Dr.med.

Hannes Lindemann

AUTOGENI TRENING
Kako preivjeti stres?
Put k oputanju, zdravlju i
poveanju uinka
Danas je ljudsko zdravlje ugroeno vie
nego ikada. Unato svim uspjesima medicine,
bolesnika je sve vie. Dvije treine svih bolesti
imaju psiholoku pozadinu ili u njima sudjeluju psiholoki faktori. Brzi radni i ivotni
tempo dananjice, sve jae umno optereenje
s jedne strane i sve slabije tjelesne aktivnosti s
druge, postavljaju ovjekovoj psihi i njegovoj
konstituciji vee zahtjeve nego ikada ranije.
Prije ili kasnije dolazi do smetnja koje
potkopavaju posljednji ostatak ovjekova
zdravlja. Tako nastaje pravi zaarani krug,
kojega ne mogu prekinuti ni najbolji lijekovi.
Ostaje nam autogeni trening (AT) kao idealna
metoda, ako ne za potpuno ozdravljenje a ono
barem kao mogunost da se ivot uini
podnolji-vijim. AT pomae pogreno konstruiranom ovjeku da se prilagodi
tehnolokoj epohi.
AT nije ni arobnjatvo, ni magija, ni
spiritistiko pomicanje stolova i slini hokuspokusi. AT je znanstvena metoda kojom se
snaga predodbi nastoji autohipnozom
prenijeti na tijelo. AT je, dakle, utjecanje na
tijelo pomou snage predoavanja. Tu metodu
moe nauiti svatko, uz pretpostavku da
trenira i da se koncentrira na mir i oputanje.
Ako se na taj nain uzmogne osloboditi briga i
problema, prekinut e zaarani krug
modernih bolesti i smetnja lake i efikasnije

nego svim klasinim terapijama, hodoastei

od lijenika lijeniku.
Tvorac AT-a je profesor dr H. C. Schultz.
Umro je 27. rujna 1970. nakon dugog
stvaralakog ivota, u dobi od 86 godina. Otac
mu je bio profesor teologije. Schultz je esto
govorio da se njegov otac trudio da izgradi
nauku o lijeenju due, dok se on samo
posveuje nauci o duevnom lijeenju.
Posvetio se psihosomatskoj medicini kojoj
je ostao vjeran sve do svoje smrti. Radei u
ambulanti za hipnozu, razvio je auto-geni
trening tako da je ve 1932. godine mogao
izai pred javnost s velikom monografijom
pod naslovom Autogeni trening, poputanje
napetosti uz koncentraciju.
Tako je AT postao moda, a svaka
moda uspijeva samo onda ako se pojavi u
vrijeme kada se za njom ukae potreba. A
potreba za AT-om je danas vea nego ikada
prije.
Autogeni trening je preporuljiv za zdrave
ljude, da brzo predahnu i okrijepe se, da
poveaju svoju proizvodnu sposobnost, a
onima koji su tjelesno oboljeli AT e posluiti
za umirenje, za liavanje i ublaavanje bolova.
Posebno je preporuljiv kod psihovegetativnih
sindroma, stanja iscrpljenosti, nesanice, stanja
tjeskobe i uznemirenosti (ako nisu odraz istinske duevne bolesti). Postupak je izvanredno i
svestrano primjenljiv bilo sam ili u
kombinaciji s drugim psiho-terapeutskim
metodama.

autogeni

trening

Naslov originala Uberleben

im Stress Autogenes
Training
Verlagsgruppe Bertelsmann GmbH
Bertelsmann Ratgeberverlag, Miinchen,
Giitersloh, Wien 1973.
S njemakoga preveo

VLATKO SARI
Likovna oprema

Ivo FRII

Dr
med.
Lindemann

Hannes

Autogeni
trening
Kako preivjeti stres

Put k oputanju, zdravlju i

poveanju uinka

Peto izdanje

PROSV
JET A
ZAGRE
B 1983

Predgovor

Danas je ljudsko zdravlje ugroeno vie nego ikada. ovjek se mora unato svim olakanjima to mu ih pruaju drava, zemaljske vlade,
opine, nosioci osiguranja, dobrotvorne i druge organizacije - i sam brinuti
da ojaa svoje zdravlje. U tu svrhu treba pomo u raznim oblicima. Jedan
od tih oblika pomoi je autogeni trening.
Ova je knjiga namijenjena svima onima koji sudjeluju u teaju
autogenog treninga ili bi eljeli sudjelovati u njemu. Takve bi teajeve
zapravo trebali voditi samo lijenici. Taj zahtjev nije, meutim, uvijek
ispunjen, a katkad se uope ne moe ispuniti. Zavirimo li u popise
predavanja na srednjoevropskim narodnim sveuilitima, vidjet emo da
svi voditelji teajeva autogenog treninga nipoto nemaju medicinsko
obrazovanje. Isto tako nemaju medicinsko obrazovanje ni sve one
bolniarke koje su se posvetile rehabilitaciji bolesnika, uitelji joge i drugi
nastavnici koji su u svoje teajeve opu-tanja uvrstili nekoliko vjebi
autogenog treninga. U svakom mom teaju na narodnom sveuilitu u
Bonnu ima teajaca koji ve raspolau odreenim poznavanjem autogenog
treninga steenim na taj nain. Osim toga brojni su teajci uzalud
pokuavali autogeni trening nauiti autodidaktiki - esto iz knjiga
odreenih za lijenike.
Zbog toga su nakladnici ove knjige i njezin autor doli do zakljuka da
bi bilo od koristi da izdaju opirnu i lako shvatljivu vjebenicu za autogeni
trening. Slau se u tome da bi bilo poeljno da se italac tom knjigom slui
u suradnji s lijenikom ili sudjelujui u teaju. Ne prua li mu se prilika da
to ini, za nj e sigurno biti bolje da vjeba pomou te knjige nego da
uope ne vjeba. Knjiga prua tim autodidak-tima jasne upute i propisuje
im kako da postupaju, ime je osigurano uspjeno izuavanje autogenog
treninga.

13

Pomo za svakoga

Je li ovjek pogreno konstruiran?

UNATO SVIM USPJESIMA MEDICINE - broj bolesnika se i dalje
poveava. Otprilike dvije treine svih bolesti imaju psiholoku
pozadinu ili u njima sudjeluju psiholoki faktori. To nije ni udo:
brzi radni i ivotni tempo dananjice, sve jae duevno
optereenje s jedne strane i sve slabije tjelesne aktivnosti s druge,
stavljaju na ovjekovu psihu i njegovu konstituciju vee zahtjeve
nego to su stavljani ranije.
U mnogim se pogonima strojevi ne mogu kretati punom
brzinom jer ovjek ne moe pratiti njihov tempo. U epohi
tehnike ovjek je esto postao konicom. Zbog toga je ve
skovana uzreica da je ovjek pogreno konstruiran.
Modernog ovjeka teko optereuju, to je tono -ali on, osim
toga, i sam sebi natovaruje nepotrebne terete koji kode njegovu
zdravlju. Natjerava sam sebe i svoju okolinu pa i sebi i njoj
postaje teretom.
Prije ili kasnije dolazi onda do smetnji koje potkopavaju
posljednji ostatak njegova zdravlja. Pravi zaarani krug! Nee se
dati probiti ni najboljim lijekovima. Bez obzira na to radi li se o
vegetativnoj distoniji koju narod jednostavno naziva nervozom,
15

odnosno o smetnjama u vladanju u smislu neuroza, o takozvanim

bolestima civilizacije ili o jednostavnoj zaepljenosti (opstipaciji)
- u svakom se sluaju radi o smetnjama, pa bi i lijenik i bolesnik
trebali suraivati na tome da se te bolesti izlijee ili barem
ublae.
Ovdje se autogeni trening (AT) nudi kao idealna metoda, kao
put za poveanje uinka i za ozdravljenje ili jednostavno kao
mogunost da se ivot uini podnoljivim. AT pomae pogreno
konstruiranom ovjeku da se prilagodi tehnolokoj epohi.

Znanstvena metoda
Mnogi ljudi imaju nejasne predodbe o tome to je AT. U
njemu gledaju arobnjatvo ili magiju, i pomiljaju na
spiritistiko pomicanje stolova i sline hokus--pokuse. Drugi
predouju sebi da ljudi koji se bave autogenim treningom
obavljaju to na sportskim igralitima. Vrlo malo ih zna da se
ovdje radi o znanstvenoj metodi, o autohipnozi pomou koje se
nastoji snagu predodbi prenijeti na tijelo. Tako, na primjer,
nakon slikovne predodbe teine slijedi stvaran osjeaj teine sve
dok se nakon kratkog vremena ne pokae teinsko stanje u
olabavljanju miia. Prijenos sa psihikog na fiziko podruje
mogu je samo onda ako fiziko i psihiko sainjavaju jednu
cjelinu. ovjekom upravlja njegova psiha. AT je, dakle,
utjecanje na tijelo pomou snage predoavanja. Ono se odvija kako naglaava tvorac te metode, neurolog J. H. Schultz - u
koncentraciji na poputanje napetosti o kojoj e biti govora u
slijedeem poglavlju.
Tu metodu moe nauiti svatko - izuzevi predkolsku djecu
- uz pretpostavku da trenira i da se koncentrira na mir i
oputanje. Tko se zatim pomou AT-a uzmogne osloboditi briga i

problema, probit e zaarani krug modernih bolesti i smetnji.

Imat e uspjeha. Mnogi sudionici teaja oslobodili su se putem
AT-a, vlastitom snagom, potekoa zbog kojih su trpjeli po
nekoliko godina. Sami su svladali boli i tjelesne nedostatke,
bojazni i strah, nesigurnost i tremu, te brojne druge tekoe koje
su ih prije tjerale od jednog lijenika do drugoga.
Za njih su to bili slini vrhunski uinci kao to su bili oni to
sam ih sam, zahvaljujui AT-u, poluio na jednom drugom
podruju. Iz moje se pustolovine moe razabrati kako ta metoda
utjecanja na samog sebe raznoliko pomae onome koji je
usmjereno i sistematski primjenjuje.

Pokus izveden na samom sebi

Radei godine 1952.. u Casablanci, upoznao sam ondje
francuskog kolegu po struci Alaina Bombarda koji je tvrdio da e
kao dobrovoljni brodolomac u gumenom amcu za spaavanje
bez ikakvih zaliha hrane i pitke vode odjedriti preko Atlantika.
Meu ostalim, iznio je jednu vrlo opasnu tvrdnju, da brodolomci
mogu piti morsku vodu.
Budui da se nitko nije javljao da se usprotivi tim
smrtonosnim teorijama, osjetio sam se kao lijenik i jedriliar
ponukanim da sam izvrim pokus i time opo-vrgnem
Bombardove teorije. Jedrio sam ve kao srednjokolac u
Ratzeburgu, a kasnije i - sam samcat -jednoruko, kako se to
kae u jedriliarskom argonu - na Atlantiku.
Pri tom nipoto nisam imao na umu samo pitanje slane vode.
Zanimali su me i drugi problemi brodolo-maca, na primjer
problem prehrane, odravanja zdravlja i izbjegavanja opasnosti
na otvorenom moru. U ono su vrijeme sigurnosne mjere za
17

posadu i putnike na brodovima bile nedovoljne. To sam dobro

znao iz iskustva steenog na nekoliko putovanja brodovima.
Kako sam u meuvremenu primio zaposlenje u Liberiji,
odabrao sam za svoj pokus kao plovilo kanu sa zapadnoafrike
obale, takozvani kru-kanu. U toj sam orahovoj ljusci godine 1955.
za 65 dana prejedrio preko velike bare, a zatim odjedrio dalje
prema svom konanom cilju, otoku Haiti, sestrinskoj republici
Liberije. Dakako da sam se radovao to sam iv i zdrav stigao
onamo, ali to je vrijeme od toga mog putovanja vie odmicalo, to
sam se osjeao sve nezadovoljniji. Uspio sam, dodue, sabrati
vana iskustva o tome kako da ovjek preivi na otvorenom
moru, ali jedna mi stvar nije uspjela: nisam uspio ovladati
psiholokim problemima vezanim uz takvu plovidbu. Za nju sam
se fiziki, tehniki i navigatorski pripremio paljivo, ali psihiki se
nisam pripremio. Uslijed toga sam zapao u krajnje opasnu krizu
koja je mogla i kobno zavriti. Znao sam da je vie brodolomaca
izgubilo ivot zbog panike, straha i oaja nego zbog fizikih
nevolja i da psiha openito bre poputa od tijela. Zato sam stao
sam sebe pitati kako bi se moglo utjecati na psihu, pa ak stei i
njezinu pomo. Odgovor je bio AT. Autogeni trening imao je
postati moje tajno oruje.
Odluio sam, dakle, da ponovo poem na putovanje. Jasno
da to mnogi ljudi nisu mogli shvatiti. Ne bi imalo smisla da sam
uzeo isti amac. Morao sam, naprotiv, uzeti jo manji. Na tritu
je postojao samo jedan manji: serijski sklopivi amac.

U serijskom sklopivom amcu preko Atlantika

Na temelju svojih iskustava s kanuom uspio sam sklopivi
amac, inae potpuno neprikladan za more, tako pregraditi i

pojaati da su mi se znatno poveali izgledi da iv i zdrav

prebrodim tu pustolovinu. Sad je sve ovisilo jedino o meni.
Smatrao sam vanim da svoj pothvat provedem tako da
javnost ne dozna za njega. Osim aice prijatelja, nitko nije znao
za taj plan, pa ni moji roditelji. U ono vrijeme nisam jo bio
oenjen. Sve trokove za taj pothvat platio sam sam. Sve mi je to
dalo slobodu u pogledu odluivanja, to me uinilo neovisnim i
od ega je pritjecala snaga. Trebalo je mnogo samodiscipline da
se izdri program fizikog i psihikog treninga, kako bih - kao to
to lijepo zvui - ovladao svojom hrabrou. Svi moji
prethodnici ivotom su platili svoju smionost.
Tko se upusti u takvu pustolovinu, mora znati to je uope
kadar izvesti. Mora poznavati granice, svoje vlastite i one svoga
amca. Daljnja pretpostavka za mene je bila vjera - vjera u
dvostrukom pogledu. vrsta vjera u uspjeh je prvi korak prema
ostvarenju; to vrijedi za svaki pothvat. Osim toga, pozitivni
tokovi misli smiruju i oputaju. Vjera znai poveanje snage.
Meutim, vjera i molitva u religioznom smislu uinili su mi se
previe pasivnima. Trebao sam vie: aktivnu pomo podsvijesti,
usmjerenu terapiju protiv stanja slabosti to sam ih mogao
oekivati. Ovdje mi je trebao pomoi AT.

Uspjelo mi je
Nakon rata sudjelovao sam u Hamburgu na teaju AT-a koji
je pohaalo vie od stotinu lijenika. Vodio ga je sam Schultz.
Budui da sam, dakle, svladao osnovne vjebe, preao sam tek
est mjeseci prije zamiljenog datuma putovanja na to da u dublje
psihike slojeve ucijepim prvo geslo, kako Schultz naziva
formule autosugestije: Uspjet u! Kad bih naveer za vrijeme
treninga zaspao, posljednja bi mi misao bila: Uspjet u! Ujutro
19

sam se odmah koncentrirao na to. I u toku dana jo sam jednom,

rano po podne, trenirao na prokuani nain.
Sugestivne formule moe ovjek sam sebi govoriti i izmeu
vjebi, a i trebao bi ih govoriti - dok hoda, sjedi, jede, u svim
prikladnim i neprikladnim situacijama. ovjek ivi s tim geslom,
identificira se s njim, tako da mu ono postane drugom prirodom i
da je svaka stanica njegova tijela ispunjena tim: Uspjet u! Taj
moto postaje sadraj ivota.
Poto sam otprilike tri tjedna proivio sa svojim geslom
Uspjet u!, znao sam da u iv i zdrav svladati put. Uvijek
iznova pokuavao sam aktivirati podsvijest kako bih u snu ili kao
neki unutranji glas dobio odgovor na pitanje: Je li moje
putovanje i moralno opravdano? Hou li sretno stii na cilj?
Odgovor je bio osjeaj kozmike sigurnosti, kozmike
zatienosti, vrlo slian religioznom, moda ak i identian s
njime. Tek kad me je taj osjeaj proeo i ponio, konano sam se
odluio da krenem na put.
Za vrijeme plovidbe preko oceana taj mi se moto automatski
uvijek ponavljao kad je trebalo svladati neku krizu. Pogotovu
onda kad sam se prvi put izvrnuo, upravo me je osupnulo kad je
jednom iz tame izniknulo geslo: Uspjet u!, koje me je povelo,
potreslo i gotovo opojilo.
U sebe sam morao usaditi jo dva druga gesla, kako sam to
opisao u svojoj knjizi Sam preko oceana. Njihovom sam
pomoi postao toliko osjetljiv protiv halucinacija, to sam ih
morao oekivati, da bih se potpuno razbudio im bi me
halucinacije napale.
Ta su mi gesla za vrijeme najopasnijih sati plovidbe djelovala
kao duevni potporanj; pogotovu onda kad mi se amac pedeset
sedmi dan puta izvrnuo pa sam dugaku burnu no morao leati
na klizavom prevrnutom amcu prije nego to sam ga u ranu
zoru uspio okrenuti.

Kako duboko mogu biti takva gesla usidrena u podsvijesti,

pokazuje njihova slijedea primjena.

Pravac: zapad!
Moje odluno etvrto geslo glasilo je: Pravac zapad! Cim
bih ma i najmanje skrenuo s kursa prema zapadu, trebalo je u
meni automatski zazvoniti Pravac zapad. Nisam smio dopustiti
da me na to podsjeti tek golemi val to bi zdrobio moj amac i
trgnuo me iz delirija u koji sam zapao zbog toga to sam premalo
spavao.
Za vrijeme posljednjih osamnaest dana pratili su me otri i
olujni pasatni vjetrovi, pa sam zbog nespavanja bio gotovo
izbezumljen. Iluzije su me dovodile do pogrenih zakljuaka o
tome kako se kree moj amac. U toj burnoj okolini ispunjenoj
tutnjavom uo sam esto kako mi grebeni valova koji su se
1
umei valjali kraj mene glasno dovikuju Wessst .
Tako se u meni oglaavalo geslo Pravac zapad. Onda bi se
iz dubine moje podsvijesti poput munja javljala privienja.
Jednom sam najjasnije vidio nekog Afrikanca i - inilo mi se upustio se s njim u razgovor: Kamo plovimo? - Mom
gospodaru. - Gdje ivi tvoj gospodar? - Na zapadu,
odgovorio je Crnac. Rije zapad me je odmah probudila pa sam
smjesta pogledao na kompas da ispravim smjer plovidbe.
Taj primjer pokazuje kako se gesla mogu probiti ak i kroz
halucinacije. To je neto novo u medicini. Ali ono nam pokazuje i
to da gesla mogu djelovati jednako jako kao posthipnotike
sugestije.
Jo se nikad neki ovjek nije tako domiljato pripremio za
neku pustolovinu. No ni ja u ono vrijeme nisam znao kako e
moja gesla djelovati kasnije na moru. Pa upravo na tom primjeru
moe se dokazati koliko ona mogu pomagati i kako pod
odreenim okolnostima mogu spasiti ak i ivot. U sluajevima u
21

West - na njemakom zapad. (Op. prev.)

kojima se radi o golom preivljavanju trebalo bi nakon tog

pokusa to sam ga izveo sam na sebi primijeniti AT kao
preventivu. - Svatko moe u oputanju postignutom pomou ATa usvojiti takve formule ili gesla. Svakodnevni nam ivot prua
dovoljno razliitih poloaja u kojima nam one mogu pomoi.
Sigurno je, uostalom, da ih svatko moe koristiti za usavravanje
svoje linosti.

Autogeni trening u prodavau dua

Schultzov se trening moe provoditi posvuda, pa i u malom
amcu. Razumljivo je da sam, kao svaki sporta koji eli postii
vrhunske uspjehe, nekoliko puta dnevno trenirao u prodavau
1
dua . To je bilo neizbjeivo. Predoite samo sebi: 72, dana
sjediti, dan i no. Morao sam dobiti rane na stranjici. Zato sam,
dakle, redovito u odreenim vremenskim razmacima, koji su pri
burnom vremenu bili krai, sugerirao sam sebi osjeaj topline na
stranjici, to je najlaka vjeba autogenog treninga. Na taj sam
nain zatitio svoju stranjicu od rana to ih izaziva sjedenje i
slana voda. No to je imalo i druge razloge. Tko se autogeno
oputa, tedi snagu i kalorije: on ivi ekonominije od onoga koji
ivi u nekoj grevitoj napetosti.
Temeljito oputanje stvara osjeaj zadovoljstva. Tko se moe
pravilno opustiti, zaboravlja svoj priroeni strah. Smanjuje mu se
potreba za spavanjem, poputa nemir koji ga hvata pri sjedenju, i
ovjek sjedi toliko oputeno da mu sjedenje ne zadaje potekoa.
itavo vrijeme, kod jedrenja, kod AT-a, pa ak i spavajui,
morao sam nogama pritiskati pedale koje pokreu kormilo.
Poetniku nee uspjeti da obavlja oboje - da upravlja amcem i da

1 Doslovni prijevod njemake rijei Seelenverkdufer: tako se naziva

nestabilni amac koji se lako izvrne. (Op. prev.)

provodi AT. Za iskusnog ovjeka je to, naprotiv, neto to se samo

po sebi razumije. Njemu se sve pretvorilo u refleks, u nauenu
reakciju.
AT mi je popravio raspoloenje ve prije nego to sam krenuo
preko oceana, a za vrijeme mukotrpne plovidbe ublaio bojazni,
brige i bolove, ali i mnoge druge tekoe. Pomou AT-a sam bar
donekle uspjeno svladao najtei problem te plovidbe, problem
spavanja. Zapravo, praktiki mi je tek AT omoguio moju
pustolovinu. Njemu zahvaljujem to sam sretno stigao prijeko. Pa
ipak: sve ako ovjek ne znam kako dabro vlada AT-om, neke se
stvari ni pomou njega ne mogu postii. Zato je uvijek dobro
suraivati s lijenikom. On moe pokazati nove putove,
opomenuti pred zabludama i pomoi da se sprijee nezgode.
Kad se mladi ljudi uputaju u takve nemogue pustolovine,
trebalo bi da stalno imaju pred oima: sklopivi amci ne spadaju
na more, to je dokazala upravo moja plovidba. Vie od stotinu
ljudi iz razliitih dijelova svijeta pokuali su izvesti to isto ili
neto slino i samo je jedan ostao na ivotu. Zahvaljujui
autogenom treningu. Tu sam sreu uvijek osjeao kao neku
osobitu milost, a istodobno i kao obavezu.

Pozitivne predodbe znae uspjeh

Uspjeh poinje ve s predodbom uspjeha. Zbog toga sam
prije nego to sam na sklopivom amcu krenuo na plovidbu
morao svoje geslo: Uspjet u! tako duboko usaditi u sebe da mi
praktiki nije preostalo nita drugo nego da uspijem. Sve ako se
i deset puta izvrne, ipak e zdrav i itav stii prijeko, govorio
sam sam sebi prije odlaska. Za vrijeme plovidbe to mi je uvjerenje
omoguilo da sretno svladam oba izvrtanja.
23

Tko se odlui za autogeni trening, treba misliti samo na

uspjeh. Kad se ovjek jednom u ivotu probije do

neke odluke - dakako uvijek tek poto je odvagnuo sve okolnosti

- mora iz misli istjerati sve sumnje i sva oklijevanja. Tim e
putem poi k uspjehu, k cilju, to ga je sam odabrao. Tko izgubi
cilj iz vida, spotaknut e se o samoga sebe, o svoje vlastite
besciljne predodbe.
Napoleon je jednom rekao: Predodba vlada svijetom.
Zbog toga je sa sanducima s pijeskom vjebao rasporeivanje
eta za bitku. Nije, dakle, udo da je poloaj na bojitu uvijek
shvaao malo bolje od svog protivnika.
Ako smo, dakle, razabrali cilj, krenimo ravno naprijed. Veliki
cilj bez ikakvih zapreka uope ne postoji. Potekoe spadaju u
svakodnevni ivot. Radi se samo o tome da ne precjenjujemo te
zapreke. Meutim, bez izdrljivosti se ne moe poluiti uspjeh.
Zato ne kaemo bez razloga da je to trening koji proizlazi iz
ovjeka samog -upravo autogeni trening. Tko vjeba, svakako
ini i pogreke. Te nas pogreke ne smiju, meutim, pokolebati, a
pogotovu nas ne smiju navesti na to da odustanemo od pothvata.
Predodba to je imamo sami o sebi smije poznavati samo
uspjeh. To ne moemo, meutim, nauiti od danas do sutra. To
treba vjebati. Neprekidno trenirati. Svakog dana po nekoliko
puta utuvljivati u svoju podsvijest. Nita nije uspjenije od
samog uspjeha. Na dulji vremenski rok postizava svaki ovjek
samo toliko uspjeha koliko to oekuje od samog sebe. Pozitivne
predodbe znae uspjeh - i to upravo kod AT-a. A vrlo esto
mogu znaiti i ozdravljenje.

Bolesni zbog negativnih predodbi

Mnogi se ljudi poistovjeuju sa svojim pogrekama. To

poinje ve u koli. Matematiku ne svladavam. Kod kue uje
dijete kako mu otac ili majka potvruju: To nam je u obitelji, i ja
sam uvijek imao jedinicu iz matematike. Katkad uzrok tog
neznanja lei samo u tome to nastavnik matematike nije znao
dovoljno jednostavno protumaiti matematike zakone.
I neuspjesi su reakcije na koje se ovjek lako priui. To
vidimo kod ljudi koji mucaju. Kod posve malog djeteta su
potekoe u govoru neto normalno. Kod veine djece one se
gube, ali kod nekih traju malo dulje. Ako se sad poremeti
djetetova predodba o samom sebi, ako se ono poistovjeti sa
svojim neuspjesima, odnosno ako ih oekuje, te e se tekoe
nastaviti. Ali ako iskljuimo te nauene reakcije na primjer
pomou hipnoze - bit e istodobno iskljueni i mehanizmi koji
dovode do govornih smetnji: hipnotizirani mucavac govori bez
pogreaka.
Ponekad izazivaju smetnje ak i usputne i bez ikakve zle
namjere izreene primjedbe. Kako brzo moe doi do toga, neka
pokae primjer iz jednog od mojih AT-te-ajeva za
uznapredovale. Neki sudionik je na dotadanjim satovima teaja
nakon meditiranja redovito opisivao normalne slike. Meutim,
budui da se jednom prilikom sat teaja zavukao i vani su ve
ekali drugi teajci, preskoio sam ga rekavi: Vi ionako imate
uvijek normalne slike, prijeimo dakle odmah na . . . Slijedeeg
sata nastave taj je ovjek opet vidio normalne slike, ali su sve
stajale naglavce. Odmah sam se sjetio ovog ne ba potpuno
pravilnog postupka, te sam mu mogao objasniti zbog ega slike
stoje obrnuto. Nakon toga su mu se ponovo javljale obiajne slike
meditiranja.
Bolesne misli, bolesni ljudi. Pustimo li da u nama ive
negativne predodbe o samom sebi, znai da sami sebe
muimo; to je kao polagano samoubojstvo.

Wilhelm von Humboldt (1767-1835) rekao je jednom vrlo

optimistiki da e doi vrijeme u kojem e se smatrati sramotom
da je ovjek bolestan pa e se bolest

2 Autogeni trening

17

smatrati odrazom izopaenih misli. Njegov prijatelj Goethe (17491832) iznio je poetino: Ono to u sebi hranimo, to raste; to je
vjeni prirodni zakon.

Postupati tako kao da...

Metoda da postupamo tako kao da smo zaista ono to bismo
htjeli biti, veoma je stara. Vjerojatno su je uvijek iznova
otkrivali i oivljavali. U svojoj maloj raspravi O snazi udi
Kant spominje da se prema brigama - i potekoama to mu ih
zadaje njegovo tijelo vlada tako kao da ga se to uope ne tie.
ovjek se mora vladati kao da je zdrav. ovjek, iako optereen,
mora se vladati i kretati tako kao da je potpuno slobodan i
oputen. Vanjsko oponaanje sklada uvijek vodi i do unutranjeg
sklada, znao je i Kant. S tom ozbiljnom igrom moramo nastaviti
sve dotle dok nam ona ne postane drugom prirodom.
Metoda postupati kao da. . . dokazuje isto to i na AT;
predodbe su najprirodnije, najjednostavnije i najjeftinije
sredstvo za ouvanje zdravlja. A esto su i najdjelotvornije
sredstvo. Svatko se moe posluiti auto-genim treningom, svatko
moe sam sebi pomoi, svatko moe misli koncentrirati na svoje
ozdravljenje. Treba samo smoi hrabrosti da se lijei, onu istu
hrabrost koju je uspio stei Kant, ovjek slabe tjelesne
konstitucije i vjeno boleljiv.
Osim velikog amerikog filozofa R. W. Emersona (1803-1882.)
i Prentice Mulford (1834-1891) je neumorno naglaavao snagu
duha: Ako ti tijelo pokazuje nedostatke i slabosti, ne obaziri se
na njih ve radije gledaj savrenu prasliku samog sebe. Pozitivno
se odnosi prema svom tijelu kao alatu duha u svim njegovim
stanicama, organima i udovima kao neem to je sposobno za
29

ivot i zdravo. Nemoj sam sebe ni trenutka osjeati i gledati kao

bolesnika vezanog za postelju, pa ni onda ako ti je tijelo prolazno
zapalo u taj poloaj. Naprotiv, gledaj u duhu sam sebe kao da
tijelom i duom sudjeluje u nekoj igri ili na nekom natjecanju
kako bi ivotna snaga u tebi bila potaknuta da se potpuno razvije
i aktivira. Svakog jutra potvrdi sam sebi da se osjea bolje i sanjaj
o tome i danju i nou tako dugo i uporno dok ti se san ne
ostvari.
I iz tih rijei govori nam ono poznato postupaj tako kao da
. . . To se i kasnije neprekidno iznova ponavlja u brojnim
laikim spisima. Tako, na primjer, isusovaki redovnik i psiholog
Antonin Evmieu savjetuje da se drimo tako kao da smo onakvi
kakvi bismo eljeli biti (faire comme si). Poputanje napetosti u
AT-u moemo ubrzati geslom postupati tako kao da. . .
Svakako bismo trebali nekoliko puta dnevno, pogotovu u osobitim situacijama, ispitati jesmo li se zaista opustili i vladali se
kao da smo potpuno oputeni.

0 snazi predodbe
Snagu pozitivnog razmiljanja nipoto nije otkrio moderni
i napredni sveenik N. V. Peale iz New Yorka - mudrost da duh
pokree materiju (Virgilije, 70-19. pr. n. e.) prastara je. I zaista:
Svatko poznaje snagu imaginacije. Nitko ne sumnja u to da ljudi
mogu oboljeti samo zato to su umislili da su bolesni. Nije li onda
isto tako mogue i beskrajno bolje da zamiljamo kako smo
zdravi? pita veliki lijenik Hufeland (1762-1836) u predgovoru
malo poznate i ve spomenute rasprave glasovitog filozofa
Immanuela Kanta iji naslov O snazi duha, da samom voljom
ovlada svojim bolesnim osjeajima potpuno pristaje uz ono to
mi namjeravamo provesti.
30

Lijenik i pjesnik Ernst von Feuchtersleben (1806. do 1849)

htio je poi jo dalje od Kanta: Ne elimo samo ovladati
osjeajima, ve po mogunosti i samim obolijevanjem. U
predgovoru petom izdanju njegove knjige Dijalektika due
stoji: Svatko treba nastojati da razvije snagu misli u sebi, i
Dajte duhu njegovu snagu i tisuu bolesti e se ugasiti.
Upravo to elimo postii naim autogenim treningom.
Meutim, AT je znanstveno prokuan i opisan put, na kojem laik
ne moe ni zabrazditi ni zalutati. On je neto vie od
autosugestije.
Misli posjeduju snagu ostvarenja. Slobodan je samo onaj koji
vlada svojim mislima. Do odreenog stupnja vrijedi to i da
osjetimo bolest: Ni jedan uistinu slobodan ovjek ne moe biti
bolestan! rekao je u tom smislu pjesnik Christian Morgenstern
(1871-1914). Zdravlje je, dakle, nuna posljedica pozitivnog odnosa
prema ivotu. Teko bi nam, uostalom, bilo da to statistiki
dokaemo. Lijenici e nam, meutim, potvrditi da pozitivno
orijentirani ljudi rijetko oboljevaju, a ako jednom stvarno obole,
ozdravit e bre od ljudi koji su zarobljenici svojih vlastitih
sumnjiavih i negativnih predodbi. Drugim rijeima:
Negativne predodbe su gore od raka
i sranog infarkta.
One su bi ovjeanstva.

Svatko sigurno poznaje ljude koji su oboljeli zbog istog

utvaranja. Poznajem mnoge ljude koji su nakon dugih godina u
toku kojih su pobolijevali i obilazili lijenike, na kraju ozdravili zahvaljujui pozitivnim predodbama steenim u AT-u. Prema
motu: Ono to mislim, to u postati. Svatko je ono to misli da
jeste.
Pokus s njihalom dokazuje koliko je organizam proet
mislima.
31

Pokus s njihalom
Nae se njihalo sastoji od uzice dugake 1 5 do 30 centimetara
kojoj je na kraju privezan kakav mali vrsti predmet, na primjer
prsten. Na papiru nariemo veliki krug, koji emo okomitom i
vodoravnom crtom razdijeliti na etiri jednaka dijela. Drugi dio
uzice drimo palcem i kaiprstom. Najbolje je da se pri tom
laktom oslonimo na stol. Njihalo se moe kretati u razliitim
smjerovima, a da mu pri tom svjesno ne pomaemo. Ne samo to
na te pokrete moemo mislima utjecati, ve ih moemo, tovie, i
unaprijed odrediti; njihalo e ve nakon nekoliko sekundi izvoditi
one pokrete na koje smo se intenzivno koncentrirali. elimo li,
dakle, da se kree okomito, da se udaljuje od tijela i opet vraa
prema njemu, moramo vrlo intenzivno zamisliti taj pokret. Pri

32

tome drimo prste to mirnije moemo. im namjerno

pomognemo, odmah emo osjetiti razliku u pokretu.
Tko se moe dovoljno koncentrirati, tko sebi intenzivno
predoi pokret, tome e pokuaji uspjeti. Mnogim ljudima
uspijeva taj pokuaj s njihalom bolje i bre ako neprekidno
promatraju pokrete njihala nego ako pokus izvode sklopljenih
oiju.
Za nas je taj pokuaj samo jedan dokaz vie da se samim
predodbama, dakle zamiljanjem, mogu izazvati fizike reakcije
kojih nismo svjesni.
U Sjedinjenim Amerikim Dravama takva se njihala ve
godinama mogu kupiti u trgovinama. Navodno se pomou njih
moe predskazati budunost. Uostalom, kod velikog broja
pokusa sigurno se ponekad moe neto sluajno i pogoditi. Ali
openito se na pitanje o neem to je izvan nae svijesti to ee
dobivaju pogreni odgovori to se vie odreenih elja skriva iza
tih pitanja.
Neki je mladi slubenik pokuao putem njihala doznati treba
li se rastaviti od ene ili ne treba. Na svih petnaest pitanja to ih
je postavio njihalu dobio je odgovor da, pri emu je kod svakog
pokusa za odgovor da odabrao drugi smjer kretanja njihala.
Sreom nije bio uvjeren da je ta metoda predskazivanja pouzdana
te je danas u braku s istom enom sretniji nego to je ikada ranije
bio (to je ustanovljeno promatranjem nakon pet godina).
Pa ipak moemo kod drugih pitanja dobiti i takve odgovore
koji nas zauuju. Tako su, na primjer, dva sudionika teaja pitala
je li njihova bolest preteno psihiki uvjetovana. Njihalo je
prvome odgovorilo da je njegov ir na elucu navodno 75 posto, a
drugome da je njegova astma 90 posto psihiki uvjetovana. Ni
jedan ni drugi nisu prije toga ni pomiljali da bi pri nastanku
njihove bolesti mogla postojati kakva psihika komponenta.

33

Smrt uslijed pogrenih predodbi

Da ovjek moe oboljeti zbog pogrenih predodbi, zbog
umiljanja, to nam je jo razumljivo. Ali tko bi odmah pomislio
na smrt? Meutim, takve se stvari ipak dogaaju kod tabua. O
njima je pisao Albert Schweizer. U zapadnoj Africi, ali i u nekim
drugim dijelovima svijeta, dobiva novoroene svoj posebni tabu.
Tako mu je, na primjer, zabranjeno da ikad u ivotu pojede
bananu. Prekri li dotini ovjek svoj tabu, mora umrijeti. Ubija
ga predodba da je uinio neto to se protivi plemenskim
pravilima. Za vrijeme mog boravka u Lambareneu pripovijedao
mi je Schweizer o jednom takvom sluaju. Neki se Afrikanac
unesreio i onesvijestio. Kad je nakon duljeg vremena doao k
svijesti, ali jo nije mogao jasno misliti, nahranili su ga kaom od
banana. Nismo morali dugo ekati na reakciju. Tek to je taj
ovjek doznao da je prekrio tabu, premda bez vlastite krivnje,
odmah je legao da umre. Valjalo nam je uloiti mnogo napora da
ga odrimo u ivotu.
Za one dvije godine to sam ih proveo u Liberiji, doivio sam
samo jedan takav sluaj. Radilo se o nekoj eni koja je prekrila
svoj tabu. Pomou lijekova koje smo joj dali kao neku vrstu
protuotrova i jedne hip-notike seanse uspjeli smo je bez
potekoa osloboditi od njezine smrtonosne predodbe.
Maarski pisac I. Rath-Vegh opisuje u svojoj knjizi arene
pripovijesti (Tarka historiak, Budimpeta 1964) povijest dvorske
lude Gonelle koji je prestraio svog vladara i zato bio stavljen
pred sud. Osudili su ga na smrt, svezali mu oi i poloili ga na
krvniki panj. Krvnik mu je, meutim, umjesto da mu odsijee
2.34

glavu, imao na kneevu zapovijed samo na zatiljak izliti zdjelu

hladne vode. Cim ga je pogodio mlaz hladne vode, ovjek je umro
od straha.
Slian sluaj opisuje maarski lijenik Istvan Hardi. Nekog su
radnika zabunom zatvorili u automobil-hlad-njau. Smatrao je da
je hladnjaa u pogonu. Slijedeeg jutra nali su tog ovjeka
mrtvog i to sa svim simptomima smrzavanja. Pri rekonstrukciji
nesree ispostavilo se, meutim, da rashladni agregat uope nije
bio ukljuen. ovjek je, dakle, umiljao sebi da e umrijeti od
smrzavanja - pa se tako i dogodilo.
Psihijatru E. Wiesenhiitteru zahvaljujemo slijedei izvjetaj:
Neki je monter trebao izvriti odreene popravke na dalekovodu.
Pri tome je nespretno dodirnuo icu za koju je pretpostavljao da
njome protjee struja. Ostao je na mjestu mrtav. Pri analizi
nezgode ustanovljeno je da je struja bila iskljuena.
Bez obzira jesu li ta tri nesretnika - a oni su ovdje spomenuti
umjesto brojnih drugih - umrli zbog autosugestije ili od straha,
njihova je smrt svakako bila psihogene prirode.

Novo znanje, nova nada

Ako krive predodbe mogu uzrokovati ak i smrt, ako
negativne predodbe mogu ubrzati umiranje, onda e takoer
biti mogue i to da se pozitivnim predodbama umiranje odgodi.
Da je tome tako, potvrdit e svaki brian i iskusan lijenik. Ljudi
nisu uvijek paljivi. Jednostavno ne zapaaju ono to se protivi
njihovu uvjerenju. Sjetimo se samo sveenika koji nije htio pogledati kroz Galilejev dalekozor, rekavi da bi time moda
izgubio vjeru.
U knjizi Lijeenje beznadnih bolesti vlastitom snagom,
objavljenoj godine 1928. u Jeni, opisao je C. Hamburger brojna
2.35

neoekivana izlijeenja koja su u veoj mjeri pobudila zanimanje

laika no to su uspjela savladati skepsu strunjaka.
vicarski psihijatar Charles Baudouin izvjetava o slijedeem
pounom sluaju: Neki otorinolaringolog bio je uvjeren da jedna
ena oboljela od raka u grlu moe poivjeti najvie jo tri
mjeseca. Kad ju je neto kasnije ponovo pregledao, jako se
zaudio; tumor se vidno smanjio. Pacijentica je priznala da se
lijei snagom volje da ozdravi, a lijenik je bio dovoljno razborit
da je u tome podri.
Bolesniino se stanje nekoliko mjeseci popravljalo, a onda se
iznenada bolesnica preselila u drugi stan, a njezini novi znanci
uzdrmali su u njoj povjerenje u metodu takvog lijeenja, tako da
je postala nesigurna. Na lijenikov se savjet ponovo preselila u
drugi stan i ubudue nije ni s kim govorila o svojim problemima.
Stanje se opet popravilo i odralo se nekoliko godina.
Znamo da snaga predoavanja katapultirana pomou AT-a
predstavlja najdjelotvorniju silu u borbi protiv naih malih i
velikih tekoa, ma kakve one bile. Poduprta vrstom vjerom,
snaga predodbi i odluka moe stvarno premjetati brda.
Nada, vrsta vjera, povjerenje,
namjere, ivotni ciljevi -sve su to
faktori koji lijee.

Naprotiv, bezizlaznost i ivot bez smisla i cilja su faktori

smetnji. To nam potvruju iskustva to ih stjeemo svakog dana.
To nam dokazuju sudbine brodo-lomaca. Cak i pokusi provedeni
na ivotinjama potvruju da je nadanje faktor koji produuje
ivot. Tako su takori prigodom nekog pokusa baeni u bazen
pun vode, gdje su nakon odreenog vremena uginuli. Pokus je
ponovljen, ali su takori spaeni neposredno prije nego to su
uginuli od iscrpljenosti. Kad su te spaene takore zatim zajedno
s drugim takorima, koji nisu stekli to iskustvo, ponovo stavili u
bazen s vodom, oni su uginuli mnogo kasnije od ostalih.
2.36

Takvi pozitivni faktori igraju ulogu i kod naeg treninga - ali

u posve drugom obliku. Pozitivna iskustva i iskrena pripravnost
mogu povoljno djelovati na uinak i poveati ga.
Novo znanje znai uvijek novu nadu. Mnogi ljudi pate zbog
sebe ili zbog drugih. Ne samo da bi oni sami morali napeti svu
snagu traei izlaz, ve bi ak i drava, socijalno osiguranje i
osiguravajua drutva morali u okviru svog djelovanja' potpomoi
psihohigijenska nastojanja. AT je djelotvorna metoda da se ovdje
pomogne. To je praktina pomo u ivotu. Moe pomoi svima
koji nastoje stei psiho-socijalno zdravlje. Kad ve u psihosocijalnom podruju ne moemo biti savreni, morali bismo bar
nastojati da to pomognemo.
U psiho-socijalnom pogledu smo tako nezreli, tako
nesavreni, da bi nam dunost bila da se bavimo auto-genim
treningom. No bez obzira na to radi li se o rukovodiocima ili o
tajnicama, o pripadnicima slobodnih zvanja ili o radnicima, svi u
tom pogledu imaju potekoa koje u krajnjoj liniji premauje
samo katastrofalno velik manjak prilika da provedemo autogeni
trening. Strune organizacije koje se bave razliitim oblicima
lijeenja snagom volje, morale bi aktivnije potraiti izlaz iz toga
tekog poloaja.

2.37

2 Osnovne vjebe
autogenog treninga

Johannes Heinrich Schultz

TVORAC AT-A JE PROFESOR DR DR H. C. SCHULTZ. Umro je 27. rujna
1970. nakon dugakog stvaralakog ivota u dobi od 86 godina.
Otac mu je bio profesor teologije u Gottingenu. Schultz je esto
upozoravao na to da se njegov otac trudio da izgradi nauku o
lijeenju due dok se on samo posveuje nauci o duevnom
lijeenju.
U mladim danima su Schultza - kako on to pie u svojoj
knjizi Zgode iz ivota jednog neurologa - njegovi drugovi u igri
esto draili zbog toga to je bio krhke grae. No, jednaku
sudbinu imao je i Freud, a takoer i Kant i Goethe. Svi su nam
oni, meutim, svojim ivotom pokazali kako ovjek moe unato
slabanoj konstituciji, a zahvaljujui upravo uzornoj
autodisciplini, doivjeti visoku starost.
Poto je studirao u Lausanni, Gottingenu i Wroclawu radio je
Schultz, meu ostalim, prije prvog svjetskog rata kratko vrijeme
na institutu Paul Ehrlich u Frankfurtu. Za vrijeme jednog
demonstracionog teaja o psihoterapiji - konkretno o hipnozi poloio je nekom vrlo sugestibilnom devetnaestogodinjem

obrtniku na hrbat ruke metalni novac i sugerirao mu da je taj

novac uaren i da e izazvati opekotinu, ali ga ona nee boljeti.
Meutim, kad je skinuo novac s ruke, koa nije po-crvenjela niti
je iskoio mjehur. Nakon etrnaest dana vratio se taj obrtnik i
ispripovjedio neto udno: svakog jutra nalazi na hrptu ruke
bezbolni mjehur koji za nekoliko sati opet iezne. Tek sad se
Schultz dosjetio da za vrijeme prve hipnoze nije opozvao
sugestiju. To je sada nadoknadio i mjehur se vie nije pojavljivao.
Poto se specijalizirao za kone bolesti, preao je meu
neurologe. Za vrijeme rata napisao je svoju prvu veu knjigu
Duevno lijeenje bolesnika. Na temelju tog rada dobio je
kasnije od sveuilita u Jeni naslov izvanrednog profesora. Zatim
je neko vrijeme radio kao ef-lijenik u poznatom sanatoriju
Bijeli jelen kod Dresdena, da bi naposljetku godine 1924.
otvorio u Berlinu neuroloku ordinaciju. Vie od 400 broura i
brojne strune knjige dokazuju njegovu silnu stvaralaku snagu.
Ti su njegovi radovi u prvom redu dali vrlo vrijedne poticaje
psihoterapiji. Najvaniji njegov istraivaki rad je sigurno razvoj
metode AT-a koja je neraskidivo povezana s njegovim imenom.

0 porijeklu AT-a
Ve prije godine 1910. radio je Schultz u Wroclawu u svojoj
ambulanti za hipnozu koju je pohaalo mnogo pacijenata. Tu se
probudila njegova sklonost prema jednom odreenom podruju
medicine koju danas poznajemo pod nazivom psihosomatska
medicina i kojoj je ostao sklon sve do smrti. Ve u njegovu djelu:
Stvaranje slojeva u hipnotinom duevnom ivotu, objavljenom godine 1920, razabire se osnovna koncepcija AT-a. Osobe s
kojima je vrio pokuse doivljavale su pod hipnozom s
apsolutnom pravilnou dva stanja: neobinu teinu, osobito
u udovima, i neobinu toplinu.
39

U sreditu stoji centralno prekopavanje koje se moe

izazvati bilo psihikim bilo fizikim utjecajem. Ve je onda bilo
jasno: hipnoza znai da se bolesnik dovodi do autohipnotikog
prekapanja. Pri tom treba paziti da potpuno ne zaspi.
Zatim se s osjeajem teine i topline - jednako kao kod AT-a psiha prekapa. Schultz govori o orga-nizmikom tjelesnoduevnom prekopavanju, koje se, na primjer, pokazuje i onda
ako pacijent uzme takozvanu trajnu kupelj za smirivanje
(prema Kraepelinu).
Sad se radi o tome, rekao je Schultz sam sebi, da bolesnici
sami provode to prekopavanje. Da je to mogue, znao je prema
istraivanjima specijalista za mozak Oskara Vogta; on ga je
izvijestio o pokusima prigodom kojih su se odreene osobe
potpunim prekopavanjem same mogle dovesti u hipnotizirano
stanje. Bolesnici su, dakle, morali sada u napetom dranju sami
sebi izazvati osjet teine i topline.
U toku narednih godina razvio je Schultz, djelomino uz
pomo svojih uenika i pristalica, svoj AT toliko da se godine
1932. mogao usuditi izai pred javnost s velikom monografijom
pod naslovom Autogeni trening, poputanje napetosti uz
koncentraciju. Nakon tog prvog izdanja slijedila su daljnja
izdanja, a i prijevodi.
Ve u predgovoru sedmom izdanju, godine 1951, pisao je
Schultz o tome da se mnogi nepozvani ljudi iz pomodnih razloga
neskrupulozno slue autogenim treningom da bi kod sebe ili kod
drugih postigli oputenost. I to je, meutim, znak koliko su ve u
ono vrijeme bile potrebne vjebe oputanja. Danas su, dakako,
jo potrebnije. Danas ponovo govorimo o modi, a pri tom ne
uzimamo u obzir koliko su veliki zahtjevi i kako je veliko
nagonsko traenje sredstava protiv svakidanjih napetosti.
Uostalom, svaka e moda uspjeti samo onda ako se pojavi u
vrijeme kad za njom vlada potreba. Tako je stigao i AT. Posvuda
na svijetu stekao je prijatelje koji ga se vie ne bi htjeli odrei.

Kako se AT najlake moe nauiti?

40

Prije svega, ovjek mora biti uvjeren u to da e autogeni

trening nauiti. Svako sumnjanje u samog sebe, u metodu, a i u
voditelja teaja, oteava tu namjeru. Dobro je ako se ovjek
neutralno odnosi prema nekoj stvari, ali bolje je ako se prema
njoj odnosi pozitivno. Treba pretpostaviti da za nju postoji
unutranja pripravnost.
Svakako e biti od koristi ako imamo pravi razlog da
nauimo autogeni trening. Kako to pokazuje iskustvo, oni
sudionici teajeva koji su htjeli samo upoznati AT ue sporije i ne
naue ga tako temeljito kao to ga naue oni koji bi htjeli njime
postii odreene ciljeve. Tko u teaju sudjeluje za ljubav partnera
ili vodi enu na teaj pa ondje ostaje samo da utue vrijeme,
jedva e postii dobre rezultate.
Uvjerljiva motivacija, koja je iznad svake unutranje sumnje i
koja e prevladati svaku eventualnu nesigurnost, najbolji je jamac
za brzo uenje. Otkako mi je neki teajac povjerio da ne eli enu
ekati u gostionici jer da je to skuplje nego da sjedi ovdje,
naglaavam na poetku svakog teaja koliko je AT vaan i za
prividno zdravog ovjeka.
Ljudi slabe linosti lake e nauiti AT od ljudi jake
linosti u kojih je snano razvijena svijest o vlastitoj
individualnosti, ali nerazvijena sposobnost identificiranja. Slabo
razvijena sposobnost loginog razmiljanja pomae uenju AT-a
a isto mu tako pomae vrsto uvjerenje da e AT nauiti. ovjek
koji je po prirodi ravnoduan pa sve trpi i prihvaa openito je
prikladniji za AT od nemirnog, nervoznog, aktivnog i nepovjerljivog ovjeka.
Vjera pomae - ta uzreica, zasnovana na iskustvu, osobito
je vrijedna ba kod uenja AT-a. Premda vjera nije svima
zajednika, trebali bismo ipak svjesno smoi hrabrosti da
vjerujemo jer ucijepiti ovjeku vjeru znai udesetorostruiti
njegovu snagu pie Le Bon u svojoj knjizi Psihologija masa.
41

Koliko je snaan psiholoki efekt vjere ovjeka u ljekovitu snagu

metode ili jednog medikamenta dokazuje nam takozvani
placebo-efekt.
Rije placebo potjee iz latinskog i znai svidjet u se.
Placebo je preparat bez djelovanja, prividni lijek. Dajemo ga
umjesto kakvog djelotvornog preparata na koji je vanjskim
izgledom nalik, ali zapravo sadri samo jednu nedjelotvornu
supstanciju kao to je eer ili neto slino. Ako ni lijeniku ni
osobi s kojom se vre pokusi nije poznato radi li se o placebu ili o
pravom lijeku, govorimo o dvostruko slijepom pokusu. Prilikom
razliitih pokusa te vrste dokazano je da se kod 30 do 60 posto
sluajeva pokazuju autosugestivna djelovanja placeba. Pozitivno
se autosugestivno djelovanje najee moglo zapaziti kod
glavobolje.
Volja veoma negativno djeluje na uenje AT-a. Ako se ovjek
koji ui AT previe napree da ga naui, on time esto spreava
uspjeh. Pri tom govorimo o principu paradoksne intencije.
Svjesni napor volje podraava i pojaava suprotne impulse.
Grevito htijenje s jedne strane i bojaljive sumnje s druge koe
realizaciju. O tome kae Schultz da bismo trebali popustiti
vlastitoj sklonosti pasiviziranja i prihvatiti to stanje.
Tko se moe opustiti, prepustiti se neaktivnosti, najee e
bez potekoa ovladati AT-om.

Kad vjebamo?
Schultz je uvijek iznova upozoravao na to da samo
sustavno-metodiko svladavanje programa moe dovesti do
uspjeha u granicama danih mogunosti. Drugim rijeima:
poetnik e pravilno postupiti ako se to tonije pridrava uputa
to ih daje voditelj teaja. Moda je u
42

pojedinim sluajevima opravdana neka vrsta irokogrudnosti u

pridravanju propisanih vjebi, ali za veinu sudionika bolje je
ako na poetku rade sistematski.
Svatko e sam odrediti koje je vrijeme za nj najpovoljnije.
Veina e posljednju vjebu odrati neposredno prije no to pode
spavati. Kako emo jo vidjeti, to ima brojne prednosti. Veernji
trening je apsolutno potreban.
I zapoinjanje novog dana s jutarnjim obrokom AT-a za
mnoge je ve postalo nekom vrstom duevne toalete. Tko
smatra da nema vremena za tih pet minuta, vara sam sebe. To
je najvjerojatniji izgovor koji se moe nai. Moda je ve znak
prenapetosti. Upravo ujutro moe ovjek dokazati da se ne
povodi za svojim pogrenim predodbama. Vjebati ujutro znai
odravati distancu prema zahtjevima i pritiscima i pobjeivati ih.
Mnogi su sudionici teajeva izvijestili da su za vrijeme
jutarnjeg treninga ponovo zaspali. Preporuili smo im da za
vrijeme vjebi u mislima izgovaraju ovo geslo:
Pomou vjebe ostajem slobodan i svje.

To geslo moramo sami sebi govoriti i onda ako po podne

treniramo u uredu, odnosno na radnom mjestu gdje bi bilo
nepoeljno da zaspimo. Popodnevne vjebe su prikladnije za one
koji su ve iskusni. Ako se pravilno izvode, uteuju nam alicu
kave, jer se nakon vjebi ponovo osjeamo svjeima. Na taj nain
moemo smiljeno svladati umor koji se pojavljuje nakon jela.
Ako ovjek koji trenira nema na raspolaganju posebnu
prostoriju pa mora trenirati okruen drugovima na radnom

mjestu, esto e mu biti teko leerno izvesti vjebu. Teajci su

me ve vie puta zamolili da im savjetujem to da u takvom
sluaju rade. Jednom smo se sloili u tome da e ovjek koji
trenira rei ostalima koji se s njim nalaze u istoj prostoriji: ujte,
moj mi je lijenik savjetovao da se za podnevne stanke bavim
internom gimnastikom, autogenim treningom kako bih zaustavio
daljnji razvoj moje bolesti (pa bile to i proirene vene). A4oete
mirno i dalje razgovarati, samo mi se slijedeih pet minuta
nemojte izravno obraati.
Drugom jednom prilikom savjetovali smo ovjeku koji je
trenirao AT da kae kolegici, strastvenoj puaici, s kojom je
sjedio u istoj sobi: Ono to je za vas cigareta, za mene je AT. U
toku prijepodneva vi popuite deset cigareta, a ja treniram samo
jednom. Ostavite me bar za to vrijeme na miru kako bih se mogao
potpuno usredotoiti na trening.
Dakako da se mogu nai i druga objanjenja, ali u oba ova
sluaja radilo se o tome da se podupre slabo razvijeni osjeaj za
svoju individualnost.
Sto redovitije ovjek trenira, to e se lake pokazati uinci
treninga.

Svakog dana deset minuta

Na poetku teaja odredit emo za prvu vjebu otprilike
jednu minutu. Na kraju teaja moemo raunati ve sa otprilike
pet minuta za svaku vjebu. A kad onda ukljuimo jo i gesla,
vjeba moe trajati do deset minuta. Tih deset minuta je,
meutim, investirano za ivot u zdravlju!
Uei AT moramo redovito triput dnevno vjebati. im smo
zadovoljni s uspjehom vjebanja, automatski emo prijei na
odravanje nauenoga. Tada bismo trebali vjebati najmanje
jednom dnevno.

Ako to moemo organizirati, vjebat emo u malo

zamraenoj prostoriji koja ne smije biti previe topla. Prozore
emo zatvoriti da bismo izbjegli podraaje koji bi nam mogli
smetati, buku, ali takoer i vjetar. S punim elucem ne moemo
dobro vjebati, a to vrijedi i za autogeni trening. Ako smo
neposredno prije treninga pili kavu, openito emo se teko
usredotoiti na trening. Uspjeh ovisi u prvom redu o sposobnosti
koncentracije. Zataji li nam koncentracija, moemo kadto
pomoi sebi na taj nain da zamislimo kako smo upravo stigli s
dugake etnje pa se osjeamo ugodno umorni. Takva predodba
olakava vjebanje.
Brojni su individualni uzroci zbog kojih ne moemo
koncentrirati misli. Mnogi sudionici teajeva kau da se uveer,
ako su pili vina, teko mogu koncentrirati za autogeni trening.
Drugi su se nali u slinom poloaju poto su pili aj, jeli sir ili
neku drugu hranu. Uivaoci droga kau da im hai oteava
koncentraciju. aa piva, naprotiv, olakava vjebanje. ovjek
nee moi svakog dana vjebati s jednakim uspjehom. No ipak se
moe rei: to je ovjek iskusniji u AT-u, to manje e ga smetati
vanjski ili unutranji momenti, ve prema arapskoj poslovici - psi
laju, ali karavana prolazi.

Koija kao uzor

Razumljivo je da se vjeba u poputanju napetosti moe
provesti samo onda ako ovjek koji vjeba nije u stavu napetosti.
U teaju se veinom vjeba u takozvanom koijakom stavu.
Sjedei se uspravljamo, iste-emo hrptenjau, a zatim se u tom
stavu sputamo. Pri tom ne smijemo prignjeiti trbuh pa se
prema tome ne smijemo nagnuti naprijed. Glava labavo visi
prema naprijed, kod jednog jae, kod drugog slabije.

Ruke lee na stegnima napete. Ne bi se smjele dodirivati jer

to veinom smeta i skree panju. Ruke su blago svinute u laktu,
a noge malo rairene. Potkoljenice sainjavaju s natkoljenicama
kut od 90 stupnjeva pa dakle stoje okomito na tlu.
Oni su kapci sklopljeni. Meu tri tisue sudionika teajeva
dosad sam otkrio samo jednog koji je radije

trenirao poluotvorenih oiju. Dno jezika je labavo i teko, donja

eljust mlohavo ovjeena, ali usta pri tom ne moraju ostati
otvorena.
To takozvano koijako ili aktivno sjedenje moemo
zauzeti bilo gdje da se nalazimo i u svako vrijeme.
Pri pasivnom sjedenju naslanjamo se leima na naslon stolca.
Kod kue moemo to najlake provesti u naslonjau, ali i na

stolici. Ako je mogue, moramo glavu nasloniti prema natrag.

Ruke miruju na ruicama naslonjaa. Ako to nije mogue, sjest
emo u koijakom stavu. Noge ne smijemo prebaciti jednu preko
druge - to smeta. Veina ljudi najradije vjeba leei. Najbolje je
da se udobno ispruimo na leima, pri emu glava treba da je
malo uzdignuta. I u tom stavu su ruke blago svinute u laktovima,
dok dlanovi treba da lee na stegnima. Tko u tom stavu osjeti
stezanje u prsnom kou ili kakve druge

neugodne simptome, moe pod ramena podmetnuti jastuk. Ako

noge nisu napete, stopala e biti malo nagnuta prema van. Ako su
uzdignute prema gore, znai da se tijelo jo uvijek nije oslobodilo
napetosti.
Ljudi s iskrivljenom hrptenjaom treba da ispod koljena
provuku dva pokrivaa kako bi mogli leati bez napetosti i
smetnji. Ne moe svatko lako trenirati leei na leima.
Gotovo u svakom teaju pojavljuje se pitanje smije li se
trenirati u stavu u kojem ovjek obino zaspi. Onaj tko, na
primjer, ima malo svinutu hrptenjau ili kakvo organsko srano
oboljenje, esto najradije spava leei na desnoj strani. Dakako da
i u tom poloaju smijemo trenirati. Neki ljudi mogu s uspjehom
trenirati AT i leei na trbuhu ako redovito spavaju u tom
poloaju. Cilj emo, uostalom, poluiti sporije ako svaki put
treniramo u nekom drugom stavu. Upravo poetnici trebali bi pri
treningu redovito zauzimati isti poloaj jer e pri tom bre postii
uspjeh.

P oputanjenapetosti kao uinak

Uspjelo izmjenjivanje napetosti i oputanja odluuje o tome
da li se osjeamo dobro ili loe. Tjelesno ukru-en i napet ovjek
istodobno je i psihiki ukruen, a njegovi odnosi prema okolini
veinom su trajno ukrueni.
U ovjekovu su ivotu uvijek postojale napetosti -one
jednostavno spadaju u njega. ini se, meutim, da se danas tee
oputamo nego u prijanjim vremenima, kad je dan zavravao u
mirnijoj atmosferi. Osim toga, ini se kao da danas tee
podnosimo napetosti i tee ih se oslobaamo nego prije.
ivot bez napetosti ne postoji. Pa ipak ovjek tei za njom.
Bez obzira na to, nazivamo li je rajem, nebom ili sreom - u
sluaju potrebe, to jest u sluaju nevolje, ovjek je spreman da
49

skrati put onamo, na primjer s drogama, pa ak i tako da drugim

ljudima nanosi tetu.
Svatko drukije reagira na stanje napetosti. Uostalom, svaka
bolest vodi do pojaanja napetosti koja se moe oitovati fiziki,
psihiki i socijalno. Svi mi poznajemo nervozne ljude ija nam
neprekidna razdraenost smeta. Oni se nalaze u stanju trajne
pretjerane napetosti.
Mnogi ljudi nose krinku, iza koje se krije duevna
ukruenost. Ukrueni ljudi pokazuju, meutim, veinom i
napetost u miiima. Amerikanac njemakog porijekla Wilhelm
Reich smatra da svaka maska vodi do posve odreenih
ukruivanja miia i do greva u njima, do pravog pravcatog
miinog oklopa. Na takva grevita stanja moemo djelovati
usmjerenom masaom i specijalnim vjebama za poputanje
napetosti. Time donekle djelujemo i na masku. Te ve odavno
poznate povezanosti izmeu psihe i tijela sveo je Amerikanac
Julius Fast na kratku formulu: Tijelo je poruka. Ono nam
pokazuje i izraava sve to se, neprimjetno, u nama zbiva.
Premda je sposobnost oputanja posve normalan proces, ipak
se njime ne moemo uvijek osloboditi napetosti. Suvremen se
ovjek nalazi - da bismo kao usporedbu po-segli za poznatom
slikom iz sporta - trajno u zaletu, a da pri tom uope ne skoi.
Ve prije dvadesetak godina iznio je medicinski novinar J. D.
Ratkliff da pretjerano optereenje ubija vie ljudi nego bilo koja
druga opasnost koja prijeti naem ivotu. Mogli bismo rei i to da
nam po-

51

52

manjkanje poputanja napetosti oduzima ivot. Vjebe kretanjem

- polagano tumaranje po prirodi, temperamentni ples, otra
gimnastika - sve to dovodi na prirodan nain do poputanja
napetosti. Pomou promiljenih stanki i izmjena u vrsti
zaposlenja - na primjer, zamjena rada s hobijem i obratno - moe
takoer dovesti do opu-tanja.
Metoda poputanja napetosti u AT-u - poputanje napetosti
putem koncentracije - savreno je skrojena za suvremenog
ovjeka koji stalno pati zbog pomanjkanja vremena. Metodom
AT-a trebali bismo se sluiti u vlastitom interesu i neprekidno je
iznova vjebati. U tom je smislu oputanje pravi radni uinak, jer
vjebanje trai znaaj i izdrljivost. Osim toga, ono pridonosi
dozrijevanju linosti.
Posveujui se svom tijelu, ovjek koji trenira spoznaje da ne
samo to ima tijelo ve je i on sam tijelo, kako je to jednom lijepo
reeno. Osobe koje se podvrgavaju pokusima moraju prema
Schultzu pasivno osjeajui kliznuti u svoj fiziki doivljaj
tijela.
U svojoj se predodbi ovjek premjeta u organ na koji treba
utjecati. To nema nieg zajednikog s voljom, jer volja pri tome
samo smeta. Autosugestija se mora odvijati bez napora volje. Tko
grijei protiv toga vanog osnovnog naela, moe izazvati upravo
obratne uinke. Sjetimo se samo kako je kad elimo zaspati. Tko
silom eli zaspati, redovito sam sebi oteava zapadanje u san, pa
kadto uope ne moe zaspati.
Neki teajci teko razlikuju koncentraciju, unutranju
sabranost, koncentriranje na specijalne predodbe (Schultz) od
volje praene aktivnom napetou. Potpuno preputanje sadraju
gesla je u neku ruku takoer naputanje svoje linosti,
zaboravljanje samog sebe. Ono nam osigurava uspjeh u
vjebanju. Neurolog G. R. Heyer formulirao je jedan od najee
citiranih naela AT-a: Tko je nauio da se u AT-u opusti, taj e
postati spokojan.

Zato opozvati?
Misli, predodbe - a u jo veoj mjeri gesla (zamisli) - tee,
kako ve znamo, tome da se ostvare. Ako mi sebi, dakle, prema
prvoj formuli vjebe predoimo: Desna je ruka vrlo teka, onda
se u ruci pojave promjene, kojih openito ne ba neugodne
simptome moemo ukloniti opozivanjem. I ovdje se ravnamo
tono prema Schult-zovim podacima. ak i onda ako uope nita
nismo osjetili, ipak moramo provesti opozivanje.
Gesla (formule) za opozivanje glase:
Ruke vrsto, ili Ruke pruiti i svinuti,
duboko udisati i otvoriti oi

Pri tom se ruke najprije odluno svinu i isprue. Oito je,

uostalom, dovoljno da se miii ruke izometriki nekoliko puta
napnu i opuste. Koliko sam mogao zapaziti, djelovanje je jednako
kao i onda kad ruke pruamo i svijamo. Opoziv ne djeluje uvijek
tako dobro ako najprije otvorimo oi a zatim napnemo miie
ruku i duboko di-emo. U tom sluaju moe se i dalje nastaviti
osjeaj teine, ali i svrbe i stezanje.
Neki sudionici teaja kau da se osjeaj teine u rukama
zadrao nekoliko sati, pa ak i dana. Kad smo istraili uzrok
tome, veinom se moglo dokazati da formula treninga nije bila
pravilno opozvana.
to odlunije, snanije i savjesnije provedemo opozivanje, to
sigurnije e ono djelovati.
Zaspemo li za vrijeme vjebe, ne moramo naloge opozvati. U
svakom se teaju nae i takvih sudionika koji opoziv iz bilo
kakvog razloga nisu uli ili zapamtili, pa se bude nou uslijed
grinje savjesti govorei sami sebi: Pa ja sam zaboravio opoziv.

54

Slino se dogaa ako nam kod kue za vrijeme vjebi

odjednom neto zasmeta, na primjer zvonce na vratima ili
telefon. Pri tom ovjek koji vjeba osjeti kratak ok, a taj ok ini
opoziv suvinim. Nije, dakle, potrebno da posjetioca koji nam je
doao usred vjebi uvedemo u sobu i odmah mu se ispriamo da
moramo proviriti u kuhinju kako ne bi neto zagorjelo pa ga
ostavimo samoga - u stvari samo zato da bismo opozvali geslo.

Vjeba za teinu
Pretpostavka za tu vjebu jest da ovjek sjedi ili lei potpuno
oputen.
Prva formula vjebe glasi:
| Desna je ruka vrlo teka (otprilike 6 X )

Ljevaci e odabrati lijevu ruku, jer prema njoj imaju tjesniji

odnos, dakle: Lijeva je ruka vrlo teka.
Formulu (geslo) vjebe predoujemo sami sebi vrlo ivo. Ne
izgovaramo je. Dosad je u mojim teajevima samo jedan teajac
rekao da formulu posve tiho izgovara sam za sebe. Ali na kraju
teaja i on je osjetio to kao smetnju i nije je vie izgovarao.
Razumljivo je da se ovjek pokuava koncentrirati; to znai
da se sabere to jae moe i koncentrira na vjebu koju izvodi.
Ipas se ne moe izbjei da se odjednom pojave ideje, misli i
sjeanja. U takvom sluaju ne smijemo postati nestrpljivi, ve
moramo, ne napinjui previe volju, ponovo usmjeriti misli na
formulu vjebe kojom se upravo bavimo. Ako se nipoto ne
moemo na nju koncentrirati, moda e biti potrebno da iznova
zaponemo treningom. Katkad neemo uspjeti ni pri tom
drugom pokuaju. U tom je sluaju najbolje da vjebu odgodimo.

U mislima izgovaramo formulu vjebe za teinu otprilike est

puta, a zatim ubacujemo reenicu: Potpuno sam miran i nakon
nje ponovo est puta u mislima izgovaramo: Desna je ruka vrlo
teka.

Vrijeme u toku kojega predoujemo sebi teinu kod svakog je

pojedinca razliito. Mnogi sudionici teaja trebaju za est
uzastopnih predodbi formule za teinu otprilike 5 sekundi. Ta
formula vjebe koju u toku prvog tjedna vjebanja sebi svaki put
predoujemo otprilike 18 puta - a zatim umetak: Potpuno sam
miran zahtijevaju zajedno otprilike jednu minutu.
im se, meutim, za vrijeme vjebe ne osjeamo vie dobro,
prekidamo je i opozivamo.
Osjetimo li da e nam odlutati misli, moemo formule
izgovarati u sebi i bre, a bit e djelotvorno ako ih samo
odbrbljamo.
Brojni sudionici teajeva osjete ve na prvom satu teaja
teinu u ruci, a neki osjete ak i toplinu. Drugi trebaju, naprotiv,
od nekoliko dana pa do dva tjedna da bi osjetili teinu. A neki e
tek nakon tri do etiri tjedna s olakanjem izvijestiti da su uspjeli.
Vrlo se rijetko dogaa da se osjet teine ostvario jo kasnije.
Da bismo ubrzali ostvarenje, moemo sebi u mislima predoiti da
nosimo aktovku punu tekih knjiga to je ve mnogom teajcu
pomoglo. Mogli bismo ak i odmah predoiti sebi teinu u
objema rukama. Meutim, to poetniku oteava da misli
usredotoi na odreeni dio tijela to je na poetku teaja osobito
vano.

Vjeba za toplinu
Openito emo nakon dva tjedna poeti s vjebom za toplinu
- bez obzira na to jesmo li postigli osjeaj teine ili nismo.
56

Veinom se dvotjedni turnus, uobiajen na narodnim

sveuilitima, ne moe provesti. Normalne teajeve od sedam ili
osam dvostrukih kolskih sati vodimo redovito kroz deset
tjedana. Budui da je Bonn izrazito inovniki grad, ima u
svakom teaju mnogo sudionika koji zbog slubenih razloga ne
mogu dolaziti svake veeri. U tim i slinim sluajevima
preporuujem teajcima da svakog tjedna svladaju jednu vjebu,
a da vjebanje srca naelno propuste. Pojave li se i najmanje
komplikacije ili neke nejasne popratne pojave, vjebu treba
odmah opozvati.
Vjeba za toplinu usmjerena je na oputanje krvnih ila u
tijelu; ako se u desnoj (ili lijevoj) ruci pojavila toplina, znai da je
u krvnim ilama popustila napetost. Teina znai, naprotiv,
oputanje miia.
Nova formula glasi:
Desna (lijeva) je ruka posve topla, tako da dosadanja
vjeba u cijelosti glasi: Potpuno sam miran (i X J Desna
ruka je jako teka (otprilike 6 X) Potpuno sam miran (i X J
Desna je ruka posve topla (otprilike 6 X ) Potpuno sam
miran (i X) Desna je ruka posve topla (6-12 X) Opoziv:
Ruke vrste, duboko disati i otvoriti
oi.

Nije rijetka pojava da se osjet topline moe bre ostvariti od

osjeta teine. Ako se ni nakon dva tjedna vjebanja ne pojavi
osjet topline, moemo preporuiti da sudionik teaja neposredno
prije treninga okupa ruku u toploj vodi ili da je poloi na topli
radijator. Sjeanje na pri tom doivljenu toplinu olakava
ostvarenje. Formulu vjebe ne smijemo nipoto izmijeniti:
Desna je ruka vrua. to se zbiva u ruci?

Javljanje osjeaja teine u ruci znai da su se miii ruke

opustili. Ako to redovito vjebamo, osjet teine pojavit e se brzo
i jasno sve dok naposljetku ne bude dovoljno da samo pomislimo
na teinu pa da je odmah i osjetimo. S druge strane osjet topline
je posljedica poputanja napetosti u stijenkama krvnih ila.
Obratno, hladnoa pokazuje da je kolanje krvi u tom dijelu tijela
zakoeno.
Dokazano je da se usporedo s osjetom teine i topline
odvijaju stvarne tjelesne promjene i da se pri tom, dakle, ne radi
o uobraenju, o zavaravanju samog sebe. Poloimo li obje ruke na
vagu i izazovemo li osjet teine i topline, moi emo utvrditi da
se teina ruke na koju je geslo usmjereno poveala zbog
pojaanog priliva krvi.
Do povienja temperature u ruci dolazi zato to je u
stijenkama krvoilja popustila napetost pa se uslijed toga pojaao
priliv krvi.
Osjetljivim specijalnim termometrima uspjelo je dokazati da
to povienje temperature moe iznositi vie od dva stupnja, na
aci ak i znatno vie, pogotovu ako je vanjska temperatura bila
niska.
Tu pojavu iskoritavaju mnogi ljudi uvjebani u AT-u pa se
zimi odriu rukavica, i na etnji uspjeno koncentriraju toplinu u
hladne i nezatiene ui, pravodobno zagriju mokre i hladne
noge, pa ak se odriu i zimskog ogrtaa jer se mogu sluiti
internim centralnim grijanjem. Na tom bi podruju, meutim,
svatko morao poznavati svoje mogunosti i ne bi se smio upustiti
u previe smione pustolovine.
Vegetativni ivani sistem je autonoman, samostalan u svojoj
funkciji i sa svojim je nairoko razgranatim spletom ivaca tako
tijesno povezan s pojedinim miinim vlaknima da se stanje
napetosti jedne skupine miia automatski prenosi na susjednu
skupinu. Ako je, dakle, popustila napetost jedne ruke, dolazi
automatski, pa ak i nuno, do takvih pojava i u susjednim
skupinama miia.
58

Obratno, znamo da se depresivna raspoloenja isto tako

odraavaju fiziki kao to se odraavaju optimistika, dobra
raspoloenja. Bez tih prijenosa utjecaja formule vjebi uope ne
bi mogle djelovati. Prema tome je potpuno pravilno ako
govorimo o miinoj psihi jer izmeu linosti i njezinih
pokreta postoje zakonski odnosi. Uostalom, to je bilo oduvijek
poznato.

Generalizacija
Osjeti teine i topline openito se najranije pojavljuju u ruci
koja je blia ovjekovom Ja, ali se ubrzo pojavljuju i u drugoj
ruci. Kasnije se pojavljuju i u nogama te u itavom tijelu. Kod tog
razvoja koji se iri i kojeg elimo postii govori Schultz o
generalizaciji. Tendencija generalizacije bila je ve ranije
opisana kao transfer; to je psihofizioloki fenomen koji pomae
uspjehu naeg treninga.
Otprilike 80 posto ljudi koji vjebaju AT osjeaju teinu osim u desnoj ruci (odnosno u lijevoj, kad je rije o ljevacima) najprije jo i u drugoj ruci, a ostali u itavoj polovini tijela, no
takoer naizmjence i difuzno u itavom tijelu.
to smo iskusniji u autogenom treningu, to su vie osjet
teine i topline refleksno uvjetovani. Mnogi teajci - osobito
djeca i omladinci - kau da se osjet teine i topline kod njih javlja
ve u asu kad se namjeste u poloaj za trening.
Meutim, moe se dogoditi da se osjet teine ne pojavi
naprije u onoj ruci na koju smo se koncentrirali. To nije toliko u
vezi s generalizacijom koliko s faktorima koji se ne mogu uvijek
lako protumaiti, na primjer, s nesvjesnim protivljenjem u tijelu.
Kod nekog se profesionalnog nogometaa osjet teine najprije
pojavio u desnoj nozi o kojoj je ovisio sav njegov prihod u ivotu,
pa mu je ta noga bila blia od desne ruke. Cim je spomenuta ta

pojava, u jednom od mojih teajeva teajci su to odmah

prokomentirali: Sto jedan ima u glavi, drugi ima u nogama, trei
u rukama . . .
Na kraju teaja mijenja njegov voditelj, uzimajui u obzir
uspjeh sudionika a i generaliziranje, vjebene formule Ruke
posve teke i Ruke posve tople. Kasnije mogu teajci sami sebi
govoriti: Mir - teina - toplina.
Ako se teina i toplina pokau u objema rukama, teajci s
pravom pripominju da bi odmah od poetka formula mogla
glasiti: Ruke su posve teke.
To je u naelu pravilno, a u pojedinim sluajevima moe biti i
dobro. Meutim, u toku onih brojnih godina otkako je Schultz u
Berlinu vodio teajeve, ispostavilo se da to sudionike dovodi u
zabunu pa su se najprije koncentrirali na jednu, a zatim na drugu
ruku. Zato je lake ako se najprije koncentriramo samo na jednu
ruku, onu kojom se bolje sluimo.

Formula za vjebu kao geslo

Umjesto formule Potpuno sam miran sve vie i vie se
udomauje formula Savreno sam miran. Ona donosi vie i
moemo joj se bolje prepustiti. Mislim da je lijenica G. Eberlein
iz Leverkusena prva preporuila rije savreno. U jednom od
mojih teajeva prepustio sam teajcima da odaberu izmeu rijei
potpuno i savreno. Velika veina odluila se za savreno.
Pod rijeju geslo razumijemo one autosugestivne reenice
to ih usvajamo predajui se AT-u. Strogo uzevi, ovamo bismo
mogli ubrojiti i dosad navedene formule. To posebno vrijedi za
formulu Savreno sam miran. Sada kad znamo kako dolazi do
generalizacije, jasno nam je da ta reenica tei k tome da se
ostvari - ona je dakle i zamisao. Ve na kraju teaja kau svi
sudionici da se osjeaju mirniji.
60

Formula savreno sam miran je geslo koje se kod nas

najee primjenjuje.

Veoma je korisno da sebi upravo tu formulu to intenzivnije

predoimo. Ima vrlo malo ljudi kojima ne bi koristilo da imaju
vie mira. Ta formula smirivanja normalizira krvni tlak, ublauje
boli i smiruje greve kod nekih unutranjih bolesti kao to su
astma, eluane kolike, zaepljenost i druge. Dakako da pri tome
djeluju i predodbe teine i topline.
Schultz je elio da se formula Potpuno sam miran shvati
samo kao umetak koji ukazuje prema cilju treninga. Oito se
bojao da bi se sudionici mogli potpuno usredotoiti samo na tu
formulu, to bi znailo vraanje u coueizam, autosugestiju
(autopersuaziju). Prema tome vrijedi pravilo: gesla poinjemo
usvajati tek nakon generalizacije i prekopavanja.

Vjeba za srce
Ve i te dvije prve osnovne vjebe dovode do djelotvornog
prekopavanja nakon kojeg se umanjuju a esto i potpuno
izlijee brojne funkcionalne smetnje. Doivljavanje topline
djeluje i na krvotok sranog miia, i to tako da se poputanje
napetosti u stijenkama krvnih ila reflektorno iri s lijeve ruke na
srane klijetke, na koronarne sudove. Uslijed toga dobiva srce
vie krvi i kisika pa iezavaju i bolovi u njemu.
Ne ogreujui se ni 0 AT ni o njegova autora, smirivanje srca
moe se zamijeniti vjebom disanja, kako to uvjerljivo
dokazuju razni strunjaci. Mi smo, meutim, ipak ostali kod
Schultzove sheme.
Pri vjebama za srce pojavljuju se u mojim - to se tie
teajaca - vrlo raznoliko sastavljenim teajevima ona sporedna
djelovanja, koja se relativno najee pokazuju, no ipak su, sve u

svemu, prilino rijetka. Veinom ih izazivaju prekidi zbog

iekivanja. Ako je neki sudionik na teaju iz bilo kojeg razloga
morao propustiti taj sat i ako su se kod njega ve nekom prilikom
pojavile srane potekoe, redovito mu savjetujem da kod kue
sam izvodi vjebe za srce.
Nova formula za vjebu glasi:
Srce kuca posve mimo i snano.

Tu vjebu preporuujemo mladim ljudima i onim

sudionicima teajeva koji imaju nizak tlak. Drugim teajcima
preporuujemo da dadu prednost reenici Srce kuca posve
mirno i jednolino. Gotovo u svakom teaju, koji u pravilu
obuhvaa otprilike stotinu sudionika, moramo za ponekog
teajca potraiti formulu koja ne-upadljivije oznauje rad srca od
one dvije ve navedene. Pri tom se, kako to podvlai poznati
psihoterapeut Hellmuth Binder iz Bad Driburga, formula Srce
radi posve mirno uvijek pokazala dobrom. Za vrlo osjetljive
ljude predlae slinu uspjenu pomonu formulaciju i neurolog
Hellmuth Kleinsorge. Bilo kuca mirno i snano. Ako nekom
srce radi nepravilno, to je veinom psihiki uvjetovano,
preporuujemo mu formulu: Srce radi posve mirno i
jednolino.
Svi autori slono i odluno upozoravaju da se formula za
vjebu ne smije izmijeniti u Srce kuca posve mirno i polako.
Na tu formulu reagira srce izvanredno osjetljivo, tako da
moe doi do smetnji.

O sposobnosti srca da reagira na razne osjeaje govore stare

narodne izreke: Srce mi udara u grlu; udara kao da e se raspui;
od jada umalo to mi nije puklo srce; tuga mi je legla na srce; srce
mi je stalo od prepasti; to me je predbacivanje pogodilo u srce;

62

srce mi poskakuje od radosti; kamen mi je pao sa srca; ta me je

vijest pogodila u srce; doekao sam taj dan laka srca, itd.

Kako otkrivamo svoje srce?

Jo prije nego to je dr Barnard izvrio svoje uzbudljivo prvo
presaivanje srca, znali smo da je srce mii koji radi poput
sisaljke. Ali srce je - preko vegetativnog ivanog sistema - tako
usko povezano sa svim psihikim podraajima da se nekada
moglo vjerovati kako je ono sjedite nae savjesti - shvaanje o
kome jo i danas svjedoi izraz biti bez srca.
injenica je, meutim, da samo svaki drugi sudionik teaja
osjea svoje srce, dok druga polovina teajaca uope ne zna da
ima srce. To znai da je ta skupina osjeala srce tek pri
tjelesnom optereenju. No tko se zna sabrati i paljivo osluhnuti,
sigurno e uti kako mu srce kod psihikih uzbuenja glasno
kuca. esto itamo u novinama, da se, na primjer, za vrijeme
kakve dramatine nogometne utakmice neki gledalac toliko
identificirao sa svojom momadi da mu je puklo srce - dobio je
srani infarkt. ovjeku zdravog srca ne moe se to dogoditi.
Ako srce ne osjeamo, moemo se posluiti razliitim
smicalicama da ga prizovemo u svijest. Svoje srce moemo, na
primjer, otkriti ako negdje na tijelu potraimo bilo pa pratimo
njegove otkucaje. Moemo i gumeni prsten navui na jagodicu
prsta tako da e bilo udarati u to stegnuto mjesto. Moemo i
zaepiti ui, pa emo takoer osjeati bilo kao udaljeno kucanje
srca. Dok leimo, moemo pod desni lakat gurnuti jastuk, a zatim
desnu ruku poloiti na podruje srca. Pri tom ruka vri funkciju
pokazivaa smjera, a ne organa za opipavanje. im smo osjetili
ivo srce, vraamo ruku na njezin poloaj uz tijelo. Nerijetko mi
teajci govore da bilo osjeaju na vratu, na zglobu ake ili lakta i

da im ono slui kao putokaz za praenje rada srca. Vjeba sada

glasi:
Savreno sam miran (i X j
Desna je ruka posve teka (6 X)
Potpuno sam miran (i X )
Desna je ruka potpuno topla (6 X )
Potpuno sam miran (i X )
Srce kuca posve mirno i snano (6 X )
Potpuno sam miran (i X )
Opoziv: Ruke vrste - duboko disati otvoriti oi.

Vjeba za disanje
Ve na drugom ili treem satu teaja kau neki sudionici da
im disanje pri uspjenom treningu postaje mirnije i jednolinije.
Nova formula glasi:
| Disanje posve mirno

Time ne mislimo rei da bi na disanje trebalo utjecati.

Naprotiv, disanje bi se trebalo razviti samo po sebi pa bi mu se
ovjek morao prepustiti kao kad pliva na leima mirno leei na
lagano uzburkanoj povrini vode, pie Schultz. Drugim rijeima:
trebamo prepustiti tijelu da samo die. Treba izbjegavati
namjerne pokrete disanja, svjesno disanje. Zbog toga je Schultz
odabrao kao pot-

64

porni umetak formulaciju Die me, to su je izmislili

sudionici njegovih teajeva, to moramo, razumije se, shvatiti
vie kao cilj negoli kao zadau.
Ne postoji disanje koje bi za sve bilo podjednako pravilno.
Kao i sve ostale organske funkcije, i disanje ovisi o raspoloenju.
To nam pokazuju brojne, svima poznate reenice: Od
uzbuenja mi je zastao dah; uvi tu vijest, poela je naglo disati;
disao je na mahove; pri tom je izgubio dah; grevito je hvatao
dah, itd.
Napeti i uzbueni ljudi diu nepravilno pa im koleba i
volumen udisaja. Zbog toga i beki psihoterapeut Heinrich
"Wallnofer u takvim sluajevima preporuuje Schultzov dodatak:
Disanje posve mirno i jednolino. Ta je inaica korisna za
brojne ljude s osjetljivim vegetativnim ivanim sistemom. ak
ako teajcima i ne kaemo da nije posve sigurno da formula za
vjebu sa jest ima nekih prednosti pred formulom sa postaje,
ipak se ponekad javlja nekoliko teajaca kojima se oblik
postaje ini simpatinijim i jasnijim. Ti bi ljudi mo-

65i

rali, dakle, kod svih formula za vjebu upotrebljavati tu rije,

tako da mogu rei takoer: Desna mi ruka postaje vrlo teka.
Dakako da moemo ispustiti glagol pa rei: Desna ruka vrlo
teka. Nae formule glase, dakle, sada ovako:
Potpuno sam miran (i X )
Desna je ruka vrlo teka (6 X )
Potpuno sam miran (i X )

Desna je ruka vrlo topla (6 X )

Potpuno sam miran (i X)
Srce kuca posve mirno i snano (6 X )
Potpuno sam miran (i X| o .eP._0
Disanje posve mirno i jednolino (6 X )
Normalno diem (i X)
Disanje posve mirno i jednolino (6 X )
Opoziv: Ruke vrste - duboko disati otvoriti oi.

Vjeba za trup
Poto smo tako nauili opustiti udove, srce i organe za
disanje, trbune organe smirujemo formulom koja se odnosi na
ivani splet u trbuhu poznat pod nazivom pleksus solaris ili
sunani splet:
Sunani splet strujno topao

Neka nam ponovo nekoliko narodnih uzreica rekne, koliko

ti organi ovise o naim osjeajima: To mi teko lqi na elucu;
imam osjetljiv eludac; to je da se poblju-je; die mi se u;
pljujem otrov i u; sav sam poutio od jada; to mi ide na jetra
itd.
I muskulatura eluca i crijevnog trakta takoer vrlo osjetljivo
reagira na sve promjene naeg raspoloenja,

67i

tako da strah doista moe dovesti do toga da nam se crijeva

spontano isprazne. Naprotiv, kod ukruenih osoba moe strah
dovesti do zaepljenosti.
Cak i probavne lijezde razabiru vrlo fine razlike u naem
duevnom raspoloenju gotovo jednako tono kao to seizmograf
oznauje valovite pokrete zemljine kore. Ako, dakle, nekome
neto lei u elucu poput olova, to znai da su eluane
lijezde otkazale poslunost te zahtijevaju najprije oputanje, a
zatim jelo.
Svatko od nas zna kako brzo reagiraju lijezde sli-novnice
pojaanom djelatnou kad ovjek ugleda svoja najmilija jela ili
osjeti njihov miris. Ne vjerujte da eluane lijezde reagiraju
manje osjetljivo. Tko i dalje sumnja u mo predodbe, neka samo
u mislima pokua zagristi u limun - lijezde slinovnice e ga
odmah uvjeriti u snagu predodbe.
U toku posljednjih stotinu godina mnogi su lijenici imali tu
sreu da su mogli promatrati, a njihovi pacijenti tu nesreu da su
1
imali eluanu fistulu, na primjer u sluajevima kad je
operacijom napravljen otvor iz eluca izravno na povrnu trbuha.
Kroz taj prozori u eluanoj stijenki moe lijenik promatrati
eluanu sluznicu i pratiti njezine reakcije na duevne smetnje.
Tako je ustanovljeno da se eluana sluznica kod duevnih optereenja obojila slinim crvenilom kao to se oboji lice plaljivog
mladog ovjeka kad ga oslovi djevojka u koju je potajno
zaljubljen.
To nam jasno govori da vegetativni ivani sistem dopire do
svake stanice naeg tijela, uslijed ega svaka stanica sudjeluje u
naem momentalnom raspoloenju. Intenzitet toga sudjelovanja
kod svakog je ovjeka drukiji. On se moe mijenjati i kod jedne
te iste osobe - no ipak je tijelo uvijek sluga due. Tako moemo
razumjeti i poznatu uzreicu: Dua se nalazi u elucu.
Ako je netko sklon estim kolebanjima raspoloenja pa
1 Neprirodan uzak kanal koji povezuje neko patoloko arite s
povrinom koe ili sluznice. (Op. prev.)

69

svjesno ili nesvjesno zapada u pogrena duevna stanja, moe se

dogoditi da e mu tijelo ispatati. Zato i nastojimo pomou AT-a
utjecati na ovjekov vegetativni ivani sistem.
Sunani splet, poznat boksaima kao pleksus, spada u
vegetativni ivani sistem i njegov je najvei ivani splet. Nalazi
se iza eluca, to jest na stranjoj strani trbune upljine i s obje
strane srednjeg dijela prsnih kraljeaka. Jednom rukom
potraimo donji rub prsne kosti a drugom dotaknimo pupak, u
sredini izmeu te dvije toke lei u dubini tijela sunani splet koji
regulira djelatnost trbunih organa i prenosi na njih naa raspoloenja.
Za vrijeme treninga osjeaju teajci ugodan osjet topline u
gornjem dijelu trbuha. Katkad im se zagrije

70

Jednjak

Sunani
splet
Bubreg

Aorta

71

SUNANI SPLET

eludac je odstranjen da bi se vid

Jednjak
Aorta

sunani

Sunani
splet splet
itavo tijelo, a tu i tamo moe
se toplina najprije osjetiti u
predjelu bubrega.
Ako se i nakon dva tjedna
treninga jo nije pojavio osjet
topline, i opet emo sebi
pomoi
vizualnim
predodbama: moramo predoiti

Bubreg
sebi da zrak to ga
izdi-emo izlazi iz
gornjeg dijela trbuha;
da nam jarko sunce
sije na tijelo; da smo
na prazan eludac
popili au estokog
alkoholnog pia; da
smo popili neto toplo
ili da nam toplina iz
termofora prelazi u
gornji dio trbuha.
Veina teaj aca moe
sebi
autogene
znakove oputanja ili
senzacije
lake
predoiti za vrijeme
stanke pri izdisaju. To
pogotovu vrijedi za
osjet
topline
u
gornjem dijelu trbuha.
Formulu Sunani
splet strujno topao
trebalo bi u naim
teajevima
samo
rijetko izmijeniti u
Trbuh
je
posve
topao ili eludac
ugodno
topao,
odnosno Predio oko bubrega strujno topao.
Na dosadanji program treninga, dakle, glasi:
Potpuno sam miran (i X)
Desna je ruka posve teka (6 X )

Potpuno sam miran (i X )

Desna je ruka posve topla (6 X )
Potpuno sam miran (i X)
Srce kuca posve mirno i snano (6 X )
Potpuno sam miran (i X)
Diem posve mirno i jednolino (6 X )
Potpuno sam miran (i X)
Sunani splet strujno topao (6 X )

Vjeba za glavu
Na vezu izmeu emocionalnih faktora i glave slikovito nas upozoravaju neke izreke: Glava mi se
pui;
zadrati bistru glavu; neto me je tresnulo po glavi; oboriti glavu; zbog neeg sebi razbijati glavu; ne zna
gdje mu je glava; hladna glava, toplo srce, itd.
Ve odavna u medicini propisuju tople kupelji za smirivanje s istodobnim hladnim oblozima na elu.
Schultz je prvobitno odabrao formulu: elo je malo hladno. Ta se formula nije, meutim, pokazala
tako dobrom kao ona to je danas koristi veina lijenika: elo je ugodno hladno ili posve jednostavno:
| elo ugodno hladno

Neodreenost rijei malo loe pristaje uz sliku formula i gesla pa je smela ve mnogog pacijenta.
Mnogim se teajcima vjeba za glavu ini neto lakom od prijanjih vjebi. Vjebamo li kod kue,
esto leimo tako da nam se glava nalazi uz vanjski zid ili pod prozorom. S vanjskog zida veinom struji
svjei daak preko ela pa tako izaziva onu ugodnu hladnou to je elimo postii. U svakoj sobi veinom
lagano struji zrak, pa ga ovjek, kad misli usredotoi na elo, osjea kao hladnou. Da bi bio siguran da
vanjske okolnosti nee utjecati na njegove osjete, teaja.c moe lei usred sobe i provjeriti postaje li mu
elo ugodno hladno ili ne postaje. Kako nam iskustvo kazuje, u sredini sobe zrak najslabije struji.
Schultz odluno opominje da nipoto na vlastitu ruku ne mijenjamo formule za vjebu, na primjer
elo posve hladno. Na taj nain moemo, naime, izazvati glavobolju, a u prvom redu napadaje
migrene. Isto se tako pogrenim formulama mogu izazvati razliite smetnje od osjeaja vrtoglavice pa do
nesvjestice.
itav trening izgleda sada ovako:
Potpuno sam miran
Desna je ruka posve teka (otprilike 6 X ) Potpuno sam miran
Desna je ruka posve topla (otprilike 6 X ) Potpuno sam miran
Srce kuca posve mirno i snano (jednolino)
(otprilike 6 X)
Potpuno sam miran
Disanje posve mirno i jednolino
(otprilike 6 X)
Die me
Sunani splet strujno topao (otprilike 6 X )
Potpuno sam miran
elo ugodno hladno (otprilike 6 X )
Potpuno sam miran
Formule, gesla kao npr. Uspjet u

( I O do 30 X ) Opoziv: Ruke vrste - duboko disati otvoriti oi.

Dok sigurno ne ovladamo vjebama, preporuuje se da generaliziranje i prekopavanje provodimo

prema naunoj shemi. Kasnije, kad vjebene formule prijeu u krv, moemo ih skratiti:
Mir - teina - toplina
Srce i disanje posve mirni
Sunani splet strujno topao
elo ugodno hladno
Opoziv: Ruke vrste - dobro disati otvoriti oi.

Zapisnici

Pri autogenom su treningu zapisnici veoma korisni. Ako sudionici teaja vode toan zapisnik o
izvravanju vjebi, moe lijenik, pratei svakodnevne rezultate, izvui vane zakljuke. To vrijedi
pogotovu onda ako nastupe smetnje ili ako teajac predugo eka na uspjeh svojih vjebi. Osim toga,
pedantno voeno knjigovodstvo ima, dakako, i odgojnu vrijednost. Mnogi se te-ajci s pravom ponose
svojim zapisnicima po kojima kasnije listaju kao po obiteljskim kronikama.
Evo kako je neki 33-godinji socijalni radnik vodio zapisnik o vjebama:
1. dan: Za vrijeme prvog sata teaja zamijetio sam osjet teine u desnoj ruci, samo pod sugestijom
voditelja teaja, ali kod samostalne (autogene) vjebe nisam ga osjetio. Kod kue, leei: pojavljuje se
lagani osjet teine.
2. dan: Ujutro leei: ne mogu se pravo koncentrirati; smeta me ptiji cvrkut. Po podne: pokuao sam
na radnom mjestu, ali mi nije uspjelo. Uveer, leei: slab osjet teine. Zaudo sam brzo zaspao a da
vjebu nisam prije toga opozvao.
5. dan: Ujutro leei: ne uspijeva mi; previe toga mi prolazi glavom. Ne mogu se pravo osloboditi
razliitih misli i koncentrirati. Po podne u automobilu: imao sam vanjsku slubu pa sam se na povratku iz
K. zaustavio na rubu ceste i vjebao. Ruka je smjesta postala teka, a zatim i desna noga. Velika radost u
automobilu! Nisu mu smetala ni kola koja su prolazila. Nada. Uveer leei: posve jasna teina u desnoj
ruci, a i lagani svrbe, u nozi ne osjeam nita.
7. dan: Pod sugestijom voditelja teaja postigao za vrijeme teaja jasnu teinu i toplinu. Pri drugoj
vjebi, bez utjecaja voditelja, ponovo slab osjeaj teine i laki svrbe u desnoj ruci.
10. dan: Ujutro leei: naposljetku sam i ujutro osjetio teinu; cvrkutanje vrabaca me vie toliko ne
smeta. Za vrijeme rada: teina postignuta, ali toplina je jo slaba. Pa ipak, zahvaa me veliki mir, svje
sam i odmoren. Uveer leei: teina i srsi u desnoj ruci. Ponovo sam smjesta zaspao.
14- dan: U teaju je prva vjeba sjajno uspjela, ali kod druge nisam sabran. Misli mi lutaju u moj
privatni ivot. Uveer, leei, bio sam opet sabran pa sam ak malo osjetio i srce.
20. dan: Ujutro mi je uvijek najtee - zato mi se ta vjeba ini to vanijom. U slubi: sada redovito
poluu-jem mir, teinu i toplinu. Uveer leei: zaspim, kao uvijek, za tren oka. Generalizacija mi
uspijeva pri svakoj veernjoj vjebi.
28. dan: Pod sugestijom voditelja teaja osjetio sam toplu struju kroz itavo tijelo. Od radosti zbog
tog uspjeha, nesabrano sam izveo vjebu disanja. I kod samostalne vjebe doivljavam intenzivnu
toplinu.
42. dan: Zapravo bih se morao osjeati kao uzoran uenik, jer sam i opet na mah svladao novu vjebu.
Ne samo da mi je trup, ve mi je itavo tijelo pod sugestijom opet proeo val topline. Kad sam vjebao
sam, nisam poluio tako jasan uspjeh.
50. dan: Vjebe su mi uspjele i ujutro. Napredujem u svemu. Jutarnji AT je dobar poetak za cio dan.
Pri podnevnoj vjebi pojavljuje se teina i toplina u obliku refleksa pa se pri tom ne trebam previe
koncentrirati. Uveer, kao uvijek, za vrijeme vjebe prebrzo sam zaspao.
63. dan: Ujutro nisam vjebao; morao sam hitno na sjednicu u D. Ondje sam za vrijeme podnevne
stanke vjebao u predavaonici. Generalizacija je malo zakasnila, ali naposljetku je sve dobro uspjelo.
Uveer na teaju: pri prvoj voditeljevoj sugestiji osjetio sam sablasni dah, ali na AT treningu nisam ga
jo osjetio. Kao autosuge-stivno geslo odabrao sam ve poznatu formulu: Potpuno sam miran i
oputen. To kod mene nikad nije pogreno, premda sam u svemu ve postao mirniji - samo to to nisam
jo kod kue.
70. dan: Danas je teaj zavren. Za mene je bio vrlo vrijedan i ne bih se htio vie odrei AT-a. Jutarnja
i podnevna vjeba su mi vanije od veernjeg treninga jer prebrzo zaspim. Moda e mi pomoi
autosugestivno geslo: Pri vjebama ostajem budan. Ako ni to ne pomogne, moram pokuati sa
potpuno budan.
84. dan: Ujutro: dakako, sve je bilo u redu. itavo je tijelo mir, teina i toplina. U uredu sam sigurno
mirniji i hladnokrvniji nego prije, ali kod kue to, na alost, jo uvijek nisam. Popodnevnu sam vjebu
uspjeno izveo za vrijeme stanke na konferenciji. Uveer leei: odluka Pri vjebama ostajem budan za
mene je dovoljna. Uveer sam ve vie puta osjeao da mi ruke, u prvom redu ake, slobodno lebde u
prostoru.
99. dan: Sve u svemu, s AT-om se osjeam mnogo bolje nego bez njega. im sebi predoim rije
mir, odmah sam miran. Uvijek iznova zapaam uspjeh u slubi, u nesvakidanjim prilikama i u
razgovoru s agresivnim klijentima. Ali u zajednikom ivotu sa enom zapaam kako je teko u svakom
poloaju sauvati mir. Na slijedei teaj poslat u svoju enu a ja u pripaziti na dijete. Stvarno smo
trebali zajedno poi na teaj, kako nam je to lijenik savjetovao. Ako bih danas, nakon tri mjeseca
vjebanja, trebao dati sud o tome kako je AT na mene djelovao, rekao bih da se autosugestivno geslo
Potpuno sam miran i staloen doslovno ostvarilo. ivot s mojom enom se takoer poboljao, a spavam
da je milina. vrsto sam odluio da u i dalje redovito vjebati.
Tako kae zapisnik jednog teajca. U poglavlju o ispadima i popratnim pojavama navedeni su daljnji
izvaci iz zapisnika.

Najea pogreka kod autogenog treninga

Najea i najtea pogreka je nesumnjivo nesistematsko vjebanje. Schultz je nekoliko puta naglasio:
bez sistematskog vjebanja ne moe se nita postii.
Naziv autogeni trening nije odabran nasumce -premda nije ba najidealniji. Sigurno nije svatko
sposoban da trenira, a k tome jo i da sistematski trenira. Svaki trening zahtijeva vrst znaaj. Obratno,
trening uvruje znaaj. Upravo labilni ljudi mogu na taj nain od autogenog treninga oekivati pomo u
dvostrukom pogledu.
Sistematski raditi znai da u prvom redu moramo postupiti kolski, prema naunom programu. To
vrijedi, dakle, i za voditelja teaja. On bi se u interesu polaznika morao potruditi da AT iznese tako kako
je to njegov tvorac elio da se iznosi i kako to zahtijevaju najnovija dostignua znanosti. Sreom se AT
neprekidno mijenja i dotjerava, to dokazuje da je ta metoda jo iva. Da tome nije tako, AT bi ubrzo
morao uzmaknuti pred kakvom novom metodom koja se zasniva na posljednjim dostignuima
istraivanja.
Razumljivo je da i ovjek koji vjeba mora raditi sistematski. Ako je, meutim, voditelj teaja
nesistema-tian, radit e takoer nesistematino. Voditelj teaja morat e, dakle, svakog sata naglasiti
kako je vano plansko vjebanje s odreenim ciljem. Mnogi teajci vjeruju da je dovoljno da jednom
dnevno vjebaju. To vrijedi, meutim, samo za one koji se mogu dobro koncentrirati. Veini to nee biti
dovoljna pomo. Neki teajci nee izdrati do kraja teaja. Dodue, kako to iskustvo pokazuje, sa ATteajeva otpada mnogo manje teajaca nego sa drugih teajeva na narodnim sveuilitima. Ipak e se neki
kritiki raspoloeni voditelj teaja upitati zbog ega njegovi teajci naputaju teaj. Ako do posljednja dva
sata nije otpalo vie od dvadeset posto teajaca, ne mora se, prema mojim iskustvima, voditelj teaja
nimalo brinuti.
Tono kao kod onih koji, zavrivi teaj, prerano prekidaju s treningom, ovdje nesumnjivo odlunu
ulogu igra pomanjkanje motivacije za sam teaj. Voditelj teaja mora, dakle, dobro promisliti je li
dovoljno jasno protumaio koliko prednosti donosi doivotni trening, koliko je on vaan za ivot u
zdravlju i kako dobro djeluje u zajednikom ivotu s drugim ljudima. Razumljivo je, uostalom, da ne
moemo svakoga uvjeriti, aktivirati i stimulirati.
Tko je jednom neko vrijeme, moda godinu dana, redovito trenirao, za njega e trening ubrzo postati
unutranjom potrebom. Navike poinju kao pauine prije nego to se pretvore u ice - to je stara mudrost
koja moderno reeno glasi ovako: postupci ije su prvotne motivacije bile odreene potrebe, mogu
kasnije svoj poticaj nai sami u sebi. Govorimo o uinku povratne reakcije ili o feedbacku. Na taj se
nain moe navika pretvoriti u drugu prirodu a pod odreenim okolnostima razviti ak u pravog tiranina,
kao to su to ve znali i stari Rimljani. Nauimo se, dakle, na to da sistematski autogeno treniramo, kako
bi nam autogeni trening postao unutarnjom potrebom.

Podruja primjene
za zdrave ljude

Nita ljudskog nije savreno

AT NAJEE PRIMJENJUJE ONA VELIKA SKUPINA LJUDI koji
se ne osjeaju ni bolesnima ni zdravima. Upitamo li te-ajce tko
se od njih osjea zdravim a tko bolesnim, pokazuje se da je veina
neodluna i da jo nije razmiljala o tome treba li se ubrojiti
meu zdrave ili meu bolesne.
Ako prije no to postavimo to pitanje razjasnimo pojam
zdravlja, a zatim upitamo teajce tko se ne osjea ni zdravim ni
bolesnim, redovito se javljaju gotovo svi. Treba li to znaiti da je
zdravlje nedokuivo i da uvijek moemo samo nastojati da ga
steknemo? Ili bi se taj odgovor mogao protumaiti tako da na
teajevima sudjeluju upravo oni ljudi koji bi eljeli biti zdraviji?
Iz takozvane Midtown-Mannhattan studije proizlazi: 60 posto
stanovnitva tog dijela New Yorka pati od znatnih neurotikih i
psihosomatskih simptoma. Pod psihosomatskim smetnjama
razumijevamo ovdje jedan poseban oblik neurotinog stanja.
U Berlinu je Esther Winter sa slinim rezultatima pregledala
200 zdravih, za rad sposobnih slubenika iz vrlo razliitih
socijalnih skupina jednog velikog poduzea: 64 posto za rad
sposobnih slubenika pokazalo je oite neurotike smetnje.

Na poticaj badensko-virtemberkog ministarstva rada u

Stuttgartu pozvalo je est mjesnih socijalnih osiguranja iz
jugozapadne Njemake svoje lanove da se u vremenu od rujna
1969. do sijenja 1970. podvrgnu lijenikom pregledu. Od 50
tisua pozvanih osiguranika, njih 31.476 okoristili su se
mogunou toga besplatnog i temeljitog pregleda. Samo kod
10.187 pregledanih nisu bile potrebne nikakve medicinske mjere.
Ostalim pregledanima (68 posto) moralo se savjetovati da se
podvrgnu lijeenju. Kod svake sedme pregledane osobe
ustanovljene su nove, dotad nepoznate bolesti, a u skupini
mladih djevojaka izmeu 15 i 19 godina ak kod svake pete.
Premda je ta pretraga obavljena s drugog gledita, zakljuak
ostaje jednak: otprilike dvije treine stanovnitva treba za
zdravlje poduzeti mnogo vie nego to je dosad poduzelo.
Djelomino treba provesti lijenike preglede, a djelomino se
pregledani moraju odrei loih navika - neosporno je, meutim,
da se taj veliki dio stanovnitva mora odmah aktivno potruditi da
ivi zdravijim nainom ivota. Bolest je, naime, znak za uzbunu.
ovjek se mora zamisliti da bi ustanovio: jesam li neto uinio
pogreno? Kako bih to ubudue mogao uiniti bolje nego dosad?
Na svaki nain, osim kretanja, osim ograniene i raznolike
prehrane, tu je jo i AT kao trei veliki stup zdravlja, kao
mogunost da se u ovjeku ojaa ono to je zdravo a potisne ono
to je nezdravo. Sve vie raste broj onih koji, kao na primjer
profesor M. Schar, ravnatelj Instituta za preventivnu medicinu
Sveuilita u Ziirichu, osjeaju kao nepravdu da ljudi koji ive uvajui svoje zdravlje moraju snositi teret poveanih izdataka za
lijeenje onih koji ive nerazborito.
U tom je smislu godine 1970. izreena i presuda radnog suda
u Diisseldorfu: ako se neki posloprimac ne odrekne puenja
premda ono kodi njegovom zdravlju te mora esto i dugo
izostajati s posla jer kod njega uslijed pretjeranog uivanja
nikotina dolazi do smetnji

u krvotoku, odnosno do srane slabosti, on moe pod odreenim

okolnostima izgubiti pravo na zatitu u pogledu prekida radnog
odnosa.
Istina je da svatko moe ivjeti kako hoe, ali posljedice
nerazboritog naina ivota mogu se prebaciti na samog krivca,
pogotovu ako se radi o ponovljenim grekama. Moda se jednog
dana takve bolesti to ih je skrivio bolesnik uope nee trpjeti kao
njegova privatna stvar pa e sugraani i poreski obveznici odbiti
da plaaju trokove njegova lijeenja.
Nijedan normalan smrtnik ne moe ivjeti potpuno u skladu
sa uvanjem zdravlja, ne moe se savjesno i pedantno drati ba
svih zdravstvenih pravila, osim ako njegova pedantna savjesnost
nije simptom pogrenog psihikog stava. Svjesni svojih slabosti,
morat emo ivjeti onoliko zdravo koliko nam je to mogue. I pri
tom pokuaju pruit e nam AT svoju dragocjenu pomo.

ovjek - tragina ivotinja

Netko je jednom nazvao ovjeka traginom ivotinjom,
biem koje dodue moe sebi predoiti savrenstvo i usavravanje,
ali ne moe daleko odmaknuti iznad tih misaonih predodbi i
elja. Ipak ne moramo nae postojanje na svijetu smatrati
traginim, jer tko se trudi i nastoji, toga moemo spasiti, tjei
Goethe slabog i nesavrenog ovjeka. Ni s AT-om neemo postati
savreni i bez pogreaka.
To pogotovu vrijedi za zdravlje. U jednu rije, zdravim
moemo smatrati onog ovjeka koji dobro svladava ivot i svoj
posao pa ispunjava zadae koje su mu postavljene. Moemo,
uostalom, odabrati i opirnu definiciju zdravlja Svjetske
zdravstvene organizacije to su je formulirali istaknuti strunjaci:
80

Zdravlje je tjelesno, psihiko i socijalno dobro osjeanje, a ne

samo odsutnost

bolesti. U toj izreci skriva se neto od enje za rajem to je

pokazuje ta tragina ivotinja ovjek, enje za sreom, za
blaenstvom, za savrenstvom. Uz pomo AT-a nam katkada
uspijeva da uhvatimo skut takvog blaenstva, ali se to ne moe
stei silom. Time AT nije nadomjestak za molitvu ili religiju, a
pogotovo nije identian s njima.
Oduvijek je postojala enja a ponekad i bolesna elja da se
pobjegne svakidanjici, da se oslobodi tereta dunosti i pritiska,
iekivanja i obaveza. AT nam moe pomoi u tome da se prema
zadaama i tekoama svakidanjice odnosimo slobodnije i da
svoju enju za zemaljskim rajem gledamo kao ono to ona i jeste
- san.

San o duevnom zdravlju

Duevno zdravlje - sposobnost da se uskladi odnos sa samim
sobom i s drugima, to je naslov broure to ju je izdao Savezni
centar za prosvjeivanje u Bonnu. Kako je vano duevno zdravlje,
kazuje nam lijepa reenica: Zdravlje due je dua zdravlja.
Duevno zdravlje znai da u svemu gledamo samo dobro, da
shvaamo ljudske slabosti i unato tome ra-zabiremo ono to je u
ljudima nae okoline pozitivno, a na kraju to isto uoavamo i u
samom sebi. Takvo zdravlje pretpostavlja takoer odreenu
slobodu od straha i slobodu od osjeaja mrnje. Tko stremi za
duevnim zdravljem, ne bi smio izgubiti iz vida njegov najvaniji
cilj: sklad. Duevno zdrav ovjek mora biti sposoban da se prema
svakome odnosi slobodno i naklono. U tom smislu ujemo od
ljudi koji autogeno treniraju esto i ovakve primjedbe: Postao
sam posve drugim ovjekom, Osjeam se slobodnijim i

hrabrijim, Sad mirujem sam u sebi, ili Nita me vie ne moe

potresti.

82

Pojam duevnog zdravlja eli nam pribliiti psiho-higijenu,

koja je zakonita ki higijene. Jednako kao to svaki ovjek treba
ivjeti higijenski, morao bi se svatko takoer potruditi da ostvari
psihohigijenska naela. Samo se po sebi razumije da se to mora
odvijati usporedo s tokom ivota - jer ovjek je ipak socijalno
bie. ak i onda ako se netko distancira ili ukloni iz drutva,
trebao bi sam sebe pitati: to mogu uiniti da za sebe i drutvo
izvuem ono najbolje? Samo tako e iz banalnosti nastati
stvaralako djelo. Moja je pustolovina dokazala koliko pri tome
moe pomoi AT.
ovjek kao krhko i slabostima ugroeno bie upravo je
osuen na to da se ogleda traei pomo uz koju bi bolje mogao
svladati duevne opasnosti za vrijeme djetinjstva, nesavrenost
svojih roditelja i okoline, razoaranja u zvanju i u braku, te
oskudicu u starosti. Mali uzroci, sporedni uvjeti mogu upravo u
duevnom razvoju imati teke posljedice. Kad bismo pravodobno
i sistematski autogeno trenirali - svijet bi postao malo bolji, a
ivot i rad u zajednici ugodniji.
Jo i vie: kad bismo ve u koli sistematski autogeno
trenirali, morao bi svijet iznutra ozdraviti. Jasno je da time
neemo moi poluiti savrenstvo svijeta i ovjeka. Isto je tako
jasno i to da e bolesti i u budue pratiti ovjeka. Unato tome
smatram da bi AT mogao sprijeiti vie bolesti no to to mogu svi
lijenici, kojima je, jednako kao i dosad, kurativna medicina
blia, a moda i mora biti blia.

O posthipnotikim sugestijama uz
autosugestivne zamisli

Ljudi koji autogeno treniraju poluuju velike uspjehe

pomou autosugestivnih zamisli. to su to autosugestivne
zamisli? Najlake se mogu protumaiti ako se sjetimo hipnoze
kojoj je bio podvrgnut onaj obrtnik. Schultz mu je u hipnozi
sugerirao da je metalni novi to mu ga je poloio na hrbat ruke
uaren i da e izazvati opekotine. Taj se ovjek zatim nakon
etrnaest dana vratio i rekao da mu se svakog dana na hrptu ruke
pokazuje mjehur koji u toku dana iezava. Tu je Schultz
pogrijeio. Jednako kao to kirurg moe u bolesnikovoj trbunoj
upljini zaboraviti grudicu pamuka, deava se i to da hipnotizer
zaboravi opozvati svoju sugestiju. Sugestija, usaena u hipnozi,
nastavlja se i dalje pa djeluje post-hipnotiki. Sve su te nevolje
smjesta iezle im je Schultz opozvao hipnozu.
Ako, dakle, potpuno besmislena i nemotivirana sugestija
moe jo nakon nekoliko tjedana tako intenzivno djelovati,
koliko lake bi onda sugestija, podjednako motivirana od
lijenika i pacijenta, mogla imati trajne posljedice - bar tako
bismo mogli povjerovati. No stvari se ipak ne odvijaju
jednostavno. Unato tome, kako je zapazio ve pjesnik Novalis
(17721801), itavo je nae tijelo sposobno da ga duh pokree po
miloj volji.
Svakog smo dana izvrgnuti sugestijama. Ruski neurolog
Vladimir Behterev (18571927) rekao je jednom za sugestiju da
se sadraj misli koji potjee od drugog ovjeka poput nonog tata
zavlai u kuu i drugog dana izlazi iz nje odjeven kao domain.
Sve ono to stie u podsvijest moe se ponovo pojaviti u obliku
sugestije. Svijest nema s time nikakva posla. Sugestije su u
krajnjoj liniji uvijek autosugestivne. To isto vrijedi i za hipnozu.
Ako ovjeku s kojim vrimo pokus kaemo u hipnozi da, im se
probudi, pomakne neku vazu, on e to uiniti. Upitamo li ga
zato je pomaknuo tu vazu, odgovorit e da ga je na starom
mjestu smetala i da na novom bolje izgleda.
84

Prema miljenju nobelovca I. P. Pavlova (1849-1936),

izvanredno intenzivno djelovanje takvih sugestija zasniva se na
pojavi ogranienih uzbuenja u podruju djelatnosti modane
kore ija je aktivnost smanjena. Ni danas ne

znamo mnogo vie o tome kakve se pojedinosti odvijaju za

vrijeme hipnoze.
I mi sami moemo smanjiti djelatnost kore mozga ako se uz
pomo AT-a udubimo u sebe i ako k tome, kako se to redovito
preporuuje pri razliitim metodama sugestije slinim
Schultzovom treningu, odaberemo vrijeme prije no to emo
zaspati. Pri tom automatski zapadamo u stanje izmijenjene
svijesti koje nazivamo hipnoidnim i koje pokazuje zajednika
svojstva s hipnozom.
Ne smijemo preutjeti da snano motivirane autosugestivne
zamisli katkad djeluju i bez velikih priprema. Ljudi koji su jedrili
preko oceana pripovijedaju da ih je iz sna trgnuo pogrean
pokret amca ili poloaj jedara koji se odjednom izmijenio. To se
dogaa to prije to veu odgovornost moraju snositi dotini ljudi.
Majka moe preuti i najveu buku na ulici, ali tihi cvile
dojeneta smjesta e je razbuditi. Takav uvjetni san poznavali
su i mnogi borci na frontu u prvom svjetskom ratu: pri
bubnjarskoj su vatri spavali, a im je vatra utihnula, probudili bi
se. Znali su da sad slijedi juri.
Drugi nam primjer kae da nas i posve svakidanji razlozi
mogu trgnuti iz sna - to je takozvano terminsko buenje. Mnogi
ljudi koji polaze na slubena putovanja ili na godinji odmor pa
stoga moraju iznimno rano ustati, stvarno se probude u eljeno
vrijeme. Veinom su, meutim, spavali nemirno i svakih pola
sata pogledavali na budilicu.
Pomou autogenih autosugestivnih zamisli moe svatko
stei taj unutranji mehanizam sata ili ga usavriti. Moe, na
primjer, samom sebi rei:
Nakon vrstog (mirnog) sna probudit u se
u pet sati

86

ili neto slino. 68

U vrijeme kad sam radio kao asistent u jednoj ham-burkoj
klinici, stanovao sam u predgrau i morao se svakog dana 30
minuta voziti vlakom. Vraajui se kui, od tih sam 30 minuta 25
minuta spavao. Nikad se nisam odvezao predaleko, pa ni kasno
uveer. Autosugestivnu zamisao ponavljao sam pri tom nakon
svake vjebene formule, spoetka ee, a poto sam to nekoliko
mjeseci s uspjehom primjenjivao, poeo sam formulu zamiljati
samo jednom. Onda je to glasilo ovako:
Mir za 25 minuta bit u posve budan (2-5 X ) Teina za 25 minuta bit u posve budan (2-5 X) Toplina
za 25 minuta bit u posve budan (2-$ X )
Srce i disanje mirno i jednolino za 25 minuta bit u posve budan (2-5 X )
Tijelo strujno toplo za 25 minuta bit u posve budan (2-5 X )
elo ugodno hladno
za 25 minuta bit u posve budan (2-j X )

Ako do vjebe za glavu nisam jo uspio zaspati, prebacio sam

se na zamisao koja je, to se tie zapadanja u san, bila vrlo
djelotvorna.
Tijelo strujno toplo za 25 minuta bit u posve budan Tijelo strujno toplo i tako dalje.

to veu rutinu stjeemo, to lake moemo zaspati na

zapovijed u svakoj prilici koja nam se prui. Inae emo sami
sebi morati autosugestivnu zamisao zadati tek poto smo
utonuli, dakle nakon posljednje vjebene formule.

Posthipnotine sugestije hipnoze odgovaraju autosugestivnim zamislima AT-a. One stvarno mogu imati hip-notiku
snagu pa ih kod uspjenih vjebi moemo izjednaiti s
djelovanjem posthipnotike sugestije.
Sluimo li se autosugestivnim zamislima u namjeri da njima
utjeemo na simptome neke bolesti, lijenik mora potvrditi
dijagnozu.

Kako se sluimo autosugestivnim geslima?

est osnovnih vjebi uravnoteuju organske funkcije. Kod
mnogih teajaca ublaile su se slabosti i potekoe ve pomou
prve dvije osnovne vjebe, a nerijetko su ak i potpuno iezle.
Tako je jedna 39-godinja tajnica koja bi se vrlo rado bila
odvikla puenja, izjavila poetkom etvrtog sata da joj je to sada
uspjelo bez potekoa. Cigareta je posve jednostavno vie ne
mami. Zapravo je puila samo zbog toga to je u sebi bila
nemirna. Budui da se sad smirila, ne treba vie cigareta.
Neki 55-godinji slubenik pripovijedao je ve na treem satu
da su se njegovi napadi migrene, od kojih je patio od rane
mladosti, prvi put u ivotu toliko ublaili da ne mora vie
uzimati tablete.
Meutim, tko nije zadovoljan uspjesima autogenog treninga,
moe pomou Schultzovog treninga vrlo dobro iskoristiti snagu
predodbe. U tu se svrhu treba sluiti autosugestivnim
zamislima (geslima).
Openito emo veernji trening prije spavanja iskoristiti za
to da u sebe vrsto usadimo sugestivne formule. im ovladamo
orgazmikim prekopavanjem, rei emo sebi samo: Mir teina - toplina - srce i disanje mirno i jednolino - sunani splet
(tijelo) prelijeva toplina - elo ugodno hladno, da bismo zatim u
toku vjebe deset do trideset puta to je mogue intenzivnije
usadili u sebe autosugestivne zamisli. One moraju biti upravo
88

zakopane u podsvijesti, da bi kasnije mogle djelovati iz nje. to

dublje utonemo, to jae iskljuujemo vanjske podraaje, to bolje
e se autosugestivne zamisli moi usidriti!
Pa ipak, ovdje ostaje jo mnogo prostora za individualni
postupak. Usaivanje sugestija u podsvijest moemo potkrijepiti
time da autosugestivne zamisli pove-emo s fazom uzdisanja.
Neki ih radije povezuju s kucanjem srca i to tako da sebi pri
svakom otkucaju usade po jedan slog iz gesla (zamisli). To nas
podsjea na molitvu srca koja se nekad prakticirala u ruskoj
pravoslavnoj crkvi (danas jo pojedinano na brdu Atos): izreke
pobonog sadraja povezuju se s otkucajima bila ili s kucajima
srca i tako postaju dio onoga koji moli.
Ako nas za vrijeme vjebanja neto smeta - na primjer buka moemo autosugestivna gesla izgovoriti i na brzinu. Tako emo
lake ostati sabrani. Djelovanje e se time moda malo
razvodniti, ali ono ipak postoji. Ve je Freud upozorio na to da
stalno ponavljanje moe biti sredstvo da se prodre u podsvijest.
Nee uvijek biti prijeko potrebno da nakon kratke stanke ili
prekida treninga ponemo sve osnovne vjebe iz poetka. esto
e se, kad ponemo oblikovati autosugestivne zamisli, gotovo
automatski odvojiti refleks: mir - teina - toplina. Ne samo to:
tko moe stalno vjebati na istom mjestu, sigurno e iskusiti da
se ta ploa vrti ve za vrijeme dok se smjetamo u poloaj za
vjebanje. ini se da to osobito vrijedi za djecu. Iskusan ovjek
moe se, dakle, ako mu se uri, odrei osnovnih formula. On
onda smjesta poinje s usaivanjem autosu-gestivnih zamisli. Za
poetnike ta praksa nije uope prikladna.

Naelno se preporuuje da onaj koji trenira u isto vrijeme

obrauje samo jednu autosugestivnu zamisao. Unato tome su
sudionici mojih teajeva koji su uivali u eksperimentima na
jednom satu oito s dobrim uspjehom vjebali i dvije zamisli.
Najbolje je da se u takvom sluaju oba sadraja formule povezu
lako shvatljivim stihovima ili reenicom.

Koje autosugestivne zamisli najbolje djeluju?

U tom pogledu daje vrlo iskusni psihoterapeut Klaus Thomas
iz Berlina brojne upute. Prva preporuka glasi:
Autosugestivne zamisli moraju biti kratke.

Na zapad, Uspjet u - moje se odluke nisu mogle krae

izraziti. Ta kratkoa u obliku zapovijedi ima svojih prednosti kao
to to proizlazi i iz izvjetaja teajaca. Samo je po sebi razumljivo
da moemo odabrati i dugaka gesla:
Druga preporuka glasi:

Autosugestivne zamisli treba po mogunosti da budu

pozitivne.

Ve se Schultz, meutim, usprotivio shvaanju esto

rairenom u laikim prikazima prema kojima djeluju samo
pozitivne sugestije pa je upozorio na to da su zabrane jednako

korisne kao i zapovijedi. No prije nego to netko odabere zabranu

kao autosugestivno geslo, trebao bi promisliti ne bi li se ono isto
tako moglo izraziti i u pozitivnom obliku. Tko, dakle, odabere
Nemoj odustati, mogao bi kao zamjenu uzeti Izdri. Na
kraju treba o tom uvijek odluiti lini osjeaj, osobni ukus. Time
dolazimo do drugog zahtjeva:
Autosugestivna gesla treba da odgovaraju linosti onoga koji
ih zamilja.

S time je usko povezan zahtjev da treba da odgovaraju i

danom poloaju. Moramo ih, dakle, ponekad za vrijeme
primjenjivanja izmijeniti. To emo najlake provesti u sporazumu
s lijenikom.
Openito se lake usauju ritmiki formulirana autosugestivna gesla. Velika je razlika da li kaem: Nou spavam vrlo
vrsto i mirno ili U toku noi spavam vrlo mirno i vrsto. S
ritmiki usaenom reenicom moemo se bolje poistovjetiti. Ona
djeluje intenzivnije, pa se pomou nje moemo i bolje
koncentrirati.
To isto vrijedi za autosugestivna gesla oblikovana u rimi.
Moda e nam se ti stihovi katkad uiniti i malo laiki
skucanima, ali budui da e ih teajac skucati sam, moemo se
velikoduno odrei kritike.
Jo djelotvornija mogu biti autosugestivna gesla s
alteracijama, tj. kad se jedan suglasnik u geslu ponavlja. To neki
teajci rade ve poevi od estog sata, dakle prije nego to je
protumaeno formuliranje autosugestivnih zamisli u gesla. Ta se
Thomsonova preporuka pokazala osobito dobrom. Te rijei
ponavljamo do pet puta na kraju vjebe stvaranja autosugestivnih
zamisli.
Za svakidanju potrebu osobito je vano Schultzovo
upozorenje, prema kojem bi se trebali potaknuti oni duevni

stavovi iz kojih ne proizlaze borbe i napetost ve bezbrinost.

Prema tome ne treba rei Ne puim vie,, ve Prema
cigaretama posve ravnoduan. Tom geslu ravnodunosti daju u
prvom redu prednost ondje gdje postoje osobito intenzivna
osjeajna stanja.
Kako se vrlo lijepo mogu razliite zamisli povezati u jednoj
namjeri, dokazuju nam stihovi neke 65-godinje ene to ih
navodi Thomas. Ti su stihovi bili, dodue, posve ozbiljno
miljeni, ali su kod teajaca svaki put izazvali glasan smijeh:
Nou vrsto spavam, sve do
sedam sati, ne mui me
mora, vedra sam i svjea.
Stolica me meka, svakog
jutra eka.

Oporavak na zapovijed
Iako danas moramo mnogo manje raditi nego to su to
morali nai preci, ipak mnogi od nas nastoji da u slobodnom
vremenu povea svoju naobrazbu. Malo mu vremena preostaje za
odmor i oputanje. Drugi ljudi podlijeu, opet, vrlo rairenoj
zabludi da se mogu oporaviti u gostionici ili pred televizijskim
ekranom. Svima njima dobro e doi pravi odmor to ga prua
autogeni trening.
Svaki autogeni trening znai odmor. Kod mnogih se teajaca
moe to zapaziti ve u toku prvog sata vjebe u obliku
jednostavnog oputanja napetosti u miiima. Drugi teajci
osjeaju to djelovanje tek kasnije. Dobro uvjebanim teajcima
uspijeva da se dubokim oputa-njem ve nakon svega nekoliko
minuta temeljito odmore i osvjee. Dakako da se takvim
osvjeenjem pojaavaju svakovrsni radni uinci. To e u prvom

redu zanimati ljude na rukovodeim poloajima, menedere i

pripadnike slobodnih zvanja. Oni se mogu u roku od svega nekoliko minuta - za vrijeme stanke na sjednici, u toku objeda, u
taksiju pri vonji na aerodrom, vozei se u slubenim kolima, pa
ak i za vrijeme nekog predavanja - ponovo osvjeiti.
To mogu postii istim autogenim treningom, ali najbolje im
uspijeva onda ako su trening povezali s autosu-gestivnim
zamislima.
Uostalom, to se moe takoer postii i pomou sna
ogranienog na deset minuta. Na taj nain moemo ubaciti
profilaktine stanke mirovanja to ih je ve poetkom ovoga
stoljea preporuio Vogt. Takav mi je kratak san, nekoliko puta
ponovljen u toku dana, vrlo mnogo pomogao na mom prijelazu
preko oceana u amcu. Uostalom, spavanje na zapovijed mogli
su provesti Napoleon te general Foch i bez AT-a.
Openito je dovoljno ako kratko vrijeme prije oekivanog
umora - na primjer oko 14 sati - jednom vjebamo ili kratko
spavamo da bismo se dobro osvjeili. Mnogi moji teajci crpe iz
toga novu snagu.
Pomoi e nam i dodatne odluke autosugestivne zamisli to
ih usadimo u sebe na kraju vjebe. Tako je neka 29-godinja
uiteljica za vrijeme podnevne stanke s vrlo dobrim uspjehom
govorila sama sebi: Za pet minuta sam slobodna, svjea i
radosna.
Iskusni polaznici teajeva mogu autogeno prekopa-vanje
postii u roku od svega nekoliko sekundi, esto za manje od pet
sekundi. ini se, meutim, da i oni trebaju nekoliko minuta kako
bi osjetili uinak odmorenosti koji bi zatim potrajao nekoliko
sati.
Sposobnost da se brzo oporavimo, da brzo zbacimo sa sebe
teret, da se obranimo od stvarnih ili samo zamiljenih opasnosti,
da se prekopamo - sve to zapravo igra veu ulogu za nae
zdravlje nego to smo dosad pretpostavljali. Dodue, ve su stari
Rimljani znali da ovjek rjee umire od bolesti nego zbog svog

znaaja - a i narodna mudrost kae da ovjek ne umire ve se sam

ubija - ali tek odnedavna poznajemo tonije povezanosti koje se
ovdje skrivaju. Psiholozi jednostavno tvrde da se otprilike dvije
treine svih ljudi u industrijskim zemljama toliko ljute da od toga
umiru - umiru uslijed stresa. to je to stres?

0 stresu koji izaziva bolesti

Ovladati ivotom - to jo nitko nije umio, rekao je jednom
neki pjesnik. Bitno je samo to da je ovjek svjestan svojih slabosti
i da svrhovito poduzima neto protiv njih. To moemo uiniti
pomou AT-a, a vrijedi u prvom redu za ovjeka koji se danomice
ljuti. Kako dokazuju rezultati istraivanja to ih je proveo Hans
Selye, ravnatelj Instituta za eksperimentalnu medicinu i kirurgiju
na Sveuilitu u Montrealu, mi tu sitnu neprekidnu srdbu
potcjenjujemo. Da bi protumaio svoju teoriju stresa, posluio se
profesor Selye usporedbom s automobilom koji je openito vrlo
omilio i za koji se svi mnogo brinu. Ako se neki auto ne moe vie
kretati, onda uzrok tome kao to svatko zna - ne lei u opoj
dotrajalosti automobila ve u tome to je zatajio jedan od
njegovih dijelova, kae profesor Selye. Kod ovjeka je isto tako.
Trajna tjelesna ili duevna optereenja dovode do toga da
odreeni organi zataje, to moe imati kao posljedicu bolest i na
kraju smrt.
Reakciju organizma na bilo koja optereenja nazvao je Selye
stres. Stres izazivaju razliiti uzronici, kao to su srdba, mrnja,
buka, nikotin i drugo. Selye ih je nazvao stresorima. Kod pokusa
izvedenih na takorima zamijetio je Selye da su ivotinje na
razliite stresore, kao to je hladnoa, buka, otrov, spreavanje u
kretanju, reagirale uvijek jednako: pojaanjem krvnog tlaka,
pojaanom funkcijom nadbubrenih lijezda - u kojima nastaje
po ivot vaan hormon adrenalin - smanjenjem limfnih vo-ria
prsne lijezde (thymusa) te pojavom ireva na eluanoj stijenki.

Meutim, ono to za laboratorijskog takora znai hladnoa,

moe za tajnicu biti njezin ef, a za njezinu kolegicu svekrva. One
reagiraju na stresore efa i svekrvu povienjem krvnog tlaka,
podizanjem sadraja eera u krvi, pojaanim luenjem eluane
kiseline, suenjem krvnih ila i drugim. Cim se poloaj smiri,
uzbuna prestaje i najvanije lijezde s unutranjim luenjem koje
proizvode hormone izluuju supstancije za smirivanje tijela.
Selye naziva to rezistentnim stadijem.
Ali kad se na organizam postave preveliki zahtjevi, ako
uzbuna predugo potraje, zapadaju takori, jednako kao i ljudi, u
iscrpljenost, to moe dovesti do bolesti i na kraju do smrti. Selye
vjeruje da je svaki ovjek dobio odreenu rezervu ivotne
energije. Ako se ta energija u ivotu punom stresa brzo istroi,
moe doi do sloma jednog organa ili takoer do preranog
starenja.
Za Selvja su mrnja, srdba, bojazan i frustracije najgori
stresori. Navodi jo jedan primjer: postavimo li kavez u kojem se
nalazi mi kraj kaveza s makom, mi e ubrzo uginuti. Trajni
strah - stanje iscrpljenosti, slom vegetativnih reakcija - bez obzira
kako to promatrali, ubijaju mia.
Kadto se ini da se i ljudi nalaze u slinom poloaju.
Ponekad neki neotporan ovjek osjea da ga njegov pretpostavljeni toliko tlai da se sam sebi ini poput mia u kavezu. I
on se s razliitih razloga ne moe braniti - bar to vjeruje. Da ne bi
- s prirodnog gledita - morao potraiti izlaz u bolesti, takvom
ovjeku preostaje izbor izmeu iskopavanja - pomou hobija
kojima se intenzivno bavi - i prekopavanja sistematski
provedenog pomou AT-a. Najbolje je da uini i jedno i drugo.
Pomou AT-a moe, naime, neotporan ovjek postati tako
siguran sam u sebe da ne samo to e izmijeniti svoj stav prema
pretpostavljenome, ve e se i ovaj prema njemu ubudue
odnositi s potovanjem. Evo primjera jedne 41-godinje tajnice:
Moj me je ef cio niz godina iskoritavao; nebrojene
prekovremene satove smatrao je neim to se razumije samo po

sebi. Budui da to vie nisam mogla podnositi, a drugo

namjetenje nije dolazilo u obzir, potraila sam izlaz. Prijatelji su
mi pripovijedali o AT-u. Vjebe sam brzo nauila. Kao
autosugestivno geslo odabrala sam: Potpuno sam mirna i
staloena. Posao vaan, ef nevaan.
Ve nakon nekoliko tjedana sam osjetila kako postajem
slobodnija i kako me je popustilo stezanje oko grudi. Moj je ef
postao mnogo uljudniji. Ostanem li u uredu dulje, on mi se
zahvaljuje i uvijek me unaprijed zamoli da ostanem. Nikad ne bih
vjerovala da se AT moe i ovako oitovati.
Razlog za stres - u naem primjeru ef - moe se takoer
izmijeniti ako se ovjek sam izmijeni.
Nije posve jednostavno ubaciti psiholoke aspekte u fizioloki
mehanizam djelovanja stresa; za to su broj i raznovrsnost
psiholokih stresova preveliki. Stoga neki psiholozi smatraju da
se psiholoki faktori mogu samo onda ocijeniti kao stresori ako ih
osjeamo kao neto to ugroava ivot ili zdravlje. Prema tome, u
stanju stresa nalazi se onaj ovjek koji osjea da svu energiju
kojom raspolae mora upotrijebiti da se zatiti od neega.
Odluno je kako ovjek ocjenjuje stres. Ono to za jednoga znai
krajnju uzbunu, drugi odbija od sebe, a da mu se pri tom bilo
uope nije ubrzalo.
Prema miljenju nekih psihologa, ne moemo ni strah
jednostavno nazvati stresom. To isto vrijedi za pojmove kao to
su sukobi, uzbuenja ili frustracije da ih navedemo nekoliko.
Redovito se pridruuju i drugi faktori steeni nasljeem ili vezani
uz linost dotinog ovjeka.
U svakom sluaju, psiholozi priznaju da dugotrajne reakcije
stresa mogu dovesti do bitnih kemijskih izmjena u tijelu.
Tako moe, dakle, psiholoki stres to ga ovjek nije uspio
svladati dovesti do psihosomatskih oboljenja. Svaki stres ne
izaziva, meutim, bolest. Sam po sebi stres je sol ivota, kae
Selye. ovjek je najmanje izloen stresu ujutro kad ustaje, ali
oivi zapravo tek uslijed odreenog, ne prejakog stresa. Tako, na

primjer, stres dobro djeluje ako uveer odemo u kazalite ili se

bavimo sportom. Opasan je tek kronian stres.

Isplati se, dakle, temeljito prouiti situacije koje su vrlo esto

povezane sa stresom.

Stres na radnom mjestu

Prema anketi to ju je provelo zapadnonjemako Savezno
ministarstvo za mlade, obitelj i zdravlje, vie od polovine
stanovnitva u toku svoga svakodnevnog rada zapada ee ili
barem ponekad u stanje jaeg optereenja. Samo jedna treina
upitanih navela je da doivljava stres samo rijetko ili gotovo
nikada. Za 30 posto upitanih poinje optereenje ve ujutru pri
ustajanju. Razoarali smo se ustanovivi da je gotovo polovina
svih upitanih izjavila da se mora pomiriti sa tetama po zdravlje
nastalim uslijed optereenja u zvanju, jer da je to neto prirodno.
Ovdje ima psihohigijena iroko polje rada. Nikad ne bi, naime,
smjelo doi do toga da stresovi nastali pri radu tete zdravlju. AT
nas ovdje moe osobito dobro zatititi pred utjecajima koji
izazivaju bolesti.
Otprilike jedna treina izostanaka s rada zbog bolesti moe
se pripisati psihosocijalnim faktorima. Psiholoki konflikti igraju,
dakle, u pogonu poduzea vanu ulogu. Pri tom, dakako, nije
ef jedini faktor koji izaziva bolest. Dragi drugovi iz
poduzea mogu takoer biti uzrok. Znamo to nas pozljeuje,
teti naem zdravlju. Veliki kineski filozof Lao Ce rekao je: Sve
boli to mi ih nanose potjeu od toga to imam svoje Ja.
Meutim, u afektu nitko ne eli sluati dubokoumno
tjeenje. ovjek mora sam iz sebe, autogeno, odbaciti uvredu.

Ako nas neto povrijedi, upitat emo se, zadravajui pri tom
hladnu i bistru glavu: isplati li se reagirati? Tko se danima zbog
neega ljuti, kanjava time sam sebe, a nipoto ne onoga koji ga
je povrijedio.
ak i u manjim pogonima moemo zapaziti da se suradnici
smatraju objektima a ne subjektima. ovjeka optereuje osjeaj
anonimnosti, svijest da je samo radna sila. Radno se mjesto
pretvara u nuno zlo. Pri tom razborit rad jo nikoga nije ubio.
Razoaranja u zvanju, zapostavljanje, nepravde, pogrene
reakcije, a u prvom redu strah, neodreeni pritisak, sve to moe
imati kao posljedicu stres. Jo i danas vrijedi uzreica: Na ivot
traje sedamdeset godina, a uz mnogo sree osamdeset; sve ako je
i bio krasan, sastojao se od muke i rada. U bogati ivot spada
zdravi stres.
Preoptereena je svakako zaposlena ena koja se osim rada u
zvanju mora brinuti za kuanstvo i za obitelj. Takvo dvostruko
optereenje nautrb je zdravlja ene i djece. Ako u kui ne
pomognu svi lanovi obitelji, u ene e se ubrzo pojaviti
vegetativne smetnje. Ovdje moe AT uvjetno pomoi; isto je tako
vana stroga podjela rada na sve lanove obitelji.
Vaan faktor stresa na radnom mjestu moe pod odreenim
okolnostima biti buka. Buka, pa i ulina buka, moe dovesti do
prekomjernog vegetativnog optereenja, pogotovu kod ljudi koji
su i onako osjetljivi na buku a u zdravstvenom su pogledu labilni.
Najmanje to poslodavci mogu u takvom sluaju uiniti jest da
ugrade dvostruke prozore. Kod jae buke strada ovjeku sluh ili
dolazi do vegetativnih smetnji na srcu, krvotoku odnosno elucu.
Tko pati od buke, a ne moe se nadati da e mu se poloaj
izmijeniti, moi e pomou AT-a stei odreeno olakanje. Kao
autosugestivna gesla dolaze u obzir:
Nimalo ne marim za buku
Buka produbljuje koncentraciju (mir)

99

Uz rad na tekuoj vrpci dolaze u obzir:

| Rad mi glatko tee s ruku

ili kako je neki student sam sebi pomogao radei u toku praznika:
Od paljivog runog rada u
depove mi novac pada

Olakanje za radnike koji rade nou i radnike u

smjenama
Stres je osobito velik kod nonog rada. Svega mali broj
radnika koji rade nou jasno shvaa da se organizam ne moe
prilagoditi nonom radu pa potrajao on i duge godine. ovjek
nije nona ivotinja, pa to nee ni biti makar cio ivot morao
raditi nou. Temperatura, krvni tlak, koliina eera u krvi,
izluivanje eluanih sokova - sve se tjelesne funkcije ravnaju
prema biolokom satu. Tko eli nou izvriti isto toliko posla kao
danju, moe to uiniti samo onda ako napne sve sile. U toku
nonih smjena dolazi mnogo ee do nezgoda. Nou ovjek
uradi manje a grijei vie nego danju.
Unato tim oitim loim posljedicama po zdravlje, vjerojatno
e ubudue biti jo vie posloprimaca koji nou nee skidati
odjeu. Taj e stres platiti nervozom, smetnjama u krvotoku i
potekoama u probavi, a u osobito tekim sluajevima ak irom
na elucu ili sranim infarktom.
Jedva da je itko u tolikoj mjeri upuen na to da se brzo
prekopa kao to je radnik, koji radi nou. Schult-zovim
treningom moe to lako postii. Tee se, meutim, moe
odgovoriti na pitanje gdje bi radnik koji radi nou mogao nauiti
tu metodu. Neki je slubenik u jednom od mojih teajeva

redovito opirno biljeio sve to se na teaju odvijalo. Potkraj

teaja rekao mi je da njegova ena, koja radi kao nona
bolniarka, vlada autogenim prekopavanjem bolje od njega. Na
pitanje gdje je nauila, odgovorio mi je: Kod mene - ja sam,
naime, vodio toan zapisnik o tih osam sati treninga.
Slino kao to noni rad donosi stresove, tako ih donosi i rad
na tekuoj vrpci u dvije smjene. Kratki odmori, obavezni u
takvim smjenama, vrlo su prikladni za treniranje, ali radnici
openito rijetko pronalaze put do autogenog treninga.

Uzbuenje kao uzronik bolesti

Uzbuenja su neto posve normalno, ali kod mnogih se ljudi
pojavljuju preesto i predugo traju. To moe imati posljedice.
Rezultati istraivanja Amerikanca Ha-rolda G. Wolffa pokazali su
da tijelo na stvarne opasnosti reagira isto tako kao to reagira
onda ako opasnost samo zaprijeti, pa ak i pri pomisli na nju.
Organizam moe, uostalom, isto tako reagirati i na stvari koje su
bile povezane s opasnou kao da se pri tom radi o pravom ugroavanju. Starijem je pokoljenju poznato: zauju li zavijanje bilo
kakve sirene - ako zatuli tvornika sirena ili se odrava pokusna
uzbuna - mnogi ljudi, sjeajui se protuzrane uzbune, jo toliko
godina nakon rata reagiraju tekim psihikim i fizikim
smetnjama.
Lennard Levi, ravnatelj Laboratorija za klinika istraivanja
stresa na Sveuilinoj klinici u Stockholmu, pie o pokusima koji
tumae kako u takvim sluajevima reagira tijelo. Osobama koje
su se podvrgle pokusima zadan je estok udarac po lijevoj ruci.
Uslijed toga se snizio tonus malih krvnih ila u toj ruci, ali se
istodobno snizio i u desnoj ruci, koja nije bila udarena. Ako je sad
voditelj pokusa samo zamahnuo na udarac, ali je zamah prekinuo
i uope nije udario po ruci, krvne ile su reagirale kao da je ruka
bila stvarno udarena.
101

Kod nekog je drugog pokusa umjesto tjelesnog stresa

primijenjen duevni stres, tako da su osobu s kojom je vren
pokus podsjetili na neku neugodnost u njezinoj obitelji. I
pomou toga simbolikog udarca dao se izmijeniti tonus malih
krvnih ila.
Unato razliitim uvjetima tijelo se ovdje ravna prema
jedinstvenom planu obrane. Uostalom, to ima svoj smisao samo
onda ako opasnost stvarno postoji. Meutim, tako reagirati na
samo sjeanje ili na prijetnju opasnosti, otprilike je jednako kao
kad bi ovjek, sjetivi se prolog rata, poeo kopati streljake
jarke.
Znamo da srdba openito izaziva fizioloke izmjene.
Trebalo bi, meutim, kad se ponemo uzbuivati ili ljutiti,
zapamtiti i to da srdba proivljena u sjeanju ili takva koju
oekujemo takoer povlai za sobom tjelesne posljedice. Pri tom
treba pojam srdbe shvatiti nairoko; k njemu spada svaki osjeaj
frustracije, svako zakazivanje na podruju osnovnih ovjekovih
potreba.
Samo se po sebi razumije da svaki ovjek drukije podnosi
frustraciju. Ona se, osim toga, moe dokazati i drugim
pogledima, kao to je, na primjer, mjerenje bila ili elektrinog
otpora koe. Uslijed nervoze u upravljakom sreditu dolazi i do
promjena u krvi, tako na primjer do prolaznog poveanja broja
bijelih krvnih tjele-aca. U tom smislu govorimo o afektivnoj
leukocitozi, koja se, uostalom, moe pojaviti i onda ako se
bolesnik plai operacije.
Jasno je, dakle, da esto ponavljana lana uzbuna nije ba
korisna za tijelo i da ovjek tek kasno u ivotu osjeti reakciju
svoga tijela na trajno pogreno upravljanje svoje centrale, svog
duha. Mnogom e ovjeku vjerojatno sad biti jasno da je ono
esto kritizirano davanje pilula za smirivanje ipak donekle
opravdano. Lijeenje pilulama ne bi bolesnika, meutim, nipoto
smjelo odvratiti od toga da se i sam aktivno potrudi da se izlijei.
Ovdje je AT prava metoda. Gotovo i ne postoji sigurniji put da se

tijelo zatiti od centrale organizma koja pogreno radi. U tom

smislu govori Schultz o rezonantnom prigui-vanju afekata.
Priguiti afekte, estoka uzbuenja, smi-

103

riti ih - ta se zadaa moe vrlo dobro rijeiti pomou Schultzova

treninga.
Radi li se o tome da se ovjek oslobodi zlovolje, da ne dopusti
srdbi da se razvije ili da popusti napetost, treba mu najiskrenije
savjetovati da pone autogeno trenirati. Tko je jednom nauio
autogeno trenirati, taj se vie nee derati od bijesa i nee vie
stajati pod stalnim pritiskom. Mir i oputenost prijei e mu u
sve organe. Autogeno poluen sklad dolazi do izraaja u
intenzivnijem osjeaju lagodnosti, u veoj uravnoteenosti i u
pojaanom pozitivnom odnosu prema ivotu.

Vegetativna distonija - najea dijagnoza dana u

neprilici
Prije su je nazivali vegetativnom neurozom, ali je taj naziv
godine 1934. izmijenjen u vegetativnu disto-niju. U ono su
vrijeme vjerovali da e time moi zaokruiti posebnu sliku bolesti
ije su znaajke bile smetnje vegetativnih funkcija. Tako psihijatar
W. Thiele uporno tvrdi da ne postoje psihike pojave bez
odgovarajuih vegetativnih pojava i da nema vegetativnih procesa
bez njihovih psihikih ekvivalenata. Zato je godine 1958. odabrao
izraz psiho-vegetativni sindrom, oznaku koju nipoto ne
smijemo shvatiti kao dijagnozu. Taj sindrom prati sva bolesna
zbivanja i stanja na podruju duha i tijela. Istodobno je, meutim,
usko vezan sa svim normalnim procesima u tijelu.
Vegetativna distonija je smetnja u radu vegetativnog ivanog
sistema. Poremeeno je uzajamno djelovanje simpatikusa i

parasimpatikusa, ravnotea tih dvaju dijelova vegetativnog

ivanog sistema.
Poputanje napetosti kakvu donosi AT pospjeuje fazu
izgradnje - zadau parasimpatikusa - i obuzdava pretjerane
impulse simpatikusa, koji bi inae doveli do ivanih smetnji. Ne
obuzda li se simpatikus, moe se razviti vegetativna distonija. Nju
moemo, dakle, razumjeti kao smetnju koja je ponajee
izazvana time to je simpatikus nadjaao.
Ve prema tome na koji se organ smetnja prenosi, simptomi
su vrlo razliiti. to se na vie simptoma bolesnik tui, to prije
moemo naslutiti da se openito javila takva smetnja.
Gotovo sve organske bolesti prate vegetativne pojave kao to
su znojenje, drhtanje, nemir, povien broj otkucaja bila, poviena
temperatura, smetnje pri spavanju i drugo. Cak i poeci duevnih
bolesti mogu se skrivati iza vegetativnih simptoma.
Pri stvaranju slike simptoma mogu igrati ulogu slijedei
faktori: priroena tjelesna graa, hormonske smetnje kao, na
primjer, pojaana funkcija lijezde titnjae, prirodne smetnje u
izmjeni tvari, neurotiko vladanje uvjetovano strahom, trajna
psihika optereenja, tjelesno prenaprezanje, loi radni uvjeti i
drugo. Pri tom uvijek sudjeluje po nekoliko inilaca.
ovjek koji pokazuje vegetativne simptome trebao bi zajedno
sa svojim lijenikom razmisliti to se iza toga skriva. Ako nam oni
ukazuju samo na odreenu vegetativnu labilnost, morali bismo u
njima gledati znakove uzbune i svoj ivotni ritam udesiti na
ujednaenu izmjenu rada i uinka s jedne strane, te odmora i
oporavka s druge. Pri svladavanju te zadae glavna medicina su
AT i vjebe kretanja.

Autogeni stav mirovanja

Pregledavajui upitne arke to ih ispunjavaju nai te-ajci,

ustanovili smo da 98 posto sudionika na pitanje Osjeate li se
sad mirnijim? odgovara sa Da. Od preostalih z posto 1,5 posto
se ograuje. Oni, na primjer, odgovaraju: Ne, ali lake podnosim
optereenja vezana uz njegu mog oca, ili, kao to je napisao neki
30-godi-nji uitelj: Ne, prije bih mogao rei da sam hrabriji i
sigurniji, a neki 62-godinji prerano umirovljeni sudski slubenik
odgovorio je da mir osjea neposredno nakon treninga.
Od 400 osoba koje su odgovorile na to pitanje, samo su dvije
bez razjanjenja odgovorile Ne. Meutim, i ta dva teajca
nauila su osnovne vjebe.
Kako osnovne vjebe temeljito smiruju ovjeka i kako ga
mogu ak izmijeniti, pokazuje primjer neke 44-godi-nje kuanice
koja je na teaj pola zbog vegetativne di-stonije: Nemam vie
pretjeranih bojazni pa sam i pri jakom optereenju mirna i
hladnokrvna (reakcija njezina trinaestogodinjeg sina: Majko,
nisi vie zanimljiva, vie se ne uzbuuje!) Imam jasan pozitivan
odnos prema ivotu; nemam vie nesvjestica. Pomou AT-a postajem mirna i hladnokrvna ili se aktiviram (pomou vjebi srca,
autosugestivnih zamisli) pa mi to stvarno pomae pri
ozdravljenju.
Neka 41-godinja ljekarnika asistentica pie: Budui da sam
stalno raspoloena za kojekakve pothvate, ponekad pretjeram.
Nakon AT-a, svakodnevne se sitnice opet odvijaju kako treba.
Slino se izraava i jedna 29-godinja knjiniarka: Kad bih
se ranije nala pred veim zadaama, lako bih zapadala u paniku.
Isto tako i onda kad bi se neto zamrsilo. Danas mogu svemu
pogledati u oi a da odmah ne poloim oruje. Ona pie dalje:
Izaavi iz bolnice, imala sam vrlo teke smetnje pri spavanju,
tako da sam morala uzimati sredstvo za spavanje. Otkako
primjenjujem AT, spavam vrsto i bez tableta, ak vrlo dobro. Dok
sam ranije nakon napornog dana provedenog u radu odlazila u
postelju kao da me je netko izubijao, a ujutro ustajala isto tako

izmrcvarena, danas sam, dodue, uveer takoer umorna, ali

spavam dubokim snom koji me osvjeuje pa ujutro ustajem lako i
potpuno ispavana.
Jedna 17-godinja lijenika asistentica usadila je u sebe,
premda dnevno samo jednom trenira, autosuge-stivno geslo
Ostajem mirna pa je pomou njega potisnula svae u obitelji
i mirno sasluala ljude koji su me nehotice izazivali.
Neki 37-godinji vozaki instruktor doao je na teaj zbog
nervoze. Vjebajui dvaput dnevno usadio je sebi autosugestivno
geslo: U svako doba, u svakom poloaju, miran sam i
hladnokrvan. On pie: U kritinim situacijama ostajem svjestan
svoga gesla, pa se smirujem. Daljnjim vjebanjem definitivno u
postii stanje to ga elim postii.
Neka 30-godinja slubenica prikljuila se teaju zbog niskog
krvnog tlaka i pojaane funkcije lijezde titnjae. Ona pie:
Krvni tlak je stabilniji i nisam vie tako nervozna. Na pitanje,
jesu li se pokazale kakve neugodne popratne pojave, ona
odgovara: U poetku mi je za vrijeme vjebe snano udaralo srce,
ali sad mi vie ne udara. Utuvila je sebi autosugestivno geslo:
Na svakom mjestu, u svako doba - mirna sam i staloena. A kao
rezultat je zapisala: Postala sam mirnija premda mi to ne
uspijeva ba uvijek. Tko bi za tako kratko vrijeme i pri
hiperfunkciji lijezde titnjae mogao vie oekivati?

to znai dozreti za godinji odmor?

Svatko poznaje osjeaj da je dozreo za godinji odmor.
Razdraljiv je, nervozan, ne moe se pravo sabrati za posao, ne
stvara toliko kao prije, ima vii puls od normalnoga, esto ne
moe spavati - ukratko, svi ti simptomi odaju da je kod njega
poremeena harmonina povezanost izmeu simpatikusa i
parasimpatikusa.

Za vrijeme godinjeg odmora, koje mora potrajati najmanje tri

tjedna, moe se ponovo uspostaviti skladnost vegetativnog
ivanog sistema, a u prvom redu onda ako ovjek provodi aktivni
odmor, odmor povezan s dovoljno tjelesnog gibanja. Glasovita
preobrazba vegetativnih ivaca nastupa oko dvadesetog dana
odmora. Drugim rijeima: ako ovjek odlazi samo na dva tjedna
odmora, on se u medicinskom smislu ne oporavlja ve samo
prestaje raditi i oputa se.
Uostalom, ne smijemo uope ekati na to da dozremo za
godinji odmor; redovite autogene vjebe spreavaju zakazivanje
ivanog sistema. ak i oni ljudi koji trajno stoje pod pritiskom
zadanih rokova - na primjer menederi i novinari mogu stres
koji bi ih u normalnim prilikama doveo do ruba sloma ivaca,
dobro prebroditi ako autogeno vjebaju.
Ve i same osnovne vjebe tako dobro uvruju zdravlje da
se vegetativni simptomi ne pojavljuju ili se pravodobno mogu
potisnuti. Autosugestivna gesla kao to je Potpuno sam miran i
staloen produbljuju ope smirivanje.

Pojaanje koncentracije
Svi se tue da se ne mogu koncentrirati. ini se da su time
najjae pogoeni uenici, ako smijemo povjerovati albama
uitelja i roditelja. Budui da se kod AT-a radi o poputanju
napetosti putem koncentracije bilo bi dobro da malo promislimo
o tome to je zapravo koncentracija.
Koncentracija je panja upravljena u cilj. Prema miljenju
nedavno umrlog profesora K. Mierkea pod pojmom koncentracije
razumijemo discipliniranu organizaciju i usmjeravanje panje na
shvaanje i oblikovanje misaonog i vrijednosnog sadraja kroz
svoje Ja. Koncentracija pretpostavlja odreenu zrelost,
uvjebanost, vitalnu snagu, energiju, svjesno suavanje polja

panje i druge faktore. Na nju, meu ostalim, djeluju stupanj

izmore-nosti, ekonomika hormona, psihiki faktori, a u prvom
redu zanimanje za stvar. U smislu jaeg suavanja polja svijesti
koncentracija je vana za sve oblike razmiljanja i udubljivanja.
Tko se, dakle, teko moe koncentrirati, on e openito i AT
nauiti samo teko i polako.
Meutim, svatko koji u tom pogledu sumnja sam u sebe,
trebao bi biti svjestan toga da je kolebanje u panji neto posve
normalno. Kad bi praovjek bio kadar da se tako intenzivno udubi
u neku misao kao to to moe uiniti jogi, njegovi bi ga
neprijatelji vjerojatno brzo iskorijenili. U ivot spada, dakle,
takoer i to da na kompjutor, na mozak, bez stanki neprekidno
signalizira sve to se odvija u ovjekovoj okolini. Moramo tek
nauiti da se ne obaziremo na te podraaje, da ih ignoriramo.
Samo trajnim vjebanjem moemo nauiti da zaboravimo sve
oko sebe. Ili da postanemo slijepi za sve ostalo. im nas, dakle,
zarobi AT, postigli smo cilj.
Dakako da emo uzimati u obzir konkretne uzroke
pomanjkanja koncentracije. Ako je ovjek neprekidno izloen
podraajima, moemo iskljuiti faktore smetnji ili ih ograniiti na
minimum. Povrh toga treba imati u vidu da bi nam dobro mogli
pomoi faktori kao to su dovoljno sna i kretanja, terapija
igranjem i izmjena miljea.
Prema tome se pojaanje koncentracije ne moe poluiti
pilulama ve samo vjebama. Kao metoda vjebe osobito je
prikladan AT. Sposobnost koncentracije poboljava se ve i
temeljnim vjebama. K tome se sluimo i autosugestivnim
geslima.

Rad (umni) me raduje, ili Uim lako

S tim autosugestivnim geslima trebalo bi svladati nesvjesne

unutranje otpore i pojaati motivacije. Zanima li nas rad sam po
sebi, krenut emo prema cilju.

Tok misli ostaje jednak Izdrat

u (Uspjet u) Radim
paljivo Raditi je lako
Najprije posao, a zatim zabava Misli struje (posve
slobodno i lako) Ideje teku same od sebe ( . . . slobodno i
lako) Piem posve mirno i nesputano

Kad je neki lijenik, piui svoj odulji rad, dobio greve od

pisanja, pomogao je sam sebi tako da je u mislima tono
kontrolirao jesu li mu ruke stvarno oputene. K tome je sam sebi
nametnuo autosugestivno geslo: Ruke posve labave i oputene.

Bolji uinci u sportu

Koncentracija, sabranost, tajna je mnogih vrhunskih
sportskih rezultata. I ona toliko slavljena volja mora se kod
mnogih vrsta sporta podrediti koncentraciji. Volja je sigurno
potrebna za treniranje, da bi se izdrala odreena mjera treninga.
Trkaima na dugim prugama ona je ak prijeko potrebna - sjetimo
se samo Emila Zatopeka, koji je odnio mnogo zlatnih medalja, te
eke lokomotive pune vrste volje. Ali u mnogim se sportskim
disciplinama ipak radi o tome da se volja podvrgne koncentraciji
ili koncentrativnom samooputanju napetosti.
Uvijek su postojale prirodne nadarenosti i prirodno nadareni
ljudi. Sjetimo se samo Boba Beamona koji je svojim potpuno
oputenim pokretima osvojio zlatnu medalju u skoku u dalj.
Njegov fenomenalni skok od 8,90 metara u Meksiku nije bio samo
nedjeljni skok ve skok stoljea. Taj neosjetljivi i flegmatini
mladi iskoristio je svojim skokom u 21. stoljee rezervu snage
do koje se u normalnim prilikama moe doprijeti samo u strahu ili
srdbi, odnosno savreno razvijenom sposobnou za
postizavanjem rezultata.

Takva jedinstvena eksplozija uinka nee se moi ponoviti ni s

AT-om, ali AT moe pomoi da se stvore pretpostavke za
postizanje vrhunskih rezultata.
Kod gaanja je najvanija koncentracija. Tako, na primjer,
Bernd Klingner, olimpijski pobjednik u gaanju malokalibarskom
pukom iz godine 1968, trenira autogeno. Iz zen-budizma znamo
da je kod japanskog strijeljanja iz luka vrlo vana koncentracija.
Unutranja sabranost igra manje ili vie odlunu ulogu kod svih
vrsta sportova. Posljednjim skokom ili bacanjem premaiti
suparnika iji su rezultati dotad bili bolji - to je velianstven
uspjeh autogene koncentracije.
Suprotno od toga je startna neuroza. Ako je nosilac nekog
evropskog rekorda uao u stadion s pogrenom momadi i nakon
tri pokuaja ispao, onda iz njegove startne groznice govori
nedostatak zrelosti i hladnokrv-nosti, koji se mogao ukloniti
pomou AT-a. ak i uenici su se pomou AT-a uspjeli osloboditi
predispitne treme.
Neiskusni sportai ponekad doputaju da ih zaplae
proraunata razmetanja njihovih suparnika. Treneri se moraju
onda mnogo namuiti da im opet podignu moral. No i
neoekivani
izvrsni
rezultati
suparnika mogu
slediti
nepripremljene natjecatelje, kao to se dogodilo kod onog
glasovitog Beamonovog skoka; prvobitni favoriti, Ralph Boston i
Ter Ovanesian, nakon njegova skoka nisu vie mogli postii svoje
dotadanje rezultate. Na etvrtog natjecatelja, Klausa Beera, nije taj
golemi Beamonov uspjeh nimalo djelovao, jer se on i onako od
samog poetka nije ubrajao meu favorite. Sa sjajnim rezultatom
od 8,19 metara osvojio je srebrnu medalju.
Uslijed fizikih optereenja u sportu u kojem se postiu
vrhunski rezultati, pojaava se riziko oteenja na miiima i
tetivama. Pridou li k tome duevni faktori smetnje, riziko se jo
vie pojaava. Govorimo o ljudima koje u sportu prati smola i
pri tom zaboravljamo da su ti atletiari esto bili ozlijeeni zbog
prenapetosti. Tko se, dakle, psihiki i vegetativno ustali, pretrpjet

e manje ozljeda od onoga koji nastupa prenapet. K tome pridolazi da se pomou AT-a mogu pokreti uskladiti tako da se njima
bolje moe upravljati. Svako usklaivanje toga kretanja openito
se oituje u boljim uincima.
Zivo odvijanje pokreta u tekim vjebama moemo poluiti i
tako da se, osim uobiajenog treninga, jo posebno treniramo u
mislima. U posljednje vrijeme se mnogo govori o mentalnom
treningu i o njegovu transfernom djelovanju. I to je ve odavna
postojalo. Sjetimo se samo gaanja iz luka. Sportai tehnikih
disciplina isto su vjebali u mislima kao to su to inili slavni
pijanisti. Odvijanje tekih pokreta moe se na taj nain dotjerati
do savrenstva. Bez obzira na to radi li se o bacaima kladiva,
igraima stolnog tenisa ili trkaima preko zapreka, gotovo svi
sportai moi e dodatnim vjebama izvedenim u predodbama
pojaati svoje uspjehe, pa to u nekom obliku i ine. Samo je po
sebi razumljivo, nakon svega to smo dosad uli o tome, da
mentalni trening vodi i do tjelesnih reakcija u dotinim
skupinama miia. Na to je godine 1936. upozorio ve i Pavlov.
to moe postii mentalni trening pokazao je pokus -izveden
na jednom sveuilitu. Skupina studenata sportaa morala je
etrnaest dana zaredom u predodbama deset puta po deset
minuta trenirati tranje preko prepreka. Time su svoje vrijeme u
disciplini 110 metara sa zaprekama popravili za 0,57 sekundi. U
usporedbi s kontrolnom skupinom iznosilo je poveanje uinka
otprilike 100 posto. Smijemo, dakle, pretpostaviti da mentalni
trening moe u autogenom udubljivanju biti jo djelotvorniji. Na
tom podruju nije, uostalom, provedeno jo dovoljno pokusa.
Poboljanje uinka u sportu jedno je od glavnih podruja
primjene AT-a. Olimpijski pobjednici kao to su Bernhard Russi i
Olga Pali vjeruju da svoju pobjedu u skijanju mogu uglavnom
zahvaliti AT-u.
Ponovimo jo jednom podruja na sportskom sektoru na
kojima AT moe biti od koristi: startna groznica i ukruivanje pri
startu; ukruivanje kod kompleksa manje vrijednosti;

nesposobnost da iz samoga sebe izvuemo sve svoje mogunosti

na to nailazimo kod takozvanih kontrernih tipova; nesposobnost
da se kreemo lagano i oputeno; preslaba koncentracija pri
ocjenjivanju nekog poloaja uslijed ega sporta gubi gotovo
sigurnu pobjedu; opa nervoza - povezana s nesanicom - prije
sportskog natjecanja i takozvana trema.
Steeni mir i hladnokrvnost te psihika stabilizacija pomou
AT-a ne ine ovjeka tromim kao to to misle neki sportai, ve
oslobaaju snagu za bitne stvari. Djelovanje autogenog treninga
moemo pojaati autosugestivnim geslima. Pomou njih moe se
sporta usmjereno boriti protiv svojih slabosti.
Vrlo je bitno da ponovo probudimo uivanje u treningu, ako
je ono jednom popustilo, a isto tako openito pojaamo
motivaciju i spremnost za postizavanje uinka. To emo postii
usaujui u sebe ovakva autosugestivna gesla odnosno zamisli:

Trening (uinak) oslobaa i ini radosnim Trening (tranje

itd.) je radost Trening me raduje, treniram dosljedno
Uspjet u ili Treniram s radou i ljubavlju Trim dobro,
slobodno i oputeno Bacam dobro, slobodno i snano
Startam brzo i odluno Skaem slobodno, daleko i gipko
Skaem slobodno, visoko te oputeno

Ako trkaa stigne suparnik ili tri usporedo s njim, moe ovaj
izgubiti moral. U takvom su sluaju na mjestu slijedee
autosugestivne zamisli:
Ne marim za protivnika, ostajem u ritmu ili Trim oputeno
i dajem sve od sebe

Jedna 13-godinja uenica govorila je sama sebi s najboljim

uspjehom: Igrajui koarku posve sam mirna.

Jedan netrenirani berlinski profesor kojemu je bilo gotovo ve

60 godina pripremao se - pri emu ga je potaknula i moja
pustolovina - da se pomou AT-a uspne na Kilimandaro. Pisao
mi je s Uhuru-Peaka da bez Schultza i mene nikad ne bi mogao
svladati taj vrhunac. Dalje pie: Ne vjerujem da bih bez
autosugestivne zamisli Stii u na vrh mogao svladati muninu,
pritisak u glavi, smetnje u osjeaju ravnotee i vidne smetnje u
obliku udvostruenih predmeta, pa sam se nakon toga po tekom
terenu uspio popeti jo 1400 metara vie.
Ne postoji nijedna vrsta sporta, nijedna ekspedicija koja se
prikladnim autosugestivnim zamislima ne bi mogla jo uspjenije
provesti. Da se na taj nain poluena poveanja uinka mogu
osjetiti samo subjektivno, nedostatak je samo za onoga tko nije
navikao na bioloko razmiljanje.

Mobilizacija neiskoritenih rezervi

To je pitanje za sportaa izvanredno vano. Iz svakodnevnih
doivljavanja znamo da stvarno postoje takve rezerve energije do
kojih openito nemamo pristupa. Evo jedan primjer: Pri
popravljanju velikog amerikog put-

nikog automobila odjednom je neki mladi dospio pod kola.

Njegov mu je otac priskoio u pomo, ali je znao koliko su teka
ta kola, pa je odjurio po dizalicu. Majka je ula kako unesreeni
mladi vriti, te je odmah zgrabila kola i toliko ih podigla premda su bila teka vie od tisuu kilograma - da joj se sin
mogao izvui. Strah za sina dao joj je nadljudsku snagu.
Jaki afekti mogu - za to postoje i brojni drugi primjeri mobilizirati snage kojima ne moemo raspolagati svojom voljom.
Medicina rada ui da ovjek moe koristiti otprilike 70 posto
svoga radnog kapaciteta, a preostalih 30 posto da su rezerve za
sluaj prijeke potrebe. Te rezerve zatiuju pred potpunom
iscrpljenou, a u davnini su u kritinim situacijama uvale
ovjeka da pred neprijateljima ne postane bespomoan. One su,
dakle, zatitni ureaj prirode, potreban za ouvanje ivota.
U Chicagu su M. Ikai i H. Steinhaus pokuali ustanoviti ime
bi se moglo postii maksimalno pojaanje uinka. Osobe s kojima
su vreni pokusi morale su svom snagom napeti miicu desne
ruke. Pod djelovanjem alkohola dolo je do prolaznog pojaanja
1
uinka od 3,7 funti , nakon injekcije adrenalina pojaanje se
popelo na 4,7 funti, nakon uzimanja amfetamina (doping) na 9,5,
nakon hipnoze na 18,3, a nakon posthipnotike sugestije na 15,3
funte.
Igrai koarke i itava momad plivaa bili su nekoliko sati
prije natjecanja podvrgnuti hipnozi pa su se zatim istakli
pojaanim uinkom i serijskim pobjedama. Sada nas zanima
pitanje moe li i AT - kao doputeno i prirodno psihiko sredstvo
dopinga - dovesti do pojaanja uinka time to nam otvara prilaz
k neiskoritenim rezervama ovjekove snage.
115
1

funta, mjera za teinu =

500 gr.

Pomou dopinga mobilizirane su u pokusima to su ih

proveli Ikai i Steinhaus rezerve ovjekove snage kojima je
nedostajala prava pobuda za akciju. Beki sportski lijenik
Ludvvig Prokop izvjetava o zapaanjima, koja doputaju
zakljuak da i prava pobuda za akciju moe probiti branu
skrivenih sposobnosti. Dakle, da zdravi atletiari, svjesni svog
uinka, ne mogu ni putem dopinga poluiti vee uspjehe. To bi
znailo: ni pomou AT-a ne moemo dati vie nego to postoji.
Uostalom, spremnost za uinke podlijee - motivacija je
amo jedan od njezinih faktora - odreenim kolebanjima koja se
djelomino mogu unaprijed predvidjeti. Moemo ih izjednaiti
pomou AT-a.
Schultzov trening za vrhunske sportae vaan je i iz jo
jednog razloga: mladi vrhunski sportai moraju gotovo svaku
slobodnu minutu rtvovati sportu, uslijed ega se izvrgavaju
opasnosti da im strada proces dozrijevanja ili da bude
jednostrano usmjeren. Ovdje moe AT postii izjednaenje,
pogotovu onda ako sporta ima prilike da se ee porazgovori s
psihoterapeutima nego to to inae ini u okviru teaja. K tome
je vano, kako je izvijestio austrijski neurolog G. S. Barolin, da
psihoterapeuta openito smatraju dobronamjernim i potovanja
vrijednim specijalistom, a ne akterom u menederskoj skupini
momadi. U skijakoj momadi koju je trenirao Barolin dva su
nosioca zlatne medalje, dva nosioca srebrne i jedan bronane
svoj uspjeh, meu ostalim, pripisali specifino povoljnom
utjecaju AT-a u okviru natjecanja.
Kod nekih njemakih momadi psiholozi su poli drugim
putem koji je, dodue, najavljen s mnogo oekivanja i nada, ali je
ostao bez vidljivih uspjeha. Iz doba kad sam se aktivno bavio
sportom znao sam ovo: AT prua atletiaru vie nego to mu
pruaju brojne moderne metode koje su veinom pretjerano
jednostavne. Sportaevi se rezultati mogu poboljati i samo
putem procesa psihikog dozrijevanja to ga podupire AT.

Raditi lake i bolje

Premda su pojmovi uinak i pojaanje uinka izvan
sportskog podruja postali nepopularni, nepobitna je injenica
da uinak spada k ovjeku. Drugo je pitanje treba li se on
izopaiti - u grevitom nastojanju, pod prisilom ili u radnoj
neurozi. Brojne ljude moramo koiti ili ih moliti da kontroliraju
ili revidiraju svoj nain rada. Zelja da zaradimo mnogo novaca ne
bi smjela biti razlog zbog kojeg bismo unitavali svoje tijelo.
Uostalom, ima dovoljno ljudi koji se moraju potruditi kako bi
postigli mogunost da rade lake i bolje nego to su radili dosad,
bilo da poloe kakav ispit ili da uzna-preduju u zvanju. Evo
nekoliko uputa kako vam pri tome moe pomoi AT.
U prvom redu moramo ponovo pojaati zanimanje za
dotinu stvar i iskljuiti negativne stavove. Zatim treba jasno
odrediti cilj; ako je potrebno, moemo ga razdijeliti na bliske i
daleke ciljeve. Bliski ciljevi imaju prednost da se uspjesi mogu
bolje planirati i uvrstiti u opu strategiju. A uspjeh je, kako je to
poznato, zarazan. U odreenom stupnju on se moe i nauiti.
Autosugestivnom geslu Rad raduje, koje bismo po potrebi
mogli i preciznije formulirati, prikljuuju se reenice kao:
Uspjet u Postii u
cilj
Zavrit u studij (odreenu koliinu rada itd.)
Radim rado, mirno i sabrano
Slobodan sam i hrabar
Uim dobro i mirno

117

Radim radosno i oputeno

Pamenje radi, misli struje

Osim toga treba pomisliti o daljnjim autosugestiv-nim

zamislima koje se odnose na osnovna strujanja, ako ovjek trpi
od smetnji pri spavanju. U takvim se sluajevima preporuuje da
se razliita autosugestivna gesla povezu u obliku stihova.

Za ekstremne ivotne situacije

Uvijek se iznova naglaava da se AT moe kao pomo
koristiti gotovo u svim situacijama svakidanjice. To pogotovu
vrijedi za ekstremne situacije u najirem smislu rijei. Kad je
jednoruki jedriliar Claus Hehner nauio AT da bi se njime
godine 1972.. okoristio u trans-atlantskoj regati, njegov je motiv
bio jasan. Sline napore moraju savladati profesionalni pomorci.
Ve sam prije mnogo godina zahtijevao da se AT ukljui u svaki
trening koji se vri u cilju obrane od stresa i katastrofe. Reakcija
pripremljenog ovjeka moe se, naime, mnogo lake unaprijed
odrediti nego to se to moe reakcija ne-pripremljenog koji je
sklon prenaglim akcijama.
Takav trening protiv stresa dolazi u obzir i za vojnike. Prema
dobivenim izvjetajima umrlo je 33 posto amerikih vojnika koji
su zapali u sjevernokorejsko zarobljenitvo. Veina od njih umrla
je jer nisu bili dorasli hardships, tekim optereenjima kojima
su bili izvrgnuti. Bojali su se nesigurne sudbine. U korejskom je
ratu ozebline dobilo sedam puta toliko Crnaca koliko su ih
zadobili bijelci, jer su se Crnci bojali hladnoe. Ovdje je AT
mogao pomoi u mnogom pogledu kao to je pomogao brojnim
njemakim vojnicima u sovjetskom zarobljenitvu.
Svatko od nas moe zapasti u situaciju stresa ili ak sam sebe
natjerati u nju. Prema tome nisu menederi jedini koji klonu pod
teretom svoga rada. I piloti moraju biti posebno duevno

uravnoteeni. Ako se pilot boji odreenih situacija, ako se u

njega pojave iluzionarne pogrene ocjene, smetnje u zapaanjima
ili diferencijaciji, odnosno smuenost, onda je krajnje vrijeme da
autogeno trenira.
Tko je sklon tome da budan sanja ili naginje hip-noidnim
stanjima - to vrijedi za pilote, pomorce i upravljae motornih
vozila - moe se od te opasne sklonosti oduiti autosugestivnim
geslima, na primjer:
Uz volan ostajem posve svje i bistar

U sluaju da je ovjek nedovoljno spavao, dolazi u obzir:

Vozei (letei, krmanei) ostajem svje i potpuno budan

Takve autosugestivne zamisli su kod tih ljudi samo zbog toga

tako vane jer se sklonost sanjanju na javi moe autogenim
treningom jo i pojaati, kao to su mi teajci ve nekoliko puta
rekli. Zaprijeti li vam, dakle, kakva opasnost, treba joj
autosugestivnom zamisli otup-jeti otricu. To e ve posve
nagonski uiniti svaki razborit ovjek koji nije autogeno trenirao.
Samo: ovjek koji je autogeno trenirao uvjeban je, on je to
nauio, njegov organizam reagira bre i pripravnije.

Lako smanjenje teine

Dvije treine svih stanovnika srednje Evrope nisu zadovoljni
svojom teinom. To jest, oni manje-vie nisu zadovoljni sami
sobom. Pretjerana teina i gojaznost imaju uzroke koji se
neprekidno ponavljaju: premalo kretanja, pogrene navike pri
jelu i psihika neraspoloenja. Redovitim kretanjem smanjit
emo teinu samo onda ako nakon etnje, vonje na biciklu ili
plivanja ne pojedemo
119

vie no to pojedemo inae. Za to zapravo i ne postoji neki

povod, jer kretanje ne izaziva pojaanu glad.
Tko eli smraviti, mora znati kako e najlake izgubiti na
teini. To moe postii tako da radikalno ogranii potronju
ugljikohidrata (kruha, krumpira, rie, tjestenine, bombona).
Umjesto toga moe jesti nemasni sir, kravlji sir, meso i ribu.
Povre je doputeno, osim krumpira. Korisno je ako umjesto tri
velika obroka jela dnevno pojedemo etiri do est malih - pri
emu kalorina vrijednost hrane mora ostati jednaka.
Kod mnogih je ljudi - a upravo to nas ovdje posebno zanima
- pretjerana teina u neku ruku povezana s duevnim stanjem.
Osjete li ti ljudi da im neto ne polazi za rukom, posiu u
hladnjak. Depresivna raspoloenja razvedravaju oni hranom.
Za takvo raspoloenje mogu imati mnogo povoda: zlovolja na
radnom mjestu ili u obitelji, bojazan pred neugodnim vijestima,
pomanjkanje ljubavi, svakovrsna razoaranja i drugo. Ne treba
nas, dakle, uditi da se u takvim sluajevima nakon svake kure
mravljenja opet ponemo debljati. Ali isto tako nas nee
zauditi ni to da sudionici AT-teajeva, a da ih nitko nije upitao,
kazuju da sada lake mrave.
esto dijete ve u kolijevci dobiva prvu podlogu za kasniju
pretjeranu teinu. Od debele djece narastu debeli odrasli ljudi.
Slojevi masnoe su teret to ga ovjek sa sobom vue itav ivot.
Ve i dojene upoznaje povezanost izmeu primanja hrane i
njenog bavljenja njime. Ono poistovjeuje ljubav s primanjem
hrane. Na pomanjkanje ljubavi reagiraju i brojni odrasli ljudi
uzimanjem poveanih koliina hrane ili specijalnom ishranom.
ovjekov odgoj u zdravog individua mora, prema tome, svakako
poeti ve od majke.
ini se kao da je AT malo prema gore pomaknuo prag
frustracije; ljudi optereeni frustracijom ne posiu vie tako
brzo u sanduie s kalorijama. Kao autosugestivno geslo nude
nam se:

ioo
Posve sam miran, oputen i sit Nimalo ne marim za
alkohol (slatkie itd.) Nikad i nigdje ne pijem alkohol Ne
marim za gostionice (kavane) Radostan sam i slobodan,
staloen i sit Radostan sam, slobodan i sit Suzdrljivost
me ini radosnim

Kure mravljenja smjeli bismo provesti samo u suradnji s

lijenikom. Pametno je svakog tjedna izgubiti samo otprilike pola
kilograma na teini da bismo bar malo smravili. Kao glavno
pravilo moe vrijediti da idealna tjelesna teina smije iznositi u
kilogramima onoliko koliko je ovjek vii od ioo centimetara, ali
umanjeno za 10 posto. ovjek visok 170 centimetara, trebao bi
prema tome, biti teak 63 kilograma. Kod ena je to, meutim,
vrlo velikoduno raunato.

Dua i stolica
Psiha i stolica uvijek su bili povezani. Godine 1908. objavio je
Freud radnju koja je posluila kao meta ruganja njegovih drugova
po struci. U njoj je iznio da se za-epljenost openito pojavljuje
kod ljudi sitniavog znaaja, kod krtica i kod znaaja koji su na
odreenim podrujima pedantni. Nepunih pola stoljea kasnije
upotpunio je psihosomatiar Franz Alexander u Chicagu sliku
kronino zaepljenog ovjeka: on je pesimistian, sitniav,
sumnjiav i osjea da ga nitko ne voli. Osim toga, za opstipanta
kazuju da teko sklapa veze, da se ne moe otvoreno prikloniti
drugom ovjeku i da kod svega to radi zadrava odreenu
rezervu. Frigidne ene esto su zaepljene. Crijeva se vladaju
otprilike kao i sam ovjek.
Kod proljeva je stvar malo zamrenija. Prema psihoterapeutu
Giintheru Clauseru proljev odaje ovjekovu

101
Ivi

sklonost tome da se rasipava. Proljevom ne reagiraju uvijek samo

bojaljivci. Djelatnost crijeva esto je usko povezana s
nastojanjem da se steknu imovinske vrijednosti. Tako proljev
moe znaiti simboliki odgovor na alternativni zahtjev sudbine
novac ili ivot. Iza proljeva se moe skrivati i bojazan da
dotini ovjek nee poluiti traeni uinak, nadalje tendencija
oienja samoga sebe, antisocijalno i agresivno vladanje, te
mnogi drugi faktori.
Pedeset posto stanovnika srednje Evrope starijih od pedeset
godina pati od zaepljenosti. Moemo je lijeiti uzimajui mnogo
sirove hrane, jedui kruh od neprosi-janog brana, sueno voe,
orahe, a u prvom redu laneno sjeme. Veina ljudi, meutim, vie
vjeruje lijekovima nego vlastitoj aktivnoj suradnji.
Osnovne autogene vjebe ve su mnogima pomogle da
svladaju zaepljenost. Smijemo poi i dalje pa rei: tko vlada ATom, uope ne moe biti zaepljen. U posve upornim sluajevima
mogu pomoi autosugestivna sredstva:
Probava se odvija pola sata nakon ustajanja Crijeva rade
mirno i tono Probava radi kao sat
Trbuh ostaje posve oputen (kod greva u
crijevima)
Potpuno sam miran i staloen Trbuh strujno topao i posve
oputen Debelo crijevo zadrava (kod proljeva)

Osloboenje od sredstava za spavanje

Svaki drugi stanovnik srednje Evrope - tako bar kazuju
ankete - nije zadovoljan svojim spavanjem: htio bi spavati dulje
ili bolje. U Sjedinjenim Amerikim Dravama ak se svaki drugi
ovjek tui na nesanicu. U
Evropi i Americi neprekidno raste potronja sredstava za
spavanje. Smetnje pri spavanju postale su modernom poasti,

pravom boleu civilizacije, a moderni je ovjek tome sam kriv.

Vie ga ne odgajaju da u miru zavri dan, da provodi higijenu
spavanja. Kretati se uveer, ograniiti koliinu alkohola i
izbjegavati uzrujavanja -to su danas ve posve neobini naini.
Moderni ovjek radije posie za tabletom pa u nju vjeruje vie
nego u sebe samoga. Ne uspije li odmah zaspati - tableta za
spavanje ve je spremna. A budui da se esto boji toga da nee
moi zaspati, pa to upravo oekuje, on uzima tabletu
profilaktiki. Taj strah, saet u oekivanju, najvei je protivnik
sna.
Moderni se ovjek esto teko uspije suprotstaviti malim
smetnjama u svakodnevnom ivotu. On ih uz svaku cijenu
pokuava odmah odstraniti. ivot treba neprekidno ispravljati.
Tako i san. San mora doi brzo jer ga ovjek inae sam dozove.
Posizanje za tabletom za spavanje esto je postalo refleksom ovjek pri tome uope ne razmilja. Na taj su nain poeli svi koji
su danas ovisni o sredstvima za spavanje. Dozu treba u pravilu
ubrzo poveavati. Tko ovdje ne pripazi, uskoro e zapasti u vrtlog
ovisnosti. Uskoro se sve stanice tijela naviknu na taj udobni
mehanizam. Bez temeljne promjene, bez odgoja na zdravlje,
tijelo se vie ne moe osloboditi tableta.
No ozbiljno provedeni autogeni trening moe u takvim
sluajevima jo uvijek izvrsno pomoi. Nakon stanja mirovanja
najea i najzahvalnija korist to nam je donosi trening sastoji se
u tome da ponovo moemo zaspati, kae Schultz u svojoj
monografiji. Veina teajaca zaspi ve za vrijeme veernjeg
treninga, pa posljednje vjebe uope i ne provedu do kraja. Za
uporne sluajeve nespavanja moemo uiniti i vie. Dat emo im
prikladna autosugestivna gesla koja e oni ugraditi u svoju
podsvijest.
Evo dvaju primjera iz zapisnika:

Domaica, 37 godina (nesanica, nervoza, ekcemi) odabrala je

autosugestivnu zamisao: Spavam mirno-i vrsto i duboko pa
ustanovljava Sad brzo zaspim i mogu spavati sve do jutra.
Slubenik, 46 godina (smetnje pri spavanju, nervoza, ir na
elucu), usadio je u sebe autosugestivnu zamisao Spavam sve do
est i po, te Danju bez cigareta. Evo njegova uspjeha: Sada
spavam do jutra bez sredstava za spavanje, a puim samo jo
uveer.

Autosugestivne zamisli kod smetnji pri spavanju

1. Potekoe pri zapadanju u san:
Do misli mi nije uope stalo
Oi su mi vrlo umorne i teke
Brzo zaspim, a tako i treba biti
Donja eljust vrlo teka,
dno jezika vrlo teko,
oni kapci vrlo teki (redovito 1 X J
Sunani splet strujno topao (otprilike 6 X )
Do sanjanja mi nije stalo, vaan je mir

Z.

Smetnje pri spavanju:

Nou spavam duboko i vrsto
dok se u est sati ne probudim
U est i trideset se budim
posve svje, vedar i marljiv

124

Do est spavam posve mirno i vrsto

Leim i spavam tvrdo i u miru
Spavam dobro i duboko bez briga
a ujutro se budim svje i ojaan

3. Kod preranogbuenja:
Spavam skroz do jutra,
to mi ini lakom dnevnu muku
Do est spavam nesmetano i vrsto

4. Za radnike koji rade

morce, letako osoblje i slino:

nonim

smjenama,

po-

Bilo kasno, bilo rano, zaspim mirno i bez

muke
Na svakom mjestu, u vrijeme svako,
zaspat u odmah vrsto i lako
Kao u postelji svojoj spavam posvuda u
svijetu

5. Raznovrsne smetnje:
Bez tablete, usred noi, san mi smjesta sklapa oi Nimalo
ne marim za umove Nimalo ne marim za vruinu
(hladnou, hrkanja, komarce itd.) Ne dam da me u snu ita
dira, buka nee bacit me iz mira Postelja me meka noas
eka vrsto spavam u njoj bez tableta Svakog jutra probava
u redu Ne doputam da me buka smeta, im san stigne, ja
mu se preputam.

Nimalo ne marim za buku

Buka to je sami podiemo ne smeta nas mnogo. Tek kad joj

je izvor naa okolina, bunimo se, jer nas ona smeta i mui, loe
djeluje na nas. Trajna buka moe nam toliko smetati da tijelo
mora poduzeti obrambene mjere. Pojavljuju se vegetativni
simptomi, u poetku samo prolazno, a kasnije i u vrijeme kad
nema buke. Moe se dogoditi i to da tijelo vie ne eli primati
buku na znanje: ovjeku slabi sluh. Slabljenje sluha uslijed buke
jedna je od najeih profesionalnih bolesti naega vremena, za
koju socijalno osiguranje mora plaati odtetu. To nije ni udo:
43 posto graana Savezne Republike Njemake izjavilo je u
anketi provedenoj 1970. da ih buka vrlo smeta.
Putem centralnog ivanog sistema djeluje buka na
vegetativno upravljanje organa, na hormonske lijezde, na
napetost miia i koe, na psihike reakcije - ukratko, na itav
organizam. Ona potkopava nae fiziko, duev-no-duhovno i
socijalno zdravlje. U svakidanjem ivotu jedva da postoji vei
faktor smetnje nego to je buka. Svi se moramo boriti protiv nje
gdje god samo moemo.
Zatitne mjere protiv buke spadaju, dodue, uglavnom u
domet zakona, ali esto moe i sam graanin ukloniti
nepotrebnu buku. Za to je, uostalom, potrebna graanska
hrabrost kojom malo ljudi raspolae.
Jau buku trebalo bi uvijek izbjegavati pa i onda ako AT
obeava izdanu pomo; za dnevnu buku je veinom dovoljno
geslo ravnodunosti:
Cijele noi mimo spavam,
u est tek me sunce budi
Duboko i vrsto spavam,
do est sati svakog jutra
Savreno ja sam miran,
nita buka mi ne smeta
Potpuno sam miran i oputen,

126

buka me smiruje i produbljuje koncentraciju

Vedar sam, miran i veseo,
unato buci nastavljam radom

Pokusne primjene tekovina autogenog treninga

U teajevima mi kadto postavljaju pitanja koja me upravo
zapanjuju. Tako je jedna sudionica eljela doznati mogu li se
pomou AT-a postii i kozmetiki uspjesi. Rekla je da je jo od
mladosti blijeda, ali krvni tlak joj je normalan. Ne bi li joj
pomou vjebe za toplinu obrazi mogli i bez kozmetikih
sredstava postati malo crveniji? Budui da se teajci pomou ATa mogu oduiti od toga da pocrvene, potpuno je razumljivo da je
postavljeno i takvo pitanje.
Blijeda put u veine ljudi vjerojatno je samo simptom koji se
u prvom redu pojavljuje onda ako odjednom spadne krvni tlak ili
ako je on i inae nizak. Zbog toga treba upitati za savjet lijenika,
je li s njegova gledita preporuljivo primijeniti autosugestivne
zamisli. Iza blje-dila se, naime, mogu skrivati i bolesti, na primjer
kronine bolesti bubrega.
Poto je pitanje proieno, sudionici teaja dat je savjet da
koristi autosugestivnu zamisao:
Koa lica strujno topla, prokrvljena, odnosno Koa lica
posve topla, mekana i crvena

Ta je uenica bila kasnije vrsto uvjerena da joj se izgled,

zahvaljujui AT-u, malo popravio.
Neka druga teajka, mlada djevojka, upitala je jednom nakon
teaja moe li se opseg grudi poveati prirodnim nainom, to jest
autogenim treningom. Najprije sam joj savjetovao da provede
odreenu, takozvanu izo-metriku vjebu, naime da ispruenih

ruku vrsto stisne dlanove jedan do drugoga na otprilike 5

sekundi - ne vie i ne manje. Osim toga sam joj savjetovao da
sama sebi najmanje dvaput dnevno autogeno predoi eljeni
oblik grudi i pri tom usadi u sebe autogenu zamisao: Grudi
postaju vee.
Govori se da su brojne ene u Sjedinjenim Amerikim
Dravama pomou hipnotike sugestije poveale opseg prsiju za
nekoliko centimetara. Kad znamo kako teko ene pate ako
smatraju da ih je priroda u tom pogledu mauhinski obdarila,
postat e razumljiv svaki oajniki pokuaj, pogotovu to na tom
podruju metode plastine operacije jo uvijek predstavljaju
prilian rizik.

128

Podruja primjene
autogenog treninga
kod nevolja i bolesti

NAE ZDRAVLJE NIJE TRAJNO STANJE: neprestano ga moramo iznova

stjecati i osiguravati. Dobru nam mogunost za to prua autogeni
trening. Na podruju duevnog zdravlja njemu gotovo nema
premca.
Tko je zdrav, moe se njime koristiti bez oklijevanja.
Meutim, ovjek koji se ne osjea ni bolesnim ni zdravim mora
sam sebe pomno prouiti, jer bi inae bez lijenikova savjeta
mogao pogreno ocijeniti svoje zdravstveno stanje. Opasnosti su
oite.
Neka nam to protumai jedan primjer. Gotovo sve bolesti
poinju neupadljivim vegetativnim pojavama koje u tom stadiju
bolesti isto tako ne moemo objasniti kao to to ne moe ni
lijenik. Postoji jedna posebna vrsta raka na elucu koji bolesniku
duge godine uope ne zadaje potekoa ili su potekoe samo
neznatne. ovjek se na tu bolest priui pa je previe olako shvaa
kao neto to mora biti. Tko takve sitne znakove uzbune prekriva
autogenim treningom, moe propustiti najpovoljniji trenutak za
postavljanje rane dijagnoze jer umilja sebi da je zdrav. Trebao bi
se, naprotiv, podvri redovitom pregledu. U tom su sluaju
posebno vane analize krvi i rendgenske pretrage.

129

Ako, naprotiv, ve znamo da bolujemo od jedne takve ili koje

druge bolesti, trebali bismo postupati u

130

skladu s uputama svog lijenika. Voditelj teaja, pa bio on i

lijenik, nee uvijek moi donijeti pravilnu odluku. Kako bi, na
primjer, voditelj teaja mogao znati jesu li boli koje se ire u
lijevom ramenu, posljedica nervnih smetnji ili potjeu od prave
angine pecroris? To vrijedi i za druge simptome. Radi li se o
simptomima bolesti, treba se svakako obratiti lijeniku.
Openito se, meutim, moe rei: jedva da postoji i jedna
bolest kod koje se autogenim treningom ne bi moglo postii
odreeno olakanje. To pogotovu vrijedi za arteriosklerozu, iz
koje se moe razviti opasni srani infarkt.

Stres - takoer u vezi sa srcem

U industrijski razvijenim dravama otprilike polovina ljudi
umire od posljedica arterioskleroze, u prvom redu od sranog
infarkta. Autogeni trening moe ovdje kudikamo vie pomoi no
to se to prije nekoliko godina moglo i nasluivati.
Narodna je mudrost, dodue, ve odavna znala da strah,
srdba i napetost mogu koditi radu srca, ali lijenici nisu u to
nipoto bili uvjereni. Smatrali su da su takozvani faktori rizika
koji su bili poznati i prije Fra-minghamovih masovnih
eksperimenata (puenje, visoki krvni dak, povieni nivo
holesterola i krvnog eera, prevelika teina, pomanjkanje
kretanja i drugo) dovoljni da razjasne pojavu sranog infarkta.
Kad je godine 1969. na jednom simpoziju o sranom infarktu i
zdravstvenom odgoju trebao psihiki stres biti priznat kao jedan
od uzronika infarkta, prisutni lijenici nisu to htjeli prihvatiti.

Danas raspolaemo, meutim, brojnim zapaanjima - koja su

potvrdili i kardiolozi - i koja dokazuju da je stres jedan od glavnih
faktora za pojavu sranog infarkta.
Takve se provjerene istine ne smiju toliko bahato zapostavljati. Vodei rauna o ljudskoj slabosti - kojoj nipoto ne
podlijeu samo lijenici - ja na svojim teajevima i u svom radu
usmjerenom na stjecanje zdravlja redovito preporuujem da
bolesnik i sam postane specijalist za svoju bolest, da proita o njoj
sve to mu padne pod ruku. Mnogom se lijeniku nee svidjeti
bude li njegov bolesnik raspravljao s njime, jer sam sebe radije
gleda u ulozi oca nego kao kooperativnog partnera. Na taj nain,
meutim, omoguuje bolesniku da i on razmilja o bolesti, a to
mu moe koristiti da prije ozdravi.
Okolnost da su lijenici tako malo panje obraali stresu
moe se protumaiti time da se on vrlo teko moe utvrditi. Osim
toga, ini se da isti stres kod jednog ovjeka ubrzava srani
infarkt, a kod drugoga, naprotiv, astmu ili ir na elucu.
U nizu istraivanja kojima su se podvrgli vozai na trkama,
dva su londonska istraivaa dokazala da ivana napetost prije
trka i za vrijeme njih dovodi do poveanja koliine masnoe u
krvi, koja, bar tako nasluuju njih dvojica, moe, pojavljuje li se
ee, imati kao posljedicu i arteriosklerozu. Istraivanja
provedena u SR Njemakoj pokazala su osobito velike koliine
hole-sterola kod upravljaa motornih vozila i tramvajskih vozaa
zaposlenih u tri radne smjene, kod radnika koji rade u dvije
smjene te kod onih koji rade na akord. Meutim, srana kap moe
zaprijetiti svim ljudima koji su udobno smjeteni u stres
imunog ivota, a ne samo odreenim radnicima koji rade u
razliitim smjenama ili menederima.

Srana kap - danak plaen socijalnom usponu?

Do tog urnalistiki oblikovanog zakljuka moemo doi ako

poznajemo istraivanja izvrena u sjevernoni

amerikoj saveznoj dravi Georgiji. U njima su sudjelovali takoer

istraivai s evropskih sveuilita. Curtis M. Hames, vrhovni
zdravstveni slubenik okruga Evans u kojem je u toku deset
godina u zdravstvenom pogledu kontrolirao 3000 osoba, izvijestio
je o tome u asopisu Archives of Internal Medicine. Munim i
pedantnim radom ispitivani su u tom okrugu svi stanovnici stariji
od 40 godina te polovina stanovnika izmeu 15 i 39 godina u
pogledu njihovih ivotnih obiaja, prihoda, jelovnika i njihovih
bolesti. U pravilnim vremenskim razmacima pretraivana im je
krv, mokraa i tkivo, kontroliran krvni tlak, sastav krvi i rad srca.
Autopsijom su utvrivani ak i uzroci smrti.
Rezultati su bili posve jasni. Ljudi s niskim ivotnim
standardom a osim toga jo i vitki, pogotovu nepuai koji su
fiziki radili, bili su praktiki imuni prema sranoj kapi, pa ak i
onda ako su se kod njih mogli utvrditi faktori rizika koji openito
pomau infarkt, kao to su visoki krvni tlak, hrana s mnogo
masnoe i povieni nivo holesterola.
Pripadnici stalea s visokim prihodima mogu, naprotiv,
ujutro poeti gimnastikom i naraninim sokom, mogu prireivati
mravi stek na ulju i u svakom pogledu ugaati srcu - ipak njih
infarkt vie ugroava nego to ugroava siromane ljude.
Razmiljanje glasi: stres.

ovjek reagira kao praiskonska ivotinja

Premda se emocionalni faktori teko mogu fiksirati, ipak su i
druge amerike skupine lijenika priznale da oni odluno utjeu
na razvoj sranog infarkta. Moderni ovjek reagira jo uvijek

onako kao to je reagirao njegov ivotinjski prapredak iz

prethistorijskih vremena. Zaprijeti li mu opasnost, i u njega se,
kao kod svakog drugog bia koje se moe s njime usporediti,
aktivira
uz

obilna koliina snage i organizam prelazi u stanje pripravnosti:

kora nadbubrene lijezde izluuje adrenalin u krv. Time se
oslobaa energija u miiima i mozgu, dolazi do strelovite
mobilizacije svih tjelesnih rezervi. Bilo, krvni tlak i ritam disanja
naglo se uspinju, pro-bavni trakt prestaje jednim mahom radom a
iz rezervnih spremita krvi smjesta se izailju u pomo crvena
krvna tjeleca da olakaju prihvaanje kisika i izluivanje ugljine
kiseline. I kemijski sastav krvi se donekle mijenja kako bi se u
sluaju ranjavanja krv bre zgruala. ovjek je u djeliu sekunde
spreman za borbu ili za bijeg.
Ali za razliku od ivotinje, danas ovjek ne moe pobjei ni
boriti se, pa se osloboena energija upravlja protiv njegova
vlastita tijela. Ako ugroenost ili stres brzo prou, tijelo prihvaa
u sebi djelovanje mobilizacije. Ponekad ovjek ne moe
razlikovati pravu opasnost od prividne pa se esto ili uvijek osjea
ugroenim, ili povrijeenim, ili frustriranim. A tada mobilizacija
gubi svoj pravi smisao, ali unato tome do nje i dalje dolazi. Jasno
je da takvo optereenje moe koditi tijelu. Hoe li sada nakon te
vrlo pojednostavljeno opisane sheme doi do sranog infarkta ili
do koje druge bolesti, ovisi redovito jo i o brojnim drugim
faktorima.
Sada moemo razumjeti zato je AT tako izvanredno vaan
upravo za ljude koje ugroava infarkt. Trajni stres moe suziti
krvne ile, a AT moe taj proces sprijeiti ili usporiti. On moe
ak sprijeiti i mobilizaciju u organizmu, a spreava je
priguenjem odziva na pretjerane osjeaje.

ovjek sklon bezobzirnoj konkurentskoj borbi astohlepan je,

agresivan i energian pa e prema istraivanju izvrenom u
Mount-Zion bolnici u San Franciscu biti vie sklon infarktu od
staloenijeg ovjeka koji manje mari za drutvene uspjehe i vie se
zanima za svoje hobije. Srce je ogledalo due - ta stara uzreica
nalazi sada svoju znanstvenu potvrdu.

AT protiv faktora rizika

Budui da je u Sjedinjenim Amerikim Dravama godine 1971.
od sranog infarkta umrlo otprilike 700.000 ljudi, a u SR
Njemakoj 130.000 ljudi, moramo ovdje jo posve kratko
spomenuti faktore rizika, na koje se moe s uspjehom djelovati
pomou AT-a. Na prvom mjestu moramo spomenuti previsoki
krvni tlak.
Visoki krvni tlak je esta bolest. Prema istraivanjima
provedenim godine 1971, u New Orleansu je otprilike neto vie od
jedne treine odraslih stanovnika bolovalo od previsokog krvnog
tlaka. Specijalist za unutranje bolesti J. Moeller iz Hildesheima
smatra da je hipertonija uzrok smrti svakog etvrtog ovjeka.
Hipertonija, dakle pojaani tlak dovodi do arterioskleroze, do
sranog infarkta i do kapi. Ako se bolesnik pravodobno ne lijei,
znatno e se smanjiti predvidivo trajanje njegova ivota.
Nema li visoki tlak uoljivi organski uzrok, govorimo o
takozvanoj esencijalnoj hipertoniji. Lijenici vjeruju da se ona
zasniva na opem suavanju malih krvnih ila.' Teko se moe,
meutim, ustanoviti to navodi ile na to da se suze. Pri tom
igraju odreenu ulogu priroena sklonost i psihike okolnosti.
Razliita su istraivanja pokazala da ljudi koji boluju od visokog
tlaka, na tjelesne podraaje kao to su hladnoa i na psihiko
optereenje reagiraju daljnjim povienjem tlaka.
Franz Alexander, psihijatar na sveuilitu Illinois, kae da su
ti bolesnici pretjerano popustljivi i uljudni. On smatra da njihova

pretjerana poniznost predstavlja znak obrane protiv kronino

obuzdavanog bijesa, to ga kod njih ee nalazimo. Ta poniznost
ima opet kao posljedicu komplekse manje vrijednosti koji
pojaavaju agresivne tenje. Ako, dakle, ljudi takvih svojstava kronino obuzdavaju svoje agresivne nagone i ne iskoritavaju neke
neurotike simptome kao ventil za takve impulse, moe se razviti
visoki tlak. Tako zakljuuje Alexander.
Pomou biofeedbacka, metode bioloke povratne reakcije koja
postaje sve vanija - to je slijed pokusa s regresivnim javljanjem
odreenih nesvjesnih tjelesnih funkcija - moemo dovesti
ivotinje i ljude do toga da svojom voljom djeluju na neki organ
svoga tijela, to inae nije mogue. Na taj nain moe se u
serijskim pokusima sa studentima poveati ili sniziti njihov krvni
tlak. Zasad je ta metoda, meutim, jo previe zamrena da bi se
mogla u veoj mjeri terapeutski primjenjivati i kod drugih
psihosomatskih bolesti.
Za bolesnika koji pati od povienog tlaka bilo bi lake i
prirodnije da se dovoljno kree na svjeem zraku i time snizi svoj
krvni tlak. K tome bi trebao jesti hranu s malo soli, u prvom redu
obilno sirove hrane. Na alost, ima mnogo ljudi koji uope nisu
spremni da neto aktivno poduzmu protiv svoje bolesti.
U lijeenju visokog tlaka moe AT odigrati vanu ulogu. To su
pokazala ve prva istraivanja to ih je proveo Schultz. Kod
brojnih teajaca visoki se tlak ubrzo snizio. Hoe li to biti
dovoljno da bolesnik ubudue proe bez lijekova, o tome moe
odluiti samo nadleni lijenik.
im se ponu javljati hipertonike smetnje, moi emo s vrlo
dobrim izgledima na uspjeh koristiti AT. to jae se bolest uvrijei
- a to vrijedi i za druge bolesti - izgledi za uspjeh su sve manji.
Oblikovanje autosu-gestivnih zamisli trebalo bi se odnositi i na
osnovnu psiholoku usmjerenost.

Potpuno sam miran, oputen i slobodan, glava je ugodno

lagana, elo ugodno hladno Potpuno sam miran, oputen i
slobodan, svoja prava zastupam posve sigurno i nesputano

Unato velikom socijalnom znaenju to ga u industrijskim

dravama ima smrt od srane kapi kao posljedice visokog tlaka samo u SR Njemakoj raunaju godinje sa otprilike 100.000
rtava - ipak jo uvijek ne postoje specifine profilaktike mjere.
Tek kad je dolo do kapi, moe se umijeati lijenik - on pokuava
sprijeiti ponovni napadaj. Tko je nasljedno optereen, moe kap
sprijeiti samo tako da radi na tomu kako ne bi dolo do
arterioskleroze i do povienog tlaka.
U polovini svih sluajeva oboljenja od visokog daka uzronik
je gojaznost. Zbog toga i ona spada medu faktore rizika. Osim
toga pretjerana teina optereuje i bolesno srce.
Vaan faktor rizika je pretjerano puenje. Ono je ionako esto
simbol duevne neuravnoteenosti. Vrlo malo ljudi oboljelih od
infarkta nije uope nikad puilo. Pretjerano puenje postepeno
smanjuje radnu sposobnost.
Alkohol moe takoer postati faktor rizika. W. Teich-mann,
glavni lijenik LVA-kupaline klinike u Bad W6rishofenu,
dokazao je da je ak nakon sranog infarkta 56,4 posto njegovih
729 pacijenata dnevno popilo vie od dvije litre piva.

Rehabilitacija ovjeka oboljelog od sranog

infarkta
U velikim i modernim ljeilinim klinikama za bolesnike od
infarkta AT igra u okviru rehabilitacije vanu ulogu. Tako je
glavni lijenik velikog LVA-sanatorija u Bad Rothenfeldeu,
Herbert Mensen, prigodom rehabilitacije svojih pacijenata
oboljelih od infarkta, u toku godine skupio s AT-om vrlo dobra

iskustva. Isto su tako pacijenti uzorne LVA-klinike u Hohenriedu

na Starnberkom jezeru kojom upravlja profesor Halhuber imali
prilike da za vrijeme rehabilitacije autogeno vjebaju.
U stvari se rehabilitacija bolesnika oboljelih od sranog
infarkta teko moe i zamisliti bez AT-a. Bolesniku mora biti
jasno u kojem se poloaju nalazi i mora se suprotstaviti svojoj
bolesti. Nipoto ne smije ivjeti dalje kao dotad. Mora nauiti da
se odvoji od svoga dotadanjeg naina ivota povezanog uz radni
efekt, da potpuno smetne s uma svoj bivi cilj. Mora se znati
osloboditi. A kako bi to mogao bolje nauiti nego pomou
Schultzova treninga? Svakom e biti jasno da pri tome mora
kritiki ispitati cio svoj nain ivota. Uostalom, nije dovoljno
ispraviti jedino pogreno psihiko dranje. Prema rezultatima
velikih pregleda u brojnim zemljama, u prvom redu u Sjedinjenim
Amerikim Dravama, znamo da je ogranienje konzumiranja
ivotinjskih masnoa i njihova zamjena margarinom i biljnim
uljima oito lako provediva a ipak djelotvorna mjera za borbu
protiv ponovnog napadaja infarkta.
Isto su tako vani umjerena prehrana i dovoljno kretanja.
Predsjednici Eisenhovver i Johnson dokazali su da se i nakon
infarkta jo nekoliko desetljea moe obavljati posao i voditi
aktivan ivot.
Kod LVA-ljeilinih pacijenata u Bad Tolzu uspjela je lijenica
Lieselotte von Ferber iz Bielefelda otkriti da je polovina tih
pacijenata smatrala kako je rad glavni faktor bolesti. Ako se takvi
bolesnici vrate na svoje staro mjesto i ondje nau iste uvjete kao i
prije, teko bismo mogli oekivati trajno poboljanje. Ono bi bilo
mogue samo onda ako su se izmijenili sami bolesnici, i to putem
AT-a. Ve esto spomenute autosugestivne zamisli o sa-uvanju
mira posebno se preporuuju bolesnicima oboljelim od infarkta:
Posvuda i uvijek mir i oputenost Potpuno sam miran,
oputen i staloen

Nervozno srce
U SR. Njemakoj smatraju esto sramotom i neas-nou ako
je ovjek nervozan ili vegetativno labilan, odnosno ako ima
nervozno ili osjetljivo srce. Lijenici govore o funkcionalnoj
sranoj smetnji. Srane klijetke i srani mii su u redu,
elektrokardiogram ne pokazuje nita upadljivo - ali tekoe ipak
postoje. Nijedan razborit lijenik nee u to sumnjati. Bit e mu
samo vrlo teko protumaiti bolesniku da kod njega nije toliko
bolesno srce, ve vie itav ovjek: bolestan je njegov odnos
prema svijetu, njegov ivot. Takav bolesnik spada meu one ljude
koji sve uzimaju k srcu.
Kod mnogih se ljudi pokazuju prolazne nervozne srane
senzacije, ako ih prilike prisiljavaju na rad ili ako stoje pod tekim
duevnim pritiskom. Takvi simptomi mogu opet brzo nestati,
pogotovu ako bolesnik nije vie izvrgnut nikakvom pritisku. No
kod nervoznog su srca potekoe, meutim, upornije. Kadto se
mogu izgubiti pomou redovitog bavljenja sportom, a ponekad
pomae i kura mravljenja, ali openito ih treba lijeiti
psihoterapeutski.
Kao uzroni inioci esto dolaze u obzir potekoe u braku i u
zvanju, nerijeeni ivotni problemi, uzbuenje, a u prvom redu
tjeskobni odnos prema svakidanjici. Takvi pacijenti mogu sebi
esto i sami zaudno dobro pomoi autogenim treningom. Jedan
51-godinji novinar pisao mi je dva mjeseca nakon zavretka
teaja: Moja se srana aritmija poboljala ve u toku posljednja
1
dva dana teaja. Sad su potpuno iezle nepravilne sistole koje su,
kako je lijenik ustanovio, postojale otprilike dvije godine.

sistola je periodiko skupljanje nekog organa, na primjer sranih

klijetki. (Op. prev.)

Nepravilno kucanje srca, aritmija s nepravilnim si-stolama

veinom su znak vegetativne slabosti. Pomou kretanja i
autogenog treninga moe se taj simptom openito brzo ukloniti.
Kod ljudi bojaljivog znaaja dolaze u obzir ovakve
autosugestivne zamisli:
Posve sam miran i oputen i ivim pun
radosti i ljubavi Posve sam miran i
siguran Slobodan sam i hrabar

Kod svih funkcionalnih smetnji moe esto vrlo lijepo

pomoi formula ravnodunosti:
| Nimalo ne marim za srce

Astma - dozivanje majke

Kao uzronici astme igraju ulogu infekcije te alergini i
emocionalni utjecaji. Uzrone alergine inioce moemo kadto
ukloniti takozvanom desenzibilizacijom, tako da se ni astma vie
ne pojavljuje. Kadto se takoer moe - kako smo to zapazili kod
teajaca - pomou autogenog treninga toliko uvrstiti psihiko
stanje da emocionalni faktori vie ne mogu izazvati astmatini
napadaj.
Svatko poznaje usku vezu izmeu emocionalnih napetosti i
disanja. Tako, na primjer, govorimo o prizoru zbog kojeg nam je
zastao dah. Dok nisu bile otkrivene alergike povezanosti, u
medicinskim se udbenicima govorilo o asthma nervosa, nervnoj

astmi. Osnovne je faktore u prvom redu istraio i analizirao F.

Alexander, ef Instituta za psihoanalizu u Chicagu.
Glavni se problem prema tim istraivanjima sastoji u
konfliktu koji izvire iz ekcesivne, nerazrjeive veze s majkom.
Prema rezultatima istraivanja, uope ne postoji karakteristian
profil linosti oboljele od astme. Dokazano je da kao trajna
pogonska sila te bolesti postoji u podsvijest potisnuta ovisnost o
majci i veza s njome, udnja za majinom zatitom, majka i
majina slika. Dakako da bolesnik nije svjestan toga da sve to
mu prijeti da bi ga moglo odvojiti od majke ili od lika koji je
zamjenjuje moe izazvati napadaj astme. Drugi autori oznauju
napadaj kao potisnuti krik kojim bolesnik trai majku pa su
upozorili na injenicu zapaenu kod djece da prigueni pla
moe dovesti do potekoa u disanju.
Kao to to vjerojatno postoji kod svih psihosomatskih bolesti,
moraju i kod astme uvjeti bolesti djelovati povezano u
odreenoj strukturi prije nego to naposljetku izbiju u obliku
bolesti. Napadaje astme treba shvatiti ozbiljno, jer su oni - iako
rijetko bili ve i neposredan uzronik smrti.
Rauna se da u SR Njemakoj ima otprilike 300.000
astmatiara. Time se astma u toj dravi ubraja meu najee
psihosomatske bolesti. Prema podacima ravnatelja Klinike i
poliklinike za psihoterapiju Sveuilita u Mainzu, profesora
Dietricha Langena, astma je tjelesna bolest kod koje se mogu
dokazati odreene izmjene u organizmu, no odlunu ulogu
igraju kod nje duevni faktori. Langen eli psihoterapeutski
postupak na dva kolosijeka, jedan analitiki koji u neku ruku
razotkriva i jedan potporni kao to je autogeni trening.
Langen je donekle izmijenio metodu AT-a: poto se postignu
teina i toplina, provode se vjebe disanja. Zatim bolesnici
pokuavaju forsiranim konvergentnim poloajem oiju bre
zapasti u hipnoidno stanje. Do konvergentnog poloaja oiju
dolazi ako ovjek na udaljenosti od pet do deset centimetara
141

gleda vrh prsta pred oima pa mu se one jabuice simetrino

pomiu prema unutra. I u AT-u moe se s uspjehom koristiti taj
pomoni poloaj, pogotovu u viem teaju. Kod Langenove

i E. Kretschmerove metode daljnje se vjebe AT-a ne .provode.

Njihovu metodu nazivaju stepeniastom aktivnom hipnozom.
Pomou autogenog treninga moe se kod djeje astme
pojaati svijest o djejem Ja i poduprijeti proces naknadnog
dozrijevanja, te prirodno odvajanje od majke koje se provodi
korak za korakom. Kako to trai psihoterapeut i djeji lijenik
Gerd Biermann iz Kolna, majka i dijete ne bi smjeli zajedno
trenirati. Prostorno odvajanje od majke igra ulogu, a u prvom
redu treba pomoi da se u djetetu razvije osjeaj odgovornosti i
samostalnosti.
Za astmatiare je bitno da naue ostati ravnoduni prema
disanju, time da geslo die me koriste kao vjebenu formulu ili
kao autosugestivnu zamisao. Kod lakih sluajeva postigli smo
time dobre uspjehe. Tako

143

IZI

je neka 23-godinja domaica izjavila da se nakon vjebanja

osjea potpuno slobodno i da su joj potekoe u vezi s astmom
znatno popustile. Neki sedamnaestogodinji uenik pie: Sad
sve gledam mnogo slobodnije nego prije; ini mi se smijenim da
su napadaji astme izostali. Nestalo je i nervoze.
Uspjesi polueni u teajevima na narodnim sveuilitima
mogu se u pravilu pripisati samo osnovnim vjebama. U
bolnicama vode AT veinom malo drukije, bez obzira na to da
se, to je samo po sebi razumljivo, koriste i drugim mjerama kao
to su vjebe disanja, masaa, gimnastika itd. Stariji srani
bolesnici trebali bi znati da duboko i pravilno disanje olakava
rad srca. Kae se da je disanje predradnik srca.
Veliko olakanje, a esto i ozdravljenje, donosi autogeni
trening i kod kalja izazvanog duevnim uzrocima, a isto tako i
kod kaljucanja, kod kroninog podraajnog kalja i kod razliitih
oblika duevno uvjetovanih izmjena u disanju.

Svake godine ponovo: alergina hunjavica

Jednako kao astma, i alergina je hunjavica alergija. I kod nje
igraju uzronu ulogu psihiki faktori te odreena priroena
sklonost. Ponekad simptomi te bolesti na oima i nosu postanu
tako jaki da se razvija prava alergina groznica. Budui da
medicina ne raspolae nikakvim sredstvom koje bi moglo
efikasno pomoi, takvi alergiari dolaze na nae teajeve puni
iekivanja. Cesto ne dolaze uzalud. Evo primjera koji vrijedi za
brojne druge: Neki 34-godinji vii slubenik, bez potekoa je u
roku od tjedan dana, a najkasnije za dva tjedna nakon prvog sata
pouke nauio prve vjebe. Triput dnevno vjeba u isto vrijeme.
Popratne se pojave nisu pokazale, a rezultat oznauje samo kao
vrlo zadovoljavajui. Doslovno pie: Otkako autogeno
146.2

treniram, moja mi alergina hunjavica zadaje mnogo manje

muke. Troim manje lijekova i odonda nisam jo nijedan dan
izostao s posla zbog bolesti.
I drugi su se teajci potpuno oslobodili svoje alergine
hunjavice. ini se da sline dobre uspjehe polu-uje autogeni
trening i kod nervozne hunjavice do koje moe doi zbog toga
to se netko prema bolesniku loe ponio. U jednom smo teaju
imali mladi brani par koji je ubrzo ovladao AT-om. Zena se
rijeila psihogene hunjavice koja je trajala nekoliko godina moda ne samo zato to je pronala oruje protiv nje, ve i stoga
to se pod utjecajem AT-a pozitivno izmijenio njen mu, a i
njegov odnos prema njoj.

Smanjena osjetljivost prema prehladama

Brojni su autori iskusili da se prehlade, zahvaljujui
stabilizaciji zdravlja postignutoj pomou autogenog treninga,
pojavljuju rjee i ne protjeu u tekim oblicima. Moda ovjek
koji je trenirao AT postaje takoer ne-osjetljiviji na promjene
temperature pa se bre i bolje prilagouje vanjskoj temperaturi.
Teajci esto kau da su bre svladali infekciju nego inae, da se
uope vie ne prehlauju ili da se prehlauju rijetko. Thomas
kae za sebe da ve Z5 godina nije obolio ni od kakve prehlade ili
infekcije. esto ujemo da stari teajci zimi ne oblae ogrtae i
rukavice. Tko se, meutim, mora voziti javnim prometnim
sredstvima, ne bi se smio povesti za njima: vjetar i propuh
opasniji su od hladnih vanjskih temperatura.
Formulacija autosugestivnih zamisli za obranu od infekcija
ovisi o danoj situaciji:
Koa postaje ugodno topla (hladna) Nimalo ne marim za
vruinu (hladnou) Nimalo ne marim za propuh, podruje

147.2

bubrega strujno toplo Noge ugodno tople ili Desno rame

ugodno toplo

Sjedimo li na hladnoj podlozi pa se bojimo da emo

prehladiti mjehur ili dobiti iijas, recimo sami sebi:
Stranjica ugodno (strujno) topla

Tko putuje u ekstremno hladne ili vrue zemlje, moe se na

taj nain zatititi od tetnog utjecaja klime na zdravlje. Kad sam
godine 1952.. usred ljeta morao nekoliko mjeseci raditi na rubu
Sahare u nekoj pomonoj da-ari, spadao sam meu one rijetke
ljude koji su goleme razlike u temperaturama mogli svladati bez
prehlada i potekoa. Moj tadanji recept: jutarnja etnja i
Ne marim za temperaturu, vano je da se
osjeam dobro

Poboljanje smetnji na oima i uima

Ako netko stalno titra onim kapcima, mrti elo ili bez
posebnog povoda mirka, kaemo da ima tik. Dok se ta
smetnja nije jo dobro ukorijenila, moe se AT-om kadto
potpuno ukloniti. Kao autosugestivna gesla pokazali su se
korisnima:
Potpuno sam miran i oputen, oni kapci posve mirni i
slobodni Pogled mi je miran, slobodan i bistar

Otrina vida koja je kod dva starija teajca u posljednje

vrijeme popustila, malo se poboljala pomou ovog
autosugestivnog gesla:
148.2

Pozadina oiju je dobro prokrvljena, vidim vrlo dobro, jasno

i bez smetnji

Nekoliko starijih teajaca koji vie nisu mogli dobro vidjeti,

vjeruju da su male uspjehe postigli ovom autosu-gestivnom
formulom:
Pozadina oiju je topla,
oi zapaaju sve,
posve jasno, otro i bistro

I kod drugih smetnji vida moe AT ponekad upravo zaudno

pomoi, u prvom redu kod zelene mrene. U suradnji sa
specijalistom za one bolesti mogu se nai individualne
formulacije.
Vrlo neugodno zujanje i zvui u uima ponekad se stiaju
pomou slijedeih autosugestivnih formula:
Ostajem potpuno miran,
nimalo ne marim za umove u uima, ili
Nimalo ne marim za zujanje u uima

I koa je ogledalo due

uvstva se ogledaju na koi. Ako se ovjek razbjesni, koa
mu pocrveni, ako se prestrai ili slua kakve jezovite pripovijesti,
dlaice na koi se najee, pri prepasti koa problijedi, a od
nestrpljivosti i uzbuenja poinje svrbjeti; za akne govore da su u
vezi s osjeajem krivnje - ukratko, kod brojnih ljudi djeluje koa
kao duevni
149.2

barometar. Ako ovjek naglo gubi kosu, pojave li se na koi

ekcemi, herpes, svrbe, stigma i drugi simptomi, u tom esto i
odluno sudjeluju i duevni razlozi. Kod drugih oboljenja koe,
na primjer kod peruti, moe se stanje uslijed psihikih faktora
naglo pogorati. Nije, dakle, udo da autogeni trening moe u
takvim sluajevima toliko pomoi da nas to upravo iznenauje.
On nekad povoljno djeluje ak i kod dugogodinjih oboljenja
koe koja je bolesnike strano muila.
Kod svrbea su se korisnim pokazala ova autosuge-stivna
gesla:
Posve sam miran i oputen, nimalo ne marim za svrbe
Koa na objema rukama je mirna, hladna i slobodna
Potpuno sam miran i oputen, koa ugodno hladna i mirna

Ako ovjek pocrveni:

Nimalo ne marim ako pocrvenim, boja mi ne ostaje na licu
Posve sam miran i oputen, obrazi mi ostaju hladni
Nimalo ne marim ako pocrvenim

Kod jakog nervoznog znojenja:

Potpuno sam miran i oputen, nimalo ne marim za znojenje
(ruke su mi suhe i hladne)

Jednom sam sluajno na poetku teaja imao bradavicu koju

sam onda pomou autosugestivne zamisli
iz6

Bradavica potpuno nestaje u neku ruku ukleo. Ve na

pretposljednjem satu teaja bradavica je bila iezla.
Neki trinaestogodinji uenik dao je svojoj bradavici posve
jasnu zapovijed: Nestani, mrcino i mrcina je stvarno nestala.
Manje drastina i gruba je formula:
Predio oko bradavice hladan i blijed, bradavica potpuno
nestaje

Budui da postoje razliite vrste bradavica, moe se dogoditi

da se namjerimo na krivu na koju sugestijom ne moemo
utjecati.

Olakanja kod trudnoe i enskih bolesti

Do povraanja za vrijeme trudnoe obino dolazi uslijed
psihikih faktora kao neka vrst unutranjeg nesvjesnog otpora
protiv same trudnoe ili kao pobuna protiv supruga
egocentrinog ili netaktinog vladanja. Budui da se uspjeh moe
bre postii pomou hipnoze, ovdje je AT uglavnom zamiljen
samo kao dodatna potpora.
Drukije stoji stvar s funkcionalnim smetnjama za vrijeme
druge polovine trudnoe. Na njih moemo usmjereno djelovati
pomou autogenog treninga. Ginekolog H. J. Prill iz Bonna, koji
je na tom podruju sabrao dugogodinja iskustva, tvrdi da se na
taj nain mogu kod trudnice osobito uspjeno ukloniti potekoe
u izmjeni tvari, a isto tako i smetnje pri spavanju. Vjeba za
toplinu dovodi, dodue, prema Prillu otprilike kod svake pete
ene do jakog priliva krvi u glavu: u takvim sluajevima
preporuuje Prill predodbu da krv otjee u noge. Kako nam to
kazuju mnogi ginekolozi, autogeni se trening

151

pokazao izvrsnim kao sredstvo za olakanje poroda. Ro-dilje koje

su prole teaj AT-a ostaju mirnije i osjeaju slabije bolove od
drugih rodilja. Isto tako je znatno skraeno vrijeme samog
poroda.
Dno zdjelice je oputeno i teko, svoje dijete oekujem
mirno, slobodno i brzo

Prill je u ginekolokoj praksi poluio s AT-om dobre uspjehe

kod kronino-funkcionalnih tekoa u donjem dijelu trupa do
kakvih moe doi i prigodom dismeno-reje, posebno bolnog
ciklusa, kako nam to potvruju mlade sudionice teaja:
Potpuno sam mirna i oputena, ciklus dolazi posve lako i
bezbolno

Ekcemi u genitalnom podruju koji estoko svrbe, mogu se,

ako im uzronici nisu eerna bolest ili bakterije, pomou
autosugestivne zamisli
Koa ugodno hladna i mirna

poboljati, pa ak i potpuno ukloniti. Isto tako moemo, ako

postoji sklonost prema grevima u rodnici, a i ako su sluznice pri
koitusu osobito suhe, korisno primijeniti autosugestivne zamisli
kao to su:

- Preputam se ili Ne branim se

AT-om se moemo s dobrim izgledima na uspjeh posluiti

kod raznovrsnih potekoa to ih donosi klimakterij. Isto tako
korisne mogu ponekad biti ozbiljne zadae koje e panju ena
odvratiti od tih potekoa.
Posve sam mirna i staloena, ostajem
slobodna i uravnoteena Potpuno sam
mirna i staloena, nimalo ne marim za
potekoe

Smirenje bolesnika koji boluju od

bazedovljeve bolesti
Nagli i teki psihiki konflikti mogu - iako samo kod
nasljednih bolesti - izazvati takozvani okni bazedov, iznenadnu
hiperfunkciju lijezde titnjae. Pri tom dolazi - jednako kao kod
obinog bazedova - do vrlo razliitih smetnji vegetativne
ravnotee te do psihikih smetnji. Zbog takvih psihikih
simptoma mnogi bolesnici koji boluju od bazedova posebno
teko autogeno vjebaju. Kadto se, naime, uope ne mogu
sabrati. Javljaju se nebrojene strelovite misli, napadajui
bolesnika svakom zgodnom prilikom, ali jo ee onda kad ih
nipoto ne treba.
Psihika slika bolesnika oboljelih od bazedova ni izdaleka
nije tako jedinstvena kao to bi nam se to moglo initi na osnovu
pojedinanih pretraga. Ipak izgleda da ti bolesnici imaju dobro
razvijen osjeaj odgovornosti i da se odluno pokuavaju svladati.
ini se, nadalje, da ih vie od svega nervoznima ini nesigurna
budunost.

153

Potpuno sam miran i staloen, podruje oko titnjae

ugodno hladno, ili Potpuno sam miran i staloen, titnjaa
radi mirno i tromo

Unato potekoama prigodom koncentracije od kojih trpe

bolesnici oboljeli od bazedovljeve bolesti, smatra se AT prema
miljenju lijenika W. Luthea, kao vrlo vrijedna metoda lijeenja
svih smetnji uslijed disfunkcija lijezde titnjae.
Polzien je odredio da vei broj njegovih pacijenata koji su
bolovali od hiperfunkcije titnjae svakog dana po nekoliko sati
ostaju u vjebi za teinu AT-a i to s dobrim uspjehom.
Teajci redovito pitaju moe li se pomou AT-a djelovati i na
jednu drugu hormonalnu smetnju, na eernu bolest. Nipoto ne
moe koditi ako dijabetiari stvore autosugestivno geslo:

Trbuna lijezda slinovnica strujno topla

Smanjena osjetljivost prema

atmosferskim prilikama
Svaki se trei ovjek tui na vrijeme. To je vjerojatno posvuda
tako, ali atmosferske prilike u Bonnu, gdje odravam teajeve ATa, kao da su doista osobito loe. Zato su me za vrijeme teaja
esto pitali moe li ovjek pomou AT-a postati manje osjetljiv na
atmosferske prilike.
Veina lijenika smatra da je osjetljivost prema vremenskim
prilikama znak koji opominje. Nitko ne porie da tlak zraka,
temperatura, a u prvom redu vlanost zraka mogu djelovati na
svaki organizam. Ipak upada u oi da to najvie pogaa labilne
ljude koji se, osim toga, nedovoljno kreu. Nadolazi li loe
vrijeme, uestat e smetnje pri spavanju, nevoljkost na radu,

razdraljivost, depresije, nezgode, boli, potekoe pri izmjeni

tvari i drugo. Po lijepom vremenu spava ovjek, naprotiv, bolje,
radi radije i temeljitije te izaziva manje nezgoda.
Tko otvrdne, moe raunati s time da e manje osjetljivo
reagirati na izmjene u atmosferskim prilikama.
Zahtjev koji vrijedi za svakog ovjeka morali bi u prvom redu
ispuniti oni ljudi koji su osjetljivi na promjene atmosferskih
prilika: trebali bi se svakog dana jednom tjelesno dobro razgibati
sve dok se malo ne umore i ne ponu znojiti. Osim toga, bilo bi
na mjestu da se na najvanije simptome osjetljivosti prema
atmosferskim prilikama utjee autosugestivnim zamislima. To su:
smetnje pri spavanju, glavobolja, nemir i nesposobnost za koncentraciju.

Dobri uspjesi kod migrene

Kao svaku drugu dijagnozu, tako i dijagnozu migrene
postavlja lijenik, jer bolesnik i preesto migrenom naziva i
obinu glavobolju. Kod migrene je glavobolja esto tako estoka
da bi bolesnik najradije tresnuo glavom o zid. Te bolove prati
munina, povraanje, vrtoglavica, osjetljivost na svjetlost,
smetnje u vidu i potreba za estim mokrenjem. Kad napadaj
proe, neki se bolesnici posebno dobro osjeaju. Poneki bolesnici
koji boluju od migrene doivljavaju u ivotu svega nekoliko
napadaja.
Na migrenu ponekad djeluju alergine komponente. ak i
lijekovi mogu izazvati napadaj ili ga pojaati. Kao alergeni esto
se spominju sir, alkohol i okolada. Ponekad dolazi do napadaja i
onda ako bolesnik neto ili nekoga ne moe podnijeti. Daljnji
uzronici mogu biti kratkovidnost odnosno dalekovidnost, a u
prvom redu emocionalni faktori.
Nai teajci koji su skloni migreni esto izjavljuju da su
osnovnim vjebama AT-a znatno smanjili broj napadaja odnosno
155

njihovu jainu. Jedan je teajac ve treeg sata vjebi izjavio da su

napadaji migrene, od kojih je patio jo od mladosti, prvi put
izostali. Takvih je sluajeva, uostalom, bilo vie. Mnogi ljudi koji
pate od migrene osjeaju u vrijeme kad inae dolaze napadaji
samo jo muklu bol u tjemenu, ali te boli nisu neugodne i nipoto
ih ne smetaju pri radu. Od autosugestivnih zamisli opet dolaze u
obzir reenice kao to su:

Ceh ostaje ugodno hladno ili Desni dio ela . . .

Oprez kod bolova

Ve znamo da poputanje napetosti ublauje boli. Tko eli uz
to primijeniti i autosugestivne zamisli AT-a, mora znati kojem se
uzroku moraju pripisati njegove boli. Nije li njihovo porijeklo
jasno, bolesnik se mora najprije posavjetovati s lijenikom: brojne
ozbiljne bolesti poinju, naime, neupadljivim bolovima. Bilo bi,
dakle, opasno da ihnadjaavamo AT-om ili ih prekrijemo
njime.
Iskustvo nas ui da kod svih vanjskih bolova u koje spadaju
bolovi koe, vanjskih sluznica i zuba, koristi ako dotino mjesto
rashladimo:
Gornja eljust ugodno hladna i bez bolova

Kod unutranjih bolova dajemo prednost zagrijavanju:

Podruje desnog bubrega ugodno toplo i bez ikakvih bolova
Podruje jetara i ui strujno toplo i bez bolova

Pri glavobolji se glava obino rashlauje:

Celo ugodno hladno i bez bolova

Katkad je bolje da glavobolju ublaimo toplinom. To se onda

redovito provodi poevi od zatiljka:
Zatiljak ugodno topao, glava bez bolova

Radi li se o bolovima trigeminusa (ivca koji se nalazi na

obrazu):
Potpuno sam miran i staloen,
desni obraz posve ugodno hladan i ne boli

Ponekad moramo autosugestivnu zamisao izmijeniti i u

ugodno topao. . . . Kod fantomskih bolova na amputiranim
udovima pokazalo se dobrim:
Potpuno sam miran i staloen, batrljica ugodno hladna i bez
bolova

Ili kako je to formulirao neki pravnik:

Desna je batrljica otupjela, hladna je, bez bolova i bez
osjeta

Ljudi kojima je amputirana ruka ili noga, esto se nisu

pomirili sa sudbinom. U takvim sluajevima savjetuje Langen
specijalnu koncentraciju zbog ravnodunosti, na primjer u
obliku Odstranjena lijeva (ili desna) ruka, odnosno Nemam
lijeve (ili desne) noge. esto nakon niza vjebi invalid prihvaa
svoj poloaj. Drugi se korak, prema Langenu, sastoji u tome da
bolesnik intenzivno doivi amputirano udo pa dotie protezu i
osjea je. On preporuuje autosugestivnu zamisao Desna se ruka
moe doivjeti.

Ublaenje eluanih i crijevnih smetnji

157

Prvo ublaenje tjelesnih nelagodnosti doivljava dijete kad

sie, pie Alexander i nastavlja: Tako dolazi do toga da se
zadovoljenje gladi vrlo duboko povezuje s osjeajem ugode i
sigurnosti. Obratno, strah pred gladi ostaje jezgra svih osjeaja
nesigurnosti (strah pred sutranjicom) bez obzira na to da u
razvijenim zemljama gotovo nitko vie ne umire od gladi.
Pretjerana pohlepa za hranom moe se izroditi u neku vrst
nadomjestka za potisnute osjeaje. Pokazuje li neki ovjek
bolesno pojaan tek, on time moe oitovati snanu potrebu da
ga netko voli. Tu se, meutim, pojavljuju i agresivne tenje da se
neto posjeduje ili proguta, dakle nesvjesne osnove pretjerane
gladi. Zato moemo preporuiti ovakve autosugestivne zamisli:
Posve sam miran, staloen i slobodan, jelo me nimalo ne
mami ili Posvuda i u svako vrijeme, mir i staloenost,
elim se osloboditi pohlepe za jelom

Kod nervoznog povraanja moe, uz ostale metode, koristiti i

AT kao dodatna potpora. U neurotikom se povraanju pokazuje
sklonost tome da se povrati i ono to je bolesnik unio u sebe u
svojoj nesvjesnoj mati, kae Alexander. Ve progutanu hranu
izbacuje on zbog agresivnog simbolikog znaenja samog ina
jedenja.
Potpuno sam miran, staloen i slobodan, eludac prima
hranu i zadrava je

Kod smetnji pri gutanju ne uspijeva bolesnik progutati

zalogaj jer se ne moe pomiriti s poloajem u kojem se nalazi.
To ne mogu progutati, glasi narodna uzreica. Tim nesvjesnim
simbolikim inom ovjek esto eli kazniti sam sebe. U takvim
se sluajevima moe koristiti autosugestivna zamisao:

Posve sam miran, staloen i slobodan, eludac i jednjak

prihvaaju hranu

Za razliku od brojnih drugih istraivaa, za Alexan-dera je

poloaj bolesnika sa eluanim irom jasan: . . . njegov je
eludac u stanju stalnog nadraaja, koji nije rezultat jela ve
posljedica potisnutih psiholokih podstreka i ovjekove elje da
ga netko voli i da mu daje darove, odnosno da silom uzima ono
to mu dobrovoljno ne daju. Budui da su ti podstreci potisnuti i
samovoljno odvojeni od normalnog razvoja, oni podravaju
stalnu napetost. Zelja da te netko hrani, usko povezana sa eljom
da te voli, potiu rad eluca . . .
Istraivanja provedena u Alexanderovom institutu na
1
bolesniku sa eluanom fistulom potvrdila su: na nesigurnost i
neprijateljske, agresivne osjeaje reagirao je eludac pojaanim
prilivom krvi, pokretima i izluivanjem eluanog soka. To
kronino stanje uzbuenosti u elucu igra osobito vanu ulogu
kod osoba disponi-ranih za stvaranje eluanog ira. Ako se,
dakle, ne ispune enje nekog bolesnika koji osjea potrebu da se
na nekog osloni, trai pomo i zahtijeva da ga netko voli, a k
tome je sklon iru na elucu, moe kronini podraaj koji iz toga
slijedi izmijeniti funkciju eluca tako da se stvori ukus,
eluani ir. U takvim sluajevima mogu koristiti autosugestivne
zamisli:
Potpuno sam miran, staloen i siguran, nimalo ne marim za
tekoe u elucu
i crijevima
Posvuda i uvijek: sloboda, sigurnost i mir Potpuno sam
miran, siguran i slobodan, eludac radi mirno i bez smetnje

Ope je poznato da e ir na dvanaestercu, za razliku od ira

na elucu, zasniva na psihosomatskoj bazi. Na osnovu pojaanog
1

fistula je umjetno izveden kanal koji povezuje neki oboljeli organ s

povrinom koe ili sluzokoe - kroza nj se izluuje sekret. (Op. prev.)

159

izluivanja eluanog soka, te odreenog psihikog temeljnog

konflikta - naime s jedne strane elje za ovisnou, a s druge
strane elje za neovisnou - uspjeli su istraivai kod deset
regruta unaprijed rei da e se kod njih pri regrutskoj obuci
prilino vjerojatno razviti ir na dvanaesniku. Sedmorica od te
desetorice stvarno su dobili ir na dvanaesniku. Samo je po sebi
razumljivo da bolesnici nisu zamijetili taj duevni konflikt.
U takvim prilikama
autosugestivne zamisli:

mogu

pomoi

ovakve

sline

Duboko u sebi sam miran, staloen i siguran, eludac i

dvanaesnik rade posve mirno Potpuno sam miran, staloen
i slobodan, eludac i crijeva rade mirno i bez smetnji

Dobro je da autosugestivna gesla uvijek odaberemo zajedno s

lijenikom. Ve smo naglasili da ih u toku lijeenja moemo
izmijeniti.
Autogeni trening moe se s dobrim izgledom na uspjeh
primijeniti i kod drugih funkcionalnih smetnji eluanocrijevnog trakta u koje ovdje neemo poblie ulaziti, na primjer,
kod garavice, napuhnutog trbuha, napadaja bolova koji se
redovito pojavljuju, kod odreenih potekoa sa ui, svrbea u
maru i drugog. I ovdje treba usko suraivati s lijenikom.

Opravdana nada kod reume

Reuma je zbirni pojam za razliite smetnje takozvanog
reumatinog kompleksa. Alexander pie o reuma-tinom artritisu
i o strukturi linosti oboljelog ovjeka: Psihodinamina
pozadina, zajednika u svim sluajevima, karakterizirana je

stanjem kroninog koenja, neprijateljstva i agresivnosti; ona je

bolesnikova pobuna protiv toga da njime gospodare drugi ljudi,
ili pak pobuna protiv utjecaja vlastite pretjerano osjetljive
savjesti. Muka protestna reakcija na seksualnom podruju vrlo je
tipina manifestacija tog otpora protiv tueg gospodarenja.
Smijemo pretpostaviti, pie Alexander na drugom mjestu, da
napetosti miia i pojaani miini tonus, izazvani potisnutim
neprijateljskim podstrecima, mogu pod odreenim okolnostima
izazvati reumatini napadaj.
Ve odavna raspolaemo izvjetajima o sugestivnim
uspjesima kod razliitih reumatinih bolesti, pogotovu kod
zloglasnih bolova u kriima. Tu emo s opravdanom nadom u
uspjeh primijeniti AT. Prikladna autosugestivna gesla glase:
Potpuno sam miran, spokojan i slobodan, zglobovi su
pokretni i bez boli Potpuno sam miran, staloen i slobodan,
zglobovi su topli, dobro pokretljivi i bez boli Potpuno sam
miran i slobodan, leda su mi posve topla i bez boli Potpuno
sam miran, staloen i slobodan, desno koljeno ugodno toplo i
bez boli

Ako smo i ovdje ponovo ukratko uli u strukturu bolesnikove

linosti, onda smo to uinili samo zato da bismo itaocu olakali
da pronae prikladne autosugestivne zamisli za samoga sebe. Pri
tom treba ponovo podsjetiti da autosugestivne zamisli imaju
samo jedan cilj: da pomognu. Obrazovanom ovjeku moda e
parati ui neke od tih jezino nespretno formuliranih
autosugestivnih zamisli, ali one su se gotovo sve u praksi
pokazale korisnima.

Je li AT univerzalno sredstvo?

161

S obzirom na brojne ovdje opisane mogunosti primjene ATa - a nismo ih sve ni naveli - mogao bi se stei dojam da je AT
neka vrsta univerzalnog lijeka za sve bolesti i tjelesne tegobe.
Zato treba jo jednom naglasiti: AT nipoto nije lijek za tee
psihike smetnje i duevne bolesti, a ne moe pomoi ni kod
brojnih upalnih bolesti. Openito se i ne tvrdi da on lijei bolesti,
ve samo to da se njegovom pomou gube simptomi ili se vie ne
pojavljuju. AT je ivotna pomo koja se, uostalom, moe
primijeniti na vrlo irokom podruju. Njegova izvanredno velika
mogunost primjene (Schultz) veinom se ne iskoritava u
potpunosti.
Prema Schultzu, AT nam moe pomoi kod svih
funkcionalnih povratnih smetnji. Posvuda gdje smetaju
vegetativni simptomi ili gdje bi trebali ieznuti, gdje se
ispravljaju pogreke nastale navikom ili gdje treba priguiti
estoke uvstvene ispade, AT je koristan. Tko eli dobiti debelu
kou, moe to s uspjehom uiniti pomou AT-a.
Budui da se AT-om moemo koristiti usporedo s brojnim
drugim terapeutskim mogunostima, a i trebali bismo se njime
koristiti, njegova je primjenljivost stvarno neograniena. Tako je
AT, na primjer, s dobrim uspjehom primijenjen u velikom broju
sanatorija za lijeenje tuberkuloze. Korisno je primijenjen ak i u
kirurgiji, i to ne samo pri bojaznima u kritinim situacijama, na
primjer kod straha pred operacijom ili narkozom, ve i u posve
jednostavnim sluajevima: kod loma kostiju moe se ozdravljenje
aktivno potpomoi ugraujui autosugestivnu misao:
Mjesto loma strujno (posve) toplo

Ona e dovesti vie kisika i regeneracionih supstancija u podruje

loma koje je esto zaepljeno i nateeno.

Primjena kod psihikih smetnji

Pod psihikim smetnjama razumijemo danas vrlo iroko
postavljen pojam neuroza. Svjetska se zdravstvena organizacija
na meunarodnom nivou zaloila za novo svrstavanje psihikih
smetnji. Zalaui se za svoju tipologiju, Langen upozorava da
se kod svih duevnih smetnji u dijagnozi pokazuju kvantitativna
odstupanja od norme, a ne kvalitativne razlike. Kod duevnih se
smetnji ne radi, dakle, o ,da' ili ,ne' ve o ,manje' ili ,vie'.
Tko se eli boriti sa svojim psihikim smetnjama, mora
uiniti neto vie, a ne samo autogeno trenirati. Mora izmijeniti
svoj dosadanji ivot, preurediti ga, izmijeniti sam sebe pa se
promiljeno i trijezno uvijek iznova pitati ne bi li za svoje zdravlje
mogao uiniti neto vie a ne samo da naui AT. I sam autogeni
trening pomae, dodue, u takvim sluajevima, ali budui da se
ovdje mora izmijeniti ovjek u cjelokupnom svojem miljenju i
djelovanju, openito e biti potrebno vie nego dva puta po pet
minuta dnevno autogenog treninga. Da bih to objasnio, moram
najprije opisati kako su tipolo-gizirane psihike smetnje.

I Abnormalne duevne reakcije (neuroze uslijed vanjskih uzroka psihogene reakcije)

1. Reakcije kratkog spoja

2. Eksplozivne reakcije
3. Duevno uvjetovane pogrene navike
II Abnormalni duevni razvoji

i. Jednostavni abnormalni duevni razvoj (rubne neuroze)

z. Neurotiki razvoj u uem smislu (slojevne neuroze, to jest
abnormalni duevni razvoji sa osamostaljenim kompleksima)
7/7 Smetnje linosti
i. Trajna psihopatska stanja
163

z. Abnormalni razvoj linosti

IV
V

Ovisnost o drogama
Smetnje spolnog nagona

V I Vegetativne

regulacione

smetnje,

odnosno

psiho-

somatske bolesti u uem smislu.

Uzmimo jedan primjer. Bolesnik je sklon eksplozivnim

reakcijama. Svi mi, dodue, ponekad eksplodiramo, ali kod tog
pacijenta ne samo to su eksplozije bile dramatine, ve i
dugotrajnije. Taj je ovjek otiao lijeniku zbog napadaja angine
pectoris, a ovaj ga je poslao na teaj AT-a. Na kraju teaja ovjek
je, dodue, ovladao vjebama, ali se njegove tekoe nisu vidljivo
smanjile. Kako je izjavila njegova ena, on se, dodue,
koncentrira na srce i openito na smirenost, ali u kui je i dalje
vladala grmljavina jer uope nije mislio na to da bi i eksplozivne
reakcije mogle biti povezane sa sranim smetnjama. Trebalo je,
dakle, usporedo lijeiti i njegovu zagrienost, njegovo agresivno
vladanje. Slijedea autosugestivna formula bila je od koristi po
zdravlje i pomogla je da u kui zavlada mir:
Posvuda i uvijek mir i staloenost, potovanje prema
drugima donosi mi zdravlje

Tko trpi od psihikih smetnji, upadljivo esto zaboravlja na

ljude iz svoje okoline. I nekoj 6o-godinjoj udovici koja je
pohaala takav teaj bilo je vrlo teko da sagleda i one druge.
Kod nje se moglo govoriti o duevno uvjetovanim pogrenim
navikama. Za sebe je odabrala:
Sugraani su takoer ljudi,
razveselim li ih, razveselit e i oni mene

Time ne samo to se uspjela lake prilagoditi ostalim

stanarima jednog starakog doma, ve se, osim toga, oslobodila i
tekoa pri izmjeni tvari. Neto je i dobila: osjeaj vlastite
vrijednosti. Postala sam posve drugi ovjek, naposljetku sam
uspjela izai iz sebe, priznala je sjajui od radosti.
Kod poremeenih linosti radi se o ljudima koji pate sami
zbog sebe, a zbog njih pati njihova okolina, kao to je to ve prije
mnogo godina formulirao jedan uveni psihijatar. Tu se AT
primjenjuje kao obino: autosugestivne zamisli moraju
mobilizirati upravo ono svojstvo koje pacijent dovoljno ne
iskoritava.

Sliavanje agresija
Vlada li se neki ovjek tako kao da namjerava nekog raniti ili
neto otetiti, govorimo o agresiji ili o agresivnosti. Ako su
uzbueni, mnogi su ljudi skloni agresivnim djelima i gube
kontrolu sami nad sobom. ini se da kod njihovih ispada glavnu
ulogu igraju faktori kao to su situacije stresa.
Na pitanje kako bi se mogla svladati agresivnost -o kojoj se
danas toliko pripovijeda - ne moe se lako odgovoriti. Ljude koji
naginju agresivnosti trebalo bi odgojiti tako da na stvarno ili
umiljeno ugroavanje reagiraju konstruktivno, a ne destruktivno
- agresivno. Pristalice Freud-Lorenzove teorije agresivnih nagona
predloili su da se agresivan ovjek pusti neka se iivi, da se otvore
brane agresiji kako bi se agresor mogao istut-njati. To bi se moglo
provesti pomou tjelesne aktivnosti. Cak i gledalac na sportskim
priredbama (nogometnim utakmicama i boksakim natjecanjima) moe
svojim sudjelovanjem zadovoljiti svoje latentne agresivne tendencije.
Napadaji agresivnosti esto su usmjereni prema vlastitom tijelu, kako
nam to pokazuju sakaenja samog sebe i trovanja, ali i ogranienja i
ponienja to ih ovjek sam sebi namee. Kao ope autosugestivne zamisli
i ovdje dolaze u obzir formule za postizavanje mira:

165

Na svakom mjestu, u svako vrijeme,

mir i staloenost
Stalno ostajem slobodan i miran

Osim toga, pri izboru autosugestivne zamisli moramo se prilagoditi

pojedinim oblicima izbijanja agresivnosti. Ako, na primjer, postoje neki
obredi i prisilne akcije kao skriveni oblici agresivnosti, ubacit emo
autosugestivnu zamisao za ravnodunost: . . . posve mi je svejedno.
Potpuno sam miran i staloen, ne marim ni
za kakvu prisilu

To isto vrijedi i za pretjerani tek kojemu je uzrok frustracija, za

puenje ili pie.

Osloboenje od tiranije droga

U svojoj knjizi Droge opirno sam obradio problem droga pa u ga
ovdje samo uz put spomenuti. Droge su materije koje utjeu na tijelo ili na
psihu, odnosno na tijelo i na psihu. To su, dakle, u prvom redu opojna
sredstva, ali i lijekovi, nikotin i alkohol. Uivamo li ih u pretjeranim

koliinama, i bezazlene droge mogu djelovati otrovno. Ve sam

nekoliko puta upozorio na to da su teajci nakon uspjeno
provedenog treninga spontano izjavili da su se potpuno
oslobodili tableta ili da ih trebaju znatno manje. Ako se kod tih
lijekova, kao to to najee biva, radi o sredstvu za spavanje ili o
tabletama za ublaenje bolova, bolesnik moe bez tekoa
prekinuti s uzimanjem. Kod svih ostalih oblika lijeenja pomou
tableta trebao bi se posavjetovati s lijenikom.
Tako je neki epileptiar nakon svega nekoliko sati treninga
ustanovio da ima mnogo manje napadaja. Htio je znati smije li
ubudue smanjiti koliinu lijeka to ga je uzimao. O tom smije,
meutim, odluiti samo nadleni lijenik.

Uivanje droga moramo u krajnjoj liniji uvijek shvatiti kao

simptom, kao znak smetnji do kojeg je dovelo zajedniko
djelovanje brojnih faktora. Kod mladih je ljudi najvaniji faktor
sigurno preslaba veza izmeu roditelja i djece, zajedniki ivot
bez prijateljstva. U jednom je masovnom istraivanju 50 posto
mladih narkomana izjavilo da jo nikad nisu poduzeli neto
zajedno sa svojim roditeljima. To pomanjkanje prisnosti pokuavaju roditelji izgladiti razmaenou koja se oituje na brojnim
podrujima. Ali razmaenost donosi uvijek nevolje. Tko mazi
djecu dokazuje da je sam nezreo.
Brojni su roditelji zajedno s djecom pohaali nie stupnjeve
AT-a, a nekad i vie. Kad smo ih upitali to su im ti teajevi
donijeli, svi su izjavili da je zajedniko pohaanje teaja vrlo
povoljno djelovalo na obiteljsku atmosferu. Ovdje su roditelji i
djeca poduzeli neto zajedno, imali su zajedniku temu
razgovora, drugarski su razgovarali i jedni druge pitali za uspjehe
i iskustva. Za vrijeme teajeva toliko su doznali o zdravlju i
bolestima te o potekoama drugih teajaca da je sve to bilo od
koristi za razvoj mladih ljudi. Kad mlad ovjek razabere koliko je
i stariji ovjek slab, lake e podnijeti svoju vlastitu slabost.
Stabilizacija duevnog i socijalnog zdravlja drugi je pozitivan
rezultat djelovanja AT-a. On pridonosi tome da omladina pokae
veu otpornost u prilikama kad joj se nude droge. Autogeni
trening - to vrijedi u prvom redu za vii stupanj - vodi do prave
ovjekove jezgre, u njegovo sredite, koju mladi ljudi tako teko
otkrivaju. Sto se tie autogenih zamisli, ovdje bismo mogli primijeniti ove formule:
Posve sam miran, staloen i slobodan
(od droga)
pa sklapam prijateljstva sa starim i mladim
Potpuno sam miran, staloen i slobodan,
nimalo ne marim za droge (hai, sedative itd.)
Potpuno sam miran, staloen i slobodan,

167

svoje blinje volim kao samog sebe

Posvuda i u svako vrijeme radostan sam,
slobodan, staloen i drutven
Jasno razabirem svoj cilj,
postiem ga sigurno i tono
Potpuno sam miran, staloen i slobodan,
oslobaam se svladavajui sam sebe
Potpuno sam miran, veseo i staloen
slobodan sam samo tamo gdje vlada red
Danas krivnja, sutra pravo nita nije posve loe,
cilj mi je jasan, neizmjenjiv:
neprekidna staloenost

Budui da osobama koje ugroavaju droge treba ojaati

organizam i mobilizirati prikrivene obrambene snage, valja malo
razmisliti prije no to e pojedinac nai svoju posebnu
autosugestivnu zamisao. Ako je pak ovjek potpuno ovisan o
drogi, AT e vjerojatno moi posluiti samo kao jedna karika u
dugakom terapeutskom lancu. On bi rijetko mogao stvarno
zamijeniti droge. To isto vrijedi i za razliite oblike meditacija.
Nadomjetava li meditacija narkotike, to se ponekad dogaa,
ona postaje suparnik droge, narkomani je zlorabe i ona slui kao
nadomjestak za njih. Dodue, to je jo uvijek bolje nego da ovjek
sam sebe razara drogama.

Pomo za puae
Jelo i pie su lijepe stvari - ako umijemo s njima pravilno
postupati. Neumjerenost moe ovdje koditi jednako kao to
kodi posvuda.

Ono to preteak ovjek nesvjesno kani postii vadei hranu

iz hladnjaka, pua pokuava poluiti odabirui cigaretu: eli se
smiriti. Dijete zadovoljava tu oralnu potrebu siui palac. Pua
nadomjetava palac cigaretom, ali motiv je ostao isti. I palac i
cigareta slue u prvom redu za smirivanje: oni bi trebali ukloniti
osjeaj neuspjenosti, frustraciju. Te nauene reakcije traju sve do
u najranije djetinjstvo, sve do u dojenako doba, gdje je djetetovu
oralnu potrebu majka zadovoljavala svojom ljubavlju.
To nam objanjava zato mnogi ljudi ne mogu samo snagom
svoje volje odustati od puenja. Postali su ovisni
0 nikotinu. Nebrojene bezuspjene sugestivne metode i grupne
psihoterapeutske seanse dokazuju koliko malo mogu postii
takve metode i mjere kod strastvenih puV

saca.
Ovdje bi, meutim, trebalo opirnije govoriti o jo jednoj
metodi jer se ona moe dobro kombinirati s AT-om. To je aktivni
psiholoki trening koji navodno moe maksimalno poveati broj
nepuaa. Taj trening o kojem pie asopis Medicinal Tribune
razvio je nju-jorki lijenik Donald T. Frederickson.
On tvrdi da je puenje navika od koje se ovjek moe
1 oduiti. Lijenik ima u prvoj fazi zadau da kod boles nika izazove
osjeaj nelagodnosti, uvjerivi ga da je njegova bolest u vezi s puenjem. To
se openito moe postii bez potekoa. Prema Fredericksonu, ve u
lijenikovoj ekaonici moraju biti izloeni plakati i broure koji bolesniku
tumae koliko je nikotin tetan. Pepeljarama tamo nema mjesta.
Pravi trening poinje time da ovjek koji bi se htio oduiti od puenja
u toku prva dva tjedna smije puiti koliko god hoe. Zatim mora cigarete
jednu po jednu paljivo zamotati u papir i sve ih zaviti u omot. Poeli li
puiti, mora svaki put razmotati omot, zabiljeiti koliko je sati i ime se
upravo u taj as bavi. Za vrijeme puenja mora zapisati to pri tom osjea, a
na kraju mora ocijeniti uitak to mu ga je pruila upravo ispu-ena
cigareta. Pri tom cigareta koju je puio s najveim uitkom dobiva ocjenu
i, a ona koju je popuio potpuno automatski, dobiva ocjenu 5. Ve
samo to voenje zapisnika smanjilo je broj popuenih cigareta jer ih pua
nije s pravim uitkom u jednom danu nikad popuio vie od pet.

169

Osim toga zahtijeva Frederickson od svojih kandidata za nepuae da

sastave popis razloga zbog kojih vie ne ele puiti. Nakon etrnaest dana
ne smiju vie nositi sa sobom cigarete; moraju ih predati eni, tajnici ili
kojoj drugoj osobi u koju imaju povjerenja. Obitelj ne smije sabotirati takvo
herojsko djelo ve mora ozbiljno poduprijeti tek steeno samopouzdanje
novopeenog nepu-aa i priznati mu da se iskreno potrudio. Tako kae
Frederickson.
Opa psihika stabilizacija poluena pomou AT-a pripomogla je
velikom broju teajaca da smanje puenje ili da ga se potpuno odreknu.
Dakako da je nekoliko puaa dolo na trening jedino stoga da se pomou
AT-a odviknu od puenja. Meutim, upravo su ti puai vrlo rijetko uspjeli.
Tako je, na primjer, jednom 45-godinjem lananom puau za vrijeme
teaja uspjelo tek da neto manje pui. Unato tome bio je vrlo zadovoljan
treningom: postao je mirniji, spavao je vrsto i bez smetnji - za njega su to
bila dva neoekivana rezultata koji su ga vrlo razveselili.
Kad razmislimo o tome koliki su se ljudi uvijek iznova pokuavali
odviknuti puenja, sve dok im to na kraju ipak nije uspjelo, moemo
ovjeku koji se eli oduiti od puenja samo savjetovati da slijedeem
pokuaju pristupi jo sistematskije i da bude sam sa sobom strpljiv.
Kod oblikovanja autosugestivnih zamisli vano je produbiti motivaciju
da bismo stvorili zaista vrstu odluku. Brojni bi puai dodue htjeli
prekinuti s puenjem, kako im to savjetuje razbor, ali duboko u podsvijesti
hvataju se za stare navike kojih se ne mogu osloboditi. Takvi bi se mogli
posluiti ovim autosugestivnim formulama:
Puenje je za mene otrov,
nepuenje me ini slobodnim i radosnim
Puenje mi kodi,
nepuenje me ini slobodnim i ponosnim

Jedna mlada uiteljica nala je za sebe slijedeu auto-sugestivnu

zamisao: Hou da ivim bez otrova - Hou da radim bez otrova.

Tek kad je ovjek u sebe usadio te ili sline reenice, preporuujem da

prihvati i stare prokuane formule:
Posve sam miran i staloen, nimalo ne marim za cigaretu
(puenje) Posve sam miran i staloen, cigarete mi ispadaju
iz ruku

Ako se netko stvarno oduio od puenja, moda e se pokazati

potrebnim da poduzme odgovarajue mjere protiv debljanja do kojeg moe
u takvim sluajevima doi. Moda bi tu moglo pomoi geslo:
Puenje suvino, slobodan sam i sit

Pomo ljudima koje ugroava alkohol

Veina ljudi umije konzumirati alkohol, ali neki ne umiju. Neki
psihijatri smatraju da je ovisnost o alkoholu mnogo proirenija no to se
obino misli. Alkohol moe dovesti do psihike ili fizike ovisnosti; u
takvom sluaju moemo govoriti o alkoholizmu. To je teka bolest koja
prvenstveno napada ljude optereene jakim stresom (nezadovoljstvo
zvanjem, loe stambene prilike i drugo). Jednako kao to treba uiniti kod
narkomana, tako i kod alkoholiara treba ponovo razviti samopouzdanje,
sposobnost samosavladavanja, ustrajnost i vrstou. To je u pravilu
dugotrajan proces kod kojega moe AT igrati naroito pozitivnu ulogu. to
je bolesnik dalje od prave neutaive pohlepe za piem, to prije e mu AT
pomoi. Teki sluajevi ionako ne dolaze na teajeve - teajevi moraju doi
k njima.
Pratee mjere psihoterapeutske pomoi a nekad i analitike mjere
svakako su preporuljive u stadijima uz-napredovalog alkoholizma i
pojaane tolerancije. Provodi li alkoholiar autogeni trening, i njegov bi
brani partner takoer morao autogeno trenirati. Ve nekoliko puta su mi
ljudi koje je ugroavao alkoholizam, a i bivi alkoholiari koji sada aktivno

171

djeluju u klubovima bivih alkoholiara potvrdili da je AT bio za njih

koristan.
Za alkoholiare dolaze u obzir slijedee autosugestivne zamisli:
Potpuno sam miran, staloen i slobodan,
ne marim za alkohol, suzdrljivost me raduje
Nikad ne pijem alkohol: nikada, nigdje, ni u kojoj prilici
Potpuno sam miran, radostan i slobodan, nikad ne pijem i to
me raduje Nikad alkohol - to me raduje, ostajem vrsti
apstinent Konzekventan sam i takav ostajem, tako postajem
slobodan apstinent Svoj cilj polucujem
posve sigurno, hrabro i nepokolebljivo Polucujem svoj cilj i
ostajem kon-ze-kventan ap-sti-nent

Seksualne smetnje
Frigidnost je smetnja u sposobnosti eninog spolnog predavanja.
esto se razvija zbog neskladnosti spolnih partnera. Neki vjeruju a ona
izraava eninu nesposobnost da prihvati svoju ensku ulogu odnosno da
primi mukarca kao partnera. Bilo kako bilo, AT nas ui da se opustimo, da
se zadubemo, da se olabavimo i prepustimo se trenutku - to je za frigidne
ene vrlo vano. Zbog toga se ne treba uditi to mnoge sudionice teaja u
upitnom arku navode da im se ljubavni ivot sada mnogo bolje odvija ili
izravnije sada vie uivam u ljubavnim odnosima.
Thomas je jednoj 26-godinjoj eni preporuio ovako formuliranu
autosugestivnu formulu:
Sad sam u ljubavi leerna, aktivna i slobodna

i to s uspjehom.
Mukareva impotencija moe imati razliite uzroke. Za tekih bolesti,
impotencija je neto posve normalno. Kad se bolesnik oporavi, ponovo
postaje potentan ili

snaan kako bi glasio prijevod te latinske rijei. Impotencija se

osobito esto pojavljuje kod pogrenih neurotinih odnosa prema
ivotu i ljudima. Tko ih eli dijagnosticirati, mora im traiti
uzroke, ui staro iskustvo. Mukarci se obino stide tih neuroza,
osjeaju se povrijeenima u svom mukom dostojanstvu i zbog
toga ne vole o tome govoriti. Impotencija moe izazvati elju za
samoubojstvom, mami u alkoholizam i moe dovesti do vrlo
razliitih neugodnih navika. Treba je dakle shvatiti vrlo ozbiljno.
S pravom se kae da je bojazan da bismo mogli pogrijeiti
jedna od najteih pogreaka to je ovjek moe poiniti. Kod
impotencije oteava situaciju upravo ta mukareva bojazan da
e zakazati, da nee moi izvriti svoju funkciju, strah koji lei u
oekivanju. K tome pridolaze jo i drugi faktori, kao loa iskustva
u ranom djetinjstvu, kompleksi manje vrijednosti ili osjeaj
seksualne krivnje - da ih navedem samo nekoliko.
Bolesnik esto racionalizira svoju impotenciju, to jest
krivnju pridaje vanjskim okolnostima: premorenosti, tekom
duevnom radu ili se utjee pogrenom sublimiranju tvrdei da
ne mari za seksualnu aktivnost, da ga ona ne privlai itd.
Osim ostalih psihoterapeutskih metoda lijeenja, tu se i ATom mogu postii dobri rezultati. Kako se to pokazalo na naim
teajevima, AT moe u lakim sluajevima i kada nije rije o ve
dugotrajnoj impotenciji pomoi ak i bez druge potpore. Tako je
jedan 2,5-godinji student medicine otvoreno izjavio da je
njegova impotencija iezla uslijed samog osnovnog treninga i
bez stvaranja autosugestivnih zamisli. Drugi jedan student, koji je
takoer patio od impotencije, osjeao se, kako se sam izrazio
ponovo potpuno rehabilitiran.
Thomas preporuuje ovu autosugestivnu formulu:
Mala zdjelica je strujno topla i ostaje takva

Ako faktor smetnje lei kod partnera, moemo takoer kako je to s dosta humora predloio neki teajac - odabrati
reenicu:
173

Moja je ena ipak posve zgodna

Dakako da bi se i ene u obratnim prilikama - njezina

impotencija zove se frigidnost - mogla prilagoditi situaciji.
Jedan je nedavno oenjeni student pomogao sam sebi kod
preranog izbacivanja sjemena autosugestivnom zamisli koja zvui
paradoksno: Za vrijeme ljubavi - ne marim za ljubav. Mogla bi
se odabrati i zamisao:
Volim kao mukarac, posve mirno i dugo ili Mukarac sam
i volim kao mukarac dokle
god mogu

Masturbacija je prema Schultzu samo prolazni ili djeji

stadij ljubavi. Strah pred masturbacijom, osjeaj krivnje to ga
ona izaziva veinom je gori od same masturbacije. Snaan spolni
nagon koji se budi u mladiima tjera 97 posto mladih ljudi
mukog spola na samozadovoljavanje. Sport i fiziki rad mogu
malo obuzdati elju za masturbacijom. Naprotiv, ne moemo
preporuiti dijetu siromanu bjelanevinama koju su ranije davali
u takvim sluajevima. Tko se eli boriti protiv skrupula izazvanih
masturbacijom, mora odbaciti strah i gledati u masturbaciji neto
bezazleno. Tako se ui u seksualnom odgoju jer bi se inae kod
osjetljivih mladih ljudi mogli pojaviti kompleksi krivnje koji bi ih
pod odreenim okolnostima mogli ak navesti na samoubojstvo.
Ako mukarac masturbira jo i u braku, onda to znai da je
razoaran ili da zavarava sam sebe.
Jedna se autosugestivna formula esto pokazala dobrom:
Nimalo ne marim za masturbaciju

Osloboenje od straha
Mnogi autori vide u strahu osnovni znak neuroze ili njezinu
temeljnu smetnju. A budui da neuroza u najirem smislu spada

kod nas u svakidanje pojave, strah je nazvan evropskom

(Nietzsche) ili zapadnjakom boleu, premda ga praktiki
nalazimo posvuda gdje ive ljudi. Unato tome strah nije prava
bolest jer netko na nju reagira produktivno dok drugoga koi.
to je dakle zapravo strah i tjeskoba? Slijedei dan,
odgovorio je na to pitanje danski filozof Soren Kierke-gaard (18131855). U ivotu treba ovjek u prvom redu zauzeti pravilan stav.
Tko vesla u amcu, okree lea cilju prema kojem se kree. To
isto vrijedi za slijedei dan. Ako se ovjek zadubi u dananji dan,
on slijedeem danu okree lea, pie Kierkegaard u svom djelu
Pojam straha. Nastojimo li da sabrano i revno izvrimo
postavljenu zadau - znai da nam je ivot slobodan od straha.
Bojazan se moe izraziti takoer tjelesno u pojaanom
kucanju bila ili u ubrzanom disanju pri emu se pojaava krvni
tlak, a prvenstveno u znojenju. Istodobno mogu nastupiti i
parasimpatike reakcije kao to su proljev i povraanje. Ovamo
spada i pojaano napinjanje miia. Strah moe ovjeka natjerati
u bijeg, ali ga moe i zakoiti tako da ovjek nije vie u stanju da
bilo to poduzme.
to se ovjek vie boji, to nesigurniji postaje u svemu to radi.
Mora biti sposoban da podnese mrvicu neizvjesnosti - kako je
rekao Freud. I mrvicu nesigurnosti, jer i nesigurnost spada k
ovjeku. U svijetu vlada strah.
U tom smislu bili su nekad rod i obitelj zajednice za obranu
od opasnosti koja je pomagala slabe. Svi za jednoga. Danas je
obitelj esto manje zajednica, a vie svojta ije je srce televizijski
program. ovjek je vie nego ikad upuen na zdravstvene snage
koje lee u njemu samome. Na tome ne mogu nita izmijeniti svi
uspjesi medicine.
Oni pravi patnici meu ljudima su bojaljivci, oni koji su
vjeno zabrinuti. Oni veinom daleko vie trpe i proivljavaju
mnogo vie patnji od tjelesnih bolesnika. Kako je poznato,

175

bojaljiv ovjek umire mnogo puta -no unato tome mora

podnositi svoje stanje.
Oduvijek je poznat razorni besmisao brige: Zato ne brinite
za sutranji dan, jer e sutranji dan donijeti svoje brige. Svaki
dan ima dovoljno svojih vlastitih muka.
Evo nekoliko autosugestivnih zamisli:
Putam da me vode
Preputam se
slobodan sam (od straha); snaga nadolazi Putam se da
padnem ili Preputam se Pravi je uitak ivjeti
Slobodan sam i pun hrabrosti

Bojaljivi bolesnici koji se boje operacije ili posjeta zubaru ne

reagiraju na narkotina sredstva onako dobro kao to reagiraju
ljudi koji se ne boje. Ovdje mogu pomoi odreene
autosugestivne zamisli:
Slobodan sam i hrabar; rad (operacija) e
uspjeti
Slobodan sam i hrabar; ne marim za boli

I depresivne slike budunosti esto se mogu ublaiti pomou

AT-a. One se esto skrivaju iza tjelesnih potekoa kao to su
glavobolja ili bolovi u bokovima. Vjerojatno ne postoji ni jedan
jedini tjelesni simptom iza kojega se ne bi mogla skrivati
depresija. AT moe pomoi na poetku depresivnih
neraspoloenja pa ak i kod spreavanja samoubojstava, kako je
to dokazao Thomas. Slijedee autosugestivne zamisli pokazale su
se dobrima:
Uim ivjeti i voljeti
Svaki ivot je vrijedan da se proivi
Radostan sam i slobodan,

ne marim za tjelesne tekoe

Potpuno sam miran i staloen,
hrabro i slobodno gledam u ljude oko sebe
1 tako ivim dalje, smiono, veselo i vedro

Osloboenje od prisile
Prije se govorilo o prisilnoj neurozi, a danas razlikujemo nekoliko
prisilnih sindroma. Veinom se to stanje neurotikih smetnja pojavljuje ve
u djetinjstvu. Djeca sklona tome posebno su ozbiljna i toliko pedantna da
to nije nimalo djeje. Ve ovdje bi se morali roditelji umijeati, morali bi
takvoj djeci dopustiti da ponekad budu i neuredna: trebali bi pripaziti na to
da se dijete ne zadri, izraujui kolske zadae, sve do kasno uveer. Morali bi djecu odvojiti od svega to izgleda kao neka ceremonija.
Bolesnici koji trpe od prisile, boje se svih promjena u ivotu pa se
vrsto dre sadanjosti jer se boje da bi budunost mogla biti povezana s
jo veom nesigurnou. Blagi poznati oblici sindroma prisile oituju se, na
primjer, u tome da ovjek nekoliko puta provjerava jesu li netom zakljuana
vrata zaista zakljuana, je li elektrini tednjak iskopan, je li pogaeno
svjetlo u svim prostorijama i slino. U takvim se sluajevima katkad ak i
ulaenje u vlastiti stan, odnosno u sobu, pretvara u pravi obred. Neka je
domaica tiranizirala itavu svoju obitelj zahtijevajui od svakoga koji je
htio ui u kuu da najprije vani oisti cipele. To je onda svaki puta
nadzirala, pa makar zbog toga i jelo kasnije dolo na stol. Slian je ritual
uvela i za ulaenje u sobu za dnevni boravak. Savjetovano joj je da odabere
autosugestivnu zamisao:
Potpuno sam mirna i slobodna (od prisile), nimalo ne marim
za prljavstinu.

Poto se pokazao mali uspjeh, izmijenjeno je geslo Nimalo ne marim

za prljavstinu u Nimalo ne marim za prisilu kako bi se time sprijeilo da

177

se prisila ponovo pojavi u drugom obliku. Kuni je mir stvarno ubrzo

uspostavljen.
Daljnje prisilne aktivnosti su neprekidno pranje i ienje, a u prvom
redu stalno prebrojavanje. Neku vrstu prijelaza k prisilnim mislima ini
nekoliko praznovjernih obreda, na primjer izbjegavanje brojke trinaest ili
kucanje u drvo.
Na prisilne misli nailazimo esto. Netko sebi uvijek iznova predouje
smrt nekog prijatelja, umorstvo, nesreu i slino. Jedan se mladi student
tuio da mu se kod svake nezgodne prilike pokazuje pred oima slika
obraslog dijela enske stidnice. Taj dio nazivamo i Venerinim brijegom.
Student je posve sluajno stanovao na Venerinim breuljcima u Bonnu.
Jednostavnom autosu-gestivnom zamisli Potpuno sam miran i slobodan
od svih prisilnih misli, izgubila se njegova neuroza Venerina brijega.
Druga bi mogunost bila:
Potpuno sam miran i slobodan, ne marim ni
za koju prisilu

Autogena rastereenja i
popratne pojave

DUEVNO I TJELESNO STANJE U kojem se ovjek nalazi za vrijeme

autogenog treninga razlikuje se od normalnog stanja, ali i od sna
ili hipnoze. Psiho-fizioloko prekop-avanje iz normalnog stanja
u autogeno stanje popraeno je izmjenama duevnih i tjelesnih
funkcija. Ve smo uli da pasivnu koncentraciju AT-a moramo
shvatiti kao fazu izgradnje tijela, djelomino i kao fazu tednje
energije organizma.
Je li nekom ovjeku koji trenira AT uspjelo da postigne
prekopavanje, moe se dokazati elektroencefalo-gramom,
krivuljom mozgovne funkcije to je biljei elektrina struja.
Prema istraivanju O. Polziena, moe se injenicu da je dolo do
prekopavanja dokazati i pomou opadanja temperature u
crijevima, takozvane jezgrene temperature koja se pri
pokuajima provedenim na medicinskoj poliklinici u Wiirzburgu
u roku od jednog sata snizila za najvie 0,8 stupnjeva.
Ako su osobe na kojima je Polzien vrio pokuse bile
uzbuene ili su imale vruicu, njihova se temperatura nije snizila.
Pacijenti sa jezgrenim, dakle duboko usaenim neurozama nisu
se mogli prekopati ni onda ako su autogeni trening vjebali

179

nekoliko mjeseci, pa ak (u jednom sluaju) i dulje od godinu

dana, pie Polzien.
U ovom poglavlju elim manje pisati o normalnom djelovanju, ve vie
o neobinom koje bi mnogog sudionika moglo navesti na to da se potpuno
odrekne autogenog treninga.
Na tom je podruju njemako-kanadski lijenik W. Luthe radio
sistematski. Jo emo se vratiti na njegove izvrsne radove.

Kod vjebe za teinu

Tko u lijenikovoj ordinaciji ui autogeno trenirati, taj e openito,
kako to zahtijeva i Schultz, tek onda prijei na slijedeu vjebu kad ovlada
vjebom za teinu. U teajevima na narodnim sveuilitima to se ne moe
provesti: na njima se radi prema neizmjenjivom rasporedu rada, to
redovito nije skopano s potekoama. Polaznik zajednikog teaja ima, s
druge strane, mnogo koristi od nebrojenih pitanja to ih postavljaju ostali
teajci. Iz odgovora na ta pitanja upoznat e granice izmeu djelovanja i
nuzgrednog djelovanja, izmeu onoga to je obino i to je neobino.
Uslijed toga e postati sigurniji od ovjeka koji AT vjeba sam, pa ak i
onda ako je taj drugi uio kod priznatih strunjaka.
Brojne osjete koji se pojavljuju za vrijeme vjebanja teine moramo
protumaiti kao efekte poputanja napetosti u miiima, a esto i u krvnim
ilama. Pojavljuju se i simptomi koje nipoto ne smijemo smatrati
bolesnim ili neobinim: rastezanje, bolna teina, trzaji, mravci,
vibracije i osjeaji gluhoe. Svi oni ubrzo ieznu kod dosljednog vjebanja.
esto se takvi autogeni ispadi pojavljuju kod rastereenja previe
optereenih podruja mozga (Luthe).
Schultz govori o osjeajima tuinstva, na primjer ako ovjek osjea
kao da su mu nateeni prsti, kao da uope vie nema udova, kao da mu
se poveala ruka, kao da je teka poput olova, kao da se stapa s
podlogom, odnosno kao da uope nije vie njegova.

180

Velik je broj mogunosti autogenih rastereenja be-sadrajnog

abreagiranja (Schultz). Nisu ograniene samo na vjebu za teinu ve se u
istom ili slinom obliku nalaze kod svih vjebi nieg stupnja. Kad trening
traje ve dulje vrijeme, oni redovito iezavaju. Zbog toga teajcima gotovo
uvijek savjetujemo da dosljedno vjebaju dalje i da se na te pojave ne
obaziru. Vjebamo li predugo i elimo li provesti vjebe osobito dobro, moemo se ukrutiti to zna imati kao posljedicu neugodne osjete. Katkad pri
tom iezne ve polueni osjet teine.
Neki bolesnici dosegnu osjet teine tek nakon viegodinjeg treninga.
Tako Schultz govori o nekoj 56-go-dinoj medicinskoj sestri koja je tek
nakon dvije godine uzaludnog truda uspjela postii prvi osjet teine.
Posebno aktivnim ljudima ponekad je teko dopustiti da se s njima neto
zbiva, da im neto nadolazi.

Kod vjebe za toplinu

Kod svih se vjebi mogu pojaviti trzaji miia u razliitim dijelovima
tijela, drhtanje, nekontrolirani pokreti miia, smijeh, kaalj, kihanje,
poveano izluivanje sline, zijevanje, titranje onih kapaka, izljev suza,
gutanje, munina i drugi simptomi. U velikom teaju dolazi za vrijeme
autogenog treninga poputanja napetosti esto do glasnog kruljenja u
elucu, na to upozoravam ve prije poetka vjebi da teajcima ne bi bilo
bez razloga neugodno. Okolnost da moe doi takoer do erekcija, pa i dodue vrlo rijetko - do ejakulacije, pokazuje nam kako razliite mogu biti
popratne pojave.
Kod vjebi za toplinu mogu se nekad pojaviti i neoekivane
paradoksne reakcije, tako da ruke postanu hladne umjesto tople. Vjeba se
unato tome nastavlja jer paradoksne reakcije openito nestaju

usporedo s nastavkom treninga. Kad nikako ne bi nestale - kod

nas se to jo nije dogodilo - morali bismo razmisliti o tome nije li
dolo do vrlo rijetke izmjene kod koje bismo sami mogli zadati
protuslovnu autosugestivnu formulu: Ruke su ugodno hladne.
181

Katkad se pojavljuju jaki trnci koji mogu potrajati i kratko

vrijeme nakon prekida vjebe. Isto tako moe ruka osobito jako
pei. Dosljedan i odluan opoziv gotovo je uvijek dovoljan da
ukloni takve smetnje. Jednom smo nekoj sudionici teaja koju je
desna ruka neugodno pekla morali savjetovati da prve dvije
vjebene formule preinai: Desna ruka ugodno teka i topla.
arenje se zatim polako izgubilo. Analiza bi vjerojatno
iznijela na javu to se iza toga skrivalo.
Otprilike polovina teajaca osjeti toplinu u ruci ve pri
prvom pokuaju. Najprije je osjete u podlaktici, kad nastave
trening u nadlaktici, a naposljetku dolazi do generalizacije,
osjet topline se proiri i na drugu ruku i nogu. Bolesnici zapisuju
u svoju biljenicu: Strujanje topline u podlaktici, pulzatorna
toplina, itava ruka je teka i topla, toplina tee kroz itavu
ruku. Kad je postignuta generalizacija, teajci zapisuju: Kroz
itavo se tijelo prelijeva topla struja, ili itavim tijelom struji
toplina.
itav se AT zasniva na uspjenom doivljavanju teine i
topline. Katkad generalizacija osjeta topline zahvaa i glavu.
Dolazi do poplave topline u glavi koja, uostalom, nije poeljna.
Pomou predodbe toplina struji u noge moe teajac sam sebi
pomoi.
Opozivanje topline ne bi teoretski bilo previe vano. Toplina
se ionako sama po sebi izgubi najmanje za jedan sat jer su
stijenke krvnih ila elastine. Ipak je potrebno da toplinu
odluno opozovemo budui da smo istodobno postigli i osjet
teine. Zaostane li u ruci taj osjet teine, moe to, kako smo ve
naglasili, dovesti do lakih smetnji. Teina u nogama izgubi se,
naprotiv, sama po sebi.
Ovdje moramo jo jednom upozoriti na to kako je vana
pasivna koncentracija. U istraivanjima provedenim u Japanu
zamoljene su osobe koje su se podvrgle pokusu da sebi aktivno
predoe: elim svim sredstvima da mi se ruke zagriju.
Dogodilo se ono to se moglo i oekivati: krvne ile su se suzile
182

pa se uslijed toga smanjila koliina krvi koja je prolazila kroz njih.

Teajac je u rukama osjetio hladnou. To ve znamo: elja da
neto obave osobito dobro moe mnogim teajcima oteati
provoenje autogenog treninga.

Kod vjebe za srce

Osjeti u srcu za vrijeme treniranja su po prirodi stvari
raznovrsni. U zapisnicima meu ostalim stoji: Kucanje srca
osjeam kao mukle udarce, ili osjeam ritmike udarce o prsni
ko. Jedna 6i -godinja sudionica teaja osjeala je u sebi mijeh
koji dosie do vrha. Jedan je teajac osjetio srce kao veliku
loptu koja se stee, a drugi kao udaranje valova, dok ga je neki
kapetan trgovake mornarice usporedio s morskim mlatom.
Iznimno se pri vjebi za srce mogu probiti i raniji doivljaji.
To se dogodilo i jednoj izvanredno osjetljivoj profesorici kojoj je
u to vrijeme bilo 38 godina. U mladosti je doivjela neto to ju je
kasnije jo dugo vremena uznemiravalo. Kad je jednom
zamiljena prolazila kraj neke tvornice, iz jednog je ventila pod
jakim pritiskom zaitao plin. Budui da je ona to itanje
povezala sa sadrajem svojih misli, doivjela je mali ok. Pri
vjebi za srce taj je doivljaj opet izbio u sjeanje; bilo joj je kao
da joj srce kuca kroz ventil. Uspjeli su joj pomoi jednom
vrstom ponitavanja autogenih reakcija.
Pri vjebanju srca u naim se teajevima uvijek nae poneki
teajac kojem pri tom pone srce burno kucati ili se u njem
javljaju neugodni bolovi. Svi su oni ve i prije imali odreenih
tekoa sa srcem ili su se tih vjebi prihvatili puni posebnog
iekivanja. Luthe je kod 86 posto bolesnika koji su se tuili na
neugodne srane simptome za vrijeme vjebanja ustanovio da su
ve i prije imali prikrivene srane smetnje povezane sa strahom.
Prijedloge da se vjebe za srce uope izbace Luthe je odbio kao
183

to je to odbila i veina drugih autora budui da ta vjeba inae

daje pozitivne klinike vrijednosti.
Ako se ta sporedna djelovanja pojave samo jednom - to su,
uostalom, preteno paradoksni efekti - trening e se nastaviti u
uobiajenom obliku. Katkad savjetujem i to da se formula
izmijeni u Srce radi ugodno mirno (i jednolino).
Razumljivo je da se sva ostala u prijanjim poglavljima
spomenuta rastereivanja mogu pojaviti i pri vjebi za srce: ona
ionako nisu znaajna za jednu odreenu vjebu. Tako, na
primjer, osjete teine i topline moemo u podruju srca zamijetiti
i kod drugih vjebi, ali najee ih zapaamo kod vjebi za srce i
za disanje.

Kod vjebe za disanje

I disanje se doivljava vrlo raznoliko. Sada se sastojim samo
jo od disanja, kao da u mene prodire svemir i zatim opet izlazi
iz tijela, disanje me die poput morskih valova, upravo je
tako kao da itavo tijelo die - stoji u zapisnicima teajaca.
Dvije su mi majke rekle da su njihova jedanaesto-godinja
djeca za vrijeme treninga zaboravila disati pa da su zapala u
pravu potekou s disanjem. Za vrijeme teaja nismo to uope
zapazili. Uostalom, dogaa se da i odrasli za vrijeme treninga
zaborave disati i zapadnu u potekoe. Takve se smetnje, nastale
pri usklaivanju sranih i dinih funkcija, lako mogu ukloniti
autosuge-stivnom zamisli: Srce i disanje posve mirni i pravilni.
S cjelokupnim prekopavanjem koje kod iskusnih teajaca
poinje ve s vjebom za teinu, opada i volumen udahnutog
zraka prosjeno za 14 posto, kako je to svojim istraivanjima
dokazao Polzien. Mnogi teajci osjeaju ve za prva dva sata
vjebi posve subjektivno da im se ritam disanja uskladio i
184

usporio. To tipino disanje za udubljivanje ne prati nikakva

izmjena u radu srca.
Diemo li pravilno, onda disanje djeluje na srane funkcije
smirujui ih. Zbog toga mu moemo dati prednost kod bolesnika
koji su ve imali potekoa sa srcem.

Kod vjebe za trup

Otprilike jedna treina teajaca osjea ve kod prve vjebe za
trup ugodnu toplinu u itavom tijelu, slabo izraenu toplinu u
podruju eluca, jasno i toplo pulsiranje negdje u dubini
tijela, osjet toplog strujanja u podruju oba bubrega ili pak
samo slabi osjet topline u podruju eluca. Tko dobro ovlada
vjebom za trup, poboljat e itav uinak to mu ga daje AT.
Upadljivo dobro se dadu ostvariti teina i toplina. Moe,
meutim, doi do neugodnih osjeta u trbunoj upljini, do
titanja u elucu, do greva ili do munine.
Munina moe, uostalom, imati i druge uzroke. Jednom je
soboslikaru pozlilo samo onda ako je bio podvrgnut stranoj
sugestiji. Tome sam i ja bio kriv. Budui da sam upravo u to
vrijeme gradio kuu, pa sam se, kao i mnogi drugi vlasnici kue u
gradnji morao silno ljutiti na nesavjesne obrtnike i graevinske
poslovoe; rekao sam na tom teaju da mnogi obrtnici ne trebaju
autogeno trenirati jer ih nikada ne mui savjest, pa tako nikako
ne mogu doivjeti stres. Dakako da sam najprije upitao nalazi li
se u dvorani sluajno koji obrtnik. Moj se soboslikar, na alost,
nije javio. Svakako se duboko u podsvijesti osjetio solidarnim sa
svojim drugovima obrtnicima pa je na moje sugestije ubudue reagirao
muninom - a da pri tom nije razabrao povezanost zbog koje je dolo do
takve reakcije. Meutim, potekoe koje su ga dovele na teaj ipak su se
popravile. Izjavio je da je uspjeh teaja za nj bio dobar.

185

Pri vjebi za trup odvijaju se u trbunoj upljini bez smetnji pokreti

crijeva, a ulazak hrane u eludac i izlazak iz njega teku posve normalno.
Prokrvljenje trbune sti-jenke isto se tako pojaava kao i njezino gibanje.
Pri tom eludac kod te vjebe gotovo isto toliko esto krulji kao i kod
vjebe za teinu.
Neki se 24-godinji slubenik potuio na krajnju osjetljivost za
vrijeme vjebanja i naglo trzanje itavog tijela koje se iri iz sunanog
spleta. Unato tome nije trebalo prekinuti vjebu za trup. Naa
ravnateljica kole pisala mi je: Reguliranje disanja mi uspijeva, ali vjeba
sa sunanim spletom nikako. Nou iezavaju nervozne boli u trbuhu i
elucu, ako ga pokrijem objema rukama pa se smirim i opustim. Kad ujutru
ustanem, primjenjujem formulu: Sve je okruglo, glatko i mirno . . . (pri
tom mislim na rad u koli koji me oekuje!)

Kod vjebe za glavu

Ako neki teajac smatra da tom vjebom ne vlada jo dovoljno dobro i
da mu je lice jo napeto, moda e mu pomoi Schultzova dodatna
formulacija. Lice visi ugodno teko te Binderova reenica Crte lica
posve glatke i oputene.
Ve davno je nekoliko autora upozorilo na to da vjeba za glavu u
treningu prije spavanja moe dovesti do toga da upravo zbog nje zaspimo.
U tom se sluaju preporuuje da se uveer preskoi vjeba za glavu ili da se
odabere autosugestivno geslo Svejedno mi je hou li zaspati ili neu.

I kod vjebe za glavu pojavljuju se brojne popratne pojave,

ali treba gotovo uvijek nastaviti s vjebom. Tu vjebu ne bismo
smjeli ispustiti. Tko teko uspijeva osjetiti hladnou, moe malo
ovlaiti elo, tako da e mu hladnoa uslijed isparivanja olakati
da zamisli taj osjet. Kasnije emo onda odbaciti tu pomonu
mjeru.
esto se teajci tue na vrtoglavicu koja je, meutim, uvijek u
toku daljnjeg treninga iezla. Vie od polovine teajaca izjavljuju
186

da su za vrijeme vjebanja postali malo pospani. Dosta velik broj

zapada za vrijeme treniranja u teaju u stanje slino snu, pa ak
pri tom i stvarno zaspu. Budui da vjebamo uveer, a veina
teajaca je prola dugaak naporan radni dan, nije to nipoto
udno. Kod tue sugestije moe se ta sklonost spavanju zapaziti
ee nego kod autogenog treninga. Meutim, pomou jednostavnog i energinog opozivanja dosad su svi teajci bez
radikalnih metoda bili istrgnuti iz Morfejeva naruja.
Ne obaziremo li se na broj autogenih izbijanja i popratnih
pojava i sudimo li samo prema teini simptoma, moemo posve
jasno ustanoviti: ma kako este bile sporedne pojave, ma kako
neugodne mogle biti u pojedinom sluaju - opasne po ivot su
izvanredno rijetko, ako se o takvoj opasnosti uope i moe
govoriti.

Druge popratne pojave

Autogena izbijanja i popratne pojave oituju se gotovo kod
svih vjebi, ali nekad se usredotouju na jednu odreenu vjebu.
Posve openito moemo rei da se najee pojavljuju kod vjebe
za teinu. Samo zbog toga su tako opirno opisane u tom
poglavlju kako bi poetnik znao da su takve popratne pojave
normalne i da treba mirno nastaviti radom. Ako ih teajac koji
vjeba zna, nee se poplaiti, nauit e da je to neto uobiajeno
pa hladnokrvno nastaviti s vjebanjem.
Meu pojave koje jo nismo spomenuli, spadaju i nelagodni
osjeti u podruju spolnih organa; osjet umrt-vljenosti ili napetosti
u prstima; osjet da kroz tijelo prolazi elektrina struja; osjet
izmjene u poloaju tijela i osjet da je neko udo odvojeno od tijela;
osjeaj potrebe za kretanjem; osjet ukruenosti i nepokretnosti;
smetnje u ravnotei; vrtoglavica; lebdenje, te munina.
187

Meu akustina izbijanja ubrajaju se: sluni utisci kao to su

glasovi, glazba, zujanje ili drugi zvukovi. Nekad se javljaju
iluzionantni zvukovi: teajac ih osjea kao da su glasniji nego to
u stvari jesu, jae ga smetaju. Moe se, uostalom, dogoditi i to da
se teajcu uini da se glasovi gube u daljini, sve dok na kraju
uope ne uje to se oko njega zbiva. Posve je druga stvar kad
iskusni teajac AT-a uope ne doputa da mu u svijest prodru
zvukovi iz okoline.
Luthe upozorava da se psihike popratne pojave mogu javiti
osobito na poetku vjebe za teinu, one se zatim u toku daljnjeg
treninga postepeno gube. Najee se pojavljuju osjeaji straha,
ali mogu se pojaviti i tek nakon treninga. Depresivna, ali takoer
i euforika stanja nisu rijetka. Kadto se moe pojaviti potreba za
njenou ili osamljenou. Teajci postaju ponekad nemirni,
tako da prekidaju vjebu. Kako kae Luthe, autogena izbijanja
pokazuju svoj posebni princip lijeenja samog sebe vlastitom
snagom. To su procesi rastereivan ja u centralnom ivanom
sklopu koji neutraliziraju i bitno pridonose normaliziranju i
oporavku. Ako je autogeno naelo pravilno usklaeno, moe
mozak preuzeti autogeno upravljanu funkciju rastereenja koja
sama lijei.

Vizionarne i intelektualne popratne pojave

Pod vizionarnim izbijanjima razumije Luthe simptome kao
to su pojave svjetlosti ili tame koje se esto

188

pojavljuju u boji, veinom su pokretne, ali mogu biti i nepokretne. Ve

prema tome iz kojeg podruja mozga izviru, te su vizionarne predodbe
razliite. Iskrice ili titrave zvjezdice proistjeu iz drugog podruja mozga
nego to potjeu slike iz sjeanja ili neke vrste filmskih vrpci koje se
mogu razviti u prave pravcate cineramske predstave. Ovamo spadaju
osjeajno naglaena izbijanja i psihike popratne pojave o kojima je bilo
govora.
Kako Luthe kae, gotovo 50 posto teajaca ima potekoa s
koncentracijom. Od prave poplave ideja i misli pati ak vie od dvije
treine teajaca. Tekoe kod koncentracije te strujanje misli - Luthe ih
zajedno naziva intelektualne popratne pojave - oigledno se povlae u
daljnjem toku teaja. Prema Lutheovim istraivanjima 45 posto teajaca
imalo je potekoa s koncentracijom kod vjebe za teinu, ali kod vjebe za
elo imalo ih je svega jo 7,1 posto.
Struja tih pridolih misli sastojala se djelomino od ostataka misli
toga dana, dijelom se radilo o osobnim problemima to ih je ovjek htio
jo rijeiti ili o stereotipnim prisilnim mislima.

Zaudni popratni uspjesi

Premda autogena izbijanja imaju svoj smisao, teajci ih ipak osjeaju
kao neto to ih smeta. Sad bismo trebali jo samo kratko upozoriti na
uspjehe to ih teajci prvobitno uope nisu namjeravali postii. Takvi
popratni uspjesi iznenauju, meutim, samo laika.
Tako nam jedna 55-godinja tajnica pie, da se na teaj AT-a javila
da bi lake svladala svoje duevne probleme. Vrlo se iznenadila kad se
pokazalo vie uspjeha nego to se to ona usudila ponadati. Ona pie:
Zdravstveno stanje mi se popravilo, a u prvom redu mnogo lake
podnosim duevna optereenja. Probit
189

lemi nisu vie nerjeivi. Spavam uglavnom mirnije i bolje. Dok

sam prije duge sate leala u postelji budna, a problemi su
neprekidno rasli, AT mi je omoguio da ubrzo zaspim. Danju sam
na radu svjeija. Ne umaram se vie tako brzo. Imam vie
povjerenja u budunost. Vie se nieg ne bojim. Osjeam da sam
snanija i radosnija.
Neki 48-godinji orijentalist pie: Kod AT-a me najvie
zapanjilo to da moj kritiki odnos prema ivotu nipoto nije
onemoguio uspjeh. Njegove potekoe sa elucem i crijevima
poboljale su se za otprilike 60 posto, a njegove nepravilne
sistole - ija je osnova bila neredovito kucanje srca - potpuno su
iezle.
Neki 3 0 -godinji slubenik pokuao je da naui AT prema
Schultzovoj monografiji namijenjenoj lijenicima. To mu nije
uspjelo. Sad je vjebe nauio ve pri prvom pokuaju, pa
izvjetava: Smirio mi se itav ivani sistem i krvotok. To sam
osobito ugodno osjetio za vrijeme vjebi u toku popodnevnog
odmora. Vjeba me jaa, smiruje i daje mi novu snagu. Ne trpim
vie od zaepljenosti. Noge su mi bolje prokrvljene.
Da bi pojaala svoju sposobnost koncentracije i uenja
prikljuila se autogenom teaju neka 48-go-dinja struna
suradnica. U upitni arak je zapisala: Vrlo sam se iznenadila
upravo zaudnom djelovanju AT-a. Kao temperamentnoj i ne ba
previe uravnoteenoj eni prijeko mi je bila potrebna
mogunost da uvijek iznova ovladam sobom. Sad mi to uspijeva.
Iezle su potekoe od kojih sam trpjela zbog pojaanog
djelovanja lijezde titnjae i niskog krvnog tlaka. Kao
autosugestivnu formulu odabrala je: Lako se koncentriram i
dobro uim, pamtim sve.
Neki visoki slubenik iz ministarstva poalio je to je tek u
dobi od 57 godina nauio autogeno trenirati. Kako sam ve
odavno mogao sam sebi olakati ivot! Nestala su psihika i
fizika ukruivanja. Gotovo sam potpuno izgubio kronine
eluane potekoe zbog ira na elucu. Sada sam naposljetku
onakav kakva sam sebe zamiljao: potpuno smiren - gotovo bih

mogao rei, nadmoan. Kao autosugestivnu zamisao primijenio

je jedino: Potpuno sam miran i staloen.
Neki 51-godinji trgovac podnio je izvjetaj koji ovamo spada
i zbog popratnih pojava: Ve otprilike zo godina patim od
posljedica zalijeene tuberkuloze kraljenice i operativnog
odstranjenja desnog bubrega. Medu ostalim, imam labilni visoki
krvni tlak, nedovoljno prokrvljene noge, a unatrag deset godina
patim od reci-divnih trigeminusnih neuralgija. Zbog toga sam ve
prije dulje vremena poeo sam sebe pouavati u AT-u, ali nisam
postigao dovoljan uspjeh. To jest, kod vjebi za srce i disanje
zastao bi mi dah, a i srce bi zatajilo. Na teaju se pomou tue
sugestije odmah pokazao uspjeh u svim vjebama. No poto kod
autogenih vjebi osjeam bolove u srcu i neugodan osjet pritiska
- a to isto mi se veinom dogaa i kod vjebi za disanje - ja ve
neko vrijeme preskaem te dvije vjebe pa misli, poto osjetim
toplinu u nogama, neposredno upravljam na sunani splet, a
odavde na osjeaj topline u zatiljku. Svjesno preskaem i hladno
elo jer mi hladnoa izaziva neural-giju. Vrlo sam lako uspio
postii ritam rada srca i disanja i to tako to sam svoja kratka
gesla, veinom sastavljena samo od jedne ili dvije rijei, na
primjer Mirno - teko -noge tople - toplina struji - zatiljak topao
- glava bezbolna tako uklopio u odvijanje mojih tjelesnih
funkcija da ih izgovaram izdiui zrak pri disanju pa s time i utihnjuju. Svoje bih uspjehe mogao nakon tih sedam tjedana sabrati
ukratko kako slijedi: a) Osjeti postignuti vjebom pojavljuju se
vrlo brzo, isto se tako brzo pojavljuje i osjet topline u nogama
koje su inae veinom hladne; b) Ve nakon kratkog vremena
osjetio sam jasno smirivanje, podjednako stiavanje srane
aktivnosti i disanja kao i oputanje u misaonom podruju; c)
Usporedo s time smanjuju mi se trigeminusni bolovi, a ponekad i
potpuno iezavaju, premda se prije fizikom terapijom nikako
nisu mogli ukloniti.

191

PREGLED
Autogeni trening, nii stupanj
Vrst vjebe

Smirivanje

I Vjeba za teinu
.
2 Vjeba za toplinu
.
Vjeba za srce

3
4 Vjeba za disanje
5 Vjeba za trup (sunani splet)
-

Autosugcstivna zamisao

Djelovanje

Potpuno sam miran

Ope smirivanje tijela i psihe

Desna (lijeva) ruka posve teka*

Oputanje miia, ope smirivanje

Popratne pojave

Mogua su svakovrsna autogena izbijanja.

Naknadna djelovanja uslijed pogrenog
opozivanja
Autogena izbijanja

Desna (lijeva) ruka posve topla

Oputanje krvnih ila i smirivanje

Srce bije posve mirno i jednolino

Usklaivanje rada srca, smirivanje

Autogena izbijanja: uslijed orijentacije na

iekivanje, uslijed sjeanja na smetnje mogu se
pojaviti fizike potekoe

Disanje posve mirno (i jednolino)

Usklaivanje i pasivizacija disanja,

smirivanje

(Kao gore)

Sunani splet (trup) strujno topao

Oputenje i meusobno usklaivanje svih

trbunih organa, smirivanje

(Kao gore)

6
.

Vjeba za glavu

elo ugodno hladno

Hladnija, bistrija glava, oputanje krvnih

ziia u glavi, smirivanje

{Kao gore)

* Usmjeravanje na mir moemo samo kod odreene indikacije smatrati samostalnom vjebom: openito vrijedi kao usmjereni umetak u smislu
Schultzovih navoda.

PREGLED
Autogeni trening, nii stupanj
Vrst vjebe

Autosugestivna zamisao

Djelovanje

Smirivanje

Potpuno sam miran

Ope smirivanje tijela i psihe

I
.

Vjeba za teinu

Desna (lijeva) ruka posve teka*

Oputanje miia, ope smirivanje

2 Vjeba za toplinu
.
3- Vjeba za srce

Desna (lijeva) ruka posve topla

Oputanje krvnih ila i smirivanje

Srce bije posve mirno i jednolino

Usklaivanje rada srca, smirivanje

Disanje posve mirno (i jednolino)

Usklaivanje i pasivizacija disanja,

smirivanje

5- Vjeba za trup (sunani splet)

Sunani splet (trup) strujno topao

6
.

elo ugodno hladno

Oputenje i meusobno usklaivanje svih

trbunih organa, smirivanje
Hladnija, bistrija glava, oputanje krvnih
ila u glavi, smirivanje

4 Vjeba za disanje
Vjeba za glavu

Popratne pojave

Mogua su svakovrsna autogena izbijanja.

Naknadna djelovanja uslijed pogrenog
pozivanja
Autogena izbijanja
Autogena izbijanja: uslijed orijentacije na
iekivanje, uslijed sjeanja na smetnje mogu se
pojaviti fizike potekoe
(Kao gore)

(Kao gore)
(Kao gore)

* Usmjeravanje na mir moemo samo kod odreene indikacije smatrati samostalnom vjebom: openito vrijedi kao usmjereni umetak u smislu
Schultzovih navoda.

NEKI

Vii stupanj
autogenog treninga

TEAJCI SPONTANO DOIVLJAVAJU BOJE I SLIKE ve na niem

stupnju autogenog treninga. Budui da svoje vie teajeve odravam
neposredno prije niih teajeva, ja sam na kraju svakog mog nieg teaja
spomenuo neke osobito istaknute doivljaje iz vieg teaja. Uslijed toga je
broj doivljaja koji odgovaraju viem stupnju treninga porastao kod
poetnika od prosjena dva na otprilike pet, pa i sedam posto.
Na teajevima meditacije za mlade ljude mogao sam zapaziti da
mladenaki poetnici gotovo isto toliko puta doivljuju boje i slike kao to
ih doivljuju iskusni AT-te-ajci. Unato tome, za sudjelovanje na viem
teaju traim potpuno, sigurno i brzo ovladavanje opom tehnikom nieg
teaja (Schultz).
to razumijevamo pod brzim ovladavanjem? Tko je realizirao sadraj
formula za otprilike jednu minutu, ispunjava uvjete za sudjelovanje na
viem teaju autogenog treninga. Neki se teajci stvarno uspijevaju prekopati za tren oka. Upadljivo jednolino opisuju stanja to su ih postigli da
svoje tijelo osjete kao toplu i teku masu iznad koje se uzdie hladna glava.
Na viim teajevima openito sudjeluje 12 do 18 teajaca: katkad ih je
manje, katkad vie. Vjebanje u neprikladnim kolskim klupama ne smeta
mnogo; dakako da bi ono bilo ugodnije kad bi teajci leali. Svi teajci
pripovijedaju o ona dva ili tri doivljaja za vrijeme vjebanja te o
posebnostima njihovih kunih vjebi. Ako smatraju da je sadraj njihovih

195

doivljaja za vrijeme vjebi previe osoban, mogu o tome govoriti s

voditeljem teaja u etiri oka neposredno poto je sat teaja zavren.
Sudionici vieg teaja dolaze na vjebe redovitije nego sudionici niih.
Na viim je teajevima postupak openito individual-niji pa teajci
mogu sami stavljati prijedloge u pogledu izbora vjebi. Ako netko poznaje
sline postupke (oblike meditacije, transcedentalnu meditaciju, jogu, zen i
druge) - kao to se to danas dogaa - vre se usporedbe, a nekad se mogu
vjebe provesti i prema drugim metodama. Ve prema sastavu teaja i
prosjenoj dobi teajaca daje se prednost odreenim vjebama a ne mora se
ni strogo pridravati redoslijeda.

Redoslijed vjebi
Vjebe poinju time da se teajci ve na poetku sada saetih i
zgusnutih vjebenih formula zagledaju unutra i prema gore kao to to
preporuuju stare metode padanja u trans. Kratkovidni ljudi moraju pri tom
biti opre-

196

zni, pa neka radije usmjere pogled na vrh nosa. im se pojave

kakve nelagodnosti, trebat e odustati od tih potpornih mjera.
Formula za vjebanje je u svih sedam (ili osam) dvostrukih
sati nastave jednaka:
Mir - teina - toplina -srce i disanje posve mirni i jednolini tijelo strujno toplo - elo ugodno hladno -Mir se produbljuje pred unutranjim oima pojavljuje mi se slika
(3-5 X J
Slika (boja) postaje sve jasnija (otprilike z X ) Slika stoji
preda mnom posve jasna (otp. i X )

Opoziv se vri takoer uvijek na isti nain:

Slike (boje) se postepeno povlae slike postaju nejasnije slike su posve iezle Brojim do est, kod est se osjeam
posve miran, svje i raspoloen
Jedan: noge su lagane dva: ruke su lagane tri i etiri: srce i disanje potpuno normalni
pet: elo normalne temperature est: ruke vrste - duboko udahnuti i otvoriti
oi

Vjeba redovito traje otprilike 10 do 20 minuta. Osjetimo li

kakvu nelagodnost, treba je odmah opozvati. Na naim
teajevima nitko nije poelio da vjeba dulje od petnaest minuta,
ali ako teajci lee, vrijeme se esto prekorai. Tako Schultz, na
primjer, pripovijeda o stanju transa koji je potrajao pola sata pa
do jedan sat.
Prvi dvostruki sat poinjemo vjebom u kojoj vanu ulogu
igra katatimno doivljavanje slika to ga nazivamo takoer i
198

igrom simbola. Kod te tehnike sanja-nja na javi, za koju se

zalae psihijatar H. Leuner iz Gottingena, ovjek sebi predoava
zelenu livadu, a pri tom vodi rauna o vremenu, o doba godine, o
ivotinjama i ljudima, a u prvom redu o granicama livade.
Voditelj teaja moli teajce da s livade pou do potoka, da se u
njem okupaju, a zatim pou do izvora.
Navodimo dva primjera. Jedna je jedanaestogodinja teajka
navela: Livada je bila sa svih strana okruena kolutovima
bodljikave ice. Savjetovali su joj da slijedei put potrai izlaz ali na slijedeoj je vjebi vidjela da je livada okruena visokim
zidom. Na treoj je vjebi napokon nala mala vrata pa je mogla
napustiti livadu i krenuti uz potok. Na kraju teaja vidjela je
otvorenu livadu bez granica pa se osjeala slobodnijom i oputenijom.
Jedan sedamnaestogodinji gimnazijalac je iznio: Livada je
bila prava kaljua . . . bacio sam se odjeven u potok. . . vrelo je
izbijalo iz fekativnog kanala. Kako se iz te slike moe razabrati,
taj se mladi nije htio razo-djenuti pa da se ne razotkrije ni u
prenesenom smislu, izostao je s teaja.
Ve na ta dva primjera moemo razabrati simbolini znaaj
onoga to ovjek u transu vidi ili doivi. Igra simbola izvrsno je
prikladna za to da brzo pomogne ljudima koji su psihiki
pomueni.
Slijedea se zadaa sastoji u izazivanju predodbe najmilije
boje; ona ne mora biti identina s vlastitom bojom o kojoj se
teajci veinom porazgovore na prvom dvostrukom satu i obrade
je.
Drugi sat ponovo poinje s vjebom s podruja igre
simbola; teajac, na primjer, dobiva zadau da u slikovnim
predodbama pregleda neku praznu kuu od podruma do tavana.
Tu je neki student, koji je upravo odsluio vojni rok,

ispripovjedio: U kui sam otkrio blagajnu, otvorio je

plamenikom za autogeno zavarivanje, ugledao u njoj brojne male
zlatne figure, izvukao ih iz. blagajne, stavio u dep, izaao iz
kue, a zatim je eksplozijom bacio u zrak. Takve su vjebe
lagane: teajci pri tom openito brzo naue protumaiti
simboliki sadraj svojih slika.
Kao slijedeu zadau dobivaju teajci nalog da sebi to
plastinije predoe razne konkretne stvari: cvjetove, voe,
upaljenu svijeu, sidro, ovjeka ili sliku krajine. Katkad treba pri
tom poekati sve dok se na ekranu zatvorenih oiju neto ne
pojavi.
U treem se satu prelazi na prouavanje apstraktnih
pojmova. K. Thomas je pokuao sistematizirati trening vieg
stupnja. On razlikuje vjebe sa slikovnim predodbama mira,
spokojstva i tiine, nadalje vjebe za sagledavanje egzistencijalnih
vrijednosti kao to su sloboda, sklad, snaga, zdravlje, ivot, radost
i druge; vjebe za sagledavanje duhovnih vrijednosti kao to su
srea, pravednost, dobrota, ljepota i druge.
etvrti sat slui oblikovanju znaaja i linosti. Pri tom bi
trebalo pod pojmom znaaj razumjeti statike pojmove, a pod
linou vie dinamike.
Taj rad mogu ve u niem teaju potpomoi pravilno
odabrane autosugestivne formule: Potpuno sam miran i
staloen. - ivim onako kako hou. Prihvaam sam sebe
onakvim kakav jesam. - Svladavam budunost. - Ne marim
za druge, ravnam se po svojoj savjesti. - Doivljujem svoju
vrijednost. - Dunost je radost. - Moj duh i moje tijelo
poznaju samo dunost. - Probijam se. - Odluujem sam i
tako dalje.
Autosugestivna zamisao Vidim drugog moe kod psihiki
pomuenih ljudi pod odreenim okolnostima dovesti i do
neugodnih reakcija tako da je moramo izmijeniti u manje
200

nametljivo geslo Ne zaboravi drugoga ili je ak potpuno

odbaciti.
U viem teaju treba, meutim, sve to vidjeti u slikama. Kod
vjebi provedenih za stjecanje spoznaje o samom sebi koje se
provode u toku etvrtog sata, razvijaju se slike koje teajcu
pokazuju: Tko sam ja, to zapravo traim, U emu se
trebam izmijeniti. Izmi-jenivi malo napis koji stoji iznad
Apolonova hrama u Delfiju Upoznaj samoga sebe kaemo:
Upoznajem samoga sebe ili Tko sam ja?
Kao odgovor na to pitanje moemo vidjeti slike koje
simboliki predoavaju ivotinje, ljude ili predmete. Neki je
personalac u toj vjebi vidio maku gdje se ulja, neki uenik
svoga djeda, inae glasovitog ovjeka, a jedna domaica i jedna
uenica neovisno jedna od druge vidjele su koljku u kojoj se
nalazilo veliko zrno bisera.
Kod svih je tih vjebi bitno da ovjek iz onoga to je vidio
izvue stvarne konzekvence. Bez toga ostaje sve vjebanje u
viem teaju jalov posao.
I kod drugih vjebi u etvrtom satu koje imaju kao cilj
ostvarenje samog sebe moemo izazvati slike koje nam pokazuju
kako sam sa sobom sklapam mir, kako mogu postati takav
kao . . . , to bih trebao biti, to bih morao biti i druge.
U toku petog sata put nas vodi na dno mora. S obzirom na
opasnosti koje vrebaju u morskim dubinama kaemo teajcima
da u desnoj ruci dre arobni tap kojim mogu odbiti svaku
opasnost, preobraziti svaku neman i otvoriti svaki zatvoreni
prolaz. Isto tako mogu pomou tapa na arobnjaki nain
osvijetliti prostor pa bio on ne znam kako taman. Ako treba,
mogu pomou tapa otvoriti takoer ronilake aparate i minipodmor-nice. Oni su, dakle, tako dobro opremljeni za etnju po
morskom dnu da mogu krenuti bez ikakvih potekoa i bojazni.
Od brojnih pozitivnih rezultata takvih vjebi spomenut
emo samo odbacivanje agresija. Mnogi su teajci pobijedili u

borbama, protjerali goleme hobotnice, rasparali agresivne

morske pse, pa ak potopili i brodove. Neki su od njih svoje
agresije - i protiv njih samih -abreagirali na miran nain time
to su pod vodom skupljali morsku travu i povijue ili su sabirali
koralje.
Put na visoke planine u estom satu nastave isto je tako
kao i etnja po morskom dnu predodba okomitog smjera koja se
veinom lako moe ostvariti. Kao dodatnu zadau dobivaju
teajci istraivanje jedne spilje pred kojom sjedi mudri stari
pustinjak. Otkako je nekog listonou koji je pokuao ui u spilju,
napao opor pasa, naelno preporuujemo da teajci ponesu sa
sobom arobni tap. On im moe olakati i uspon na vrh.
Razgovor s mirnim starcem za mlade je ljude esto
izvanredno ugodan. Jedna je petnaestogodinja djevojka ubudue
kod svih svojih privatnih odluka najprije upitala za savjet tog
pustinjaka koji je imao predstavljati utjelovljenje savjesti. On je
jedini s kojim se mogu iskreno porazgovarati, rekla je.
U posljednjem satu prelazimo naposljetku na frustracije, na
napetosti, uzrone faktore tekoa od kojih trpe teajci. Slikovne
predodbe glase onda otprilike: Pred mojim se unutranjim
oima razvija slika; ona mi pokazuje razloge moje bojazni
(frustracije, napetosti i drugo).
Nadalje moemo doarati sebi sliku razliitih zbivanja iz
prolosti, na primjer, iz roditeljske kue; ili sebi predoujemo
poetak svoje bolesti; prve njezine znakove; ili promatramo
to sve izbacuje vulkan; ili gledamo samog sebe u ogledalu; ili
ponovo pokuavamo povesti razgovor sa svojim nad Ja;
unutranji dijalog s mudrim starcem. Upravo tu posljednju
vjebu ponavljamo najmanje dva puta, kako bi teajci zaista ovladali njome i kako bi se u sluaju potrebe sjetili te metode.
Tko eli promatrati sam sebe, razabrati svoje pozitivne i
negativne strane, jedva da to moe uiniti bolje i jednostavnije
nego razotkrivanjem pomou dubinske psiholoke metode ATa vieg stupnja. Kako su to ustanovili i sami teajci, ta metoda je
202

upravo suprotna od metode pokrivanja u niem stupnju. Vii

stupanj je stvarno najii oblik dubinsko-psiholokih
ralanjivanja ovjeka s drugim ljudima ili sa samim sobom,
kako to pie hamburki lijenik H. Hengstmann. Moramo se
sloiti i s onim to dodaje: AT ne grijei u tome to izjavljuje,
ve u tome to preuuje, on, naime, umije jo mnogo vie toga
nego to kazuje.

Pogled u budunost
Broj bolesnika jedva da e se smanjiti u budunosti ne
budemo li se latili djelotvornog zdravstvenog odgoja. Takozvane
bolesti i posljedice civilizacije i dalje e rasti. Kako smo vidjeli,
AT moe ovdje pomoi u razliitom pogledu. Moe ponovo
uspostaviti oteeno zdravlje ili olakati bolest. U prvom redu
moe, meutim, ljude ponovo privesti k svijesti, pomoi im da
steknu predodbu o sebi samima i time im dati klju k blinjima,
klju koji im omoguuje da vode zajedniki ivot s drugim
ljudima. Osim toga, jednako je vano i to: AT moe
modernizirati zastarjelog ovjeka i omoguiti mu da se bolje
prilagodi svojim tehnikim tekovinama.
Dobrim su se pokazali i kratki teajevi kakve su iskusni
lijenici kao to su Binder, Iversen i Thomas ve odavna provodili
za druge lijenike. I ja sam postigao izvrsne uspjehe s kratkim
teajevima za zdravstveno osoblje, medicinske sestre, skupine
menedera i druge krugove. No to nije dovoljno.
Jedno veliko pitanje ostaje i nadalje otvoreno: gdje e se nai
teajevi za multiplikatore, to jest pedagoge i psihologe koji e
onda sami odravati teajeve AT-a nieg stupnja? Lijenici su,
naime, veinom toliko zaposleni da uope ne mogu ispuniti takve
zadae. Uostalom, postoje teajevi, na primjer u nastavnom
planu Crvenog kria, na kojima samo malen dio sati predavanja

odravaju lijenici. Prema tome, lijenici mogu preuzeti po dva

sata na teajevima AT-a to ih provode pedagozi u kolama.
Osnovni raspored gradiva na teajevima treba u tom sluaju
samo malo izmijeniti. Ako je lijenicima zaista stalo do
psihohigijenskog odgoja, moraju ovdje suraivati sa psiholozima
i pedagozima.

204

Srodne metode

IVOT

- A TIME i ZNANOST - neprekidno se nastavljaju. Nove ideje

zasnivaju se uvijek na mislima drugih ljudi. To, meutim, nimalo ne
umanjuje zasluge istraivaa. Schultz nije nikad skrivao da AT potjee od
majke hipnoze, a isto tako nije poricao da su na njega utjecala i istraivanja O. Vogta. Zapravo, nije mogue da ovdje iznesemo sve metode
srodne autogenom treningu. On ima dodirnih toaka sa svim sugestivnim
metodama i meto^ dama oputanja. Moramo se, dakle, ograniiti samo na
poznatije metode.

Kueizam
Stariji se suvremenici jo dobro sjeaju sistema francuskog ljekarnika
Emila Couea (Kue, 1857-192.6). Ta metoda spada meu pasivne
autosugestivne metode oputanja koje su nekad igrale istaknutu ulogu.
Coueove zasluge temelje se na tome to je on ponovo upozorio da je
autosugestivno lijeenje vrlo vano za zdravlje. Nesumnjivo velike uspjehe
postigao je snanim sugestivnim djelovanjem svoje linosti i svojim
autosugestivnim programom i formulama to su ih njegovi sljedbenici, jednako kao dananji teajci autogenog treninga morali

205

odbrbljati u oputenom stavu kakav ovjek obino zauzima

prije spavanja, ali dakako i u drugim stavovima. Njegova gesla
Tous les jours, a tous points de vue, je vais de mieux en mieux i
njegov Ca passe, 9a passe obile su cio svijet (Iz dana u dan, u
svakom mi pogledu ide sve bolje i bolje i To e proi, to e
proi).
Kao svi iscjelitelji masa, Coue se nije obazirao na vrst
bolesti. Ta je metoda, meutim, imala veliki nedostatak koji sam
ve spomenuo. Njome su se neko vrijeme mogli prikriti poeci
tekih bolesti i propustiti najpogodnija prilika za operaciju.
Coue je neprekidno iznova naglaavao odavno poznatu
spoznaju koja se temeljila na iskustvu: Nauite se da sami sebe
izlijeite, to moete uiniti, ja jo nikad nisam nikog izlijeio.
Mogunost za to lei na vama. Pozovite u pomo svoj duh i
natjerajte ga da slui vaem tjelesnom i duevnom zdravlju. Bit e
uz vas i izlijeit e vas. Bit ete snani i sretni. Tko vjeruje u
sebe, taj nosi u sebi i orue lijeenja, naglaavao je Coue.
Premda nije iznio nikakve nove misli, ipak je njegova zasluga to
nas je upozorio na to da svatko mora pridonijeti svom
ozdravljenju. Tako snaan odgojni impuls u cilju ozdravljenja nije
iznio nijedan izmeu njegovih brojnih kritiara.
Lijenik E. Jolovvicz htio je izbjei teku Coueovu pogreku.
Najprije bi postavio dijagnozu, a zatim bi naveo bolesnike da
pronau kratke, jezgrovite autosugestivne zamisli, prikladne za
lijeenje svojih bolesti. Oblik autosugestivnih zamisli bio je kod
njega, dakle, slian zamislima kod autogenog treninga.

Progresivna relaksacija
Postoje brojne kolektivne, pasivne autosugestivne metode i
metode oputanja, a dakako jo vie individualnih metoda koje
nas ovdje ne zanimaju. Kod aktivnih vjebiigra glavnu ulogu
206

autogeni trening, bar to se tie njegove rasprostranjenosti u

zemljama u kojima se govori njemaki jezik. U engleskom
jezinom podruju poznata je metoda oputanja profesora
Edmunda Jacobsona iz Chicaga, nazvana progresivna
relaksacija.
Cilj metode postepenog oputanja to ju je stvorio Jacobson
je uenje sustavnog oputanja kojim postizavamo usklaivanje
vegetativnih ivaca. Najvanije indikacije za nju su smetnje pri
spavanju. Oputanje se vjeba u est stupnjeva: najprije u
rukama, zatim u nogama, u disanju, na elu, oima i naposljetku
u miiima govornih organa.
Uslijed toga postepenog oputanja gube se brojni, simptomi
bolesti i potekoa jer psihike smetnje veinom idu ukorak sa
sve jaim ukruivanjem. Istodobno se mobiliziraju i obrambene
snage.

Gimnastika
Da se pomou gimnastike oputanja moe postati posve
drugim ovjekom, poznato je i drugima, a ne samo nastavnicima
gimnastike. Napet ovjek je osamljen, s pravom je ponavljao
neki nastavnik gimnastike kad god bi mu se za to pruila prilika.
Uspjena gimnastika potpomae i unapreuje odnose meu
ljudima. ovjek koji se oslobodi tjelesne ukruenosti i psihiki se
oputa.
Kako ve znamo, oputanje miia oituje se u itavom
dranju. ovjek se mijenja. Ne samo da se olabav-ljuju miii, ve
njihovo oputanje utjee i na itav organizam. Ono ne moe
djelovati samo na jedan dio tijela. Zbog toga na svojim teajevima
redovito preporuujem da teajci usporedo pou na kakav teaj
207

gimnastike koji e im pomoi u autogenom treningu. Djelovanje

oputanja zapaa se takoer kod nekih stavova joge asana.

Joga
Uostalom, autogeni trening ima s jogom vie toga
zajednikog a ne samo oputanje. to znai joga? Rije joga
potjee iz sanskrta, i znai otprilike zaprezanje. Sve ono u to je
ovjek zapregnut, ono to ga ini neslobodnim - njegovi nagoni,
strasti, neurotike tenje i drugo - svim time treba ovladati
pomou joge. Joga se razvila iz indijske filozofije, a u krajnjoj
liniji iz Veda. Veda znai znanje; nauk Vede predstavlja prve
indijske knjievne biljeke.
Joga je jedan indijski duhovni smjer. Pomou odreenih
poloaja tijela i pomou unutranje koncentracije eli ona postii
via stanja svijesti da bi jogina, ovjeka koji se bavi jogom,
oslobodila od utjecaja okolinjeg svijeta. O tome pie Indijac A.
C. Bhaktivedanta Svvami, osniva Meunarodnog drutva za
1
svijest o Krini: Joga je karika koja povezuje duu i viu duu,
najvie ivo bie s najsiunijim.
Svvami govori dalje o temi Joga i majstor joge: Postoje
razliite vrste joge. Joga znai sustav, a jogin je osoba koja ga
izvodi. Cilj joge, njezin konani cilj sastoji se u tome da se spozna
Krina.
U tekstovima joge pojedine su stepenice nazvane an-gas.
Posljednja stepenica je, uostalom, utonulost, trans, samadhi, u
kojem ovjek postaje jedno s objektom svojeg razmiljanja, sa
svojom koncentracijom, svojom meditacijom. Taj stadij postiu
samo rijetki ljudi. AT moe takoer biti put koji vodi onamo. Kad
sam pri kraju svoje plovidbe u sklopivom amcu uslijed trajnog
autogenog treninga, ali vjerojatno i takoer uslijed ekstremnog

Krina je jedan od oblika utjelovljenja hinduistikog boanstva Vinua. (Op.

prev.)

208

smanjenja teine i svoje burne okoline, zapao u stanje u kojem

nisam nita vie mogao ni vidjeti ni uti, kad nisam osjeao
bolove ni potekoe sa sjedenjem, kad u meni nije bilo vie
niega tako da nisam vie znao ni kako se zovem, bio sam stigao
na tu posljednju stepenicu. Nalazio sam se u stadiju nirvane, kako
se to naziva u budizmu ili, kako su se izraavali kranski mistici,
u stanju unio mvstica; postao sam jedno s morem.

Zen
U japanskom se zenu taj posljednji cilj meditacije zove atori.
To je rasvjetljavanje, stizanje do novog vidnog kuta. Uenik
zena ui da se koncentrira tako kao to se to vjerojatno nitko
drugi ne koncentrira; duge sate, duge dane, pa ak i tjedne on se
koncentrira na Nita. U zenu postaju koncentracija i mirovanje
intenzivnim djelovanjem, inidbom; to je ona glasovita tiina
koja probija svaku buku.
Japanski se sportisti ve mnogo godina pripremaju na
natjecanja, meu ostalim i za olimpijske igre, veinom pomou
autogenog treninga. Isto tako, a to je posebno zanimljivo, AT-om
se bave i indijski psihijatri, a ne bave se jogom kao to je to
izvijestio Thomas, vrativi se sa svog predavakog puta kroz
Indiju.
Mnoge metode imaju odreenih slinosti s niim kao i s
viim stupnjem autogenog treninga. Ispitivanje podsvijesti
moemo provesti u niem i viem teaju AT-a, a poznato nam je
iz psihologije religije. Tko ima iskustva s takvim pitanjima, esto
e prihvatiti odgovor iz podsvijesti kao da dolazi iz jednog vieg
svijeta.
Jo bih jednom htio upozoriti na to da sam i ja prije svog
putovanja u sklopivom amcu, kroz duge tjedne pokuavao
pitanjima Hou li stii? i Je li putovanje opravdano?
209

pokrenuti svoju podsvijest da mi odgovori, da mi se otvori.

Odgovor je - to e vjerojatno razumjeti samo onaj koji je neto
slino ve doivio - bio kozmiki osjeaj sigurnosti. Znao sam da u
zdrav i iv stii na cilj. Zbog toga smatram da smijem teajce upozoriti na
mogunost da u tekim ivotnim problemima svjesno uspostave kontakt sa
podsvijeu. Mnogi su mi teajci potvrdili da im je ta vrst zagledanja u
samog sebe pomogla.
Jednako kao to se jogom ili enom bavimo itav ivot, trebali bismo i
itav ivot autogeno trenirati. Taj trening slui usavravanju pojedinca, a
time i drutva.

Literatura

Alexander, F., Psychosomatische Medizin, de Gruyter, Berlin, 1971. Berchem,

K. E. Frh. v: Der Mensch in der Katastrophe, DRK, Bonn, 1971.
Binder, H., Seminar iiber Gruppentherapie mit dem Autogenen
Training, Lehmann, Munchen, 1964. Clausner, G., Psychoterapie-Fibel,
Thieme, Stuttgart, 1967. Delius, L. i Fahrenkrug, J., Psychovegetative
Syndrome, Thieme,
Stuttgart, 1966.
Freud, S., Abriss der Psychoanalise, Fischer, Frankfurt, 1956. Langen, D., Die
gestufte Aktivhypnose, Thieme, Stuttgart, 1969. Langen, D. i Spoerri, T.,
Hypnose und Schmerz, Karger, Basel, 1966.
Lebert, N., Psychopotenz, Bertelsmann Ratgeberverlag, Munchen, 1969.
Levi, L., Stress, Musterschmidt, Gottingen, 1964. Lindemann, H., Allein iiber
den Ozean, Societats-Verlag, Frankfurt, 1971.
Lindemann, H., Suchtstoffe, Linnepe Verlagsgesellschaft, Hagen, 1971.
Luthe, W., Autogenes Training, Correlat. Psychosomat., Thieme, Stuttgart,

1965.
Mitscherlich, A., Krankheit als Konflikt, Suhrkamp, Frankfurt, 1968.
Schultz, J. H., Die seelische Krankenbehandlung, Fischer, Stuttgart, 1963.
Schultz, J. H., Das Autogene Training, Thieme, Stuttgart, 1951. Schultz, J. H.,
Obungsheft fiir das Autogene Training, Thieme, Stuttgart, 1969.
Schultz, J. H., Lebensbilderbuch eines Nervenarztes, Thieme, Stuttgart,

1964.
210

Selye, H., Stress beherrscht unser Leben, Econ, Diisseldorf, 1957. Spoerri, T.,
Hypnose und Autogenes Training in der psychosomatischen Medizin, Hippokrates, Stuttgart, 1971. Thomas, K., Praxis der
Selbsthypnose des Autogenen Trainings,
Thieme, Stuttgart, 1972.. Wallnofer, H., Seele ohne Angst, Hoffmann
und Campe, Hamburg,

1969.

211

Lev Milinski

Psihoterapija, njeni poeci i

mjesto

autogenog treninga u njoj

BEKI PSIHIJATAR, PSIHOTERAPEUT HANS STROTZKA, ovako je uglavio pojam psihoterapije:

- to je odreeno utjecanje pojedinca ili malih skupina ljudi na onoga

kojemu je potrebna ta vrsta lijeenja;
- pri emu je instrument kojim se provodi lijeenje linost onoga
koji lijei (terapeuta), a posrednik je u najveem broju sluajeva (ako ne i
uvijek) razgovor;
- lijeenje se oslanja na razraenu psiholoku teoriju;.
- to se lijeenje u praksi provodi tehnikama koje je mogue definirati,
opisati i prenijeti na one koji bi eljeli da tu metodu usvoje;
- njen je cilj da u prvom redu izlijei poremeaje koji su nastali iz
osjeajnih ili nagonskih opreka u kojima se nae ovjek kao linost koja se
prilagoava zahtjevima ivota u drutvu.
Tako odreena psihoterapija zasluuje svoje posebno mjesto meu
drugim metodama medicinske znanosti. Uostalom, nije tome tako davno moda svega pedesetak godina - kad je psihologija jo traila svoje mjesto
u medicinskim disciplinama, a sa slubenih je mjesta bila negirana i
uutkivana kao nadrilijenika vjetina za zasljepljivanje lakovjernika.
Oni koji su iz straha radi ugroavanja istoe nauke provodili najveu
hajku protiv nje, nisu ni slutili da psihoterapija - pod drukijim imenima ili
pod drugim ruhom -ivi meu ljudima ve tisue godina.

Magija i amanizam, sugestija i ispovijed

217

Prve predodbe o prirodnim silama i o uzrocima bolesnih stanja bile su

proete demonizmom, odnosno vjerovanjem da razna nadnaravna bia s
posebnim osobinama, ili ovjeku naklonjena ili neprijateljska (dobri ili
zli duhovi), usmjeravaju sve to se zbiva u prirodi, pa prema tome
odluuju i o tome kada e se ovjek razboljeti, ozdraviti ili umrijeti. Magija,
meutim, predstavlja zbir naina, tehnika, s kojima je mogue urotiti se
protiv tih duhova, pridobiti ih za ovjekove ciljeve ili ukloniti njihov
kodljivi utjecaj. Magine su obrede smjeli izvoditi samo posebni
izabranici, ponekad vladari, drugi put arobnjaci, magi, amani ili kako se
sve nisu nazivali ti mogunici. Svoju mudrost i vjetinu aman je preuzeo
usmenom predajom od svog uitelja, a svoje je znanje paljivo uvao i
skrivao sve dok nije doao trenutak da svoju mudrost saopi izabranom
ueniku.
Samani s takvim funkcijama - ili svi prethodnici tog zanimanja - imali
su svoje mjesto meu ljudima jo u kameno doba (40.000 do 10.000 godina
prije nae ere), to lako moemo ustanoviti iz crtea otkrivenih u spiljama
june Francuske i sjeverne panjolske, prebivalitima tadanjeg ovjeka
(borno sapiens diluvialis).

Kakva je bila osobina maginih predodbi i kakve su bile tehnike

arobnjaka iz davnog vremena, o tome se moemo priblino uvjeriti na
temelju onoga to danas zapaamo meu primitivnim narodima Sibira,
jugoistone Azije, Oceanije, Sjeverne i June Amerike, i drugima na svim

218

mjestima gdje arobnjatvo jo ivi. U magine obrede spada ponavljanje

nerazumljivih rijei i reenica, plesanje koje e se pretvoriti u divlje
previjanje i okretanje, vritanje i udaranje u bubanj, pri emu je arobnjak u
zanosu, u pravoj ekstazi. Cilj je svega toga da zbuni i smete ovjeka.
Opisani postupak lijeenja bolesnika - bolje reeno istjerivanje zlih sila iz
njega - ima sa stajalita arobnjaka i njegove demonske slike svijeta u cijelosti svoj smisao i cilj: tako se arobnjak najprije obraa svom duhu
zatitniku, molei ga da mu otkrije to su demoni uinili s bolesnikovom
duom; slijedi istjerivanje demona i vraanje due na njeno mjesto, te
napokon zahvala dobrim dusima na pomoi.
Na-prvi nam se pogled ini da je sve to sasvim besmisleno. Meutim ako i zanemarimo injenicu da je ta procedura esto povezana s davanjem
raznih biljaka i sokova za ozdravljenje bolesnika - ubrzo emo se sloiti da
cijela ceremonija djeluje ugodno na bolesnika zbog svoje sugestivne moi:
amanova divlja igra dovest e bolesnika u stanje potpune zdvojnosti i u
stanje potpune preputenosti, pa mu kao jedina utjeha ostaje taj njegov
lijenik; tako se stapa vjerovanje u njegovu svemonost i pouzdanje da e
ga on iscijeliti, to je bolesniku bilo obeano. A to je kod bolesnika koji nisu
imali objektivnih povreda organa esto znailo veliki korak na putu
istinskog ozdravljenja.
Primitivna medicina jo je tijesno povezana, a katkad sasvim
isprepletena s religijom. U svijetu primitivnih ljudi na mnogim mjestima
ivi uvjerenje da je bolest vrlo vjerojatno kazna za grijeh ili za prekreni
tabu, koji je za neke drutvene grupe izrazito zabranjen (dodir s

219

odreenim osobama, uivanje neke hrane, obilazak nekog mjesta itd.).

Sveenik je ovlaten da dijeli oproste od grijeha, a da prekraje kanjava.
Oienje - katarza - oslobaa ovjeka tjeskobe koju izazivaju takvi
sukobi i povrede. Ispovijed sama po sebi je veoma esto ve i oienje.
Za olakanje emotivnih napetosti u pojedincu ili za izravnanje meusobnih
trzavica u skupinama ispovijed je poznata kao smirujue sredstvo meu
primitivnim narodima. Taj obiaj opisuju, na primjer, u Burmi kao i kod
brojnih indijanskih plemena u cijeloj Americi. Kao ispovjednik esto
nastupa ugledan mukarac kojeg je pleme odredilo za tu funkciju. esto je
mogue da je ispovijed u biti samo monolog, u mislima namijenjen nekom
idealnom biu, na primjer vjenom pratiocu, pa tako dovodi i do katarze.
Nerijetko je ispovijed i grupna odnosno javna i - to je posebno
zanimljivo - pokatkad povezana s uivanjem neke droge. To moe biti, na
primjer,' poznati meksiki kaktus pejotl koji sadri rneskalin. On izaziva
zanosna stanja i arolika privienja. J. D. Frenk kae kako je takva
ceremonija veoma blizu sadanjim sastancima mladih kad uivaju LSD,
dakle tom grupnom tripu, koji dovodi do takvih stanja zanosnog
raspoloenja, koja su bliska religioznim osjeajima.

Asklepije i snovi

220

Meu grkim se bogovima bog lijenitva Asklepije (Asklepios) poinje

spominjati tek u petom stoljeu prije nae ere, ali se njegov kult proirio iz
Tesalije po itavoj Grkoj, a i Rimljani su ga preuzeli meu svoje bogove
(293. god. pr. n. e.) davi mu ime Eskulap (Aesculapius). Najpoznatiji
Asklepijev hram u Grkoj bio je u Epidauru na sjevernom dijelu
Peloponeza. Epidaur s Asklepijevim hramom mogli bismo u pogledu
popularnosti danas jednostavno usporediti s Lurdom ili nekim drugim
hodoasnikim mjestom, samo to je Asklepijevo svetite imalo tako rei
potpuno izgraenu doktrinu lijeenja. Bolesnik se oprao i okupao i postei
prespavao no u svetitu. Zadatak sveenika je bio zatim da iz pripovijedanja bolesnikovih snova pronau elemente o prirodi njegova
oboljenja i nainu lijeenja, koji bi savjetovali bolesniku, ukoliko ve sam
san u hramu nije tako djelovao. Brojni darovi iz zahvalnosti koje su otkrili u
razvalinama hrama, rairenost i dugotrajnost Asklepijevog kulta i napokon
injenica da se u jednom od tih hramova - u Kosu - kolovao za lijenika i
otac medicine Hipokrat, svjedoe o tome da ono to se zbivalo u tim
hramovima ne treba omalovaavati. O znaenju snova u suvremenom
psihoterapeutskom postupku jo emo govoriti.

Traenje ekstaze i samoosloboenje

Nai nazivi za pojavu koju elimo opisati - zanos, ushienje - ne
mogu dati pravu predodbu o stvarnom sadraju tih pojmova. Rije

221

ekstaza grkog je porijekla i znai biti izvan sebe, a eli oznaiti ono esto religiozno obojeno - stanje duevnog uznemirenja u kojemu ovjek
doivljava stanje krajnje sree ili krajnjeg straha, tako da prelazi granice
svoje tjelesnosti i svijesti o vlastitoj osobnosti, te se utapa u neki
boanstveni, svemirski bitak. U stanju takve uznesenosti ovjek raskida
veze sa svijetom, iako to stanje nije besvjesnost kako je zamiljamo u
svakodnevnom ivotu.
Opet se vraamo amanizmu, arobnjatvu. Da bi arobnjak lako
razvio svoje sposobnosti lijeenja, i sam mora proi kroz niz iskuenja koja
e ga osposobiti za taj uzvieni poziv. Jer aman koji je ovladao tehnikom
ekstaze kadar je - da tako kaemo - uspostavljati vezu izmeu neba i podzemlja, izmeu bogova i duhova koji tamo prebivaju, i upravo te veze mu
omoguavaju da jednostavno izgoni duhove iz opsjednutih i bolesnih
ljudi.
U ekstazama, u koje se sam dovodi, aman izraava svoje izvanredne
sposobnosti; u njima doivljava strahote prelaska iz zemaljskog ivota u
svetost svog amanskog poziva. Neki amani proivljavaju taj prijelaz kao u
nekom lutanju, kao da im je raskomadano tijelo, kao da su umrli te se
ponovo raaju. Kfiza koju aman proivljava pri stupanju na svoju dunost
esto ima za nj kao i za ljude oko njega karakter bolesti, koja preko ekstaze
vodi u ozdtavljenje i uravnoteenost. Mnogi opisuju izvanredne fizike i
duevne sposobnosti arobnjaka te njihovu silnu izdrljivost u
ceremonijama u kojima sudjeluju. Neki su htjeli udno ponaanje amana

222

na brzinu obezvrijediti kazavi da su to duevno poremeene osobe.

Veina, meutim, smatra da se amani namjerno dovode u takva ekstatina
stanja kako bi u njima ojaali svoje tjelesne i duevne sposobnosti.
Savladati tehniku ekstaze zapravo znai spoznati naine kako moe samog
sebe iskljuiti ili izii iz sebe.
Spomenuo bih i to da meu muslimanima ima sekta koje gaje tradiciju
ekstaza: dervii (npr. u Egiptu, pa i u Makedoniji) postiu to u grupama uz
ritmiko okretanje glave desno-lijevo uz stalno ponavljanje Al-lah, Al-lah,
Al-lah. . . sve bre i bre, sve dok ne utonu u izuzetno stanje promijenjene svijesti u kojemu ne osjeaju ni ubadanje igala ili drugih otrih
predmeta po licu ili drugim mjestima.
Slika amana ili dervia u ekstazi sasvim je drukija od one koju daje
jogin u samadhiju. Sto je joga, to je sama-dhi? Joga je indijska mudrost
izrasla u 3000 godina indijske kulturne povijesti, bogatom filozofijom
poduprta tehnika nad-vladavanja organizma i duha, koja pomae ovjeku
da doivi smisao svojega bitka i tako ga oslobodi one tjeskobe koja ga
obuzima kad se suoi s patnjama ili smru. Istinu, spoznaju svojeg bitka,
osvjetljenje koje rijeima nije mogue izraziti, doivi jogin u samadhiju, koji
je krajnja stanica dugotrajnog postupanja koje traje iz godine u godinu.
Pod vodstvom uitelja i putem otrog reima (joga - jaram) uzdrljivosti i
samosvladavanja, tjelesnih vjebi koje do u tanine propisuju nain
sjedenja i disanja, vjebi koncentracije i usmjerena razmiljanja
(meditacije), sve do zanesenosti u samadhiju, sva ta stanja koja

223

doivljavaju pravi majstori joge gotovo je teko opisati. To je otkrivenje

koje oslobaa ovjeka spona vremena i on poinje ivjeti u vjenoj
sadanjosti.
Joga

je

vjerojatno

najizraeniji

majformiraniji

sistem

samoistraivanja koji see u one dubine ovjekove linosti koje su

zajedniki izvor duevnog i tjelesnog djelovanja. Poznati su opisi

izvanrednih sposobnosti jogina da ovladaju takvim tjelesnim funkcijama na
koje se voljom inae ne moe djelovati. Za ovjeka u zapadnom svijetu joga
predstavlja izazov i veliku privlanost, pa je to i razlog to se u Evropi i
Americi pojavljuju razni uitelji joge koji predaju odgovarajue i dosta
ugodne (kadto po svojoj vrijednosti prilino sumnjive) tehnike.
Najrairenija tehnika te vrste danas je transcendentalna meditacija, koja
bi spadala u okvir takozvane mantra-joge, kod koje uenik odnosno
meditant u mislima ponavlja mantru - rije koju mu u tajnosti povjeri
uitelj. Dosadanje studije o djelovanju transcendentalne meditacije govore
o ugodnim promjenama u linosti meditanta, pa tako i o jasnom djelovanju
ma rad vegetativnog ivanog sistema, gotovo u istom pravcu kako to
zapaamo u autoge-nom treningu. Posljednja rije o vrijednosti te tehnike
do danas sigurno nije jo izreena.
Zen-budizam je isto tako kao i joga na Istoku roena metoda
samoistraivanja, put do samoosloboenija, spoj bogatih indijskih
iskustava s kineskim duhom, koji se od 12. stoljea nae ere duboko
ukorijenio u japanskoj kulturi. Naziv zen znai meditaciju, premda se tu ne

224

misli na meditaciju kakvu gaje druge kole budizma. Za zen je znaajna

njegova neposrednost, koja znai da u svakom trenutku moe doivjeti
nadahnue. Zen se pouzdaje u ovjeka, uvjeren da ovjekova priroda nije
neto to bi trebalo popravljati ili istiti. Zen istie vanost prirodnog,
jednostavnog ivota, kako je rekao Lim-i: U budizmu nema mjesta za
naprezanje. Budi upravo takav kakav jesi i ne postavljaj se kao da si neto
posebno. Svoju utrobu isprazni i s vodom proplahni, obuci se i pripravi sebi
jelo. Ako si umoran, poi spavati. Zen cijeni ono ponaanje kojega uzroci
niu tako reku sami od sebe, jer to stvara osjeaj slobode. I zen poznaje
osjeaj srodan ekstazi i samadhiju, to je uznesenost - atori, koja zabljesne esto onda kad uitelj nagna u slijepu ulicu uenika koji intenzivno
meditira o nekom apsurdnom problemu. Oni koji su doivjeli atori
ovako ga opisuju: Iznenada se u tebi zapali jarka svjetlost i osjeaj divne
radosti. To je svjetlo koje se probija kroz gustu tamu. I otkrije-ti se sam
bitak osloboen govorne uenosti. Otvorena su ti vrata u mir, blaeno
mirovanje i neopisivu sreu . . .
O tim ekstazama, uznesenostima, uzvienostima amana, jogina i
budista kau da svaki od tih doivljaja ovjeka za korak vie pribliava
spoznaji biti, da ga upuuje u pravi odnos prema svijetu u kojem ivi.
Opisao sam neke - ni izdaleka sve - pradavne naine lijeenja odnosno
traenja svrhe ivota, unutranje harmonije, mirenja sa usudom, odrjeenja
i razna druga stanja koja imaju takvu snagu da pred njima uzmiu sve
najelementarnije ovjekove potrebe. U njima su elementi koje emo ponovo
susretati kad se budemo upoznavali s bogatom paletom psiho-terapeutskih

225

nastojanja: ispovijed, sugestija, samoprekopa-vanje, samoosloboenje,

traenje vlastitog bitka.
Iz tog svijeta davnih predaja preskoimo sada u ono vrijeme kad se
poela oblikovati psihoterapija kakvu danas poznajemo.

Mesmer i animalni magnetizam sugestija i hipnoza

Mesmer nije ni sam shvatio s kakvim silama ima posla. Od onih koji su
vjerovali u uda i magiju razlikovao se samo u tome to u svom
medicinskom radu nije traio pomo nebeskih sila ili demona, ve je mislio
da svojim postupkom za ozdravljenje bolesnika mobilizira neke materijalne
sile iz svemira.
Franz Anton Mesmer rodio se 1734. kao sin lovca na slubi u
konstankoj biskupiji u Iznangu na Bodenskom jezeru. O njegovu se
kolovanju zna da je u Ingolstadtu studirao teologiju i prirodne nauke, a
kao doktor filozofije latio se medicine. Godine 1766. predloio je svoju
doktorsku disertaciju s naslovom: Fizio-medicinska rasprava o utjecaju
planeta na ovjeje tijelo. S tom se raspravom prouo u tadanjem
naunom svijetu. Ta je disertacija ukratko zastupala ovu tezu:
Planeti i druga nebeska tijela, zemlja i sva iva bia na njoj djeluju
jedni na druge. To meusobno proimanje moemo zahvaliti sili fine

226

tekuine fluiduma, koja se iri u sva prostranstva i povezuje ivu i mrtvu

materiju. Prodire i u ovjekove ivce i djeluje na njegovu aktivnost. U
ovjekovu tijelu ulazimo u trag osobinama i zakonitostima koje se podudaraju s osobinama i zakonitostima magneta. Prema tome u ovjejem
tijelu lako zapaamo pozitivne i negativne polove koji mijenjaju svoja
mjesta, as jaaju, as slabe i na kraju nestaju. Zbog te srodnosti ivoga
bia s magnetom i sposobnosti da bez tekoa utjee na druga bia i stvari,
govorimo
0 pojavi ivotinjskog ili animalnog magnetizma. Svojom vo<-ljom ovjek
moe natjerati u gibanje fluid ivotinjskog magnetizma tako da se on
preseli s jednog mjesta tijela u drugo
1 izazove odreene promjene u organizmu. Bolest je posljedica nepravilne
raspodjele fluida u tijelu, a proces ozdravljenja znai uspostavu harmonije u
raspodjeli tog fluida. Mesrner optimistiki zakljuuje svojih 27 teza o
magnetizmu: Zahvaljujui tim spoznajama lijenik e napokon dobiti
sredstvo s ijom e pomou tono prosuditi zdravstveno stanje bilo kojeg
ovjeka i tako e ga lako sauvati od bolesti kojima je sklon. Tako bi
lijenika umjetnost postigla najvii stupanj savrenstva.
Danas se smijemo tim Mesmerovim spekulacijama i nekritikim
tvrdnjama. Kad je Mesmer objavio svoju disertaciju, bilo je drukije
vrijeme. Njegove su teze - osim jedne - prihvatile sve tadanje znanstvene
akademije.

227

Mesmerovu raspravu odavno su prekrili pauina i praina. Znanstvena

misao o svijetu i ovjeku bez po muke ostavila je po strani Mesmerove
teorije. Moda bi Mesmerovo ime palo u potpuni zaborav da je bio samo
neki u sebe uvueni uenjak i knjiki moljac. No, on je bio ovjek iz drukijeg tijesta. Kad je imao 70 godina, ovako su ga opisivali: Lijep, pristao
mukarac, vrste tjelesne grae i vrlo ivahne iako ponekad nagle udi.
Njegovo tjelesno dranje, druev-nost, odlino ponaanje i
kozmopolitizam, a uz to i iskrena prijaznost, visoko su ga uzdizali iznad
prosjenih ljudi i izazivali potovanje. Netko drugi jo u 78-godinjeg
mukarca hvali njegovu bistrinu i prodornost duha, opirno znanje i ivost
u govoru, zatim ljubaznost u nastupu i srdanu dobro-dunost, to se nije
izraavalo samo u njegovim govorima, ve u cijeloj njegovoj aktivnosti;
njegovu velianstvenu pojavu koja je izazivala potovanje, kao i udesnu
mo s kojom je djelovao na bolesnike. Kau da se Mesmer nije kanio jednostavnih ivotnih radosti: volio je prirodu, a posebno ivotinje, volio je
glazbu i vino, navodno nije posebno mario za knjige. Bio je oenjen, a! i
brak nije bio naroito uspjean zbog enine praznoglavosti i rasipnosti.
ovjek takva kova nije ostao kod svojih teoretskih razglabanja, ve se
bacio u praksu, u boj protiv bolesti s novim orujem: magnetizmom.
Najprije je pacijente elektrizirao s tadanjim primitivnim aparatom. Zatim
je preao na drugu metodu, koja se sastojala u tome da je na bolesnike
postavljao veliki magnet. Brzo mu je postalo jasno da bez tih naprava
postie isti uinak, tj. da svoj ivotinjski magnetizam moe neposredno

228

prenositi na bolesnika. Izradio je pravila kako se na pacijenta - gledanjem i

potezima po njegovu tijelu i udovima - prenosi magnetizam. Njegovi su
uenici tu tehniku razradili i proirili do najsitnijih detalja.
Kad je Mesmer poeo svoju metodu primjenjivati u veem opsegu, u
Beu - kao to to obino biva s prorocima u vlastitoj domovini - nije uspio.
Ni u vicarskoj ga nisu primili s veim zanimanjem. Ali u Francuskoj! U
Pariz je doao 1778. godine, upravo u vrijeme kad su ljudi jo bili pod dojmom nedavnih uda na grobu svetog Medarda, pa su ba bili raspoloeni
za neprirodne stvari. Zajedno s jednim lijenikom s parikog medicinskog
fakulteta otvorio je nekakvu bolnicu ili savjetovalite, te se latio lijeenja
najrazliitijih bolesti. Lijeenje je vreno u sveanoj atmosferi i uz veliki
ceremonijal. Zajedno s mnogim drugim bolesnicima svakog bi bolesnika
doveli u veliku dvoranu, ije su prozore zastirale guste zavjese, tako da bi se
bolesnik naao u gotovo mranom prostoru. Nitko od bolesnika nije se
smio oglasiti. Moglo se samo iz pozadine uti njenu ili tunu svirku
klavira. Nasred dvorane nalazio se nekakav veliki abar od hrastovine
ispunjen vodom u kojoj je bilo repina i opiljaka. Poklopac abra bio je
izbuen a iz otvora su vodile zavijene i pomine eljezne palice. Bolesnici
su posjedali oko abra, drali se za ruke, a eljeznu palicu koja je vodila iz
abra naslonili bi na bolestan dio tijela. Zatim bi se u dvorani pojavio veliki
Mesmer u dugakoj svijetloplavoj haljini, sa eljeznom palicom u ruci.
Obilazio bi bolesnike, prodorno ih gledao, nekoga bi dodirnuo svojim
tapom, drugoga bi pogladio rukom.

229

Po prianju ljudi koji su proli kroz tu proceduru, neki nisu nita

osjetili. Druge su podilazili marci, kalj ali su i pljuvali. Napokon, bilo je i
takvih bolesnika - meu njima najvie mladih ena - koje su se u toku
magnetiziranja pre-vrnule nauznak, poele se na udan nain savijati i
protezati, tucati i smijati, izgubile bi boju i poele trabunjati. Smatralo se
da ti napadi ili ikrize imaju naroito ljekovit uinak. Nakon dvije ili tri
takve krize bolesnik bi se rijeio raznih tegoba zbog kojih je doao da se
lijei.
U poetku je Mesmer imao u Francuskoj golem uspjeh. Magnetizam je
postao moda. Sam nije mogao svladati silnu navalu bolesnika, pa su njegovi
uenici u Francuskoj ustanovili dvadesetak harmoninih grupa, danas
bismo kazali ambulatorija, u kojima su lijeili magnetizmom. Dogaalo bi
se da bi Mesmer ili neki od njegovih uenika povezao spomenuti abar
pomou eljezne ipke s oblinjim stablom, kako bi preko njega to vie
bolesnika uivalo u blagodatima magnetizma. Uzgred reeno, na taj nain
nije Mesmeru samo rasla slava, ve mu se punio i novanik. Zbog tako
razgranate prakse imao je 250 uenika od kojih mu je svaki plaao po 1000
forinti za kolovanje.
No, onda je Mesmerovoj slavi u Parizu odzvonilo. Sastala se komisija
lanova akademije znanosti i medicinske akademije, koja je prouila
Mesmerov postupak i njegove teoretske zasade i napokon zakljuila da u
pojavama koje nastaju prilikom magnetiziranja po Mesmerovu nainu
nema niega to bi se moglo protumaiti kao aktivno djelovanje nekih
ljekovitih inilaca, pa takvi postupci u daljnjoj perspektivi mogu prije

230

nanijeti zlo, jer tetno djeluju na zdravlje i moral, poglavito enskih osoba.
Pa ipak se svi lanovi komisije nisu slagali s tom osudom. Botaniar
Jussieu je bio na strani Mesmera. Vladina zabrana izvoenja magnetizma u
poetku nije mogla obustaviti nicanje novih harmoninih grupa.
Polagano je ipak oduevljenje mnotva za Mesmera jenjavalo. Ugled
magnetizma
trpio
je
uslijed
raznih
dogaaja
kao
to je onaj kad je u jednim novinama izala pohvala lijeenja
magnetizmom koju je napisao netom izlijeeni Court de
Gefoelin, ali je u istom broju novina objavljena i njegova
osmrtnica
Osim toga su bili na pomolu vrui dani francuske revolucije. Pristae
Mesmera nisu prirasli srcu revolucionarnoj vladi. Budui da se nije mogao
nadati niemu boljemu od izgnanstva ili od giljotine, Mesmer je radije
pobjegao preko granice u vicarsku u kojoj je ivio ne bavei se javnom
djelatnosti do 81. godine ivota, kada je okonao svoj uzbudljivi ivot.
Ne sumnjamo u to da je Mesmer ponekog pacijenta doista oslobodio
raznih tjelesnih i duevnih tegoba, pa makar privremeno. Lako emo
pogoditi o kakvim je primjerima bila rije -najvjerojatnije se radilo o
neurotiarima one vrste koje oznaujemo kao histerine. Ili mu je bilo
mogue dignuti na noge neku mladu enu koja je prividno ohromila zbog
prepirki s muem. Mesmer je vjerojatno do svoje smrti bio uvjeren da je
mladoj eni iskljuivo pomogao fluid ivotinjskog magnetizma, kojega je
on navukao iz poznatog abra po eljeznim ipkama do njene nemone

231

noge. Moda mu je ipak palo na pamet da su djelovale sasvim drukije sile:

tadanje raspoloenje ljudi u Francuskoj koje je bilo naklonjeno magiji i
misticizmu, velianstvena Mesmerova pojava i njegov nastup koji je
izazivao potovanje, njegova zanesenost pravilnou vlastitih zakljuaka,
udnovate ceremonije prilikom magnetiziranja, grupna terapija i napokon
povjerenje bolesnika u djelotvornost Mesmerova postupka. Mesmer nije
pokazao da je o tim iniocima dublje razmiljao, kao da mu nije bilo
sueno da spozna prave zakonitosti maginog ozdravljenja. Trebalo je za to
kritikih duhova kakve je rodilo 19. stoljee.
Mesmerov animalni magnetizam postao je u svom pravovjernom
obliku, sa svojim udnim pomagalima u medicinskoj praksi i sa svojom
fantastinom teoretskom osnovom ak nepodnoljiv i Mesmerovim
privrenicima. Neki od njegovih uenika su se osamostalili jo prije
uiteljeva odlaska iz Francuske. U godinama koje su slijedile poeli su
naveliko raspravljati o tome kakva je to zapravo sila koja se skriva iza
takozvanog magnetizma. Odstupali su od prvotnog Mesme-rova uvjerenja
da je tu rije o usmjeravanju fluida iz svemira. Nekima je bilo prihvatljivije
razmiljanje o psihikoj energiji, drugima o ivanom eteru ili o
telurinim silama, dok su oni koji su bili vie religiozno-mistino raspoloeni upletali u svoja tumaenja razne demonske utjecaje ili boju
blagonaklonost.
I u svojoj metodici je magnetizam krenuo novim putovima. Oko 1813.
godine je markiz Puvsgur provjeravao Mesmero-vu metodu. Kod nekih je

232

svojih pacijenata htio izazvati onu poznatu krizu ozdravljenja, ali su mu

bolesnici namjesto toga upadali u svojevrsno stanje somnambulizma.
Nakon to bi nekoliko sati vrsto odspavao, bolesnik bi se dignuo iako se
nije probudio, poeo bi hodati i govoriti, po nareenju je obavljao razne
aktivnosti, zaudo ak bistrije i razumnije nego u budnom stanju. Kad bi se
bolesnik probudio iz tog stanja, ne bi se sjeao ni to je govorio ni to je
radio. Ta je pojava izazvala ivo zanimanje Puvsegura i drugih. Tumaili su
stvar tako da su bolesnicima na taj nain ulili fluid i postigli u njemu
udesnu preobrazbu, nekakvo nadahnue, stanje slino onome koje su
opisivali kod proroka. Takvom somnambulu su pripisivali svakakve
nadnaravne sposobnosti: vidi na daljinu, spoznaje prolost i budunost i
slino. Idui je korak bio da su takvom svevidljivom somnambulu
povjerili utvrivanje i lijeenje bolesti. Bolesnike su dovodili pred osobu u
somnambulnom stanju koja je, kao da oi ima uprte u bolesnikovu
unutranjost, poela priati: Ovaj ima svitak kose u crijevima, onaj ima
otvorena i zapraena plua. . . Kao to su dijagnoze bile udne, tako su
bili udni i. lijekovi koje su somnamibuli odreivali: jednome je reeno da
se gladi po prsima vruim eljezom, drugome je kazano da uzima prainu
iz konjskih bradavica itd. Dr Clapier se jednom pohvalio da je takvom
metodom uspio u dva mjeseca

233

izlijeiti ezdeset bolesnika, pa je dodao: Ja sam zapravo i suvian - moja

se uloga svodi na to da se ponaam prema navodima moga somnambula
...
Uz takvo lijeenje uz pomo somnambula poelo se tada razglabati i o
mogunosti da se iz redova pacijenata koji trae pomo kao i od zdravih
ljudi regrutiraju vidoviti som-nambuli s poznatim nadnaravnim
sposobnostima. Autori takvih ideja matali su o tome kako e na taj nain
ovjeanstvu biti otkrivena nova riznica znanja. Meu pristaama
magnetizma u toj drugoj fazi nisu bili samo brojni naivni ljudi i opsjenari,
ve je meu njima bilo i ozbiljnih ljudi kojima je znanost prirasla k srcu.
Dvadesetih i tridesetih godina 19. stoljea izlazio je itav niz listova koji su
obraivali to podruje, a da i ne govorimo o mnotvu knjiga na tu temu. S
opisanim postupcima lijeenja, a uz laktako guranje i kriavu samohvalu,
magnetizam je u toj drugoj fazi pomalo izgubio povjerenje ljudi. Pedesetih
godina 19. stoljea je lijenik koji se bavio magnetizmom kvario svoj ugled.
Pojedinci su samo kriomice prouavali takve i sline probleme.
U Francuskoj je mesmerizam prvi put pustio korijenje, ali u toj zemlji
se i razvio u splet takvih udnih postupaka i zamrenih teorija, koji su
sakrili ono to je bilo korisno u Mesme-rovim spoznajama. Sve to mnotvo
uenih rasprava D mesme-rizmu u Francuskoj, u stvari, nije poznavanje tog
podruja pomaklo s mjesta na koje ga je postavio Mesmer. To je postigao
ovjek koji nije dopustio da mu taj kakljivi problem izmakne tlo ispod
nogu, kao to se dogodilo mnogima u Francuskoj. To je bio kirurg James
Braid, porijeklom Skot. U svojoj knjizi Neurohipnologija (1843) on je
sabrao iskustva proteklih desetljea o animalnom magnetizmu. Ponovo je
ukazao na zanimljive pojave koje je mogue postii hipnozom - tako je
Braid po prvi put imenovao tu metodu -to e rei naime somnambulizam,
hipnotiku ukoenost, neosjetljivost i dr. Najvanije je da onog posrednika
koji na bolesniku odnosno hipnotiziranoj osobi izaziva razne opisane
pojave Braid ne trai u nekakvom fluidu ili slinim supstanama, ve je
Z234

zastupao miljenje da je za hipnozu bitno samo neko psihiko

prekopavanje koje pacijent odnosno osoba s kojom se vre pokusi doivi
pod vodstvom hipnotizera; osim toga, te su pojave uglavnom ovisne o
jakosti pacijentove mate. Tako se moemo uvjeriti da je jo prije vie od
sto godina postavljena na teoretski zdravu osnovu psihoterapijska metoda hipnoza. Poznato je da je bilo lijenika koji su u stanju hipnoze bez bolova

vadili pacijentima zube ili vrili manje operacije.

Pa ipak hipnozi jo nije bilo sueno da odri odgovarajue mjesto u
psihoterapiji, ve je bila potisnuta u kut. U so-lidnijim oblicima hipnotizma
nekadanji magnetizam se opet vratio na svjetlo dana, pa se niz
znanstvenika ponovo latio prouavanja tog problema. I u Francuskoj, koja
se bila odrekla magnetizma, sada su se mnogi poeli posveivati prouavanju hipnotizma. Spomenimo samo Charcota, koji je bio poznat sa
svojih estih javnih prikazivanja hipnotiokih pojava, zatim Liebaulta i
Bernheima, o kojima emo jo uti u vezi s drugim. Ipak, hipnoza nije bila
primljena u slubenu kliniku psihijatriju.
Koji je tome uzrok? Mogue je dati jedno tumaenje: neuroze, koje su
glavno podruje psihoterapije, tada jo nisu bile takav drutveni problem
kakav su danas, kad nam je dobrodola svaka akcija kojom je mogue
djelovati na tako raireno oboljenje. Da se hipnoza nije sauvala kao
pomono sredstvo za borbu protiv bolova prilikom operacije treba zahvaliti
injenici da je kloroform otkriven kao bolje narkotioko sredstvo. Ima,
meutim, i drugih inilaca koji nisu dopustili hipnozi da se potpunije
razvije. Tehniki napredak u cijelom svijetu je u to vrijeme uputio i
medicinu kao i druge znanosti u strogo materijalistikom smjeru, koji je
ponekad dobivao upravo mehanicistiki karakter. U takvoj je atmosferi
vrijedilo samo ono to je bilo mogue vidjeti, dodirivati ili mjeriti; psihu,
ovjeji subjektivni svijet, nije bilo mogue staviti u taj okvir, jer bi hipnoza
u

tadanju

medicinsku

znanost

unijela

suvie

elemenata

koje

mehanicistiki usmjerena veina medicinskih uenjaka nije mogla

probaviti. Kad se koncem 19. stoljea psihijatrija poela oslobaati okova
mehanicizma, na pozornici se ve pojavio Freud, koji je u psihoterapiju

Z235

uvodio nove misli i ideje, pa je hipnoza sve vie zaostajala kao zastarjela i
nenauna metoda.
Posljednjih desetljea hipnoza je opet oivjela kao zakonita zdravstvena
metoda koju je prihvatila i slubena medicina; ima svoje ogranieno
podruje i ne prisvaja sebi sposobnosti svemogue terapije za najrazliitije
tjelesne i duevne bolesti, ve se koristi u odgovarajuoj mjeri kod nekih
takozvanih histerinih2 i nekih blagih psihosomatskih 3 smetnja.

Sigmund Freud i dubinsko-psiholoke kole

Sigmund Freud je roen 6. V 1856. u Moravskoj, kao sin idovskog
trgovca. Obitelj se kasnije preselila u Be, u kojemu je Freud ivio i
djelovao sve do nacistike okupacije Austrije 1938, kad je teko bolestan
pobjegao u London, gdje je idue godine umro.
Nakon svoje promocije za doktora sveukupne medicine 1881. godine,
Freud je zapoeo karijeru na solidnom tlu so-majtske medicine. Njegovi
prilozi na podruju anatomije mozga i kasniji rad u cerebralnoj paralizi u
djece sauvali su svoju vrijednost, iako mu nisu donijeli slavu. Svoja istraivanja Freud je usmjerio u drugom pravcu kad se 1885. upoznao s radom
poznatog parikog neurologa Jeana Charcota (1825-1893). Taj se tada bavio
problemom hipnoze koju je tumaio kao posebno stanje ivanog
sustava, jako srodno histeriji, ako ne ve identino s njom. Bekog se

Oblik neurotinih smetnji kod kojih dolazi, na primjer, do raznih prividnih

hromosti, greva udova, promjena osjetila dodira, bolova itd. gdje nema
vidnih tjelesnih oteenja, a pretpostavljamo da su u pitanju psiholoki
konflikti.
3
Smetnje u funkcioniranju unutranjih organa kojima kao uzrok
pripisujemo psihike konflikte.
Z236

neurologa veoma dojmila injenica da je Charcot u hipnozi lako izazvao i

opet uklonio takve simptome koje je Freud vidio da se spontano javljaju
kod histerinih ljudi. Freuda je manje zadovoljilo objanjenje tih pojava
kako ih je davao Charcot. Neurologu Charcotu bila je blia pomisao na
neke bolesne promjene u bolesnikovu mozgu nego na psiholoke situacije
koje bi prouzroile te simptome; a upravo te misli stadoe zaokupljati
Freuda.
Kad je Freud svoje beke kolege upoznao sa svojim zapaanjima,
naiao je na podsmijeh i nerazumijevanje. Mnogi su Freudu predbacivali
nenaunost zbog toga, to je progovorio jezikom koji se sasvim
razlikovao od onoga koji je vrijedio u tadanjim lijenikim krugovima. Do
konca 19. stoljea ovjek je samo svojim organizmom predstavljao medicinsku vrijednost, a ne i svojom linosti. Medicina je bila ponosna na to to
se oistila romantine presvlake psiholo-giziranja i filozofiranja. A sada se
tu pojavio neki Freud koji eli bolest razumjeti, koji u njoj trai neku
simboliku, hoe se u nju uivjeti, i to ne da bi je objasnio tadanjim pojmovima kao izraz ovih ili onih patolokih promjena, recimo na mozgu.
Freud je u poetku ostao usamljen sa svojim idejama. Kasnije je naao
ovjeka koji se bavio slinim pitanjima, a bio je to poznati beki lijenikpraktiar Joseph Breuer. Zajedno s njim prouavao je sluaj jedne djevojke
koja je pokazivala svakojake histerine simptome: uzetosti, greve,
zamraenosti i napade. U stanju hipnoze je ta mlada bolesnica priala
razne mune zgode koje je doivljavala u prolosti, a koje u budnom stanju
nije spominjala. Jo je bila zanimljivija injenica da su se znaci bolesti
gubili u onoj mjeri u kojoj su Breuer i Freud u hipnozi izvlaili iz
bolesniine podsvijesti one neugodne doivljaje odnosno konflikte koji su
oito bili povezani s pojedinim simptomima njene bolesti.
Freud se kasnije raziao s Breuerom. Uglavnom se nisu slagali u dvije
toke: Freud je bio sve vie uvjeren da su podsvjesni konflikti, iz kojih
nastaju histerini i drugi neurotini znakovi oboljenja, seksualne naravi, a s

time se Breuer nikako nije mogao sloiti. Osim toga je Freud umjesto hipnoze uveo drugu tehniku za otkrivanje podsvjesnih konflikata. Bila je to
takozvana psihoanaliza, po Freudu toboe kao psihoterapija uspjenija zato
to je ovjek u toku postupka pri bistroj svijesti, a ne u nekom
izmijenjenom stanju kao kod hipnoze.
Slijedile su godine kroz koje je sakupljao iskustva s neurotinim i na
druge naine psihiki poremeenim pacijentima, kad je promatrao
dogaaje u snu, prouavao sitne omake i pogreke u govoru i radu;
prouavao je i simboliku u knjievnom i likovnom umjetnikom
izraavanju, te je skupljao podatke s drugih podruja ovjekove djelatnosti.
O svemu je tome Freud napisao niz znamenitih knjiga. Svi otri napadi
kolega nisu mogli zaustaviti njegov prodorni duh.
Svjestan sam koliko je teko pokuati u kratkim crtama obuhvatiti
takvu misaonu konstrukciju kakva je Freudova psihoanalitika nauka, pa
u pokuati iznijeti batem glavne Freudove teze.
Dva nagona upravljaju ovjekovim postupcima i ponaanjem. Prvi je
ivotni nagon, u okviru kojega djeluje kao naroito znaajna seksualna

udnja - libido. Drugi je nagon smrti (koji je Freud kasnije uveo u svoj
sustav, da bi poslije opet posumnjao u nj) koji je suprotan prvome i
predstavlja razornu silu okrenutu protiv samog individuuma i njegove
okoline. Seksualnom nagonu odnosno libidu Freud je posveivao posebnu
panju i pripisivao mu veliko znaenje i u ovjekovim djelatnostima koje na
prvi pogled nisu ni u kakvoj vezi sa spolnou kao i pri nastanku
neurotinih stanja. Prema Freudu libido nije nagon koji bi se u ovjeka
javio tek kad bioloki sazri, ve ga nalazimo i u djeteta, samo u drukijem
obliku, odnosno usmjerenog drugom cilju nego u odrasla ovjeka. Prema
Freudu, najvei se dio duevnog ivota dogaa izvan nae svijesti. Taj
podsvjesni dio naeg duevnog ivota ima svoju logiku; u njemu se pojmovi
spajaju i razdvajaju, razvijaju se tenje i nastojanja po svojevrsnim
zakonima koji su drukiji od onih u svjesnom dijelu duevne djelatnosti
kulturnog ovjeka. Djelovanje podsvijesti ima mnogo zajednikog s
duevnim ivotom primitivnih naroda.

Freud lui slojeve ovjekove svijesti: ja, nad-ja i ono.4 Ja

zauzima razumno, pametno ovjekovo ponaanje i tei to potpunijem
zadovoljavanju u okviru granica koje postavlja fizika i drutvena stvarnost.
Ono je glavni rezervoar obaju gore spomenutih nagona, koje pokuava slijepo za vrijeme i realnost - smjesta pronai zadovoljavanje. Nad-ja je
najvanija sila koja iz pojedinca stvara drutveno bie, to je otprilike ono
to u svakodnevnom ivotu oznaujemo kao savjest.
U takvom ustrojstvu ovjekove duevnosti lako emo shvatiti da dolazi
do trvenja izmeu raznih gore spomenutih sfera linosti. Dogodi se, na
primjer, da je naem ja odnosno nad-ja neka seksualna tenja tako tua
da ne doputamo njen razvoj u svijesti; tako smo je odgurali u podsvijest,
kako bismo se oslobodili svoje nedostojne elje. Meutim, u podsvijesti ta
tenja nee izgubiti svoju energiju, ve se svakako eli na bilo koji nain
nametnuti. Sada uskau razni mehanizmi: konverzija, regresija,
projekcija, sublimacija itd. ikoji takvu tenju preusmjeravaju, maskiraju i
preoblikuju, na primjer u neurotiki simptom u kojem je teko nazrijeti njegov seksualni izvor. Tako se, na primjer, neke neutaene erotske enje
pretvaraju u histerian napad koji je praen ekstatinim pozama i
kretnjama koje su Freuda podsjeale na kretnje za vrijeme seksualnog akta.
Determinizam vlada i u naem psihikom ivotu. Ako nam se rodi neka
misao, to ne moe biti sluajno. Ako izvor te misli ne pronae u svom

svjesnom inventaru, ona je najvjerojatnije povezana s nekim

reminiscencama koje su potopljene u podsvijesti. Na tu tezu se oslanja
Freudova istraivaka i istodobno terapeutska psihoanalitika metoda: ako
ovjek prepusti - najbolje ispruen na otomanu - tok svojih misli samom
sebi (slobodna asocijacija), prije ili kasnije e se roditi misli koje
proizlaze iz nekih tenji u podsvijesti, moda ba one iz kojih naviru razni
neurotiki simptomi.
Freud smatra da je mogue iz dogaaja u snu saznati to se zbiva u
podsvijesti, samo je nuno da svladamo simboliki jezik snova. Neka nam
naredni Freudov primjer poslui kao uzorak analitikog tumaenja snova:

U strunoj literaturi uobiajeni su i termini: Ego, Su-per-ego, Id.

Dvoje zaljubljenih su zajedno proveli no. Djevojka je bila materinski

tip, ona vrsta ene koja za vrijeme ljubljenja mora iskazivati svoju silnu
elju da dobije dijete. Okolnosti tog susreta bile su, meutim, takve da je
trebalo sprijeiti izljev sjemena u vaginu. Idueg jutra je djevojka ispriala
svoj san: Oficir sa crvenom kapom je slijedi po ulici. Ona bjei pred njim
po stepenicama, a oficir za njom. Sva bez daha je dotrala do svog stana,
otvorila vrata i zalupila ih za sobom. Mukarac je ostao vani i gledajui kroz
kljuanicu djevojka ga je vidjela kako sjedi na klupi i plae.
Progonjenje, oficir sa crvenom kapom, penjanje po stepenicama, teko
disanje, sve je to simbolina predodba seksualnog akta. To da je usnula
djevojka zatvorila vrata iza sebe i tako se rijeila mukarca koji ju je slijedio,
samo je primjer inverzije, psihikog mehanizma koji se u snovima esto
izta-ava (da bi ptavi smisao bilo to tee spoznati, a zahvaljujui inverziji
dogaaj dobiva nove haljine i tako pristup u svjesnu sferu ovjeka); u biti je
to bio onaj mukarac koji nije dovrio spolni akt. I ba tako je djevojka u
snu projicirala svoju alost na partnera, jer on u njenom snu plae (iako je
sama imala razloga za pla, jer je nedovreni spolni akt sprijeio ostvarenje
njenih majinskih tenji). Osim toga, suze zaplakanog oficira simboliziraju
izljev sjemena.
Psihoanalitiko

tumaenje

neurotikih

simptoma

je

mnogo

kompleksnija procedura nego to je analiza snova. Korak za korakom,

analiza probija put do podsvjesnih tenji i sukoba koje neurotini bolesnik
esto nosi sa sobom iz rane mladosti, da bi sad probile put na svjetlo dana.
Kad se bolesnik odjednom suoi s nekim skrivenim i zapretanim
uspomenama i

shvati ih, tada otpada njihov tetan utjecaj, a simptom bolesti, koji je iz njih
ponikao, nestaje. Istina je da su potrebni sate i sate dugi razgovori koji
slijede dan za danom, mjesec za mjesecima, ak i godinu dana i dulje, pa
da sve bude rai-eno i objanjeno i tako bude pacijent lien svojih
neuro-tikih tegoba.
Kazali smo da se Freud morao godinama braniti od napada svojih
drugova po struci prije nego je dobio zaslueno priznanje.
Ako ste proitali gore navedeni san i njegovo tumaenje, vjerojatno
pretpostavljate koja je Freudova teza bila najvie predmet kritike. Dakle, to
je teza o znaenju seksualnog nagona u ovjekovu ponaanju, naroito kad
je rije o nastanku neuroza. Za bolesnika je esto neugodno, ako ne i
muno (kao i za lijenika), nainjati tu temu razgovora, ali ne bi trebalo da
je tako. O tome nam svjedoi mnotvo neuroza i drugih psihikih
anomalija kojima seksualna simbolika otkriva narav bolesti. Statistike
studije o seksualnom ponaanju ovjeka (na primjer znamenita Kinseveva
studija) govore nam da je ovjeji spolni ivot mnogo areniji nego to je
pojedinac obino spreman da o tome pria.
Tonije su primjedbe da je Freud iz uskog biolokog gledanja na
bolest, koje je bilo karakteristino za kraj 19. stoljea, preao u drugu
krajnost te zanemario znaenje uroenih odlika i organskih poremeaja za
ovjekovo ponaanje, oblikovanje njegove linosti i nastanak neurotikih
smetnji i dragih duevnih poremeaja.
Usprkos tome a i drugim kritikim opaskama, kao to kae MayerGross ne smijemo potq'enjivati veliinu Freudova djela. Gdje je nekada
carevalo samozadovoljno neznanje, ak i obmana i svjesna samoprijevara,
Freud je uveo realizam, jasnou i prirunu tehniku za tumaenje motiva
ovjejeg ponaanja. Psihoanalitiko lijeenje ne moe poduzeti bilo koji
lijenik ili bilo koji psihijatar, ve je za tu terapeutsku metodu osposobljen
samo onaj koji je dugo radio pod kontrolom priznatog psihoanalitiara i
koji je i

2,OQ
sam analiziran. Ne treba ni pomiljati da je psihoanalitika metoda u
svim sluajevima za koje taj postupak odgovara, bila uspjena. Ipak, u
pojedinanim sluajevima duevnih bolesti, naroito kad su u pitanju
duboko ukorijenjeni oblici neuroze, struno izvedena psihoanaliza je
najbolje rjeenje. A iz praktinih razloga moemo kazati da to nije metoda
kojom se moemo posluiti kad god je psihoterapija nuna; isto je tako
nezamislivo da bi klasine Freudove metode jednostavno savladale
mnotvo neurotinih oboljenja u dananjem svijetu.
Freud je okupio oko sebe skupinu uenika koji su majstorove misli vie ili manje uspjeno - razvijali u dubinu i irinu. To su bili: Karl
Abraham, Sandor Ferenczi, Carl Gustav Jung, Alfred Adler, Wilhelm Stekel,
Otto Rank i drugi.
Iz te vrste skupine pravovjernih psihoanalitiara koji su u potpunosti
prihvatili Freudovo nauavanje, da ne kaemo da su ga i uveliali, polako
su sazrijevali strunjaci koji su traili nove puteve tumaenja dinamike
nastanka psihikih, u prvom redu neurotikih, oboljenja. Freud koji je
vjerojatno imao i crtu netolerancije, otpadnike bi otpremio uz otre rijei a
njihove poglede kasnije negirao u svim detaljima -samo ako su iole
odstupali od njegova nauavanja.
Meu prvim Freudovim uenicima bio je beki psihijatar Alfred Adler
(1870-1937), koji je takoer rano (1911) napustio put ortodoksne
psihoanalize. Njegova teorija neurotinih poremeaja ne sputa se u neke
dubine, lake je razumljiva, pa je stoga postala popularnijom. Adler u svojoj
znanstvenoj zgradi ne upotrebljava pojam podsvijesti. Njega ne zadovoljava ni Freudova teza da su isto bioloke prirode (konkretno seksualne)
one sile koje uvjetuju ovjekovu aktivnost i koje najzad stoje iza
neurotikih smetnji. Osnovna aktivna sila koja usmjerava ovjekove
postupke i ponaanje u dru-tvu po Adleru je tenja za vanou u
drutvu. Razni tjelesni nedostaci, manjkavosti psihikih osobina, ili na
primjer, nepovoljan poloaj u obitelji (na primjer najmlae ili najstarije
dijete), izazivaju osjeaj manjevrijednosti (poznati kompleks
manjevrijednosti). Pojedinac zato tei da svoj ne-

242

dostatak izravna i u cjelini natkompenzira, ako ne na istom podruju, a

ono na srodnom. Tako je, na primjer, poznato da je najuveniji govornik
antikog doba Demosten imao u mladosti govornu manu. Ako je oblik
kompenzacije takav da ga drutvo jednostavno prihvati, osjeaj
manjevrijednosti se gubi i ovjek se prilagouje svojoj okolini. Ali ako
ovjek izabere takav nain ivljenja, takav nain kompenzacije koji za
drutvo nije prihvatljiv, to ga vodi u antidrutveno ponaanje ili u neurozu.
Psihijatar koji postupa po Adlerovu psihoterapeutskom postupku
nastoji otkriti osjeaj manjevrijednosti i naine kompenzacije koji odreuju
bolesnikovo vladanje i ponaanje, odnosno neurozu, a zatim ga nastoji
preodgojiti i usmjeriti onim oblicima kompenzacije koji su za drutvo
prihvatljivi.
vicarski psihijatar Carl Gustav Jung (1875-1961) takoer je jedan od
otpadnika. Od Freudove skupine odvojio se 191 3. godine. Ako hoemo
shvatiti duevni ivot civiliziranog ovjeka dananjeg vremena, kae Jung,
moramo posegnuti natrag u njegovu povijest, u pradavno doba. ovjek
tada jo nije imao svoju pravu individualnost, svoje ja (Ich), ve je imao
pra-ja (Selbst) ije su se granice gubile u drutvu. Taj pra-ja ini vrsta
arhetipova opih ljudskih uzoraka miljenja i osjeanja, najjednostavnije
smjernice prema kojima ovjek upravlja svoju djelatnost na svijetu i u
drutvu. Ti se arhetipovi, prema Jungu, nasljeuju, kao i tjelesne sposobnosti, iz generacije u generaciju, stotine i tisue godina. Tako je mogue
razumjeti da kod najrazliitijih naroda nailazimo na prie i legende s
jednakom jezgrom (uzmimo priu o opem potopu). U civiliziranog
ovjeka naeg vremena ti su arhetipovi potopljeni u podsvijest i
predstavljaju dublji sloj kolektivne podsvijesti na kojoj poiva svakome
pojedincu svojstvena individualna podsvijest. Iz pra-ja, zapravo iz arhetipova, nastaje sva ona psihika energija koja je na poetku cjelokupnog
ovjejeg stvaranja i aktivnosti. Kao to vidimo, tu se Jung odrie uskog

Freudova gledanja na seksualnost kao na osnovni movens ovjekovih

reakcija.
Osim toga, prema Jungu svaki ovjek ima svoj osobiti nain kako
prihvaa zadatke to ih ivot postavlja preda nj. Ljude je razvrstao u
razliite psiholoke tipove u vezi s usmjerenou njihovih interesa:
ekstravertirani tip u prvom redu obraa pozornost i zanimanje na svoju
okolinu i iz nje u prvom redu crpi pobude za svoju djelatnost; ljudima tog
tipa nasuprot su introvertirani odnosno zatvoreni tipovi koji su u prvom
redu usmjereni na samopromatranje. Jung jo rasporeuje psiholoke
tipove po obliku psihike djelatnosti koju ovjek pokazuje u ivotu, bilo da
pojedinac prihvaa ivotnu problematiku preteno razumski, procjenjujui
situacije ili ga vodi osjeaj, pa puta da ga dogaaji nose.
Ta teoretska zgrada analitike psihologije koju sam pokuao ukratko
opisati vodila je Junga i njegove uenike pri psihoterapeutskim
postupcima; analizirajui pacijentove osobitosti oni u prvom redu ele
odrediti njegov psiholoki tip, osobine njegove individualne i kolektivne
podsvijesti, kritine toke na kojima se sukobljavaju njegova podsvjesna
stremljenja sa svjesnim stremljenjima, konflikte koji moraju biti osnova
neurotskom reagiranju. Freud ostaje samo na analizi i vjerovanju da
ovjeka koji je spoznao svoje nekadanje podsvjesne opreke treba prepustiti
ozdravljujuoj snazi prirode koja e sve uiniti da kasnije pacijenta
oslobodi neurotikih potekoa. Jung pokuava poslije takve analize
pacijenta dovesti do sinteze, reintegracije na boljoj osnovi, na viem nivou,
kada mu je lake pronai odgovarajuu filozofiju. U pritisku koji ga
dovodi u duevne smetnje, ovjek stupa korak nazad (regradira). Prema
Jungu u tome nema nita loe: to je korak natrag da bi ovjek dobio zalet i
jae skoio. S razine svoje osobne podsvijesti ovjek se premjeta na razinu
kolektivne podsvijesti i tamo trai i esto naie na vrst oslonac kad je
poeo tonuti. U analizi sluaja uvelike pomau snovi koji - proizlazei iz
sloja kolektivne podsvijesti - posreduju simbole koje je paljivim
analiziranjem mogue shvatiti kao korisne smjernice za usmjeravanje
budueg ivota.
Neki ocjenjuju Jungovu analitiku i kompleksnu psihologiju kao
nauavanje koje je dostupno samo malom broju izabranih; autoru

244

zamjeravaju misticizam i tvrde da je zavaen sa znanstvenim miljenjem.

No tko bez predrasuda gleda na Jungovo djelo nee moi zanijekati da nam
on otkriva iroka prostranstva u psihoterapeutskim istraivanjima.
Meu psihoanalitiarima koji su istupili iz okvira ortodoksne Freudove
kole spomenimo jo Karen Horney, Njemicu po roenju, koja je svoj
glavni rad obavila u Chicagu i New Yorku. Sargent njene poglede ukratko
tumai: Nai unutranji sukobi i neurotine smetnje nemaju izvora u nekim instinktima ili biolokim silama kao to tvrdi Freud, ve ih stvaraju
proturjeja u naoj civilizaciji odnosno kulturi. Stariji i kola, na primjer,
odgajaju u duhu bratske ljubavi prema blinjemu i nesebinosti, a
istovremeno potiu nau tenju za uspjehom. Iz takvih suprotnih tenji
raaju se neprijateljstva prema osobama iz okoline pojedinca, a splet
bojazni koji se raa pred linim neprijateljima najzad stvara - neurozu.
Prema Horneyjevoj neurotian u odreenom drutvu imaju u biti sline
karakteristike, iako postoje znatne uroene razlike pojedinaca u pogledu
raznih sklonosti. Neuroze su u odreenom kulturnom podruju iste zato
to su konflikti tih neurotiara samo proizvodi proturjeja iste kulture.
Lijeenje neurotiara vri se prema Hornevjevoj otkrivanjem neprijateljskih
stremljenja i strahovanja, te tjeskobnih stanja koja se raaju iz takvih
stremljenja.
S time nismo ni izdaleka zakljuili niz dubinsko psiholokih kola,
ve samo onih tokova razumijevanja i lijeenja ovjekove linosti, odnosno
neuroza, koji proistjeu iz Freudove teorije i ele dovesti ovjeka do
unutranje harmonije preko spoznaje svoje naravi, svojih uzoraka reagiranja
na drutvene utjecaje, ukratko preko svoje sutine. Dodajmo jo i to da
samospoznaja kojoj analitiar vodi svog klijenta nije iskljuivo razumski,
logian doivljaj. Kadto, kad ovjek shvati dosad nepoznate podsvjesne
razloge svog neurotinog ponaanja, kad doivi (aha!) to je pravi razlog
njegovog neurotinog ponaanja, ovjek se uvstveno preobrazi, neto se
desi i na razini vegetativnog funkcioniranja, to je slino situaciji kad skine
neko breme i opet pone slobodno da die.

Predaleko bi nas odvelo kad bismo htjeli u iole dolinoj mjeri osvijetliti,
na primjer, filozofsku antropologiju E. Fromma, psihijatriju
meusobnih odnosa H. S. Sullivana, analitiku psihoterapiju H. SchultzHenokeja, egzistencijalnu psihoterapiju L. Binsvvangera i druge, kod
kojih bismo uvijek susretali gore opisane elemente.

Uvjeravanje, uenje, terapija ponaanja

Nekakvu protuteu analitikim teorijama neuroza i tehnikama njihova
lijeenja predstavljaju razine racionalne psi-hoterapeutske metode koje
odbijaju operiranje s raznim podsvjesnim duevnim silama i ne pouzdaju se
u one spoznaje do kojih ovjek doe kad sam istrauje svoj duevni ivot.
Lijenik Paul Charles Dubois (1848-1918), profesor neuro-patologije u
Bernu, postao je poznat 1904. svojom knjigom Psihoneuroze i njihovo
psihiko lijeenje. Ta je knjiga s francuskog prevedena na itav niz jezika.
On svoju metodu primjenjuje samo kod neuroza ili psihoneuroza, to jest
oboljenja koja u svakodnevnom ivotu oznaujemo kao iva-u svoju
bezvrijednost i izljeivost - obuzima tjeskoba vlastite propasti.
Strah je glavna mana tih malodunih bolesnika. Za umorom
neurastenika krije se njegov strah pred radom; strah nas gleda iz tekoa i
poremeaja histerinog ovjeka; psihoasteni-ari trpe zbog niza bolesnih
strahova - fobija; hipohondar se ne moe liiti straha od bolesti, a
melankolika - uvjerenog u svoju bezvrijednost i izljeivost - obuzima
tjeskoba vlastite propasti.
Dubois se uhvatio ukotac s tim strahom u frontalnom napadu, i to
uvjeravanjem, odnosno preusmjeravajuim razgovorom. Te bolesnike valja
uiti kako da pobijede svoju malodunost, potrebno im je povratiti
sarnopovjerenje, treba ih navoditi na put samostalnog svladavanja tekoa.

2.246

O svojim uspjesima kae: Mene samoga zauuje s kakvom lakoom te

ljude moemo oteti od njihovih neraspoloenja, pripremiti ih na trijezno
razmiljanje i usaditi im zdrav odnos prema ivotu, iako su desetljeima
ivjeli sa sasvim krivim nazorima u pogledu svog tjelesnog i duevnog
zdravlja.
Trijezan kao to je bio, iako i malo suhoparan, Dubois u svojem
sistemu nije priznavao sile koje ne bi mogle sudjelovati u ozdravljenju. Jako
je zamjeravao onima koji su mu predbacivali da svoje uspjehe moe
zahvaliti jedino svom sugestivnom nastupu i djelovanju raznih drugih
mijera u svojem sanatoriju. (Bolesnik je prilikom ulaska u sanatorij morao,
na primjer, ostati osam dana u krevetu, esto izoliran od drugih, a u te dane
nije dobivao nita za hranu osim pet litara mlijeka dnevno.)
Njegovo lijeenje, kako je sam tvrdio, jest racionalna psihoterapija koja
apelira iskljuivo na bolesnikov razum. Ratovao je protiv sugestivnih
utjecaja i hipnoze, koju su upotrebljavali Mesmer i njegovi nasljednici,
tvrdei da oni samo zlorabljuju bolesnikovu lakovjernost, te da je cijela
pria o njihovom lijeenju zapravo samo svjesna iako dobronamjerna
prijevara. Dubois smatra da bi bilo naopako jo potpirivati pacijentovu
lakovjernost i sugestibilnost, kad je svoje bolesti i ivane potekoe
pacijent ionako nabrao hodajui stazama autosugestije. Ipak priznaje da se
ponekad posluio nedunom sugestivnom metodom, na primjer kad bi
bolesniku dao neduni lijek uz vrsto uvjeravanje da e mu to pomoi, iako
prema njegovim rijeima sam lijek nije mogao imati nikakvog posebnog
uinka. No time se samo veoma rijetko sluio, i to kad nije imao dovoljno
vremena. Kao to je tvrdio da pri lijeenju sugestija i hipnoza nemaju
vrijednosti, tako se i prema psihoanalizi odnosio kao prema neem to
nema vrijednosti.
Njegov je nain samo jednostavni, svakidanji razgovor, u kojem
pokuava bolesniku prikazati istinu odnosno dati razumno tumaenje
njegovih tjelesnih i psihikih tekoa.
Hipohondrino
bolestima

raspoloenog
strahovima

bolesnika

nastoji

umiriti

njegovim
ovako:

raznolikim

ovjekov

or-

247

ganizam je kao zamreni stroj. Kao to ponekad u stroju neto zakripi, tako i u tijelu ponekad osjetimo neku neuralgiju, drugi put nam srce malo zatreperi, ili se eludac malo
uznemiri. Tada moramo preko takvih tegoba prelaziti sa smijekom i povjerenjem u svoje zdravlje. Ili: Neka vas ne
plai treperenje srca. Ta je pojava samo izraz vae uznemirenosti i ne predstavlja nikakvu opasnost. Poznato je da
promjene raspoloenja dovode do promjena u bilu i krvnom
tlaku. - Ne moete mokriti? Konice koje vam to onemoguuju samo su u vaim predodbama, a nije rije o nekakvom
tjelesnom poremeaju. Suvie panje posveujete toj funkciji:
Ne mislite na to! Preite preko tih stvari kao da ih i nema . . .
I tako neka lijenik u razgovoru s bolesnikom nie sline
dokaze pa e postii uspjeh ako ima malo dara za uvjeravanje - smatra Dubois.
\
Shvatio je, a u to su ga uvjerila i iskustva, da bolesnik nee biti trajno
uvjeren u svoje zdravlje ako ga ne zaokupi drugim mislima. Tu je po
miljenju Janeta sredinja toka Dubcisovog postupka: nadomjestiti
besmislena mozganja neurotiara i isprazne strahove hipohondra s
uzvienim filozofskim mislima. Bitno je, smatra Dubois, da ostvari moral koji e ti biti dobar voditelj u odnosu prema sebi i drutvu. Najlake e
zaboraviti samog sebe ako razmilja o ljudima iz okoline. Vlastitu e
sreu najprije postii ako se pobrine za sreu drugih osoba. . . Poznajemo
egoizam kojeg nije mogue dovoljno preporuiti, naime altruizam; on nije
nita drugo nego upotpunjen egoizam. Zato radije drugima olakajte
trpljenje, nego da im pokazujete svoju vlastitu neuravnoteenost.
Uostalom, nije Dubois jedini tvrdio kako je korisno i znaajno za
ovjekovo zdravlje i duevnu ravnoteu usvojiti neku ovjekoljubivu
filozofiju. Poznati vicarski psihijatar Auguste Forel (1848. do 1930) pouava
u svojoj knjizi o duevnoj higijeni i higijeni ivanog sistema iz godine 1906,
da djetetu treba ucijepiti preziranje i strah pred svime to je slabo i dvolino, pred laima i iskoritavajuim egoizmom . . . Uvijek stupajmo prema
nekom uzvienom ljudskom idealu i ne osvrimo se natrag. Ili, kako je

2.248

1906. izjavio ameriki psihijatar J. J.Put-nam s Harvardskog sveuilita:

Pjesnik Emerson je rekao: Usmjeri svoja kola prema zvijezdama. Oni koji
su to znali uiniti liili su se esto tjelesne i duevne bolesti. . . Svatko mora
imati neku filozofiju. Vano je da se zanima za mnoge stvari i da se zna s
njima odueviti.
Pierre Janet se zaustavlja kod tih misli i daje svoje malice peckave
primjedbe: S teoretskog gledita Duboisova su naela o odgajanju i
bodrenju bolesnika svakako uzviena i hvalevrijedna. Ali da li ih je mogue
praktino ostvariti? Hoe li jedan obini lijenik preuzeti na svoja lea
breme da ulije uzvienu filozofiju, na primjer nekom neotesanom,
nekolova-nom ovjeku koji je doao po lijenikov savjet i nita drugo, kako
da ga rijeimo njegovog histerinog tucanja? Janet je zasolio svoje
primjedbe jo i anegdotom o djevojci koja mu je opisala kako su je u Bernu
lijeili: Gospoice, kazali su mi, vae ivane neprilike, sve vae trpljenje
zapravo proizlazi iz vaeg slabog znaaja. Treba ga izmijeniti, preokrenuti
kao palainku na tavi. - Ako sam takva kakva kaete da jesam, to nije moja
krivnja. Osim toga ne znam kako da se promijenim. Samo vi uinite sa
mnom kao s palainkom. - Kako lijenik nije nita uinio, napustila sam
sanatorij - bolesna kao kad sam dola.
Kueizam, o kojemu je rije u posljednjem poglavlju knjige, manje je
racionalan nego Duboisova metoda. Ta vrsta samouvjeravanja jako
podsjea na automatsko ponavljanje nekih gesla kao to je to kod mantrajoge.
John Watson se 1919. godine zauzeo za novi objektivni smjer u
psihologiji (behaviorizam). On polazi sa stajalita da metoda
introspekcije - unutranjeg promatranja (na koje su, na primjer, najvie
usmjereni ranije opisani dubinsko psiholoki terapeutski postupci) nije
dovoljno objektivna, te da je kao znanstvena metoda sasvim neprihvatljiva.
Naem promatranju dostupne su samo dvije stvari: na jednoj strani vanjski
podraaj koji pogaa bie, a na drugoj strani reakcija ivotinje ili ovjeka na
podraaj. (Ta Watsonova psihologija se zasniva dakle samo na promatranju
ponaanja ili na engleskom behaviour.)

249

U tome se Watson u prvom redu oslanja na znamenite eksperimentalne

spoznaje ruskog fiziologa Ivana Petrovia Pavlova, od 1897. godine dalje.
On je operacijom nainio kanal kroz koji je iz pseih usta izlazila slina tako
da je jednostavno mjerio koliinu sline koja je otjecala. Poznato je da je
izluivanje sline refleksno im pas pone uivati hranu; slina se poinje
izluivati ve pri samom mirisu ili pogledom na nju. Refleks izluivanja
sline pri dodiru hrane s usnom sluznicom i drugim osjetilnim organima u
ustima je bezuvjetan, odnosno priroen, a onaj koji izaziva slinu pri
samom pogledu na hranu jest uvjetan, odnosno nauen. Takve uvjetne
reflekse Pavlov je lako stvarao dodavanjem novih i zapravo besmislenih
podraaja koji izazivaju bezuvjetni refleks: ako se, na primjer, za vrijeme
hranjenja psa upalila neka svjetlost, pas se nauio izluivati slinu im bi
se upalilo to svjetlo, bez drugih nagovjetaja da e dobiti hranu. Kasnije bi
se taj uvjetni refleks postepeno gasio, ako nije bio poduprt bezuvjetnim
refleksom, konkretno hranjenjem. Sada ne bismo nastavljali opisivanjem
Pavlovljevih genijalnih eksperimenata, koji je na toj osnovi izgradio teoriju
vie ivane djelatnosti. Ta je teorija trebala da zamijeni premalo
znanstvene teorije o ovjekovu ponaanju i postupanju, u prvom redu one
koje se sasvim oslanjaju na samopromatranje.
Takoer ne bih spominjao druge putove po kojima su se prouavale
zakonitosti uenja, bilo ovjeka ili ivotinje. Od niza istraivaa tog smjera
koji upozoravaju na znaenje zakonitosti uenja kod oblikovanja ovjekove
linosti (na primjer Dollard i Mowrer), dolazi misao da je neurotik ovjek
koji ne moe uskladiti svoje nagonske potrebe sa zahtjevima okoline, pa
nije kadar da oblikuje obrasce ponaanja koje kulturna okolina od njega
oekuje; takva osoba ostaje na djejem nivou razvoja navika ponaanja, nije
kadra da se naui zrelijem i prilagodljivijem ponaanju. Drei se tog
stajalita, pristae terapije ponaanja pokuavaju kod svojih neurotinih
bolesnika neposredno utjecati na znamenja neuroze, za ije simptome
vjeruju da nastaju kao besciljni uvjetni refleksi. Kad je u pitanju besmislen i
neosnovan strah, oni pokuavaju da desenzibilizacijom postepeno
pridobivaju bolesnika, ne uzne-mirivi ga, i priuavaju ga na situacije koje
su ga dotad plaile. H. J. Evsenck, poznati engleski -psiholog, navodi za
ilustraciju takve terapije primjer ene od 37 godina, koja se od mladosti

2.250

neprirodno bojala maaka. Tu bolesnicu lijeili su tako da su je postepeno

privikavali na stvari koje su je u poetku sasvim slabo a kasnije sve vie
podsjeale na make, sve dok je nisu naveli na to da je bez straha pogladila
mladu maku. Sad vie nije bila daleko do trenutka kad se oslobodila i
straha od odraslih maaka.
Drugi Evsenckov primjer neka nam pokae kako neka neurotika
smetnja doista moe nastati kao uvjetni refleks. Mladi mukarac je doao
po savjet jer pati od impotencije. Psiholog koji se latio tog sluaja otkrio je
u njegovoj prolosti jedan neugodan dogaaj: jo kao mladi spavao je s
jednom enom, ali ih je njezin od njega mnogo jai zakoniti mu zatekao
ba kod spolnog akta. Bijesni rogonja je najbrutalnije nasrnuo na mladia,
koji je jedva izvukao ivu glavu. Polako je zaboravljao na taj dogaaj.
Mladi je odrastao u mukarca i oenio se. Meutim, nastupale su smetnje
ako bi se brani drugovi ljubili u svom domu, ali su spolni odnosi tekli
normalno ako bi brani drugovi bili na odmoru, negdje u hotelu ili u
odmaralitu. Psiholog je otkrio da je za mukarevu impotenciju krivnja na
tapetama. Naime, sluajno se dogodilo da su zidovi spavae sobe
suprunika bili oblijepljeni s istim tapetama kakve su bile u sobi u kojoj se
dogodio onaj dramatini dogaaj, koji je tako surovo prekinuo ljubavnu
igru. Uzorak tapeta u toj sobi mogao je putem uvjetnog refleksa omesti
normalan tok spolnih odnosa. U tom je primjeru terapija impotencije bila
toboe sasvim jedno-

251

stavna: zamjena tapeta u spavaoj sobi. Evsenck je do kraja neprijatelj

psihoanalize pa zato i nije zaboravio napomenuti da je tog mukarca prije
dogaaja s tapetama dugo lijeio jedan psihoanalitiar, koji je rjeavao
neke mukareve ne-razrjeive komplekse, to je analitiara zadovoljilo, ali
nije i mukarca, jer se nije oslobodio impotencije. Meutim, nema sumnje
da veliki i najvei broj neurotskih smetnji nije mogue rijeiti tako
jednostavnim lijeenjem, te da psihoanaliza esto tjeava sluajeve na
kojima bi druge jednostavnije metode psihoterapije polomile zube.
Terapija ponaanja upotrebljava i drukije metode: na primjer,
takozvanu kondicioniranu averziju. Kod bolesnika se stvara otpor prema
nekom ponaanju ili nainu rada (koji nastupa kao znak bolesti), i to tako
da se uvjetni refleks vee za neki neugodan doivljaj. Primjer za takvu
terapiju bila bi - danas manje upotrebljavana - averzivna metoda lijeenja
od alkoholizma: manju skupinu alkoholiara sakupe u sobi i ponude im
alkoholna pia koja hoe i koliko hoe. Taj raj pijanaca zatim grubo razbiju
injekcijom apomorfina koja ubrzo izazove povraanje. Sve je to jo
odvratnije, jer paci-jenti-alkoholiari bljuju u istu posudu. Takve seanse
treba toliko puta ponavljati dok podraaj na bljuvanje ne izazove sam miris
ili pogled na alkoholno pie.
Elementi terapije ponaanja zapravo su u svim onim tera-peutskim
postupcima kod kojih bolesniku jo vie zagorimo ispoljavanje znakova
bolesti i ne doputamo mu da se na raun svoje bolesti uljulja u neku
lagodnost, ili ga nagraujemo ako mu smetnje poputaju. Ako dijete koje je
navrilo tri godine i ve bi moralo ovladati svojim mjehurom opet pone
nou mokriti (enuresis nocturna), lijenici i psiholozi bore se protiv tog
poremeaja na razliite naine. Spominjem samo dva: veliki dio terapeuta
zauzima stanovite da enure-tino dijete treba nagraditi za svaku suhu
no, ako ne drukije a ono simbolino, tako da lijenik s veseljem primi tu
vijest o uspjehu i u kalendar zabiljei zlatnu zvjezdicu. Na drugoj strani
itamo o elektrinim spravama koje su smjeZ2.0

tene na postelji enuretika, a koje stupaju u akciju kad god bude smoen
krevet: tada slijedi elektrini udar-kao kazna.
To su zanimljivi terapeutski postupci koji imaju svoje -ipak relativno
usko - mjesto u irokom spektru psihoterapeut-skih metoda.

Grupno lijeenje
Udruivanje pojedinaca u skupine je odraz jedne od osnovnih
ovjekovih znaajki. Nije rije o najjednostavnijoj i najvanijoj primarnoj
skupini - obitelji, ve o skupinama druge vrste (sekundarnim) kad se
troje ili vie ljudi udrui radi zajednike akcije, da bi postigli odgovarajui
cilj koji povezuje tenje svih lanova te skupine.
Te skupine esto su sastavljene od velikog broja ljudi i nastaju, na
primjer, sa ciljem da bi se poveao prosjeni uinak i proizvodnost rada
pojedinca po naelu podjele rada (organizacije rada), da bi vei broj ljudi sa
slinim interesima lako ostvario razne oblike zabave ili razna materijalna i
duhovna dobra (drutva, kole itd.). U tim skupinama pojedinac sudjeluje
bez potrebe da skine masku sa svoga ja (Ego po Freudu); djelovanje
takve skupine bilo bi poremeeno kad bi pojedinci u tim velikim drutvima
poeli otvarati ventile svojim intimnijim osjeajima.
Velike skupine ljudi s jedne strane olakavaju pojedincu da svladava
ivotne tekoe a s druge strane mu spreavaju da razotkrije dublje slojeve
svoje linosti i da dade oduka svojim podsvjesnim napetostima. Takva
situacija postaje rasadnikom neuroza koje se sve vie mnoe s razvojem
civilizacije. Zbog toga sve vie raste elja i potreba ljudi za psihoterapijom.
Broj neurotiara kojima je potrebno lijeenje toliko je velik da bi za njih
trebala itava vojska psihoterapeuta, kad bi se drali, na primjer, Freudovih
klasinih naela psihoanalitikog lijeenja. Prve pobude za grupnu
psihoterapiju nastale su uglavnom nakon drugog svjetskog rata i to u
prvom redu zbog pomanjkanja terapeuta. No pokazalo se da se u grupnoj
terapiji raaju nove sile koje obogauju oruarnicu psihoterapije.
Te - psihoferapeutske - grupe su male, u njima je otprilike izmeu 7 i
12 osoba, uglavnom ne vie, i to radi toga da bi svaki lan grupe lake
ostvario vezu s drugim lanom. Velike grupe imaju svoje predsjednike i

odbore ili druge odgovarajue organe, koji druge lanove grupe

rasporeuju, daju im obaveze i kroje im pravdu. U manjim skupinama
takav hijerarhijski odnos nije doputen; ovakva skupina, istina, ima svoga
vou (esto je to lijenik, psihoterapeut) koji se mora postaviti to je vie
mogue u pozadinu kako ne bi guio spontanost lanova grupe.
Ako se meu lanovima grupe ostvare zadovoljavajue veze i ako se
osjeaju dovoljno sigurni i kod kue, to je osnova da pone grupa
djelovati terapeutski. U toj sredini pacijent bez zgraanja okoline skine
svoju masku, istupi iz svojih ivotnih neugodnosti za korak natrag
(regradira) u razdoblje kad se njegov konflikt - sada ve najveim dijelom
potisnut iz svijesti - jo raao i formirao. Sada moe mnogo lake
razodjenuti svoje neurotino ponaanje u grupi odnosno u odnosima prema
pojedincima u njoj.
R. Battegay opisuje tri stupnja terapeutskog uinka grupe:
U maloj psihoterapeuitskoj grupi situacija marni neurotinog bolesnika
da izrazi te svoje osjeaje koje prikriva, na primjer osjeaje neprijateljstva
koje u svakodnevnom ivotu ne moe izraziti, pa mu stvaraju unutranje
napetosti. Kad se takva osjeanja u katarzi (oienju) oslobode, ve to
neurotiaru donese olakanje jer mu omoguuje prirodniji odnos prema
drugim ljudima.
U daljnjem procesu grupa vodi pojedinca k boljoj uvi-avnosti,
osvjetavanju svojih neprilagoenih ponaanja u odnosu na sebe i druge.
Grupa mu je kao zrcalo (S. H. Foulkes) u kojemu se odraava njegovo
ponaanje prema ljudima oko njega. Tko oslobaa svoje dotad prikrivene
osjeaje i tenje na drugim lanovima grupe, mora raunati na otru, ali
drugarsku kritiku. Tako bolesnik bre postizava uviavnost za svoje
neprilagoeno ponaanje u svakidanjosti.
Tako se otkriva put u posljednju fazu procesa grupnog lijeenja preobraaj, u kojemu pacijent nekako nadoknauje svoje zaostajanje u

dozrijevanju linosti. U grupi naui pravu mjeru samopotovania, tako da

se zna dobro postaviti iza svojih interesa, kad je u pravu, a da se moe
drati u pozadini kad je takvo ponaanje preporuljivije. Bolje se otvara
prema vanjskom svijetu; ne plai se koraknuti u ivot onakav kakav jest.
Grupno lijeenje se dakako prilagouje vrstama bolesnika kojima je
namijenjeno - drukije je za neurotiare, drukije za alkoholiare, drukije
za narkomane itd.

Spomenimo makar samo jo takozvanu terapeutsku zajednicu. To su

zapravo velike grupe koje koriste neke dinamine elemente manjih grupa.
U prvom redu to se odnosi na one koji prebivaju (bolesnici i osoblje) u
psihijatrijskim bolnicama. Tu postoji samouprava bolesnika i osoblja u
horizontalnoj liniji. Smisao terapeutske zajednice je uvanje dostojanstva
pacijenata kao linosti i spreavanje onih deformacija koje doivljuje osoba
ako biva dugo vremena u takvom zavodu. Sa terapeutskom zajednicom
razgrauje se uobiajena hijerarhijska struktura bolnice. To je dakako
mogue samo ako je osoblje dovoljno zrelo i ako vlada psihoterapeutsko
razumijevanje.

Mjesto autogenog treninga u psihoterapiji

Gornji pregled psihoterapeutskih pravaca prilino je fragmentaran.
Meutim, iz tog pregleda je mogue lako razabrati da psihoterapija moe
biti, na primjer:
- pojedinana, i
- grupna.
S drugog stajalita psihoterapiju moemo podijeliti u:
-

dubinsko-psiholoke pravce, u koje spadaju Freudova psihoanaliza i

kole koje proizlaze iz nje. One se naslanjaju na svoje teorije o strukturi

ovjekove linosti i djelovanju psihikih mehanizama kad se ovjek susree
- zdrav ili bolestan
- s drutvenom okolinom. Njihov je cilj uglavnom da djeluju na one
deformacije linosti koje ovjeka vode u neprilagoeno ponaanje.
-

povrinske ili pragmatine metode, koje se ne bave pozadinom

duevnih, neurotskih i psihosomatskih smetnja, ve neposredno napadaju i

pokuavaju ukloniti znakove bolesti.
U tu drugu kategoriju spadala bi - osim opisanih metoda: persuazije,
terapije ponaanja i hipnoze - i skupina autosugestivnih i oslobaajuih
sistema vjebanja (Stokvis 1971), koje navedeni autor dijeli na pasivne i
aktivne. U skupinu aktivnih autosugestivnih i oslobaajuih sistema
vjebi spada autogeni trening. Spomenut u samo da Stokvis u tom isjeku

pragmatinih psihoterapeutskih metoda osim autogenog treninga nabraja

jo 13 razliitih tehnika, te kae da je s nekima od tih metoda mogue
postupati grupno ili pojedinano. Takvo obilje terapeutskih metoda
upozorava nas na jednoj strani na injenicu da nijedna od njih nije
potpuna, a na drugoj strani na to da vjerojatno svaka od njih ima neke
- iako u pojedinostima - specifine odlike koje opravdavaju njeno
postojanje. Meu njima je i autogeni trening - s kojim u ovoj knjizi
upoznaje javnost Lindemann drei se vjerno naela autora te tehnike J. H.
Schultza - danas svakako jedna od najrazraenijih i najuglednijih metoda.
Malo koji autor nekog novog terapeutskog smjera izbjegne iskuenju
da mu sve vie i vie iri indikacije, propagirajui njegovu primjenljivost pri
svim moguim smetnjama. Moda je zato najbolje o toj metodi citirati
nepristrane i iskusne praktiare. W. Schulte i R. T6lle piu u svojem
udbeniku psihijatrije: Autogeni trening je preporuljiv za zdrave ljude da
brzo predahnu i okrijepe se, da poveaju svoju proizvodnu sposobnost, a
onima koji su tjelesno oboljeli autogeni trening e posluiti za umirenje, za
liavanje ili ublaavanje bolova.
Posebno je preporuljiv kod psihovegetativnih sindroma, stanja
iscrpljenosti, problema sa spavanjem, stanja tjeskobe i uznemirenosti
(ukoliko nisu odraz prave duevne bolesti). Postupak je izvanredno i
svestrano primjenljiv bilo sam ili u kombinaciji s drugim psihoterapeutskim
metodama.
H. Strotzka takoer jako cijeni tu metodu, ali ograniava njeno
djelovanje uglavnom na trajne vegetativne ili psihosomatske smetnje kod
bolesnika ukoliko je pacijent inae dobro prilagoen prihvaanju ivotne
svakodnevice i ostvarivanju meusobnih odnosa. Ve po ovim kriterijima
odabranih pacijenata prilino je mnogo; prema rijeima Strotzke - 25 posto
njegovih pacijenata. Vie stupnjeve AT-a Strotzka naelno ne provodi,
smatrajui da je pametnije kod nezadovoljavajueg rezultata ili potpunog
neuspjeha niih stupnjeva autogenog treninga prijei na drukije metode,
kao na primjer na sugestiju ili analitiki usmjerenu psihoterapiju. Pa ipak
Strotzka navodi da u velikom broju sluajeva AT ne djeluje samo na
poboljanje simptoma bolesti, ve ostvaruje opu stabilizaciju linosti.
U viem bi stupnju autogeni trening preao u smjer meditacije i
kontemplacije. Upravo tu se ta metoda ini preslabom, a to osjeamo i u
odgovarajuim poglavljima ove knjige.

Ako je nii stupanj AT-a ve asfaltirana cesta, vii je stupanj stazica

koja jo nije nala stalnog smjera. Meditacija i kontemplacija su jo slaba
toka zapadne kulture. Ova knjiga i AT nas nee nainiti majstorima u tom
pogledu.
Pa ipak se AT slijeva u onaj u davnini potekli tok traenja unutranje
harmonije.

Literatura

Bally, G., Einfiihrung in die Psychoanalyse Sigmund Freuds, Rowohlt, Munchen, 1961. Battegay, R., Der Mensch in der Gruppe, Huber,
Bern, 1967-1969. Brovra, J. A. C, Freud and the Post-Freudians, Penguin,
Harmondsworth, 1961.
Delay, J. i Pichot, P., Medizinische Psychologie, DTV-Thieme, Stuttgart,

1970.
Eliade, M., Schamanismus und archaische Ekstasetechnik, Rascher, Zurich,

1957.
Eliade, M., Patanjali et le Yoga, du Seuil, Pari, 1962.
Eysenck, H. J., Fact and Fiction in Psychology, Penguin Books,
Harmondsworth, 1965. Freud, S., Die Traumdeutung, Deuticke, Wien,
1952. Fromm, E., i Suzuki, D. T., DeMartino R., Zen-Buddhismus und
Psychoanalyse, Szcesny, Munchen, 1963. Janet, P., Les medications
psychologiques, Alcan, Pari 1925-1918. Jung, C. G., Psychologische Typen,
Rascher, Zurich, 1964. Kelman, H., Communing and Relating, The Am. J. of
Psychoanalysis. Vol. XIX, No, 1, 1959. Kiev, A., Magic, Faith and Healing, The Free
Press of Glencoe,
Collier - Macmillan Ltd. London, 1964. Langen, D., Archaische Ekstase
und asiatische Meditation, Hippokrates, Stuttgart, 1963. Proceedings of Seminar on Out - Patient
Psychiatric Services, Geneva, ij-24. rujna 1964. Schulte, W. i Tolle, R., Psychiatrie, Springer,
Berlin, 1971. Scientific Research on Transcendental Meditation, MIV,
Admini-

stration Center, Los Angeles, 1972. Stokvis, B. i Wiesenhiitter, E., Der

Mensch in der Entspannung,
Hippokrates, Stuttgart, 1971. Strotzka, H., Psychotherapie und soziale
Sicherheit, Huber, Bern,
1969.
Trstenjak, A., Oris sodobne psihologije 2, Obzorja, Maribor, 1971. Wyss, D.,
Die tiefenpsychologischen Schulen von den Anfangen bis zur Gegenwart,
Vandenhoeck Ruprecht, Gotingen, 1966.

Indeks

A
abnormalne duevne reakcije 139
abnormalni duevni razvoj 140
abnormalni razvoj linosti 140
Abraham, Karl 210 abreagiranje
176 Adler, Alfred 2.10, 211 adrenalin
76, 95, 113 Aesculapius 192. afekat 79
afektivna leukocitoza 83
agresija, stiavanje 141 agresivan
ovjek 142 agresivna djela 141
agresivne tenje 114 agresivni
klijenti 59 agresivni nagoni 141
agresivno jedenje 134 agresivno
ponaanje 102, 140 agresivnost 113,
137, 141 akne 125
aktivan ovjek 30
aktivni odmor 88
aktivni psiholoki trening 145
aktivno sjedenje 35
akustina izbijanja 165
alergeni 131
alergian 122
alergina groznica 122
alergina hunjavica 122, 123
alergini utjecaji 119 alergija 122
Alexander, Franz 101, 114, H5,

alkohol, djelovanje 95-alkoholiari

148, 223 alkoholizam 148, 150
altruizam 216 amfetamin 95
amputirani udovi 133 analitika
psihologija 212 analitika
psihoterapija 214, 225
analitike teorije neuroza 214
analitiko tumaenje snova 208
analiza krvi 109 anatomija mozga
204 angas 182
angina pectoris no, 140 animalni ili
ivotinjski magnetizam 196, 202 antidrutveno
ponaanje 102,
211
aorta 53
apomorfin 220
arhetip 211
arterioskleroza no, m, 114,
116 asana 181 Asklepije 192 asthma
nervosa 119 astma 22, 46, 111, 119, 120,
122

119. 133. 134. i35 136, 137 alkohol 101,

103, 116, 131, 142, 148

259

astma, djeja I Z I
astma, nervna 119
astmatiari 120, 121
astmatini napadaji 119
AT i debela koa 138
AT jutarnji obrok 32
AT kao preventiva 14
AT nii stupanj 169
AT osnovne vjebe 27
AT popodnevne vjebe 32
AT porijeklo 28
AT teajevi 17
AT trei stup zdravlja 63
AT veernji trening 32
AT vii stupanj 144, 170, 176,
177 autodidakti 5 autodisciplina 27
autogena izbijanja 164 autogena
koncentracija 90 autogeno
mirovanje 85 autogeno oputanje 14
autogeno prekopavanje 75, 81
autogeno stanje 156 autogeno
udubljivanje 92 autohipnotiko
prekapanje 29 autohipnoza 8
autopersuazija 46 autopsija 112
autosugestija 20, 24, 38, 46, 67,

2-15
autosugestivna formula 140, 167
autosugestivna gesla 58, 59, 70,
77, 8o, 88, 89, 90, 93, 97, 99,
100, 124, 130, 136 autosugestivna
sredstva 31, 87,
102, 103
autosugestivne zamisli 66, 68,
8

69, 70, 71. 71, 75. 6, 94. 98, 104, 107,

115, 117, 119, 121, 123, 132, 133, 134, 142,
153, 169

autosugestivno lijeenje 179

averzivno lijeenje alkoholizma 220
B
bakterije 128 Barnard, dr 48 Barolin,
G. S. 96 Battegav, R. 222 Baudouin,
Charles 25 bazedovljeva bolest 129
Beamon, Bob 90 behaviorizam 217
Behterev, Vladimir 67 Beer, Klaus 90
Bernheim 203
besadrajno abreagiranje 158
besciljne predodbe 16 bezbrinost
73 bezizlaznost 25 bezuvjetni refleks
218 Biermann, Gerd 121 bijela krvna
tjeleca 83 bilo 85, 113 biljna ulja 117
Binder, Hellmuth 47, 163, 177
Binswanger, L. 214
biofeedback 115
bioloka povratna reakcija 115
bioloke sile 2r3
bioloki sat 81
bioloko gledanje na bolest 209
bioloko razmiljanje 94 blaenstvo
65 bljedilo 107
bojazan kao stresor 9, 77 bojaljivi
bolesnici 153 bolesne misli 17
bolesno pojaan tek 134 bolesti
civilizacije 8,76,103,177 bolovi koe
132 bolovi u bokovima T 5 3 bolovi u
kriima 137 bolovi vanjskih sluznica
132 bolovi zuba 132 bol u tjemenu 132
Bombard, Alain 9 Boston, Ralph 90
bradavica 126, 129
Braid, James 202
Breuer, Joseph 205
bubreg 53, 54

budista 195 budizam

195 budni snovi 99
buka kao stresor 76, 80, 105, 106
buka, zatitne mjere 106 C
centralni ivani sistem 106
centralno prekopavanje 29
cerebralna paraliza djece 204
Charcot 203, 205
cilj, bliski 97
cilj, daleki 97
Clapier, dr 201
Clauser, Gunther 101
crijevne i eluane smetnje 51,
101, 102, 133, 167 crvena krvna
tjelea 113 Coue, Emil 179, 180
coueizam 46

zdravlja 64 deformacija linosti 224

delirij 13 demoni 196 demonizam
190 Demosten 211
depresija 44, 100, 130, 153, 165
depresivne slike 153 dervi 193, 194
desenzibilizacija 119, 219
determinizam 207 dijabetiari 130
dijagnoza 70 disanje 50, 56, 70,
161 disanje, predradnik srca 122
disanje u treningu 49 disfunkcija
lijezde titnjae 120 dismenoreja
128 distanciranje od drutva 66
djeja astma 121 dobri duhovi 190
dobrovoljni brodolomac 9
Dollard 218 doping 95, 96
dozrijevanje linosti 38 doivotni
trening 60 drhtanje 85, 158 droge
37, 142, 191 dubinsko-psiholoke
kole 204, 224
Dubois, Paul Charles 214, 215,

217

arobnjaci 190 arobnjatvo 8, 190,

193 astohlepnost 113 elo 55, 56,
115, 124 eljust 104
ir na dvanaestercu 135, 136 ir na
elucu 22, 76, 81, 111,
167
okolada 131
ovjekova linost kao uzrok
stresa 78 ovjekoljubiva filozofija
216 ovjek, socijalno bie 66 ovjek,
tragina ivotinja 64,

65
ustva i koa 125
vrsta vjera, faktor lijeenja 25

D
dalekovidnost 131 debela koa
138 debelo crijevo 102 definicija

duboko oputanje 74 duhovne

vrijednosti 174 duh zatitnik 191
dua se nalazi u elucu 52 dua
zdravlja 65
duevna neravnotea 116 duevna
ravnotea 98, 2.16 duevna toaleta
32. duevna ukruenost 37 duevne
bolesti 85, 138, 210 duevne
opasnosti 66 duevne smetnje 52,
224 duevni konflikt 136 duevni
poremeaji 209 duevni razvoj 66
duevni stavovi 73 duevni stres 82
duevno-duhovno zdravlje 106
duevno optereenje 7, 52, 166
duevno poremeene osobe 193
duevno stanje 52, 100 duevno
uvjetovane navike 139,

duevno uvjetovano disanje 122

duevno zdravlje 65, 66, 109
dvostruko slijepi pokus 31

E
Eberlein, G. 45 ago
207 egoizam 216
egzistencijalna psihoterapija 214
egzistencijalne vrijednosti 174
Eisenhower 117 ejakulacija 158
ekcemi 104, 126, 128 ekonomika
hormona 89 eksplozivne reakcije
139, 140 ekstatina stanja 193
ekstatine poze 207 ekstaza 192, 193,
194 ekstravertirani tip 212
ekstremne ivotne situacije 98
elektrini otpor koe 83
elektroencefalogram 156
elektrokardiogram 118 Emerson, R.
W. 18, 217
emocionalna napetost i disanje 119,
191
emocionalni faktori 54,112,119, 131
enuresis nocturna 220 enuretino
dijete 220 enuretik 221 epileptiar
143 erekcija 158 erotske enje 207
esencijalna hipertonija 114 Eskulap
192 euforina stanja 165 Evmieu,
Antonin 19 Evsenck, H. J. 219, 220

ukruivanja 167 fizike smetnje 82

fiziki doivljaj tijela 38 fiziki
trening 11 fiziko zdravlje 106
fizioloke izmjene 83 fizioloko
djelovanje stresa 78 fluidi 196
fluid iz svemira 201
fluid ivotinjskog magnetizma
197, 200
fobija
214
Foch 75
Forel, Auguste 216 formula
autosugestije 11 formula
ravnodunosti 119
formula smirivanja 46 formula
vjebe za teinu 41 formuliranja
autosugestivnih zamisli u gesla 72
Foulkes, S. H. 222 Framingh 110
Frederickson, T. Donald 145, 146
Frenk, J. D. 192 Freud-Lorenzova
teorija 141 Freud, Sigmund

27,71,101,152,
204, 205, 206, 207, 208, 209,
213, 221, 224 frigidnost 101,
149, 151 Fromm, E. 214 frustracija
83, 113, 142, 176 frustracija kao
stresor 77 funkcionalna srana
smetnja 118 funkcionalne povratne
smetnje

138
funkcionalne smetnje 45, 119
funkcionalne smetnje u trudnoi

127
F
faktor rizika 110, 112, 114, 116 faktor
smetnji 89 fantomski bolovi 133 Fast,
Julius 37 faza uzdisanja 71
feedback 61 Ferber, von Lieselotte
117 Ferenczi, andor 210
Feuchtersleben, von Ernst 20
filozofska antropologija 2r4
fizika optereenja 90 fizika

G
Galilejev dalekozor 24
Gebelin, de Court 200
generalizacija 44, 46, 56, 58
genitalni ekcemi 128
geslo 13, 15, 19, 32, 39
gimnastika 122, 181

glava, smetnje 54, 55, 115

glavobolja 31, 55, 131, 132, 153
glazba 165
Goethe 18, 27, 64
gojaznost 99, 116
Gonella 23
govorne smetnje 17
grevi 205
grevi crijeva 102
grevi miia 37
grevi rodnice 128
grevi, smirivanje 46
grupna psihoterapija 200, 221
grupno lijeenje 221
gubljenje daha 50
gutanje 158

H
Halhuber 116 halucinacije 12, 13
Hamburger, C. 24 Hames, M. Curtis
112 Hardi, Istvan 24 hardships 98
harmonija u raspodjeli fluida

197
hai 34
Hehner, Claus 98 Hengstmann, H.
177 herpes 126 Heyer, G. R. 38
higijena spavanja 103 higijena
ivanog sistema 216 higijenski
ivot 66 hiperfunkcija lijezde
titnjae
87, 129, 130 hipertonike
smetnje 115 hipertonija, uzrok smrti
114 hipnoidno stanje 68, 99, 120
hipnostika seansa 23 hipnotika
snaga 70 hipnotika sugestija 108
hipnotika ukoenost 202
hipnotizam 203 hipnotizer 67, 202
hipnotizirani mucavac 17
hipnotizirano stanje prekopa-

vanjem 29 hipnoza 17, 27, 28,

29, 67, 68,
I
95, i2-7> 56, 196, 202, 204,
205, 206, 215, 224 hipohondar
214,
216
hipohondrino
raspoloenje 216 Hipokrat 192
histerian ovjek 214 histerian
napad 207 histerine smetnje
204 histerini znakovi oboljenja
205 histerino tucanje 217
histerija 200, 204 hladni oblozi 55
hladnokrvnost 86, 90, 93 hobi 113
holesterol no, 112 holesterol,
povieni no, 112 homo sapiens
diluvialis 190 hormonalne smetnje
85, 130 hormoni 77
hormonske lijezde 106 Hornev,
Karen 213 Hufeland 19
Humboldt, von Wilhelm 17
hunjavica, alergina 122, 123
hvatanje daha 50

I
idealna tjelesna teina 101 igra
simbola 172, 173 Ikai, M. 95, 96
iluzionantni zvukovi 165
impotencija 149, 150, 219, 220
individualna podsvijest 211
infekcija 123 instinkti 213
intelektualne popratne pojave
165, 166 intenzivna
koncentracija 21 intenzivni doivljaj
amputiranog
uda 133 interna gimnastika 32
interno centralno grijanje 43
introspekcija 217 introvertirani
tip 212 inverzija 208 iscjelitelji
masa 180 iscrpljenost 77, 95
iskopavanja pomou hobija 77
iskljuivanje vanjskih podraaja

71
ispitivanje podsvijesti 183
ispovijed 191, 196
ispovjednik 191 ispranjavanje
crijeva 52 istjerivanje zlih sila 190
iijas 124 izii iz sebe 193
izmijenjena svijest 68 izmjena
miljea 89 izmjena tvari 85,141
izljev suza 158 Iversen 177
izometrika vjeba 107 J
ja 207, 211 Jacobson, Edmund 18
r Janet, Pierre 216, 217 jednjak, v.
skicu 53 jetra, smetnje 51 jezgrena
neuroza 156 jezgrena
temperatura 156 joga 171, 182,
184, 194 jogin 182, 194, 195
Johnson 117 Jolowicz, E. 180
Jung, Carl Gustav 210, 211, 212
Jussieu 199

K
kalorina vrijednost 100 Kant,
Immanuel 18, 19, 20, 27 kaalj 122,

158
kaalj izazvan duevnim uzrocima
122 katarza 191, 222 katastrofa

98
kemijske izmjene u tijelu 78
kemijski sastav krvi 113
Kierkegaard, Soren 152 kihanje 158
Kinsev 209 kirurgija 138 kisik 113
Kleinsorge, Hellmuth 47
klimakterij 128 klima, tetni utjecaj
124 Klinger, Bernd 90 kloroform 203
klubovi bivih alkoholiara 148
koenje 137 koijaki stav 34
koijako sjedenje 35 koitus 128
kolebanje u panji 89 kolektivna
podsvijest 211 kompenzacija 211

kompleks krivnje 151 kompleks

manje vrijednosti 93,
114, 150, 210 kompleksna
psihologija 212 koncentracija 21, 38,
88, 89, 90,
93, 106, 129, 166, 167, 182,
194
koncentracija misli 34 koncentracija
na srce 140 koncentracija na vjebu
40 koncentracija topline na ui 43
koncentrativno samooputanje 90
kondicionirana averzija 220
konstitucija 7 kontakt sa
podsvijeu 184 kontemplacija 225
kontrerni tipovi 93 konvergentni
poloaj oiju 120 konverzacija 207
konzumiranje ivotinjskih masnoa
117 kora mozga 68
kora nadbubrene lijezde 113
koronarni sudovi 46 kosa 126
kozmetika sredstva 107 kozmika
sigurnost 12 kozmika zatienost
12 kozmiki osjeaj sigurnosti 183,
184 koa
124
koa, elektrini otpor 83
koa kao duevni barometar 125
koa lica 107
koa, napetost 106
koa, ogledalo due 125
kone bolesti 28
Kraepelin 29
kratkovidnost 131
Kretschmer, E. 121
krivulja mozgovne funkcije 156
kronine bolesti bubrega 107
kronine eluane potekoe 167
kronini podraajni kaalj 122
kronini stres 78
kronino ubuzdavani bijes 114
kruljenje eluca 158, 163

krvne ile 82
krvne ile, suenje 77, 113 krvni tlak
46, 76, 81, 87, 107,
112, 113, 114, 152, 216 krvotok 167
krvotok, smetnje 64, 80 krvotok
sranog miia 46 krv, zgruavanje
113 kucanje srca 48, 71 kueizam 179,
217 kura mravljenja 100, 101, 118
kurativna medicina 66

L
labilni ljudi 60
labilni visoki krvni tlak 168
laneno sjeme 102
Langen, Dietrich, 120, 133, 139
Lao Ce 79
latentne agresivne tendencije 142
lana uzbuna 83
Le Bon 31
Leuner, H. 172
Levi, I.ennard 82
libido 206
linost ovjeka kao uzrok stresa 78
Liebault 203
lijeenje magnetizmom 199 lijeenje
pilulama 83 lijeenje snagom volje
26 lijenik, kooperativni partner
ni
limfni vorii 76
Lin-i 195 lom
kostiju 138 LSD 192
Luthe, W. 130, 157, 161, 165, 166

Lj
ljudi jake linosti 30 ljudi slabe
linosti 30

magine predodbe 190 magini

obredi 190 magija 8, 190, 196,
200 magnetizam 198, 200, 201,
202 magnetiziranje 199 maloduni
bolesnici 214 malodunost 214
mantra 194 mantra-joga 194,
217 masaa 122 masnoa u krvi 111
masturbacija 151 masturbacija u
braku 151 Maver-Gros 209 Medardo
198 medicina rada 95 meditacija

145, 182, 194, 195,

225 meditant 195 meditiranje 17
melankolik 214 Mensen, Herbert
116 mentalni trening 92 meskalin
192
Mesmer, Franz Anron 196, 197,
198, 199, 200, 201, 215
mesmerizam 202
metode oputanja 179 Mierke, K.
88 migrena 55, 70, 131 Milinski,
Lev 187 mirenje sa usudom 195
misaone predodbe 64 misaoni
sadraj 88 misli 39
misticizam 200, 213 miii,
napetost 106 miina psiha 44
miina vlakna 43 miini oklop
37 miini tonus 137 mjehur,
prehlada 124 mobilizacija tjelesnih
rezervi 94, 113
Moeller, J. 114 mokraa 112
mokraovod 53 mokrenje 131, 216
molitva srca 71 Morgenstern,
Christian 20 motivacija 90, 93, 96
motivacija za teaj 60 motivirana
sugestija 67 mozak 89 modana
kora 67 Mowrer 218 mravljenje
100 mrnja kao stresor 76, 77
mucanje 17
munina 94, 131, 158, 162 Mulford,
Prentice 18 muskulatura eluca 51

N
nada, faktor lijeenja 25
nadbubrena lijezda 76 nad-ja
207 nadnaravna bia 190
nadnaravne sposobnosti 201, 202
nadrilijenika vjetina 187
napadaji astme 122

napadi migrene 70 napetost 73, 110,

176 napetost koe 106 napetost
miia 74, 106, 137 Napoleon 16, 75
napuhnutost trbuha 136 narkomani
143, 145, 148, 223 nasljedno
optereenje 116 natkompenzacija
211 nauka o duevnom lijeenju 27
nauka o lijeenju due 27
nedjelotvorna supstancija 31
nedovoljno prokrvljene noge 168
negativne predodbe 16, 17, 20, 24
negativni polovi 196 negativni
stavovi 97 nelagodnost 172 nemir 85
nemiran ovjek 30 nemotivirana
sugestija 67 neobina teina 28
neobina toplina 28 nepovjerljiv
ovjek 30 nepuai 112
nerazborit nain ivota 64
neredovito kucanje srca 167
nervna astma 119
nervoza 7, 37, 81, 83, 87, 93, 104, 118,
214
nervozan ovjek 30
nervozna hunjavica 123
nervozne boli u trbuhu i elucu 163
nervozne srane senzacije 118
nervozno povraanje 134
nervozno srce 118
nervozno znojenje 126
nesanica 93, 102, 104
nesigurnost 9
neskladnost spolnih partnera 149
nesposobnost za koncentraciju 130
nesvjesne tjelesne funkcije 115
nesvjestica 55, 86 neuralgija 168, 216
neurastenik 214 neuravnoteenost
216 neurotian 200, 213, 216, 218,

221, 223 neurotina oboljenja 205,

210 neurotike smetnje 62, 209, 213,
224
neurotiko povraanje 134
neurotiko vladanje 85 neurotike
tegobe 209 neurotini bolesnik 208,
219 neurotini odnosi prema ivotu
150
neurotini simptomi 62,114, 207
neurotsko reagiranje 212, 213, 222
neuroza 8, 139, 150, 152, 203, 209, 210,
211, 213, 214, 219, 221
neuroza Venerina brijega 155
nevoljkost 130 Nietzsche 152 nikotin
142
nikotin, pretjerano uivanje 63
nikotin, tetnost 146 nikotin uzrok
stresa 76 niski krvni tlak 47, 87, 167
Novalis 67

O
oblici meditacije 171 oboljenje od
utvaranja 20 obrambene mjere tijela
106 oaj 10
oienje 191, 222 oni kapci 104
oni kapci, titranje 124 odbacivanje
agresija 175 odmor 74
odvikavanje puenja 70, 147
ograniena uzbuenja 67 olakanje
poroda 128
omaglici 165
ono -07
opadanje temperature u crijevima
156
opojna sredstva 142
oporavak na zapovijed 74
opozivanje topline 159

2-267

opoziv gesla 39, 40

opoziv hipnoze 67
opoziv sugestije 67
opoziv vjebe 172
opsjednuti ljudi 193
opsjenari 202
opstipacija 8
opstipant 101
optereenje u zvanju 79
optimistika raspoloenja 44
oputanje 74
oputanje krvnih ila 42
oputanje miia 42, 181
oputanje pomou gimnastike 181
oputanje udova 51 oputanje
eluanih lijezda 52 oputenost 29,
84 organi za disanje 51 organizmiko
tjelesno-duevno
prekokavanje 29 organske
bolesti 85 organske funkcije 50, 70
organski poremeaji 209 organsko
srano oboljenje 36 orgazmiko
prekopavanje 70 ortodoksna
psihoanaliza 210 orue lijeenja
180 osamostaljeni kompleksi 140
osjeaj anonimnosti 80 osjeaj
manje vrijednosti 210 osjeaj
seksualne krivnje 150 osjeaj straha
165 osjeaji tuinstva 157
osjetljivost na svjetlost 131 osjet
teine 39, 41, 43, 44, 57 osjet topline
44, 53, 54 osjet vrtnje 165
osloboenje od prisile 154
osloboenje od straha 152 osnovne
formule 71 oit 53
otra gimnastika 38 otrina vida 125
otkucaji bila 48, 152 Ovanesian, Ter
90 ovisnost o alkoholu 148 ovisnost o
drogama 140, 144 ovisnost o nikotinu
145 ozljeda zbog prenapetosti 92

padanje u trans 171 Pali, Olga 93

panika 10, 86 paradoksne reakcije
159 paradoksni efekti 161
parasimpatike reakcije 152
parasimpatikus 84, 87 pasivna
koncentracija 156, 160 pasivne
autosugestivne metode
oputanja 179 pasivni osjeaj
38 pasivno sjedenje 35 patoloke
promjene 205 Pavlov, Ivan Petrovi
67,92, 218 Peale, N. V. 19 persuazija
224 perut 126
pilule za smirivanje 83 placebo,
autosugestivno djelovanje 31
placebo-efekt 31 plansko vjebanje
60 plastina operacija 108 pleksus 53
pleksus solaris 51 podraaji 89
podsvijest 12, 67, 71, 103, 147,
162, 206, 207, 208, 210, 211
podsvijest,
aktivna
pomo
11
podsvjesna stremljenja 212
podsvjesne duevne sile 214
podsvjesne napetosti 221 podsvjesni
konflikti 205, 206 pogrena duevna
stanja 53 pogrena formula 55
pogrene predodbe 32 pogrene
reakcije 80 pogreni psihiki stav 64
pogreno konstruiran ovjek 7,8
pohlepa za piem 148
pojaana tolerancija alkoholizma
148

poputanje napetosti u miiima 157

pojaanje uinka 95, 97

pokus s njihalom 20, 21
Polzien, 0.130, 156
pomanjkanje koncentracije 89
poputanje napetosti 19, 34, 36, 38,
84, 132
poputanje
napetosti
putem
koncentracije 38, 88
poputanje napetosti u krvnim
ilama 157

2-268

porod, skraenje 128 pospanost 164

postepeno oputanje 181
posthipnotike sugestije 13, 66, 7, 95
posthipnotiko djelovanje 67
potekoe u probavi 81 potisnuti
neprijateljski podstreci 137

razgovor 214 priliv krvi 43 priliv krvi

u glavu 127 Prill, J .127
primitivna medicina 191

potisnuti psiholoki podstreci 135

poveano izluivanje sline 158
poveanje uinka 94 poviena
temperatura 43, 85 povieni
holesterol 110 povraanje 131, 152, 220
povraanje za vrijeme trudnoe 127
povrinske ili pragmatine metode
224
pozitivne predodbe 15, 16, 20, 2-4
pozitivne sugestije 72 pozitivni
faktori 26 pozitivni polovi 196
pragmatine ili povrinske metode
224 prag frustracije 100 pra-ja 211
pravovjerni psihoanalitiari 210
predispitna trema 90 predodba
uspjeha 15 predodbe 39 predodbe
teine 46 predodbe topline 46
predskazivanje njihalom 22
prehlade, smanjena osjetljivost
123 prehrana
63
prekopavanje 46, 56, 75, 77, 81, 162
prekomjerno
vegetativno
optereenje 80
prenapetost 32, 92
preobrazba vegetativnih ivaca 88
preparat bez djelovanja 31
preputanje sadraju gesla 38
prerano starenje 77 presaivanje srca
48 pretjerana glad, nesvjesne osnove
134 pretjerana teina 100 pretjerane
bojazni 86 pretjerani tek 142
pretjerano optereenje 37 pretjerano
puenje 116 preusmjeravajui

2-269

princip paradoksne intencije

priroeni strah 14 prisilna neuroza
154 prisilne aktivnosti 155 prisilne
misli 155 prisilni sindromi 154
pritisak u glavi 94 prividni lijek 31
privienja 13 probava 102. probava,
potekoe 81 probavne lijezde 52.
probavni trakt 113 proces
dozrijevanja u sportaa 96
profesionalne bolesti 106
profilaktine stanke 75
progresivna relaksacija 180
projekcija 207 Prokop, Ludwig 96
prokrvljenje trbune stijenke 163
proljev 101, 102, 152 promjene
raspoloenja 51 proirene vene 33
proteza 133
protuslovna autosugestivna formula
159 prozori u eluanoj stijenki 52
prsna kost 53 prsne lijezde 76 prsni
kraljenjaci 53 psiha 7, 8, io, 101
psihika energija 201, 211 psihika
komponenta 22 psihika
neraspoloenja 99 psihika
oboljenja 210 psihika optereenja 85
psihika stabilizacija 93, 146 psihika
ukruivanja 167 psihika
uvjetovanost bolesti 22 psihika
uzbuenja 48 psihike anomalije 209
psihike pojave 84 psihike reakcije
106
psihike smetnje 82, 129, 138,
139, 140 psihiki ekvivalent 84
psihiki faktori 89 psihiki konflikti
129 psihiki podraaji 48 psihiki
poremeeni pacijenti

270

174, 206 psihiki simptomi 129

psihiki stres no psihiki trening 11
psihiko dozrijevanje 96 psihiko
optereenje 114 psihiko podruje 8
psihiko prekopavanje 202
psihiko sredstvo dopinga 95
psihiko stanje 119 psihiko
ukruenje 36 psihiko ustaljenje 92
psihijatrija 204
psihijatrija meusobnih odnosa
214 psihoanalitiar 209
psihoanalitika metoda 207, 210
psihoanalitiko lijeenje 209, 221
psihoanalitiko tumaenje neurotinih simptoma 208 psihoanaliza
206, 210, 215, 220, 224
psihofizioloki fenomen 44 psihofizioloko prekapanje 15 psihogena
hunjavica 123 psihogena priroda 24
psihogene reakcije 139 psihohigijena
66, 79 psihohigijena zakonita ki
higijene 66 psihohigijenska
naela 66 psihohigijenski odgoj 178
psihologija 187 psihologija religije 183
psihologiziranje 205 psiholoka
teorija 189 psiholoka usmjerenost
115 psiholoki aspekti 78
psiholoki efekt vjere 31
psiholoki faktori 7
psiholoki faktori kao stresori
psiholoki konflikt 79 psiholoki
problemi 10 psiholoki stres 78
psiholoki tipovi 212 psiholozi. 96
psihoneuroze 214 psihosocijalni
faktori 79 psiho-socijalno zdravlje
26 psihosomatska baza ira na dva-

naestercu 135 psihosomatska

oboljenja 78 psihosomatska
medicina 28 psihosomatske bolesti

115, 120,
140
psihosomatske smetnje 62, 204,

224
psihosomatski simptomi 62
psihosteniar 214 psihoterapeut 96,
221 psihoterapeutska istraivanja

213
psihoterapeutska pomo 148
psihoterapeutske seanse 145
psihoterapeutski postupak 120, 192
psihoterapeutski pravci 223
psihoterapeutsko lijeenje 118
psihoterapija 27, 28, 187, 189,

196, 202, 206, 210, 220, 221,

222, 223
psiho-vegetativni sindrom 84,
225 puls
87
pulzatorna toplina 159 pupak 53
puai 145 puenje 110, 142 puenje
kao navika 145 puenje, odvikavanje
70, 147 Putnam, J. J. 217 Puvsegur
201
R
racionaliziranje impotencije 150
racionalna psihoterapija 215
racionalne psihoterapeutske
metode 214 radna neuroza 97
rak 20
rak na elucu 109 rak
u grlu 25 rana
dijagnoza 109 Rank,
Otto 210
rastereivanja u centralnom ivanom sklopu 165
Rath-Vegh, I. 23
Ratkliff, J. D. 37

271

ravnodunost 30, 106

ravnodunost prema disanju 121
ravnotea, osjeaj smetnje 94
razdraenost 37
razdraljivost 87, 130
razmaenost 143
razoaranje u zvanju 80
reakcije kratkog spoja 139
refleksna uvjetovanost osjeta teine i
topline 44
refleksno izluivanje sline 218
regeneracione supstancije 139
regradacija 212, 222
regradiranje 212
regresija 207
rehabilitacija 116, 117
Reich, Wilhelm 37
reintegracija 212
religija 191
rendgenske pretrage 109 reuma 136
reumatine bolesti 137 reumatini
artritis 136 reumatini kompleks
136 reumatini napadaj 137 rezervne
energije 77, 94 rezistentni stadij 77
rezonantno priguavanje efeka-ta

83

ritam disanja 113 riziko oteenja

miia 91 riziko oteenja tetiva 91
rubne neuroze 140 Russi, Bernhard

93
S
sablasni dah 58 sabranost 90
sadraj misli 67 sakaenje samoga
sebe 142 samadhi 182, 194
samoistraivanje 194, 195
samoosloboenje 192, 196
samopotovanje 223
samopovjerenje 214
samoprekopavanje 196
samopromatranje 212, 218
samosavladavanje 148
samoubojstvo 150, 151
samozadovoljavanje 151 san 156,
208 sanjanje na javi 172 Sargent 213
atori 183, 195 savrenstvo 65
Schar, M. 63 Schulte, W. 224
Schultz, Johanries Heinrich 8, " 14.

*7. *8> 29, 31, 38, 39, 44, 45. 46,

49. 5. 55. 59, 67, 72-. 73, 83. 94,
103, 115, 138, 151, 157, 158, 163,
170, 172, 179, "4
Schultzov trening 68, 70, 81, 84, 96,
117
Schultzova shema 47
Schweizer, Albert 23
sekret 135
seksualna simbolika 209 seksualne
smetnje 149 seksualni akt 207
seksualni nagon 206, 209 seksualni
odgoj 151

seksualno ponaanje ovjeka 209

Selve, Hans 76, 77, 78 simboliki
jezik snova 208 simboliki udarac
83 simbolina predodba spolnog
akta 208 simpatikus 84, 85, 87
simpatikus, pretjerani impulsi 84
sindrom prisile 154 sistole 167, 118
slabljenje sluha 106 slikovne
predodbe 173, 176 sloboda od
osjeaja mrnje 65 sloboda od
straha 65 slobodna asocijacija 208
slojevne neuroze 140 slom
vegetativnih reakcija 77 slom ivaca
88 sluh, slabljenje 106 sluni utisci
165 sluzokoa 135
slubena klinika psihijatrija 203
smetnje krvotoka 64, 81
smetnje linosti 140
smetnje pri spavanju 85, 86, 98,
103, 104,130 smetnje ravnotee
165 smetnje spolnog nagona 140
smetnje vegetativne ravnotee

129
smetnje vida 131
smijeh 158
smirenost 140
smrtonosna predodba 23
smrt od pogrene predodbe 23, 24,

206
smrt od straha 23
smrt od stresa 75
smrt od trajnih tjelesnih i duevnih
optereenja 76
smuenost 99
snaga imaginacije 19
snaga predodbe 8, 19, 52, 70
snaga volje u lijeenju 25

272

snovi 191, 212. socijalno zdravlje

106 somatska medicina 204
somnambul 201, 202
samnambulizam 201
samnambulno stanje 201 spavanje
na zapovijed 69, 75 spavanje,
smetnje 85, 86, 98 specijalna
koncentracija zbog
ravnodunosti 133 specijalne
predodbe 38 spiritizam 8 splet
bojazni 213 splet ivaca 43 spolni
nagon 151 spolni organi, nelagodni
osjeti

165
sposobnost identificiranja 30
sposobnost koncentracije 34
sposobnost loginog razmiljanja

30
spoznaja o samom sebi 175
spreavanje samoubojstava 153 srce
46, 48, 51, 56, 70 srce je ogledalo
due 113 srce, sjedite savjesti 48
srana aritmija 118, 119 srana kap
111, 112, 114 srana kap kao
posljedica visokog tlaka 116 srana
kap, profilaktine mjere 116
srane funkcije 162
srane klijetke 46, 118
srane slabosti 64
srane smetnje 47, 140, 161
srani bolesnici 122
srani infarkt 20, 48, 81, 110,
in, 113, 114, 117 srani mii 118
srdba kao stresor 76, 77, 83,

90, 110
srea 65
sredstva za spavanje 102, 103, 143
stabilizacija duevnog i tjelesnog
zdravlja 144
stabilizacija linosti 225
stanje iscrpljenosti 77

stanje primijenjene svijesti 194

startna groznica 90, 93
startna neuroza 90
stav napetosti 34
Steinhaus, H. 95, 96
Stekel, Wilhelm 210
stepeniasta aktivna hipnoza 121
stezanje u grudima 78 stigma 126
stijenke krvnih ila 46, 159
stiavanje agresije 141 Stokvis 224
stolica 101
strah 9, 10, 24, 52, 90, 103, 110,
150, 161, 214, 217 strah,
evropska bolest 152 strah od
operacije 138, 153 strah od zubara
153 strah pred masturbacijom 151
strah pred narkozom 138 strategija
97 stranjica 124
stres 75, 77, 78, 79, 80, 82, 88, 98,
110, ni, 112, 113 141, 148, 162 stres,
glavni faktor sranog infarkta 110
stres i alkoholizam 148 stres
imunog ivota 111 stres na
radnom mjestu 79 stresori 76, 77
stres, reakcija organizma na
optereenja 76
stres, teorija 76
stres za vrijeme nonog rada 80
Strotzka, Hans 189, 225 struktura
ovjekove linosti 224 stupanj
izmorenosti 89 sublimacija 207
sugestija 28, 67, 68, 190, 196, 225
sugestivne formule 12 sugestivne
metode 179 Sullivan, H. S. 214
sumnja u mo predodbe 52
sunani splet 51, 53, 54, 56, 70,
104, 163, 168, 169 sunani splet
strujno topao 51 super-ego 207
supstancije za smirivanje tijela 77

snaga volje u lijeenju 25

273

suenje krvnih ila 77, 160

suavanje malih krvnih ila 114
suavanje polja svijesti 89 svijest 67
svijest o vlastitoj individualnosti 3
svjesna stremljenja 212 svjesno
disanje 49 Svjetska zdravstvena
organizacija 64 svrbe 39, 126
svrbe u maru 136 Swami, A. C.
Bhaktivedanta 182

s
amani 190, 191, 193, 194
amanizam 190, 193 eerna bolest
128, 130 eer u krvi 76, 81, 110
okni bazedov 129 ok za vrijeme
vjebe 40

T
tablete za spavanje 103
tablete za ublaavanje bolova

143 tabu 23, 191 teajevi

meditacije 170 tehnoloka epoha 8
Teichmann 116 telurine sile 201
temperatura 81, 130 teorija stresa
76 terapeutska zajednica 223
terapija igranjem 89 terapija
ponaanja 214, 219, 220, 224
terminsko buenje 68 termofor 54
tenja za vanou u drutvu
210 Thiele,
W. 84
Thomas, Klaus 72, 74, 123, 149,
150, 153, 174, 177, 183 Thomson
73 thvmus 76 tijelo, sluga due 52
tik 124
tipologija psihikih smetnji 139
titranje onih kapaka 158 tjelesna
graa 85 tjelesne aktivnosti 7

tjelesne reakcije 92 tjelesni stres 82

tjelesno prenaprezanje 85 tjelesno
ukruenje 36 tjeskoba 152
tjeskobni odnos prema svakidanjici 118 tkivo 112 tlak zraka
130 Tolle, R. 224
tonus malih krvnih ila 82, 83 topla
kupelj 55 toplina 70 trajna buka 106
trajna kupelj za smirivanje 29
trajna psihopatska stanja 140 trajni
stres 113 trans 173, 182
transcedentalna meditacija 171,
194 transfer 44 transferno
djelovanje 92 traenje svrhe ivota

195
traenje vlastitog bitka 196 trbuh
54, 102 trbuh, napuhnutost 136
trbuna upljina 53, 67, 162 trbuna
lijezda slinovnica 130 trbuni
organi 51, 53 trema 9, 93 treperenje
srca 216 trigeminus 133
trigeminusna neuralgija 168
trigeminusni bolovi 168 trip 192
trnci 159 trovanja 142 trudnoa 127
trzaji miia 158 tuberkuloza
kraljenice 168 tuberkuloza,
lijeenje 138 tumaranje po prirodi
38 tumor 25

U
ubrzano disanje 152 uinak 97
uinak odmorenosti 75 ugljina
kiselina, izluivanje 113
ugljikohidrati, potronja 100
ugroenost 113 ukruivanje miia
37 ukruivanje u startu u sportu 93
ukus 135
umor nakon jela, svladavanje 32
unio mvstica 183 unutranja
harmonija 195, 213 unutranja
snaga volje u lijeenju 25

274

sabranost 38 unutranje bolesti 46

unutranji otpori 90 unutranji
sukobi 213 upalne bolesti 138
uravnoteenje organskih funkcija
70 ushienje 192 usmjerena
terapija 11 usna sluznica 218
ustrajnost 148
utonulost 182
utroba 195
uvjetni refleks 218, 219, 220
uvjetni san 68 uzbudenost u
elucu 135 uzbuenje 50, 118
uzbuenje kao uzronik bolesti 82
uzetost 205 uznesenost 195
uzrujavanje 103 uzvienost amana
195 uivanje droga 143

popratne pojave 165 vizionarne

predodbe 166

V
vanjski podraaji, iskljuivanje 7i
veernji trening 70, 103 vegetativna
distonija 7, 84, 85, 86
vegetativna labilnost 85, 118
vegetativna neuroza 84
vegetativne funkcije, smetnje 84
vegetativne pojave 84, 85, 109
vegetativne regulacione smetnje
80, 140 vegetativne slabosti 119
vegetativne smetnje na srcu 80
vegetativni procesi 84 vegetativni
simptomi 85, 88,106,

138
vegetativni ivani sistem 43,48,

5, 52-, 53, 84, 88, 195

vegetativno upravljanje organa 106
vegetativno ustaljenje 92 Venerin
brijeg 155 vidne smetnje 94
Virgilije 19
visoki krvni tlak 110, 114, 115 via
ivana djelatnost 218 vizionarne
snaga volje u lijeenju 25

275

vizualne predodbe 54 vjena

sadanjost 194 vjeba za elo 166
vjeba za disanje 46, 49, 120,
122, 161, 169 vjeba za glavu 54,

55, 69, 163,

164, 169
vjeba za srce 46, 47, 86, 160, 169
vjeba za teinu 40, 130, 157, 166,

169
vjeba za toplinu 41, 42, 158, 169
vjeba za trup 51, 162, 169 vjebe
kretanja 85 vjebena formula 69
vlanost zraka 130 Vogt, Oskar 29,
75, 179 volumen udahnutog zraka

50,
162 volja
90
vremenske prilike 130, 131 vrhunski
sportski rezultati 90 vrtoglavica 55,

131, 164, 165

W
Walln6fer, Heinrich 50 Watson, John
217, 218 Winter, Esther 62
Wisenhiitter, E. 24 Wolff G. Harold

82

zaprezanje 182
zatiljak 132
Zatopek, Emil 90
zdravi stres 80
zdravlje, definicija 64
zdravlje due 65
zdravlje, psihiko osjeanje 64
zdravlje, socijalno osjeanje 64
zdravlje, tjelesno osjeanje 64
zdravstvena pravila 64
zdravstveni odgoj 177
zelena mrena 125
zen 171,183, 184, 195
zen-budizam 90, 195
zgruavanje krvi 113
zijevanje 158
zli duhovi 190
zlovolja, oslobaanje 84
znojenje 85, 152
znojenje, nervozno 126
zujanje 165
zujanje u uima 125
zvui u uima 125

deranje od bijesa 84
eluana fistula 52, 135
eluana kiselina, pojaano luenje

zaepljenost 8, 46, 52, 101, 102, 167

zabrana kao autosugestivno
geslo 72 zagrijavanje nogu 43
zagrienost 140 zamraenost 205
zanos 192
zapisnici o autogenom treningu 56
zapovijedi 72

eluana sluznica 52
eluane i crijevne smetnje 133
eluane kolike 46
eluane smetnje 52
eluani ir 135
eluani sokovi 81
eluano-crijevni trakt 136

2,276

77

eluani sok, pojaano izlu -vanje

135, 136
eludac 51, 54, 135, 167, 216
eludac, smetnje 80
enino spolno predavanje 149
enske bolesti 127
garavica 136

ivac na obrazu 133

ivana napetost 111
ivane smetnje 84
ivani eter 201
ivani sistem 167
ivani sistem, zakazivanje 88
ivani slom 2.14
ivani splet 53
ivani splet u trbuhu 51
ivanost 214
ivot bez smisla, faktor smetnji 15
ivotinjski ili animalni magnetizam 197 ivotna energija, rezerva
77 ivotni ciljevi, faktor lijeenja 25
ivotni ritam 85
lijezda titnjaa, hiperfunkcija ^ 85,
87, 167 lijezde slinovnice 52
lijezde s unutranjim luenjem
v

77

mirkanje 124 u
51, 136

277

Sadraj

PREDGOVOR .................................................................................

POMO ZA SVAKOGA ......................................................

Je li ovjek pogreno konstruiran? ....................................................

Znanstvena metoda .................................................................................
Pokus izveden na samom sebi................................................................
U serijskom sklopivom amcu preko Atlantika . . .
Uspjelo mi je ............................................................................................
Pravac - zapad! ....................................................................................
Autogeni trening u prodavau dua ...................................................
Pozitivne predodbe znae uspjeh .........................................................
Bolesni zbog negativnih predodbi .......................................................
Postupati tako kao da ..............................................................................
O snazi predodbe...................................................................................
Pokus s njihalom .....................................................................................
Smrt uslijed pogrenih predodbi ..........................................................
Novo znanje, nova nada ..........................................................................

7
8
9
io

OSNOVNE VJEBE
AUTOGENOG TRENINGA

Johannes Heinrich Schultz .....................................................................

O porijeklu AT-a ......................................................................................
Kako se AT najlake moe nauiti? .......................................................
278

II

13
14
15
16
18
19
21
23
24

.
27
28
30

Kad vjebamo? .........................................................................................

Svakog dana deset minuta ......................................................................
Koija kao uzor ......................................................................................

31
33
34

Poputanja napetosti kao uinak ...........................................................

Zato opozvati? ....................................................................................
Vjeba za teinu.......................................................................................
Vjeba za toplinu .....................................................................................
Sto se zbiva u ruci? ..................................................................................
Generalizacija
.....................................................................................
Formula za vjebu kao geslo ..................................................................
Vjeba za srce ..........................................................................................
Kako otkrivamo svoje srce? .................................................................
Vjeba za disanje .....................................................................................
Vjeba za trup ..........................................................................................
Vjeba za glavu ...................................................................................
Zapisnici...................................................................................................
Najea pogreka kod autogenog treninga . . . .

37
39
40
41
43
44
45
46
48
49
51
54
56
59

PODRUJA PRIMJENE
ZA ZDRAVE LJUDE

......................................................

Nita ljudskog nije savreno ...................................................................

ovjek - tragina ivotinja...................................................................
San o duevnom zdravlju ...................................................................
O posthipnotikim sugestijama uz autosugestivne zamisli
Kako se sluimo autosugestivnim geslima? ..........................................
Koje autosugestivne zamisli najbolje djeluju? . . . .
Oporavak na zapovijed ........................................................................
O stresu koji izaziva bolesti ....................................................................
Stres na radnom mestu............................................................................
Olakanje za radnike koji rade nou i radnike u smjenama ..............................................................................................
Uzbuenje kao uzronik bolesti .........................................................
279

62
62
64
65
66

70
72
74
76

79
81
82

Vegetativna distonija - najea dijagnoza dana u neprilici ...............................................................................................

Autogeni stav mirovanja .........................................................................
Sto znai dozreti za godinji odmor?..................................................
Pojaanje koncentracije ..........................................................................
Bolji uinci u sportu ................................................................................
Mobilizacija neiskoritenih rezervi ...................................................
Raditi lake i bolje ...................................................................................
Za ekstremne ivotne situacije . ...........................................................
Lako smanjenje teine .......................................................................
Dua i stolica............................................................................................
Osloboenje od sredstava za spavanje ...................................................
Autosugestivne zamisli kod smetnji pri spavanju . . .
Nimalo ne marim za buku .................................................................
Pokusne primjene tekovina autogenog treninga . . .

97
98
99
101
ioz
104
105
107

PODRUJA PRIMJENE AUTOGENOG

TRENINGA KOD NEVOLJA I BOLESTI

Stres - takoer u vezi sa srcem................................................................

Srana kap - danak plaen socijalnom usponu . . . .
ovjek reagira kao praiskonska ivotinja ..............................................
AT protiv faktora rizika ...........................................................................
Rehabilitacija ovjeka oboljelog od sranog infarkta .
Nervozno srce ..........................................................................................
Astma - dozivanje majke .....................................................................
Svake godine ponovo: alergina hunjavica ............................................
Smanjena osjetljivost prema prehladama ..............................................
Poboljanje smetnji na oima i uima ...................................................
I koa je ogledalo due ............................................................................
Olakanja kod trudnoe i enskih bolesti.............................................
Smirenje bolesnika koji boluju od bazedovljeve bolesti
Smanjena osjetljivost prema atmosferskim prilikama .
Dobri uspjesi kod migrene .....................................................................
280

84
85
87
88
9
94

109

110
111
112,
114
116
118
119

12.2
123
124
125
127
129
130
131

Oprez kod bolova .................................................................................... 132

Ublaenje eluanih i crijevnih smetnji ................................................. 133
Opravdana nada kod reume ................................................................... 136
Je li AT univerzalno sredstvo? ................................................................ 138
Primjena kod psihikih smetnji.............................................................. 139
Stiavanje agresija.................................................................................... 141
Osloboenje od tiranije droge ............................................................... 142
Pomo za puae ..................................................................................... 145
Pomo ljudima koje ugroava alkohol ................................................... 148
Seksualne smetnje ................................................................................... 149
Osloboenje od straha ............................................................................
Osloboenje od prisile ............................................................................
AUTOGENA RASTEREENJA I
POPRATNE POJAVE ....................................................

Kod vjebe za teinu.................................................................... . .

Kod vjebe za toplinu ..............................................................................
Kod vjebe za srce ...................................................................................
Kod vjebe za disanje ..............................................................................
Kod vjebe za trup ...................................................................................
Kod vjebe za glavu .................................................................................
Druge popratne pojave ............................................................................
Vizionarne i intelektualne popratne pojave ...........................................
Zaudni popratni uspjesi ........................................................................
6

VISI STUPANJ
AUTOGENOG TRENINGA..............................................

15
154

156
157
158
160
161
162
163
164
165
166

170

Redoslijed vjebi ......................................................................................

171

Pogled u budunost

177

............................................................................

SRODNE METODE ...........................................................

179

Kueizam ................................................................................................... 179

Progresivna relaksacija............................................................................ 180
281

Gimnastika .......................................................................................... 181

Joga
..................................................................................................... 182
Zen ............................................................................................................ 183
Literatura

..................................................................................... 185

Lev Milinski
PSIHOTERAPIJA, NJENI POECI
I MJESTO AUTOGENOG TRENINGA U NJOJ

187

Magija i amanizam, sugestija i ispovijed ............................................. 190

Asklepije i snovi ....................................................................................... i9 z

282

Traenje ekstaze i samoosloboenje ..................................................

Mesmer i animalni magnetizam - sugestija i hipnoza .
Sigmund Freud i dubinsko-psiholoke kole ........................................
Uvjeravanje, uenje, terapija ponaanja.................................................

192
196
204
214

Grupno lijeenje ..................................................................................

Mjesto autogenog treninga u psihoterapiji ...........................................
Literatura

....................................................................................

221
223
226

Izdava

PROSVJETA, izdavako-knjiarsko pod

ZAGREB, Berislavieva 10
Za izdavaa BRANISLAV
ELAP

Tisak CGP Delo,

Ljubljana