GOJKO KRALJEVIC ANTICKI NOVCI S TRAVNICKOG PODRUCJA KOJI SE NALAZE U ZBIRCI ZEMALISKOG MUZEJA U SARAJEVU U arheologkom pogledu travnitka je okolica dosta dobro ispitana i prou- éena. Brojni prethistorijski i anti¢ki lokaliteti ovog kraja skrenuli su na se porornost prvi arheologa i istrazivata koji su koncem 19. stoljeda pote prougavati najstariju proslost BiH. O rezultatima do kojih su doéli isin vati prethistorije i antike objavijeni su brojni i opsirni radovi. Svi podact i sva literatura o tome navedena jeu slijedecim knjigama: 1. Esad PaSalié: Antiéka naselja i komunikacije u BiH, Sarajevo 1960. 2. Ivo Bojanovski: Dolabelin sistem cesta u rimskoj provineiji Dalmaciji, Sarajevo 1974, 3. J, J. Wilkes: Dalmatia, London 1960. Dok su arheolozi i historigari za stari vijek solidno obradili sav apigrafyki i anepigrafski materijal, nasclja i puteve, dotle su numizmatitke nalaze ve- inom zanemarivali, (Samo ponegdje je spomenut po koji antitki novéié, ali bez ikakvih drugih pods ke o anti¢kim noveima koji su pronadeni u Trayniku i njegovoj okolici, a sada se nalaze u zbirci Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Zna se pouzdano da je antiékih novaca u tom kraju nadeno mnogo vise, ali veliki broj ih novaca dospio je u zbirku travnitke gimnarije kao iu privatnu zbirku pok. Joze Petrovica. Najstariji novel iz ovog nalaza potjecu iz II vijeka stare ere, a kovani su u grtko-ilirskim kovnicama Apollonije i Dyrrhachiuma, (Na mjestu_nekadad: nje Apollonije nalazi se grad Pojam, a na mjestu nekadaénjeg Byrrhachiuma nalazi se Diirres [Draé] u Atbaniji), Ove dvije kovnice emitirale su velike koligine novea koji je uw predrimsko doba cirkulirao skoro po cijelom Bal: kanskom poluctoku. U Krajeve srednje Bosne ovaj je novac stizao preko trgovaékog emporija Narone, a odatle trgovackim pwtevima koji su vodili u unutragnjost uz dolinu rijeke Neretve. Podrudje srednje Bosne bilo je privlaéno 2a antiéke trgovee jer su ncke bosanske rijeke od najstarijih vre- mena poznate kao zlatonosne. »Na ovom podruéju zlato se prvenstvena do- bivalo ispiranjem rjeénih nanosa na gornjem Vrbasu, Laivi i Fojnici sa njihoyim pritokama, ali se ono vadilo iz korjenth rudista« Antitki trgovei izvozili su iz na8th krajeva stoku, stone proizvode i Zilo, a donosili su alat, oru¥je, keramiku i luksuzne predmete (nauSnice, naruk vice i prstenje). Epihorsko stanovniStvo i prije rimske okupacije kao i yrijeme rimske vladavine uzgajalo je ovce, koze i goveda, Najglavniji oblik privredivanja bilo je stogarsivo i zemljoradnja, O sto¢arstvu nasih krajeva pisali su anti¢ki pisci Strabo i Polibije. uika}. Zato Gemo ovdje ebjaviti detaljne podat-jor uterdité UL mmogim tjwponimima ig travnizke @kulice moze se ctimel aki olruavaju zmideiyje stocurstva i pastirstva jos iz predrimskog perioda Husovaca od ilirotradkog bus, cespes. Od isto korijeua je busen, busak busika, busenjaca, Mostnj, od Jatinske rijeci mansio — sianica, sta jal mel, mason = for, islarski moguna = staja, Sula, Mosor — oronim koji odrazava prastaro sto¢arenje Pored stogarski loponima iz precimske i rimske cpohe koji nas upucuje na zakljutak da je uw to doba stogarstvo bike usnovno zanimanic, slavenshi loponimé koji su nastali u ranom iu kasnom svednjem vijeks odrazavaju tu itu prisredou gramu, Tako imamo; Traynik = zagradena mijesto. guje telacl pase, livada: Viasié = planina na kojoj ylasi (pasliri) azgajaiu stoku; Tuk = lej, silo: slavenska rijec od karijena Tyt = toviti, debljati;? Korica ni = Koritari, vlasi, stecari. kim obiljezjem: Bukve, Bukovica, Busovacke staje, 48ke staje, Ostali teporimi sx stedar Dub, Dubrave, Gostilj, Grabovéidi, Grahovtk, Jardol, Javorak, 1 Oveueve, O a, Torine, Viasovidi, Vrbovo, Zagrade, Poste je stodarstve bilo vrlo razvijeno stogarski proizvodi iz ovih krajeva bill su_poznati po cijclom Rimskom carstvu, O tome jedan kasnountieki iz vor pise! »Post hane paulo superius Dalmatia ust: qua ali’s- eminens esse dicituc, Caseum itague Dalmatenum et tigna leetis utilia, similiter el lerrum, tres species, cum sit atilig abundans emittit.e! ina, Prev Najvise novaca nadeno je na rinskom lokalitetu u Malom Mosunju pa se S pravorm moze Ivedili da je ovo naselje u rimsko deba bilo najrazvijeniie i aivaznije, To polveduju i nalazi ostalog arheoloskug matorijala s ovog. ke Kaliteta, Sic énditi Sto su neki udenjaci bili skloni da povjeruju dase tu malue ostaci Bistue Nova, Najnoviji hodoloski i epigrafiki podaci osporavaju ovakvu ubikaciju | upucuju ma to da je Bistue Nova bila na pod- rugju Cipuljiga (Bugojno) Najmladi novci u nasent nalazu pripadaju Valensu i Valentinijanu. Ovi su tavei kovani u sisackoj kovnici, Trebalo bi odekivati da se nade rimskih novaca iz poterka petog stoljeca, jer u drugim susjednim podrucjima ima podosta nevaca cara Theodesija i njegovih nasljednika. Nedostatak novia koji pripadaju kasrijim viadarima upucuje ma zakljutak da se ved tada tj. u doba peznatih barbarskih provala cinkuliranje rimskeg novea postaje svini neznaino, a autohtono stoéarsko stanoynistvo prelazi na. trgovinu putem razmjone robe za robu. Naselja u niainama iu dolinamna rijelca gube svoj znataj, villac rusticae propactaju jer se stanovnistvo povlati u planinske i nepristupaéne predjdle’. Naturalna privroda ponowno ofivljava, a irgovadka raamjena svodi se na majmanju tnjeru, Dok se u Hrvatskoj i u Slavoniji mogu naéi novel iz perioda ostrevotskih Prevala, u sredujoj Bosni takvih nalaza nema, Prisustvo bizantijskep slat nika cara Herakilja j nalaz bigantijskih medaljona uw ranokrSéanskoj bazi- lici_u Turbetu’ upucuje na zalljuéak da je wu tim mutnin | nemirnim vremenima jee seube nanoda ovamo stizao bizantijski glatni novae, a predivjelo bogatije stanovnistvo upotrebljavalo je j bizantijski nakit, Na podruéju srodnje Bosne ima volo male numizmatickih nalaca koji pot- Jeéu iz ranog srednjeg vijeka, Stoga se moke pougdino tyrditi da je u tom periodu trgovina bila vrlo oskudna i da se obavijala ber posredovanfa nov. 86ca, Tek u 13. staljeca poéinju ovamo pristizati madarski, mletacki i srpski novel, au 14, sialjocu podinje se kovatl domaéi bosanski novac. PREGLED OPISANIH NOVACA PQ NALAZISTIMA Busovada 2 ke juta Gora 3a Puligevo 5 ow: Turbe Ae ign Mali Mosunj 9 Dielilowac 1 Okolica (bez blizih podataka PREGLED OPISANIH NOVACA PO KOVNICAMA Apollonia komada Dyrrha Roma (Rim) 1 Cyzicus Heraclea Lugdumun Siscia ium ‘ Hane Saw Preveri ‘Thessalonica 1 ow Ravenna 1 is KARAKTBRISTIKA NEKIH RIEDIH NOVCICA Tilulom DIVVS AVGWSTVS PATER Tiberije glorilicira svow acuba Augusta Ova titula bila je prethodno urezana na velikoj Augustovej statui koja je bila postavijena u Rimu ispred Marcelova teatra, Natpis na Stita SPOR éesto se javija na novcima cara Augusta i ajegovil: naslicdnikta, Kao ina novcim Galbe (68-69. g.) i Vitellija (69. g). Ovaj Augustow konsekrativni: dupondi kovan je pri kraju Tiberijeve viadavine, tj. « ono vrijeme kad sa Rimljac na Isteku vedili borbe § parthsiim kraljem Artabanom HL U tim vojnim pohodima proslavie se Tiberijey vojskoveda Vitellije koji je presao preko Eufrata, pobijedio parthsku vajsku j rimsku ylast nametnuo j onim pokra- jinama koje lu viast nisu priznavale u doba Augustove viadavines Karakalin denarius @. br. 9) kovin je u doba Septimija Severa koji je svog stariieg sina uzdivao u reng augustus-a, a svog miadex sina Getu u rang caesar-a. Godina 197. poznata je u bistoriji po tome S10 je te godine Sept- mije Sever pobijedio kod Lugdunuma (Lyon) wurpalors Klodija Albina koji je htio pokrajinu Galiju edcijepiti od Rimskog carstva." Medu rjede novee spada i sestertius earice Julile Mammaee (r. br: 10). Ovaj sestertius kovan je 231, 8. lj. wone vrijeme kad je Julija Mammaca sa svojim sinom Aleksandrom Severom sudjelovala u ratu protiv Perzijanaca, WU tom yojnem pobodu Rirmljani uisu isvali mnoge uspjeha jer vojnici nisu mogli podnijeli istatnjacku Klimu pa su se mnogi porazbolijevall i poumirali, ali a a7i pored toga prilikom dolaska u Rim prireden je veli¢anstveni triumf caru i car Si Rimska povijest pruza nam malo podataka o cariei Otaci ri kaja je bila supruga Filipa I. Zna se samo to da ova carica nije sprecavala Sirenjc krScanstva, Navedeni sesiertius (r, br. 11) kevan je oko 248, godine, tj. bas u vrijeme kad se u Rimu slavila hiljadugedignjica od osnivanja grada, a u toj podini je i njen sedmogedianji sin Filip 1 uzdignut w rang augustus-a. Dioklecijanov srebrai nevac (r. br. 14) kovan je u vrijeme poznate novcane reforme (294 — 295. 2) prema kojoj 24 argentcusa vrijede koliko jedan au- reus, a pet bronzanih follisa vrijede kolike jedan argenteus, Mali follis cezara Dehnatiusa (r_ br, 22) koji je bio neéak Konstantina Velikog spada medu rijetke bronzane movee tatvntog stoljeéa. Konstantin Veliki je svom necaku Delmatinsu oporukom ostavio vladavinu u 'Trakiji, Makedoniji i Abaji, Medutim, Konstancije [1 (sin Konstantina Velikog) nije htio prizn: ovu gporuku i naredio je da se poubija svih Sest necaka medu kojima je bio i Delmatius 337, 2% Heraklijev solidus kovan je u Raveni poéetkem sedmog stoljeca. U to vrijeme Arabljani su slavili velike pobjede nad perzijskom i bizantijskom vojskom.!* i KATALOZI KOM SU UPOTREBLIENI ZA DETERMINIRANIE, NOVACA Die Silberprigung von Apollonia und Dyrrhachion, Wien 1908. : Desatiption historique et chronologique des monnaies de la ré. publique romaine, Paris 1885. 3. B.M.C: Coins of the Roman Empire in the British Museum, London 1923 — 1963, 4 RL: The Reman Imperial Coinage, London 1923 — 1972. 5. Vootter: Die Miinzen der rémischen Kaiser, Kaiserinnen und Caesarea von Diocletianus (284) bis Romulus (476), Wien 1921 6 Wroth: Imperial Byzantine Coins in the British Museum, Chicago 1966. 8BBiljesk |, sad Pagalié: Pogled na ekonomiku i unutrainiosti rimeke provinelje Dalmactie, Eee hak Istorijskog drustva BiH, god, X, Sarajevo, 1959, Str. 3 2, Petar Skok: Etimologijski rjeénik hrvatskog 3, Viadimir Magurani 1908 — 1922. 4, Bsad Pagalic: O-c. str, 315, srpskog jezika, Zagreb, 1972. . Peinosi za hrvatski pravno-povijesni rjeénik, Zagreb, 5. Ivo Bojanovski: Dolabelin sistem cesta u rimskaj provinelji Balmacth, Sarajevo, 1974, sir, 134— 146. 6: Irma Cremosnik: Anti¢ka vila u Rankovicima kod ‘Travnika, GZM, Sarajevo, 1955, str. 122 — 132. 7. Nikola Maslaé: Zlatni nalax u krééansicoj bazificluselu Turbetu, GZM, Sarajevo, 1932, str. 31— 33. Geschichte der ri 8. Hermann Schiller: schen Kaiseracit, Band 1, Gotha, 1883, str, 267 — 283. 9. Hermann Schiller: O, ¢. str, 725 — 759 49, Hermann Schiller: O.c. str. 781. 1). Hermann Schiller: O.e. str. 803. 12, Hermann Schiller: O.¢. (Band. 1) ste. 238. Jstorija Visantije, Beograd, 1959, str. 126. 13. Georgije Ostrogors! 49Red. br. Line vac (lice i naligje novea) L. Apollonia ichohmat AL JLGNA® Krava pod koja daji tele R. MOZAOy Pravolinijshi kwadvat. 2. Apollonia (dvalmay A. NIKAN Krava pod kojom doji tele R. AYTOBOY?0Y Pravolinijski kvadrat 3. Apollonia (dvahmay A, TIMUN Krava ped kojom doll we, *R) AMOGONTO? Pravolinijski kvadrat 4. Dyrrhachium (drahnial AL LAMHDNOS Krava pod kojom doji tele. R EEXAN Pravolinijski kvadrat §. Pasi (denarites) ALABCA Glave boginje Rome nadesno, R. PORC ROMA Libertas u kwadrigi nidesno. (konsekraciva dupardius! "6. Augustus Careva glava nalijevo, A. DIVUS AVGYTVS PATER, Victoria se oslanja desnom, uke RSC Stit na kojem je napisana SPOR. "7. Antoninus Pius (denarius) A, ANTONINVS AVG PIYS PP TRP nid 508 HI Pay dydi grangicu u desnoj uci, a & R. TR POT COS IL obilja u Hjevo), Y Antoninus Pius (clemariuss) A. ANTONINVS AVG PIVS PP Glava nadesno. IMP IT Annona drai 2 Rasa } sceptar,’a pred nje R,TR POT XXI COS ITIL nim nogama j¢ modius pum ita, 9. Caracalla (denarius} A. M_AVR ANTON CA PONTIP Careva bista nadesno, R. PRINCIPL IVVENTVTIS ru desno) ruch dri stapic, aw Hijevol jonarsku zastavu. Pored njcga je trofe). #10. Julia Mammuea (majka Aleksandra (sestertius| Severa) Caricina bista okrenuta nadesne, A. IVLIA MAMAEA AVGVSTA Funona sjedi drzeci evijet u desnoj ruci, R.IVNO AVGVSTAE, SC B povijeno dijete u marudju lijeve ruke “11, Otacilia Severa (suprupa Filipa 1) (sestertis) A MARCIA OTACILIA SEVERA — Caricing bista malijevo. AVG Concordia sjedi drzedi patera u_desaoj R. CONCORDIA AVG mci, 2 W Hijeve) dvostruki reg 0 12, Gallienus (antoninianust A. GALLIENVS AVG Careva gfava nadesno. R. ORIENS AVG Sol korata nalijevo drzeci bic uw desnui ruci. 13, Claudius Gothicus (antoninians) ‘A. IMP CLAVDIVS AVG Eareva plava ‘nadesne, R. APOLLINT CONS. Apollon. didi granticn uw desnoj ruci, a i 90 Dioel¢tianus, A, DIOCLEL R, VICTORIA NVS AVG ARMAT fir u lijevoj, fargenteus) Careva glava nadesno. Ectiri nmska vojnika prinose Are aa tronaseu ispred tyrdavske kapijeKawnien 1 paghes kovania Apollonia (Llyricum) 223— 100, x Apollonia (iyricum) 229— 100. B. Apollonia (Ilyricumt 229 — 100. g. Dyrrbachium 229 — 100. g, Roma (Rim) 119 — LID. g. Roma (Rim) Roma (Rim) 139. g. Roma (Rim) 158. g. Roma (Rim) 197. g Roma. (Rim) il. g. Roma (Rim) 244 — 209. g. Roma (Rim) 253 — 268. g. Roma (Rim) 268 —270. g. Roma (Rim) 24. a Katalog Maier 92 Maier 31 ier 36 Maier 179 Babelon 3 BMC. 1 str. 140, br, 141 BMC. 1V str, 19, br. 105 BMC, IV str, 132, br. 901 BMC. V str, 54, br, 209 BMC. VI sur 10, br. 239 RIC. IV) sir, $4, br. 203 RLC.V Od) str, 210, br. 22 RIG YL str. 352, br. 19a Ln. br Nalazisce uZem. m. Naden nn lokalitett Jelenak Busovact, Muzcja ga pokle Masnik pilane Unger, 13, 2. 1900, joe Naden a Gueuj Gort, Muzej ga otkupio od sudskeg p vnika A, Datkasa, 4, 5. 1807 Nader u Gucoj Gori, Muzej ua olkupio ost sudskeg pripravnise A. Dolkesa, 4.5, 1897 Na anti¢kom lokilitetu a Pulic vi iskopao ga dr Cire Trubelka u jesen 1893 No antickom lokalitetu u Puriée vu iskopao ya dr Ciro Truhelka wu jesen’ 1893 Nagao ga u ranokrédanskoj bavi- ici u Varostuku (Tuchet dv Truhelka 1893, 5 Naden u okolie, Travaika kaw slugajmi nalaz. Kuplien od Mar ka Katica 1901. Naden u okolici Travnika slugajni nalaz, Kuplien od Ma ka Kati¢a 1901 iden u Brajkevicima kod te Gore. Muzeju ga poklonio sa. mostan iz Guée Gore Naden u rimskoj kuci u Matom Moiunju__prilikom. arb. iskopa- ‘vanja 1893 Naden u_ okolici Travnika kao slueajni nalaz, Kupljen od Mar- ka Katica 101. g Naden ur Mosunju vanja 1893. iskoj_kuci_ u Malem ikem arh, iskapa- Naden u rimskej kuci u Malom Mogunju prilikom arh. iskopa vanja 1893, Naden u timskej kudi « Malom Mosinju prilikom ath, iskopa- vanja 1893. 3600 188 4382 70 1822 OLee. a 15. is. 17. 18, 19, 21 23. 24, 25. 26. “2. 92 Maximianus A. IMP CMA MAXIMIANVS PFAVG R. CONCORDIA MILITVM Galerius A. IMP C GAL VAL MAXIMIANVS PFAVG R, GENIO IMPERATORIS. Licinius I A. IMP LIC LICINIVS PF AVG R. IOVI CONSERVATORI Constantinus Magnus A. CONSTANTINVS MAX AVG R. GLORIA EXERCITVS Constantinns Magnus A. CONSTANTINYS PE AVG R. MARTI CONSERVATORI Constantinus Magnus A. CONSTANTINUS MAX AVG R. GLORIA EXERCITVS Constentinopalis A. CONSTANTINOPOLIS R. (bez legende) Delmatius A. FL DELMATIVS NOB C R. LIBERTAS PVBLICA Constantius [1 A. DN CONSTANTIVS PE AVG R. FEL TEMP REPARATIO Julianus A. DN IVLIANVS NOB C FEL TEMP REPARATIO Valens A. DN VALENS PF AVG R. SECVRITAS REI PVBLICAE Valentinianus I 4. DN VALENTINIANVS PF AVG R. GLORIA ROMANORVM Heraclius A. DN HERACLIVS ET HERA CONST PP AVG R. VICTORIA AVGGG (follis, P.B,) Careva glava nadesno. Jupiter predaje caru Viktorijin kip | globus Yfollis, MB) Careva ginva nadesno. Genius dedi pater u desnoj ruci, a rog obilja u lijevo}. (follis, MB) Careva glava_nadesno. Supiter drdi_ Victory globus i sceptar uw (follis, PB.) Careva bista nadesno, Dya vojnika u kacigama oslanjaju se na Stitove, a izmedu njih 2 zastave, (follis, PB) Careva bista nadesno. Mars nosi koplje u desnoj muci, a lijevom se oslanja na Stit. (follis, PB.) Careva bisia nadesno. Dva vojnika u kacigama oslanjaju se na Slitove, a izmedu njih 2 zastave, (follis, P.B.) Bista nia’ lijevo. Viotoria hijevom nogom zakoratila na pramac broda, u desnoj ruci nasi koplje. (ollis, PB) Bista nadesno. Dva vojnika drie po 1 koplje i naslanjaju se na Stit. lzmedu nijh zasiava. (follis, P.B.) Careva bisia nadesno. Rainik probada kopljem neprijatelja koji je pao 3 konja i s podigoutim rukama moli milost, (follis, PB.) Careva bista nadesno, Ratnik probada kopljem neprijatelja koji i¢ pao s konja i s podignutim rukama moli milost (follis, PB) Careva bista nadesno. Victoria ide nalijevo nosedi krunu i palmu, (Collis, P.B.) Careva bista nadesno, Car desnom rukom vute zarobljenika, a w lijevoj ruei dri labarum. u desnoj ruci, a eva}. (solidus)—— Gyzicus, 295. g. Heraclea 308 —309. g Siscia 315 —316. g. Lugdunum 330. g. Treveri 316. Be Thessalonica 336. g. Heraclea 330 — 333. g. Siscia 331. g. Siscia 337 —36l. g. Sizcin 360 —363. Sisci: 364 — JIB. &. Ravenna 680. g. RC. VI str, 580, br, 13 RAC. VI str. 535, br. 37a RLG. VIL str. 424, br. 17 R.LC. VIL str. 138, br. 237 c, VIL sir, 173, br. 112 RC. VII str. 529, br, 222 RAC. VIT str, 557, br. 115 RLC. VIL str, 458, br. 266 Voetter, str, 310, br. 1 ‘Voetter, str. 311, br. 2 Voetter, sir, 311, br, 2 Wroth, str, 244, br, 428 Naden 1893. g. u Puti¢evu prili- kom izgradnje Peljeznitke prage Naden u rimskoj kui u Malom Mosunju prilikom arh. iskopa- vanja 1893. Nagen u rimskej Kudi u Malom Motunju_prilikom arh, iskepa- vanja 1893. Naden 1893. &. kom izgradnje Zeljeznitke pruge. Naden u Varosluku (Turbe) 1902. g,,@Muzeitr ga poklonio Karla aly. Naden u Varostuku (Turbe) 1902. g. Muzeju ga poklonio Karlo Maly. Naden u Malom Mosunju na njivi Kalvariji, Kupljen 4. 7. 1942, od Andrije Kurevije. Naden 1893, u Busovati. Muzeju ga poklonio Sumarski nadzornik {. Halbmann. Naden u rimskoj kudi u Malom Mosunju__prilikem arh. iskopa- vanja 1893. 2 Naden u rimskoj ku¢i u Malom Mosunju_prilikom arh. iskopa- vanja 1893. g. Nagao ga u ranokrScanskoj bazi- lici u Varosluku (Turbe) dr Ciro ‘Truhetka 1893. g. Naden na njivi Mijata 2ilica u Dielifoveu 30. 9. 1942. g. ns 1833 1825 1824 1534 1832 Bas 3916. 12419 1807 1826. 1828 8777 t2a2e 33ANTIQUE COINS FROM THE VICINITY OF TRAVNIK IN THE NUMISMATIC COLLECTION OF THE TERRITORIAL MUSEUM IN SARAJEVO ‘The vicinity of Travnik is rich in the old coins from the Greek and Roman period. A great number of the found antique coins can be seen in the show: ‘rooms of the Territorial Museum, in Sarajevo. They were gifted or sold to the Muscum. Some of them were presez'ved in the collection of the Secondary Schooll in Travmik, The deceased archeologist Jozo Petrovié had a collection of the old coins too. The oldest coins iin the colléation were minted in the Greek, Mlyrian and Roman mints such as Apollonia, Dyrrhachium and Rome in the second or third century B.C. While the archeologists and historians studied ancl chiefly neglected numismatics discoveries. The author of the article is describing the old coins from the abovementi- oned collection. nt times seriously they