Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Ibn 'Arabi
samog sebe
poznege...
Ibn 'Arabi
Fredgovor
enja je zlatna nit koja spaja Tvorca i
stvoreno.
enja je Tvorevo seme posejano u
srca stvorenog.
Jer, opijen enjom da bude spoznat,
Tvorac je u stvoreno uklesao Re, i sva
uzviena dela njen su plod.
Preko nje Tvorac poziva stvoreno da se
seti kuda ide i gde mu je dom.
U enji je istinska vera ovekova, i
nada, i spas - u enji pesmfca i mistika,
u enji onih koji vole i koji znaju, u
reima i delima njihovim.
I sve to stvoreno moe da zamisli, to
voli i zbog ega pati, samo je enja
uspavanog Tvorca da se probudi u srcu
ovekovom.
Ko samog sebe
poznaje...
U im e B o g a ,
M ilo s t iv o g , S a m ilo s n o g ,
n je g a z a p o m o m o lim o
14
15
18
21
rekao Mojsiju
nijedan dan i nijedno delo. Jer samo postojanje stvorenih stvari i njihOvo ne-postojanje
su isto. A kada to ne bi bilo tako, bilo bi
neophodno stvaranje neeg novog to ranije
nije postojalo u Njegovom jedinstvu, a to bi
bila mana za koju je Mjegovo jedinstvo
suvie uzvieno!
Ako sebe; dakle, na takav nain poznaje, bez pridavanja Bogu (neka je
hvaljeno Mjegovo ime!) neega to je
slino ili isto ili saputnika, onda zna
kako je u stvarnosti. I zato je Frorok (mir
neka je sa njim!) govorio: "Ko samog
sebe poznaje, poznaje i svog Gospoda."
On nije rekao: "Ko sebe dovede do
ponitenja, poznaje svoga Gospoda", jer
on (mir neka je sa njim!) je razumeo i
video da osim Mjega nita ne postoji.
Zatim je ukazao na to da je poznavanje
due poznavanje Boga (neka je hvaljeno
Mjegovo ime!). To znai: "Znaj da tvoje
postojanje nije tvoje postojanje, niti bilo
ta drugo osim tvoje postojanje. Jer ti
nisi ni postojei niti ne-postojei, i nisi
drugaiji nego postojei, niti si drugaiji
nego ne-postojei. Tvoje postojanje i
tvoje ne-postojanje su Mjegovo postojanje, a ipak nije tako da postoji neko
28
postojanje ne postaje Boje (neka je hvaljeno Njegovo ime!) postojanje i da njegovo postojanje ne ulazi u Boga ili iz Njega
potie, niti da njegovo postojanje postoji
istovremeno sa Bogom ili u Njemu. Ali on
vidi svoje postojanje u stanju u kome je
bilo pre nego to je uopte bilo. Dakle, ne
postoji ni odumiranje ni rastvaranje, niti
rastvaranje rastvaranja. Jer rastvaranje
neke stvari ima za preduslov njeno nezavisno postojanje, a njeno nezavisno postojanje pretpostavlja da postoji u sebi
samoj, a ne kroz Boju mo (neka je
hvaljeno Njegovo ime!) - to je nedvosmisleno apsurdno.
34
35
36
te stvari
ako, na
ti kae
Mjegovo
38
39
oi nisu nita drugo doli Njegovo sop>stveno postojanje. A ako neko kae:
"Oi Mjega ne opaaju samo zato to su
tek stvorene, a tek stvoreno ne opaa
staro i postojano", on samog sebe jo ne
poznaje, budui da ne postoji nita i da
ne postoje oi osim Mjegovih. On, dakle,
opaa svoje sopstveno postojanje bez
postojanja opaanja i bez svojstava.
tiimna
Foznajem Gospoda kroz Gospoda,
bez sumnje i kolebanja.
Uistinu je moje bie Mjegovo bie,
bez nedostataka i manjkavosti.
Mikakvo postajanje ne postoji
izmeu to dvoje,
a moja dua je ta
koja tu tajnu otkriva.
I od kako sebe bez meanja
i zbrke poznajem,
Sjedinjen sam sa svojim Voljenim,
bez blizu ili daleko.
Dobio sam darove od
Gospoda punoe,
bez prebacivanja ili jadanja.
Ja svoju duu nisam u Mjemu izgubio,
niti ona ostaje
Gospodu rastvaranja.
40
41
46
47
48
49
Da je pisac 'Dragulja'
video usne tvoje,
sto bi 'Dragulja'
o mudrosti Mesije napisao.
52
53
58
59
60
61
62
63
'Znanje se ne stie, znanje biva poklonjeno.' Ovako glasi jedna uvena izreka sufijske tradicije. Sigurno je od velike
koristi setiti se toga ukoliko naumimo da
prouavamo neki tekst Muhjidina Ibn
'Arabija. Smisleno je setiti se da spisi
sufi-majstora, a Ibn 'Arabi se smatra
jednim od najveih, ne ele da prenesu
samo razumu dostupne informacije.
Njihova funkcija i zadatak je da budu
ogledala, ogledala namera, pitanja i
pretpostavki itaoca. Tekstovi sufi-majstora nude tragaocu pomo na putu ka
najvanijem znanju koje za oveka
uopte postoji, pomo u traganju za
poznavanjem samog sebe.
U Ibn 'Arabijevom vlastitom uvodu u
njegovo obimno, na Zapadnim jezicima
tek u fragmentima pristupano delo
Futuhat al-Makkyya, on razlikuje tri vrste
znanja: 1. intelektualno znanje, 2. znanje
kroz neposredno iskustvo, poznavanje
'stanja' i 3. poznavanje (boanskih) tajni;
ovaj poslednji, najvii oblik znanja, on deli
na jo tri grupe. On kae: "Dakle, svako
znanje ije se znaenje nakon jasnog
65
Prouavanje, dakle, treba smatrati svetim inom i ono zahteva pripremu koja
odgovara takvom delanju. Nije u tolikoj
meri re o tome da se neto dobije iz te
aktivnosti ili da se postigne dobar
uinak, ve bi pre trebalo da nauimo
kako od svog ivota napravimo molitvu,
hvalospev.
'Molimo za savreno razumevanje
i da budemo dostojni takvog dara.'
66
67
Sadraj
Predgovor..............................................5
Ko samog sebe poznaje........................ 11
Ibn 'Arabi - Magister Magnus............... 45
Prouavati Ibn 'Arabija......................... 65
Sadraj................................................. 69
biblioteka
Eliksir dusevne sree
"...Koliko dugo traje ovaj svet i od ega
se sastoje njegove slasti?
"...Jer znaj: ovek nije stvoren ale radi
ili ni za ta, ve je njegova vrednost
visoka i veliko je njegovo dostojanstvo.
Nije on iz venosti, ali je za venost predodreen; jeste da je njegovo telo
zemaljsko i da pripada niem svetu, ali
je duh njegov iz gornjeg sveta i
boanstven je.
"...Do najdublje dubine stie ako
padne na nivo stoke, zveri i avola,
postajui rob poude i gneva; dok se na
najviu visinu uzdie kada dosegne nivo
anela i oslobodi se gneva i poude,
tako da te dve stvari postanu njegovi
robovi, a on kralj.
"...Ali izmeu osobina ivotinja i osobina anela nalazi se provalija kao od najdublje dubine do najvie visine.
"...Jedna od Bojih blagodati je ta to
je oveku poslao sto dvadeset etiri hiljade poslanika koji treba da ga naue
receptu za spravljanje eliksira vene
atnkmaj
biblioteka RV1NJAK
biblioteka U V D IfN IK
Prianje pria je svoievrsna inicijacija, pogotovo kada pria izvire u onom e ko je slua i kada slualac sam u nioj uestvuje. Radi - onaj koji se
sea - sree Ainali Babu, i tako poinje bajka...
ob im : 195 str.
0 )a r ot, P D. Uspenski
Uspenski nas svojom vizijom arhetipova 22 karte Velikih Arkana podstice na duboko razm ihanje o sknvenoj sim bolici drevne m udrosti
Tarota. Arhetipske slike Tarota povezane su ovde sa kljunim prekretnicam a, stanjim a i iskuenjim a posveenika na putu. On nam ne daje
savakane odgovore i tum aenja, ve nastoji da probudi nae vlastito
razum evanje.
obim : 90 str.
biblioteka
Eliksir duevne sree
Ko samog sebe poznaje...
Ibn 'Arabi
Izdava: Zlatni zmaj
Beograd
Urednici:
rfeboja Bara
Maja Adi
distribucija:
064/2206688
e-mail: zzmaj)Kyubc.net
tampa:
Zuhra, Beograd
tira 500
biblioteka
E lih s ir d u e v n e s r e e
O natulnom ivotu
Jakob Beme
O pom ena dui
Herm es Trism egistos
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
O sam ospoznaji
al-Gazali
Eliksir duevne sree
O prijateljstvu i bratstvu u Bogu
al-Gazali
Tira 500.
ISBN 8 6 -8 3 4 9 5 -1 9 -1
a) Sufizam
COBISS.SR-ID 125854988
Ibn A rabi
Jevanelje savrenog ivota