Gotika

periodizacija gotike arhitekture:

rana gotika 1140 1200

visoka gotika 1200 1240

rayonnant gotika 1240 1380

flamboyant gotika 1380 1500

ILLE DE FRANCE
Izmjena nosaa (vezano uz svodove, dvotravejni ili vezani sustav Noyon),
esterodijelni svodovi, dvotoranjska proelja,4 etana elevacija: zone
galerija, triforija i prozora.
Crkve graene oko 1140

Laon,
arkada,

ST. DENIS
oko 1140- godine opat Suger
jedan od glavnih razloga zato je opat Suger (BENEDIKTINAC) odabrao St. Denis za obnovu je jer je St. Denis izvorno mjesto
na kojem je pokopan car Karlo KAROLINKA TRADICIJA
drugi razlog je jer je St. Denis bio mjesto pokopa sveca patrona francuske Sv. Denisa. Veza izmeu monarhije i religije
Proelje je simboliko (sa skulpturama i broj 3 se ponavlja) i treba izgledati kao ulazak u Nebeski Jeruzalem obnavljanje
karolinkog Weswerka
Crkva kao duhovni branitelj carstva "defensor regni" koncept na proelju St. Denisa.
Simbolika svjetla i broja
Opat Suger, kao ueni benediktinac, smatrao je da je geometrisjki nacrt i osvjetljenje unutranjega prostora najvea
vrijednost koju treba ostvariti u gradnji. Stoga je simbolika broja i simbolika svjetla u njegovoj arhitekturi morala doi do punog
izraaja.

upotreba rebrastog svoda (pokazuje inovativnost graditelja u Ile de France-u)

Struktura je u gotici bila blisko vezana za pitanje prostora, svjetlosti i plastinih efekata. Po Sugeru ovjek moe bolje razumjeti Boju

svjetlost kroz svjetlost materijalnih objekata fizikog svijeta ( otud njegovo zanimanje za liturgijske predmete od zlata i srebra, obojeno staklo prozora kojima je
presvukao zrakaste kapele St.Denisa). Obojeno staklo za njega je posjedovalo tri bitne stavke: 1 nosilo je svete prizore, 2 bogat

materijal slian dragom kamenju 3 misterij, svjetlucalo je bez vatre.

Svjetlost predstavlja samo jedan od aspekata St.Denisa i bio je
podreen organizaciji prostora. To se vidi iz osnove koja sadri
kor i polukruno svetite okruene deambulatorijem i nizom zrakastih
kapela koje se meusobno dodiruju.
Kapele su plitke i iroko otvorene poput drugog deambulatorija,
a svaki od prostora pokriven je malim rebrastim svodovima.
No, dijelovi su rasporeeni tako da ostvare maksimum jedinstva unutar cijelog plana.
- prvo obnovio westwerk (zapadni dio), a onda istoni dio kora,
(od 1140 1144)
- 2 toranjsko proelje, 3 brodni narteks, 5 brodni transept, dvostruki deambulatorij, poligonalna
apsida s 2 pretkorska traveja, 4 etana elevacija. Oko 1230. ostakljen je triforij.

SAINT ETIENE Sens, 1140 1160

unato injenici da je graena u isto vrijeme kad is St. Denis - katedrala odie jednostavnou

.Prva gotika katedrala bez transepta. 3 broda, 3 etana elevacija, 6 dijelni svod,u zoni arkada izmjena nosaa. 16.
st. transept je izgraen u flamboyant stilu.

Trodjelna elevacija: zona arkada triforija prozora

glavni brod ima vee prozore

zapadno proelje (westwerk) ideja St. Denisa: 2 tornja i rozeta

Crkve izgraene oko 1150. - 1160. godine
KATEDRALA NOTRE DAME SENLIS (1150)

utjecaj St. Denisa

kopija zapadne fasade St. Denisa dvotoranjsko proelje

osamostaljuju se radijalne kapele elevacija je trodjelna

NOTRE DAME Noyon-1150. poetak gradnje.1165 - 1175.

izgraen je deambulatorij.
3 broda, 3 brodni narteks, 4 etana elevacija,izmjena nosaa u zoni arkada,transept s 4 etanom elevacijom,polukruno zavren
na sjeveru u jugu.

mogue da su zidovi radijalnih kapela izgraeni i prije onih u St. Denisu

ima 9 kapela od toga 5 radijalnih

prvi put je etverdijelna elevacija triforij je ispod galerija (inae iznad)

Crkve graene oko 1160. godine

NOTRE DAME LAON od sedam tornjeva izvedeno 5 (prvi put crkva sa vie tornjeva. - etverodjelna elevacija

proelje: 2 tornja, rozeta (prvi put izvedena rozeta 1165), 3 portala jedno od najljepih proelja

nakon 1210. g se udvostruuje duljina kora.Arhitektura

NOTRE DAME Pariz
1163 - 1182. zapadni dio
1178 - 1200. brodovi
sred. 13. st. transept
5 brodova (transept je uvuen), 3 brodni narteks, dvostruki deambulatorij,
etveroetana elevacija izmeu zone prozora i triforija nalazi se zona slijepih okulusa zbog zatvorenog kontrafornog sustava
izvana) u 19. st. Violet le Duc elevaciju mijenja na troetanu (mie okuluse)
Kod etveroetane elevacije, galerija je obavezna)
6 dijelni svod u glavnom brodu, a kr,rbr. u bonim brodovima.
ANUVINSKA GOTIKA pojavljuje se novi koncept nakon zavretka St. Denisa
Ovisna o lokalnoj tradiciji jaka romanika tradicija dominiraju kupolne crkve
koncepcija glavnog broda jaa tendencija izdizanja tjemena svoda, pojasnice veoma naglaene romanika tradicija
ima razliite forme krino-rebrastih svodova, svodovi su kupolasti, rebra umnoena, razliito od Ile-de-france
Katedrala u Angresu (1150-1220)
PRVI spomenik Anju gotike
serija golemih kubinih traveja / volumena
debeli i masivni zidovi sa tankim prozorima

vrlo visoko postavlja tjemeni kamen (vrh luka) kod lukova

Katedrala Saint-Pierre, Poitiers (1150 1215)
-dvoranska crkva kupolasti svodovi jaki utjecaj romanike

razvijene podjednako u irinu i duinu

rebra su dekorativnog karaktera

Krajem 12 i poetkom 13. stoljea, Anju gotika je razvijena do nevjerojatnog stupnja: Rebra su umnoena, Volumeni se razvijaju
prema visini, Svjetlo je tretirano u smislu romanike, a i svod se nastavio razvijati.

VISOKA GOTIKA 1200 1240

trodijelna elevacija
kantonirani stupac
etverodjelni svod

CRKVE GRAENE OKO 1190.

Chartres

Reims

Amiens

NOTRE DAME Chartres, 1194 - 1260.

3 broda i onda transept poslije koga se nastavlja peterobrodni kor koji na sebi ima kontraforne lukove
(3 komada)
jedna od prvih crkvi koje imaju KRALJEVSKI PROTAL (Porta Regia)
crkva koja oznaava raskid sa romanikom
trodijelna elevacija i etverodjelni svod sa upotrebom lebdeih lukova (jedna od prvih)
prva upotreba KANTONIRANOG STUPCA kruna ili etvrtasta osnova sa 4 poltupa

umjetnost vitraja kulminira cca 164 vitraja

puno rozeta i kopljasti prozori trodijelni sa ploastim mreitem / ima i ipkasto mreite al ne na toj crkvi
na zapadnom proelju naglaena vertikalnost i ralamba
na transeptima se pojavljuje motiv Notre Dame-a iz Laona (zbog rozeta)
ST. ETIENNE BOURGES 1194 1260

slina notre-dameu u Parizu iako u parizu brodovi iste visine, a ovdje piramidalna ema

petorobrodna, boni brodovi se nastavljaju u deambulatorij

esterodjelni svod

trodjelna elevacija u bonim brodovima, a u glavnom peterodjelna (3+2)

istoni dio (1194 1214), zapadni dio (1225 1250)

kontraforni sustav razvijen do kraja

NOTRE DAME REIMS 1210 1275 klasini primjer visoke gotike
(sve postaje vie i ue)

arhitekti Jean d' Orbais (najvaniji od njih 4)

troetana elevacija proizlazi iz one iz Chartresa ali:

svaki kat je vii od onog iz Chartresa

nosai imaju florealne kapitele izmeu stupova i arkada (to su bile razlike)

ima 5 dubokih radijalnih kapela

javlja se PRVO PRAVO MREITE jedinstveni prozori

proelje najdekorativnije i najrazvijenije u tom smislu

NOTRE DAME AMIENS 1221 1288

zapadna fasada po uzoru na St. Denis 2 tornja dominiraju, kontrafori razdjeljuju vertikalno na 3 djela harmonina
fasada tipino francusko gotika

Rozeta na zapadnom proelju, ispod galerija kraljeva starozavjetni kraljevi

3brodna crkva sa 5erobrodnim korom.. od toga zadnji brod je 7 radijalnih kapela

Glavni brod ima potpuno osloboen prostor

ima troetanu elevaciju i etverodjelni svod (tanki i napeti)

jako stremljenje u visinu (kostur doveden do granica), takoer poveanje povrine prozora
i trifore osvjetljene

zona triforija oponaa prozorsku zonu, a izmeu arkada i triforija lisnato dekorirani vijenac

kor je dovren u rayonnant gotici

Robert de Luzarches
Thomas de Cormont
Regnault de Cormont

RAYONNANT FAZA 1240 1380

Nazvana po radijalnim bicama rozete (ray zrake, trake). ije i prozranije. Teki zidovi koji su koriteni u Chartresu sada su
razvodnjeni u staklene paravane koji su tu i tamo prekinuti vrlo tankim kolonetama, a tanki prazni prostori triforiuma su u
potpunosti posvjetljeni.

Vizija graevine kao staklenog kaveza vjerojatno je najbolja na primjeru male St. Chapelle St. Louisa.
Efekti zaklanjanja takoer su koriteni na eksterijerima crkava kao to se uoava na transeptu Notre Damea u Parizu, gdje kao od
papiria tanki kroviii iznad portala dre proelje zajedno i preklapaju susjedne katove.
Isti takvi krovii u obliku malih zabata koriteni su iznad prozora.
Krov nije jednostrean nego piramidalan. Primjer toga javlja se 1250. godine u Strasbourgu, 1260. u Champagneu i u
Carcassonneu. Isti primjer javlja se u Burgundiji i Engleskoj krajem stoljea.
Tehnika virtuoznost, krhka/fragilna strukturama
Mreite kao struktura opne se sada javlja svugdje
1. Crkva nekadanje benediktinske opatije, Saint-Denis (1231.-81.)
2. Kor, Katedrala Saint-Pierre, Troyes (o. 1230. - 40)
3. Crkva Saint-Nicaise, Reims (o. 1230., Hugues Libergier)
4. Saint-Chapelle, Paris (o. 1241. - 48.)
5. Juno proelje, Katedrala Notre-Dame, Paris (nakon 1258., Pierre de Montreuil)
6. Crkva Saint-Urbain, Troyes (1262. - 66., Jean Langlois)
7. Crkva nekadanje benediktinske opatije Saint-Ouen, Rouen (prije 1318. - 1845.)
8. Kor i transept, Katedrala Saint-Nazaire, Carcassonne (o. 1280. - 1310.)
9. Glavni brod, Katedrala Notre-Dame, Strassbourg (1235. - 70.)
10. Kor, Kate drala, Kln (1248. - 1322.)
SAINT DENIS (opatijska crkva) 1140. opat Suger restaurira staru romaniku crkvu:
proelje, 2 zvonika, prva 2 traveja, kor i kripta.1231. opat Eudes Clement poinje rekonstrukciju:
mijenjaju se arkade glavnog broda i transepta, novi svenjasti stubovi, a slube idu od poda do krova.
Glavni brod (1281.): 3 etana elevacija:zona arkada, po prvi put ostakljeni triforij (1231.)
i visoka zona 4 strukih prozora s rozetama.
Transept je proiren na 5 brodova, s velikim rozetama na junom i sjevernom kraju, i naglaen
kao mjesto gdje su grobovi kraljeva. Nad transeptom su tornjevi, svetite ima 3 etanu elevaciju.
KATEDRALA ST. PIERRE Troyes-5 brodova, transept, 5 brodni kor deambulatorijem i 5 radijalnih kapela, etvorodijelni svod. Stil St. Dennisa oituje se u koru koji je obnovljen
nakon uruavanja (1228.) i sadri gotovo iste elemente kao i St. Denis: 3 etana elevacija,
pasani triforij, prozori.
SAINTE CHAPELLE Pariz, 1243 - 1248.-Dvoranska kapela Louisa IX.
Dvoetana graevina u kojoj je pohranjena relikvija Kristova kruna od trnja.
Donja kapela je starija, za dvorjane nieg ranga i posveena Bogorodici.3 broda, nia je od gornje, niski svod podupire pod gornje
kapele, unutranji kontrafori podupiru svod, bogata dekoracija, 4 dijelni svod.
Gornja kapela je za cara i obitelj, posve ena Kristovoj krvi i Kriu.1 brod, apsida, visoki prozori prekrivaju gotovo cijele zidove, a
izmeu njih su slube. 4 dijelni svod, bogata dekoracija: na
slubama su likovi apostola, a na prozorima pr ikazi Kristove muke. Izvana je niz jakih kontrafora, na proelju se istie velika
rozeta. Obje kapele imaju narteks.
ST. URBAIN Troyes, po 1262.-Dao ju je sagraditi pa pa Urban IV. na mjestu gdje je bila kua u kojoj je roen.3 broda, 3 dijelni
narteks, upisani transept,poligonalno svetite bez deambulatorija,2 etana elevacija: arkade i prozori, a zona prozora je veoma
iroka, 4 dijelni svod,
2 etana elevacija i u koru (2 zone prozora).Smatra se da je arhitekt Jean Langlois.
ST. NAZAIRE Carcassonne-Romanika katedrala, a oko 1280. zapoeti su kor i
transept. Transept je velik, s 3 pravokutne kapele na istonoj strani. Sa svake strane su poligonalne apside - originalno i drukije
od tada tipinog deambulatorija s radijalnim kapelama (zbog elje da se ouva romanika konstrukcija crkve).Koncepcija je bliska
St. Chapelle: skulpture na slubama i malo drukije mreite. Kapele su odvojene samo u donjem dijelu (zid), a u gornjem su
spojene otvorenim mreitem.
NOTRE DAME katedrala, Clermont-Ferand-1248. zapoet je kor (Jean Deschamps).3 etana elevacija , deambulatorij s 5
radijalnih kapela,triforij i prozori su povezani i ine jednu elevaciju.
NOTRE DAME katedrala, Tournay-Graena 1243 - 1253.kor je posveen 1253.

ENGLESKA GOTIKA
PERIODIZACIJA:
1.
Early English style 1170 1250
2.
Decorated style 1250 1330

3.

Perpendicular style 1330 1530

karakteristike Engleske gotike:

jako izduene crkve (naglaena horizontalnost)
krnji transepti i najee 2 transepta
ire kulisne fasade
nezavisno tijelo u vie etaa
ravni zavretak kora najee nema deambulatorija sa radijalnim kapelama
graene na rubnim djelovima grada tako da su sainjavale cijeli kompleks graevina (klaustar + kapitularna dvorana)
sklonost "neobinim" svodovima

(zvjezdasti, mreasti (lepezasti) early english style)

(lepezasti, ljevkasti perpendicular style

vaan utjeaj cistercita (Sv. Bernard)
KATEDRALA U CANTERBURY-ju (1174-1184)
Kor je najraniji primjer gotike u Engleskoj.1174.
katedrala je izgorjela, pa je pozvan Francuz William (Guillamme) iz Sensa,
koji gradi novu crkvu unutar starih zidova,produljenu prema istoku.
Arhitekt donosi nove ideje:6 dijelni svod, svetite s deambulatorijem i kapelom,
slube (tamni kamen, svijetla podloga), koje spaja s engleskim elementom:
normanskim prolazom (unutarnji prolaz u prozorskoj zoni).
Ipak pokuao je francuzirati katedralu, galerija slii onoj u Sensu, koriteni su
krino-rebrasti svodovi esterodjelni, uvueni prozori sa sustavom normanskog zida
1178. pada sa skele i zamijenjuje ga WilliamEnglishman,
koji je zavrio istoni dio:Trinity Chapel (kapela Sv. Trojstva)
i Koronu, krunu kapelu iznad deambulatorija.
Crkva ima 3 broda, deambulatorij s kapelom, 2 transepta, 3 etanu elevaciju i
lepezaste svodove.
KATEDRALA U SALISBURY-U (1220 1266)
Suparnitvo sa Francuskom, Salisbury nastaje u osto vrijeme kao i katedrala
u Amiensu, te i zavrena u slino vrijeme ipak razlike su nevejerovatne
Za razliku od Amiensa ova katedrala je na rubu grada.
To je katedrala koja je od temelja gotika.
Ona je duga, niska i plona graevina sa velikim tornjem na kriitu. - Tipian izdueni tlocrt, 3 broda, 2 transepta (zapadni na
sredini, istoni je korski transept),pravokutno svetite, produeni kor i retrokor (produeni boni brod u obliku pravokutnog
deambulatorija), toranj nad kriitem, 3 etana elevacija, 6 dijelni svod, uz crkvu senalazi klaustar.
Zapadno proelje je ire od crkve i vodoravno naglaeno, tornjevi su niski i zdepasti
Kor je etvrtast (cisterciti), cijela graevina je etvrtasta.
Ima otar lom svoda (rebra se uzdiu ve od razine triforija, zato prozori djeluju uvueni (prozorska zona prohodna))
klaustar + kapitularna dvorana --> kompleks
ima bono predvorje + krnji transept (karakteristika engleskog stila)
u troapsidalnom zavretku nalazi se Lady Chappel
LINCOLN KATEDRALA
kor: 1192 1210.glavni brod: 1220 1240.
3 broda, 2 transepta, 3 etana elevacija,6 dijelni svod, deambulatorij ima zasebnu kapelu.
Kor - prvi tzv. "Aneoski kor", ravnog zavretka, primjer je Decorated Styla.
Tri invencije:
1. dvoslojne slijepe arkade u bonim brodovima.
2. "Ludi svod" ili Y svod: nestaju dijagonalna rebra,ne sastaju se u jednom zakljunom kamenu,
nego u 2 toke jednako udaljene od poprenih lukova.
3. nad kriitem prvi primjer zvjezdastog svoda u Europi.Bogata dekoracija: kapiteli i konzole ukraeni stiff leaf dekoracijom
(lie, cvijee)
IDE PRVO KOR SV. HUGH-a u kojem je LUDI SVOD, a dolje prati "sinkopirani ritam slijepih arkada".
U glavnom brodu je Tierceron svod (tonije zvjezdasti svod)
DEKORATIVNI STIL
S Westminsterskom opatijom poinje novi period gotike arhitekture.Ovaj stil donosi novosti primarno u dekoraciji dvije su
varijante stila:
1. GEOMETRIJSKI STIL (Westminster), 1240 - 1280.
veze s mreitem francuske rayonnant faze
2. ZAKRIVLJENI STIL (curvilinear style), 1280 - 1330.
flowing tracery, ogee arch

LINCOLN KATEDRALA
Aneoski kor primjer Dekorativnog stila Tierceron svod GEOMETRIJSKI STIL
WESTMINSTERSKA OPATIJA 1220 XVIII. st.

Henrik III naruio restauraciju. - Za projekt nove crkve bio zaduen Henry iz Reinsa (upoznat sa katedralom iz Reimsa)
katedrala. 3 broda, 3 brodni transept, 3 etana elevacija francuskog stila (visoke arkade, plitak sredinji dio, visoka prozorska
zona), poligonalna apsida s deambulatorijem i radijalnim kapelama.
Do tada nepoznati elementi u Engleskoj:mreite u galerijama,ogromne rozete na zaeljima transepta,lebdei kontrafori.Najvei
uzor je Reims, koji je krunidbena crkva francuskog kralja, kao to je to Westminster za engleske kraljeve.
Kor je nevjerovatne visine (u francuskom stilu), novi elementi u Engleskoj su kameno mreite na galerijama, zid nije
uobiajeno debeo, rozete i zidovi su pouprti otvorenim kontrafornim sustavom!
Slijepe arkade sa ubrzanim ritmom takoer mreite u zoni triforija i prozora --> glavni element dek. Stila.
Proelje na transpetu je slino proelju u Reimsu.
KAPELA HENRIJA VII i PROELJE SU U PERPENDICULAR STILU
KATEDRALA U YORKU (York minister) 1291 - 1340
glavni brod jedini obrazac "skeletne" tankozidne strukture tipino za francusku gotiku
umjesto galerija je triforij koji je povezan sa prozorima sa slubama
zastakljeni prozor (zapadni) predstavlja prijelaz od geometrijskog do zakrivljenog stila ukrasom, viticama te ribljim mjehurom.
WELLS
Gradi se Lady Chapel, koja nije pravokutna nego ima u tlocrtu formu izduenog osmerokuta, tip svoda zvjezdasti,
gradnja Lady Chapela je zavrena 1331. netipina dvoranska crkva
"kare tip" svoda
ELY KATEDRALA LADY CHAPEL i toranj kriita. - 1320
Vrhunac razvoja Decorated style-a
Restauracijom koju vodi Alan of Walsingham rezultati su:
1)
novim, drugaijim tornjem oktogonalni toranj
2)
rekonstrukcijom traveja oko krianja
3)
rekonstrukcijom Lady Chapel
. cijeli prostor u slijepim elementima i obojano ivim bojama, dekoracija ulazi u prostor
Kapitularna dvorana (Chapter house) i kor, Katedrala St. Andrew, Wells (o. 1290.; nakon 1330.)
6.

Lady Chapel i toranj kriita, Katedrala, Ely (1321. - o 1340/45.)

PERPENDIKULARNI STIL 1330 1530

protureakcija pretjeranoj dekoraciji
KATEDRALA U GLOUCHESTERU 1330-1357
PRVI spomenik perpendikularnog stila Benediktinci traili da se ouva to vei dio stare crkve
Za razliku od primjera iz Dekorativnog stila dekoracije su standardizirane.
Dekoracijske "jedinice" koje e postati karakteristika perpendikularnog stila su paneli koji u sebi imaju upisani mali iljati luk
svod je mreasti neprekinda povrina (jedinstvo unutar prostora)
prozor Crezy (najvei areni prozor)
Klaustar je dovren poslije (1330 1412) i ima lepzasti svod
KAPELA HENRIKA VII WESTMINSTERSKA OPATIJA - 1502 1509
ona isto ima lepzasti svod ali sa viseim zaglavnim kamenom (pendant)
isto kao i KINGS COLLEGE CHAPEL U CAMBRIDGE-U

SVETO RIMSKO CARSTVO

periodizacija :
1.
prijelazni stil (transition style) 1150 1230
2.
zrela gotika (1230 1330)

3.

kasna gotika (1330 1530)

PRIJELAZNI STIL 1150 1230 kasna romanika

favorizira vrst masivan zid (odlika romanike) ali se javlja prostorni kontinuitet (brodovi bez pregrada)
zidovi su jo uvijek oni koji prenose glavnu teinu (ne kontrafori)
prvi samostan Eberbach (cistercitski samostan) izgleda potpuno romaniki bazilika sa stupcima
drugi samostan Rosenheim oko 1150 (cistercitski)
ima krino-rebraste svodove glatki teki masivni zid --> pretea mu je Sv. Mihovil u Hildesheimu
Katedrala u Wormsu 1170 1210
jo uvijek bipolarnost izmeu romanike i gotike polusamostanski krinorebrasti svod
slian prostorni raspored kao katedrala u Speyeru ranije
Katedrala u Mainzu 1181 1239
Limburg an der Lahn 1211 barokna kasna romanika
ZRELA GOTIKA 1230 1330
"opus francigenum" usvajanje visoke francuske gotike od strane cistercita
TRIER Liebfrauenkirche 1235 1260
- na samom kriitu su kantonirani nosai
- stanjivanje zidova

jasnoa, strukturalna logika, kompletnost volumena

JEDNAKA VISINA PROSTORA U GORNJOJ I DONJOJ ZONI
MARBURG ElizabethKirche 1235 1283
- tip dvoranske crkve
- u obliku je latinskog kria ima 3 apside!
- travejna podjela u odreene odsjeke prevladava
- ima monumentalno dvotoranjsko proelje
- prozori su kao u Reimsu s mreitem (trodijelni prozor)
KATEDRALA NOTRE-DAME U STRASBOURGU 1235 1275 pripada rayonnant gotici
- radi ga majstor Rodolfo
- ujedinjuje vane elemente mreaste i kopljaste sustave, ostakljeni triforij i svenjasti stupac
- ima trodijelnu elevaciju
- juno krilo transepta ima tri portala sa zabatima, rozetu iznad njih i sve to flankirano sa dva tornja
- proelja su po uzoru na francuska proelja
KATEDRALA U KLNU 1248 1256 1322
razvijeno mreite
kolonete se proteu skroz do svodova bez prekidanja trodijelna elevacija (arkade, triforiji, prozori)
svetite se sastoji od apside s deambulatorijem i sedam radijalnih kapela
prozori odaju dojam jedinstvenog prostora
graena je po uzrou na Amiens, obje su peterobrodne, a transept u Klnu je iri
obje imaju jedinstveni deambulatorij, ali u Klnu su radijalne kapele pridodane
kor je radio majstor Arnaud nakon to je prvi majstor "nestao" lol

KATEDRALA REGENSBURG
- imitiranje francuske gotike izvorite iz Champagne gotike Troyes Saint Urban
- prozori u apsidi su u dvije zone, zauzimaju cijelu visinu zida
- utjecaj francuske se osjeti u dvotoranjskom proelju kor je poligonalna apsida
- kolonete idu neprekidno do svodova troetana elevacija
BACKSTEINGOTIK GOTIKA U OPECI MARIENKIRCHE LBECK
dosta plona, tei jednostavnijim plohama
iznutra se opeka ne vidi, obukana je, oslikana (kombinacija boja)

KASNA GOTIKA (SONDERGOTIK) 1330 1530

dvoranske crkve june njemake
Sv. Kri - SCHWABISCH-GMUND proelje 1330, kor 1351.

-dvoetana elevacija, i nema lebdeih lukova

- Heinrich Parler
MARIA ZUR WEISE (Weisenkirche) 1331
Johannes Schlendeler
VIE NEMA PODJELE IZMEU KAPITELA & NOSAA
KATEDRALA SV. VIDA PRAG
Gornji dio kora obogatio je dijagonalnim povezivanjem slubi i triforija
tip svoda "dvojno paralelni mreasti svod"
u sakristiji ima svod s viseim rebrima (pendant)
CRKVA SA ZIDANIM STUPCIMA WANDPFEILERKIRCHE (UVUENIM KONTRAFORIMA)
ANNAKIRCHE, ANNABERG
svod sa cvijetnim uzorkom