Ernest Hemingvej - Starac i more

Ernest Hemingvej upuduje svoju poruku o neophodnosti vrstine i integriteta ovjeka, bez obzira na
starost ili nedozrelost: starac i djeak su ravnopravni sudionici u tenji za potvrdom osnovnih ivotnih
vrijednosti.

Kratki sadraj - Stari ribar Santijago ivi sam u ribarskoj kolibi na periferiji Havane. Sva njegova
imovina amac je sa skrpljenim jedrom i neto osnovnog ribarskog pribora. Starac ved osamdeset i
etiri dana nije ulovio ni jednu jedinu ribu. Prvih etrdeset dana s njim je ribario djeak Manolin, a
onda su ga roditelji dali na ispomod u drugi amac jer starca oito prati nesreda. Djeak neobino voli
starog Santijaga jer ga je ovaj nauio svim trikovima ribarskog zanata, a i odnosi se prema njemu kao
prema istinskom prijatelju i ravnopravnom partneru. Kad god mu se ukae prilika, nosi starcu neto
za jelo, pa zajedno razgovaraju o ribarenju, sportu i svakodnevnim stvarima. Starac svakog jutra
odlazi djeakovoj kudi i njeno ga budi da ide na posao jer ovaj ne voli da ga budi otac.
Osamdeset i petog dana starac se sam otisnuo na puinu. Stavio je mamce na udice, spustio ih na
odreenu dubinu i zaplovio noen Golfskom strujom u nadi da de uloviti veliku ribu kojom bi potvrdio
da je i dalje "El Campeon", tj. najizdrljiviji i najbolji ribar. I dok lagano plovi niz struju, paljivo
promatra more i nebo te po ponaanju riba i ptica procjenjuje situaciju u kojoj se nalazi. U podne
prvog dana zagrizla je najvedi mamac nekakva golema riba. Bila je tako velika da je za sobom vukla
amac. Puna dva dana starac se borio s ribom uz uasne napore. Nije smio dopustiti da dugaki
povraz na ijem kraju je bila udica pukne i starac gaje cijelo vrijeme proputao kroz dlanove,
premjetao s jednog ramena na drugo, poputao ili zatezao kad je to bilo potrebno, kako bi to vie
izmorio ribu. Lijeva mu se ruka grila, ramena su ga strano boljela, dlanovi mu bili oguljeni od ueta,
a uz to ga je muila e i glad.
U predasima bi pojeo usput ulovljenu sirovu ribu i popio gutljaj vode iz boce to ju je ponio sa
sobom. Razgovarao je u mislima s ribom i s umornom ptiicom koja se odnekud spustila na amac,
prisjedao se mladosti kada je bio na glasu kao jedan od najsnanijih mornara, a tu mu je slavu
donijela borba sa snanim crncem u Casablanci kojeg je u nekoj lukoj krmi pobijedio u obaranju
ruke nakon to su u nadjaavanju proveli za stolom cijeli dan i cijelu nod. Prisjedao se svojih snova, a
najede je sanjao lavove na dugim utim pjeanim obalama.
Riba je konano izmorena i svladana. Privukao ju je amcu i nakon silnih napora uspio je pogoditi
harpunom u srce i privezati za amac. Bila je neobino lijepa s dugim kljunom poput maa, a teila je,
prema starevoj procjeni, oko 1500 funti (panjolska funta iznosi 460 g). Kad je golema riba bila
privezana, "bila je tako velika daje amac uz nju izgledao malen", starac je namjestio jedro i zaplovio
natrag prema Havani.
A onda su dole nevolje. Privueni krvlju, pojavili su se morski psi. Kad je prvi napao, starac gaje
pogodio harpunom u sam mozak, no veliki komad ribe bio je otkinut, a s morskim psom potonuo je i
harpun. Unakaena riba vie nije bila lijepa za gledanje, no iscrpljeni i premoreni starac nije se
predavao. Za veslo je privrstio no i kad su se nakon dva sata pojavila nova dva morska psa i poela
komadati ribu, starac ih je napao novim orujem, oba ubio i nastavio ploviti. Sljededi morski pas
Page 1

takoer je ubijen, ali je slomljen no. Riba je bila jo vie unakaena. Tredi put napali su u sumrak, ali
je starac bio spreman. Tukao ih je toljagom od slomljenog vesla i uspio ih otjerati, no njegova riba
toliko je bila unakaena da je vie nije htio ni gledati. etvrti put napali su oko ponodi. Opet ih je
mlatio toljagom, a kad su mu je istrgnuli iz ruke, nastavio ih je mlatiti ruicom od kormila. Nije se
predavao sve dok nije slomio i to posljednje oruje. Od ribe ostao je samo kostur s glavom i repom.
U luku je stigao kasno iza ponodi i jedva se dovukao do kolibe. Djeak ga je ujutro naao kako spava i
kad mu je vidio izranjene ruke, zaplakao je. Shvatio je kakvu je borbu vodio starac jer je ved vidio
ostatke ribe. I ribari u luci dobro su znali to se dogaalo na puini, a naivni turisti udili su se
neobinom morskom psu kakvog jo nisu vidjeli.
Vrsta djela - Starac i more je kratki roman, a mogli bismo ga isto tako promatrati i kao duu novelu.
Ubraja se u modernu prozu, posebice zbog upora be umjetnikog postupka zvanog "unutarnji
monolog" kojim pisac iznosi misli glavnog junaka te zbog potiskivanja fabule u drugi plan. Roman je
prvi put objavljen 1952. godine u popularnom amerikom asopisu "Life".
Tema i ideja - Tema je romana jedinstveni odnos ovjeka i prirode obiljeen uzvienom borbom i
gorkim stradanjem, ali i najiskrenijim meusobnim tovanjem. Na samom poetku romana stari se
Santijago u svojoj bijedi i siromatvu doima kao ovjek kojeg je ivot porazio, no Hemingwayevi junaci
uporni su i srani borci koji se nikad ne predaju.
U borbi s ribom Santijago se sluio orujem tipinim za ovjeka: inteligencijom, hrabrodu, ivotnim
iskustvom, natjecateljskom upornodu dok riba, kao prirodni element, koristi iskljuivo snagu i nagon
za opstankom. U toj borbi ovjeka i prirode najvie do izraaja dolazi ovjekova duhovna snaga i
njegova humanost, ovjenost. Iako ga borba s golemom sabljarkom na trenutke dovodi do ruba
izdrljivosti, starac se prema velikoj ribi nikada ne odnosi s mrnjom - ona je za njega protivnik
dostojan potovanja. Premda je stari Santijago ostao bez svoje ribe, koju su morski psi oglodali do
kostura (morski psi simboliziraju negativne, ruilake snage u prirodi), on je na kraju ipak moralni
pobjednik. Pobijedio je, zapravo nadiao svoje vlastito ogorenje zbog nesrede koja gaje pratila, svoju
starost i nedostatak snage. Osnovni cilj ribarenja nakon 84 dana nesrede za njega nije novana
vrijednost ribe, mada bi za nju dobio dosta novaca, nego dokazivanje da je jo uvijek "El Campeone"
(pobjednik), da se zna boriti i izdrati do kraja. Pravi ovjek nikada ne moe biti pobijeen u totalnom
smislu.
Iako Starac i more nije simbolistiko djelo, sadri niz detalja koji se mogu protumaiti kao simboli, a
najzanimljivije su aluzije na Isusa Krista i njegovu muku.
Kompozicija - Za razliku od vedine romana, Starac i more nije razdijeljen na poglavlja. Moda je to
tako zbog njegove kratkode, ali moda je tu jo jedan razlog. U tom djelu od poetka do kraja pratimo
neprekidnu priu o trodnevnoj Santijagovoj kunji. Sve do zavrnih stranica ne naputamo ga ni za
trenutak. Podjela na poglavlja samo bi neprirodno remetila tu sliku iz ivota promatranu iz velike
blizine.
Starac i more slijedi klasinu kompozicijsku shemu vrlo precizno - uvod: Santijago i Manolin
razgovaraju i pripremaju se za sutranje jutro; uspon radnje: Santijagova tri dana na moru ispunjena
su zbivanjima ija napetost stalno raste; vrhunac: sabljarku napokon prodiru morski psi; rasplet:
Santijago se s mukom vrada u svoju kolibu i tu ga zatjee djeak Manolin.
Page 2

Mjesto i vrijeme - Radnja romana odvija se na Kubi, na periferiji njenoga glavnog grada Havane pokraj
kojeg prolazi Golfska struja, te na puini Atlantskog oceana, tj. onom njegovom dijelu koji oplakuje
obale sjeverne Kube.
Sve se dogaa oko 1950. godine u vrijeme dok je na vrhuncu sportske slave bio uveni ameriki igra
bejzbola Joe Di Maggio, a glavna radnja odvija se u dva dana i dvije nodi. Meutim, tijekom glavnih
dogaanja glavni se lik u razmiljanjima i monolozima esto vrada u svoju mladost tako da je
psiholoko vrijeme puno due od stvarnog vremena. U prikazivanju vanjskih prostora dominira more,
iroka morska prostranstva, a neto manje ribarsko naselje s luicom za amce.
U opisu unutarnjih prostora (interijera) prevladavaju predmeti koji naznaavaju socijalni status
glavnoga lika: koliba sklepana od palmine kore, stol, stolice, krevet bez madraca s golim oprugama,
polica za razliite namjene dok slika Gospe od Cobre i Presvetog srca Isusova odreuju i vjersku
pripadnost vlasnika sirotinjske kolibe.
Vrlo je snaan kontrast izmeu eksterijera i interijera: iroka prostranstva, uzbibanost, sunce,
plavetnilo, bogatstvo i ljepota mora, nasuprot siromatvu i opdoj hladnodi sirotinjske kolibe.
Analiza likova
Ribar Santijago - usamljeni je starac, na prvi pogled miran i povuen, ali to je samo privid. Stari
Santijago ima iza sebe uzbudljivu prolost a njegov unutarnji ivot je bogat, iako u razgovorima s
djeakom i u svojim monolozima ostavlja dojam ovjeka koji se ne preputa lako osjedajima. Prema
vanjskom izgledu starac je bio tanak i suh s dubokim borama na zatiljku. Na jagodicama je imao
zagasite mrlje konog tumora koji izaziva odsjaj sunca s povrine tropskog mora. Mrlje su mu
pokrivale dobar dio lica a na rukama su mu se otkrivali duboko urezani oiljci od neprekidnog
izvlaenja konopaca s tekom ribom... Na njemu je sve osim oiju bilo staro, a oi su mu bile boje
mora i sjajile vedro i nepobjedivo.
Bio je toliko siromaan da osim amca i sanduida s ribarskim priborom nije imao nita. ak ni mree
nije imao. U kudi nema nikakve hrane. Ima samo jednu istu koulju, a na sebi drugu koja je bila toliko
puta krpljena da je nalikovala na jedra, a zakrpe su bile izbljedjele na suncu. Iao je bosonog. Volio je
sport, no sportske vijesti saznavao je iz starih novina koje mu je donosio djeak iz oblinjeg hotela.
Osobito voli bejzbol i esto je zaokupljen slavnim igraima ovog popularnog amerikog sporta.
Odlikuje se upornodu, izdrljivodu, tolerantnim odnosom prema svojoj okolini i golemim
poznavanjem ivota na moru.
Djeak Manolin - takoer pripada svijetu ribara. Privren je starcu jer ga je starac nauio svemu to
zna o ribarenju. Voli starca i zato to ovaj s njim razgovara kao s odraslim ovjekom i to uvaava sve
njegove tvrdnje. Djeak nastoji da ne povrijedi starev ponos ni najmanjom gestom; vrlo oprezno,
ako je uspije dobaviti, donosi mu hranu iz oblinjeg hotela, a starac mu svu tu njenost vrada
smirenom starakom jednostavnodu, ozbiljnim tonom u razgovoru i velikim prijateljstvom. Od svih
nedada koje su ga zadesile na puini u hrvanju s velikom ribom i morskim psima, najvie mu je
nedostajalo djeakovo drutvo.
Djeak na kraju romana usprkos roditeljskoj zabrani vrsto odluuje dalje loviti sa starcem, mada je
siguran da de mu starac savjetovati neka slua roditelje. Manolin ustvari predstavlja starevu

Page 3

mladost, njegovu snagu i nepokolebljivu vjeru u vlastite sposobnosti. A snaga mladosti i ljepota
ivljenja u prirodi oituje se u lavovima koji se igraju na pijesku dugih zlatnih obala.
Starac i djeak predstavljaju dvije krajnje toke ljudskog postojanja; ivotni krug koji se neprekidno
okrede, krug u kojem mladost predstavlja energiju, a starost duhovnu potporu.
Jezik i stil - Jezik Hemingwayova romana jednostavan je i jezgrovit, ogoljen i usredotoen na bitno.
Njegova proza se naziva "tvrdo kuhana", ime se eli naglasiti jednostavnost stila bez suvinih ukrasa.
U djelu se rabe struni izrazi iz nautike i ribolovstva, a javljaju se i hispanizmi (rijei iz panjolskog
jezika).
Analiza djela - Hemingvej je u ovoj prii izrekao cijelu filozofiju "izgubljene generacije". Ljudi se
oajniki bore za svoju sredu, mue se i krvave zbog nje, ali onda, kada ona treba biti potpuno
njihova, kada trebaju osjetiti punu ljepotu te borbe za nju - njene plodove, dolaze mrane sile koje
mu ih otimaju. "Suvie bi bilo lijepo da bi tako dugo potrajalo" kae starac kada je ulovio veliku ribu.
Ali Hemingvej, kome je borba uvijek znaila isto to i ivot, ni ovdje ne vidi izlaz u pokravanju i
beznau. Njegov starac Santiago se prvo bori da ulovi ribu koja de mu donijeti sredu, bogatstvo, da bi
se kasnije sa istom estinom bacio na morske pse koji su mu ju htijeli oteti. Meutim, kada postaje
svjestan da je poraen, on ipak ne klone duhom, ved se sprema zajedno s djeakom na nove borbe.
Poslije poraza starac govori sebi: "ovjek nije stvoren da bude pobijeen. ovjeka mogu unititi, ali
ga ne mogu poraziti".
Dojam o djelu - Ovo je roman. Govori o starcu ribaru i djeaku kojeg je on poznavao. Djeak mu je
punio pomagao to se tie odravanja amca i samog ribolova. Starac ved osamdeset i etiri dana nije
imao srede i vradao se bez ulova. Tada je djeak morao prijedi na drugi brod i nije vie mogao starcu
pomagati. Starac jednog dana sam odlazi na puinu u nadi da de neto uloviti. Na kraju je i ulovio
doista veliku ribu nakon mukotrpne viednevne borbe s njom, ali na povratku su mu morski psi pojeli
cijelu ribu. Starac se tuan vrada na kopno. Cijela poanta knjige je ustvari da se u ivotu dugo borimo
da bi stekli neto, a to s druge strane vrlo lako moemo izgubiti.

Page 4

2.TEMA
Tema ove pripovjetke je ivot ribara Santiaga i njegova pustolovina na moru.
3.IDEJA
Moemo reci da je kroz borbu starca s ribom, koja predstavlja silu prirode, zapravo prenesena ideja o
covjekovoj mudrosti koja moe nadvladati i najjaceg neprijatelja.
4.KRATAK SADRAJ
UVOD I POCETAK:
U prvom dijelu upoznajemo starca Santiaga, njegove prijatelje, a takoder i malog djecaka kojeg
Santiago osobito voli. Upoznajemo nacin starcevog ivota, njegove probleme i u tom dijelu najvie
saznajemo o sociolokim i psiholokim osobinama glavnog lika. Otkrivamo i druge pojedinosti vezane
uz odnose medu ljudima, tj. starca i ostalih mjetana.
ZAPLET:
U zapletu se pocinje razvijati radnja i atmosfera postaje sve napetija. Starac i djecak se pripremaju za
isplovljavanje. Namjeravaju i nadaju se neto uhvatiti. Starac dugo, dugo plovi dok napokon ne naide
na ribu, mnogo vecu nego to je i pomislio. Vec na pocetku je svjestan da ce imati puno muke i posla
da je savlada.
VRHUNAC:
Starac, camac i riba danima plove prostranstvom oceana no ni starac ni riba se ne predaju. U
dugotrajnoj borbi s ribom Santiago zadobije teke rane. No, on se ne predaje i ne gubi nadu, jer se
osjeca dovoljno jak i mudar da pobijedi. Nakon to savlada ribu, vraca se polako ploveci prema obali i
razmiljajuci kako borba nije zavrila i kako ce ga sada poceti napadati more. I doista, tek tada pocinje
prava borba za opstanak : borba za ribu, ali i za vlastiti ivot. Starac se bori svom svojom snagom
protiv riba koje ih napadaju, otkidaju komade s njegovog ulova i na kraju se vraca kuci dotucen, a na
neki nacin i poraen.
RASPLET:
Suprotno njegovom osjecaju velikog gubitka, po povratku svi ga potuju i hvale. No, to Santiagu nije
dovoljno, njegova pobjeda nije potpuna, on se ipak osjeca poraenim.
5.PSIHOLOKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA
Page 5

Starca moemo opisati kao hrabrog i ustrajnog covjeka koji se bori za sebe, za svoj opstanak, estoko
se boreci protiv svog neprijatelja, ali istovremeno ga potujuci kao protivnika. Riba je za njega
neprijatelj, ali ipak joj se divi, zadivljen je njenom jacinom i velicinom, uzbuden je i doivljava to kao
izazov prirode. Ima veliku vjeru u sebe i hrabro ide u borbu s jacim. Starac je primjer covjekove snage,
vjere, upornosti i samopouzdanja.
Bori se", rece on. "Borit cu se dok ne umrem." Ali, sada, u noci bez tracka svjetlosti, u prisustvu
vjetra i ravnomjernog kloparanja jedra ucini mu se da je vec moda i mrtav. On sklopi ruke i osjeti
svoje dlanove. Nisu pripadali leu, mogao je osjetiti bol ivota kad bi ih samo otvorio i stisnuo. On
nasloni leda na dasku, siguran da nije mrtav. Leda su mu to potvrdila.
citat, str. 89.
Ribu nisi ubio samo zbog toga da bi uivao i da bi je prodao na pijaci, pomisli on. Ubio si je iz ponosa
i zbog toga to si ribar. Volio si je ivu, a voli je i mrtvu. Ako je voli, nije li grijeh ubiti je? Ili je onda
jo veci?
citat, str.82
Vec se citav sat smrkavalo starcu pred ocima, a znoj mu je pekao oci i opekotinu iznad ociju na celu.
Nije se plaio svjetalaca koja su mu igrala pred ocima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlacenja
konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu - a to ga je zabrinjavalo.
citat, str.69
SOCIOLOKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA
Santiago potjece iz siromane obitelji, i sam je siromaan, to vidimo iz njegovog izgleda i
unutranjosti njegove kuce.
Starac je bio tanak i suh, s dubokim brazdama na potiljku. Na jagodicama je imao zagasite mrlje
konog tumora koji izaziva odsjaj sunca s povrine tropskog mora. Mrlje su mu pokrivale dobar dio
lica, a na rukama su mu se otkrivali duboko urezani oiljci od neprekidnog izvlacenja konopaca s
tekim ribama. Ali, nijedan od onih oiljaka ne bjee svje. Oni su bili isto toliko stari kao i erozije u
kakvoj pustinji bez riba. Na njemu je sve, osim ociju, izgledalo staro, a oci su mu bile boje mora i sijale
vedro i nepobjedivo.
citat, str. 13
Koliba je bila sagradena od ilave kore pupoljka kralevskih palmi, zvane "guano", i u njoj se nalazio
krevet, stol, stolice, kao i ognjite na zemljanom podu gdje se moglo kuhati na drvenom uglju. Na
mrkom zidu od preanog, isprepletenog lida ilavog guana visjela je slika svetog Isusovog srca u boji,
kao i slika Gospe od Kobre.
citat, str. 18
No, znao je kako opstati i to ga je odralo na ivotu. Starac je duhovno bogat, u snovima doivljava
lavove kao simbol snage i hrabrosti. Voli i potuje druge ljude, posebno mu je drag djecak Manolin, a
moe se reci da su i drugi ljudi njega voljeli. Jako je vezan za djecaka Manolina, eli ga poucavati
ribarenju i drugim ivotnim stvarima, eli mu uvijek biti prijatelj.
Page 6

Djecaku je bilo ao kad bi vidio starca kako se svakog dana vraca svojim malim camcem praznih
ruku. I on je silazio svakodnevno da mu pomogne da iznese uad namotanu u klupcad i kuke za ribe ili
harpune, kao i jedro omotano oko jarbola. Jedro bijae zakrpljeno dakovima od brana, i savijeno u
balu, pa je izgledalo kao zastava poslije beskrajnih poraza.
citat, str. 13
Djecak vidje da starac die i onda ugleda starceve ruke i poce plakati. Otiao je sasvim tiho da mu
donese malo kave, i plakao je silazeci.
citat, str.94
6.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU
U ovome romanu najzanimljiviji je sredinji dio koji opisuje borbu izmedu starca i ribe. Taj dio nosi
simboliku citave pripovjetke, jer nam predocava teinu i bespotednost borbe covjeka za opstanak.
Zato u tom djelu dolazi do izraaja starceve osobine kao to su :
1.Hrabrost
Starac je vidio mnogo velikih riba. Imao je prilike vidjeti mnoge teke i preko pet stotina kilograma i
ulovio je dvije takve grdosije u toku cijelog svog ivota. Ali, nikada sasvim sam. Sada, sam i daleko od
kopna, privezan je za najvecu ribu koju je ikada vidio, vecu od svih koju je ikada cuo, a lijeva ruka mu
je bila jo uvijek zgrcena kao kande u orla.
citat, str. 52
2.Potovanje prema protivniku
Ipak cu je ubiti", rece on. "U svoj njenoj velicini i slavi." Mada to nije poteno, mislio je, ali pokazat
cu joj to sve jedan covjek moe uciniti i izdrati.
citat, str. 54
3.Suosjecanje zbog ubijanja
Riba je takoder moj prijatelj", rece glasno. "Takvu ribu nisam nikada vidio niti cuo o njoj. Ali, moram
je ubiti. Drago mi je to nas nitko ne prisiljava da ubijamo zvijezde.
citat, str.60
Tada mu bi ao velike ribe koja nema to za jesti, no odlucnost da je ubije ni za casak ne popusti,
usprkos tome to ju je alio. Koliko ce ona ljudi nahraniti! Pa, ipak, jesu li svi oni dostojni da je
pojedu? Ne, svakako da nisu. Nema nijednog dostojnog da je pojede, kada covjek pomisli na njen
podvig i na njeno dostojanstvo.
citat, str.61
Ubit ce me, ribo, pomislio je starac. Ali ima i prava na to. Nikad nisam vidio vece, ljepe, mirnije i
plemenitije stvorenje od tebe, brate. Dodi i ubij me. Svejedno mi je tko ce koga ubiti.

Page 7

citat, str. 73
4.Izdrljivost, ustrojnost
Vec se citav sat smrkavalo starcu pred ocima, a znoj mu je pekao oci i opekotinu iznad ociju na celu.
Nije se plaio svjetalaca koji su mu igrali pred ocima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlacenja
konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu - a to ga je zabrinjavalo.
citat, str.69
5.Pobonost
Nisam poboan", rece on. Ali, izgovorit cu deset "Ocenaa" i "Zdravo, Marijo" samo da uhvatim ribu,
a ako bude moja, otici cu na poklonjenje Kobreanskoj djevici.
citat, str.53
7.METAFORICNOST
Metaforicnost ove pripovjetke sadrana je u osnovnoj ideji. Ribe i more su s jedne strane i simboli su
snage, a s druge strane je samac ribar sa svojom vjerom, ustrojnocu i mudrocu. Santiago ulazi u
borbu iznad svojih mogucnosti bez izgleda da pobijedi ribu koju jo nikada do tada nije vidio. No, tu je
bila presudna njegova odvanost i vjera u sebe i Boga da to moe uspjeti. Njegova ustrajnost odrala
ga je i na ivotu. Simbolicnost je u prikazu borbe covjeka i prirode. Riba je bila fizicki jaka, ali covjek je
imao svu duhovnu snagu i mudrost. No, izgleda da u borbi s prirodom covjek nikad nije potpuni
pobjednik, on na neki nacin i dobiva i gubi.
8.MILJENJE (DOJAM O DJELU)
Ova pripovjetka E. Hemingwaya je uzbudljivo djelo o tekom ivotu ribara, o pobjedama i porazima s
kojima se covjek susrece u ivotu. Takoder je uvjerljivo prenesena radnja, simbolika i detalji koji
doprinose upecatljivosti price. Okosnica je covjekova hrabrost i ustrojnost i zato ovu pricu treba
svakako procitati i pamtiti.
Ali covjek nije stvoren za poraze<<, rece on. >>Covjek moe biti uniten, ali ne i pobijeden."
Santiago je biostari ribar koji gotovo tri mjeseca nije uspio uloviti ni jednu jedinu ribu. Prvih
edrdeset dana s njim je bio jedan djeak Manoline, koji je odustao zbog roditelja pa je starac
Santiago ostao sam.
Jednog je jutra Santiago iao na pecanje, ali ovaj put jo dalje od obale gdje je voda bila jo dublja.
Mamac je bacio na razliite dubine i prepustio se struji. Odjenom je neto poelo jako vudi. Starac je
utvrdio da je to jedna ogromna riba i kad je skoila iz mora Santiago je ostao bez daha.
Santiago se s njom muio tri dana i tri nodi da bi na kraju ipak pobijedio. Zavezao ju je na bok barke i
odluio se za brz povratak na obalu jer se spremala oluja.
Na putu su se pojavili morski psi koji su mu unato borbi pojeli cijelu ribu od koje su ostale samo
glava i kosti. Iako od ribe nije ostalo gotovo nita, na obali su joj se ribari divili, bila je duga 5.5 metra.

Page 8

Sljededeg jutra kad se starac Santiago probudio uz njega je stajao mladi Manoline koji mu je obedao
da de od sad na dalje uvijek idi na pecanje s njim.
Autor: Ernest Hemingway
Vrsta djela: pripovjetka
Mjesto radnje: more
Likovi: starac Santiago, djeak Manoline
Starac i more Ernest Hemingvej
Americki pisac, roen u ikagu.
Novinar i pisac.
1952. Puliceva nagrada, 1954. Nobelova nagrada.
Prvi svetski rat, novinarstvo, ratni dopisnik, prati liniju fronta u Italiji.
Graanski rat u paniji, Francisko Franko.
Grko Turski rat.
Za vreme drugog svetskog rata iveo je u Parizu, na Kubi, u paniji.
Voleo je ribolov, safari, pide i ene, enio se etiri puta.
Dela: pripovetke, romani. Sunce se ponovo raa, Za kim zvona zvone, Zbogom oruje.
Starac i more simbol ivota!
Pripovetka ili kradi roman, duina je kritrijum. Iseak iz ivota nekog lika, brojnost likova, motiva.
Starac, iskusan ribar.
Posmatramo odnos Santijaga prema ivotu; samu borbu. ak i u najteim trenucima, nede prestati da
se bori sa ribom!
Teme su borba, poraz, pobeda!
ekspozicija romana, starac koji 84 dana lovi bezuspesno ribu.
zaplet, ljudi smatraju da starac nema srede, da je salao. Ostaje sam, ali ne prestaje da se bori.
vrhunac, uhvatio je veliku ribu (sabljarku).
peripetija, ribu su napale ajkule.
rasplet vrada se na obalu sa kostima ribe.
epilog, sanja lavove.

Page 9

Bio je u Africi, video lava, simbol modi, snage, ambicije, mladosti, strasti.
Bio je sredan! Deak de se vratiti da bude s njim.
Kao ribar bio je simbol traganja za sredom, uhvatio je ribu i deak mu se vratio . Sreda!
Sveznajudi pripoveda u poetku, potom dijalog starca i deaka. Monolog, glasni monolog,
usamljenost.
Pitanje srede i nesrede.
Lik Santjaga, odnos pema deaku, misli.
Santjago el Kambson.
Manolin.
Santjago je starac, ribar. ivi sam u kolibi, tronoj.
Udovac bez porodice.
Njegov ivot se svodi na preivljavanje i ostvarenje sna, da uhvati najvedu ribu, i dostigne tako sredu
za kojom udi.
Za njega je more dobrodudno, arobno, a u isto vreme i grozno. Poznaje sve njegove tajne, dubine,
talase, uvek mu se vrada, bez njega ne moe.
Prema ribama se odnosi kao prema bradi, prijateljima, koje voli i potuje.
Fiziki izgled Santjaga:
Starac suv, mrav, vrlo starog izgleda same glave, sa dubokim brazdama na potiljku i mrljama
izazvanim prevelikim izlaganjem na suncu, a koje su se irile du celog tela.
Mrlje su mu prekrivale dobar deo lica.
Oi su mu bile boje mora i spajale vedro i nepobedivo.
On je bio vian, uporan i siguran u sebe, neobian starac.
Dugo nije imao srede na puini, zbog ega su ljudi ved priali da je salao, to za ribare predstavlja
najvecu nesrecu.
Koliba
Bila je sagradjena od ilave kore i pupoljaka kraljevskih palmi, skromnae .
Imao je krevet, sto i stolicu, ognjite na zemlji. Imao je sliku svetog Isusovog srca, ovo je pripadalo
njegovoj eni i uvanje svih ovih stvari dokazuju koliko mu ona nedostaje.
Zbog toga je sklonio njenu sliku sa zida.
Osedanja, misli
Page 10

Smatra da ovek moe biti uniten, ali nikad poraen!

Transkripcija je prenoenje teksta iz jednog pisma (jenika) u drugo:
fonetsko
autenticno
Glavni lik romana je starac po imenu Santjago. On je iskusni ribar koji mjesecima nije nita ulovio.
Jednog dana ulovio je ogromnu ribu koju nije bio u stanju kontrolisati, no starac se nije htio predati,
pustio je da ga riba vue puinom mora....
Naziv djela: Starac i more
Autor: Ernest Hemingvej (Ernest Hemingway)
O autoru: ivio je od 1889. do 1961. godine. Bio je popularni ameriki romanopisac i pisac kratnih
pria. Dobio je Nobelovu nagradu 1954. godine. U Prvom svjetskom ratu vozio je ambulatna kola dok
nije ranjen. Poznatija djela su mu: Starac i more, Zelena brda Afrike, Peta kolona, A sunce izlazi. Veliki
dio njegovih djela su klasici amerike kulture. Ostavio je dubok utisak na knievnike svoga vremena.
Mjesto radnje: more, ribarsko selo na kubi, stareva koliba
Vrijeme radnje: nije navedeno
Tema: Borba Santjaga sa velikom ribom, sa samim sobom i borba sa ajkulama
Ideja: Upornost je klju uspjeha; Uvijek trebamo uiti i itati jer ne znamo kada de nam zatrebati
Vrhunac radnje: Starac ubija ribu i vee je za amac
Kratak sadraj: Jednog dana starac po imenu Santjago radio je neto to svaki dan radi - lovio ribu. Ali
iznenada hvata nevienu ribu ogromne veliine, poto nije mogao da je iskontrolie mogao je da bira:
ili da odsjee konop i preda se, ili da pusti ribu da ga vue po moru. Nije se predao. Kanap je stegnuo
preko lea i prepustio se ribi te ekao da ispliva na povrinu. Dok je ekao i borio se protiv sna
razmiljao je o minulim danima, o ribama i pticama, o sportu i o djeaku iz sela. Najzad je riba
isplovila a on je doekao harpunom. Tada poinju novi problemi, da ribu privede do svoga sela koje je
bilo daleko. On ju je privezao za amac, poto unutra nije mogla stati, razapeo jarbole i uputio se
prema selu. Na putu ka domu napadaju ga razne ajkule sa kojima se hrabro bori. Malo po malo,
njegova riba je nestajala..
Likovi: starac Santjago, djeak Manoline, ogromna riba, ajkule, ostali ribari.
-Santjago: iskusni ribar koji se nije htio predati velikoj ribi. Dok ga je riba vukla po moru on se
prisjedao svoje mladosti. Razmiljao je o sportu i djeaku iz sela. Lijeva ruka mu se esto grila, tako
da je morao raunati na desnu.
Miljenje o djelu: Djelo mi se posebno svia zbog svog avanturistikog karaktera. Nagoni me na
razmiljanje o samo-preivljanju. Navodi me na razmiljanje o ivljenju na otoidu gdje se ivot vrti
oko mora. Pored toga nauio sam neke stvari o ivotu na moru, o ajkulama, o letedim pticama, o
amcima od kornjaine kude i slino. Svakako djelo koje se moe itati vie puta.
Page 11

Moguda pitanja:
1. Koji je sretan broj za starca? -85.
2. Kada je uhvatio ogromnu ribu, ta je pomislio? -Da sanja.
3. Osim to se borio sa ajkulama i ribom, sa ime se jo borio? -Sa samim sobom.
4. ta mu se najvie urezalo u pamdenje iz mladosti? -Afriki tigrovi.
5. Koja ruka se gri kod starca? -Lijeva.
6. Je li starac spavao prilikom pustolovine na moru? -Nije iako ga je hvatao san
7. Je li se vie puta navodi "starac" ili "Santjago"? -Starac mnogo vie
Citati:: "U pomrini je starac osedao kako se pribliuje jutro i, dok je veslao, raspoznavao je treptavi
zvuk letedih riba koje su izlazile iz vode i siktanje koje je dolazilo od njihovih ukoenih krila dok su
letele pored njega."
Tema romana Starac i more
Osnovna tema lektire Starac i more je ivot ribara Santjaga.
Ideja romana
Ideja, odnosno poruka romana Ernesta Hemingveja Starac i more je da ovek koji stekne ivotnu
mudrost, moe da prevazie sve prepreke, bez obzira u kom je ivotnom dobu.
Mesto radnje
Vedi deo radnje romana Starac i more , Ernest Hemingvej je smestio na more.
Analiza lektire Starac i more
Roman Starac i more predstavlja prkos jednog oveka silama prirode. Ernest Hemingvej je ovaj
roman napisao tokom boravka na Kubi 11951. godine, a objavljen je godinu dana kasnije u
Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Stil i jezik lektire Starac i more je izuzetno zanimljiv. Ernest Hemingvej, koristedi kratke reenice, te
naizgled prilino krt izraz zapravo upuduje itaoca na traenje skrivenog znaenja, koje se nalazi u
podtekstu.
Starac i more analiza prepricano
Opisujudi ivot ostarelog ribara, Hemingvej prikazuje sve unutranje borbe oveka koji je nepravedno
izgubio svoj ugled. eledi da ga ponovo stekne, Santjago se hvata u kotac sa nepobedivom silom
prirode i iz te neravnopravne borbe izlazi kao moralni pobednik.
Njegov jedini prijatelj je deak Manolino koji mu pomae u ribolovu. Meutim, ni on ne ostaje sa
starcem do kraja, iako eli. Kako to obino biva u ivotu

Page 12

Ukratko, da biste mogli lake da napiete sastav na temu lektire Starac i more da preemo na
konkretniju analizu lektire: ekspozicija romana prikazuje ostarelog ribara koji ak 84 dana lovi ribu
bez uspeha. Zaplet predstavlja trenutak kada ljudi poinju da govore kako starac nema srede, te on
ostaje sam. Ali ni tada ne prestaje da veruje u sebe i eli da nastavi da se bori. Vrhunac radnje lektire
Starac i more je trenutak kada starac uspeva da ulovi veliku ribu. Kasnije, kada ajkule napadaju
njegov ulov nastaje peripetija radnje ove lektire. Rasplet radnje se dogaa kada se starac vrada na
obalu nosedi skelet ribe i epilog su njegovi snovi o lavovima i minulim vremenima.
Glavni lik Starac i more
Likovi u lektiri Starac i more su stari ribar Santjago i deak Manolino.
Starac je imao oi boje mora i za razliku od ostatka tela, jedino je u njima bilo ivosti i vedrine. Glavni
junak lektire Starac i more je hrabar i vrlo istrajan ovek, koji ni u najteim ivotnim situacijama ne
odustaje od borbe.
lako svestan da se bori sa nepobedivom silom prirode, ovaj hrabri ribar ide napred, verujudi u sebe. I
samo zahvaljujudi svojoj upornosti i hrabrosti uspeva da povrati ast i ugled.
Prepriano delo Starac i more za pismeni sastav
Radnja romana Starac i more prati ivot ostarelog ribara Santjaga, koji ak 84 dana nije imao sredu
da ulovi ribu. Njegov jedini pravi prijatelj je deak Manolino. Oni zajedno love ribu, ali kako je prolo
40 dana da nisu ulovili nita, deakovi roditelji odluuju da ga poalju na neki drugi brod.
Nakon toliko dugog perioda loe srede koja ga je pratila, Santjago odluuje da pokua jo jednom da
krene u lov. Ali, kako bi uspeo u svom naumu da upeca ribu, ovog puta isplovljava mnogo dalje nego
ranije. I kako to obino i biva u ivotu, u trenutu potpunog oajanja dogaa se neto neoekivano i
Santjago ulovi veliku ribu. Ali, ona je toliko velika da starac ne uspeva da je izvue, te biva prinuen
da joj dopusti da ga odvue jo dalje prema puini.
Nakon trodnevne borbe, Santjago uspeva da ubije ribu, ali sada njena krv privlai veliki broj ajkula,
koje su lako savladale plen, te od tolike ribe ostaju samo kosti.
Santjago se vrada i iskrcavi se na obalu shvata da je postao pravi junak, jer do tada niti jedan ribar
nije doneo toliki riblji skelet.Glavni junak lektire Starac i more na taj nain dokazuje da ga ne prati
vie loa sreda i uspeva da povrati svoj ugled.
Najbolji citati iz lektire Starac i more
Ali ovek nije stvoren za poraze, ree on. ovek moe biti uniten ali ne i pobeen.
Doao je do zakljuka da je mogao pobediti svakoga ako bi to samo stvarno hteo, ali je isto tako
uvideo da bi u ribolovu takve borbe smetale njegovoj desnoj ruci. Pokuao je da se bori levom. Ali
leva ruka ga je obmanjivala, nije inila ono to je eleo, i zato joj nije verovao.
Ali, sada u nodi bez traka svetlosti, u prisustvu vetra i ravnomernog laparanja jedra, uuni mu se da
je ved moda i mrtav. On sklopi ruke i oseti svoje dlanove. Nisu pripadali leu, mogao je da oseti bol
ivota kad bi ih samo otvorio i stisnuo. On nasloni lea na dasku, siguran da nije mrtav. Lea su mu to
potvrdila.
Page 13

Setio se dana kada je upecao jednog od para marlina. Mujak puta uvek enku da zagrize prva, i
upecana riba, enka, poinje da se, obuzeta panikom, oajniki brani i zato se brzo iscrpi, a za sve
vreme mujak je ostao kraj nje, prolazio ispod konopca i kruio sa njom na povrini.
Starac je uvek mislio o njemu u enskom rodu, kao o neemu to moe da uskrati ili prui veliku
milost, i kada je bilo divlje i ravo, ono ipak nije bilo krivo. Mesec utie na njega kao na enu, eto,
tako je on mislio.
Jo ima dva sata do zalaska sunca i moda de pre tog doba ona izroniti. Ako to ne uini sada, onda de
izroniti kad mesec zasija. Ako i tada to ne bude onda de moda izroniti kada sunce grane. Nije me
uhvatio jo nikakav gr i osedam se dovoljno snanim. Najzad, ona ima udicu u drelu a ne ja. Ali,
kakva mora da bude riba koja tako vue! Mora da je dobro zagrizla. Da mi je samo jednom da je vidim
kako bih saznao kakvog imam protivnika.
Starac i more Ernest Hemingway
Biljeke o piscu:
Ernest Hemingway je poznati ameriki pripovjeda 20. stoljeda. ivio je od 1898. do 1961. godine.
Zavrio je srednju kolu i postao novinskim dopisnikom u Europi. Kao dobrovoljac sudjelovao je u I.
svjetskom ratu. Pisao je mnoge novele i romane, a posebno se istakao romanom o I. svjetskom ratu
Zbogom oruje, romanom o panjolskome graanskom ratu Za kim zvono zvoni i kratkim
romanom Starac i more. Za posljednji roman dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost. Njegova
druga poznatija djela su romani I sunce se ponovo raa, Imati i nemati, Smrt popodne, Preko
rijeke i u umu itd.
Tema:
ivot ribara Santiaga i njegova pustolovina na moru.
Starac i more Ernest Hemingway Ideja:
Moemo redi da je kroz borbu starca s ribom, koja predstavlja silu prirode,
zapravo prenesena ideja o ovjekovoj mudrosti koja moe nadvladati i
najjaeg neprijatelja.
Starac i more Ernest Hemingway Kratki sadraj:
Uvod
Upoznajemo starca Santiaga, njegove prijatelje, a takoer i malog djeakakojeg Santiago osobito voli.
Upoznajemo nain starevog ivota, njegove probleme i u tom dijelu najvie saznajemo o sociolokim
i psiholokim osobinama glavnog lika. Otkrivamo i druge pojedinosti vezane uz odnose meu ljudima,
tj. starca i ostalih mjetana.
Zaplet
U zapletu se radnja poinje razvijati i atmosfera postaje sve napetija. Starac i djeak se pripremaju za
isplovljavanje. Namjeravaju i nadaju seneto uhvatiti. Starac dugo, dugo plovi dok napokon ne naie

Page 14

na ribu, mnogo vedu nego to je i pomislio. Ved na poetku je svjestan da de imati puno muke i posla
da je savlada.
Vrhunac
Starac, amac i riba danima plove prostranstvom oceanano ni starac ni riba se ne predaju. U
dugotrajnoj borbi s ribom Santiago zadobije teke rane. No, on se ne predaje i ne gubi nadu, jer se
osjeda dovoljno jak i mudar da pobijedi. Nakon to savlada ribu, vrada se polako plovedi ka obali i
razmiljajudi kako borba nije zavrila i kako de ga sada poeti napadati more. I doista, tek tada poinje
prava borba za opstanak: borbaza ribu, ali i za vlastiti ivot. Starac se bori svom svojom snagom protiv
riba koje ih napadaju, otkidaju komade s njegovog ulova i na kraju se vrada kudi dotuen, a na neki
nain i poraen.
Rasplet
Suprotno njegovom osjedaju velikog gubitka, po povratku svi ga potuju i hvale. No, to Santiagu nije
dovoljno, njegova pobjeda nije potpuna, on se ipak osjeda poraenim.
Starac i more Ernest Hemingway Psiholoka karakterizacije starca Santiaga:
Starca moemo opisati kao hrabrog i ustrajnog ovjeka koji se bori
zasebe, za svoj opstanak, estoko se boredi protiv svog neprijatelja,
ali istovremeno ga potujudi kao protivnika. Riba je za njega neprijatelj,
ali ipak joj se divi, zadivljenje njenom jainom i veliinom, uzbuen je i
doivljava to kao izazov prirode. Ima veliku vjeru u sebe i hrabro ide u
borbu s jaim. Starac je primjer ovjekove snage, vjere, upornosti i
samopouzdanja.
Bori se ree on. Borit du se dok ne umrem.Ali, sadau nodi bez traka
svjetlosti, u prisustvu vjetra i ravnomjernog kloparanja jedra uini mu se
da je ved moda i mrtav. On sklopi ruke i osjeti svoje dlanove.
Nisu pripadali leu, mogao je da osjeti bol ivota kad bi ih samo otvorio i
stisnuo. On nasloni lea na dasku, siguran da nije mrtav. Lea su mu to
potvrdila. Citat: (str. 89.)
Ribu nisi ubio samo zbog toga da bi uivao i da bi je prodao na pijaci,
pomisli on. Ubio si je iz ponosa i zbog toga to si ribar. Volio si je ivu,
a voli je i mrtvu. Ako je voli, nije li grijeh ubiti je. Ili je onda jo vedi?
Citat:(str.82.)
Page 15

Ved se itav sat smrkavalo starcu pred oima, a znoj mu je pekao oi i

opekotinu iznad oiju na elu. Nije se plaio svjetlaca koji su mu igrali
pred oima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlaenja konopca.
Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu a to ga je
zabrinjavalo. Citat: (str.69.)
Starac i more Ernest Hemingway Socioloka karakterizacija starca Santiaga:
Santiago potjee iz siromane obitelji i sam je siromaan to vidimo iz njegovog izgleda i unutranjosti
njegove kude. Starac je bio tanak i suv, s dubokim brazdama na potiljku. Na jagodicama je imao
zagasite mrlje konog tumora kojeg izaziva odsjaj sunca sa povrine tropskog mora. Mrlje su mu
pokrivale dobar dio lica a na rukama su mu se otkrivali duboko urezani oiljci od neprekidnog
izvlaenja konopaca sa tekim ribama. Ali, nijedan od onih oiljaka nije bio svje. Oni su bili isto toliko
stari kao i erozije u kakvoj pustinji bez riba. Na njemu je sveosim oijuizgledalo staro, a oi su mu bile
boje mora i sijale vedro i nepobjedivo. Citat: (str. 13.) Koliba je bila sagraena od ilave kore
pupoljka kralevskih palmi zvane guano,i u njoj se nalazio krevet, stol, stolice kao i ognjite na
zemljanom podu gdje se moglo kuhati na drvenom uglju. Na mrkom zidu od presovanog,
isprepletenog lida ilavog guana visila je slika svetog Isusovog srca u boji kao i slika Gospe od Kobre.
Citat: (str. 18.) No, znao je kako opstati i to ga je odralo na ivotu. Starac je duhovno bogat, u
snovima doivljava lavove kao simbol snage i hrabrosti. Voli i potuje druge ljude, posebno mu je
drag djeak Manolin, a moe se redi da su i drugi ljudi njega voljeli. Jako je vezan za djeaka
Manolina, eli ga pouavati ribarenju i drugim ivotnim stvarima, eli mu uvijek biti prijatelj. Djeaku
je bilo ao kad bi vidio starca kako se svakog dana vrada svojim malim amcem praznih ruku. I on je
silazio svakodnevno da mu pomogne da iznese uad namotanu u klupad i kuke za ribe ili harpune,
kao i jedro omotano oko jarbola. Jedro bijae zakrpljeno dakovima od brana, i savijeno u balu, pa je
izgledalo kao zastava poslije beskrajnih poraza. Citat: (str. 13.) Djeak vidje da starac die i onda
ugleda stareve ruke i poe plakati. Otiao je sasvim tiho da mu donese malo kave, i plakao je
silazedi. Citat: (str. 94.)
Starac i more Ernest Hemingway Najzanimljivije u romanu:
U ovome romanu najzanimljiviji je sredinji dio koji opisuje borbu izmeu starca i ribe. Taj dio nosi
simboliku itave pripovijetke, jer nam predoava teinu i bespotednost borbe ovjeka za opstanak.
Zato u tom dijelu dolaze do izraaja stareve osobine kao to su: Hrabrost: Starac je vidio mnogo
velikih riba. Imao je prilike da vidi ribe teke i preko pet stotina kilograma i ulovio je dvije takve
grdosije u toku cijelog svog ivota. Ali, nikada sasvim sam. Sada, sam i daleko od kopna privezan je za
najvedu ribu koju je ikada vidio, vedu od svih za koju je ikadauo, a lijeva ruka mu je bila jo uvijek
zgrena kao kande u orla. Citat: (str. 52) Potovanje prema protivniku: Ipak du je ubiti - ree
on.Mada to nije poteno, mislio je, ali pokazadu jojto sve jedan ovjek moe uiniti i izdrati. Citat:
(str. 54.) Suosjedanje zbog ubijanja: Riba je takoer moj prijatelj - ree glasno. Takvu ribu nisam
nikada vidio niti uo o njoj. Ali, moram je ubiti. Drago mi je to nas nitko ne prisiljava da ubijamo
zvijezde. Citat: (str.60.) Tada mu bi ao velike ribe koja nema to da jede, no odlunost da je ubijeni
za asak ne popusti usprkos tome to ju je alio. Puno de ona ljudi nahraniti. Pa, ipak, jesu li svi oni
dostojni da je pojedu? Ne, svakakoda nisu. Nema nijednog dostojnog da je pojede, kada ovjek
Page 16

pomisli na njen podvig i na njeno dostojanstvo. Citat: (str.61.) Ubit de me, ribo, pomislio je starac.
Ali ima i prava na to. Nikad nisamvidio vede, ljepe, mirnije i plemenitije stvorenje od tebe,
brate.Doi i ubij me. Svejedno mi je ko de koga ubiti. Citat: (str. 73) Izdrljivost, ustrojnost: Ved se
itav sat smrkavalo starcu pred oima, a znoj mu je pekao oi i opekotinu iznad oiju na elu. Nije se
plaio svjetlaca koji su mu igrali pred oima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlaenja konopca.
Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu a to ga je zabrinjavalo. Citat: (str. 69.) Pobonost:
Nisam poboan - ree on. Ali, izgovorit du deset Oenaa i Bogorodice djevo samo da uhvatim
ribu, a ako bude moja otidi du na poklonjenje Kobreanskoj djevici. Citat: (str. 53.)
Starac i more Ernest Hemingway Metaforinost:
Metaforinost ove pripovijetke sadrana je u osnovnoj ideji. Ribe i more
sus jedne strane i simboli su snage, a s druge strane je samac ribar sa
svojom vjerom, ustrojnodu i mudrodu. Santiago ulazi u borbu iznad
svojih mogudnosti bez izgleda da pobijedi ribu koju jo nikada do tada nije
vidio. No, tu je bila presudna njegova odvanost i vjera u sebe i boga da
to moe uspjeti. Njegova ustrajnost odrala ga je i na ivotu. Simbolinost
je u prikazu borbe ovjeka i prirode. Riba je bila fiziki jaka, ali ovjek je
imao svu duhovnu snagu i mudrost. No, izgleda da u borbi s prirodom
ovjek nikad nije potpuni pobjednik, on na neki nain i dobiva i gubi.
Starac i more Ernest Hemingway Dojam o djelu:
Ova pripovijetka Ernesta Hemingwaya je uzbudljivo djelo o tekom ivoturi bara, o pobjedama i
porazima s kojima se ovjek susrede u ivotu. Takoer je uvjerljivo prenesena radnja, simbolika i
detalji koji doprinose upeatljivosti prie. Okosnica je ovjekova hrabrost i ustrojnost, i zato ovu priu
treba svakako proitati i pamtiti.
Ali ovjek nije stvoren za poraze ree on. ovjek moe biti uniten,
ali ne i pobijeen. Citat: (str. 80.)

Page 17

Page 18