazom i povukao se. %ok se polako sputao niza
stube, postalo mu je jasno da je njegov poloaj nepodnoljiv. <ako moe voditi borbu bez
ikakvih inormacija8 S tolikim proturjenim glasinama o rasporedu neprijateljskih snaga8
4agledao se u omotnicu u ruci. :dredite je bilo oigledno6 @ospo3ica 9oodru u :biteljskom
hotelu "ndicottovih. ' samo jedan dan u ()meu8 %ok prtljaga ovdje eka> :krenuo je mali
omot, pritisnuo omotnicu. 'zgledala je debela, najmanje tri stranice. <riom se ogledao oko
sebe, zatim dobro promotrio peat. Sam je prokleo ovjeka koji je izumio peatni vosak.
' sada opet stoji pred 2harlesom, koji se u me3uvremenu obukao.
+ %akle8
+ 5ema odgovora, gospodine 2harles.
2harles nije mogao dokraja kontrolirati svoje lice. :krenuo se.
+ & koija8
+ Spremna je i eka, gospodine.
+ U redu. 4aas 1u si1i.
Sam se povukao. !im su se vrata zatvorila, 2harles je podigao ruke do glave, zatim ih naglo
rairio kao da stoji pred publikom, glumac koji prihva1a aplauz sa zahvalnim smijekom na
usnama. =er on je, nakon to je po devedeset i deveti put prole no1i proitao ono pismo, dodao
jo jedan post scriptum. ;icao se onog broa to smo ga ve1 vidjeli u "rnestininim rukama.
2harles je molio Saru da ga prihvati6 i da mu dopusti da to prihva1anje shvati kao znak da je
prihvatila i njegove isprike za njegovo ponaanje. ;aj drugi post scriptum je zavravaoC
L%onosilac 1e ekati dok ovo ne proita. &ko donese sadraj omota natrag... ali znam da ne
moe biti tako okrutna.M
& ipak je jadnik proivljavao uasne muke za Samova izbivanja.
& sad evo opet Sama, koji priguenim glasom neto uurbano govori, uz este bolne
poglede. #rizor se odigrava u sjeni grma jorgovana to raste pred kuhinjskim vratima u vrtu
tetke ;ranter i stoji kao nekakav paravan pred pravim vrtom. #oslijepodnevno sunce baca kose
zrake kroz grane i prve bijele pupoljke. Sluateljica je $ar), rumenih obraza, usta gotovo
neprestano pokrivenih rukom.
+ $a nije mogu1e, nije mogu1e.
+ ;o je sve taj njegov stric. :donda je poemerio.
+ &li mlada gospodarica + oh, to 1e sad ona, Same8
' jedan i drugi sa strahom su podigli pogled kroz grane prema prozorima, kao da oekuju
krik, ili tijelo koje pada.
+ & mi, $ar)8 Eto 1emo nas dvoje8
+ : Same, + nije pravda...
+ 4na da te volim, $ar).
+ Same...
+ 5ije da se alim. #rije bi umro nego da te sad izgubim.
+ ;eko meni, to 1emo sada8
+ 5e plai mila moja, ne plai. %osta mi je ovih gore. 5isu nita bolji od nas. +Uhvatio ju je
za ruke. + &ko njegovo gospodstvo misli, kakav gospodar, takav sluga, jako se vara, $ar). &ko
je birati izme3u tebe i njega, biram tebe. + Ukoio se kao vojnik koji se sprema na juri. + 5e1u
mu vie sluiti.
+ Sam>
+ 5e1u. ;ovarit 1u ugljen. *ilo to>
+ &li tvoj novac + on ti sad to vie ne1e dati>
+ 5ema mi ni odakle dati. + :goreno je pogledao njezin oaj. &li tada se nasmijeio i
ispruio ruke. + &li da ti kaem tko ima8 &ko ti i ja dobro odigramo svoj adut8
5
5islim da iz toga neiz'jeno slijedi kako e neke vrste, dok se tijekom vremena prirodnim
oda'iranjem stvaraju nove, postati sve rje-e i rje-e i napokon izumrijeti. /'lici koji su u
najtjenjem nadmetanju s onima koji proivljavaju promjenu i usavravanje trpjet e, dakako,
najvie.
DAR?#!, "odr(&et-o *r'ta (188C)
Stigli su u ()me malo prije dva. U roku od nekoliko minuta 2harles se smjestio u unaprijed
rezerviranoj sobi. ' opet je poeo koraati gorePdolje, ali sada muno napet, skupljaju1i hrabrost
za razgovor koji mu predstoji. :naj egzistencijalistiki strah opet gaje zahvatio6 moda je to i
oekivao, te je zato i spalio mostove otpremivi ono pismo Sari. #onovno je uvjebavao tisu1u
raza koje je izmislio na putu iz "Jetera6 ali vijorile su mu kroz misli kao listopadsko li1e.
%uboko je udahnuo, zatim uzeo eir i iziao.
$ar), koja se iroko nasmijeila im ga je ugledala, otvorila je vrata. 'skuao je svoju
ozbiljnost na njoj.
+ %obar dan. =e li gospo3ica "rnestina kod ku1e8 &li prije nego to je mogla odgovoriti,
sama se "rnestina pojavila na rubu predvorja. Smijeila se.
+ 5ije. $oja pratilja je izila na ruak. &li moe u1i.
:pet je nestala u salonu. 2harles je dao eir $ar), namjestio revere na kaputu, poalio to
nije mrtav, zatim se zaputio niz predvorje u svoju kunju. "rnestina, na suncu kraj prozora s
pogledom na vrt, veselo se okrenula prema njemu.
+ %obila sam pismo od tate ovoga... 2harles> 2harles8 4ar se neto dogodilo8
' prila mu je. 5ije joj mogao pogledati u oi, ve1 se zagledao u sag. 4astala je. 5jezin
preplaen i njegov ozbiljan i postiden pogled su se susreli.
+ 2harles8
+ $olim te da sjedne.
+ &li to se dogodilo8
+ 4ato sam... zato sam i doao.
+ &li zato me ovako gleda8
+ 4ato to ne znam kako bih ti rekao ono to moram.
=o uvijek zagledana u njega, popipala je rukom iza sebe i sjela na stolac kraj prozora. ' dalje
je utio. %odirnula je pismo na stolu kraj sebe.
+ ;ata... + ali njegov ju je hitar pogled prisilio da odustane od onoga to je htjela re1i.
+ *io je utjelovljena ljubaznost... ali ja mu nisam rekao istinu.
+ 'stinu + kakvu istinu8
+ %a sam nakon mnogih sati najdubljeg i najbolnijeg razmiljanja doao do zakljuka da te
nisam dostojan.
#roblijedjela je kao krpa. #omislio je naas da 1e se onesvijestiti i pristupio je da je uhvati,
ali ona je polako podigla dlan do lijeve ruke kao da eli provjeriti je li budna.
+ 2harles... ti se ali.
+ 5a moju vjenu sramotu... ne alim se.
+ ;i mene nisi dostojan8
+ #otpuno nedostojan.
+ ' ti... ah, ali ovo je nekakav ruan san. + #ogledala ga je u nevjerici, zatim se bojaljivo
nasmijeila. + 4aboravio si svoj brzojav. ;i se ali.
+ <ako me malo poznaje ako misli da bih se ja mogao s time aliti.
+ &li... ali... tvoj brzojav>
+ #oslan prije moje odluke.
' tek je tada, kad je on oborio oi, poela prihva1ati istinu. Ve1 je predvidio da 1e to zacijelo
biti kritian trenutak. &ko se onesvijesti, ako je uhvati histerija... nije bio siguran6 ali uasavao
se boli, i jo uvijek ne bi bilo prekasno pokajati se, sve priznati, prepustiti se njenom milosr3u.
&li premda su "rnestinine oi dosta dugo ostale sklopljene, i premda je njome proao nekakav
drhtaj, nije se onesvijestila. *ila je k1i svoga oca6 mogla je poeljeti da se onesvijesti6 ali tako
runo izdajstvo...
+ :nda molim te ljubazno objasni to misli. :sjetio je trenutno olakanje. *ila je
povrije3ena, ali ne smrtno.
+ 5e mogu to objasniti u jednoj reenici. :goreno se i strogo zagledala u svoje ruke. +
:nda upotrijebi nekoliko. 5e1u te prekidati.
+ :duvijek sam osje1ao, i nadalje 1u osje1ati najve1e potovanje i njenost prema tebi.
5ikad ni na trenutak nisam posumnjao da bi ti bila izvanredna supruga mukarcu dovoljno
sretnom da stekne tvoju ljubav. &li sam tako3er oduvijek bio sramotno svjestan kako sam ti
djelomice sklon iz niskih pobuda. $islim pri tom na imutak koji donosi + i injenicu da si
jedinica. %uboko u sebi, "rnestina, oduvijek sam osje1ao da mi je ivot besciljan, bezuspjean.
5e, molim te, sasluaj me. <ad sam prole zime shvatio da bi enidbena ponuda mogla biti
povoljno primljena s tvoje strane, sotona me doveo u napast. Vidio sam priliku da ponovo
uspostavim svoju vjeru u sebe sjajnim brakom. #reklinjem te da ne pomisli kako me vodila
samo hladnokrvna proraunatost. *ila si mi jako draga. 'skreno sam vjerovao da 1e ta naklonost
prerasti u ljubav.
5jena se glava polako podigla. @ledala je u njega, ali inilo se da ga uop1e ne vidi.
+ 5e mogu vjerovati da to tebe sluam. ;o mora da je nekakav varalica, nekakav okrutni,
bezduni...
+ 4nam da je to za te vrlo teak udarac.
+ Udarac> + 'zraz lica bio joj je gnjevan. + <ako moe stajati tako hladan i sabran + i tvrditi
da me nikad nisi ljubio>
#odigla je glas, i on je priao prozoru koji je bio otvoren i zatvorio ga. #rimaknuvi se
njezinoj oborenoj glavi, progovorio je to je blae mogao, a da ipak ne zakorai u prisnost.
+ =a ne pokuavam na1i izliku. 5aprosto pokuavam objasniti kako moj zloin nije bio
proraunat. %a jest, kako bih sad mogao ovdje stajati8 =edina mi je elja da te navedem da
shvati kako nisam zavaravao nikoga do samoga sebe. 5azovi me kako god ho1e + slabi1em,
sebinjakom... togod ti drago + ali ne i be1utnikom.
:na je zadrhtavi uvukla dah.
+ & to te dovelo do tog velikog otkri1a8
+ Spoznaja, koju mogu prikazati samo kao gnusnu da sam bio razoaran kad tvoj otac nije
umjesto mene okonao nae zaruke. + #ogledala ga je s grozom u oima. + ;rudim se da budem
iskren. :n se nije pokazao samo izvanredno irokogrudnim s obzirom na moj promijenjeni
poloaj. #redloio je da mu jednoga dana postanem poslovni partner.
:pet ga je hitro pogledala odozdo. + 4nala sam, znala sam. Sve je to zato to enidbom
ulazi u svijet trgovine. 4ar nisam u pravu8
:krenuo se prozoru. + ;o sam potpuno prihvatio. U svakom sluaju + bio bi odvratan
snobizam stidjeti se tvog oca.
+ 'zre1i neto ne znai protiv toga manje grijeiti.
+ &ko misli da sam njegov novi prijedlog razmatrao s uasom, potpuno si u pravu. &li
uasavao sam se svoje vlastite neprikladnosti za ono to mi je namijenjeno+a nikako ne samoga
prijedloga. Sada, molim te, dopusti mi da dovrim svoje... objanjenje.
+ 5e mogu to podnijeti. :pet se okrenuo prozoru.
+ #okuajmo sauvati ono potovanje koje smo jedno prema drugome uvijek osje1ali. 5e
smije ni pomisliti da sam u svemu tome imao na umu samo sebe. :no to me najvie mui jest
nepravda koju bih nanio tebi + i tvom ocu + kad bih se za te oenio bez one ljubavi koju
zasluuje. <ad bismo ti i ja bili drugaiji ljudi + ali nismo, mi po jednom pogledu, po jednoj
rijei, znamo je li naa ljubav uzvra1ena...
#rosiktala je. + $islili smo da znamo.
+ %raga moja "rnestina, to je poput vjere u kr1anstvo. !ovjek se moe pretvarati da je
posjeduje. &li pretvaranje 1e napokon izi1i na vidjelo. Uvjeren sam, ako ispita svoje srce, da su
ga slabane sumnje ve1 zacijelo zahvatile. 5edvojbeno si ih ti potisnula, govorila si, on je... ^
#okrila je ui, zatim polako prevukla prste preko lica. 4avladala je utnja. ;ada je reklaC +
$ogu li ja sada govoriti8
+ %akako.
+ 4nam da za tebe nisam nikad znaila neto vie osim draesnog malog... komada
namjetaja u salonu. 4nam da sam naivna. 4nam da sam razmaena. 4nam da nisam neobina.
5isam 7elena ;rojanska ili <leopatra. 4nam da ponekad govorim stvari koje ti paraju ui, da te
gnjavim s ku1anskim pojedinostima, da te vrije3am kad se rugam s tvojim osilima. $oda sam
samo dijete. &li pod tvojom ljubavlju i zatitom... i uz tvoj odgoj... vjerovala sam da 1u postati
bolja. %a 1u nauiti da ti ugodim, da 1u nauiti da te navedem da me ljubi zbog onoga to sam
postala. ;i to moda ne zna, ne moe ni znati, ali upravo zato sam isprva i osjetila da me
privlai. ;i zacijelo znade da su me... izlagali stotinama drugih mukaraca. 5isu to bili samo
lovci na miraz i nitarije. 5isam te odabrala zato to bih bila tako neduna da ne znam
uspore3ivati. :dabrala sam te zato to^ si mi se inio plemenitijim, mudrijim, iskusnijim.
Sje1am se + donijet 1u ovamo svoj dnevnik, ako mi ne vjeruje + da sam zapisala, ubrzo nakon
to smo se zaruili, kako ti ima vrlo malo vjere u sebe. ;o sam uvijek osje1ala. ;i vjeruje da si
zakazao, vjeruje da te svi preziru, ne znam to... ali to sam ti poeljela dati kao svoj pravi
nevjestinski dar. Vjeru u sebe.
5astupila je duga utnja. 5ije podizala glavu.
#rogovorio je tiho. + #odsje1a me koliko gubim. 5a alost, ja sebe suvie dobro poznajem.
!ovjek ne moe uskrsnuti neto to nikad nije postojalo.
+ ' ono to sam rekla samo ti toliko znai8
+ 4nai mi vrlo, vrlo mnogo.
Uutio je, premda je ona oigledno oekivala da kae jo neto. 5ije oekivao ovakav razvoj
doga3aja. *io je dirnut i posti3en onim to je kazala6 i utio je zato to nije mogao pokazati ni
jedno ni drugo uvstvo.
#rogovorila je vrlo tiho, gotovo ispod glasa.
+ S obzirom na ono to sam rekla, ne bi li mogao barem... + ali nije mogla na1i prave rijei.
+ #onovo razmotriti svoju odluku8
4acijelo je u njegovom tonu ula neto to mu je nehotice izbjeglo, jer ga je iznenada
pogledala sa strastvenom molbom u oima. *ile su vlane od potisnutih suza, malo li1e blijedo
i dirljivo u svom naprezanju da sauva bar privid mirno1e. :sjetio ga je kao noC kako je
duboko ranio.
+ 2harles, preklinjem te, preklinjem te da jo malo prieka. 'stina je, ja jesam neuka, ja ne
znam to od mene eli... kad bi mi htio re1i u emu sam zakazala... kakva eli da budem...
uinit 1u sve, sve, jer ja bih sve ostavila da te usre1im.
+ 5e smije tako govoriti.
+ $oram + ne mogu drugaije + eto, juer, onaj brzojav, plakala sam, poljubila sam ga
stotinu puta, ne smije misliti da zato to se alim i zadirkujem ne poznajem dubljih uvstava.
=a bih... + ali glas joj se izgubio u naletu jetke intuicije. :djednom ga je bijesno pogledala. +
(ae. 5eto se dogodilo otkako si ga poslao.
#rimakao se kaminu i stajao okrenuvi joj le3a. :na je zajecala i to mu je bilo
nepodnoljivo. 5apokon ju je pogledao preko ramena, oekuju1i da je vidi pognute glave6 ali
ona je plakala neskriveno, oiju uprtih u njega6 i kad je vidjela da je gleda, pruila je, poput
nekog preplaenog izgubljenog djeteta, ruke prema njemu, napola ustala, zakoraila i onda pala
na koljena. ;ada je 2harlesa ispunila istinska odvratnost + ne prema njoj, ve1 prema situacijiC
prema tim poluistinama, tome prikrivanju bitnoga. $oda se to moe usporediti s onim to
kirurg ponekad osje1a pred posebno stranim sluajem, rtvom rata ili nesre1e6 bjesomunu
odlunost + jer to drugo moe8 + da se prihvati operacije. %a kae istinu. !ekao je dok nije
nastupio trenutak bez jecaja.
+ Belio sam te potedjeti. &li tono je + neto se dogodilo.
:na je vrlo polako ustala i prinijela ruke obrazima, netremice ga gledaju1i.
+ ;ko8
+ ;i je ne poznaje. 5ije vano kako se zove.
+ ' ona... ti... :dvratio je pogled.
+ Ve1 je mnogo godina poznajem. $islio sam da je ta veza prekinuta. :tkrio sam u
(ondonu... da nije.
+ (jubi je8
+ (jubim8 5e znam... to li je to to ovjeku prijei da svoje srce ponudi drugome.
+ 4ato mi to nisi rekao u poetku8 5astupila je duga stanka. 5ije mogao podnijeti
njezin pogled, koji kao da je prodirao kroz svaku la to je izgovorio.
#romrmljao jeC + 5adao sam se da 1u ti utedjeti
bol.
+ ' da 1e sebi pritedjeti sramotu8 ;i si... ti si monstrum>
Sruila se na stolac i zagledala u njega iroko rastvorenih oiju. ;ada je zakopala lice u ruke.
#ustio ju je da plae i mrko se zagledao u porculanske ovce na kaminu6 i nikad vie, do kraja
ivota, nije mogao vidjeti porculanske ovce a da ga ne oblije vru1i val ga3enja nad samim
sobom. <ad je napokon progovorila, progovorila je s takvom estinom da se on trgnuo.
+ &ko se sama ne ubijem, ubit 1e me sramota>
+ 5isam zavrijedio da za mnom ni trenutka ali. Upoznat 1e druge mukarce... koje ivot
nije slomio. !estite mukarce, mukarce koji 1e... + prekinuo se, zatim je iz njega provaliloC +
;ako ti svega to je sveto, obe1aj da to vie nikad ne1e re1i>
:na je ljutito zurila u njega. + 4ar si vjerovao da bih ti morala oprostiti8 + 5ijemo je stresao
glavom. + $oji roditelji, prijatelji + to da im kaem8 %a je gospodin 2harles Smithson
napokon zakljuio da mu je ljubavnica vanija od asti, od obe1anja, od...
4auo se zvuk deranja papira. ' ne osvr1u1i se, znao je da je iskalila svoj gnjev na oevom
pismu.
+ Vjerovao sam da je zauvijek otila iz mog ivota. 5eobine okolnosti...
EutnjaC kao da razmatra da li bi ga mogla politi vitriolom. @las joj iznenada postaje hladan i
otrovan.
+ #rekrio si zadanu rije. #ostoji i pravni lijek za takve sluajeve.
+ 'ma puno pravo da povede postupak. $ogu samo izjaviti da sam kriv.
+ Svijet 1e saznati kakav si. =edino mi je do toga stalo.
+ Svijet 1e u svakom sluaju saznati.
:pet joj je doprla do svijesti strahota njegova postupka. 5eprestano je tresla glavom. #oao
je po stolac i sjeo nasuprot njoj, predaleko da je dodirne, ali dovoljno blizu da se obrati
njezinom boljem ja.
+ $oe li i u jednom trenutku iskreno povjerovati kako sam ja proao nekanjeno8 %a ovo
nije bila najuasnija odluka u mom ivotu8 :vaj sat najstraviniji8 Sat koji 1u pamtiti s
najcrnjom grinjom savjesti sve do svoje smrti8 $oda sam + u redu, ja jesam prijetvoran. &li
zna da nisam bezduan. 5e bih sad bio ovdje da jesam. *io bih napisao pismo, pobjegao u
inozemstvo...
+ %a bar jesi.
%ugo je zurio u njezino tjeme, zatim ustao. #rimijetio je svoj odraz u ogledalu6 i taj ovjek u
zrcalu, 2harles u drugom svijetu, kao da je bio njegov pravi ja. :naj u sobi bio je varalica, kako
je ona kazala6 uvijek je u svojim odnosima s "rnestinom bio varalica, neki promatrani drugi.
5apokon je zapoeo jedan od svojih pripremljenih govora.
+ 5e mogu oekivati da u ovom asu osjeti bilo to do gnjeva i ogorenja. $olim te samo
da se kad ta... prirodna uvstva jenjaju podsjeti kako nikakva osuda mog ponaanja ne moe ni
priblino dose1i strogost moje vlastite... i kako mi je jedini izgovor da vie nisam sposoban
zavaravati osobu, koju sam tokom vremena navikao tovati i diviti joj se.
4vualo je lano6 bilo je lano6 i 2harles je s nelagodom osjetio njen nepritajeni prezir.
+ #okuavam zamisliti tu damu. Vjerojatno ima plemi1ki naslov + pretenzije na titulu. :h...
da sam bar sluala svog jadnog dragog oca>
+ Eto to znai8
+ :n poznaje plemstvo. 'ma za njih i izrekuC + Fine manire i nepla1eni rauni.
+ =a ne pripadam plemstvu.
+ ;i si kao tvoj stric. #onaa se kao da te tvoj poloaj osloba3a svake brige o onome u to
vjerujemo mi, obina stvorenja ovoga svijeta. & tako i ona. <oja bi ena bila toliko pokvarena
da natjera ovjeka da prekri svoj zavjet8 $ogu pogoditi. + @njevno je prosiktala. + :na je
udata.
+ 5e elim o tome raspravljati.
+ & gdje je ona sada8 U (ondonu8
5aas se zagledao u "rnestinu, zatim se okrenuo na peti i poao prema vratima. Ustala je.
+ $oj otac 1e provu1i kroz blato tvoje ime, vaa imena. Svi koji te poznaju izbjegavat 1e te i
prezirati. *it 1e protjeran iz "ngleske, bit 1e...
4austavio se na vratima. Sad ih je otvorio. ' to ju je + ili nemo1 da smisli neku dovoljno jaku
uvredu za njega + natjeralo da uuti. $ii1i na licu pokretali su se kao da toliko toga jo eli
re1i, ali ne moe. 4ateturala je6 i tada je neki proturjeni dio nje izgovorio njegovo ime6 kao da
je usnila ruan san, i sad eli da joj kau da se iz njega probudila.
:n se nije ni pokrenuo. #okolebala se, i onda odjednom sruila na pod kraj svog naslonjaa.
#rvi mu je instinktivni poriv bio da joj pri3e. &li zaustavila ga je nekakva promiljenost u tom
padu, prevelik oprez s kojim su koljena popustila i tijelo se sloilo postrance na sag.
4urio je jedan trenutak odozgo u taj slomljeni lik, i prepoznao katatoniju konvencije.
0ekao jeC + Smjesta 1u pisati tvom ocu.
5ije dala ni znaka od sebe, ve1 je ostala leati zatvorenih oiju, ruke dirljivo ispruene na
sagu. Velikim koracima priao je gajtanu za zvonce kraj kamina i otro ga povukao, zatim isto
tako urno krenuo prema otvorenim vratima. !im je uo $ar)ne korake, iziao je iz sobe.
%jevojka je ustrala stepenicama iz kuhinje. 2harles je rukom pokazao na salon.
+ %oivjela je ok. 5e smije je ni po koju cijenu ostaviti. 'dem po doktora @rogana. + 5a
trenutak je izgledalo kao da 1e se i $ar) onesvijestiti. #oloila je ruku na stubinu ogradu i
zapreprateno se zagledala u 2harlesa. + 0azumije. 5e ostavljaj je ni po koju cijenu. +
<imnula je glavom i naklonila se, ali se nije pomakla. + Samo se onesvijestila. 0askopaj joj
haljinu.
=o ga jednom uasnuto pogledavi, djevojka je ula u sobu. 2harles je nekoliko sekundi
priekao. !uo je slabano stenjanje, zatim $ar)n glas.
+ :h, gospo3ice, gospo3ice, ja sam, $ar). %oktor ve1 dolazi, gospo3ice. Sve je u redu,
gospo3ice, ne1u vas ostaviti.
' 2harles je na as zakoraio natrag u sobu. Vidio je kako $ar), na koljenima, podie
"rnestinu u naruaj. (ice gospodarice bilo je prislonjeno uz sobariine grudi. $ar) je podigla
pogled prema 2harlesuC te ivahne oi kao da su mu branile da gleda ili da ostane. #rihvatio je
njihovu iskrenu presudu.
51
3ugo su se vremena, kao to sam ve rekao, snane Ieudalne navike podlonosti i
poslunosti zadrale u radnikoj klasi. 5oderni je duh sad gotovo potpuno razorio te navike...
Sve ee i ee, ovaj i onaj ovjek, i ova i ona skupina ljudi diljem cijele zemlje, poinju
isticati i u praksi provoditi pravo Cngleza da ini to hoe: njegovo pravo da gazi kamo hoe,
sastaje se gdje hoe, ulazi kamo hoe, tru'i kako hoe, prijeti kako hoe, raz'ija kako hoe.
Sve to, kaem, tei anarhiji.
MAHE? AR!O%D, $u-tura ( anarE(&a (186C)
%oktor @rogan na sre1u nije bio u ku1nim posjetama. 2harles je odbio poziv doma1ice da
ude i priekao je na pragu dok mu se mali doktor nije urno spustio u susret + i iziao, na
2harlesov poziv rukom, pred vrata tako da nitko ne uje to govore.
+ :vaj as sam raskinuo svoje zaruke. :na je strahovito pogo3ena. $olim vas da ne traite
objanjenja + i da bez odlaganja pohitate u *road Street.
@rogan je preko naoala zapanjeno pogledao 2harlesa, zatim se bez rijei vratio u ku1u.
5ekoliko sekundi kasnije opet se pojavio sa eirom i lijenikom torbom. Smjesta su krenuli.
+ 5ije valjda...8
2harles je kimnuo glavom i mali je lijenik valjda prvi put bio previe sablanjen a da bilo
ta kae. #reli su otprilike dvadeset ili trideset koraka.
+ :na nije onakva kao to vi mislite, @rogane. U to sam uvjeren.
+ 5emam rijei, Smithsone.
+ 5e traim nikakve isprike.
+ :na znade8
+ %a postoji druga. 5ita vie. + Skrenuli su za ugao i poeli se uspinjati uz *road Street. +
$oram vas zamoliti da ne otkrivate njezino ime. + %oktor ga je ljutito pogledao sa strane. + 4a
dobro gospo3ice 9oodru. 5e za moje.
%oktor se naglo zaustavio. + :noga jutra + ho1ete re1i da...8
+ $olim vas. 'dite sada. #riekat 1u vas u svratitu.
&li @rogan je i dalje stajao zagledan u njega kao da ni on ne vjeruje da to nije ruan san.
2harles je neko vrijeme izdrao, zatim je uputivi doktora rukom uzbrdo poeo prelaziti ulicu
prema *ijelom lavu.
+ 4aboga, Smithsone...
2harles se naas okrenuo, podnio gnjevan 'rev pogled, zatim bez rijei nastavio svojim
putem. (ijenik tako3er, premda njegov pogled nije naputao 2harlesa sve dok nije iezao pod
trijemom.
2harles je stigao do svog apartmana na vrijeme da vidi kako lijeniku otvaraju vrata ku1e
tetke ;ranter. U duhu je uao s njim6 osje1ao se poput =ude, poput "ijalta, poput svih izdajica
od pamtivijeka. &li kucanje na vratima potedjelo ga je daljnjih samooptubi. #ojavio se Sam.
+ <oga vraga sad ti ho1e8 5isam zvonio. + Sam je otvorio usta, ali glas nije izlazio. 2harles
nije izdrao teinu tog pogleda. + #a, sad kad si ve1 doao + donesi mi au konjaka.
&li bila je to samo igra da se dobije na vremenu.
<onjak je donesen i 2harles ga je pijuckao6 a tada se opet morao suoiti s prodornim
pogledom svoga sluge.
+ ;o valjda nije istina, gospodine 2harles8
+ 4ar si bio u ku1i8
+ %a, gospodine 2harles.
2harles je priao izboenom prozoru koji je gledao na *road Street.
+ %a, istina je. @ospo3ica Freeman i ja ne1emo se vjenati. & sada idi. ' dri jezik za zubima.
+ &li... gospodine 2harles, a ja i moja $ar)8
+ <asnije, kasnije. 5e mogu sad razmiljati o takvim stvarima.
'skapio je posljednji ostatak konjaka i onda priao pisa1em stolu i izvukao listovni papir.
#rolo je nekoliko sekundi. Sam se nije micao. 'li mu se nisu micale noge. 5jegovo je ga3enje
naoigled raslo.
+ =esi li uo ta sam rekao8
Samove su oi udnovato zablistale. + =esam, gospodine. Samo, s dunim potovanjem,
moram razmotriti moju situaciju.
2harles se naglo okrenuo od stola.
+ & to bi to moglo znaiti8
+ 7o1ete li od sada nadalje prebivati u (ondonu, gospodine8
2harles je uzeo pero sa stalka.
+ 5ajvjerojatnije 1u oti1i u inozemstvo.
+ :nda primite na znanje, gospodine, da vas ja ne1u pratiti.
2harles je skoio. + <ako mi se usu3uje tako bezobrazno i drsko obra1ati> 5osi se odavde>
Sam je sad bio pravi razbjenjeli pjetli1.
+ 5e prije nego me sasluate. =a se ne vra1am u "Jeter. 5aputam vau slubu>
+ Same> + *io je to gnjevni krik.
+ <o to sam ve1 morao uiniti...
+ 'di k vragu>
Sam se tada uspravio. =o malo pa bi ukrasio svog gospodara modricom na oku Fkako je
kasnije rekao $ar)G, ali savladao je svoj cockne)jevski ar i sjetio se da se gospodinov
gospodin slui inijim orujem. ' tako je poao prema vratima i otvorio ih, a onda se ledeno
dostojanstveno osvrnuo natrag na 2harlesa.
+ 5e bi ja io nikamo, gospodine, gdje bi mogo susresti vau prijateljicu.
Vrata su se prilino buno zatvorila. 2harles se u dva koraka naao kraj njih i naglo ih
otvorio. Sam je odmicao niz hodnik.
+ <ako se usu3uje8 :vamo dodi>
Sam se okrenuo, ozbiljan i smiren. + &ko elite neku uslugu, izvolKte pozvoniti hotelskom
osoblju.
' s tim posljednjim udarcem, koji je ostavio 2harlesa bez rijei, iezao je oko ugla i niz
stepenice. 5jegov smijeak, kad je uo kako su vrata na katu ponovo estoko zalupila, nije
dugo potrajao. "to, sad je to uinjeno. ' uistinu se osje1ao kao mornar na pustom otoku dok
gleda kako mu brod odlazi6 jo gore, bio je potajno svjestan da je zasluio svoju kaznu. 5a
alost, buntovnitvo mu nije bilo jedini zloin.
2harles je iskalio svoj gnjev na praznoj ai od konjaka koju je zavitlao u ognjite. Sad je
dakle okusio ono trnje i kamenje koje ga oekuje, i nije mu se nimalo svidjelo. U jednom
neobuzdanom trenutku zamalo je izletio iz *ijelog lava + bacit 1e se na koljena pred
"rnestinine noge, dokazivat 1e kako je bio lud, rastrzan unutarnjim sumnjama, kako je htio
iskuati njezinu ljubav... neprestano je udarao akom o otvoreni dlan. Eto je to uinio8 Eto ini8
Eto 1e uiniti8 &ko ga ak i sluge preziru i odbacuju>
Stajao je steu1i glavu rukama. ;ada je pogledao na sat. Veeras bi jo mogao vidjeti Saru6 i
vizija njenog lica, njenih, podatnih, blagih suza radosti dok je dri u naruju... bila je dovoljna.
Vratio se za stol i poeo sastavljati koncept pisma "rnestininom ocu. =o uvijek je bio time
zaokupljen kad je najavljen doktor @rogan.
52
>apravi lijes mojoj lju'avi od zlata to uto sjaji pa emo je pokopati pod zelenom vr'om u
travi.
!AROD!A "JESMA #Z SOMERSEA,
"od ,e-eno) *r.o) u tra*(
5ajalosnija je u svemu tome jadna tetka ;ranter. Vratila se sa svog ruka u nadi da 1e zate1i
2harlesa. Umjesto toga, zatekla je ku1u u stanju sveop1e katastroe. $ar) ju je prva doekala u
predvorju, blijeda i izbezumljena.
+ %ijete, dijete, to se dogodilo8
$ar) je samo uspjela bolno stresti glavom. @ore su se otvorila jedna vrata i dobra je
gospoda podigla suknju i ustrala stepenicama kao ena upola mlada. 5a odmoritu se sastala s
doktorom @roganom koji je urno prinio prst usnama. ;ek kad su se nali u onom
sudbonosnom salonu, i kad je vidio da je gospoda ;ranter sjela, oprezno ju je izvijestio o
onome to se zbilo.
+ 5ije mogu1e. 5ije mogu1e.
+ %raga eno, tisu1u puta na alost... ali jest + mogu1e je.
+&li 2harles... tako njean, tako zaljubljen... pa eto, jo juer, onaj brzojav... + i izgledala je
kao da vie ne prepoznaje svoju sobu, ni doktorovo mirno lice nad sobom.
+ #onio se skandalozno. =a to ne mogu razumjeti.
+ &li kakve je razloge naveo8
+ 5ije mi htjela re1i. 5emojte se sad uzbu3ivati. 5joj je potreban san. %ao sam joj sredstvo
koje 1e joj ga osigurati. Sutra 1e se sve razjasniti.
+&li ni sva mogu1a razjanjenja...
#oela je plakati. + 7ajde, hajde, draga moja gospodo. #laite. 5ema boljeg lijeka za
olakanje napetosti.
+ =adno moje zlato. Umrijet 1e, srce 1e joj puknuti.
+ $islim da ne1e. 5ikad dosad jo nisam imao prilike da to navedem kao uzrok smrti.
+ 5e poznajete vi nju kao ja... i, jao, to 1e re1i "mil)8 Svemu 1u ja biti kriva. + "mil) je
bila njezina sestra, gospoda Freeman.
+ $islim da joj valja smjesta brzoj aviti. %opustite mi da se za to pobrinem.
+ :h, zaboga, + a gdje li 1e spavati8
%oktor se nasmijeio, ali vrlo blago, tome non seZuitur. 5ije se prvi put bavio takvim
sluajem6 i znao je da je najbolji recept beskonano ensko skakutanje i briga.
+ %akle, draga moja gospo3o ;ranter, elio bih da me sasluate. $orate se pobrinuti da vaa
ne1akinja nekoliko dana bude dan i no1 pod nadzorom. &ko eli da s njom postupate kao s
bolesnicom, onda tako i postupajte. &ko eli sutra ustati i oti1i iz ()mea, dopustite joj.
Udovoljavajte njenim hirovima, razumijete. :na je mlada i izvrsnog zdravlja. =amim vam da
1e za est mjeseci biti vesela kao ptiica.
+ <ako moete biti tako okrutni> 5ikad to ona ne1e preivjeti. :naj pokvareni... ali kako... +
5eto joj je sinulo, i ispruila je ruku i dodirnula doktorov rukav.
+ 'ma drugu enu>
%oktor @rogan je protrljao nos. + ;o vam ne mogu re1i.
+ :n je monstrum.
+ &li ipak nije toliki monstrum da se takvim ne bi proglasio. ' izgubio partiju koju bi dobar
broj monstruma pohlepno progutao.
+ %a. %a. !ovjek mora i na tome biti zahvalan. + &li mozak joj je bio rastrgan proturjejima.
+ 5ikad mu ne1u oprostiti. + =o joj je jedna misao pala na pamet. + :n je jo uvijek u gradu8
'dem k njemu da mu kaem to ga ide.
Uhvatio ju je za ruku. + ;o moram zabraniti. :n me sam pozvao ovamo. Sada eka da uje
kako jadna djevojka nije u opasnosti. Sastat 1u se s njim. *udite sigurni da ne1u birati rijei.
#latit 1e on meni za ovo.
+ ;rebalo bi ga bievati i staviti na stup sramote. <ad smo mi bili mladi, to bi mu se i
dogodilo. ' moralo bi mu se dogoditi. $oj jadni, jadni andelak. + Ustala je. + $oram k njoj.
+ & ja se moram na1i s njim.
+ #oruite mu s moje strane da je razorio sre1u tako milog, tako njenog...
+ %a, da, da... a sada se smirite. ' molim vas, ustanovite zato ona vaa mala sluavka to tako
uzima k srcu. !ovjek bi pomislio da je ona ostavljena.
@ospoda ;ranter je ispratila lijenika, zatim je utrla suze i popela se stepenicama u
"rnestininu sobu. 4astori su bili navueni, ali danje je svjetlo prodiralo oko rubova. $ar) je
sjedila kraj rtve. <ad je ula njezina gospodarica, ustala je. "rnestina je leala u dubokom snu,
na le3ima, ali glave okrenute u stranu. (ice joj je bilo udnovato smireno i sabrano, disanje
ujednaeno. !ak se na tim usnicama nazirao jedva zamjetljiv nagovjetaj smijeka. 'ronija te
smirenosti ponovo je porazila gospodu ;ranter6 jadno drago dijete, kad se probudi... suze su
ponovo navrle. Ustala je i lagano utrla suze, zatim prvi put pogledala u $ar). $ar) je,
me3utim, zaista izgledala kao dua na dnu ponora jada, u stvari upravo onako kako je ;ina
morala izgledati, ali nije6 i gospoda ;ranter se prisjetila doktorovih poneto mrzovoljastih rijei
na rastanku. %ala je djevojci znak da pode za njom i izile su na odmorite. Uz otvorena vrata
su morale razgovarati apatom.
+ 0eci mi sad to se dogodilo, dijete.
+ @ospodin 2harles su me pozvali, gospodo, i gospo3ica ;ina je leala u nesvjestici, i on je
potro po doktora i ondak vam je gospo3ica ;ina otvorila oi, ali nita nije rekla, ja sam joj
ondak pomogla da do3e ovamo, nisam znala to 1u, gospo3o, samo to je legla na krevet,
uvatila je Kisterija, i ja sam vam se tako prepala, gospo3o, sve vam se neto smijala i vritala i
nikako nije Ktjela prestati. & ondak je doo doktor @rogan i on ju je smirio. Strano, gospo3o.
+ 7ajde, hajde, $ar), bila si dobra. ' zar nita nije rekla8
+ Samo kad smo nas dvije ile po stepenicama, gospodo, i ondak je ona pitala 3e su gospodin
2harles. 0ekla sam joj da je io po doktora. ' ondak vam je dobila napadaj, gospodo.
+ #st. #st.
&li $ar) je poela podizati glas, i u njoj su se tako3er razaznavali jasni simptomi histerije.
@ospo3a ;ranter je u svakom sluaju osje1ala snaan poriv da neto tjei te je stoga uzela $ar)
u naruaj i potapala je po glavi. #remda je time prekrila sva uobiajena pravila odnosa
gospodaricaPslukinja, ipak vjerujem da onaj nebeski komornik nije zalupio vrata pred njezinim
nosom. %jevojino je tijelo bilo rastrgano priguenim jecajima, koje je pokuavala zatomiti
zbog one druge patnice. 5apokon se umirila.
+ :nda, to je8
+ $a onaj Sam, gospo3o. %olje je. :n vam se posvadio s gospodinom 2harlesom i dao mu
otkaz i sad mu gospodin 2harles ne daju preporuke. + 4atomila je jo jedan zakanjeli jecaj. +
5e znam to 1e od nas biti.
+ #osvadio8 & kad to, dijete8
+ *a prije nego je doo, gospo3o. 4bog gospo3ice ;ine.
+ &li kako je to bilo8
+ Sam vam je znao da 1e se to dogoditi. :naj gospodin 2harles + oni su vam jako, jako
pokvareni. :h, gospodo, mi smo vam ve1 Ktjeli re1i, ali nas je bilo straK.
'z sobe se uo priguen zvuk. @ospoda ;ranter je brzo ula unutra i pogledala6 ali lice je
ostalo smireno i u dubokom snu. :pet se vratila djevojci koja je stajala pognute glave.
+ =a 1u sad paziti na nju, $ar). #oslije 1emo razgovarati. + %jevojka je jo nie spustila
glavu. + & taj Sam, ti njega zbilja voli8
+ %a, gospodo.
+ & voli li on tebe8
+ #a zato nije Ktio oti1K sa svojim gazdom.
+ 0eci mu neka prieka. Voljela bih s njim porazgovoriti. #a 1emo mu na1i mjesto.
$ar)no suzama obliveno lice tada se podiglo.
+ =a vas ne biK Ktjela napustiti, gospodo, nikad.
+ #a nikad i ne1e, dijete + do svog vjenanja. ;ada se gospoda ;ranter nagnula i poljubila je
u
elo. Ula je u sobu i sjela kraj "rnestine, dok se $ar) spustila niz stepenice. <ad je stigla
do kuhinje, istrala je, na kuhariino zgraanje, iza ku1e u sjenu jorgovana, i u Samov tjeskoban
ali arki zagrljaj.
53
Aer vidimo kamo nas je to dovelo... to inzistiranje na savrenstvu jednog dijela nae prirode,
a ne svih. izdvajanje moralne strane, strane poslunosti i djelovanja, za takvo gorljivo
tovanje. to postavljanje strogosti moralne savjesti na prvo mjesto u ovom trenutku, i odlaganje
za kasnije, i za drugi svijet, nastojanje da se 'ude potpun u svakom pogledu, nastojanje na
punom i skladnom razvoju nae ovjenosti.
MAHE? AR!O%D, $u-tura ( anarE(&a (186C)
+ :na je... dola k sebi8
+ %ao sam joj sredstvo za spavanje.
(ijenik je preao sobu i zagledao se s rukama na i edima niz *road Street prema moru.
+ '... i nita nije rekla8
%oktor je ne okre1u1i se stresao glavom6 asak je utio6 zatim se naglo okrenuo prema
2harlesu.
+ :ekujem vae objanjenje, gospodine>
' 2harles ga je dao, smiono, ne tede1i sama sebe. : Sari je govorio vrlo malo. 5jegov jedini
pokuaj da se ispria odnosio se na zavaravanje samoga @rogana6 a to je opravdao svojim
uvjerenjem da bi smjestiti Saru u ludnicu bila gruba nepravda. %oktor je sluao, ljutito i napeto
ute1i. <ad je 2harles zavrio, opet se okrenuo prozoru.
+ <ad bih se bar mogao sjetiti koju je ono kaznu %ante prepisao &ntinomijcima. :nda bih je
mogao prepisati vama.
+ $islim da 1u biti dovoljno kanjen.
+ ;o nije mogu1e. #o mojim knjigama nije. 2harles je napravio stanku.
+ 5isam odbacio va savjet bez velikog ispitivanja savjesti.
+ Smithsone, gospodin ostaje gospodin kad odbacuje savjet, ali ne i kada lae.
+ Vjerovao sam da je to nuno.
+ <ao to ste vjerovali da je nuno zadovoljenje vae poude.
+ 5e mogu prihvatiti tu rije.
+ *ilo bi bolje da se nauite prihvatiti. *a je to rije koju 1e svijet povezivati s vaim
ponaanjem.
2harles je priao sredinjem stolu i stao, oslonivi se rukom na njega. + @rogane, zar biste vi
eljeli da proivim itav svoj ivot pretvaraju1i se8 5ema li u naem dobu ve1 ionako dovoljno
sladunjave hipokrizije, oboavanja svega to je lano u naoj prirodi8 4ar biste voljeli da tome
jo dodajem8
+ Volio bih da ste dvaput promislili prije nego to ste uvukli onu nedunu djevojku u vae
traganje za spoznavanjem samoga sebe.
+ &li kad nam je ta spoznaja jednom zajamena, moemo li izbje1i njezinom diktatu8 $a
kako odvratne bile posljedice8
%oktor je odvratio pogled s ukoenom grimasom. 2harles je primijetio da je uzbu3en i
uznemiren6 i zaista u neprilici, nakon prve anateme, kako da se uhvati ukotac s tom
monstruoznom povredom provincijske konvencije. 4apravo se vodila borba izme3u onog
@rogana, koji je ve1 etvrt stolje1a ivio u ()meu i @rogana, koji je neko1 vidio svijet. *ilo je
tu jo kojeegaC njegove sklonosti prema 2harlesu, njegovog privatnog miljenja + ne veoma
razliitog od miljenja Sir 0oberta + daje "rnestina draesno, ali plitko stvorenjce6 bio je tu ak
jedan doga3aj, davno zakopan u njegovoj prolosti, iju pravu prirodu nije potrebno otkrivati,
osim to ono spominjanje poude, ba zbog tog doga3aja, nije bilo tako bezlino kao to je on
elio. ;on mu je i dalje bio prijekoran6 ali izmaknuo je moralnom pitanju koje mu je bilo
postavljeno.
+ =a sam lijenik, Smithsone. 4nam samo jedan zakon, koji je vaniji od svih. Svaka je
patnja opaka. :na moe biti i nuna. ;o me3utim, ne mijenja njezinu temeljnu prirodu.
+ 5e znam odakle 1e dobro pote1i, ako ne upravo iz te opaine. <ako ovjek moe sagraditi
bolje ja, osim na ruevinama staroga8
+ ' na ruevinama onog jadnog mladog stvorenja preko puta8
+ *olje je da trpi jednom, da me se oslobodi, nego... + uutio je.
+ &ha. Vi ste u to uvjereni8 + 2harles nije rekao nita. %oktor je uporno gledao na ulicu. +
#oinili ste zloin. Vaa 1e kazna biti da ga pamtite cijeli ivot. 5emojte dakle sebi jo davati
odrjeenje. ;o 1e vam dati samo smrt. + Skinuo je naoale i glaao ih zelenim svilenim
rupi1em. 5astupila je duga stanka, vrlo duga stanka6 a na kraju je njegov glas, premda jo
uvijek prijekoran, bio blai.
+ :enit 1ete se onom drugom8
2harles je metaoriki odahnuo. !im je @rogan uao u sobu, znao je kako su isprazni bili
njegovi prijanji pokuaji da uvjeri sama sebe kako je ravnoduan prema sudu obinog
kupalinog lijenika. 'rac se odlikovao ovjeno1u, koju je 2harles veoma potovao6 na neki
nain, @rogan je predstavljao sve to on potuje. 4nao je da ne moe oekivati potpuni oprost
grijeha6 ali bilo je dovoljno osjetiti kako nije osu3en na potpunu ekskomunikaciju.
+ ;o mi je najiskrenija namjera.
+ :na znade8 0ekli ste joj8
+ =esam.
+ ' prihvatila je vau ponudu, dakako8
+ 'mam razloga da u to vjerujem. + :bjasnio je okolnosti Samove zada1e toga jutra.
$ali se doktor okrenuo licem prema njemu.
+ Smithsone, ja znam da vi niste zao. 4nam da ne biste uinili ono to ste uinili da niste
povjerovali u djevojinu vlastitu priu o njenom neobinom ponaanju. &li opominjem vas da
sumnja mora ostati. ' to takva sumnja koja mora baciti sjenu na svaku zatitu koju joj ubudu1e
budete pruali.
+ Uzeo sam to u obzir. + 2harles se usudio blijedo nasmijeiti. + <ao i onaj oblak mutnih
raza, kojima se na spol rasipa govore1i o enama. :ne moraju sjediti, zar ne, kao roba u
trgovini, i dopustiti nama mukarcima da ulazimo i da ih okre1emo i prevr1emo, i pokazujemo
ovu ili onu + ona tamo mi se svi3a. &ko to doputaju, nazivamo ih pristojnima, uglednima,
ednima. &li kad jedan od tih predmeta pokae dovoljno drskosti da progovori u svoje ime...
+ 'mam dojam da je ona uinila znatno vie od toga.
2harles je odbacio taj prigovor. + Uinila je neto to je gotovo svakodnevno u visokom
drutvu. 5e znam zato bezbrojnim enama u toj sredini koje obeaste brani zavjet moe biti
dan oprost grijeha, dok... osim toga, krivnja je mnogo vie na meni. :na mi je naprosto poslala
adresu. *io sam potpuno slobodan da onamo ne odem, i tako izbjegnem sve posljedice tog
odlaska.
%oktor ga je kratko i bez rijei pogledao. Sad mu je morao priznati iskrenost. :pet se
zagledao niz ulicu. 5akon nekoliko trenutaka progovorio je6 glas mu je i nain izlaganja zvuao
gotovo kao nekada.
+ $oda ja starim. 4nam da je ovakvo krenje zadane rijei postalo tako uobiajeno da
ovjek sam sebe proglaava starim mranjakom ako se dade sablazniti. &li re1i 1u vam to
mene mui. ' meni se, kao i vama, gade raze, bile one religiozne ili pravne vrste. #ravo mi se
oduvijek inilo perverzno budalastim, a dobar dio religije jedva neto boljim. 5e napadam vas
na temelju toga, ne elim vas napasti ni na kakvim temeljima. 5aprosto 1u vam dati svoje
miljenje. & to je ovo. Vi vjerujete da pripadate racionalno i znanstveno odabranima. 5e, ne,
znam to 1ete re1i, niste toliko tati. 5eka bude. Unato tome, vi elite pripadati tim
odabranima. 5e okrivljujem vas zbog toga. ' ja cijelog svog ivota gajim tu istu elju. &li
molim vas da upamtite jedno, Smithsone. U toku cijele ljudske povijesti odabrani su
argumentirali svoje pravo na odabranost. &li Vrijeme doputa samo jedan argument. + (ijenik
je ponovo stavio naoale na nos i okrenuo se 2harlesu. + & taj jeC da su ti odabrani, ma kakve
posebne razloge navodili za svoje ciljeve, uveli iniji i pravedniji moral u ovaj mrani svijet.
&ko ne izdre tu kunju, onda postaju tek despoti, sultani, puki traitelji vlastitog uitka i mo1i.
Ukratko, puke rtve vlastitih niih elja. $islim da razumijete na to smjeram + i kako se to
posebno odnosi na vas, od ovog nesretnog dana pa nadalje. &ko postanete bolje i irokogrudnije
ljudsko bi1e, moda 1e vam biti oproteno. &li ako postanete sebiniji... dvostruko ste prokleti.
2harles je oborio pogled pred tim prodornim oima. + #remda mnogo manje suvislo, moja
mi je savjest ve1 to isto rekla.
+ :nda amen. 'acta alea est. + Uzeo je eir i torbu sa stola i krenuo prema vratima. &li tu je
malo oklijevao + zatim ispruio ruku. + Belim vam sve najbolje na vaem maru poslije
0ubicona.
2harles je zgrabio pruenu ruku, gotovo kao da se utapa. #okuao je neto re1i, ali nije
uspio. 5a trenutak je osjetio jai stisak @roganovih prstiju, zatim se doktor okrenuo i otvorio
vrata. :svrnuo se na njega s nestanim bljeskom u oima.
+ ' ako ne odete odavde u roku od jednog sata, vratit 1u se s najve1im biem koji uspijem
prona1i.
2harles se pri tome ukoio. &li onaj se nestani bljesak nije izgubio. 2harles je potisnuo
bolni smijeak i potvrdno pognuo glavu. Vrata su se zatvorila.
:stao je sam sa svojim lijekom.
54
5oj vjetar, maloas 'lagi junjak, okrenuo je na ljuti sjeverac...
A. H. =%O:4H, "&e')a (1841)
2harlesu za volju valja re1i da je pokuao na1i Sama prije nego to je otiao iz *ijelog lava.
&li sluge nije bilo ni u toionici, ni u talama. 2harles je, naravno, pogodio gdje je. :namo nije
mogao nikoga poslati6 i tako je napustio ()me a da ga vie nije vidio. Uao je u koiju u
dvoritu i smjesta spustio zaslone na prozorima. #roao je dvije milje kao u mrtvakim kolima,
prije nego to ih je opet otvorio i dopustio da kose veernje zrake sunca, jer bilo je ve1 pet sati,
obasjaju prljavu boju i navlake na sjedalima u koiji.
;o nije odmah popravilo 2harlesovo raspoloenje. $e3utim, postupno, dok se kretao dalje u
smjeru suprotnom od ()mea, sve je vie osje1ao kao da mu neki teret pada s due6 pretrpio je
poraz, ali ga je ipak preivio. #rihvatio je @roganovo ozbiljno upozorenje + da 1e ostatak ivota
morati proivjeti dokazuju1i opravdanost onoga to je uinio. &li medu sonim zelenim poljima
i svibanjskim ivicama devonskog ladanjskog krajolika bilo je teko ne vidjeti budu1nost kao
plodnu + novi se ivot pruao pred njim, veliki izazovi, kojima 1e se pokazati dorastao.
5jegova krivnja bila je gotovo blagotvornaC ispatanje te krivnje dalo je njegovom ivotu svrhu
koja mu je do tada nedostajala.
U duhu mu se pojavila jedna slika iz drevnog "gipta + kip u *ritanskom muzeju to
prikazuje araona kako stoji uz svoju suprugu, koja ga je rukom obujmila oko struka, a drugu
ruku poloila na njegovu podlakticu. 2harlesu je to uvijek izgledalo kao savreni simbol
branoga sklada, pomalo i zato to su likovi bili isklesani iz istog kamenog bloka. :n i Sarah
jo nisu bili isklesani u takav sklad6 ali bili su od istog kamena.
;ada se prepustio razmiljanjima o budu1nosti, o praktinim rjeenjima. Sarah mora biti
prikladno smjetena u (ondonu. $oraju otputovati u inozemstvo im svi njegovi poslovi budu
sre3eni, im se rijei ku1e u <ensingtonu, uskladiti stvari... moda najprije u 5jemaku, zatim
zimi na jug, u Firencu ili 0im Fako to situacija u zemlji dopustiG ili moda u Epanjolsku.
@ranada> &lhambra> $jeseina, daleki pjev cigana koji dopire odozdo, te zahvalne njene oi...
i u nekoj odaji punoj mirisa jasmina leat 1e budni, u zagrljaju, beskonano sami, prognani, a
ipak spojeni u toj usamljenosti, nerazdvojni u tom progonstvu.
#ala je no1. 2harles se nagnuo kroz prozor i ugledao daleka svjetla "Jetera. %oviknuo je
vozau da ga najprije odveze u obiteljski hotel "ndicottovih. ;ada se zavalio u sjedalu i uivao
u prizoru koji 1e se uskoro odigrati. 5ita ga puteno ne smije unakaziti, dakako6 toliko je bar
dugovao "rnestini, jednako kao i Sari. &li ponovo je u duhu vidio udesan tableau njene
utnje, njene ruke u svojima...
Stigli su. 5aredivi vozau da eka, 2harles je uao u hotel i pokucao na vrata gospo3e
"ndicott.
+ & to ste vi, gospodine.
+ @ospo3ica 9oodru me oekuje. Sam 1u se popeti.
Ve1 je zakretao prema stepenicama.
+ $lada dama je otila, gospodine>
+ :tila> $islite, izila8
+ 5e, gospodine. $islim otila. + 'zbezumljeno je zurio u nju. + Sjela je danas ujutro na vlak
za (ondon, gospodine.
+ &li ja... =este li sigurni8
+ Sigurna kao to ovdje stojim, gospodine. =asno sam ula kad je koijau rekla eljeznika
postaja. & on je upitao koji vlak i ona je rekla, ovako kao to ja sad vama kaem, za (ondon. +
#unaka se stara gospoda pribliila nekoliko koraka. + #a znate, ja sam se i sama iznenadila. &
soba joj je pla1ena jo za tri dana.
+ &li nije vam ostavila nikakvu adresu8
+ 5i retka, gospodine. ' ni rijei o tome kamo ide.
+ ;a loa ocjena vrlo je oigledno izbrisala onu dobru, steenu time to nije traila povrat
najamnine za tri dana.
+ 5ije mi ostavila nikakvu poruku8
+ $islila sam da moda ba s vama odlazi, gospodine. *ila sam tako slobodna da to
pomislim.
*ilo je nemogu1e ostati i asak dulje. + "vo moje posjetnice. &ko ujete neto o njoj +
molim vas, obavijestite me. 5eizostavno. "vo, izvolite. 5eto za uslugu i potarinu.
@ospoda "ndicott se zahvalno nasmijeila. + :, hvala vam, gospodine. 5eizostavno. 'ziao
je6 i isto se tako brzo vratio.
+ %anas ujutro + nije li jedan sluga doao s pismom i omotom za gospo3icu 9oodru8 +
@ospoda "ndicott je bijelo gledala. + :dmah poslije osam sati8
+ Vlasnica je i dalje bijelo gledala. ;ada je pozvala *ets) &nne, koja se pojavila i bila
podvrgnuta gospodariinom strogom unakrsnom ispitivanju... to jest, sve dok 2harles nije naglo
otiao.
4avalio se opet u svoju koiju i zatvorio oi. :sje1ao se potpuno bezvoljan, uronjen u stanje
apatije. %a bar nije bio tako pun skrupula, da se bar odmah vratio natrag nakon... ali taj Sam.
Sam> (opov> Uhoda> 4ar se dao potkupiti od gospodina Freemana8 'li se njegov zloin mogao
protumaiti kao ogorenje zbog onih prokletih tri stotine unti8 <ako je 2harles sada dobro
shvatio onu scenu u ()meu + Sam je zacijelo uvidio da 1e biti otkriven im su se vratili u
"Jeter6 stoga je zacijelo proitao njegovo pismo... 2harlesovo se lice u mraku oblilo dubokim
rumenilom. Slomit 1e tom ovjeku vrat ako ga jo jednom vidi. 5a trenutak je ak razmatrao
mogu1nost da ode na policiju i optui ga za... pa, bar za kradu. &li smjesta je shvatio koliko je
to jalovo. ' to bi mu to koristilo u onome bitnomeC u otkrivanju Sare8
Vidio je samo jedno svjetlo u mraku koji ga je prekrio sa svih strana. :na je otila u (ondon6
znala je da on ivi u (ondonu. &li ako je njen motiv bio da, kao to je @rogan jednom
nagovijestio, pokuca na njegova vrata, ne bi li je taj motiv prije natjerao natrag u ()me, gdje je
po njenom miljenju morao biti8 ' nije li on zakljuio da su sve njene namjere asne8 5e ini li
se njoj da je on odbaen, i izgubljen, zauvijek8 ;o je jedno svjetlo zapalucalo i ugaslo.
;e je veeri uinio neto to ve1 mnogo godina nije uinio. <leknuo je kraj kreveta i
pomolio se6 i bit je njegove molitve bla da 1e je na1i6 makar traio cijeli ivot, do smrti, na1i 1e
je.
55
B Pa, o te'i! B uskliknuo je 8Needledee i po'jedonosno pljesnuo rukama. B + kad 'i prestao
sanjati o te'i, to misli, gdje 'i ti 'ila2
B 8u gdje sam i sada, naravno B rekla je +lisa.
B C, ne 'i! B odvratio je 8Needledee prezirno.
B >e 'i 'ila nigdje. Pa ti si samo neto u njegovom snu!
B Kad 'i se onaj Kralj ondje sluajno pro'udio
B dodao je 8Needledum, B ti 'i se ugasila B puI! B 'a kao svijea!
B >e 'ih! B uskliknula je +lisa povrije-eno.
%E?#S =ARRO%%, A-('a (,a og-eda-a (18<H)
2harles je idu1eg jutra stigao na eljezniku postaju upravo smijeno na vrijeme6 i nakon to
je nimalo gospodski morao nadzirati ukrcavanje svoje prtljage u teretni vagon, odabrao je jedan
prazan odjeljak prvoga razreda, sjeo i nestrpljivo ekao da vlak krene. %rugi su putnici
povremeno zavirivali u odjeljak i bivali odbijeni onim gorgonski ukoenim pogledom Fovaj je
odjeljak rezerviran za nezaraene gubomG, koji je "nglezima uvijek na`raspolaganju. :glasio se
zviduk, i 2harles je pomislio da je osigurao toliko udenu samo1u. &li tada, upravo u
posljednji trenutak, na prozoru se pojavilo lice obraslo gustom bradom. 5jegov hladan pogled
bio je doekan jo hladnijim pogledom mukarca koji se urio da se uspne na vlak.
4akanjeli je putnik promrmljaoC + #ardon, gospodine + i preao do kraja odjeljka. Sjeo je,
ovjek otprilike etrdesetih godina, s vrsto nasa3enim cilindrom, ruku na koljenima, i
pokuavao do1i do daha. 'z itavog je njegovog dranja zrailo nekakvo agresivno
samopouzdanje6 vjerojatno nije bio pravi gospodin... moda ambiciozan komornik Fali
komornici nisu putovali prvim razredomG, ili uspjeni propovjedniklaik + jedan od one
despotske sektake vrste, imitator Spurgeona, koji obra1a due pale1i ih jetinom retorikom
vjenog proklestva. %einitivno neugodan ovjek, pomislio je 2harles, i tako tipian za svoje
doba + stoga ga valja energino staviti na svoje mjesto, pokua li zapodjenuti razgovor.
<ao to se ponekad doga3a kad ovjek kriom bulji u ljude i neto o njima naga3a, 2harles
je bio uhva1en na djelu6 i ukoren zbog toga. U otrom pogledu postrance osje1ao se posve
nedvojben nagovjetaj kako bi za 2harlesa bilo bolje da gleda pred sebe. :n je urno usmjerio
pogled kroz prozor i tjeio se da se, ako nita drugo, ta osoba kloni prisnosti koliko i on.
Uskoro je ravnomjerno kretanje vlaka uljuljalo 2harlesa u slatku sanjariju. (ondon je veliki
grad6 ali ona 1e uskoro morati potraiti posao. :n ima vremena, sredstava, volje6 moglo bi pro1i
tjedan dana, i dva, ali tada 1e stajati pred njim6 moda 1e jo jedna adresa skliznuti kroz
njegovu listovnu ulonicu. <otai su mu govoriliC nePmoePbitiPtakoPokrutna, nePmoePbitiP
takoPokrutna, nePmoePbitiPtakoPokrutna... vlak je prolazio kroz crvene i zelene doline prema
2ullomptonu. 2harles je vidio mjesnu crkvu, a da nije ni znao gdje se nalazi i ubrzo zatim
zaklopio oi. #role no1i spavao je vrlo loe.
5eko vrijeme njegov suputnik nije obra1ao pozornost na usnulog 2harlesa. &li kad mu se
brada poela sputati sve nie i nie + 2harles je prethodno skinuo eir + bradati se ovjek
zagledao u njega, siguran da njegova znatielja ne1e biti zateena.
#ogled je bio osebujanC ocjenjivaki, zamiljen, s negodovanjem koje je bilo i vidljivo, kao
da vrlo dobro zna kakav je to ovjek Fba kao to je 2harles vjerovao da vrlo dobro vidi kakav
je on ovjekG, i da mu se ta spoznaja, ili ta vrsta ljudi, uop1e ne svi3a. 'stina je da je,
nepromatran, izgledao neto manje hladan i autoritativan6 ali njegove su crte i dalje izraavale
neko neugodno samopouzdanje + ili, ako ne ba pouzdanje u sebe, u najmanju ruku pouzdanje
da 1e ispravno ocijeniti ostale, koliko bi iz njih mogao izvu1i, oekivati od njih, zahtijevati od
njih.
#ogled te vrste, kad bi trajao minutu ili otprilike toliko, mogao bi jo biti shvatljiv. #utovanja
su vlakom dosadna6 zabavno je potajno promatrati neznance6 i tako dalje. &li taj uporni pogled,
koji je postao izrazito ljudoderski u svom intenzitetu, trajao je mnogo dulje od minute.
#otrajao je sve do poslije ;auntona, premda je tu na nekoliko asaka prekinut, kad je buka na
peronu natjerala 2harlesa da se probudi. &li im je ponovo zadrijemao, onaj pogled opet se
prikovao za njega kao pijavica.
' vi 1ete jednog dana moda biti izloeni slinom promatranju. ' vi 1ete moda + u manje
rezerviranom kontekstu naega stolje1a + biti toga svjesni. ;aj uporni promatra ne1e ekati da
zaspite. ;o 1e vam nedvojbeno nagovijestiti neto neugodno, neku vrstu izopaenog seksualnog
pristupa... neke elje da vas upozna na nain na koji vi ne elite da vas neznanac poznaje. U
mom iskustvu postoji samo jedna proesija koja ima taj poseban pogled, tu bizarnu mjeavinu
ispitivakog i tutorskog6 ironinog i udvornog.
$ogu li te dakle upotrijebiti8
Eto bih s tobom mogao poeti8
;o je upravo onakav pogled, bar se meni uvijek tako inilo, kakav bi valjalo pripisati nekom
svemogu1em bogu + kad bi tako neto nevjerojatno postojalo. Uop1e ne ono to mi smatramo
boanskim pogledom6 ve1 pogled izrazito bijedne i dvojbene Fkao to su teoretiari nouveau
romana ve1 istakliG moralne kakvo1e. ;o posebno jasno vidim na licu tog bradatog ovjeka koji
zuri u 2harlesa, licu meni previe poznatom. ' vie se ne1u pretvarati.
#itanje me3utim koje postavljam dok zurim u 2harlesa nije posve isto kao ona prva dva
pitanja. :no zapravo glasi, a koga vraga da sad zaponem s tobom8 Ve1 sam pomiljao da ba
ovdje, na ovome mjestu, zavrim 2harlesovu karijeru6 da ga za vjena vremena ostavim na putu
za (ondon. &li konvencije viktorijanskog romana ne doputaju, nisu doputale otvoreni,
nepotpuni zavretak6 a ve1 sam ranije propovijedao o slobodi koja mora biti dana likovima. $oj
je problem jednostavan + to eli 2harles je jasno8 5edvojbeno jest. &li to eli glavna
junakinja nije tako jasno6 ja uop1e nisam siguran gdje se ona u ovom asu nalazi. %akako, kad
bi to bila dva ragmenta istinskog ivota, umjesto dva ploda moje mate, rjeenje dileme bilo bi
oitoC jedna elja suprotstavlja se drugoj elji, i podlijee ili pobje3uje, ve1 kako bude. 0oman
se obino navodno podre3uje stvarnostiC pisac stavlja proturjene elje u ring i onda opisuje
borbu + ali zapravo unaprijed namjeta rezultat, i doputa da ona elja kojoj je sam najskloniji
pobijedi. & mi cijenimo romanopisce i po vjetini kojom su namjestili pobjedu Fdrugim
rijeima, uvjerili nas kako je nisu namjestiliG i po vrsti borca u iju je korist namjetajuC dobrog,
traginog, opakog, smijenog i tako dalje.
&li glavni je argument u prilog namjetanju rezultata pokazati svojim itateljima to ovjek
misli o svijetu oko sebe + je li ovjek pesimist, optimist, to ho1ete. #retvarao sam se da sam se
vratio natrag u ,-./6 ali dakako, ta je godina u zbilji istekla prije jednog stolje1a. =alovo je
pokazivati optimizam, ili pesimizam, ili bilo to drugo u vezi s njom, jer znamo to se odonda
dogodilo.
' tako ja i dalje zurim u 2harlesa, i ovaj put ne vidim razloga da unaprijed namjestim borbu u
koju 1e se on uskoro upustiti. ;o mi daje dvije alternative. %oputam da se borba odvija, a u
tome igram samo ulogu zapisniara6 ili se u njoj zalaem za jednu i za drugu stranu. 4urim u to
pomalo iscrpljeno, ali ne potpuno jalovo lice. ' kako se pribliavamo (ondonu, sve mi se vie
ini da vidim rjeenje6 to jest, vidim da je dilema lana. =edini nain na koji mogu ostati
nepristran u toj borbi jest pokazati dvije njene verzije. :nda mi preostaje samo jedan problemC
ne mogu dati obje verzije odjednom, a ona koju dadem kao drugu ispast 1e, toliko je snana
tiranija posljednjeg poglavlja, konana, LpravaM verzija.
Vadim novanik iz depa svog raka, izvlaim lorin, stavljam ga na nokat desnog palca,
kvrcnem ga, on se okre1e u zraku, i ja ga hvatam lijevom rukom.
5eka bude. ' iznenada postajem svjestan da je 2harles otvorio oi i da me gleda. U njegovim
oima itam sad neto vie od neodobravanja6 on primje1uje da sam ili kockar ili duevno
poreme1en. Uzvra1am njegovo neodobravanje, a lorin vra1am u novanik.
:n uzima eir, otresa nevidljivi trunak prljavtine Fnadomjestak za meneG s dlake, i stavlja
ga na glavu.
Ulazimo pod jednu od velikih traverza od lijevanog eljeza koje podravaju krov stanice
#addington. Vlak se zaustavlja, on silazi na peron i rukom doziva nosaa. 4a nekoliko minuta,
poto mu je dao upute, okre1e se. *radati je ovjek iezao u gomili.
56
/ Kriste, da 'ar moemo vidjeti na jedan kratak sat due to lju'ljasmo, da nam kau to su
i gdje su sad.
E!!YSO!, Maud (1888)
Privatni istrani ured, aristokratska klijentela, pod iskljuivom upravom g Pollak6ja oso'no.
Veze kako s 'ritanskom, tako i stranom detektivskom policijom.
37SK,C8>C 7 P/VAC,4A7VC 7S8,+EC /9+V4A+5/ ! 8+A>/S87 7 !SPAC0>/ !
C>E4CSK/A, CV,/P7 7 K/4/>7A+5+. P,7K!P4A+5/ 3/K+GC G+ 9,+K/,+GV/3>C
P+,>7JC 783.
Og-a' (, 'redn&o*(ktoE&an'kog ra,do.-&a
$oglo bi pro1i tjedan dana, i dva, ali tada 1e stajati pred njim... #oinje tre1i tjedan, a ona
jo ne stoji pred njim. 2harles za to nije kriv6 traio ju je svuda i na svakom mjestu.
;u je svestranost postigao unajmivi etiri detektiva + jesu li bili pod iskljuivom upravom
gospodina #ollak)ja nisam siguran, ali radili su ozbiljno. $orali su, jer su pripadali posve novoj
proesiji, tek jedanaest godina staroj, i ve1 posvuda prezrenoj. 5eki gospodin koji je ,-... na
smrt izbo noem jednoga od njih, po op1em je miljenju vrlo ispravno postupio. L&ko ljudi idu
naokolo prerueni u razbojnikeM, opominjao je #unch, Lmoraju snositi posljediceM.
2harlesovi su se ljudi najprije raspitali u agencijama za zapoljavanje guvernanti, ali
bezuspjeno6 raspitali su se u odborima za prosvjetu svih mogu1ih vjerskih pripadnosti, koji su
upravljali crkvenim kolama. Unajmivi koiju, on je sam proveo besplodne sate obilaze1i
pristojne ili siromane etvrti (ondona, promatraju1i pri tom intenzivno svako mlade ensko
lice koje je prolo. U jednoj od takvih etvrti morala je stanovati SarahC u #eckhamu, u
#entonvilleu, u #utnevju6 u jednoj od desetak slinih etvrti s urednim novim ulicama i ku1ama
s jednom sluavkom u kojima ju je traio. #omogao je svojim detektivima da se raspitaju i u
novim agencijama za inovnice, koje su doivljavale puni procvat. U njima se ve1 jasno
osje1alo uop1eno neprijateljstvo prema &damu, jer one su morale podnijeti najtei teret mukih
predrasuda te 1e uskoro postati najvanijim rasaditima pokreta za emancipaciju ene. $islim
da su ta iskustva, premda mu nisu pomogla u onome za to je jedino mario, 2harlesu ipak
donekle koristila. #olako je poeo shva1ati jedan aspekt SareC njen osje1aj ogorenosti, zbog te
nepravedne, zato to je popravljiva, pristranosti u drutvu.
=ednoga jutra probudio se veoma potiten. Uasna mogu1nost prostitucije, sudbina koju je
jednom nagovijestila, pretvorila se u izvjesnost. ;e veeri je u pravom paninom strahu poao
na isto ono podruje 7a)marketa koje je ranije posjetio. Eto je koija zamiljao, ne mogu
pretpostaviti6 ali zacijelo mu se njegova muterija morala initi najizbirljivijim ovjekom na
kugli zemaljskoj. %va sata su se vozali gore dolje po tim ulicama. Samo su se jednom
zaustavili6 koija je vidio crvenokosu prostitutku pod plinskom svjetiljkom. &li gotovo istog
trenutka dva su mu udarca tapom naloila da krene dalje.
U me3uvremenu su ga sustigle i druge posljedice njegovog izbora slobode. 5a konano
sastavljeno pismo gospodinu Freemanu nije deset dana primio nikakva odgovora. &li tada je
morao potpisati primitak jednoga pisma, zloslutno poslanog u ku1u po dostavljau, od
odvjetnika gospodina Freemana.
#otovani,
#redmet gospo3ice "rnestine Freeman
Upu1eni smo od gospodina "rnesta Freemana, oca gorespomenute gospo3ice "rnestine
Freeman, da vas pozovemo da pristupite u ovaj ured u S sata narednog petka. Va nedolazak bit
1e smatran priznanjem na pravo naeg klijenta da povede postupak.
&U*0"Xa *&@@:;;
2harles je odnio pismo svome odvjetniku. ;a je odvjetnika tvrtka vodila poslove obitelji
Smithson jo od osamnaestog stolje1a. Sadanji $ontague mladi, nasuprot ijem je stolu
ispovjedeni grenik sada sjedio posti3ena lica, bio je tek malo stariji od samoga 2harlesa. %va
su mukarca ila zajedno u kolu u 9inchesteru6 i premda nisu bili prisni prijatelji, dobro su se
poznavali i cijenili.
+ :nda, to to znai, 7arr)8
+ ;o znai, dragi moj, da ima vraju sre1u. Uhvatio ih je strah.
+ #a zato onda zakazuju taj sastanak8
+ #osve slobodno opet ne1e pro1i 2harles. ;o bi bilo previe zahtijevati. 5aslu1ujem da 1e
od tebe traiti conessio delicti.
+ #riznanje krivnje8
+ *a tako. 5a alost, mora se pripremiti na vrlo ruan dokument. &li mogu ti samo
savjetovati da ga potpie. 5ema nikakvih argumenata za obranu.
;oga petka poslijepodne 2harles i $ontague su uvedeni u sumornu ekaonicu u advokatskoj
komori. 2harles je osje1ao da mu predstoji neto nalik na dvoboj 6 $ontague mu je bio
sekundant. :stavili su ih na ledu do tri i etvrt. &li budu1i da je tu uvodnu kaznu $ontague ve1
predvidio, podnijeli su je s pomalo nervoznom veselo1u.
5apokon su pozvani u dvoranu. =edan nizak i kolerian starac ustao je iza velikog stola.
5eposredno iza njega stajao je gospodin Freeman. 5jegove oi nisu vidjele nita osim 2harlesa,
i bile su potpuno ledene6 sav je humor iz njih iezao. 2harles mu se naklonio, ali mu pozdrav
nije uzvra1en. %va odvjetnika kratko su se rukovala. *ila je nazona i peta osobaC visok, mrav,
pro1elav mukarac, prodornih oiju, pri pogledu na kojega je $ontague neprimjetno ustuknuo.
+ #oznajete li gospodina vieg odvjetnika $urph)ja8
+ Samo po uvenju.
Vii odvjetnik je u viktorijansko doba odvjetnik najvieg ranga, a vii odvjetnik $urph) je
bio ljudoder, ovjek koga su se u njegovo doba najvie bojali.
@ospodin &ubre) je strogo pokazao na stolce koje 1e dva posjetitelja zauzeti, zatim je i sam
opet sjeo. @ospodin Freeman je nepokolebljivo ostao stajati. @ospodin &ubre) je premetao
papire, to je 2harlesu omogu1ilo, iako nije elio, da upije uobiajenu zastrauju1u atmoseru
takvih mjestaC uene knjige, svitke janje1e koe povezane zelenim vrpcama od kepera, turobne
ascikle mrtvih sluajeva, poredane visoko oko sobe, poput urna u nekom prenaseljenom
kolumbariju.
Stari odvjetnik strogo je podigao pogled.
+ %rim, gospodine $ontague, da o injenicama ovog gnusnog krenja obe1anja ne treba ni
raspravljati. 5e znam kako je va klijent vama pokuao protumaiti svoje ponaanje. + &li on je
sam podastro obilje dokaza vlastite krivnje u ovom pismu gospodinu Freemanu, premda
primje1ujem daje s uobiajenom drsko1u njegova soja pokuao...
+ @ospodine &ubre), takav jezik u ovim okolnostima +
Vii odvjetnik $urph) je skoio. + %a li biste radije uli jezik kojim bih se ja sluio,
gospodine $ontague + i to na javnoj parnici8
$ontague je duboko udahnuo i spustio pogled. Stari je &ubre) zurio u njega s krajnjim
negodovanjem.
+ $ontague, dobro sam poznavao vaeg pokojnog djeda. !ini mi se da bi on dvaput
razmislio prije nego to bi zastupao ovakvog klijenta kao to je va + ali, ostavimo to po strani.
Smatram da ovo pismo... + i on ga je podigao kao da ga dri klijetima + ... smatram da ovo
sramotno pismo drsko zakre1e no u ionako tekoj uvredi, ne samo zbog bestidnog pokuaja
samoopravdanja, ve1 i zbog potpune odsutnosti bilo kakvog spomena zloinake i prljave veze
koja je, kao to pisac vrlo dobro znade, najcrnji aspekt njegova zloina. + $rko je pogledao
2harlesa. + Vi ste, gospodine, moda mislili da gospodin Freeman nije temeljito inormiran o
vaim ljubavnim zgodama. @rijeite. #oznato nam je ime enskog eljadeta s kojim ste se
upustili u tako niski odnoaj. 'mamo svjedoka za okolnosti, previe odvratne a da bi ih
imenovao.
2harlesa je oblilo rumenilo. :i gospodina Freemana probadale su ga. $ogao je samo
spustiti glavu6 i proklinjati Sama. $ontague je progovorio.
+ $oj klijent nije ovamo doao da brani svoje ponaanje.
+ 4nai da ga ne biste branili u postupku8
+ :soba vaeg poloaja u naoj proesiji mora znati da na to pitanje ne mogu odgovoriti.
:pet se umijeao vii odvjetnik $urph). + Vi ga ne biste branili u parnici kad bi bila
povedena8
+ S dunim potovanjem, gospodine, moram se uzdrati od ocjene u tom pitanju.
(isiji je smijeak iskrivio usne vieg odvjetnika.
+ :cjena nije u pitanju, gospodine $ontague.
+ $oemo li nastaviti, gospodine &ubre)8 @ospodin &ubre) je bacio pogled na vieg
odvjetnika $urph)ja koji je mrko kimnuo glavom.
+ :vo nije prilika, gospodine $ontague, u kojoj bih preporuio preveliko inzistiranje na
prigovorima. + #onovo je poeo premetati papire. + *it 1u kratak. $oj savjet gospodinu
Freemanu veoma je jasan. U mom dugotrajnom iskustvu, mom zaista dugotrajnom iskustvu,
ovo je najopakiji primjer neasnog ponaanja koji sam imao prilike razmatrati. !ak i da va
klijent ne zasluuje otru osudu, koju 1e neizbjeno primiti, vrsto vjerujem da takvo runo
ponaanje valja istaknuti kao opomenu drugima. + ;ada je napravio dugaku stanku da bi te
rijei mogle pasti na plodno tlo. 2harles je poelio da moe obuzdati krv u obrazima. *arem je
gospodin Freeman sada spustio pogled6 ali vii odvjetnik $urph) vrlo je dobro znao kako 1e
iskoristiti pocrvenjelog svjedoka. %obacio mu je svoj, kako je to neki zadivljeni mladi advokat
nazvao, pogled baziliska, u kojem su se zgodno isticale ironija i sadizam.
@ospodin &ubre) je nastavio u sumornom, novom tonalitetu. + $e3utim, iz razloga u koje
ne1u ulaziti, gospodin Freeman je odluio da pokae milosr3e koje ovaj sluaj ni na koji nain
ne zasluuje. :n, uz odre3ene uvjete, nema namjeru da smjesta povede postupak.
2harles je progutao slinu i pogledao $ontaguea.
+ Uvjeravam vas daje moj klijent zahvalan vaem.
+ =a sam, uz cijenjeni savjet... + gospodin &ubre) se kratko naklonio viem odvjetniku, koji
je kimnuo glavom ne skidaju1i pogleda s bijednoga 2harlesa + ... pripremio priznanje krivnje.
$oram vam priop1iti daje odluka gospodina Freemana da smjesta ne povede postupak strogo
uvjetovana potpisivanjem ovog dokumenta od strane vaeg klijenta, ovom prilikom i u naoj
nazonosti, i uz svjedoenje svih nazonih.
' uruio ga je $ontagueu, koji ga je preletio oima, a zatim podigao pogled.
+ Smijem li zamoliti za pet minuta rasprave s mojim klijentom u etiri oka8
+ Vrlo sam zau3en to drite da je bilo kakva rasprava potrebna. + $alo se uspuhao, ali
$ontague se nije dao pokolebati. + #a onda u redu, u redu. &ko ba morate.
' tako su se 7arr) $ontague i 2harles opet nali u onoj sumornoj ekaonici. $ontague je
proitao dokument, zatim je trpko predao 2harlesu.
+ :nda, evo tvoje medicine. $orat 1e je popiti, dragi moj.
' dok je $ontague uporno gledao kroz prozor, 2harles je proitao priznanje krivnje.
=a, 2harles &lgernon 7enr) Smithson, u cjelini slobodno i bez ikakvih primisli do elje da
izrazim istinu priznajemC
,. da sam ugovorio da se oenim gospo3icom "rnestinom Freeman6
A. da mi ta neduna stranka Freena gospo3ica "rnestina FreemanG nije pruila uop1e
nikakva povoda da prekrim svoj sveani ugovor s njom6
S. da sam potpuno i tono bio obavijeten o njezinom poloaju u drutvu, njezinoj naravi,
njezinom branom mirazu i budu1im perspektivama prije mojih zaruka s njom, te da nita to
sam naknadno saznao o gorePspomenutoj gospo3ici "rnestini Freeman ni na koji nain nije
proturjeilo ili pobijalo ono to mi je reeno6
D. da sam taj ugovor prekrio bez opravdanog razloga, ili uop1e bilo kakvog opravdanja,
osim vlastite zloinake sebinosti i nevjernosti6
I. da sam se upustio u tajnu vezu s osobom po imenu Sarah "mil) 9oodru, nastanjenom u
()me 0egisu i "Jeteru, te da sam pokuao tu vezu zatajiti6
.. da je moje ponaanje u itavoj toj stvari bilo neasno i da sam time zauvijek izgubio pravo
da budem smatran gospodinom.
5adalje, priznajem povrije3enoj stranci pravo da povede postupak protiv mene sine die, i
bez uvjeta ili uslova.
5adalje, priznajem da povrije3ena stranka moe na koji god nain eli upotrijebiti ovaj
dokument.
5adalje, moj potpis ovdje naveden dan je mojom vlastitom slobodnom voljom, s punim
razumijevanjem navedenih uvjeta, s punim priznanjem moga ponaanja i bez ikakvog pritiska
uop1e, bez ikakvih prijanjih ili kasnijih obzira, i bez ikakva prava na zadovoljtinu, utuk,
prosvjed ili poricanje u bilo kojoj pojedinosti, sada i nadalje, pod svim gore spomenutim
uvjetima.
+ ' nema nikakvih primjedbi8
+ !ini mi se da ormulacija teksta nije mogla pro1i bez diskusija. 5i jedan pravnik ne bi
mirne due umetnuo ovu estu toku. <ad bismo ili na parnicu, mogli bismo vrlo lako
dokazivati kako ni jedan gospodin, ma kako se budalasto prije toga ponio, ne bi dao takvo
priznanje osim pod pritiskom. *ranitelj bi iz toga mogao dosta izvu1i. 4apravo nam ide u
prilog. !udim se da su je &ubre) i $urph) dopustili. 0ekao bih da je to tatiina klauzula. 7o1e
te poniziti do kraja.
+ ;o je podlo.
'zgledao je naas kao da 1e dokument rastrgati u komadi1e.
$ontague mu ga je blago oduzeo. + 4akonu nije do istine, 2harles. ;o bi sad ve1 morao
znati.
+ & ovo Lmoe na koji god nain eli upotrijebiti ovaj dokumentM + to to zaboga znai8
+ ;o moe znaiti da dokument recimo bude objavljen u ;imesu. !ini mi se da se sje1am
slinog sluaja prije nekoliko godina. &li imam dojam da stari Freeman eli cijelu stvar
zatakati. :n bi te doveo pred sud da te eli staviti na stup sramote.
+ %akle, moram potpisati.
+ &ko eli, mogu se vratiti i boriti se za drugaiju ormulaciju + nekakav oblik koji bi ti
sauvao pravo da inzistira na olakavaju1im okolnostima, ako dode do parnice. &li to ti nikako
ne bih savjetovao. Sama grubost ovoga, kako ovdje stoji, govorila bi ti mnogo vie u prilog.
5ajvie 1e nam se isplatiti da platimo njihovu cijenu. ;ada, ako budemo morali, moemo
dokazivati kako je isprava bila vraki kruta.
2harles je kimnuo glavom i oni su ustali.
+ =o neto, 7arr). Volio bih znati kako je "rnestini. 5jega ne mogu pitati.
+ Vidjet 1u mogu li porazgovoriti sa starim &ubre)jem. 5ije on tako lo starac. $ora ovako
glumiti zbog tatice.
' tako su se vratili6 i priznanje je potpisano6 najprije ga je potpisao 2harles, a zatim redom
svi ostali. 5itko pri tome nije sjeo. 5astupio je trenutak nelagodne utnje. ;ada je napokon
progovorio gospodin Freeman.
+ & sada, varalice, da mi se nikad vie nisi pojavio pred oima. Volio bih da sam mladi. %a...
+ %ragi gospodine Freeman>
:tar glas staroga &ubre)ja uutkao je svog klijenta. 2harles je malo krzmao, naklonio se
dvojici odvjetnika, zatim iziao u pratnji $ontaguea.
&li vani mu je $ontague rekaoC + #riekaj me u koiji.
$inutu ili dvije kasnije popeo se unutra i sjeo do 2harlesa.
+ :na je dobro, koliko se moe oekivati. ;o su njegove rijei. ;ako3er mi je dao na znanje
to Freeman namjerava uiniti bude li se opet upustio u branu igru. #okazat 1e ovo to si
netom potpisao slijede1em budu1em tastu. :n namjerava od tebe uiniti neenju za cijeli ivot,
2harles.
+ ;o sam ve1 naslutio.
+ Stari &ubre) mi je tako3er rekao, kad smo ve1 kod toga, kome duguje svoje uvjetno
oslobo3enje.
+ 5joj8 ' to sam ve1 naslutio.
+ :n bi bio izvukao svoju untu mesa. &li mlada dama oigledno vlada u toj ku1i.
<oija se kotrljala jo kojih stotinu metara prije nego to je 2harles progovorio.
+ :kaljan sam do kraja ivota.
+ %ragi moj 2harles, ako se igra muslimana u svijetu puritanaca, drugo ne moe ni
oekivati. ' ja volim draesne glenjeve kao svaki mukarac. 5ita ti ne predbacujem. &li
nemoj mi re1i da cijena nije dovoljno jasno ispisana.
<oija se dalje kotrljala. 2harles je sumorno zurio van na suncem obasjanu ulicu.
+ %a sam bar mrtav.
+ 7ajdemo onda do Verre)ja da unitimo par jastoga. & ti 1e mi priati o tajanstvenoj
gospo3ici 9oodru prije nego to umre.
2harles je danima bio potiten, zbog tog poniavaju1eg razgovora. :ajniki je elio oti1i u
inozemstvo da vie nikad ne vidi "nglesku. 5ije mogao podnijeti da vidi ni svoj klub, ni svoje
znance, dao je najstroe upute + nema ga ni za koga kod ku1e. *acio se u potragu za Sarom.
=ednog je dana detektivski ured otkrio nekakvu gospo3icu 9oodbur), odnedavno zaposlenu u
djevojakom liceju u Stoke 5e?ingtonu. 'mala je crvenkastoPsme3u kosu, inilo se da
odgovara opisu koji je dao. #roveo je jednog poslijepodneva jedan muan sat ispred te kole.
@ospo3ica 9oodbur) izila je na elu dugake zmije mladih dama. Samo je vrlo izdaleka
nalikovala na Saru.
%oao je lipanj, izuzetno lijep. 2harles ga je proivio, ali pri kraju je mjeseca prestao tragati.
%etektivski je ured i dalje bio optimistian, ali morali su misliti i na svoje honorare. "Jeter je
pretraen kao prije toga (ondonC ak je poslan ovjek da se diskretno raspituje u ()meu i
2harmouthu, ali sve uzalud. =edne je veeri 2harles pozvao $ontaguea na veeru k sebi u
<ensington, i iskreno mu se, sav jadan, obratio za savjet. Eto da radi8 $ontague nije oklijevao.
$ora po1i u inozemstvo.
+ &li to joj je mogao biti cilj8 %a mi se preda + i da me onda odbaci kao da joj nita ne
znaim.
+ Velika je vjerojatnost + oprosti mi + da je ova posljednja mogu1nost istinita. 5ije li onaj
doktor moda bio u pravu8 =esi li siguran da njen motiv nije bio da te iz osvete uniti. %a ti
upropasti sve izglede... da te svede na ono to si sada, 2harles8
+ 5e mogu to vjerovati.
+ &li prima acie u to mora vjerovati.
+ 'spod svih njenih pria i prevara krila se iskrenost... i potenje. $oda je umrla. :na nema
novaca. 5i obitelji.
+ :nda mi dopusti da poaljem inovnika da pregleda spisak umrlih u matinom uredu.
2harles je prihvatio taj razuman savjet gotovo kao uvredu. &li narednog ga je dana posluao,
i nije bila zabiljeena smrt nikakve Sare 9oodru.
:klijevao je jo tjedan dana. ;ada je jedne veeri naglo odluio da otputuje u inozemstvo.
57
Svak za se'e, staro pravilo nauili smo jo u koli B tko je zadnji, taj ispada!
A.H.=%O:4H, "&e')a (184C)
& sada preskoimo dvadeset mjeseci. Svje je rani veljaki dan godine ,-.Q. @ladstone je u
me3uvremenu napokon stigao do %o?ning Streeta br. ,H6 izvreno je posljednje javno
smaknu1e u "ngleskoj6 uskoro 1e se pojaviti $illova #odlonost ena i @irton 2ollege. ;emza
je kao obino bezono blatnjavo siva. &li nebo je iznad nje porugljivo modro6 i gledaju1i uvis,
ovjek bi mogao biti i u Firenci.
%olje, niz novi nasip u 2helseaju, jo su vidljivi tragovi snijega na zemlji. & ipak se, makar
samo na suncu, osje1a istodobno prvi blagi nagovjetaj prolje1a... 'am ver... siguran sam da
mlada ena koju bih volio prikazati kako gura djeja kolica Fali ne mogu, budu1i da su se poela
upotrebljavati tek cijelo desetlje1e kasnijeG nikad nije ula za <atula, niti bi imala neko naroito
miljenje o onom naklapanju o nesretnoj ljubavi, ak i da jest. &li ona je znala kakva uvstva
prate prolje1e. 5apokon, maloas je ostavila rezultat jednog ranijeg prolje1a kod ku1e
Fkilometar i po dalje na zapaduG i to umotan i uvijen i pokriven kao da je lukovica pod slojem
zemlje. 'sto je tako jasno, ma kako da se uredno uspjela obu1i, da poput svih dobrih vrtlara voli
da njene lukovice budu posa3ene en masse. 'ma neto u tom dokonom, sporom hodu budu1ih
majki6 najmanje uvredljiva nadutost na svijetu, ali ipak nadutost.
;a dokona i prikriveno ponosna mlada ena naslonila se naas na balustradu i zagledala se u
sivu nisku vodu. 0uiasti obrazi, i prekrasne oi obrubljene trepavicama boje ita, oi, koje se
moda ne mogu mjeriti s modrilom neba nad njom, ali mogu s blistavilomC (ondon nije mogao
roditi i odgojiti neto tako isto. & ipak, dok se okre1e i promatra lijepi niz ku1a od opeke,
nekih novih, nekih starih, koje su proeljem okrenute rijeci na drugoj strani ceste, vrlo je
oigledno da ona nema nita protiv (ondona. ' u tom licu nema zavisti dok pogledom prelazi po
tim imu1nim ku1ama6 ve1 samo mnogo naivne radosti to tako lijepe stvari postoje.
#ribliava se koija iz smjera sredinjeg (ondona. $odrosive oi je promatraju s pozorno1u
koja nagovijeta kako su za promatraicu takvi banalni elementi londonske scene jo uvijek
arobni i neobini. <oija se zaustavlja pred velikom ku1om na suprotnoj strani ulice. 'zlazi
jedna ena, silazi na plonik, vadi kovani novac iz torbice.
$lada je ena na obali zinula. ;renutno bljedilo napada ruiastu boju, a zatim je oblijeva
rumenilo. <oija dodiruje rub eira s dva prsta. 5jegova muterija urno kre1e prema ulaznim
vratima ku1e za sobom. %jevojka se primie rubu plonika, napola se kriju1i iza nekog debla.
Bena otvara ulazna vrata i nestaje u unutranjosti ku1e.
+ ;o je bila ona, Sam. Vidjela sam je jasno kao...
+ 5e mogu vjerovati.
&li vjerovao jeC uistinu, neko esto ili sedmo osjetilo u njemu gotovo je to i oekivalo. *io je
posjetio staru kuharicu, gospodu 0ogers, kad se vratio u (ondon6 i od nje dobio vrlo detaljan
izvjetaj o 2harlesovim crnim tjednima u <ensingtonu. :tada je ve1 prolo mnogo vremena.
'zvana se slagao s njezinim negodovanjem protiv biveg gospodara. &li iznutra se neto
pokrenulo, zadrhtalo6 jedno je pomagati pri sklapanju braka. 0azbijati brak sasvim je neto
drugo.
Sam i $ar) zurili su jedno u drugo + mrano iznena3enje u njenim oima ravno mranoj
sumnji u njegovim+ u prednjem salonu koji je bio minijaturan, ali ne tako loe namjeten.
Vesela vatra plamsala je u kaminu. ' dok su se oni me3usobno ispitivali, otvorila su se vrata i
si1una sluavka, nenametljiva djevojica od etrnaest godina, ula je nose1i sad ve1 djelimino
razmotano djetece + posljednji dobar prirod, vjerujem, koji je iziao iz 2arslakeova hambara.
Sam je smjesta uzeo zamotuljak u ruke i poeo ga njihati i izazvao vrisak, prilino uobiajeni
postupak kad bi se vratio s posla. $ar) mu je urno oduzela dragocjeni teret i veselo se
nasmijeila budalastom ocu, dok se malo siroe kraj vrata smijeilo i jednome i drugome. ' sada
moemo vrlo jasno vidjeti da je $ar) ve1 vie mjeseci blagoslovljena s drugim djetetom.
+ ", duo moja, odoK ja na malo pi1e. =esi li pristavila veeru, 7arriet8
%a, gospodine. *it 1e za pola sata, gospodine.
+ ;o mi se svi3a. %uo moja.+ ' kao da ga nita ne mui, poljubio je $ar) u obraz i
pokakljao bebu po rebrima.
5ije izgledao ba toliko sretan pet minuta kasnije, dok je sjedio u piljevinom posutom kutu
oblinje gostionice, s ginom i vru1om vodom pred sobom. 5edvojbeno je imao sve izvanjske
razloge da bude sretan. 5ije posjedovao vlastitu trgovinu, ali imao je neto gotovo isto tako
dobro. <ao prvo dijete, rodila se djevojica, to ga je malo razoaralo, ali pouzdano je osje1ao
da 1e to uskoro biti ispravljeno.
Sam je vrlo dobro igrao na svoje adute u ()meu. ;etka ;ranter se od samog poetka
pokazala osjetljivom na molbe. :n se, uz $ar)nu pomo1, prepustio njenom milosr3u. 4ar nije
izgubio sve izglede svojim hrabrim davanjem otkaza8 5ije li bila istina, kao Sveto pismo, da
mu je gospodin 2harles obe1ao zajam od etiri stotine Fuvijek trai ve1u cijenu nego to se
usu3ujeG da bi mogao zapoeti posao8 <akav posao8
+ 'sti kao gospodina Freemana, gospodo, samo na vrlo, vrlo skroman nain.
' vrlo je dobro igrao na adut Sare. #rvih nekoliko dana nita ga nije moglo natjerati da izda
grene tajne svog biveg gospodara6 usne su mu bile zapea1ene. &li gospoda ;ranter je bila
tako ljubazna + pukovnik (ocke u palai =erihon traio je sobara, i Samova nezaposlenost vrlo
je kratko trajala. <ao i njegovi preostali momaki dani6 a obred koji ih je zakljuio, obavljen je
i proslavljen na troak nevjestine gospodarice. :igledno joj se morao na neki nain oduiti.
#oput svih usamljenih starih dama tetka ;ranter je vjeno bila u potrazi za nekim koga 1e
usvojiti i pomo1i mu6 a nije joj bilo doputeno da zaboravi kako se Sam eli baviti mukom
modom. ' tako se dogodilo da se jednog dana, borave1i u (ondonu kod svoje sestre, gospoda
;ranter usudila naeti tu temu pred svojim svakom. 'sprva je samo stresao glavom. &li tada je
bio blago upozoren kako se asno ponio mladi sluga6 a gospodin Freeman je bolje od gospode
;ranter znao kako je Samova inormacija dobro posluila, i jo uvijek moe posluiti.
+ U redu, &nn. Vidjet 1u ima li to. $oda postoji neko prazno mjesto.
' tako je Sam stekao uporite, vrlo skromno, u jednoj velikoj trgovini. &li bilo je dovoljno.
:no to mu je nedostajalo u obrazovanju nadomjestio je prirodnom bistrinom. 'skustvo steeno
u slubi veoma mu je koristilo u dodiru s muterijama. :blaio se izvrsno. & jednog je dana
uinio jo neto bolje.
*ilo je blistavo travanjsko jutro, otprilike est mjeseci nakon njegova povratka kao
oenjenog ovjeka u (ondon, i tono devet prije veeri koja ga je vidjela tako snudena u onom
kutu u gostionici. @ospodin Freeman je odluio da proeta do svoje trgovine iz ku1e u 7)de
#arku. #roao je napokon kraj njenih gusto poredanih izloga i uao u trgovinu, znak za veliko
skakanje, struganje nogama i klanjanje cjelokupnog osoblja u prizemlju. $uterija je u taj rani
sat bilo malo. #odigao je eir na svoj uobiajeni seigneurski nain, ali tada se na op1e
zaprepatenje naglo okrenuo i opet iziao. Uznemireni nadglednik kata iziao je tako3er za
njim. Vidio je bogataa kako stoji pred jednim izlogom i zuri u njega. 5adgledniku je zastalo
srce, ali se diskretno postavio iza gospodina Freemana.
+ Samo eksperiment, gospodine Freeman. %at 1u da se smjesta ukloni.
<raj njih su zastala jo tri ovjeka. @ospodin Freeman ih je hitro pogledao, zatim je uhvatio
nadglednika pod ruku i odveo ga nekoliko koraka u stranu.
+ Sada gledajte, gospodine Simpson.
Stajali su tako kojih pet minuta. Uvijek iznova, ljudi su prolazili kraj drugih izloga, a
zaustavljali se pred ovim. 5eki su ga, kao maloas sam gospodin Freeman, pogledali ne
zamijetivi ga, a tada se ponovo vratili da ga pogledaju.
*ojim se da 1e sam opis predstavljati antiklimaks. &li valjalo je vidjeti one druge izloge,
monotono zatrpane i monotono obiljeene, pa da ovjek shvati iznimnost ovoga6 morate imati
na umu da su, za razliku od naega doba, kad najljepi cvijet ovjeanstva posve1uje svoj ivot
velikom bogu 0eklami, viktorijanci vjerovali u smijean pojam da dobro vino nije potrebno
oglaavati. #ozadina izloga bila je jednostavna nabrana tkanina tamnoljubiaste boje. 'spred nje
je lebdio uoljiv aranman mukih ovratnika svih zamislivih oblika, veliine i modela, objeen
na tankim icama. &li lukavo je u cijeloj stvari bilo da su, tako sloeni, oblikovali rijei. ' oni
su izvikavali, oni su upravo urlaliC
*'0&=;" <:% F0""$&5&.
+ :vo je, gospodine Simpson, najbolje ure3en izlog ove godine.
+ ;ono, gospodine Freeman. Vrlo smion. 4apinje za oko.
+ L*irajte kod FreemanaM. ;o je upravo ono ime se odlikujemo + zato bismo inae imali
tako opsean asortiman8 L*irajte kod FreemanaM + izvrsno> Belim da ta raza od sada nadalje
u3e u sve nae cirkulare i oglase.
Velikim koracima vratio se prema ulazu. 5adglednik se nasmijeio.
+ Velikim dijelom to dugujemo vama, gospodine Freeman. :naj mladi ovjek + gospodin
Farro? + sje1ate se da ste se vi osobno zauzeli da ga primimo8
@ospodin Freeman je zastao. + Farro? + krsno ime mu je Sam8
+ !ini mi se da jest, gospodine.
+ %ovedite ga k meni.
+ %oao je ovamo jutros u pet sati, gospodine, posebno da ovo uredi.
' tako se Sam napokon stidljivo naao licem u lice s velikim ovjekom.
+ :dlian posao, Farro?.
Sam se duboko naklonio. + *io mi je zapravo uitak, gospodine.
+ <oliko pla1amo Farro?a, gospodine Simpson8
+ %vadeset i pet ilinga, gospodine.
+ 5eka bude dvadeset i sedam, i est penija.
' nastavio je svojim putem prije nego to je Sam dospio izraziti zahvalnost. & to jo nije bilo
sve, jer mu ja na kraju tjedna, kad je otiao po pla1u, uruena jedna omotnica. U njoj su bila tri
zlatnika i karta s rijeima L5agrada za zalaganje i invencijuM.
Sada, samo devet mjeseci kasnije, njegova je pla1a narasla do vrtoglave visine od trideset i
dva ilinga i est penija6 i imao je vrlo snaan dojam, budu1i da je postao neophodan lan
osoblja za ure3enje izloga, da 1e dobiti poviicu svaki put kad je zatrai.
Sam je kupio sebi jo jedan i neuobiajeni dodatak gina i vratio se na svoje mjesto. 5jegova
nezgodna osobina + mana koje su se njegovi suvremeni nasljednici u svijetu reklame uspjeli
osloboditi + bila je savjest... ili je to moda naprosto bio osje1aj nezasluene sre1e i sklonosti
sudbine. $it o Faustu je arhetip za civiliziranog ovjeka6 i premda Samova civilizacija nije
svog potomka uspjela nauiti ak ni tko je Faust, bio je dovoljno rainiran da uje za ugovore s
3avlom i za njihov uobiajeni tok. !ovjeku neko vrijeme sve ide lijepo i dobro, ali jednog dana
davo dolazi po svoje. Sre1a je krut gospodar6 ona potie matu da zamisli njezin gubitak, i to
vrlo esto u strogom razmjeru s njezinom sklono1u.
& muilo ga je tako3er i to to nikad nije rekao $ar) to je uinio. 'zme3u njih nije bilo
drugih tajni6 i on se pouzdavao u njen sud. :d vremena do vremena ponovo bi ga obuzimala
stara enja da bude svoj gospodar u svojoj trgovini6 zar ve1 nije dovoljno dokazao svoju
priro3enu sposobnost8 &li ba ga je $ar), sa svojim zdravim seljakim smislom za bitno, blago
+ a jednom ili dvaput manje blago + otpremila natrag na teku1u vrpcu u :Jord Streetu.
'ako se to za sada jedva odraavalo u njihovom naglasku i rjeniku, to dvoje se uzdizalo u
svijetu6 i bilo je toga svjesno. $ar) je ivjela kao u snu. *iti udata za ovjeka koji zara3uje
preko trideset ilinga tjedno> <ad se njen ro3eni otac, vozar, nikad nije uzdigao iznad deset>
Stanovati u ku1i u kojoj stanarina iznosi ,Q unti godinje>
' to je najdivnije od svega, na1i se u prilici, kao nedavno, da primi jedanaest manje
vrijednih smrtnica na razgovor oko mjesta koje je, samo dvije godine prije toga, sama
zapremala> 4ato jedanaest8 5a alost, $ar) je mislila da se uloga gospodarice sastoji
ponajvie u tome da joj je teko ugoditi + zabluda, u kojoj je oponaala ne1akinju vie nego
tetku. &li osim toga, ona se pridravala i postupka koji je prilino rairen me3u mladim
suprugama s naoitim mladim muevima. 5jezin se izbor slukinje temeljio vrlo malo na
inteligenciji i vjetini6 a vrlo mnogo na totalnoj neprivlanosti. <azala je Samu da je napokon
ponudila 7arrieti tih est unti na godinu zato to joj se smilila6 to je djelomice bila istina.
<ad se te veeri vratio ku1i svom gulau od ovetine, nakon dvostruke mjere gina, obujmio
je rukom nabrekli struk i poljubio njegovu vlasnicu6 zatim spustio pogled na bro s cvjetnim
mozaikom, koji je nosila izme3u grudi + uvijek nosila kod ku1e, i uvijek skidala kad je izlazila
da je neki lopov ne bi sluajno udavio zbog njega.
+ :nda, kako na biser i koralj 8 :na se nasmijeila i malo ga podigla.
+ Veseli se to te vidi, Same.
' tako su stajali, zagledani u simbol svoje sre1e6 od poetka zasluene, u njenom sluaju6 i
sada napokon pred naplatom, u njegovom.
58
8raio sam i traio. +li oh, njena dua, nije odonda o'asjala moju
ni jednim zrakom! 3a, nestala je, nestala.
HARDY, : /r()or'ko) gradu 186C
& to je s 2harlesom8 Balim svakog detektiva koji bi morao i1i njegovim tragom u toku tih
dvadeset mjeseci. Vidio ga je gotovo svaki grad u "vropi, ali ni jedan zadugo. Vidjele su ga
piramide6 a isto tako i Sveta zemlja. @ledao je tisu1e znamenitosti i prekrasnih mjesta, jer je
proveo neko vrijeme u @rkoj i na Siciliji, ali nije ih vidio6 bile su za njega tek tanak zid koji
stoji izme3u njega i nitavila, konane praznine, potpune besciljnosti. @dje god bi se zaustavio
nekoliko dana, obuzela bi ga neizdrljiva letargija i melankolija. #ostao je ovisan o putovanju
kao narkoman o opijumu. :bino je putovao sam, u najboljem sluaju s nekim tumaem ili
pratiocemPsobarom iz zemlje u kojoj se naao. Vrlo iznimno uspostavio bi kontakt s drugim
putnicima i podnosio njihovo drutvo nekoliko dana6 ali to su gotovo uvijek bila rancuska ili
njemaka gospoda. "ngleze je izbjegavao kao kugu6 niz prijaznih zemljaka osjetio je na svojoj
koi + onu poznatu ledenu rezervu kad bi mu se pribliio.
#aleontologija, koja je sad bila previe emocionalno povezana s doga3ajima onog
sudbonosnog prolje1a, vie ga nije zanimala. <ad je zatvorio ku1u u <ensingtonu, prepustio je
@eolokom muzeju da odabere najbolje iz njegove zbirke6 ostalo je darovao studentima.
#oku1stvo je uskladiteno6 $ontagueu je bilo naloeno da iznajmi ku1u u *elgraviji kad istee
sadanji ugovor. 2harles nikad u njoj ne1e ivjeti.
$nogo je itao i vodio dnevnik o svojim putovanjima6 ali nije zalazio u dubinu, u svoje
misli, ve1 se zadravao na izvanjskim opisima mjesta i doga3aja + jednostavan nain da ispuni
duge veeri u pustim hanovima i alberghima. =edini pokuaj da izrazi svoju nutrinu bili su
stihovi, jer je otkrio u ;ennvsonu veliinu usporedivu s veliinom %arvvina na njegovom
podruju. ;o dodue nije bila ona veliina, koju je to razdoblje vidjelo u pjesniku laureatu.
$aud, pjesma tada gotovo op1e prezrena + smatrana posve nedostojnom majstora + postala je
2harlesovom miljenicom6 zacijelo ju je proitao deset puta, a neke dijelove i stotinu. *ila je to
jedina knjiga koju je neprestano nosio sa sobom. 5jegovi su vlastiti stihovi u usporedbi s njom
bili slabani6 on bi radije umro nego da ih bilo kome pokae. &li evo jednog kratkog primjera,
tek da nam donekle pokae kako je on vidio sama sebe za vrijeme svog progonstva.
:h, okrutna mora prelazim, i planine sure i tu3eg mi jezika stotine gradova i svi ti sretni
prizori oko mene za me su tek puka ukleta movara.
<amo god po3em, isto od ivota pitam6 to me natjera amo8 ' sad, to dalje me tjera8 4ar je
to ipak samo bijeg od sramote ili, jo gore, plod neumitnog zakona8
& sada, da izbriemo okus ovoga iz usta, dopustite mi da citiram mnogo ve1u pjesmu +
pjesmu koju je znao napamet, i oko koje bismo se, iznimno, on i ja mogli sloiti6 moda
najuzvieniju kratku pjesmu cijelog viktorijanskog razdoblja.
%a6 poput otoka u moru ivota, a medu nama tjesnaci jeke puni, rasuti divljom povrinom
vode, ivimo sami, mi smrtni milijuni. :toci slute struje to ih grle i tad u beskraj svojih meda
hrle.
&li kad mjesec obasja im klance, proljetni lahor kad ih sve optoi, u dolinama kada im
boanski zapjeva slavuj za zvjezdanih no1i, a ljupki zvui s obala samo1e preko tjesnaca i
zaljeva se toe,
:h, tad eznu1e duboko i zdvojno do najdubljeg im ponora prosine, jer 1ute da smo neko1
davno bili dijelovi jednog kopna i cjeline. & sad, uokrug, vode svud nas dijele + :, kad bi obale
opet nam se srele>
;ko li zapovijedi da se udne vatre utrnu smjesta, tek to se razgore8 5a iju rije je jalova
im enja8 *og, neki *og odredi tamo gore, izme3u njinih obala da padne beskrajno, slano,
otuduju1e more.
,.
& ipak, u svoj toj razornoj sumornosti, 2harles nekako nikad nije pomiljao na
samoubojstvo. <ad je doivio svoju veliku viziju sebe oslobo3ena svog vremena, svog
podrijetla i drutvene klase i zemlje, nije shvatio koliko je ta sloboda bila utjelovljena u Sari6 u
pretpostavci zajednikog progonstva. 5ije vie uistinu vjerovao u tu slobodu6 osje1ao je da je
naprosto promijenio stupice ili zatvore. &li ipak je u njegovom usamljenitvu bilo neega za to
se mogao prihvatiti6 bio je izgnanik, razliit od ostalih ljudi, rezultat odluke koju su rijetki
mogli donijeti, bez obzira je li ona konano bila budalasta ili mudra. #ovremeno bi ga pogled
na neki netom
vjenani brani par podsjetio na "rnestinu. ;ada bi ispitivao svoju duu. %a li im zavida ili ih
ali8 Ustanovio je da, barem u tom pogledu, zaista ne ali. $a kako mu gorka bila sudbina, bila
je plemenitija od one koju je odbacio.
;a evropska i sredozemna putovanja trajala su petnaestak mjeseci, za kojih se ni jednom nije
vratio u "nglesku. 5ije se prisno dopisivao ni s kim6 ve1ina je njegovih malobrojnih pisama
bila naslovljena na $ontaguea, i bavila se poslovima, uputama kamo da idu1i put poalje novac
i tome slino. $ontague je bio ovlaten da od vremena do vremena uvrsti u londonske novine
oglasC L7o1e li se Sarah "mil) 9oodru ili bilo tko kome je poznato njeno sadanje
boravite...M ali nikad nije bilo odgovora.
Sir 0obert nije dobro primio vijest o raskinutim zarukama, kad ju je prvi put saznao iz
pisma6 ali tada ju je, pod medenim utjecajem vlastite budu1e sre1e, odbacio kao nevanu.
2harles je mlad, dovraga, na1i 1e isto tako dobru, ak mnogo bolju djevojku negdje drugdje6 a u
najmanju je ruku pritedio Sir 0obertu neprilinost veze s Freemanovima. 5e1ak je jednom,
prije nego to 1e otputovati iz "ngleske, otiao u kurtoazan posjet gospodi *elli ;omkins6 dama
mu se nije svidjela, i bilo mu je ao strica. ;ada je odbio ponovljenu ponudu $ale ku1e6 i nije
spominjao Saru. :be1ao je da 1e se vratiti da prisustvuje vjenanju6 ali obe1anje je lako
prekrio pomo1u izmiljenog napada malarije. *lizanci se nisu pojavili, kao to je zamiljao, ali
sin i nasljednik je stigao kako valja, u trinaestom mjesecu njegova progonstva. ;ada je ve1
previe otvrdnuo na udarce sudbine a da bi, nakon to je otposlao pismo s estitkom, osjetio
bilo to, do vrste odluke da vie nikad ne stupi nogom u 9ins)att.
&ko u praksi nije ivio u potpunom celibatu + u boljim je hotelima "vrope bilo dobro
poznato da engleska gospoda odlaze u inozemstvo da bi se nedolino ponaala, i prilike su bile
brojne + ivio je tako u uvstvima. :bavljao je Fili okaljaoG taj in s nekom vrstom nijemog
cinizma, otprilike onako kao to je gledao drevne grke hramove, ili ruao i veerao. *ila je to
puka higijena. (jubav je napustila svijet. #onekad bi, u nekoj katedrali ili galeriji slika, na
trenutak u mati zamislio Saru kraj sebe. #oslije takvih trenutaka naglo bi se ispravio i duboko
udahnuo. 5e samo da je sebi zabranjivao rasko isprazne nostalgije6 postao je sve manje
siguran u granicu izme3u zbiljske Sare, i Sare koju je stvorio u brojnim takvim snovimaC jedna
utjelovljena "va, sama tajnovitost i ljubav i dubina, a druga napola proraunata, napola luda
guvernanta iz nekog opskurnog primorskog grada. !ak je vidio sama sebe kako se opet s njom
sastaje + i kako u njoj ne vidi nita ve1 vlastitu zabludu i obmanu. 5ije otkazao uvrtavanje
oglasa6 ali je poeo misliti da moda dobro ako na njih nikad ne bude odgovora.
5ajve1i mu je neprijatelj bila dosada6 i ba ga je ta dosada ili, da budemo toniji, jedno vee
u #arizu, kad je spoznao da ne eli biti ni u #arizu, niti eli opet putovati u 'taliju, ili
Epanjolsku, ili bilo kamo u "vropi, napokon natjerala da pode ku1i.
4acijelo ste pomislili da ja time mislim na "nglesku6 ali ne mislimC za 2harlesa ona nikad
vie nije mogla postati domom, premda je svratio onamo na tjedan dana kad je napustio #ariz.
Sluajno se dogodilo da je iz (eghorna putovao u #ariz u drutvu dvojice &merikanaca, nekog
16
$&;;7"9 &05:(%, $argueriti F,-ISG #rijevod 5. #etrak
starijeg gospodina i njegovog ne1aka. *ili su rodom iz #hiladelphije. $oda zbog prilike da
uiva u razgovoru na jeziku koji nije posve stran, ne znam, ali 2harlesu su se oni u svakom
sluaju veoma dopali6 njihovo neizvjetaeno uivanje u razgledanju znamenitosti + on ih je
sam vodio po &vignonu i odveo ih da se dive Vezalavju + bilo je nedvojbeno smijeno. & ipak,
bilo je lieno svakog licemjerja. :ni nipoto nisu bili glupi =enkiji, kakve su viktorijanski
*ritanci rado zamiljali kao jedine stanovnike Sjedinjenih %rava. 5jihova je ineriornost bila
strogo ograniena na njihovo nepoznavanje "vrope.
Stariji je #hiladelphijac zapravo bio vrlo naitan ovjek i pronicav promatra ivota. =edne
veeri su se poslije jela on i 2harles, s ne1akom kao publikom, upustili u odulju raspravu o
zaslugama matine zemlje s jedne strane, i buntovne kolonije s druge6 i &merikaneva kritika
"ngleske, premda uljudno ormulirana, dodirnula je vrlo sukladnu icu u 2harlesu. #od tim
amerikim naglaskom otkrio je nazore vrlo sline svojima6 i ak mu se na tren uinilo, premda
veoma neodre3eno, i samo pomo1u darvinovske analoije, kako bi &merika jednoga dana mogla
nadmaiti ovu stariju vrstu. 5e mislim time re1i, dakako, da je pomiljao na iseljenje u
&meriku, premda su se tisu1e iz siromanijih engleskih slojeva iseljavale svake godine. <anaan
koji su oni vidjeli na drugoj strani &tlantika Fpotaknut nizom moda najsramotnijih lai u
povijesti reklameG nije bio <anaan o kakvom je on sanjaoC zemlja naseljena treznijom,
jednostavnijom vrstom gospode + ba poput ovog #hiladelphijca i njegovog simpatino
paljivog ne1aka + koji ive u jednostavnijem drutvu. ;o je stric vrlo jezgrovito izrazioC + $i
kod ku1e uglavnom govorimo ono to mislimo. Eto se (ondona tie, moj je dojam + oprostite
mi, gospodine Smithson + *og neka vam pomogne ako ne kaete ono to ne mislite.
& na tome nije zavrilo. 2harles je porazgovorio s $ontagueom za veerom u (ondonu. Eto
se tie &merike, $ontague nije bio zagrijan.
+ 5e mogu zamisliti da ondje ima po kvadratnom metru mnogo ljudi s kojima bi mogao
razgovarati, 2harles. 5emogu1e je ponuditi se kao deponij evropskog sme1a i istodobno
stvarati civilizirano drutvo. #remda uistinu vjerujem da su neki stariji gradovi prilino ugodni,
na svoj nain. + #ijuckao je svoj porto.
+ $e3utim, kad pravo razmislim, moda je ona ba ondje. #o svoj prilici ti je to ve1 palo na
pamet. !ujem da su ovi jetini brodovi prepuni mladih ena u potrazi za muem. + %odao je
urnoC + 5e da bi to bio njen razlog, dakako.
+ 5isam na to ni mislio. %a ti pravo kaem, nisam uop1e o njoj mnogo mislio ovih
posljednjih nekoliko mjeseci. :dbacio sam svaku nadu.
+ :nda idi u &meriku i utopi svoju tugu na grudima neke ljupke #ocahontas. !ujem da
engleski gospodin visoka roda moe birati medu nekoliko zaista prekrasnih mladih ena + pour
la dot comme pour la igure + ako je tome sklon.
2harles se nasmijeioC a da li pri pomisli na dvostruko prekrasne mlade ene, ili zato to je
znao, ali $ontagueu jo nije rekao, da mu je putovanje ve1 upla1eno, moramo prepustiti mati.
59
!moran od se'e, i sit pitanja
to sam, i to morao 'ih 'iti
na pramcu 'roda stojim, to me nosi
naprijed i naprijed, morem pod Gvijezdama.
MAHE? AR!O%D, 0Sa)odo'tatno't3 (1884)
5ije lijepo plovio iz (iverpoola. !esto se naginjao nad brodski lavor6 a kad mu nije bilo
muno, provodio je vrijeme uglavnom pitaju1i se zato se uop1e uputio na tu primitivnu drugu
stranu svijeta. $oda to nije bilo ni loe. #oeo je zamiljati *oston kao bijednu hrpu drvenih
koliba + i grad koji se u zbilji pojavio jednog sunanog jutra, topla patinirana opeka i bijeli
drveni tornjevi s onom jednom raskono zlatnom kupolom, ugodno je rastjerao sve njegove
sumnje. & *oston nije porekao svoj prvi dojam. *a kao to su mu se dopali njegovi
#hiladelphijci, 2harlesu se dopala mjeavina uljudnosti i iskrenosti bostonskog drutva. 5ije
bio doslovce doekan s crvenim sagom6 ali u prvom tjednu nakon njegova dolaska, dva ili tri
preporuena pisma koja je sa sobom donio razmnoila su se u otvorene pozive u nekoliko ku1a.
#onu3eno mu je da se slui &teneumom, rukovao se s jednim senatorom, nita manje6 i
prihvatio naboranu kandu jednog jo ve1ega, premda moda ne tako nametljivo rjeitoga +
0icharda 7enr)ja %anea starijeg, oca utemeljitelja amerike knjievnosti koji je tada navrio
osamdesetu. $nogo uvenijeg pisca, s kojim je ovjek mogao nezainteresirano brbljati, ako mu
je uspjelo u1i u (o?ellov krug u 2ambridgeu, i koji je sam bio na samom pragu odluke upravo
suprotne po motivima i predispozicijama, kao brod, na neki nain, koji natee vezove u
suprotnoj struji i priprema se na krivudavu i loksodrominu plovidbu k bogatijoj, premda
muljevitoj luci 0)e Fali ne smijem oponaati majstoraG, 2harles nije upoznao.
#remda je, kako se pristoji, s potovanjem pozdravio kolijevku slobode u Faneuil 7allu,
nailazio je ponekad i na stanovito neprijateljstvo, jer *ritaniji nije bila oprotena njena nedavna
izdajnika uloga u gra3anskom ratu6 postojao je stereotip =ohna *ulla, jednako grubo
simpliiciran kao stereotip Ujaka Sama. &li 2harles se posve oigledno nije uklapao u taj
stereotip6 izjavio je da potpuno uvi3a opravdanost rata za nezavisnost, divio se *ostonu kao
sreditu amerike znanosti, pokreta za oslobo3enje robova i bezbrojnih drugih stvari. %oputao
je, hladnokrvno i sa smijekom, da ga zadirkuju zbog ajanki i crvenokaputaa, i dobro je pazio
da se ni prema kome ne odnosi s visine. $islim da ga je najvie razveselilo dvoje + udesna
novost prirodeC nove biljke, nova stabla, nove ptice + i, kao to je otkrio kad je preao svoju
rijeku imenjakinju i posjetio 7arvard, neki zanosni novi osili. & drugi su mu izvor uitka bili
sami &merikanci. 'sprva je moda zapaao stanoviti nedostatak inih nijansi ironije6 i preivio
je jedan ili dva neugodna contretemps, kad su primjedbe zamiljene kao aljive prihva1ene
doslovce. &li postojalo je toliko kompenzacija... iskrenost, izravnost pristupa, draesna
znatielja koja se udruila s otvorenom gostoljubivo1uC naivnost, moda, ali ipak s licem ija
je put izgledala udesno svjea nakon naminkane i namazane kulture "vrope. ;o je lice ubrzo
poprimilo izrazito enstvene crte. $lade amerike ene bile su mnogo slobodnije na rijeima od
svojih evropskih suvremenica6 transatlantski pokret za emancipaciju imao je ve1 dvadeset
godina. 2harlesu je njihova otvorenost bila vrlo privlana.
;a je privlanost bila uzvra1ena, budu1i da je *oston, u svakom sluaju, i dalje spremno
priznavao (ondonu premo1 u enstvenijim aspektima drutvenog ukusa. :n bi moda vrlo brzo
izgubio srce6 ali s njim je uvijek putovala uspomena na onu uasnu ispravu koju je gospodin
Freeman iznudio. 'sprijeila se izme3u njega i izme3u lika svake nedune djevojke koju je
vidio6 samo jedno lice moglo mu ju je oprostiti i egzorcirati je.
:sim toga, tako je esto u tim amerikim licima vidio sjenu SareC neto od njezine
izazovnosti, njezine izravnosti. 5a neki nain opet su uskrsnula njegovu staru predodbu o njojC
bila je izuzetna ena i ovdje bi bila kod ku1e. 4apravo, sve je vie i vie pomiljao na
$ontagueovu sugestijuC moda ona i jest ovdje kod ku1e. #roteklih petnaest mjeseci proveo je
u zemljama u kojima su nacionalne razlike u izgledu i odje1i vrlo rijetko oivljavale uspomenu
na nju. :vdje se naao me3u enskim svijetom ve1inom anglosaksonskog i irskog porijekla. #o
desetak puta u toku prvih dana naglo bi zastao pri pogledu na odre3enu nijansu
crvenkastosme3e kose, na slobodan hod, na tijelo.
=ednom, dok je iao u &teneum preko perivoja, ugledao je pred sobom djevojku na nekoj
poprenoj stazi. Velikim joj se koracima pribliio preko trave, tako je bio siguran. &li to nije
bila Sarah. ' morao je promucati ispriku. 5astavio je put sav potresen, tako se silno uzbudio u
tih nekoliko trenutaka. 'du1eg dana uvrstio je oglas u jedne bostonske novine. <amo god je iao
poslije toga, oglaavao je u novinama.
#ao je prvi snijeg i 2harles se preselio na jug. #osjetio je $anhattan i svidio mu se manje od
*ostona. ;ada je proveo vrlo ugodnih etrnaest dana u gradu svojih znanaca s putovanja po
Francuskoj6 poznata ala iz kasnijeg razdoblja FL#rva nagrada, tjedan dana u #hiladelphia i6
druga nagrada, dva tjednaMG ne bi mu se uinila opravdanom. :datle se polako sputao na jug6
tako je vidio *altimore, i 9ashington, 0ichmond i 0aleigh, i uivao u neprestanom aru nove
prirode, novog podnebljaC novog meterolokog podneblja, da budemo toni, budu1i da je
politiko podneblje + sada se nalazimo u prosincu ,-.- + bilo upravo suprotno od arobnoga.
2harles je prolazio kroz opustoene gradove i susretao se s vrlo ogorenim ljudima, rtvama
obnove6 u doba kad mizeran predsjednik, &ndre? =ohnson, tek to nije prepustio mjesto
katastroalnom predsjedniku, Ul)ssesu S. @rantu. Ustanovio je da u Virginiji mora opet postati
*ritancem, premda su, ironijom sudbine koja ga nije oduevila, preci gospode s kojom je
razgovarao ondje i u <arolini bili gotovo jedini medu kolonijalnim viim slojevima koji su
,//I. podravali revoluciju6 uo je ak nevjerojatne glasine o novoj secesiji i ponovnom
ujedinjenju s *ritanijom. &li on je diplomatski i neozlije3en proao kroz sve te neprilike, ne
shva1aju1i potpuno to se zapravo doga3a, ali osjetivi udnovatu golemost i osuje1enu
energiju te rascijepljene nacije.
5jegova uvstva nisu se moda mnogo razlikovala od uvstava nekog "ngleza u dananjim
Sjedinjenim %ravamaC toliko toga to odbija, toliko toga to je dobro6 toliko varanja, toliko
estitosti6 toliko okrutnosti i nasilja, toliko brige i nastojanja na boljem drutvu. #roivio je
mjesec sijeanj u ote1enom 2harlestonu6 i sada se prvi put poeo pitati je li putnik ili iseljenik.
#rimijetio je da mu se u govor uvlae neke amerike raze i inleksije6 ustanovio je da zauzima
stajalita + ili tonije, da postaje rascijepljen poput same &merike, budu1i da je istodobno
vjerovao kako je pravedno ukinuti ropstvo, i suosje1ao s gnjevom junjaka koji su i predobro
znali zato zapravo sjevernjaki doseljenici toliko zagovaraju oslobo3enje crnaca. Ustanovio je
da se osje1a kao kod ku1e me3u njenim junjakim ljepoticama i ogorenim kapetanima i
pukovnicima, ali tada se sjetio *ostona + ruiastih obraza i bjeljih dua ... puritanskijih dua, u
svakom sluaju. Vjerovao je kako bi bio sretniji u tom ambijentu, kad se sve uzme u obzir6 i
kao da to eli dokazati pomo1u paradoksa, pripremio se da po3e jo dalje na jug.
Vie mu nije bilo dosadno. :no to mu je pruio + ili vratio + doivljaj &merike, moda
posebno &merike toga doba, bila je neka vrst vjere u slobodu6 odlunost da se upravlja
sudbinom zemlje, koju je svuda oko sebe vidio, ma kako nesretne bile njene neposredne
posljedice, osloba3ala ga je umjesto da ga potiti. #oeo je gledati esto smijenu
provincijalnost svojih doma1ina kao jedan od uvjeta nedostatka licemjerja. !ak i preobilje
dokaza o nemiru i nezadovoljstvu, sklonost prema preuzimanju zakona u svoje ruke + prosvjed
koji suca uvijek pretvara u krvnika + ukratko, endemiko nasilje izazvano ustavom zalu3enim
pojmom libertU, donekle je nalazilo opravdanje u 2harlesovim oima. %uh anarhije proimao je
cijeli =ug6 a ipak 2harlesu se ak i to inilo prihvatljivijim od krute eline vladavine u
njegovoj domovini.
&li sve je to i sam iskazao. =edne mirne veeri, dok je jo uvijek boravio u 2harlestonu,
sluajno se zatekao na rtu okrenutom "vropi, udaljenoj tri tisu1e milja. :ndje je napisao
pjesmu6 bolju, neto bolju od one posljednje koju ste proitali.
4ar do3oe da trae neku istinu ve1u no to dale bi asne sjedine &lbiona8 <rije li ta mladost
neko pitanje to do sad nismo smjeli postaviti ovdje8
Sad stojim, stranac u njihovoj zemlji a ipak istih misli i ciljeva6 i kao da u njima vidim doba
kojem se vinuo ovjek sretniji
:vdje 1e svi biti bra1a + U 0aju sagra3enom na ovim stijenama od crne mrnje i gnusne
nepravde. =er to ako se majka i ruga
Svog djeteta prvim slabanim pokretima8
Eto ako danas nije uspio
kad 1e jednom ipak ustati
i probiti slijepu materinsku ogradu8
=er jednom 1e on hodati ponosno golemim spokojnim modrinama zemlje okrenutK se istoku,
blagoslovitK plimu to izbaci ga na ovaj spasonosni al.
' tu, me3u jampskim slogovima i retorikim upitnicima, i zaista ne tako loim Lgolemim
spokojnim modrinamaM, ostavimo 2harlesa na jedan odlomak.
#rola su gotovo tri mjeseca otkako je $ar) iznijela svoju novost + sam konac travnja. &li u
tom razdoblju sre1a je jo vie zaduila Sama, poklonivi mu muko drugo izdanje koje je
toliko elio. *ila je nedjelja, ve1e puno zelenoPzla1anih pupoljaka i crkvenih zvona, i tiho
zveckanje i klopot u prizemlju, nagovijetali su da njegova netom ustala mlada ena i njena
pomo1nica pripremaju veeru6 i dok se jedno dijete pokuavalo osoviti na noge kraj krila na
kojemu je leao trotjedni bratac, tamnih malih stisnutih oiju koje su ve1 oduevljavale Sama
FLVidi kako je bistar, mali majmunMG neto se dogodiloC neto je u tim oima ipak probolo
Samovu, ne posve bostonsku duu.
%va dana kasnije se 2harles, koji je u svom pohodu na jug stigao do 5e? :rleansa, vratio sa
etnje po VieuJ 2arrUu u hotel. !inovnik na recepciji dao mu je brzojav.
@lasio jeC 5&T"5& =". (:5%:5. $:5;&@U".
2harles je proitao te rijei i okrenuo se. 5akon toliko vremena, toliko toga to je... zagledao
se u prometnu ulicu, ali nita nije vidio. 5i od kuda, bez ikakvog emocionalnog ekvivalenta,
osjetio je kako su ga suze zapekle u oima. 'ziao je na ulicu, na verandu hotela i tu zapalio
cigaru. $inutu ili dvije kasnije vratio se na recepciju.
$oete li mi re1i + kad odlazi + slijede1i brod za "vropu8
6
3ola je 4alage, kako da nije dola je, gledaj samo!
HARDY, : /ra*( Ba'
:tpustio je koijaa kod mosta. *io je posljednji dan u svibnju, topao, bogat, proelja ku1a
oki1ena stablima, nebo napola modro, napola runasto od bijelih oblaka. =edan oblak bacio je na
trenutak sjenu preko 2helsea, premda su skladita na drugoj strani rijeke i dalje bila obasjana
suncem.
$ontague nije znao nita. :bavijest je prispjela potom6 list papira na kojem nije bilo nita
do imena i adrese. Stoje1i uz odvjetnikov stol, 2harles se prisjetio adrese koju je neko1 primio
od Sare6 ali ova je bila ino gravirana. Vidio je Saru samo u kratko1i poruke.
$ontague je, na 2harlesovu brzojavnu zapovijed, postupao veoma obzirno. 5ije smjelo biti
nikakvog pokuaja pristupa, nikakve uzbune + prilike za ponovni bijeg. =edan inovnik igrao se
detektiva, s istim opisom u depu koji su dobili i pravi detektivi. 'zvijestio je da mlada dama
koja odgovara opisu zaista oigledno obitava na toj adresi6 da se dotina osoba vodi pod
imenom gospode 0ough?ood. %osjetljivo premetanje slogova uklonilo je i posljednji traak
sumnje s obzirom na tonost obavijesti6 a tako3er uklonilo, nakon prvog trenutnog udarca, i
implikacije titule udate ene. ;akve su varke bile posve uobiajene u neudatih ena u (ondonu6
i dokazivale upravo suprotno od onoga to su nagovijetale. Sarah se nije udala.
+ Vidim da je pismo otposlano iz (ondona. 5emate pojma...
+ #oslano je ovamo, prema tome ga je oigledno poslao netko tko zna za nae oglase.
5aslovljeno je osobno na vas, dakle taj netko znade koga mi zastupamo, a ipak se ini da ga ne
zanima nagrada koju nudimo. #o tome bi se moglo zakljuiti da je to sama mlada dama.
+ &li zato bi toliko oklijevala da se otkrije8 &, osim toga, ovo nije njen rukopis. +
$ontague je utke priznao da je u neprilici. + ;voj inovnik nije dobio nikakve daljnje
obavijesti8
+ Slijedio je moje upute, 2harles. 4abranio sam mu da se raspituje. Sluajno se naao na
ulici kad joj je neka susjeda poeljela dobro jutro. ;ako smo dobili ime.
+ & ku1a8
+ #ristojan obiteljski dom. ;ako je doslovce rekao.
+ Vjerojatno je ondje guvernanta.
+ (ako mogu1e.
2harles se tada okrenuo prozoru, to moda nije bilo loe6 jer po $ontagueovom se pogledu
iza njegovih leda moglo razabrati da nije bio potpuno iskren. :n je zabranio inovniku da se
raspituje6 ali nije sam sebi zabranio da ispituje inovnika.
+ 5amjerava je posjetiti8
+ %ragi moj 7arr), nisam valjda preao &tlantik... + 2harles se nasmijeio, ispriavaju1i se
za svoju razdraljivost. + 4nam to si htio pitati. 5e mogu odgovoriti. :prosti mi, ali to je
previe osobno. & istina je, osim toga, da zapravo ne znam to osje1am. $islim da ne1u ni znati
dok je ponovno ne vidim. =edino to zaista znam jest... da me ona i dalje neprestano progoni u
mislima. %a s njom moram razgovarati, moram... razumije.
+ $ora postaviti pitanje Singi.
+ $oe se i tako re1i.
+ Vano je da dri na umu to se dogodilo onima koji nisu uspjeli rijeiti zagonetku.
2harles je turobno iskrivio lice. + &ko su utnja ili smrt alternative + onda bolje odmah
pripremi pogrebni govor.
+ 5ekako slutim da to ne1e biti potrebno. :bojica su se nasmijeili.
&li sada se nije smijeio, dok se pribliavao singinoj ku1i. ;o podruje mu je bilo potpuno
nepoznato6 uvijek je drao da je to neka vrst siromanijeg nadomjestka za @reen?ich + mjesto
u kojem umirovljeni pomorski asnici traju svoje posljednje dane. Viktorijanska je ;emza bila
mnogo odvratnija rijeka nego danas, i svaka je plima ostavljala jezivi otpad iz kanala. =ednom
prilikom zaudarala je tako nesnosno da je istjerala @ornji dom iz dvorane za zasjedanje6
optuivali su je za koleru6 i ku1a na obali rijeke bila je daleko od onog dokaza drutvenog
ugleda kakav ima u naem deodoriziranom stolje1u. Unato svemu tome, 2harles je jasno vidio
da su ku1e zapravo vrlo lijepe6 ma kako udan ukus iskazivali njihovi stanovnici svojim
izborom okoline, oigledno ih onamo nije natjerala bijeda.
5apokon, i to sav trepere1i iznutra, blijed i obuzet nekim osje1ajem ponienja + njegovo
novo ameriko ja potpuno se povuklo pred masivnom, ukorijenjenom prolo1u, i on je bio
posramljeno svjestan da je gospodin koji se sprema posjetiti bolju vrst sluavke + doao je do
kobnih dveri. *ile su od kovanog eljeza i otvarale su kratak puteljak prema visokoj ku1i od
opeke + premda je ve1i dio ku1e do krova bio sakriven raskonim pokrivaem glicinije, koja je
netom poela otvarati svoje prve blijedoplave cvjetne grozdi1e.
#odigao je mjedenu alku i dvaput pokucao6 priekao dvadesetak sekundi, i opet pokucao.
:vaj put vrata su se otvorila. #red njim je stajala djevojka. 'za nje je primijetio iroko predvorje
+ mnogo slika, tako mnogo da je predvorje zapravo nalikovalo na umjetniku galeriju.
+ Belio bih razgovarati s gospodom... 0ough?ood.
Vjerujem da ovdje obitava.
%jevojka je bila ljupko mlado stvorenje, velikih oiju i bez uobiajene ipkaste kapice.
4apravo, da nije na sebi imala pregau, ne bi znao na koji nain da joj se obrati.
+ Vae ime, molim8
#rimijetio je da je izostavila LgospodineM6 moda nije sluavka6 izraavala se mnogo bolje
nego sluavka. Uruio joj je posjetnicu.
+ $olim vas, recite da sam doao izdaleka da je vidim.
:na je bez oklijevanja proitala posjetnicu. 5ije bila sluavka. !inilo se da oklijeva. &li tada
se na mranom kraju predvorja uo neki um. 5a vratima se pojavio mukarac, est ili sedam
godina stariji od 2harlesa. %jevojka mu se zahvalno obratila.
+ :vaj gospodin eli razgovarati sa Sarom.
+ %a8
%rao je pero u ruci. 2harles je skinuo eir i govorio s praga.
+ <ad biste bili tako dobri... rije je o privatnoj stvari... %obro sam je poznavao prije nego
to se doselila u (ondon.
'ntenzivna, premda vrlo kratka kritika procjena kojoj je 2harles bio izloen, uinila mu se
pomalo neukusnom6 na mukarcu je bilo neto neodre3eno idovsko, odje1a pomalo nehajno
razmetljiva6 podsje1ao je na mladog %israelija. $ukarac je pogledao djevojku.
+ :na je..8
+ $islim da razgovaraju. 5ita drugo. Sugovornici su oigledno bili njezini ti1eniciC djeca.
+ :nda ga odvedi gore, draga. %ovidenja, gospodine.
S malim naklonom iezao je isto tako naglo kao to se pojavio. %jevojka je kretnjom glave
pozvala 2harlesa da po3e za njom. #repustila mu je da sam zatvori vrata za sobom. <ad se
poela uspinjati stubama, imao je vremena da baci pogled na gusto nanizane slike i crtee. *io
je dovoljno dobar znalac moderne umjetnosti da prepozna kolu kojoj je ve1ina pripadala6 a
svakako i slavnog, notornog slikara, iji su inicijali bili uoljivi na nekoliko slika. Furor koji je
on bio uzvitlao prije kojih dvadesetak godina, sada se ve1 smirio6 ono to se tada inilo
prikladnim samo za spaljivanje, sada je postizalo visoke cijene. ;aj gospodin s perom je
sakuplja umjetnina6 poneto sumnjivih umjetnina6 ali isto tako oito imu1an ovjek.
2harles je slijedio vitka djevojina leda uz stepenice6 i opet slike, i opet preteno one
sumnjive kole. &li sad je ve1 osje1ao preveliku tjeskobu a da bi na njih uop1e obra1ao
pozornost. <ad su krenuli drugim redom stuba, usudio se postaviti pitanje.
+ @ospoda 0oughvvood je ovdje zaposlena kao guvernanta8
%jevojka se zaustavila na pola stepenica i pogledala ga preko ramenaC iznena3enje, gotovo
veselost. 4atim je oborila pogled.
+ Vie nije guvernanta.
5jen se pogled na trenutak sastao s njegovim. ;ada je nastavila svojim putem.
%oli su do odmorita na drugom katu. 5jegov vodi, ta tajnovita djevojka, okrenula se kod
vrata.
+ *udite ljubazni i priekajte ovdje.
Ula je u sobu i ostavila irom otvorena vrata. 'zvana je 2harles mogao razabrati otvoren
prozor, ipkasti zastor, koji se lagano nadimao na ljetnom zraku, svjetlucanje rijeke iza ku1e
kroz li1e. !uo se tihi mrmor glasova. $alo se pomaknuo da bolje vidi u sobu. Sad je vidio dva
mukarca, dva gospodina. Stajali su pred slikom na stalku, koji je bio postavljen koso prema
prozoru da dobije vie svjetla. Vii od dvojice nagnuo se da bolje razgleda neki detalj, i tako
otkrio lice ovjeka koji je stajao iza njega. :n je sluajno pogledao ravno kroz vrata i u
2harlesove oi. 5eznatno je kimnuo glavom, zatim hitro pogledao u nekoga u skrivenom
drugom dijelu sobe.
2harles je stajao kao gromom pogo3en.
=er bilo je to lice koje je poznavao6 lice koje je jednom ak i sluao, vie od sata, dok je
"rnestina sjedila uz njega. 5emogu1e, a ipak... i onaj ovjek dolje> :ne slike i crtei> 5aglo se
okrenuo i, kao ovjek koji se probudio u ruan san, a ne iz njega, pogledao kroz visoki prozor
na kraju odmorita u zeleni vrt iza ku1e. 5ije vidio nita6 ve1 samo besmislenost njegove
pretpostavke da pale ene moraju i dalje padati + jer nije li doao da zaustavi silu tee8 *io je
jednako uzdrman kao to bi bio ovjek da iznenada ustanovi kako svijet oko njega stoji na
glavi.
5eki um.
5aglo se osvrnuo. Stajala je na vratima koja je netom zatvorila, poloivi ruku na mjedenu
kvaku, pomalo nejasna u iznenadnoj sjeni.
& njena odje1a> *ila je toliko drugaija, da je na trenutak pomislilo da to nije ona. Uvijek ju
je u svojim mislima vi3ao u nekadanjim haljinama, opsjednuto lice koje se izdie iz udovike
tmine. &li ovo je bio netko u kompletnoj odori 5ove ene, svjesno odbacuju1i sve suvremene
ormalne pojmove o enskoj modi. Suknja joj bila tople tamnoplave boje, pridrana u struku
grimiznim pojasom s pozla1enom kopom u obliku zvijezde6 koji je tako3er obuhva1ao
ruiasto i bijelo ispruganu svilenu bluzu, dugih rukava, laganu i lepravu, s njenim malim
ovratnikom od bijele ipke, privr1enim malim broem s kamejom. <osa je bila nehajno
povezana crvenom vrpcom na zatiljku.
;a uzbudljiva i boemska prikaza izazvala je u 2harlesu dvije neposredne reakcije6 prvo
umjesto da izgleda dvije godine starija, izgleda dvije godine mla3a6 a drugo, da se na neki
neshvatljivi nain nije vratio u "nglesku, ve1 da je napravio kruno putovanje natrag u
&meriku. =er upravo su se tako mnoge elegantne mlade ene tamo preko oblaile po danu. :ne
su shvatile razboritost takve odje1e + njezinu jednostavnost i dra, nakon onih nemogu1ih
turnira, steznika i krinolina. U Sjedinjenim %ravama 2harlesu se taj stil odijevanja, sa svojim
prepredenim i paradoksalno koketnim nagovjetajem emancipacije i u drugom smislu, inio
vrlo draesnim6 sada, kad je bio opsjednut tolikim drugim novim sumnjama, njegovi su obrazi
poprimili boju prilino nalik kao karanil ruiastim prugama na njenoj bluzi.
&li to zaprepatenje + to je ona sada, to je postala> + potisnuo je val olakanja. ;e oi, ta
usta, taj uvijek nazoan izazovni izraz... nita se od toga nije izgubilo. :na je iustinu bila ono
izuzetno stvorenje iz njegovih sretnih uspomena + ali procvjetala, ostvarena, okrilatila iz one
crne kukuljice.
%eset dugih trenutaka nije izgovorena ni jedna rije. ;ada je ona nervozno stegla ruke ispred
pozla1ene kope i oborila pogled.
+ <ako ste doli ovamo, gospodine Smithson8
:na nije poslala adresu. :na nije bila zahvalna. 5ije se sjetio da je njezino pitanje potpuno
identino onome koje je neko1 njoj postavio kad je ona neoekivano dola do njega6 ali osjetio
je da su njihove pozicije sada udnovato izmijenjene. :n je sad bio molitelj, ona nevoljki
sluatelj.
+ $ome je odvjetniku reeno da ovdje stanujete. 5e znam tko mu je rekao.
+ Vaem odvjetniku8
+ 4ar niste znali da sam raskinuo zaruke s gospo3icom Freeman8
Sad se ona zaprepastila. %ugo ga je ispitivaki promatrala, zatim oborila pogled. 5ije nita
znala. #riao je korak blie i tiho progovorio.
+ #retraio sam svaki ugao ovoga grada. Svakoga sam mjeseca oglaavao u novinama u nadi
da...
Sad su se oboje zagledali u tlo izme3u sebe6 u lijepi turski sag koji je pokrivao cijelu duinu
odmorita. #okuao je progovoriti normalnim glasom.
+ Vidim da ste... + nedostajalo mu je rijei. &li namjeravao je re1i, potpuno izmijenjena.
0ekla jeC + Bivot je sa mnom dobro postupao.
+ :naj gospodin unutra + nije li to... <imnula je u znak odgovora na ime u njegovim oima,
jo uvijek punim nevjerice.
+ & ova ku1a pripada...
;ada je lagano udahnula, jer mu se u ton odjednom uvukao prijekor. U mislima su vrebale
glasine koje je tko zna gdje uo. 5e o ovjeku kojega je vidio u sobi6 ve1 o onome kojega je
vidio u prizemlju. *ez upozorenja, Sarah je krenula prema stubama to su vodile na jo vii kat.
2harles je stajao kao ukopan. #ogledala ga je s oklijevanjem preko ramena.
+ $olim vas, do3ite.
#oao je za njom po stubama i otkrio da je ula u prostoriju okrenutu prema sjeveru, iznad
velikih vrtova pod prozorom. *io je to slikarski atelje. 5a stolu kraj vrata leala je hrpa crtea6
na stalku netom zapoeto ulje, puki obrisi, nagovjetaj mlade ene tuno oborena pogleda,
lagano skicirano li1e iza njene glave6 jo neka okrenuta platna, prislonjena uza zid6 uz drugi
zid, red kuka s kojih visi raznobojni niz enskih oprava, alova, marama6 veliki glineni 1up6
stolovi s priborom + tubama, kistovima, loni1ima boje. =edan bas relie, sitne skulpture, jedna
ara s rogozom. !inilo se da nema ni jednog kvadratnog metra bez nekog predmeta.
Sarah je stajala kraj prozora, okrenuvi mu leda.
+ =a sam mu amanuensis. #omo1nica.
+ Sluite mu kao model8
+ #onekad.
+ Shva1am.
&li nije shva1ao nita6 me3utim, krajikom oka spazio je jedan od crtea na stolu uz vrata.
*io je to enski akt, to jest akt od struka prema gore, dre1i amoru uz bok. !inilo se da lice
nije Sarino6 ali iz onoga kuta nije mogao biti siguran.
+ :vdje stanujete otkako ste otili iz "Jetera8
+ :vdje ivim godinu dana.
<ad bi je samo mogao upitati kako6 kako su se upoznali8 U kakvom odnosu ive8 :klijevao
je, zatim odloio eir, tap i rukavice na stolac kraj vrata. Sad joj je mogao vidjeti kosu u svom
njenom bogatstvu, rasputenu, gotovo do struka. !inila mu se manjom nego je se sje1ao6
sitnijom. =edan golub je doleprao kao da 1e se spustiti na prozorsku dasku pred njom6
preplaio se i odletio. %olje su se jedna vrata otvorila i zatvorila. 0azabirao se nejasan zvuk
mukih glasova koji su silazili niz stepenice. %ijelila ih je irina sobe. Sve ih je dijelilo. ;iina
je postala nesnosna.
:n je doao da je izbavi oskudice, nekakvog mrzovoljastog mjesta u mrzovoljastoj ku1i. U
punoj ratnoj opremi i oklopu, pripravan da ubije zmaja + a sad je djevica prekrila sva pravila.
5ije bilo ni lanaca, ni jecaja, ni mole1ivo ispruenih ruku. :sje1ao se kao ovjek koji se
pojavio na slubenoj soirUeji, uvjeren da ide na kostimirani ples.
+ :n zna da niste udata8
+ Vodim se kao udovica.
5jegovo idu1e pitanje bilo je nezgrapno6 ali izgubio je svaki osje1aj za takt.
+ !ujem da mu je ena umrla8
+ Umrla je. &li ne u njegovom srcu.
+ ' nije se ponovo oenio8
+ Stanuje u ovoj ku1i zajedno s bratom. + ;ada je dodala ime jo jedne osobe koja tu stanuje,
kao da eli nagovijestiti kako su 2harlesove jedva prikrivene strepnje bez temelja pred tim
dokazima napuenosti. &li ime koje je dodala u svakom je pristojnom viktorijancu pri koncu
ezdesetih godina toga stolje1a moralo izazvati otro negodovanje. Uas koji je izazvala
njegova poezija javno je izrazio =ohn $orle), jedna od onih vrijednih dua ro3enih da budu
samozvani predstavnici Ftj. prazne asadeG svojega doba. 2harles se prisjetio temeljnog izriaja
njegove osudeC Llibidinozni laureat gomile razvratnikaM. & sam gospodar ku1e> 5ije li uo da
uzima opijum8 U duhu mu se pojavila vizija nekakve orgijastine mUnage a Zuatre + a cinZ, ako
urauna i djevojku koja ga je uvela u ku1u. &li Sarin izgled nije upu1ivao ni na kakve orgije6
navesti tog pjesnika kao preporuku bio je ak dokaz stanovite nedunosti6 a to bi proslavljeni
predava i kritiar, nakratko vi3en kroz vrata, ovjek poneto pretjeranih ideja, nedvojbeno, ali
op1enito potovan i ugledan, radio u takvoj jazbini grijeha8
#retjerano istiem goru, to jest konormistiku, morlevjevsku polovicu 2harlesova duha6
njegova bolja polovica, ona koja mu je neko1 omogu1ila da kroz naslagu lvmeovske zlobe
smjesta prozre Sarinu pravu prirodu, snano se borila da odbaci njegove rune sumnje.
#oeo je tihim glasom govoriti o sebi6 dok je drugi glas u njemu proklinjao njegovu
sputanost, onu barijeru u njegovom duhu koja mu ne da da govori o bezbrojnim usamljenim
danima, usamljenim no1ima, njezinom duhu uz njega, nad njim, pred njim... o suzama, jer nije
znao kako da izgovori rije suze. #ripovijedao joj je to se dogodilo one no1i u "Jeteru.
@ovorio je o svojoj odluci6 o Samovom runom izdajstvu.
+ 5ita vam ne znai ovo to govorim8
+ Vrlo mi mnogo znai. ;ako mnogo da... 0ekao je blagoC + $olim vas, nastavite.
+ %a ne znam to da kaem.
' ona se odmaknula, kao da ga ne moe gledati dok mu je blizu. ;ek kad je stala kraj stalka,
usudila se da ga pogleda.
+ #romrmljala jeC + 5emam rijei.
& ipak je to izgovorila bez uvstava, bez trunka svitanja one zahvalnosti koju je tako
oajniki traio6 samo, okrutne li istine, zbunjeno i jednostavno.
+ 0ekli ste mi da me ljubite. %ali ste mi najve1i dokaz koji ena moe dati da... da ono to
nas je obuzelo nije bila tek najobinija uzajamna simpatija i privlanost.
+ ;o ne poriem.
:i su mu uvrije3eno i ogoreno sijevnule. :borila je oi pred tim pogledom. Eutnja se opet
vratila u sobu, i sad se 2harles okrenuo prema prozoru.
+ &li nali ste novije i upornije sklonosti.
+ $islila sam da vas ne1u nikad vie vidjeti.
+ ;o nije odgovor na moje pitanje.
+ 4abranila sam sama sebi da alim za nemogu1im.
+ ;o jo uvijek nije...
+ @ospodine Smithson, ja mu nisam ljubavnica. <ad biste ga poznavali, kad biste znali
tragediju njegovog privatnog ivota... ne biste ni aska bili tako... + ali uutjela je. #oao je
predaleko6 i sad je stajao crvenih obraza, udaren po prstima. ' opet utnja6 a tada je rekla
ravnomjernim glasomC + =a sam zaista nala nove sklonosti. &li ne onakve vrste na kakve vi
mislite.
+ :nda ne znam kako da protumaim va veoma uoljiv stid kad ste me ponovo ugledali. +
5ije rekla nita. + #remda mogu lako zamisliti da sad imate... prijatelje koji su mnogo
zanimljiviji i zabavniji nego to bih ja ikad mogao biti. + &li brzo je dodaoC + #risiljavate me da
se izraavam na nain koji mi je odvratan. + =o uvijek nije govorila nita. :krenuo joj se s
blijedim ogorenim smijekom. + Sad razumijem. Sad sam ja taj koji je postao mizantrop.
;akva mu je iskrenost bolje posluila. %obacila mu je hitar pogled, pogled pomalo zabrinut.
:klijevala je, a zatim donijela odluku.
+ 5ije mi to bio cilj. 2ilj mi je bio samo da uinim najbolje. 4lorabila sam vae povjerenje,
vau velikodunost, ja sam se, da, ja sam se bacila pred vas, silom vam se nametnula, premda
veoma svjesna da imate drugih obaveza. U to doba obuzelo me neko ludilo. 5isam to jasno
spoznala sve do onog dana u "Jeteru. 5ajgore to ste onda o meni mislili bila je ista istina. +
4astala je, on je ekao. + :d onda sam esto puta vidjela kako umjetnici unitavaju djelo koje
bi se amateru moglo initi posve dobro. =ednom sam zbog toga prosvjedovala. ;ada mi je
reeno da ako umjetnik nije svoj vlastiti najstroi sudac, nije dostojan da bude umjetnik.
Vjerujem da je to istina. Vjerujem da sam imala pravo da unitim to je medu nama zapoelo.
*ilo je u tome neke neistine, neke...
+ 5ije to bila moja krivnja.
+ 5e, nije bila vaa krivnja. + 4astala je, a tada nastavila blaim glasom. + @ospodine
Smithson, nedavno sam upamtila jednu reenicu gospodina 0uskina. #isao je o jednom
protuslovlju koncepcije. $islio je re1i kako je prirodno iskvareno izvjetaenim, isto neistim.
$islim da se upravo to dogodilo prije dvije godine. + %odala je tihoC + & ja i predobro znam
koji je bio moj udio.
U njemu se ponovo probudio udnovati osje1aj da ona polazi od pretpostavke svoje
intelektualne ravnopravnosti. Spoznao je tako3er to je oduvijek bilo disonantno me3u njimaC
ormalnost njegova jezika + predoena u svom najgorem obliku u onom ljubavnom pismu koje
nikad nije primila + i izravnost njezinog. %va jezika, otkrivaju1i na jednoj strani prazninu,
budalastu suzdranost + ali ona je netom rekla to, izvjetaenost koncepcije + a na drugoj
vrstinu i isto1u misli i ocjena6 razlika izme3u jednostavnog impresuma, recimo, i nekakve
stranice koju je ukrasio 5oel 7umphre)s, sve same vitice, uresi, barokni strah od praznine. ;o
je bilo pravo protuslovlje me3u njima, premda je to njezina dobrota + ili njezina tjeskobna elja
da ga se oslobodi + pokuavala sakriti.
+ $ogu li nastaviti tu metaoru8 4ar nije mogu1e ono to zovete prirodnim i istim dijelom
koncepcije izbaviti + zar nije mogu1e ponovo zapoeti odande8
+ *ojim se da nije.
&li nije htjela gledati u njega dok je to govorila.
+ *io sam etiri tisu1e milja daleko kad mi je stigla vijest da ste prona3eni. ;o je bilo prije
mjesec dana. :tada nisam proivio ni jednog sata a da nisam razmiljao o ovom razgovoru.
Vi... vi mi ne moete odgovoriti primjedbama o umjetnosti, ma kako one bile umjesne.
+ Svrha im je bila da budu primijenjene na ivot.
+ ;o 1e dakle re1i da me nikad niste ljubili.
+ 5e bih to mogla re1i.
:krenula se od njega. #onovo joj je pristupio i stao iza nje.
+ &li morate re1i> $orate re1iC L*ila sam potpuno zla, nisam u njemu nikad vidjela nita
drugo do oru3a kojim bih se mogla posluiti, unitenja koje bih mogla izazvati. =er sada uop1e
ne marim to me on jo voli, to na svim svojim putovanjima nije pronaao enu meni ravnu,
to je sad sablast, sjena, polubi1e, sve dotle dok je od mene odvojen.M + :na je pognula glavu.
Spustio je glas. + $orate re1iC L5e marim to se itav njegov zloin sastojao u nekoliko sati
neodlunosti, ne marim to je to okajao rtvuju1i svoj dobar glas, svoj...M ne da bi to bilo vano,
ja bih rtvovao sve to posjedujem jo stotinu puta kad bih samo znao... ljubljena moja Saro,
ja...
%oveo se opasno na rub suza. :prezno je pruio ruku prema njenom ramenu, dodirnuo ga6
ali netom ga je dodirnuo, nekakva neuhvatljiva ukru1enost u njenom dranju natjerala ga je da
je spusti.
+ 'pak postoji netko drugi.
+ %a. #ostoji netko.
@njevno je pogledao u njezino okrenuto lice, duboko udahnuo i onda velikim koracima
krenuo prema vratima.
+ $olim vas. $oram vam re1i jo neto.
+ 0ekli ste jedino to je vano.
+ ;aj netko nije ono to vi mislite>
5jen je ton bio sada tako nov, tako intenzivan da je on stao u pola kretnje prema eiru.
:svrnuo se na nju. Vidio je razdvojeno bi1eC staru Saru, prepunu optubi, i jednu koja ga je
preklinjala da je saslua. 4agledao se u pod.
+ 4aista postoji netko u onom smislu u kojem ste vi mislili. :n je... slikar koga sam ovdje
upoznala. Beli se za mene oeniti. =a mu se divim, potujem ga i kao ovjeka i kao umjetnika.
&li nikad se ne1u udati za njega. <ad bih ovog trenutka bila prisiljena da biram izme3u
gospodina..., izme3u njega i vas, ne biste iz ove ku1e otili nesretni. #reklinjem vas da mi to
vjerujete. + $alo mu se pribliila, neprestano mu gledaju1i u oi izravna kao uvijek6 i morao joj
je vjerovati. :pet je oborio pogled. + Suparnik koji vam je obojici zajedniki sam ja sama. =a se
ne elim udati. 5e elim se udati zato to... 5ajprije zbog svoje prolosti, koja me privikla na
samo1u. :duvijek sam mislila da je mrzim. Sada ivim u jednom svijetu gdje je samo1i veoma
lako izbje1i. ' ja sam ustanovila da mi je dragocjena. 5e elim dijeliti svoj ivot. Belim biti ono
to jesam, a ne ono to suprug, ma kako blag, ma kako trpeljiv, nuno oekuje da u braku
postanem.
+ & va drugi razlog8
+ $oj drugi razlog je moja sadanjost. 5isam nikad oekivala da 1u biti sretna u ivotu. &
ipak sam otkrila da sam sretna ovdje gdje se sada nalazim. 'mam posao koji je raznovrstan i
koji mi lei + posao tako ugodan da o njemu vie i ne mislim kao o poslu. Smijem svakodnevno
sluati razgovor genija. ;akvi ljudi imaju svojih greaka. Svojih mana. &li to nisu one koje
svijet obino rado zamilja. :sobe koje sam ovdje upoznala omogu1ile su mi da vidim
zajednicu u kojoj se iskreno nastoji na plemenitim ciljevima, zajednicu za kakvu nisam znala da
na ovom svijetu postoji. + :krenula se prema stalku. + @ospodine Smithson, ja sam sretna, ja
sam napokon stigla, ili mi se bar tako ini, onamo kamo spadam. ;o kaem s najve1om
ponizno1u. U meni nema ni traka genija, u meni nema niega do sposobnosti da pomaem
geniju na veoma sitan i ponizan nain. $oete pomisliti da sam imala mnogo sre1e. 5itko to ne
zna bolje od mene. &li vjerujem da toj svojoj dobroj sre1i neto i dugujem. 5e smijem je traiti
drugdje. $oram je shvatiti kao krhku i dragocjenu, kao neto ega se ne smijem liiti. :pet je
zastala, zatim se okrenula prema njemu. + $oete o meni misliti to god ho1ete, ali ne mogu
eljeti da mi ivot bude drugaiji nego sada. #a ak i onda kada me snubi ovjek koga cijenim,
koji me dira vie nego to pokazujem, od kojega ne zasluujem takvu njenu irokogrudnost
uvstava. + :borila je oi. + ' kojega preklinjem da me shvati.
5ekoliko je puta 2harles poelio da prekine taj eredo. Sve su mu se iznesene zasade inile
heretinima6 ali duboko u njemu raslo je divljenje prema tom sada heretiku. 5i jedna druga nije
se mogla s njom mjeriti6 jo manje nego ikad prije. Vidio je da ju je (ondon i njezin novi ivot
na neki neuhvatljiv nain izmijenio6 usavrio joj rjenik i naglasak, artikulirao intuiciju,
produbio jasno1u poimanja6 vidio je da ju je sada usidrio, u neko1 mnogo nesigurnije sidrite, u
njezino temeljno poimanje ivota i njezine uloge u njemu. 5jezina arolika odje1a isprva ga je
zavela. &li poeo je poimati da je ta odje1a tek jedan initelj njene nove svijesti o sebi i
samopouzdanja6 izvanjska odora vie joj nije bila potrebna. ;o je shvatio6 a ipak nije elio
shvatiti. $alo se vratio u sredite sobe.
+ &li ne moete samo tako odbaciti svrhu zbog koje je ena stvorena. ' to zato8 5e kaem
nita protiv gospodina... + pokazao je rukom na ulje na stalku + ... i njegova kruga. &li ne
moete slubu njima staviti iznad prirodnog zakona. + 'skoristio je svoju prednost. + ' ja sam se
izmijenio. $nogo sam nauio sam o sebi, o onome to je prije bilo lano u meni. 5e postavljam
nikakvih uvjeta. Sve to gospo3ica Sarah 9oodru jest, gospoda 2harlesa Smithsona moe i
dalje biti. 5e bih vam uskra1ivao va novi svijet ili va stalni uitak u njemu. 5e nudim vam
nita vie nego proirenje vae sadanje sre1e.
#rimakla se prozoru, a on se pribliio stalku, ne skidaju1i pogleda s nje. 5apola se okrenula.
+ 5e razumijete me. 5ije to vaa krivnja. Veoma ste prijazni. &li mene nije mogu1e
razumjeti.
+ 4aboravljate da ste mi to ve1 prije rekli. !ini mi se da to kod vas postaje pitanje ponosa.
+ 7tjela sam re1i da ja ne mbgu razumjeti ni sama sebe. ' ne mogu vam re1i zato, ali
vjerujem da moja sre1a ovisi o tom nerazumijevanju.
2harles se nasmijeio, sebi uprkos. + ;o je besmisleno. 5e elite razmotriti moju prosidbu
zato to bih vas mogao navesti da samu sebe razumijete.
+ :dbijam, kao to sam odbila i onog drugog gospodina, zato to vi ne moete razumijeti da
to za mene nije besmislica.
' opet mu je okrenula leda. & on je razaznao traak nade, jer u njezinom je dranju, dok je
prstima kopkala po neemu na bijelom prozorskom okviru pred sobom, bilo neto od
izdajnikog stida tvrdoglavog djeteta.
+ ;ime se ne1ete izvu1i. $oete za sebe sauvati koliko god ho1ete tajnovitosti. :na 1e za
mene ostati nepovrediva.
+ 5e bojim se ja vas. *ojim se vae ljubavi prema meni. ' predobro znam da u njoj nita ne
ostaje nepovredivo.
:sje1ao se poput ovjeka kojemu je uskra1eno bogatstvo zbog neke trivijalne reenice u
zakonskoj ispravi6 rtve pobjede iracionalnog zakona nad racionalnom namjerom. &li ona se
nije eljela pokoriti razumu6 moda 1e biti osjetljivija na uvstva. $alo je oklijevao, zatim joj
se pribliio.
+ =este li mnogo mislili na mene za mog izbivanja8
;ada ga je pogledala6 pogledom koji je bio gotovo opor, kao da je predvidjela tu novu taktiku
napada i gotovo je radosno doekala. 5a trenutak je okrenula glavu i zagledala se u krovove
ku1a preko vrtova.
+ 'sprva sam mnogo mislila na vas. $islila sam na vas est mjeseci kasnije, kad sam prvi put
vidjela jedan od oglasa koji ste uvrstili...
+ %akle ste ipak znali>
&li ona je neumoljivo nastavila. + ' koji me prisilio da promijenim stan i ime. $alo sam se
raspitala. ;ek sam tada saznala, ne prije, da se niste oenili gospo3icom Freeman.
Stajao je i ukoen i pun nevjerice pet dugih sekundi6 a tada ga je ona hitro i iskosa pogledala.
Uinilo mu se da u njezinim oima vidi blagi trijum, kao da je uvijek drala taj adut u pripremi
+ i jo gore, ekala da ga pokae tek kad vidi sve to on dri u ruci. ;iho se odmaknula, i bilo je
vie strahote u tom miru, toj oiglednoj ravnodunosti, nego u samoj kretnji. Slijedio ju je
pogledom. ' moda je napokon ipak poeo poimati njezinu tajnu. :tpoelo je neko uasno
iskrivljavanje ljudske spolne sudbine6 on je bio tek puki pjeak, pion u mnogo zamanijoj bici6 i
poput svih bitaka, ta se nije vodila oko ljubavi, ve1 oko posjedovanja i teritorija. Vidio je jo
dubljeC nije rije o tome da je mrzila mukarce, da je bitno prezirala njega vie nego druge
mukarce, ve1 da su njezini manevri bili naprosto dio njezinog naoruanja, puki instrumenti
koji su vodili nekom ve1em cilju. Vidio je jo dubljeC da je njena navodna sadanja sre1a jo
jedna la. U njenom temeljnom bi1u ona je i dalje patila, jednako kao i prije6 i to je bila ta tajna
koju je ona istinski i konano uvala, toliko u strahu da je on ne otkrije.
5astupila je utnja. + 5iste mi dakle samo upropastili ivot. U tome ste ak i uivali.
+ 4nala sam da se iz ovakvog sastanka moe izroditi samo nesre1a.
+ $islim da laete. $islim da ste se radovali pri pomisli na moju nevolju. ' mislim da ste
upravo vi poslali ono pismo onom odvjetniku. + 5jen je pogled to odluno zanijekao, ali on
gaje doekao hladnom grimasom. + 4aboravljate da ja ve1 znam, na svoju tetu, kako vjeta
glumica moete biti kada to odgovara vaim ciljevima. (ako mi je pogoditi zato sam sada
pozvan da dobijem ovaj coup de grace. 'mate novu rtvu. $ogu utaiti vau nezasitnu i
neenstvenu mrnju prema mom spolu jo jedan jedini posljednji put... a onda mogu biti
otputen.
+ #ogreno me sudite.
&li rekla je to previe smireno, kao da je sve njegove optube nisu ni dotakle6 ak kao da
duboko u sebi perverzno uiva u njima. :goreno je stresao glavom.
+ 5e. :nako je kao to kaem. 5e samo da ste mi zabili no u grudi, ve1 uivate da ga
zakre1ete. + Sada je stajala zagledana u njega, kao protiv svoje volje, ali hipnotizirana, drski
zloinac koji oekuje osudu. :n ju je izgovorio.
+ %o1i 1e dan kad 1ete biti pozvani da odgovarate za ono to ste mi skrivili. ' ako ima pravde
na nebesima + vaa 1e kazna potrajati dulje od vjenosti.
$elodramatske rijei6 a ipak su rijei ponekad manje vane od dubine emocija iza njih + a
one su potekle iz 2harlesovog itavog bi1a i oaja. :no to je iza njih vapilo, nije bila
melodrama, ve1 tragedija. =o jedan dugi trenutak ostala je zagledana u njega6 neto od uasne
povrije3enosti njegove due odrazilo se u njezinim oima. :tro i naglo spustila je glavu.
:klijevao je jo jednu sekundu6 lice mu je bilo poput posljednjeg zida brane koja se rui,
tako je golema bila teina prokletstva koja je hue1i navaljivala na nju. &li isto tako naglo kao
to je ona poprimila izraz krivnje, on je stegao vilice, okrenuo se na peti i zakoraio prema
vratima.
#rikupivi suknju jednom rukom, potrala je za njim. 5aglo se okrenuo pri tom zvuku, ona
je naas zastala kao izgubljena. &li prije nego to je mogao nastaviti svojim putem, hitro je
prola kraj njega prema vratima. Ustanovio je da mu je preprijeila izlaz.
+ 5e mogu dopustiti da odete uvjereni u to. @rudi su joj se nadimale kao da nema daha6 oi
su joj bile uprte u njegove, kao da se potpuno pouzdaje da 1e ga zaustaviti njihovom
izravno1u. &li kad je napravio ljutitu kretnju rukom, progovorila je.
+ U ovoj ku1i ima jedna dama koja me poznaje, koja me razumije bolje od bilo koga na
svijetu. :na vas eli vidjeti. $olim vas da joj to dopustite. :na 1e protumaiti... moju pravu
prirodu mnogo bolje nego to bih ja to sama mogla.
:na 1e protumaiti da moje ponaanje prema vama ne zasluuje takvu osudu kao to vi
vjerujete.
5jegove su oi plamtjele uprte u njene6 kao da 1e sada dopustiti onoj brani da popusti.
5apravio je vidljivo teak napor da se suzdri6 da pogasi vatru, povrati led6 i uspio je.
+ 4aprepaten sam to vjerujete da bi mi neki neznanac mogao razjasniti vae ponaanje. &
sada...
+ :na eka. 4na da ste ovdje.
+ 5ije me briga, pa ba da je i sama kraljica. 5e elim je vidjeti.
+ =a ne1u biti nazona.
5jezini su se obrazi zacrvenjeli, bili su gotovo isto tako crveni kao 2harlesovi. #rvi + i
posljednji + put u ivotu doao je u napast da se poslui izikom snagom nad pripadnicom
slabijeg spola.
+ :dmaknite se>
&li ona je stresla glavom. ;o je sad ve1 prelazilo rijei6 pitanje volje. %ranje joj je bilo
napeto, gotovo tragino6 a ipak se neto neobino krilo u tim njenim oima + neto se dogodilo,
nekakav nejasan lahor iz drugoga svijeta neprimjetno je pirio medu njima. #romatrala ga je kao
da zna da ga je zadrala6 pomalo preplaena, nesigurna to 1e poduzeti6 a ipak bez
neprijateljstva. @otovo kao da se ispod povrine ne krije nita do znatieljeC iekivanje
rezultata jednog pokusa. 5eto se u 2harlesu pokolebalo. Spustio je pogled. 'za svog njegovog
gnjeva stajala je spoznaja da je jo uvijek ljubi6 da je to jedno jedino bi1e iji gubitak nikad ne
bi mogao zaboraviti. #rogovorio je pozla1enoj kopi.
+ Sto bih sad trebao razumjeti8
+ :no to bi manje astan gospodin ve1 prilino davno pogodio.
Udubio se u njezine oi. 5ije li tu negdje nazreo traak smijeka8 5e, ne moe biti. 5ije ga
bilo. 4adrala ga je u tim tajnovitim oima jo jedan trenutak, tada se odmakla od vrata i prila
zvoncu uz kamin na drugom kraju sobe. $ogao je slobodno oti1i6 ali promatrao ju je ne
maknuvi se s mjesta. LEto bi manje asni gospodin...M <akvom novom strahotom sada prijeti>
%ruga ena, koja je poznaje i razumije bolje nego... ta mrnja prema mukarcu... ova ku1a
nastanjena... nije se usudio to u sebi ni izgovoriti. #ovukla je mjedeno dugme i opet mu prila.
+ :dmah 1e do1i. + Sarah je otvorila vrata6 pogledala ga ispod trepavica. + $olim vas da
sasluate to 1e vam re1i... i da joj ukaete potovanje koje njezin poloaj i dob zasluuju.
' nestala je. &li ipak je u tim posljednjim rijeima ostavila bitan klju za rjeenje problema.
Smjesta je pogodio koga 1e uskoro upoznati. *ila je to sestra njezinog poslodavca, pjesnikinja
Fvie ne1u kriti imenaG gospo3ica 2hristina 0ossetti. %akako> 5ije li u njezinim stihovima, u
onim rijetkim prilikama kad bi ih pogledao, uvijek nalazio stanoviti neshvatljivi misticizam8
Strastvenu nejasno1u, dojam duha suvie okrenutog prema svojoj nutrini i enstveno
zakuastog6 iskreno reeno, prilino smijeno zbrkanog u pogledu granica ljudske i boanske
ljubavi8
Velikim je koracima pristupio vratima i otvorio ih. Sarah je bila kraj vrata na drugom kraju
odmorita, tek to nije ula. #ogledala je u njega i on je otvorio usta da neto kae. &li odozdo
se zauo tihi um. 5etko se uspinjao stubama. Sarah je prinijela prst usnama i nestala u sobi.
2harles je oklijevao, zatim se vratio natrag u atelje i priao prozoru. Sad je shvatio koga
valja kriviti za Sarinu ivotnu ilozoiju + onu koju je #unch neko1 nazvao rasplakanom
majkom nadstojnicom, histerinom usidjelicom preraaelitskog bratstva. <ako je oajniki
poelio da se nikad nije vratio> %a se bar opirnije raspitao prije nego to je sebe doveo u
ovakav nevoljni poloaj> &li nije bilo druge6 i iznenada je ustanovio da je odluio, i to ne bez
nekog mranog uitka, da ne1e biti ba tako kako ta dama poetesa ho1e. :n moda za nju nije
nita vie do zrnca pijeska medu bezbrojnim milijunima, puki dosadni korov u ovom
egzotinom vrtu...
4auo se zvuk. :krenuo se, i to vrlo hladna i ukoena lica. &li nije to bila gospo3ica
0ossetti, samo djevojka koja ga je dovela na kat, i koja je sada nosila malo dijete na ruci.
4acijelo je vidjela odkrinuta vrata i naprosto se navirila unutra na putu u nekakvu djeju sobu.
!inilo se da je iznena3ena to ga vidi sama.
+ @ospo3a 0ough?ood je otila8
+ %ala mi je do znanja... da jedna dama eli sa mnom izmijeniti nekoliko rijei nasamo.
#ozvala ju je.
%jevojka je kimnula glavom. + 0azumijem.
&li umjesto da se povue, kao to je 2harles oekivao, ona je stupila u sobu i postavila dijete
na sag kraj stalka.
#osegla je u dep pregae, izvukla i pruila joj krpenu lutkicu, zatim naas klekla kao da se
eli uvjeriti da je dijete sasvim zadovoljno. ;ada se bez upozorenja uspravila i graciozno uputila
prema vratima. 2harles je dotle stajao pomalo uvrije3ena, a pomalo zbunjena izraza lica.
+ %rim da 1e dama uskoro sti1i8
%jevojka se okrenula. 5a usnama joj je lebdio mali smijeak. ;ada je pogledala u dijete dolje
na sagu.
+ Ve1 je stigla.
*arem deset sekundi nakon to su se vrata zatvorila, 2harles je nepomino stajao i zurio.
*ila je to mala djevojica, tamne kose i bucmastih ruica6 tek neto vie od dojeneta, a ipak
mnogo manje od djeteta. !ini se da je iznenada shvatila da je 2harles ivo bi1e. #ruila mu je
lutkicu s nekim nerazumljivim zvukom. %oivio je ozbiljne sive arenice u pravilnom licu,
neku bojaljivu dvojbu, kao da nije posve sigurna to je on... sekundu kasnije kleao je pred
njom na sagu, pomagao je da se uspravi na nesigurnim noicama, razgledaju1i to malo li1e kao
neki arheolog koji je netom iskopao prvi primjerak drevnog izgubljenog pisma. %jevojica je
pokazala nedvojbene znakove da joj se to ispitivanje ne svi3a. $oda je previe vrsto stegao
krhke ruice. Burno je popipao depove trae1i sat, kao neko1 u slinoj nevolji. #roizveo je
jednako dobar uinak6 i za nekoliko trenutaka mogao je podi1i dijete bez prosvjeda i odnijeti je
do stolca uz prozor. Sjedila mu je na koljenima sva zaokupljena srebrnom igrakom6 a on, on je
bio zaokupljen njezinim licem, njezinim ruicama, svakim njezinim pedljem.
' svakom rijei koja je u toj sobi bila izgovorena. =ezik je kao tat6 toliko ovisi o uglu pod
kojim se dri.
!uo je tiho otvaranje vrata. &li nije se okrenuo. 5akon jednog aska osjetio je ruku poloenu
na visoki naslon drvenog stolca na kojem je sjedio. 5ije progovorio, niti je vlasnica ruke
progovorila6 zaokupljeno satom, utjelo je i dijete. U nekoj udaljenoj ku1i neka je amaterka,
dama s mnogo vremena ali malo talenta + jer je izvedba bila vrlo bijedna, i ublaena samo
udaljeno1u + poela svirati glasovirC 2hopinova mazurka prodirala je kroz zidove, kroz li1e i
sunane zrake. Samo to kolebljivo napredovanje zvuka nagovijetalo je progres. 'nae se
dogodilo nemogu1e. #ovijest se svela na ivu toku, na utjelovljenu otograiju.
&li maloj curici je postalo dosadno i posegla je za majinim rukama. *ila je podignuta,
zanjihana i onda odnesena nekoliko koraka dalje. 2harles je i dalje prilino dugo zurio kroz
prozor. ;ada je ustao i okrenuo se prema Sari i njenom teretu. :i su joj jo uvijek bile ozbiljne,
ali na usnama joj je igrao blagi smijeak. Sad ga je zaista muila. &li on bi prevalio i etiri
milijuna milja da bude tako muen.
%ijete je pokazalo prema podu, jer je ondje vidjelo lutkicu. Sarah se naas sagnula, podigla
je i dala joj je. 5a trenutak je motrila djetece oslonjeno o svoje rame, zaokupljeno igrakom6
tada joj se pogled zaustavio na 2harlesovim nogama. 5ije ga mogla pogledati u oi.
+ <ako joj je ime8
+ (alage. + 'zgovorila je to kao daktil. =o uvijek nije bila kadra podi1i pogled. + @ospodin
0ossetti pristupio mi je jednog dana na ulici. 5isam to znala, ali on me ve1 dulje vremena
promatrao. 4amolio je za doputenje da me narie.
=o nije bila ro3ena. <ad je saznao za moje prilike bio je prema meni neobino ljubazan, u
svakom pogledu. :n je sam predloio to ime. :n joj je kum. + #romrmljala jeC + 4nam da je
udno.
!udna su nedvojbeno bila 2harlesova uvstva6 a taj neobian zahtjev da dade svoje miljenje
o tako, u ovim okolnostima, trivijalnom pitanju, jo je samo pove1ao tu udnovatost6 kao da ga,
u trenutku kad je brod udario o podvodni greben, netko pita za savjet kojom bi tkaninom bilo
najbolje presvu1i sjedala u kabinama. & ipak je ustanovio da je potpuno odsutno odgovorio.
+ ;o je grko ime. :d lalageo, blebetati kao potoi1.
Sarah je priklonila glavu, kao da edno zahvaljuje na tom etimolokom objanjenju. '
2harles je i dalje zurio u nju, dok su mu se jarboli lomili, i povici utopljenika odjekivali u
njegovim unutarnjim uima. 5ikad joj ne1e oprostiti.
!uo ju je kako ap1eC + 5e svi3a ti se8
+ =a... + zagrcnuo se. + %a. %raesno ime.
' opet je priklonila glavu. &li on se nije mogao pomaknuti, nije mogao iz svojeg pogleda
ukloniti uasan upit6 kao to ovjek zuri u urueni zid koji ga je mogao, da je proao samo
trenutak kasnije, smrviti i unititi6 u sluaj, taj element koji ljudski mentalitet tako esto
zanemaruje, odbacuje u otpad mita, koji se utjelovio u tom liku, u tom dvostrukom liku pred
njim. 5jezine su oi i dalje bile oborene, zakrinkane tamnim trepavicama. &li vidio je, ili
osjetio suze na njima. 5ehotice je zakoraio prema njoj. ;ada je nakon dvaPtri koraka stao. 5e
moe, ne moe... rijei su, premda tihe, provalile iz njega.
+ &li zato8 4ato8 & to da nikad nisam...
@lava joj se spustila jo nie. =edva je razabrao njen odgovor.
+ ;ako je moralo biti.
' on je shvatioC to je bilo u bojim rukama, u 5jegovom opratanju njihovih grijeha. & ipak
je i dalje nepomino gledao u njezino skriveno lice.
+ & sve one okrutne rijei koje si izgovorila... prisilila me da izgovorim zauzvrat8
+ $orale su biti izgovorene.
5apokon je podigla pogled prema njemu. :i su joj bile pune suza, a pogled nepodnoljivo
gol. Svi smo mi jednom ili dvaput u naem ivotu primili i podijelili takav pogled6 onaj u kojem
se svjetovi otapaju, prolosti nestaju, trenutak kad znamo, u nepokolebljivosti najdublje
potrebe, da stijena vjekova ne moe biti nita drugo do ljubavi, ovdje, sada, u ovim dvjema
rukama koje se spajaju, u toj slijepoj utnji u kojoj se jedna glava smiruje ispod druge6 i koju
2harles, nakon zgusnute vjenosti prekida, premda je pitanje vie izdahnuto nego izgovoreno.
+ 7o1u li ikad u ivotu razumjeti tvoje parabole8
@lava se na njegovim grudima nijemo, ali estoko stresa. %ugi trenutak. #ritisak usana na
crvenkastosme3u kosu. U onoj udaljenoj ku1i nedarovita dama, nedvojbeno u nastupu kajanja
Fili moda preplaena izmuenim duhom jadnog 2hopinaG, prestaje svirati. & (alage, kao da ju
je milosrdna utnja navela da razmilja o estetici glazbe i da, poto je razmislila, lupi svojom
krpenom lutkicom po njegovom sputenom obrazu, podsje1a svog oca + a ve1 je i krajnje
vrijeme + da nas tisu1u violina mogu vrlo brzo prezasititi bez udaraljki.
61
Cvolucija je naprosto proces u kojemu sluaj "sluajne mutacije u spirali nukleinske
kiseline, izazvane prirodnim zraenjem& sura-uje s prirodnim zakonima da stvori ive o'like,
sve 'olje i 'olje prilago-ene odranju.
MAR#! 4ARD!ER, S*e'tran( '*e)(r
7stinska vrlina jest postupati u skladu s onim to ovjek zna
MAHE? AR!O%D, A(-&e@n(>e (1868)
Utvr3eno je pravilo romanopieva zanata da nikad pri kraju knjige ne uvodi nove likove,
osim veoma nevanih. 5adam se da 1e mu (alage biti oprotena6 ali osoba koja izgleda tako
neobino vano i koja je, u toku posljednjeg prizora, stajala naslonjena na ogradu nasipa
nasuprot 2he)ne 9alku broj ,., rezidenciji gospodina %antea @abriela 0ossettija Fkoji je, kad
smo ve1 kod toga, uzimao klorPhidrat, + i umro od njega, a ne od opijumaG moda na prvi
pogled predstavlja grubo krenje toga pravila. 5isam ga elio uvesti6 ali budu1i da je on vrst
ovjeka koji ne moe podnijeti a da ne bude u sreditu pozornosti, vrst ovjeka koji putuje
prvim razredom ili uop1e ne putuje, za koga je prvo lice jednine jedina zamjenica, kojemu je
ukratko na pameti, sve to je prvo, a budu1i da sam opet ja vrst ovjeka koji se ne eli miieati
u poslove prirode Fak i najgoreG, on je sam uao + ili kao to bi on rekao, uao je onakav kakav
uistinu jest. 5e1u sad razra3ivati implikaciju da je po tome ranije bio unesen kakav uistinu nije,
te stoga zapravo uop1e nije novi lik6 ali budite uvjereni da je ta osoba, unato vanjskom
izgledu, lik veoma nevaan + minimalan, zapravo kao atom gama zraka.
<akav uistinu jest... a ta njegova prava boja nije ugodna boja. 5eko1 puna, patrijarhalna
brada iz odjeljka u vlaku, podiana je u neto pomalo kicoko, i pomalo rancusko. 5jegova
odje1a, raskono izvezeni ljetni prsluk, tri prstena na rukama, panatella u jantarnom ibuku,
tap s malahitnim drkom, pokazuje izrazito nametljivu crtu. :n izgleda manjePvie kao da se
odrekao propovijedanja i da se bacio na veliku operu6 i da mu ovo drugo uspijeva mnogo bolje
od prvoga. 2ijeli njegov lik, ukratko, vie nego upu1uje na nekakvog uspjenog impresarija.
& sada, dok se nehajno oslanja na ogradu iznad rijeke, blago stee vrh nosa izme3u zglavaka
prstenjem oki1enog kaiprsta i srednjeg prsta. !ovjek dobiva dojam da teko suspree smijeh.
@leda uporno prema ku1i gospodina 0ossettija6 i to gotovo s nekim posjednikim izrazom kao
da je to neko novo kazalite koje je netom kupio, i prilino je uvjeren da ga moe ispuniti. U
tome se nije izmijenioC on veoma oigledno promatra svijet kao neto to moe slobodno
posjedovati i koristiti kako eli.
&li sada se uspravlja. :va lcnerie u 2helsea bila je ugodan intermezzo, ali njega oekuje
vaniji posao. 'zvlai svoj sat + marke *reguet + i odabire mali kljui1 iz velikog niza na
drugom zlatnom lancu. #omie kazaljke da naravna sat. !ini se + premda je to neobino na
instrumentu iz radionice najve1eg urara na svijetu + da je urio otprilike etvrt sata. ;o je
dvostruko neobino, jer nigdje na vidiku nema sata po kojemu je mogao otkriti greku na svojoj
uri. &li moemo pogoditi razlog. :n se podmuklo opskrbljuje izlikom to kasni na svoj
slijede1i dogovor. :dre3ena vrst bogataa ne moe podnijeti da ispadne kriva, ak i u
najbeznaajnijim sitnicama.
4apovjedniki poziva tapom jedan otvoreni landau, koji eka otprilike sto metara daleko.
<oija spremno prilazi ploniku kraj njega. (akaj skae i otvara vrata. 'mpresario se uspinje,
sjeda, raskono se naslanja na grimiznu kou, odbacuje pokriva s monogramom, koji mu lakaj
nudi da pokrije noge. (akaj zatvara vrata, klanja se, zatim se prikljuuje svom kolegi, sluzi na
baku. Smjer je zadan, koija dodiruje svoj eir drkom bia.
' ekipaa se ustro otiskuje od plonika.
+ 5e. :nako je kao to ja kaem. 5e samo da ste mi zabili bode u grudi, ve1 uivate da ga
zakre1ete. Sada je stajala zagledana u 2harlesa, kao protiv svoje volje, ali hipnotizirana, drski
zloinac koji oekuje osudu. :n ju je izgovorio. + %o1i 1e dan kad 1ete biti pozvani da
odgovarate za ono to ste mi skrivili. ' ako ima pravde na nebesima + vaa 1e kazna potrajati
dulje od vjenosti>
:klijevao je jo jednu sekundu6 lice mu je bilo poput posljednjeg zida brane koja se rui,
tako je golema bila teina prokletstva koje je hue1i navaljivalo na nju. &li isto tako naglo kao
to je ona poprimila izraz krivnje, on je stegao vilice, okrenuo se na peti i zakoraio prema
vratima.
+ @ospodine Smithson>
#reao je jo korak, dva6 zaustavio se, i pogledao je preko ramena6 a tada je u strastvenom i
odlunom nepratanju, zurio u podnoje vrata pred sobom. !uo je laki um njene odje1e. Stala
je tik iza njega.
+ 5ije li to dokaz onoga to sam netom rekla8 %a bi bilo bolje da nikad jedno drugo nismo
vidjeli8
+ Vaa logika pretpostavlja da sam poznavao vau pravu prirodu. &li nisam.
+ =este li sigurni8
+ $islio sam da je vaa gospodarica u ()meu sebino i bigotno stvorenje. Sada shva1am da
je bila svetica u usporedbi sa svojom drubenicom.
+ & ne bih li ja bila sebina da sam rekla, svjesna da vas ne mogu voljeti kao to supruga
mora voljeti, da me moete uzeti za enu8
2harles ju je ledeno pogledao. + *ilo je vrijeme kad ste o meni govorili kao o svom
posljednjem utoitu, kao o svojoj jedinoj preostaloj nadi u ivotu. 5ae su se uloge sada
izmijenile. Vi za mene nemate vremena. U redu. &li nemojte se pokuavati braniti. ;ime samo
pojaavate zlobom i onako teku uvredu.
;o mu je cijelo vrijeme bilo na umuC njegov najjai, premda zaista nizak i bijedan argument.
' kad ga je izgovorio, nije mogao prikriti svoje drhtanje, injenicu da je na kraju snaga, da je
beskrajno povrije3en. #osljednji put ju je bolno pogledao, a tada se prisilio da krene dalje i
otvori vrata.
+ @ospodine Smithson>
:pet. & sada je osjetio njezinu ruku na svojoj nadlaktici. #o drugi put je zastao ukoen, i
mrzio tu ruku i svoju slabost to doputa da ga paralizira. <ao da mu je pokuavala re1i neto
to nije mogla iskazati rijeima. $oda nita vie osim geste aljenja, isprike. & ipak, da je bilo
samo to, njena bi ruka zacijelo pala im ga je dodirnula6 i to ga je ne samo psiholoki ve1 i
iziki zadravalo. Vrlo sporo okrenuo je glavu i pogledao je6 i na svoje zaprepatenje ugledao
je u njenim oima, ako ve1 ne na usnama, nagovjetaj smijeka, neto to je izdaleka podsjetilo
na onaj smijeak koji mu je, tako udnovato, uputila jo neko1, onda kad su ih zamalo
iznenadili Sam i $ar). =e li to bila ironija, pokuaj da mu kae da ne smije tako ozbiljno
shva1ati ivot8 #osljednje nasla3ivanje njegovom nevoljom8 &li i tada bi se, dok ju je ispitivao
svojim oajnim i potpuno nenasmijeenim pogledom, njena ruka zacijelo spustila. & ipak je jo
uvijek osje1ao njen pritisak na nadlaktici6 kao da mu govori, gledaj, zar ne vidi, rjeenje
postoji8
' sinulo mu je. Spustio je pogled na njenu ruku, a tada ga opet podigao prema licu. #olako,
kao u znak odgovora, njeni su se obrazi zalili rumenilom, a smijeak je nestao iz oiju. 0uka joj
je pala uz bok. ' ostali su tako zagledani jedno u drugo kao da je odje1a iznenada spala s njih i
ostavila ih tako suoene u golotinji6 ali za njega kudikamo manje u seksualnoj golotinji nego u
klinikoj, u golotinji u kojoj je skrivena rakrana odjednom bila otkrivena u svoj svojoj
odvratnoj zbilji. ;raio je u njenim oima neki dokaz njenih istinskih namjera, i pronaao samo
duh pripravan da rtvuje sve osim sebe sama + pripravan da se odrekne istine, uvstava, moda
ak i itave enske ednosti da bi sauvao vlastiti integritet. ' tu je, u toj mogu1nosti kasnijeg
rtvovanja, na trenutak doao u napast. =asno je vidio strah iza sad oigledne svijesti da je
napravila pogrean potez6 i da bi prihvatiti njenu ponudu platonskog prijateljstva, + pa ak i ako
ono jednog dana preraste u neto prisnije, ali nikad posve1eno, znailo najtee je povrijediti.
&li im je to shvatio, shvatio je i zbilju takvog aranmana + kako bi postao tajnom rtvom te
pokvarene ku1e, ukrobljeni soupirant, ku1no magare. Spoznao je i shvatio bit svoje
superiornosti nad njomC koja nije bila superiornost roda ili obrazovanja, niti inteligencije, niti
spola, ve1 sposobnosti da daje, a istodobno nesposobnosti da pravi ustupke. :na je mogla dati
samo da bi posjedovala6 a njega posjedovati + bilo zato to je bio ono to jest, bilo zato to je
elja za posjedovanjem bila u njoj toliko jaka da ju je morala neprestano obnavljati da se nikad
nije mogla zadovoljiti samo jednim osvajanjem, ili zato ... ali on to nije mogao saznati i nikad
ne1e + posjedovati njega nije bilo dovoljno.
' napokon je shvatio da ona zna da 1e je on odbiti. :d poetka je njime upravljala. ' upravljat
1e do kraja.
#osljednji put ju je pogledao estoko i s odbijanjem, a zatim iziao iz sobe. 5ije ga vie
pokuavala zadrati. @ledao je ravno pred sebe, kao da su slike na zidovima, pored kojih je
prolazio, niz utljivih gledalaca. *io je posljednji astan ovjek na putu k vjealima. :sje1ao je
neodoljivu elju da plae6 ali nita ne1e izvu1i suzu iz njega u toj ku1i. ' da krikne. <ad je siao
u predvorje, djevojka koja ga je prije odvela gore izila je iz jedne sobe dre1i malo dijete u
rukama. :tvorila je usta da progovori. 2harlesov izbezumljeni, ali ipak ledeni pogled ju je
uutkao. 'ziao je iz ku1e.
& na vratima, kad se budu1nost pretvorila u sadanjost, ustanovio je da ne zna kamo 1e. <ao
da se odjednom preporodio, premda sa svim svojim sposobnostima i uspomenama odraslog
ovjeka. &li bespomo1an kao dijete + sve valja poeti iznova, sve valja nanovo nauiti> #reao
je ulicu ukoso, slijepo, ni jednom se ne osvrnuvi, i doao do nasipa. *io je pust6 samo je u
daljini vidio landau, s konjima u kasu, koji se izgubio iz vida kad je stigao do ograde.
4urio je a da nije znao zato u sivu rijeku, koja je sada bila blizu, u plimu. ;o je znailo
povratak u &meriku6 to je znailo trideset i etiri godine munog napredovanja prema gore +
sve uzalud, uzalud, uzalud, opet na istom mjestu6 to je znailo, u to je bio uvjeren, celibat srca
jednako potpun kao njezin6 to je znailo + i dok se sve ono to je to znailo, bilo u budu1nosti,
bilo retrospektivno, poelo ruiti na njega kao crna lavina, napokon se ipak okrenuo i pogledao
natrag u ku1u iz koje je maloas iziao. Uinilo mu se da je na jednom od gornjih prozora bijeli
ipkasti zastor ponovo sputen.
&li to mu se zaista, samo uinilo, bio je to tek puki dokoni pokret svibanjskog lahora. =er
Sarah je ostala u ateljeu, zagledana dolje u vrt, u dijete i u mladu enu, moda majku djeteta,
koja sjedi na travi zaposlena pletenjem vjeni1a od tratinica. :i su joj pune suza8 #redaleko
mi je a da bih to mogao re1i6 ona je sada, budu1i da prozorska okna hvataju blistavilo ljetnoga
neba, samo puka sjena iza svjetla.
$oete dakako pomisliti da je 2harles na kraju postupio vrlo budalasto, ne prihvativi
ponudu ukljuenu u onoj ruci koja ga je zadravala6 i da je ona odrazila u najmanju ruku
stanovitu neodre3enost svrhe u Sarinom ponaanju. $oete misliti da je imala pravoC da je
njezina bitka za teritorij bila zakoniti ustanak osvojenog protiv vjenog osvajaa. &li nikako ne
smijete misliti da je ovo manje mogu1 ili prihvatljiv zavretak njihove prie.
=er ja sam se vratio, premda zaobilazno, mom izvornom naeluC da nema nikakvog boga koji
1e intervenirati, osim onoga to se u tom smislu moe vidjeti u prvom epigrau u ovome
poglavlju6 dakle samo ivot kakav smo, unutar naih sluajno steenih sposobnosti napravili
sami za sebe, ivot kao to ga je deinirao $ara + postupci ovjeka koji ide za svojim ciljevima.
;emeljno naelo koje bi moralo upravljati tim postupcima i koje je, vjerujem, uvijek upravljalo
Sarinim, postavio sam kao drugi epigra. $oderni egzistencijalist nedvojbeno bi zamijenio
LvrlinuM Lhumano1uM ili Lautentino1uM6 ali prepoznao bi &rnoldovu namjeru.
0ijeka ivota, tajnovitih zakona i tajnovitog izbora, protjee kraj pustog nasipa6 a po onom
drugom pustom nasipu sad poinje koraati 2harles, kao ovjek iza nevidljivog laeta na kojem
poiva njegov vlastiti le. <re1e prema neposrednoj smrti, smrti od vlastite ruke8 $islim da ne6
jer on je napokon pronaao atom vjere u sebe, pravu izuzetnost na kojoj 1e graditi6 ve1 je poeo
spoznavati, premda 1e to i dalje ogoreno poricati, premda su mu u oima suze koje 1e podrati
to poricanje, da ivot, ma kako na izgled Sarah moda na neki nain odgovara ulozi singe, nije
jedna zagonetka i jedno neuspjelo rjeenje, ne znai nastavati samo jedno lice, ili biti odbaen
nakon jednog neuspjelog bacanja kocke6 ve1 mora biti, ma kako neprikladno, prazno, beznadno
u elinom srcu grada, izdran. ' onda opet daleko van, na neizmjereno, slano, otuduju1e more.
"IK#ORIJANSKO $RU%#"O U
POS#&O$ERNOJ OP#ICI
%vije knjige =ohna Fo?lesa, Fr. ,QA.G $ag F;he $agus, ,Q..G i Benska rancuskog
porunika F;he French (ieutenantKs 9oman, ,Q.QG, bile su, ako je taj izraz uop1e primjeren u
sredini suzdrljivoj i opreznoj, prave literarne senzacije. 0ijetka su prozna djela u poslijeratnoj
*ritaniji koja su imala jednak odjekC moda jo samo @oldingov @ospodar muha, svesci
%urrellovog &leksandrijskog kvarteta i neko lake djelo sociolokoPkomikog znaaja. Fo?les
u spomenutim svojim romanima trai nain da prevlada hermetinost simbolistike
knjievnosti, a da ne dopusti da banalnost ideja, ljudi ili zbivanja kompromitira njegovu potragu
za novim.
$ag je, unato bljetavoj povrini + zanimljivosti i pripovjedakom majstorstvu, koje
izaziva nesmanjenu znatielju za itavih eststo stranica + ipak, zapravo, razoaranje. ;o je
pripovijest 5icholasa Urea, mladog "ngleza, uitelja jezika, koji na jednom grkom otoku
upoznaje ascinantnog starog @rka, milijunaa 2onchisa. #ribliivi mu se, poinje
proivljavati doga3aje iz 2onchisova vlastitog ivota, ljubavnog i ratnog, pa se i sam zatie u
neobjanjivim susretima s osobama, prvenstveno enskim, to ih nikad nije sam mogao
poznavati, duboko je upleten u 2onchisov ivot, a pri tom usporedo proivljava i probleme
svojih vlastitih nezakljuenih i dvosmislenih odnosa s djevojkom na kopnu. <upanja, zabave,
neoekivani erotiki sastanci, ali i pripreme za nacistika muenja, ispunjavaju njegove dane.
<oja je veza njegova, Ureova vlastita ivota sa svim tim to ga okruuje i to mu se doga3aC je
li to na djelu neka prekogrobna telepatija, moda psihiko proi1enje, ili izvanprirodna terapija
za njegovu tjelesnost8
<onana spoznaja ne moe a da ne razoara. 5aime, sve to se zbiva s Ureom tek je dobro
smiljena, paljivo organizirana, skupa i u krajnjoj liniji tek tehniki izvrsna mistiikacija, to ju
je zamislio i proveo 2onchis, da bi Urea naveo na konaan izbor ivotne odluke.
Vjetina literarnog zanata, dakle, u slubi je vrlo male sadrajne supstance. Sve je to hladna,
bengalska vatra, umjetna vie nego umjetnika. <ao to kae *ernard *ergonzi, Litav roman
nije mnogo vie od silno inventivnog niza antastinih ili okrutnih epizoda, koje ukljuuju takve
razliite elemente kao to su crna magija, okultizam, tehnika pranja mozga, raskoni putni opisi
Sredozemlja, krivotvorenje, lagelacija, nacistika zvjerstva, voajerstvo, hipnoza, prizori bitaka,
zloesto1e u stilu in de sieclea i venerine bolesti. $jeavina je prebogata, pa kako se pria
razvija, mistiikacija postaje sve zakuastija.M @ospodin Fo?les, pie isti kritiar, Lvoli muiti
itaoca kao i svoje likove, pa tako obavezno padamo u stupicu koju nam je postavio. $e3utim
kad se roman priblii svom svretku, tajna se neizbjeno pretvara u besmislicu.M
5e znai to da i drugaija miljenja nisu mogu1a. ;ako &vrom Fleishman vidi, dodue, u
LmaguM 2onchisu analogiju prvosve1eniku eleuzijskih misterija, i u psihodrami 5icholasa
Urea ulazak u podzemlje, gdje 1e doivjeti svoju inicijaciju, valjda u odgovornu i zrelu osobu.
'pak, ta ritualna struktura ne ini od ove.razgranate i matovite mistiikacije priu, koju 1emo
primiti s punom ozbiljno1u6 pria je na koncu ostala dvosmislena. %a li je &lison, koja na
kopnu eka Urea, upu1ena u igru i dio te igre, ili je ona izvan nje, pita $alcolm *radbur). :n
je u pravu kad u samom autoru, koji napokon dri konce u rukama, vidi onog pravog i
konanog maga ove knjige. &utor je reiser te predstave za itaoca i, naravno, za junake unutar
djela.
S $agom, zato, ve1 smo svjesni dvaju slojeva ikcionalnosti + onog u prii i onoga u samom
postupku. ;a razlika postat 1e mnogo oevidnija u idu1em romanu Benska rancuskog
porunika, ali ovdje je i tema djela drugaijaC naime, ne proces mistiikacije, opsjene kao takve,
nego jedno drutvo i nae shva1anje tog drutva. 5a jednoj razini blii smo, dakle,
tradicionalnom devetnaestostoljetnom romanu + u onoj mjeri u kojoj moemo govoriti o
realizmu. & onaj metaikcionalni aspekt romana postavlja probleme koji se tiu pripovjedake
mate, pripovjedne konstrukcije, koji postoje u svakom vremenu, ali ih posebno osje1amo mi,
koji ivimo krizu knjievnog izmiljanja, krizu povjerenja u knjievni zanat kod samih majstora
i kod javnosti koja troi knjigu.
#rvi korak da tu krizu iskoristi konstruktivno bio je za Fo?lesa da stvori jedan solidni, vrsti
i potpuni svijet historijske epohe, tono jedno stolje1e prije godine u kojoj pie. ;o je sredina
vladavine kraljice Viktorije, god. ,-./, svijet udobnog ivota srednje klase, gdje je u svakom
gra3anskom doma1instvu bilo po nekoliko sluinadi, svijet koji se temeljio na trgovakom
poslu, ali je vjerovao u napredak znanosti, u proirenje spoznaja, a elio vjerovati i to da
neumitno proirenje spoznaja ne1e okrnjiti ortodoksnu vjeru. <ad god su te spoznaje po svojim
implikacijama proturjeile religioznoj predaji, kao u sluaju %ar?ina, konvencije u drutvenom
opho3enju, isticanje i provo3enje puritanskih naela, nemilosrdnom kruto1u, a esto i na
nesvjesno licemjeran nain, bili su tim stroi. :dnosi izme3u spolova nisu bili manje arki zato
to se o njima nije javno govorilo i to su ljudi bili manje svjesni vlastitih poriva, te u sebi nosili
Lokove skovane u vlastitom duhuM, kako je, jo mnogo ranije, u jednoj pjesmi kazao 9illiam
*lake.
Slika viktorijanske "ngleske, to je stvara Fo?les, dokumentirana je u tekstu i na elu
svakog poglavlja brojnim pismenim svjedoanstvima suvremenikaC povjesniara, prouavalaca
kulture i drutva, socijalnih radnika, autora pisama u novinama. @od. ,-./. objavljen je i prvi
svezak <apitala6 <arl $arJ tie se puta navodi u knjizi. 4atim su tu pjesnici, iji rascvjetani stil
bez izravnosti i dramatike zamagljuje i najaktualniju temu. Velike romanopisce te epohe
Fo?les, me3utim, ne zove za svjedoke. 5eizravno tu je samo %ickens. Sluga Sam u
Fo?lesovom djelu ima mnogo povrinskih slinosti sa slugom Samom 9ellerom iz
#ick?ickovaca6 ali dok %ickens stvara odanog, potenog i idealiziranog junaka, na suvremenik
vidi kompleksniju, ali neskrupuloznu osobu, koja je odluila uspjeti u ovom svijetu po
metodama koje su najeikasnije. Fo?les je i javno rekao da, izuzevi Velika oekivanja, ba ne
voli %ickensa. $oda je to ba zato to mu likovi, koliko god bili izvrsni po kriterijima
antastike, pjesnitva, grotesko, nisu psiholoki i drutveno, dakle ljudski autentini. Fo?lesov
nespominjani literarni prethodnik, ije je gledanje na viktorijansko drutvo najbliskije njegovu,
jest ;homas 7ard), pa Sarah esto podsje1a na veliku 7ard)jevu simboliki znanju junakinju
;esse iz porodice dKUrberville, a 2harles na najznatniji 7ard)jev muki lik s nekim
intelektualnim nabojem, 5epoznatog =udea. <ritika je, me3utim, pokazala da je jedan mnogo
rje3e itani roman, #ar $odrih oiju F& #air o *lue ")esG, izravno djelovao na Bensku
rancuskog porunika, a sam Fo?les sugestivno je izvrio analizu drugog jednog zanemarenog
7ard)jevog romana, koji njemu mnogo znai, (jubljena F;he 9ellP*elovedG.
5eizravno dakle, svojom neadekvatno1u ili svojom neprisutno1u, Llijepa knjievnostM
pripomae Fo?lesovu vi3enju Viktorijina doba. =ezik dijaloga Fu izvornikuG, rano je ocijenila
kritika, mnogo je kru1i, literarniji, i dalji od nama suvremenog teku1eg govora, nego to je bio
u zbilji + a Fo?les je tako pisao zato da bi iskazao historijsku odvojenost dvaju stolje1a. ;u
poinje bitni problem, s kojim se autor hrabro i na originalan nain uhvatio u kotacC naime,
kako pisati historijski roman + ali tako da se u postupak, u oivljavanje i iskazivanje prolosti,
ugradi povijesno iskustvo o drutvenom razvoju i o psiholokim dubinama ljudske jedinke,
napokon o literarnom izraavanju neega to jest i nije zbilja. ;o nije samo problem tehnike, pa
ni individualnog obrazovanja, nego je to podruje razmiljanja o uvjetima povijesnog
razumijevanja, veze izme3u stanovita prolosti i stanovita sadanjosti, primjena, dakle, jedne
teorijske discipline, ije ime, hermeneutika, zastrauje nestrunjake, i ako se na neki svoj
nesustavni nain, ne razmatraju1i naela, njome bavi svaki pojedinac ije se miljenje izdie
nad svakodnevne praktine ciljeve.
7istorijski roman uvijek je sadravao autorovu perspektivu, koja se oitovala u tonu. :dnos
prema gra3i, izbor likova, doga3aja i njihova povezivanja, odluke o upotrijebljenom jeziku, sve
je to iskazivalo piev stav. Fo?les se, me3utim, razlikuje od tih drugih pisaca po tome to
svjesno provodi rascjep izme3u prie i pripovijedanja. 5jegovi komentari razlikuju se od
komentara tradicionalnog sveznaju1eg pripovjedaa, koji itaocu pokazuje da poznaje misli i
namjere nekog lika, moda i njegovu budu1u sudbinu + dakle neto to sam lik ne moe znati +
a procjenjuje i njegov karakter i duevne osobine. Fo?les, tako3er, govori o svemu tome, ali
tako da nas upozorava na speciine vrijednosti, te granice osje1ajnih i misaonih diskriminacija
u viktorijansko vrijeme, katkad ih uspore3uju1i s naim. 5a pravom mjestu prekinut 1e
iznoenje nekog razgovora, da bi nas poduio o historijatu neke intelektualne temeC
L%va su gospodara stvaranja prela s teme o gospo3ici 9oodru i prilino dvosmislenih
prispodoba u vezi s maglom, na manje dvojbeno podruje paleontologije.
+ $orate priznati + ree 2harles + da se u ()ellovim otkri1ima krije vie nego sutinska
vanost. *ojim se da sve1enstvu predstoji strahovita bitka.
()ell je, dopustite mi da se umijeam, bio otac moderne geologije. Ve1 je *uon. u slavnim
"poZues de la 5ature ,//-, razorio mit.M
5jegove generalizacije, bez obzira odnosilo se one na znanje i ponaanje pojedinca ili na
itavu epohu, uvijek su u kontekstu odre3ene situacije u romanu. #osebno su eektna ona
mjesta na kojima nas uvjerava da su dananja naa oekivanja pogrenaC tako se npr. puritanski
nesmiljena gda #oultene) uop1e ne uasava kad vidi dvije djevojke zagrljene u krevetu, jer se
takav prizor u ono doba nije tumaio kao danas. Sarah, koju vidimo, izgnanu, u hotelu u
"Jeteru, nije nesretna, nego naprotiv, uiva u svom prvom dopustu otkada je odrasla. 4atimC
L & ja jednako tako ne namjeravam otkriti to se doga3a u njenom duhu dok tako zuri u
vatru, kao to nisam namjeravao ni onom drugom prilikom, kad su joj se oi ispunile suzama, u
tihoj no1i ku1e $arlborough. #oslije nekog vremena podigla se, prila komodi i i\, gornjeg
pregratka izvukla liicu i alicu bez tanjuri1a. 5akon to je za stolom natoila aj, razmotala je
i posljednji zamotak. *ila je to mala pita od mesa. ;ada se, nimalo delikatno, prihvatila jela.M
Slinu dvostruku perspektivu dobivamo katkad na apstraktnijoj razini, kao kad autor tumai
da bi motto na elu posljednjeg poglavlja, Lprava je vrlina postupati u skladu s onim to ovjek
znadeM danas glasio drukijeC
L$oderni egzistencijalist nedvojbeno bi zamijenio LvrlinuM Lhumano1uM ili
Lautentino1uM, ali prepoznao bi &rnoldovu namjeru.M
<atkad se pripovjeda jo vie udaljava od neposrednog predmeta svoje prie, kao na
poznatom poetku ,S. poglavlja, gdje raspravlja o uvjetima i pretpostavkama svog posla i o
zabranama i zabunama oko spisateljske slobode, prema kojima autor, navodno, usmjerava
radnju kako ho1e, o ambicijama knjievnika da stvaraju svjetove koji su jednako zbiljski, ali
drukiji od postoje1eg svijeta, o tome da sada, kad vie ne vrijedi viktorijanska predodba o
svemo1nom autoru, on svojim likovima ne moe upravljati nita potpunije, nego to Lvi
upravljate... svojom djecom, kolegama, prijateljima i samim sobomM i upozorava da i ta tema u
biti podrazumijeva historijske razlike, kakvima se bavi priaC
L&ko dakle mislite da sva ova nesretna Fali ovo jest trinaesto poglavljeG digresija nema
nikakve veze s Vremenom, #rogresom, %rutvom, "volucijom, i svim onim drugim no1nim
sablastima s velikim poetnim slovom koje zveckaju lancima iza kulisa ove knjige., ne1u vam
proturjeiti. &li bit 1ete mi sumnjivi.M
4ahvaljuju1i upravo takvim komentarima, likovi u Fo?lesovu romanu nisu nimalo
problematini + s iznimkom Sare. 4animljivo je ba to kako se likovi podudaraju s onim
drutvenim obrascima i psiholokim mogu1nostima koje bismo oekivali, pogotovo uz
pripovjedaeva upozorenja, a to trai psiholoku originalnost. Sarah se, me3utim, izdvaja iz tog
realistikog tkiva. 5jezino apsurdno ponaanje, kojim kao da perverzno kodi sebi samoj, izraz
je, vjerovatno, egzistencijalne slobode, to je autor eli ista1i nasuprot uvjetovanosti totalnom
strukturom, uvjetovanosti koja obuhva1a sve ostaleC 5jezin bijeg od onoga to bi odgovaralo
konvencionalnom ponaanju podsje1a jednog kritiara na <ierkegaardov raskid svojih zaruka i
na njegovo ponaanje kojim se izloio drutvenom raspinjanju na kri kako bi postao
LindividuaM.
&utorova igra ide, me3utim, i u suprotnu krajnost, onkraj knjievnog realizma, pa toboe
pretendira na apsolutnu dokumentarnu autentinost. <ae tako da je "rnestina ivjela sve do
,QSQ Fsedamdesetak godina nakon to zavrava priaG i doivjela 7itlerov napad na #oljsku, da
je Sarah ivjela u ku1i, doma1instvu 0ossettijevih, historijskih osoba i znaajnih pjesnika svog
vremena, da je loni1 to ga je kupila Sarah, on sam, autorpripovjeda, naao prije godinuPdvije
u du1anu antikviteta i kupio uz cijenu mnogo viu nego nekad Sarah, ali iz drugih razloga + ona
zbog naslikanog ovjeuljka, on zbog specijalne kakvo1e te keramike.
;a 1e ga LautentinostM navesti na to da pripovjeda pokae Lsam sebeM, kako sjedi u istom
kupeu s junakom, obuen po modi junakova vremena, i kako bacanjem pare odluuje kako da
nastavi priu. 5ajspektakularnije je da roman ima tri zavretka, i to prvi na stotinjak stranica
pred svretak knjige, kad dakle, kako kae autor, ve1 po izikim svojstvima knjige italac zna
da to ne moe biti i konac teksta6 a druga dva su alternativna na samom kraju. ;u je, pak,
nevolja u tomu to 1e bilo koji zavretak koji ponudimo kasnije, na itaoca djelovati kao onaj
pravi. :ito, moramo mi iz vana zamijetiti, elementi teorije recepcije uli su u englesku
knjievnost prije nego (io u englesku znanost o knjievnosti>
#oseban ar ove knjige jeste u tome to jc taj tako novatorski postupak u pripovijedanju
spojen s jednom inom, tradicionalnom, rekli smo ve1, hard)jevskom temom, temom silno
prikladnom i za narativnu primjenu u drugim medijima, pa se s razlogom u javnosti ve1 eka
nedavno snimljeni ilm. :vo gore nije sasvim tona ormulacija, jel ono to je, strogo gledaju1i,
izvan prie, ipak je dio teksta romana, a LpostupakM jednako obuhva1a sasvim realistike
pasae, gdje je tehnika nenapadna, ak nezamjetna, i one koji su na izgled tehnika sama po sebi,
ili bolje, pripovjedaevo ispitivanje svog vlastitog procesa. ;o je razlog to ovaj roman moramo
shvatiti kao LsaPmoPodraavaju1e pripovjedno djeloM FLselPreleJive ictionMG, djelo svjesno
svoje ikcionalnosti, dakle samosvjesno, odnosno svojih pripovjednih pretpostavki svjesno
djelo. ;a struja u knjievnosti stara je barem koliko i renesansa. #rvi u nizu je %on Ruijote, a
zatim, u jo radikalnijoj ormi, slijede autori ,-. stolje1a, kakvi su Sterne i %iderot.
F#ripovjedaev postupak da prianje prekida i obra1a se izravno itaocu, @erard @enette u
svojoj opsenoj studiji o Lnarativnom diskursuM, to je prvenstveno temelji na pripovijedanju u
#roustovu djelu, naziva LmetalepsisM. :vakvi izrazi, naravno, korisni su samo kad kritiki
promatra dobro poznaje pojmove distinkcije i terminologiju itavog pojmovnog sistema.G
#otkraj ,-. stolje1a, sklonost prema takvim pripovjedakim samosvjesnim digresijama se gubi,
da bi se u nae vrijeme, osobito nakon Uliksa obnovile i aktualizirale, kao, vrlo izrazito, u
5abokova i 2ortazara. #osebnost Benske rancuskog porunika gdje su digresije od prie, od
predoavanja vanpripovjedne zbilje vanPpripovjednim sredstvima, blae nego u pojedinim
djelima ve1ine spomenutih autora jest, me3utim, u ovomuC piscu nije svrha samo da
problematizira pripovijedanje kao modus knjievnog posla, nego da shvati totalitet svijeta o
kojemu pria, dakle odnos 2harlesa i Sare u njihovom vremenu. ;a hermeneutika, ako nam je
doputeno primijeniti taj izraz i na ono o emu tekst govori, a ne samo na tekst sam, taj pokuaj
da se shvate motivi i ponaanje time to se od njega odmiemo i interpretiramo vlastita
stanovita i pretpostavke, ini se da je neto novo i da je znaajno osvjeenje unutar itave
postmoderne knjievnosti.
<oji su razlozi to tu knjigu smatramo reprezentativnom u epohu nakon modernizma8
0oman nije autonoman od predloka to ga nalazi u socijalnoPhistorijskoj zbilji. Simbolika koju
sadri Fnpr. Sarina pojava na molu s pogledom prema puiniG nije tako vieznana i u literarni
kontekst zatvorena, kao to je to simbolika (a?renceova, =ovceova, Faulknerova, Fitzgeraldova
+ da ne nabrajamo samo iskljuive moderniste. U tekstu ima dokumentarnih elemenata,
izvanknjievnih podataka, ona tumai i interpretira odre3enu izvanknjievnu datost. &ko je
4olin naturalizam imitirao prirodne znanosti unutar pozitivistikog obzorja, Fo?lesov
postmodernizam u ovom romanu slino se odnosi prema suvremenim hermeneutikim
nastojanjima. 0azlika je da se hermeneutika bavi tekstovima, a ovaj roman oitovanjem jednog,
dodue ikcionalnog, modela historijske zbilje.
%a li je postmodernizam izraz koji doista odgovara Benskoj rancuskog porunika8 :p1a
tendencija novije i teku1e knjievnosti sadri mnogo, na izgled, me3usobno proturjenih i
iskljuuju1ih osobina. ;akva je karakteristika problematiziranje zbilje na nain koji djelo ini
samostalnim, vlastitim kompozicionim i semiolokim naelima organiziranim djelom, dakle u
tom smislu i autonomnim. ;akvo je zatim esto i konsitentno, ako i nesistematsko pomjeranje,
mijeanje ikcionalnih razina. ;a osobina samoreleksivne knjievnosti, koja se u 7uJle)jevom
<ontrapunktu i @ideovim <rivotvoriteljima javlja u urednijem obliku, s podjelom na odvojena
poglavlja, a kao seriozna novost, u Fo?lesa dobiva osobine autorove igre vlastitim zanatskim
sredstvima. #aradiranje raznim knjievnim i historiograskim tehnikama, i to na vrlo umjeren i
blag nain u usporedbi s nekim drugim suvremenim autorima, element predstave, ekshibicije,
nezakljuenost, nedogra3enost, ispitivanje zakljuenih mogu1nosti, struturalna i vremenska
otvorenost djela + sve su to elementi, koji su u amerikih postomodernista, na primjer, daleko
e1e primijenjeni nego ovdje. Fovvlesov postmodernizam je vrlo suzdran u svojoj upotrebi
sredstava da bi se razbio kontinuitet, te reorganizacijom, ponavljanjem, izvitoperavanjem
mimetikih pojedinosti onemogu1ila svaka italaka iluzija o realizmu. 5jegova igra u svom
sreditu uva vrstu, samu po sebi znaajnu, dakle odvojivu i u odnosu na postupke kojima je
podvrgnuta, samostalnu i tematski organiziranu gradu. U "ngleskoj, me3utim, njegovo je djelo
neka vrst krajnosti. 5aime, sva druga, radikalnije postmodernistika djela vie su eksperimenti
s postupkom, a ne, kao Fo?lesova knjiga, obratnoC djela ija duhovna supstanca trai odre3en
knjievnosni proces.
4animljivo je da su u "ngleskoj glavni radikalni postmodernisti F2hristine *rookeP0ose,
@abriel =osipoviciG po gra3anskom pozivu proesori knjievnosti6 u tom svom radu orijentirani
su prema rancuskom teoretskom miljenju, a njihovi vlastiti literarni proizvodi konstruirani su
vrlo knjiki. Valjda nedostatak uzbudljivijih i originalnijih teoretskih koncepata u vlastitoj
kulturi + nakon modernistikog razdoblja + uzrokuje takvu situaciju. 'znimka je bio rano umrli
*. S. =ohnson, iji neujednaeni opus jo nije doivio svoju sistematsku kritiku, a u iroj je
knjievnoj javnosti jo skoro nepoznat. $e3utim, i =ohnson teko da bi izdrao paljivu
usporedbu sa srodnim amerikim i kontinentalnim autorima.
$oda je Benska rancuskog porunika posebno sretan trenutak u knjievnoj karijeri =ohana
Fovvlesa. Ve1 Sakuplja F;he 2ollector, ,Q.SG, prvi njegov objavljeni roman Fnapisan,
me3utim, nakon prve verzije $agaG zapravo je tour de orce, itka ekshibicija zatvorenog
odnosa dvoje ljudiC sakupljaa Fkojemu je djevojka ono, to je drugima leptirG i njegove rtve. U
tim ranim godinama Fo?les je samosvjesno objavio knjigu svojih privatnih misli, &ristos
F,Q.IG, koja ne privlai ni stilom, ni tonom6 relevantna je ipak za svakoga tko eli pratiti pojavu
i razvitak nekih tematskih ideja u Fo?lesovim radovima. 5akon $aga Fo?lesova tendencija
jest udaljavanje od artiicijelnogC elementi preobrazbe, maske, mistiikacije u me3uljudskim
odnosima prisutni su i kasnije, ali sve vie u konkretnoj socijalnoj sredini i etiki utemeljenom
kontekstu. Benska rancuskog porunika na elu je svih djela te aze, ali je ta knjiga ujedno i
vrhunac Fo?lesovih igralakih, predstavljalakih sposobnosti + i to u unkciji jedne ambiciozne
knjievne svrhe.
5akon tog romana dola je zbirka novela <ula od ebanovine F;he "bon) ;o?er, ,Q/DG, gdje
su enomeni pripovijedanja, odnosno ikcije i zbilje, problematizirani u samoj prii, a ne u
onom posebnom pripovjedaevu prostoru, to je speciino dostignu1e Benske. F;a rije u
naslovu runa je, ali neizbjena. #revesti L?omanM sa LenaM u ovom sluaju se ne moe jer bi
se to normalno shvatilo kao LsuprugaM, a ba to Sarah nije. Uz to, LsuprugaM je na engleskom
L?ieM, a L?omanM je ena kao generiko bi1e enskog spola. U sintagmi koja ini naslov ovog
romana, radi se o seksualnoj aluziji na nekog tko nije dosegao status zakonite brane drugarice.G
:tok na kojemu se zbiva $ag, imanje u okoliu sjeverne Francuske u noveli <ula od
ebanovine, uma ranih susreta 2harlesa i Sare u Benskoj rancuskog porunika, to su idilina
mjesta punog ljudskog prepoznavanja u svijetu, koji, eto, sadri i elemente nekog ranog rajskog
podruja spokojnosti, podruja blieg mati i snu nego realistikom ispunjavanju obaveza i
drutvenog ponaanja. U vie navrata Fo?les je istakao uzor sliku tog svog idealnog prirodnog
utoitaC to je dvorac s parkom u Velikom $eaulnesu &lainPFourniera F,Q,SG, mladog
rancuskog rano poginulog pisca. 'ma u tomu neeg emblematikog, u toj stabilnoj vrijednosti
sauvanoj u mijenama stila i zamisli iz jedne Fo?lesove knjige u drugu.
#osljednji njegov objavljeni roman %aniel $artin F,Q//G, realistina je, suvie dugaka
analiza knjievnika u njegovim kompleksnim obiteljskim osje1ajima i intelektualnim odnosima
prema ljudima oko sebe, pa i prema drutvu u irem smislu. 4adrao je enju prema
Lizgubljenom zaviajuM + smisao djela Slobodana 5ovaka ne bi mu bio ni najmanje stran, uza
sve razlike u osje1anju, tonu i iskustvu dvojice pisaca + a iskljuio je ili bar privremeno sasvim
potisnuo prponost i dijalektiku inventivnost one tematske igre i onog samoosvjetljavanja
obnaenog knjievnog postupka, koji karakteriziraju najzanimljiviji dio itava njegova rada. U
Fovvlesu, koji je studirao rancusku knjievnost + i zanio se nekim eksperimentalnim
zamislima u skladu sa suvremenim rancuskim traenjima + pobijedio je "nglez. $oralni
realizam nadvladao je iskuenja samodopadljivosti i koketerije s ogoljavanjem retorike
anatomije zanata.
:ituje se tu isto ono osobno svojstvo zbog kojeg Fo?les ne ivi u (ondonu i ne sudjeluje u
maniestacijama kosmopolitske avangardne kulture, nego stanuje u ()me 0egisu, gradi1u
daleko na zapadu june engleske obale, gdje se velikim dijelom zbiva i radnja njegovog
najboljeg romana. <ao 2harles iz Benske rancuskog porunika zanima se za osile, to ih more
izbacuje na sprudove toga kraja, i upravnik je Fnepla1eniG mjesnog, ali znamenitog muzeja
osila. #ie skromni vodi tog nepreuzetnog turistikog boravita, dva dana u tjednu provodi
deiriraju1i sedamnaestostoljetni rukopis $onumenta *rit[nica, o arheolokim spomenicima
itave zemlje, to ga + u elegantna dva ogromna sveska, koji ukljuuju i kompletne aksimile +
objavljuje ustanova koja bi odgovarala nekom naem regionalnom S'4Pu za kulturu. U predahu
izme3u knjiga pie solidne, injenine, ali misaone tekstove uz knjige otograija na razne teme
+ brodolome uz obalu 2orn?alla, drve1e, gorostasni kameni ostaci predbritanske kulture,
poznate kao Stonehenges. 'zvlai iz zaborava romane i zapise skromnih autora, koji su ivjeli u
jugozapadnoj "gleskoj, pie im predgovore i pogovore, a tu i tamo i ponekom zanemarenom
autoru djeje literature, ili omiljenom pukom klasiku, kao to je *askervilleski pas, najdulji od
doivljaja Sherlocka 7olmesa. U stranoj knjievnosti pak, tu je nekoliko izabranih djela
starinske viteke romantike, od prijevoda "liduca iz ,A. st. do pogovora ve1 spomenutom
Velikom $eaulnesu. Usporedno s tim apsorbira ga botanika i uop1e promatranje i prouavanje
prirode, u prvom redu ptica.
$oda ovi, na izgled sporedni, interesi =ohna Fo?lesa otvaraju pogled na izvor onoga, to je
u njegovim glavnim djelima jako, pa i najposebnije njegovo. #rilog knjievnosti epohe, to ga
on daje, dobiva svoju punu logiku ba tim irim, ali osobnim autorovim kontekstom Benske
rancuskog porunika.
#*o F(dan