Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Pravni fakultet
Seminarski rad
Predmet: Autorsko pravo
Tema:
Pojam i definicija
Mentor:
Doc. dr Marinko Kresoja
Student:
Luboder Sadrija
SADRAJ
UVOD......................................................................................................................3
1.
2.
3.
4. AUTORSKO DJELO.....................................................................................7
4.1 Vrste autorskih djela...8
5.
UVOD
Autorsko pravo kao formalno pravna zamisao prvi put se javlja
u 15. stoljeu, mada se smatra da je postojalo jo u starom vijeku.
Naziv autorsko pravo potjee od latinske rijei auctor, to moemo prevesti kao
stvoritelj, zaetnik, mnoitelj i dr.
Autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizikoj osobi koja stvori autorsko djelo.
Autorsko pravo titi nositelja prava i identitet stvarateljevog djela.
Zakon o autorskom pravu definira predmet autorskog djela kao originalnu
intelektualnu tvorevinu iz knjievnosti, znanstvenog i umjetnikog podruja koja ima
individualni karakter.
Pojam autorskog prava obuhvaen je irim pojmom poznatim kao
intelektualno vlasnitvo.Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo definira
intelektualno vlasnitvo kao bilo koje ostvarenje uma; izume, knjievna i umjetnika
djela, simbole, imena, slike i dizajne.
Povreda autorskih prava dogaa se kada se intelektualno vlasnitvo
umnoava, prikazuje, emitira, prevodi ili prerauje bez izriitog odobrenja autora ili
osobe ovlatene da se slui dotinim materijalom.
Ovaj seminarski rad kroz svojih sedam poglavlja govorit e o autorskom
pravu, o autorskom pravu srodnim pravima, o postanku i razvitku autorskih prava, o
pravnoj naravi autorskih prava, o autorskim djelima i vrstama autorskih djela.
Dotaknut e se takoer autora i koautora, trajanja autorskih prava te njihove zatite.
Cilj ovog seminarskog rada je pokuati objasniti pojam autorsko pravo i sve
to je usko vezano uz taj pojam, kao i vanost autorskih prava i potreba da ih se
zatiti.
<http://hr.wikipedia.org/wiki/Autorsko_pravo>(28.08.2009.).
Gams, A.: Uvod u graansko pravo, Nauna knjiga, Beograd, 1956., str.257.
3
Spaji, V.: Teorija autorskog prava i autorsko pravo u SFRJ, Zagreb, Beograd, akovec, 1983. str.
17.
2
Sapunar, M. : Osnove znanosti o novinarstvu, III izdanje, Zagreb, Naprijed, 2000., str.355.
koja se
ugovara;
b) Pravo na materijalnu naknadu.7
Autorsko se pravo, jednako kao npr. obiteljsko, stambeno i radno pravo, pa i
pravo industrijskog vlasnitva odvojilo od svoje graanskopravne matice razvivi
se u manje vie samostalne pravne grane.8
Nakon toga javlja se tenja da se autorsko pravo, njemu srodna prava te pravo
industrijskog vlasnitva, uklope u iru skupinu prava nazvanu intelektualno
vlasnitvo.
7
Sapunar, M. : Osnove znanosti o novinarstvu, III izdanje, Zagreb, Naprijed, 2000., str.355.
Gavella, N. : Hrvatsko graanskopravno ureenje i kontinentalnoeuropski pravni krug, Zagreb,
1994., str.176.
8
4. AUTORSKO DJELO
Autorsko djelo je originalno, duhovno ( intelektualno ) ostvarenje iz
knjievnog, umjetnikog i znanstvenog podruja, koje ima individualni karakter
i koje je na neki nain izraeno.
Za pojam autorskog djela kao temeljnog pojma autorskog prava bitno je da se
radi o originalnom intelektualnom (kreativnom) ostvarenju, odnosno ostvarenju
ljudskog duhovnog stvaralatva. Originalnost ( izvornost ) u smislu autorskog prava
ne zahtijeva apsolutnu novost, ve se trai tzv. subjektivna originalnost ( izvornost ),
odnosno novost u subjektivnom smislu. Djelo se smatra subjektivno originalnim ako
autor ne oponaa drugo njemu poznato djelo. Dalje je potrebno da je djelo iz
knjievnog, znanstvenog ili umjetnikog podruja. Uz to osobito treba upozoriti da
navedena sintagma ima u autorskom pravu znaajno ire znaenje, nego to u teoriji
knjievnosti znae knjievna djela, a u povijesti umjetnosti umjetnika djela.
Autorskopravnu zatitu uivaju izraaji, to podrazumijeva zamjetljiv oblik (formu)
odreene ideje koja se postie pomou razliitih sredstava izraavanja, kao to su
npr. pisana ili govorena rije, pokret tijela, zvuk, kao razliiti dvodimenzionalni ili
trodimenzionalni oblik.
Autorsko djelo je objavljeno kada je, na bilo koji nain i bilo gdje u svijetu,
prvi put priopeno javnosti od strane autora, odnosno osoba koje je on ovlastio.
Autorsko djelo je izdato kada su primjerci djela puteni u promet od strane
autora, odnosno osoba koje je on ovlastio, u broju koji, imajui u vidu vrstu i prirodu
djela, moe zadovoljiti potrebe javnosti.
<http://www.ipr.gov.ba/zasp>(28.08.2009.).
5.2 Koautori
Ako su dvije ili vie osoba sudjelovale u izradi djela, onda se radi o
koautorskom djelu. Dakle, koautori su suradnici u stvaranju autorskog djela, a
11
12
<http://hr.wikipedia.org/wiki/Autorsko_pravo>(28.08.2009.).
Hennenberg, I. : Autorsko pravo, Zagreb, Informator, 1996., str.77.
njihovo se djelo naziva koautorskim ili suradnikim djelom, a njihovo pravo glede
tog djela koautorskim pravom. Ako je tako ostvareno djelo nedjeljiva cjelina,
koautorima pripada zajedniko autorsko pravo na stvorenom djelu.
Ako dva ili vie autora sastave svoja djela radi njihovog zajednikog koritenja,
svaki od autora zadrava autorsko pravo na svojem autorskom djelu.
Kod stvaranja nekog koautorskog djela kljuni faktor je fizika suradnja osoba pri
stvaranju djela. Ako suradnja ne postoji, nema ni koautorskog djela.
Kod nekih vrsta djela doprinosi su suradnika istovrsni, osobito kod pisanih
znanstvenih i strunih djela, programa raunala, djela arhitekture, a i nekih
koreografskih djela, glazbenih djela, kiparskih djela, dok su kod nekih djela
doprinosi razliite vrste (npr. dramsko-glazbenih, kinematografskih i drugih
audiovizualnih djela).13
Po pitanju izvrenja koautorskih prava, vrijede pravna pravila o
suvlasnitvu. Udio pojedinog koautora odreuje se ugovorom izmeu koautora, a u
nedostatku ugovora, razmjerno stvarnim doprinosima. Ako sporazumom izmeu
koautora nije drukije odreeno, o koritenju djela odluuju svi koautori.
Ibidem, p.80
10
14
11
12
ZAKLJUAK
Autorsko pravo i njemu srodna prava kljuni su za ljudsko stvaralatvo, jer
pruaju autorima poticaj u obliku priznanja i primjerenih novanih naknada.
13
U takvome sustavu prava, autori su sigurni da se njhova djela mogu distribuirati bez
bojazni od neovlatenog umnoavanja ili piratstva.
Podruje autorskog prava i srodnih prava iznimno se razvilo s tehnolokim
napretkom unatrag nekoliko desetljea, koje je donijelo nove naine priopavanja
djela takvim globalnim komunikacijama, kao tu su satelit ili emitiranjima putem
kabela ili interneta. irenje djela internetom rezultat je novijeg razvoja te otvara nova
pitanja u odnosu na autorsko pravo, a naroito o irenju piratstva ili ilegalnom
pristupu djelima koja su zatiena autorskim pravom.
Najnoviji meunarodni ugovori i Direktiva Europske unije iz 2001. godine
propisuju zatitu tehnikim mjerama koje se trebaju ugraditi u digitalna djela za
spreavanje neovlatenih izmjena ili neovlatenog koritenja djela.
Razvoj sustava kolektivnog ostvarivanja prava uinio je da su, prvo,
organizacije (udruge) za kolektivno ostvarivanje prava u pojedinoj zemlji poele
zastupati sve nositelje prava odreene vrste, a zatim su se sa srodnim organizacijama
u raznim zemljama poele povezivati ugovorima o uzajamnom zastupanju.
Stupajui sve zajedno u svjetske asocijacije srodnih udruga, te su se udruge konano
udruile i u globalne, nadnacionalne asocijacije.
LITERATURA
-
http://hr.wikipedia.org/wiki/Autorsko_pravo, ( 28.08.2009.).
14
http://www.ipr.gov.ba/zasp, ( 28.08.2009.).
http://www.dziv.hr/ , ( 28.08.2009.).
15