Prvi dio

PEDAGOGIJA I NJEZIN PREDMET

PEDAGOGIJA ZNANOST O ODGOJU
Da bi neka teorija postigla status znanosti mora imati svoj predmet istraivanja, specifinu
metodologiju za prouavanje tog predmeta, odreene spoznaje ili rezultate istraivanja koji
grade sustav zakonitosti i reguliran odnos prema drugim znanostima. Odreivanje predmeta
ima vano znaenje jer o tom odreenju ovise svrha i zadaci znanosti.
Pedagogija kao znanost istrauje odgojni proces , to je predmet kojim se bavi, te ga prouava i
unapreuje. Odnosno, predemet prouavanja pedagogijske znanosti je odgoj ili oblikovanje
ovjeka kao drutvenog bia.
II. TEMELJNE ODREDNICE PEDAGOGIJSKE ZNANOSTI
1.

SMISAO I KARAKTER PEDAGOGIJSKE ZNANOSTI

Terimin pedagogija dolazi od grke rijei paidagogos koja je oznaavala osobu koja je vodila
dijete. U poetku su to bili grki robovi, a kasnije se termin proiruje na uitelje, roditelje,
odgajatelje, sve one koji se bave odgojem. Pojavom teorijskih spoznaja termin pedagogija
postaje sinonim za odreenu vrstu znanosti.
Smisao pedagogijske znanosti je prouavanje i unapreivanje odgojnog procesa kao dijela
drutvene stvarnosti. Njena temeljna svrha je istraivati, uopivati i formulirati odgojne
zakonitosti. Po svom kareakteru je drutvena i humanistika znanost.
Ima deskriptivnu funkciju to znai da nastoji dati odgovor na pitanja to je to odgoj, od kada
postoji, o emu ovisi, kako se ostvaruje, upoznaje i znanstveno spoznaje odgojnu stvarnost.
Normativna funkcija znai da postavlja, formulira, predlae ili propisuje neke znanstveno
kritiki prihvaene normative. Normativna funkcija pretpostavlja i trai kritiku postojeeg.
Pedagogija je i revolucionarna jer trai promjene, razvitak i stalno usavravanje pojedinca i
ljudske zajednice.
Zbog navedenog za pedagogiju moemo rei kako je normativno - deskriptivna
znanost. Meutim, kako je njena normativna funkcija sveobuhvatnija i ukljuuje deskriptivnu
moemo je nazvati i normativnom znanou, budui da stalno tei pronalaenju rjeenja koja
e omoguiti napredniji odgoj.
Najopenitije odreenje: Pedagogija je znanost o odgoju! Moe ju se podijeliti na
antiku, srednjovjekovnu, p. humanizma i renesanse, p. novog vijeka, p. 19. st. ili europsku,
ameriku, njemaku, francusku.

2. ZADACI PEDAGOGIJSKE ZNANOSTI

- da prouava odgojnu stvarnost, istrauje, pronalazi, otkriva i utvruje zakonitosti na
podruju odgoja i obrazovanja, obrauje ih i svrstava u sustav zakonitosti
- da na temelju najnovijih pedagogijskih spoznaja postavi cilj i zadatke odgojnog rada, da
obradi njegov sadraj, organizaciju, metode, postupke i tako omogui unapreenje odgojne
znanosti
- da vrednuje rezultate postignute na podruju teorije i prakse, to pretpostavlja i deskriptivni i
normativni pristup
- da razvija pedagogijsku metodologiju to je pretpostavka za postizanje daljnjih rezultata u
istraivanju
- da se koristi rezultatima srodnih znanosti to uvjetuje interdisciplinarnost i reguliranje svog
odnosa prema srodnim znanostima
Realizacijom svih ovih zadataka pedagogija ostvaruje svoj smisao, vri zanstvenu i
drutvenu funkciju
3. ODNOS PEDAGOGIJSKE TEORIJE I PRAKSE
Pedagogijska teorija proizila je iz prakse, koja je njena temeljna svrha. Prva uoavanja
zakonitosti postignuta su na temelju iskustva. Taj proces bio je vrlo dugotrajan, a danas se
nastoji ubrzati provoenjem znanstvenih istraivanja kako bi se postiglo to vie znanstvenih
spoznaja, time razvila teorija i na koncu unaprijedila odgojna djelatnost. Korijeni teorije su u
praksi i ona povratno utjee na praksu, uz uvjet da je unapreuje, to znai da je nova praksa
razvijenija i na vioj razini. Uzajamno jedinstvo teorije i prakse pretpostavlja i trai
uvaavanje rezultata na oba podruja i temeljni je preduvjet daljnjeg razvitka. Iz toga
proizlazi da pedagoko usavravanje i obrazovanje postaje sastavni dio strunog obrazovanja i
osposobljavanja odgajatelja.
4. SUSTAV PEDAGOFIJSKE ZAKONITOSTI
Smisao pedagogijske znanosti je u istraivanju i pronalaenju zakonitosti odgojno
obrazovnog rada. Logiki sreen pregled tih zakonitosti ini sustav pedagogijske znanosti.
Zakonitosti odraavaju odnose u stvarnosti, uzrono posljedine veze. Kada govorimo o
odnosima podrazumijevamo one na razini opeg, posebnog i pojedinanog. Razlikujemo u
znanosti zakone, naela ili principe i pravila.
- Pedagogijski zakon odraava najopenitije, ali i najbitnije odnose meu pedagokim
pojavama te se ti zakoni odnose na itavo znanstveno podruje pedagogije. Predstavljaju
podruje opeg. Npr. Zakon internacionalnosti odgoja.
- Naela ili principi su osnovni kriteriji teorijskog promatranja ili praktine djelatnosti. To su
temeljni zahtjevi kojima se organizira odgojno obrazovni rad na pojedinim podrujima te
spadaju u domenu posebnog. Npr. opa naela odgojnog rada.

Pravila su najnii oblik zakonitosti te se odnose na konktene postupke u nastavno

odgojnom radu. Predstavljaju podruje pojedinanog. Npr. didaktika pravila.
Poznavanje pedagogijskih zakona, naela i pravila osnovna je pretpostavka za uspjeno
djelovanje na podruju pedagogijske teorije i prakse. Najiru primjenu imaju zakoni pa naela
pa pravila te su naela podreena zakonima, a pravila naelima. Iz jednog zakona moe
proizlaziti vie naela,a iz jednog naela vie pravila.
5. SUSTAV PEDAGOGIJSKE ZNANOSTI
Pedagogija obuhvaa ukupna razmatranja o odgoju kao posebnom drutvenom fenomenu. U
stvarnosti se odgoj maenifestira u brojnim oblicima i podrujima, a svakim podrujem bavi
se odreena pedagogijska disciplina ili grana, a ukupnost tih disciplina tvori sustav
pedagogijske znanosti. Prouava odgoj intenzivno, nastojei proniknuti u dubinu, te
ekstenzivno nastojei zahvatiti to ire podruje.
Te discipline su:
Povijest pedagogije koja prouava odgoj u prolosti, tj. povijesni razvitak odgoja, kolstva i
pedagogije od poetaka do danas istiui pritom pedagogijske ideje i djelovanje istaknutih
pedagoga, izlae pedagogijsku teoriju i praksu vezanu za pojedino povijesno razdoblje. Dijeli
se na opu i nacionalnu povijest pedagogije.
Obiteljska pedagogija prouava smisao i zakonitosti obiteljskog odgoja postavljajui ciljeve
i zadatke, istraujui naela, metode i postupke odgojnog rada unutar obiteljskog ivota.
Predkolska pedagogija prouava predkolski odgoj, odgoj i razvitak djeteta predkolske
dobi te postavlja ciljeve i zadatke takvog odgoja, razrauje naela i metode.
kolska pedagogija prouava odgojno obrazovni rad u koli: ciljeve, zadatke, metode,
naela, organizaciju kolskog sustava, sadraj i sredstva odgoja u koli. Dijeli se na
osnovnokolsku i srednjokolsku pedagogiju.
Didaktika prouava odgojno obrazovni rad u nastavi, odreuje bit, analizira proces,
postavlja naela, razrauje metode, sadraj, oblike, sredstva nastavnog rada.
Metodika prouava ista pitanja, ali sa stajalita pojedinih predmeta u razliitim stupnjevima
kolovanja. Zato se naziva i specijalnom didaktikom, a didaktika opom metodikom.
Teorija odgoja prouava posebnosti specifino odgojnog djelovanja i metodike odgojnog
rada. Dijeli se na teorije tjelesnog, intelektualnog, moralnog, estetskog i radnog.
Visokokolska pedagogija
Adultna pedagogija ili andragogija prouava odgoj i obrazovanje odraslih.
Industrijska pedagogija prouava odgoj i obrazovanje u proizvodnim uvjetima te njegove
posebnosti i zakonitosti.

Domska pedagogija prouava odgoj u domovima, djejim, akim, studentskim, te njihovu

organizaciju, metode, naela, sredstva.
Specijalna pedagogija prouava odgoj onih koji imaju odreene potekoe u fizikom ili
psihikom razvitku, te prouava uvjete, mogunosti i zakonitosti rada na tom podruju.
Razlikujemo pedagogiju gluhonijemih, slijepih, s intelektualnim poremeajima, s govornim
poremeajima i medicinsku pedagogiju.
Pedagogija slobodnog vremena prouava uvjete i mogunosti odgoja u slobodnom vremenu,
objanjava svrhu, cilj i zadae odgoja u slobodnom vremenu.
Religijska pedagogija prouava vjerski odgoj, smisao, zadau, sadraje u metode tog odgoja.
Vojna pedagogija prouava odgojno obrazovnu djelatnost u vojsci, smisao, sadraj, zadae,
metode, organizaciju.
Futurologijska pedagogija istrauje smisao i perspektive odgoja u budunosti te na temelju
poznavanja prolosti i sadanjosti odreuje smjernice za budunost.
Pedagogijska metodologija je teorija pedagogijskog istraivanja. Nije grana pedagogije ve
grana ope metodologije. Ali na temelju istraivanja dolazi do unapreenje pedagogijske
znanosti i odgoja pa je treba smatrati dijelom sustava pedagogijske znanosti.

III. ODNOS PEDAGOGIJE PREMA DRUGIM ZNANOSTIMA

1. PEDAGOGIJA I DRUGE ZNANOSTI
Pedagogija je povezana sa svim znanostima koje se bave ovjekom i njegovim psihikim,
fizikim i socijalnim razvitkom, pri emu se ostale znanosti javljaju kao pomone znanosti
pedagogije i obrnuto.
Kao teorija odgoja pedagogija se pojavila u sustavu filozofije s kojom je i danas vezuju
pitanja o smislu i svrsi ivota, ovjekovim tenjama i idealima, znanstvenim pogledima i
vrijednostima koje treba ostvariti.
Blisko je vezana i sa psihologijom jer spoznaje ove znanosti pomau odgajateljima u
upoznavanju i radu s uenicima, studentima i sl. na temelju ega se odabiru prikladne odgojne
mjere. Obe znanosti posebno su zainteresirane za granina pitanja koja ih veu.
Odgoj je jedan od oblika organiziranog ljudskog djelovanja te se obavlja u obitelji, kolama,
drugim odgojnim ustanovama i sastavni je dio meuljudskih odnosa. To uvjetuje povezanost
pedagogije i sociologije.
Povezan je i sa povijeu jer je povijesna kategorija koja se razvijala tijekom povijesti te se
na temelju prolosti trae bolja i adekvatnija rjeenja za budunost. Dosta se panje poklanja
povijesti pedagogije.

Vezana je i sa futurologijom, ali i biologijom i medicinom jer je zdravlje preduvjet za

uspjean odgoj. Tu su i grane specijalne pedagogije koje iziskuju povezanost sa medicinom.
Pravno reguliranje organizacije odgoja, odgojnih problema, upravljanje ustanovama i cijelim
odgojnim sustavom uvjetuje povezanost pedagogije i pravnih znanosti.
Osim ovih znanosti vezana je i sa ekonomijom, teorijom umjetnosti (pitanja estetike),
tehnikim znanostima (primjena tehnologije), kibernetikom.
Bavljenje pedagogijom zahtjeva interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup.

ZNANOST ILI ZNANOST O ODGOJU?

Odgojna djelatnost sloena je drutvena pojava kojom se danas bave mnoge drutvene,
humanistike, ali i prirodne znanosti zbog ega se poelo govoriti o znanostima o odgoju ime
se pedagogiji pokuava oduzeti predmet istraivanja, a time i razlog postojanja. Meutim,
svaki predmet istraivanja ima svoju matinu znanost, to je u ovom sluaju pedagogija.
Fenomen odgoja je in, akt ili proces izgraivanja ovjeka kao ljudskog bia i to je
predmet pedagogijske znanosti. Ostale znanosti imaju svoje tono odreene predmete
prouavanja, a pedagogija ih zanima kao poligon na kojem analizom odreenih situacija
mogu doprinijeti potpunijem spoznavanju svoga predmeta., a ne prouavaju odgoj i njegove
zakonitosti, to je predmet prouavanja pedagogije. Izvan sustava pedagogijske znanosti ne
postoje i ne mogu postojati druge znanosti o odgoju, to je logiki proturjeno i znanstveno
neodrivo.
2

INTERDISCIPLINARNOST I ZNANSTVENA AUTONOMIJA

Interdisciplinarnost i multidisciplinarnost su potreba vremena u kojem ivimo, kada se

bavimo znanou i kada se rjeavaju zadaci iri od pojedinih znanstvenih podruja, to utjee i
na nestanak izolacije pojedinih znanosti. Ujedno je prirodna i znanstvena autonomija
pojedinih znanosti. Inter i multi disciplinarnost ne smiju biti uperene protiv znanstvene
autonomije pojedinih znanosti, nije smisao u brisanju granica meu znanostima ve u
suradnji, otvaranju, povezivanju radi rjeavanja sloenijih zadataka koje nadilaze oblasti
pojedinih znanosti.
Pedagogija tako ima dvostruku funkciju: funkciju autonomne znanosti o odgoju i
integrirajue znanosti u podruju ire shvaene odgojne djelatnosti. U odnosu na odgojni in
ili fenomen potpuno je samostalna znanost dok je u odnosu na organizaciju i funkcioniranje
odgojno kolskog sustava u ulozi integrativne znanosti koja povezuje rezultate drugih i tako
pomae da se ova djelatnost razvija.

FENOMEN ODGOJA
I

TO JE ODGOJ?

Odgoj je proces formiranja ovjeka, izgraivanja i oblikovanja ljudskog bia sa svim

njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama. Ima svoje
ope, individualno, univerzalno i povijesno znaenje i jednako je vrijedan u drutvenom kako
u individualnom ivotu.
Odgoj je svrsishodan proces u kojem dolazi do izraaja jedinstvo odgojnog cilja i
zadataka, naela i metoda, to u planski ostvarenom odgojnom djelovanju, uz aktivno i
skladno djelovanje brojnih drugih initelja, tei prema izgradnji potpune ljudske
osobnosti.

BIT ODGOJA

Odgoj je star koliko i ovjek te je ovjek od svog postanka aktivno djelovao, usavravao svoj
rad, istraivao, stjecao iskustva i prenosio ih na nove narataje. Ostvaren je tako kontinuitet
generacija. Zato kaemo da je prenoenje prethodnih iskustava ovjeanstva na nove
narataje glavni smisao odgoja. Bez toga razvitak ljudskog drutva ne bi bio mogu,
individualna bi iskustva nestajala s pojedincem koji ih je stekao i ovjek bi uvijek poinjao iz
poetka. Odgoj je najue povezan s razvitkom ljudskog drutva te je glavni uvjet za odranje
i razvitak ljudske zajednice, a time je moe se rei bitna i stalna drutvena kategorija. Isto
tako odgoj ima temeljnu funkciju u razvitku svakog pojedinca, zato kaemo da je odgoj
proces izgraivanja ovjeka kao ljudskog bia. Naa znanja, umijea, navike, sklonosti,
sposobnosti, emocionalni ivot, pogledi na svijet, karakter, uvelike ovise o odgoju. Bez njega
nema drutva, sastavni je dio ivota te o njemu ovisi naa budunost.
2

TEMELJNA OBILJEJA ODGOJA

Odgoj je svjesna i planski organizirana djelatnost, ima svoj cilj kojem tei i zadae
koje ostvaruje, sadraj, organizacijske oblike, metode i sredstva. Namjerna je djelatnost te
su namjernost i svrsishodnost temeljno obiljeje odgoja. Odgojna djelatnost je drutvena te
o odgoju vrijedi razvoj drutva, ali i obrnuto.
ovjek je produkt i jedini nositelj odgojne funkcije. Kako nema ljudskog drutva bez odgoja
tako nema ni odgoja van ljudskog drutva. Odgoj je ovjekova djelatnost, odnosno iskljuivo
drutvena kategorija. Takoer je i povijesna kategorija jer se mijenjao i razvijao kroz povijest
te zapoinje na samom poetku razvitka ljudskog drutva. Odgoj je spona meu generacijama
i time generacijska pojava. Preduvjet je i posljedica drutvenog ivota te je najue povezan s
organizacijom i ivotom drutva to nazivamo drutvenom uvjetovanou odgoja.

II
1

POJMOVNA ODREENJA
INTERNACIONALNI I FUNKCIONALNI ODGOJ

ivot se manifestira u brojnim i raznovrsnim oblicima koji utjeu na ljude, osobito mlade.
Dok su jedne manifestacije planirane, namjerne, svrsishodne, druge nisu, te sa samo ove prve
ubrajamo u odgojna nastojanja, jer nije svaki utjecaj odgojni. Kao to je reeno odgoj je
svjesna i svrsishodna djelatnost te su namjera ili intencija bitno svojstvo i temeljno obiljeje
odgoja. Nesvjesni odgoj nije odgoj. Odgoj je namjerni, planski, organizirani proces sa
svrhom da se pojedinci preobraze u potpune osobnosti. Interpretira se kao svjesno i namjerno,
planski sustavno i organizirano djelovanje na cjelokupni razvitak ovjeka u suglasju sa nekom
svrhom. Njegovo je bitno obiljeje svjesnost cilja, tono odreena namjera i svrha. Takvu
organiziranu, pedagoki osmiljenu i cilju usmjerenu drutvenu djelatnost nazivamo
intencionalnim odgojem. Svaki je odgoj intencionalan pa moemo rei da je odgoj =
intencionalni odgoj.
Pored pozitivnih, odgojnih utjecaja, postoje i nenamjerni, nekontrolirani, negativni. I oni
utjeu na formiranje mladih ljudi. Unato tome pojam odgoja sadri samo pozitivna
nastojanja i istinske ljudske vrijednosti i rezultate. Sve to tome proturjei ne moe se smatrati
odgojem. Meutim, treba spomenuti da i nenamjerni utjecaji mogu izazvati pozitivne
manifestacije. Ali kako se uglavnom radi o negativnom djelovanju, ne moemo ih ubrojiti u
odgojna nastojanja. Takve manifestacije i utjecaje nazivamo funkcionalnim odgojem koji
predstavlja one initelje koji bez odreene namjere vre utjecaj na razvitak i oblikovanje
ovjeka. Pedagogijska znanost prouava zbog toga i takve manifestacije kako bi ga
oplemenila i preobrazila u intencionalne.
2

ODGOJ U IREM I UEM ZNAENJU

Na podruju intencionalnog odgoja razlikujemo odgoj u uem i irem znaenju.

U irem znaenju obuhvaa sveukupnost pedagokog djelovanja na sve djelokruge
ovjekova bia. Usmjeren je na izgraivanje cjelovite ovjekove osobnosti, svih njenih
pozitivnih svojstava, oplemenjivanje intelekta, emocija, volje i karaktera. Njegovi dijelovi su:
tjelesni, moralni, estetski i radni odgoj. Ovakav odgoj obuhvaa 3 procesa :
-

proces usvajanja znanja, umijea, navika

proces razvijanja tjelesnih i intelektualni sposobnosti

proces izgraivanja i oblikovanja osobnosti i karaktera, pogleda na svijet, osjeajnog i

voljnog ivota

Na temelju ovih procesa postavljena su 3 bitna zadatka odgoja : materijalni, funkcionalni i

odgojni zadatak, a posebno do izraaja dolaze u nastavnom procesu. Bez skladnog
djelovanja i ostvarivanja ovih zadataka nema odgoja. Usporedo sa ovim zadacima ovaj pojam
obuhvaa i tri osnovna pedagoka pojma: odgoj, obrazovanje, nastava.

U uem znaenju odgoj je usmjeren na izgraivanje i oblikovanje osobnosti i karaktera.

Teite je na emocionalnom i voljnom aspektu ovjekova bia, a rezultati se oituju u
pozitivnom odnosu prema ljudima, ljudskim vrijednostima, humanou, plemenitou, itd.
Odgoj u uem znaenju podreen je odgoju u irem.
Takoer mu je podreen i pojam obrazovanja. Obrazovanje je proces usvajanja znanja,
umijea i navika kojim se takoer stjeu sposobnosti sa samoobrazovanje. Teite je ovdje na
stjecanjima znanja i umijea, navika, osoposobljavanju za radne i ire ivotne zadae.
Materijalni zadatak je osnovni sadraj obrazovanja.
Obrazovanje i odgoj u uem znaenju bi morali biti najue povezani. Obrazovanje je
racionalna osnova odgoja, a odgoj vrijednosna orijentacija obrazovanja. ovjek je ovjek po
svojim ljudskim osobinama i odgoj se ne smije nikada zanemariti. Npr. pojedinac moe jako
puno znati i pritom vladati neovjeno ako je zanemarivana odgojna komponenta u njegovom
razvoju.
Odgoj i obrazovanje su pedagoke djelatnosti, aktivnosti i procesi te istodobno oznaavaju
rezultate tih procesa. Odgoj je tako djelatnost odgajatelja i odgajanika, ali i rezultat te
djelatnosti. Obrazovanje je pedagoki proces, ali i osobina i svojstvo pojedinca. Vana uloga
obrazovanja je pripremiti ljude na samoobrazovanje, a odgoja na samoodgoj.
Ova dva procesa najvie se provode u nastavi. Nastava je kolski planski organiziran odgojno
obrazovni proces u kojem se primjenom nastavnih planova i programa ostvaruju temeljne
odrednice odgoja i obrazovanja. Zajedniki je rad uitelja i uenika pri emu je vodea uloga
uitelja.
Odgoj, obrazovanje i nastava morali bi biti vrsto povezane komponente pedagokog procesa,
najtipiniji su oblici odgojnog rada i bez njih nema razvoja pojedinca niti drutva.
3

ODNOS ODGOJA PREMA NEKIM SRODNIM POJMOVIMA

Njega, skrb, zbrinjavanje, inkulturacija, socijalizacija i personalizacija nisu izvorno pedagoki

pojmovi, ali su povezani s odgojnim radom i njegovim nastojanjima, srodni su, zbog ega ih
odgajatelji trebaju poznavati i uvaavati u procesu odgojnog rada.
Njega briga o maloj djeci, bolesnim ili starim osobama. Teite je na biolokom odranju, a
ne odgajanju pojedinca. Kod malog djeteta npr. njega omoguuje bioloki razvitak koji je
preduvjet odgoja. Isto je i sa skrbi od tjelesnih i psihikih oteenja.
Zbrinjavanje ima ire znaenje i obuhvaa njegu i skrb. Takoer nije pedagoki pojam, ali je
potrebno kako bi se moglo odgajati.
Inkulturacija proces ulaenja u kulturno podruje i prihvaanja kulturnih postignua.
Odgojem nove narataje uvodimo u kulturno podruje te oni prihvaaju steevine kulturnih
postignua. To je intencionalna manifestacija. Meutim, inkulturacija zahvaa i nenamjerne
kulturne utjecaje iz podruja funkcionalnog odgoja.

Socijalizacija svjesno uvoenje pojedinca u drutveni ivot. Obuhvaa ulaenje pojedinca u

drutveni ivot pod utjecajem namjernih, nenamjernih, pozitivnih i negativnih utjecaja.
Personalizacija proces oblikovanja osobnosti, transformiranja individuuma u osobnost.
Jedan je od temeljnih zadataka odgoja.
III
1

MO I GRANICE ODGOJA
PEDAGOKI PESIMIZAM

Radi se o shvaanju da je ovjek produkt naslijea. Takva shvaanja su vrlo stara i

zasnovana na opaanjima da se djeca ponaaju poput roditelja. Temeljna misao je da je
ovjekov razvitak unaprijed odreen njegovom unutarnjom naravi te da izvanjski faktori ne
mogu nita bitno izmijeniti, a odgojne mogunosti su vrlo ograniene. Bioloki faktori
imaju temeljnu ulogu u razvitku ovjeka, to su postavke teorije nativizma. Vodi u bioloki i
psiholoki fatalizam pa se javlja pedologija kao uenje o djetetu koje potiskuje znanost o
odgoju, i pedocentrizam ije je sredite prouavanja samo dijete, a zanemaruju se organizirani
drutveni utjecaji koji izgrauju mladog ovjeka kao ljudsko bie.
2

PEDAGOKI OPTIMIZAM

Vjera u gotovo neograniene mogunosti odgoja. Takva uvjerenja javljaju se jo u anitci, a

jaaju u doba humanizma i kasnije prosvjetiteljstva kada i sam Komensky tvrdi kako se od
svakog odgojenika moe izgraditi ovjeka.
Organizacijom drutvene sredine i odgojem moe se mladog ovjeka oblikovati u
odreenom pravcu. Smatralo se da su razlike meu ljudima rezultat djelovanja njihove
drutvene sredine i odgoja pa se javlja teorija empirizma (Locke), suprotna nativistikoj.
Prema njoj izvanjska sredina temeljni faktor razvitka. Nita nije priroeno, sve je steeno.
Odgoj kao dio drutvene sredine je svemoan ili gotovo svemoan. Naziva se i teorijom
milieua (miljea).
3

POKUAJ PREVLADAVANJA JEDNOSTRANOSTI

Razvojem psihologije, pedagogije i genetike u 19. st. dolo se do zakljuka kako je potrebno
uzeti u obzir i vanjske i unutarnje faktore ovjekova razvitka. Na temelju toga Stern
postavlja teoriju konvergencije. Ona podrazumijeva potpunije sagledavanje faktora
ovjekova razvitka, uzima u obzir unutarnje i vanjske imbenike u izgraivanju ljudske
osobnosti. Ali prema njoj je uloga odgojenika u procesu odgajanja vrlo pasivna. On je
produkt biolokih zadanosti i drutvene sredine, ali sam nema nikakvog udjela u vlastitom
razvitku.
4

SUVREMENO ZNANSTVENO SHVAANJE

Multifaktorska teorija Odgoj nije ni svemoan ni nemoan, ima svoje granice i

mogunosti. Ovisan je o prirodnim zadanostima, drutvenim uvjetima i o odnosu odgojenika
prema obrazovnim dobrima, vrednotama, odgajateljima, itd. Odgoj tako ima veliku ulogu u
izgraivanju osobnosti ovjeka.

IV
1

PODJELA ODGOJA
PODJELA ODGOJA PREMA BITNIM ODREENJIMA OVJEKA

Tjelesni (predispozicija za zdrav duh je zdravo tijelo), intelektualni (ovjek je intelektualno

bie), moralni (ovjek je izgradio etiki sustav vrijednosti), estetski (ovjek je bie sa
smislom za harmoniju, lijepo, estetsko bie), radni (ovjek ima aktivan odnos prema svemu
to ga okruuje, produktivno je bie) odgoj.
2

PODJELA ODGOJA PREMA DOBI ODGOJENIKA

Predkolski, kolski, visokokolski, odgoj odraslih.

3

PODJELA ODGOJA PREMA MJESTU I SPECIFINOSTIMA ODGOJNOG

RADA

Obiteljski, domski, specijalni (specijalne kole i zavodi), u proizvodnim uvjetima, vjerski, u

slobodnom vremenu.
4

PODJELA ODGOJA S OBZIROM NA VRIJEME

Odgoj u prolosti, suvremeni, odgoj u budunosti.

ODGOJNI PROCES

Odgoj se ostvaruje u odgovarajuem procesu. Taj proces ima svoje zakonitosti, odnose,
sudionike i nositelje pojedinih funkcija. Obiljeava ga pedagoki odnos izmeu odgojitelja i
odgojenika te se tim odnosom ostvaruje pedagoki in ili akt koji omoguuje da se pojedinac
razvije u osobnost.
1

OSOBNOST I ODGOJ

Linost ili osobnost je struktura biolokih, psihikih i socijalnih svojstava, osobina i

ponaanja ime se izraava osobitost pojedinca koja ga tom jedinstvenou izdvaja, odlikuje i
razlikuje od svih drugih lanova zajednice. Prouavaju je brojne znanosti. S pedagogijskog
gledita osobnost je bitno obiljeje ovjeka kao ljudskog bia, pojedinac treba postati
osobnost, to mu nije unaprijed dato, u emu vanu logu ima odgoj. Osobnost je vrednota,
univerzalno dobro i zato odgajanje gubi svoj smisao ako ne tei izgradnji osobnosti
odgojenika. Krajnja svrha odgoja je da bioloki dani individuum preraste u drutveno i
pedagoki zadanu osobnost.

DVA SUBJEKTA ODGOJNOG RADA

Odgojni odnos pretpostavlja i odgojitelja i odgojenika. Taj odnos mora se temeljiti na

obostranom uvaavanju, priznavanju i potovanju osobnosti i ljudskog dostojanstva. Odgojni

proces podrazumijeva stalni odnos ovih dvaju subjekata. Taj odnos ovisan je o linostima oba
subjekta. Odgojitelj ne smije nametati svoju volju i stavove odgojeniku, treba uvaavati
njegove osobitosti i htijenja. Odgoj nije samovolja niti prisiljavanje ve usmjeravanje prema
pozitivnim tenjama i idealima, on je prenoenje vrednota i odravanje kontinuiteta kulture.
Odgojitelji pri tome potiu, bodre, usmjeravaju, a odgojenici spoznaju, prihvaaju i djeluju u
skladu sa spoznajama i uvjerenjima te su vrlo aktivni sudionici odgojnog procesa.
To djelovanje subjekta na subjekt je povratno. Odgoj je univerzalan, ovjeansko sluenje
ovjeanstvu. Odgajanje je osposobljavanje pojedinca za vrijednosno doivljavanje, ne smije
ga se ograniiti na puko prezentiranje znanja u obrazovnom smislu ve mora biti ukljuena i
odgojna komponenta.
Odgojenik se odgaja, a odgojitelj je struno lice koje je odgovorno za rezultate odgojnog rada
i time je njegova odgovornost vea. Danas se uzima da je odgojiteljeva osobnost kljuna u
za uspjeh ili neuspjeh u odgojno - obrazovnom radu. U pogledu njegove izobrazbe trai se
temeljito pedagogijsko i predmetno struno obrazovanje i svestrana opa kultura. U pogledu
osobnih i moralnih svojstava trai se da odgojitelj bude moralno izgraena osobnost, da ima
pozitivan stav prema radu i voli svoje znanje, da posjeduje odreene intelektualne i govorne
sposobnosti, bogat emocionalni ivot i da vlada sobom te je odgovoran za ugodnu i radnu
atmosferu.
3

ANALIZA ODGOJNOG PROCESA

Odgojni proces obuhvaa znanje, umijee, mo, prihvaanje i htijenje to rezultira

adekvatnim djelovanjem. Odgojni proces je mnogo sloeniji i potpuniji od obrazovnog.
Obrazovanje zahvaa racionalno podruje, a odgoj i racionalno, emocionalno, voljno.
-

racionalno podruje: znanje shvaanje

emocionalno podruje: uvjerenja, stavovi prihvaanje

voljno podruje: pozitivna svojstva osobnosti djelovanje

Ova 3 podruja dolaze do izraaja na svim temeljnim odgojnim podrujima na podruju

tjelesnog, intelektualnog, moralnog, estetskog i radnog odgoja, kao i u svim oblicima
odgojnog rada neovisno o dobi odgojenika, mjestu i uvjetima odgojnog rada. Tako se
shvaanje, prihvaanje i djelovanje oituju kao etape odgojnog procesa.
Racionalno podruje predstavlja ljudsku spoznaju. Simbolizira miljenje i shvaanje, a
rezultat je odreena koliina znanja. Usvajanje sustava znanja je prvi i jedan od temeljnih
zadataka odgajanja i kolovanja. U tome je smisao obrazovanja koje je racionalna osnova
odgoja. Ono je prva etapa u odgojnom procesu, ali ne garantira humano djelovanje.
Emocionalno podruje predstavljaju ga uvjerenja i stavovi o kojima uvelike ovise ljudski
postupci. Meutim, izgraena uvjerenja i stavovi nisu garancija da e uslijediti odgovarajui
inovi.

Voljno podruje predstavljaju ga ponaanje i djelovanje. To je trea etapa odgojnog procesa

koja podrazumijeva snaan angaman odgojenika. Tek kada su ove tri etape ispunjene odgojni
proces je zavren.

CILJ I ZADACI ODGOJA

I

ODGOJNI IDEAL, CILJ I ZADACI ODGOJA

CILJ I ZADACI ODGOJA

Odgojni ideal je na razini opeg dok cilj odgoja mora biti konkretniji i odreeniji, na razini
je drutvenih vrijednosti odreene zajednice. U naim prilikama izraava pozitivna odgojna
nastojanja suvremenog demokratskog drutva. Ne smije proturjeiti opem odgojnom idealu,
ali uzima u obzir realne prilike, potrebe i mogunosti u osposobljavanju suvremenog ovjeka.
Odgojni zadaci su jo konkretniji i praksi dostupniji. Konkretiziraju cilj i ralanjuju ga na
vie elemenata koji se posebno ostvaruju, a ostvarivanjem svih zadataka ostvaruje se cilj
odgoja.

II
1

RAZLIITI PRISTUPI ODREIVANJU ODGOJNIH ZADATAKA

KONKRETIZACIJA KOJA SE ZASNIVA NA POJMU MNOGOSTRANOG
RAZVITKA

Glavna odgojna podruja: tjelesni, intelektualni, moralni, estetski i radni odgoj.

Istodobno se manifestiraju kao temeljni zadaci odgoja koji ima za svrhu mnogostrani razvitak
osobnosti. Zanemarivanjem bilo kojeg od zadataka uvjetuje se nepotpun razvitak.
2

KONKRETIZACIJA KOJA SE ZASNIVA NA STRUKTURI PSIHIKOG

IVOTA

Podrazumijeva racionalno, emocionalno i voljno djelatno podruje.

3

KONKRETIZACIJA ZASNOVANA NA KOLSKOJ TRADICIJI

Podrazumijeva materijalni zadatak sustavno usvajanje znanja, ovladavanje navikama

potrebnim umijeima i navikama radi uspjene primjene znanja
Funkcionalni zadatak podrazumijeva razvitak psihofizikih sposobnosti.

Odgojni zadatak izgraivanje pozitivnih ljudskih svojstava.

Odgojitelji su duni ostvarivati rezultate na sva tri podruja.
4

KONKRETIZACIJA
DJELATNOSTI

ZASNOVANA

NA

PODRUJIMA

LJUDSKIH

Razlikujemo odgoj za rad, za drutveni ivot i odgoj za slobodno vrijeme.

5

KONKRETIZACIJA ZASNOVANA NA ODGOJNIM VRIJEDNOSTIMA

Tri podruja sa stajalita odgojnih vrijednosti su generiko, drutveno i personalno.

III
1

MJESTO CILJA I ZADATKA ODGOJA U ODGOJNOJ DJELATNOSTI

OPERACIONALIZACIJA ODGOJA

Ostvarivanje odgojnih zadataka.

2

DIJALEKTIKA ODGOJNOG PROCESA

Dijalektika odgojnog procesa podrazumijeva stalno povezivanje, potpomaganje i

nadopunjavanje odgojnih zadataka.

Drugi dio: TEMELJNA ODGOJNA PODRUJA

1. TJELESNI ODGOJ
Ukupna sposobnost i djelatnost ovjeka ovisi o zdravlju i fizikoj kondiciji i zbog toga sve
mora poeti i zasnivati se na odgojnom podruju koje se brine za zdravlje i pravilan tjelesni
razvitak i podizanje ope tjelesne sposobnosti. Tako je tjelesni odgoj pretpostavka za ostala
odgojna podruja.
Tjelesnim odgojem njeguju se, razvijaju i unapreuju tjelesna konstitucija, psihofizike
sposobnosti i zdravlje, te bez njega ne bi bio mogu proces mnogostranog i harmonijskog
razvitka osobnosti (osim navedenog on potpomae razvitak intelektualnih i radnih
sposobnosti, moralnih i estetskih svojstava, izgraivanje voljnih osobina, crta osobnosti i
karaktera) = rezultat je izgraivanje potpune i cjelovite osobnosti.
POVIJEST TJELESNOG ODGOJA: Potreba za njim javila se ve u antiko doba (u Ateni se
odgoj dijelio na gimnastiki i muziki prvi je razvijao ljepotu, snagu i gipkosti tijela i
ljepotu pokreta, a drug intelektualni i estetski odgoj). Odgojni ideal Grka sastojao se u
skladnom razvitku tjelesnih i intelektualnih sposobnosti, moralnih i estetskih svojstava to
izraava grki termin kalokagatija. U srednjem vijeku tjelesni odgoj je bio sastavni dio
vitekog odgoja (sedam vitekih umijea), dok u razdoblju humanizma i renesanse tjelesni

odgoj ponovno postaje bitna komponenta. Pa tako imamo Juvenalovu tezu da treba njegovati
zdrav duh u zdravom tijelu. Rabelais je u Gargantui i Pantagruelu naglasio vanost zdravlja i
mnogostranost tjelesnog vjebanja.
I pedagogijski klasici su vrednovali vanost tjelesnog odgoja (Komensky: meu prvima
uvrstio tjelesno vjebanje u odgojni sustav, Rousseau: tijelo ini osnovu intelektualnih
sposobnosti i orue je duha, Diesterweg: tjelesnim odgojem se moe utjecati na psihu
uenika, njegove osjeaje, volju i formiranje karaktera.)
Od poetka 19. st. tjelesni odgoj se postupno uvodi u kolsku nastavu. A danas se stare krute
gimnastike forme zamjenjuju slobodnijim oblicima tjelesnog odgoja igre, sportovi.
Tjelesni odgoj se iz zatvorenih prostora prenosi na otvorena igralita.
Dakle, vidimo da je tjelesni odgoj kroz povijest prihvaen kao bitna komponenta odgoja.
TEORIJA I SVRHA TJELESNOG ODGOJA: teorija t.o. je grana ope teorije odgoja koja
obuhvaa pedagogijske spoznaje, injenice i generalizacije iz podruja tjelesnog odgoja. A
glavna svrha t.o. se oituje u brizi za pravilan tjelesni rast i razvitak, u ouvanju zdravlja,
jaanju organizma, skladnom tjelesnom razvitku, podizanju ope tjelesne i radne sposobnosti i
u razvitku odreenih psihofizikih osobina. Da bi se to postiglo mora se to vie odvijati u
povoljnim higijenskim uvjetima i uz maksimalno koritenje prirodnih initelja: sunca, zraka,...

ZADACI TJELESNOG ODGOJA: zdravstveni, obrazovni, odgojni i rekreativni

1. zdravstveni: obuhvaa uvaavanje higijenskih uvjeta i naela (iste prozrane prostorije,
otvorena igralita sunce, zrak, voda). Sve sprave i ureaji moraju biti adekvatni.
2. obrazovni: ovaj zadatak osigurava stjecanje potrebnih znanja, formiranje praktinih
umijea i navika, potpomaganje razvoja psihomotorikih sposobnosti i izgraivanje
odreenog pogleda na ivot i svijet. Usvajaju se znanja iz osnova higijene, anatomije,
fiziologije, biologije, zdravog naina ivota. Razvijaju se brojna umijea i navike (hodanje,
tranje, atletika, ples, gimnastika,), ali i psihomotorike sposobnosti (brzina, kordinacijea,
snaga, gipkost, ravnotea, izdrljivost,) utjee se i na razvitak zapaanja, percipiranja,
miljena, mate, pamenja povezanosti tj. odgoja s intelektualnim odgojem.
3. odgojni zadatak: utjee na izgraivanje pozitivnih svojstava osobnosti (obogauje
emocionalni ivot, razvija moralne i estetske osobine, stvaranje prijateljstava, zajednitva,).
Stvaraju se estetske vrednote i smisao za lijepo (ples, gimnastika,), takoer se formira
snana volja i vrst karakter, te moemo istaknuti i samodisciplinu i kulturu ponaanja.
4. rekreativni zadatak: t. o. se pojavljuje kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode.
To su oblici vjebanja koji ne trae vee napore organizma (lagane igre, etnje, planinarenje,
kupanje,). Njima se bavimo u slobodno vrijeme te i nakon zavretka kolovanja.

PUTOVI REALIZACIJE TJELESNOG ODGOJA:

Glavni initelji: obitelj (dijete zapoinje svoj tjelesni odgoj najprije u obitelji, to su osnovne
higijenske navike,pravilna prehrana, spavanje = rezultat ukupna briga za pravilan tjelesni rast
i razvitak. Ustanove za predkolski odgoj (u jaslicama i vrtiima teite je na zdravstvenom i
tjelesnom odgoju niz pounih igri, osnove gimnastike vjebe u obliku prirodnog kretanja,
potovanje pravila u igri, pristojno ponaanje, vesela atmosfera,) kole svih vrsta i
stupnjeva (t. o. kao nastavni predmet, a u visokokolskim institucijama kao fakultativan ili
obvezan. Takoer imamo i izvanastavne aktivnosti proirivanje programa redovne nastave)
razliiti domovi (djeji, ueniki, studentski kao odgojne institucije vani initelji t.o.)
organizacije koje se bave promicanjem tj. kulture (sportska drutva i klubovi,)
Sadraj i oblici: drutveno organizirana djelatnost u podruju t. o. poinje ve u djejim
vrtiima igre, gibanja, elementarna gimnastika. zatim se najsustavnije t.o. vri u koli:
(osnovna kola: najznaajnija je za tjelesni razvitak uenika. Tu se utjee na pravila rast i
razvoj, te izgraivanje pozitivnih crta osobnosti i karaktera. U razrednoj nastavi se tjelesnim
vjebanjem utjee na pravilno oblikovanje tijela i njeguju se prirodni oblici kretanja, a u viim
razredima se upotrebljavaju vjebe oblikovanja momadski sportovi, tranje, gimnastika,)
mogli bismo gradivo podijeliti u etiri skupine: tjelovjeba, portovi, igre i planinarstvo. U
srednjim kolama se t.o. prilagoava potrebama adolescencije prevladavaju sportovi, igre,
planinarstvo, atletika, nogomet, koarka, rukomet, kod studenata tj. i zdrav. Kultura nije jo
posve regulirana ( fakultativno ili obvezno).
Osnovni zahtjevi: stvaranje praktinih situacija, pravilna pedagoka motivacija, primjerenost
dobi i spolu, uestalo aktiviranje (vjebanje redovito ili svakodnevno), amaterska orijentacija
(potreba da se svi lanovi drutva bave djelatnostima tjelesnog odgoja kao jednom od
pretpostavki zdravog ivota. Problem je danas to se golema novana sredstva ulau u
profesionalne klubove i njihove potrebe, a zanemaruju se drutva i organizacije koje njeguju
amaterski pristup sportu i tjelesnom vjebanju.
Materijalni i kadrovski uvjeti: za pravilno izvoenje nastave i aktivnosti t.o. potrebni su
odgovarajui materijalni uvjeti: igralita, vjebalita, dvorane, sprave, oprema i instrumenti,
prijeko je potreban i struno i pedagoki osposobljen kadar.

2. INTELEKTUALNI ODGOJ
Intelekt je bitno obiljeje ovjeka, pa je tako intelektualni odgoj jedan od najvanijih u
formiranju ovjeka kao ljudskog bia. Njegova krajnja svrha jest maksimalni razvitak
intelektualnih sposobnosti te formiranje ovjeka kao razumnog ljudskog bia.
I. ODREENJE INTELEKTUALNOG ODGOJA
Problematika in.o. obraivala se u sustavu didaktike, to je oteavalo njeno analiziranje kao
odgojnog podruja. Stoga je bitno razgraniiti in. o. od pojedinih pojmova i odrediti ga kao
temeljno odgojno podruje.

Obrazovanje: obrazovanje je proces usvajanja znanja, umijea i navika, te razvijanje

psihomotornih sposobnosti i izgraivanje znanstvenog pogleda na svijet. No, intelektualni
odgoj se kvalitativno razlikuje od obrazovanja. Ima mnogo ire znaenje od procesa
obrazovanja jer osim intelektualne sfere, zahvaa i u emocionalnu i voljno djelatnu sfera
ljudskog bia. Dakle, on obuhvaa proces obrazovanja, ali se ne moe svesti samo na njega.
Nastava: nastava je odgojno obrazovni proces koji se odvija planski i sustavno pod
vodstvom uitelja s odreenom skupinom uenika ili studenata. In. o. je povezan s nastavom.
Ona je vaan initelj in. o. U njoj se usvajaju znanja, formiraju umijea i navike, razvijaju
intelektualne sposobnosti. Ona ima ire znaenje od in. o u procesu nastave, ali ni in. o. se ne
moe ograniiti samo na nastavu jer postoje i drugi initelji in.o. bilo u koli, bilo izvan nje.
Didaktika: je teorija nastave. Prouava zakonitosti u procesu nastave. Pored nje potrebna je i
teorija intelektualnog odgoja u kojoj bi se sustavno obraivale zakonitosti tog odgojnog
podruja, bez obziran odnose li se na nastavni ili izvannastavni rad.
Bitne komponente intelektualnog odgoja su: znanje, umijea, navike, intelektualne
sposobnosti, kultura intelektualnog rada, ljubav prema istini i djelovanje u skladu s takvim
doivljajem njene vrijednosti.

II. SMISAO, SVRHA I ZADACI IN.O. Smisao in. o. svodi se na razvijanje ovjekovih
intelektualnih potencijala, njegove spoznajne moi da bi se ubrzao proces razvitka znanosti i
tehnike, da bi se ovladalo zakonitostima prirodnog i drutvenog kretanja. Vrhunska
intelektualna vrijednost je istina stoga je istina temeljni cilj odgoja intelekta. A temeljna
svrha in. o. je stalno obogaivanje in. snaga, jaanje in. kapaciteta, razvijanje ovjeka kao
razumnog ljudskog bia.
Usvajanje sustava znanja: da bi mogao aktivno sudjelovati u ivotu i razvijati znanost i
kulturu, suvremenom ovjeku su potrebna znanja. Znanje je uopeno iskustvo ranijih
narataja, pozitivne steevine ovjeanstva koje su usvojili novi narataji. Ono je sustav
injenica i generalizacija koji su ti narataji shvatili i trajno usvojili i koriste ih u ivotu.
Formiranje umijea i navika: u nastavi i svim drugim oblicima odgojno obrazovne
djelatnosti i int. Formiranja odgojenika moraju se razviti praktina umijea i navike radi
efikasne primjene znanja u ivotnoj stvarnosti. U tome je vanost vjebanja u in. o.
Razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti: o razvijenosti in. snaga i sposobnosti ovisi
mogunost ostvarivanja svih ostalih zadataka. Zato je razvijanje in. sposobnosti sredinji
zadatak intelektualnog odgoja. Zapoeti s time treba rano, jo u predkolsko doba i nastaviti
tijekom itavog ivotnog razdoblja. Sposobnosti ili funkcije se razvijaju funkcionirajui
(misaone sposobnosti u procesu miljenja, stvaralake u procesu stvaralakog rada,) Dakle,
treba u potpunosti aktivirati uenika i njegove intelektualne snage i stvaralako rjeavanje
problema.

Ovladavanje kulturom intelektualnog rada: kultura rada je osnovi preduvjet uspjenosti i

produktivnosti bilo kojeg rada: manulanog ili intelektualnog. Ako elimo da nam rezultati
nastavnog rada u kolama budu bolji, u uenika i studenata moramo razvijati kulturu
intelektualnog rada, moramo ih nauiti da znaju uiti i misliti, pronai vrela znanja i sluiti se
njima, da znaju praviti biljeka, pisati izvjea, da znaju uoiti bitno i saeti tuu misao, lijepo
se usmeno i pismeno izraziti, primijeniti znanje, rjeavati probleme dakle da naue kako se
ui, radi i istrauje.
Oblikovanje pozitivnih osobina osobnosti: in. o. ima svoju spoznajnu, emocionalnu i voljno
- djelatnu komponentu. Emocionalna se oituje u ljubavi prema istini vani osjeaji
zadovoljstva, oduevljenja nakon uspjenog rjeavanja problema. Voljno djelatnu obiljeava
tenja za djelovanjem u suglasju sa spoznajom i doivljajem vrijednosti istine (tu se pojavljuje
itav niz pozitivnih ljudskih osobina).
III. SADRAJNA PODRUJA
Sadraj in. o. prezentiraju plodovi ljudskog uma, kulturne steevine, postignua znanosti i
tehnike, cjelokupno iskustvo ovjeanstva, znanstvene spoznaje.
Odnos opeg i strunog obrazovanja: ope obrazovanje namijenjeno je svim lanovima
odreene zajednice. Ono se odnosi na znanja, umijea i navike koje su potrebne svakom
ovjeku za ivot. Ono zahvaa u sva podruja kulture duhovne i materijalne, te pomae
mnogostrani razvitak linosti. Struno obrazovanje se odnosi na znanja, umijea i navike
potrebne za rad na nekom uem podruju ljudske djelatnosti budua profesija. Svakom je
ovjeku potrebno ope i struno obrazovanje. Ope ga obiljeava kao kulturnu osobnost,
pomae mu da se snalazi u ivotu i koristi steevinama civilizacije, a struno ga osposobljava
za rad na odreenom podruju, da ovlada svojom profesijom i bude produktivan na tom polju.
Novi sadraji i vrednote: nastavni sadraji koji su do juer bili struni danas spadaju u ope
obrazovanje. To se najbolje vidi u odreenim znanjima iz podruja tehnike i proizvodnje.
Dakle, nastoji se da suvremeno ope obrazovanje obuhvati i elemente tehnikog i
proizvodnog obrazovanja, ali i osnovno ekonomskog obrazovanja.
Nesporazumi izmeu humanistikih i tehnikih sadraja: u novije vrijeme tehnikom
obrazovanju suprotstavlja se koncepcija humanistikog obrazovanja. U nae moderno vrijeme
i u tehnikom svijetu, prijeko je potrebno da ovjek posjeduje i humanistiko obrazovanje i da
tehnika kultura bude duboko humanistika. Dakle, humanistikim sadrajima treba dati
vano mjesto u opeobrazovnim kolama. Da zakljuimo, suvremeno ope obrazovanje nije
iskljuivo ni tehniko ni humanistiko, nego je i humanistiko i tehniko, jer u sebi sadri
elemente i jednog i drugog. Pored njih obuhvaa i elemente iz prirodnih znanosti i
matematike, znanosti o ljudskom miljenju, s podruja umjetnosti i tjelesne kulture.
Opa klasifikacija sadraja: suvremeno obrazovanje obuhvaa dosta iroki spektar znanja,
umijea i navika s razliitih podruja:
-

podruje drutvenih znanosti: humanistiko obrazovanje; kultura jezika

materinski, strani i klasini jezici; elementi ekonomskog obrazovanja

podruje prirodnih znanosti i matematike

podruje znanosti o zakonitostima ljudskog miljenja

podruje umjetnosti

podruje tehnike i proizvodnje

podruje tjelesne kulture

smisao nije u nagomilavanju znanja s tih podruja, nego u usvajanju osnovnih vrijednosti, u
razvijanju znanstvenog naina miljenja, ovladavanju kulturom rada i metodologijom in. rada.

IV. PUTOVI REALIZACIJE

Vaniji initelji: njima smatramo institucije koje aktivno pridonose realizaciji intencija in. o.
to su prvenstveno odgojne ustanove, ali i neke druge. Obitelj je prvi odgojni faktor. Pomae
djetetu da postane ovjek i razvija njegove sve sposobnosti (prve spoznaje, prvi kontakti,).
Tu se zapoinje razvitak djeteta kao intelektualnog bia. Djeji vrti je vaan faktor in.
razvitka. U njemu rade struno osposobljene odgojiteljice koje znaju kako treba potaknuti
djeju intelektualnu radoznalost i pospjeiti njihovo in. sazrijevanje (razgovori, igre, etnje,
prianje,). kola je nastala s ciljem da mladi ljudi u njoj, planski i organizirano, steknu
sustavna iskustva ovjeanstva. Tijekom kolovanja usvajaju se opsena znanja s razliitih
podruja znanosti, umj, tehnike, proizvodnje, spoznaju se zakonitosti. Tu uenici ovladavaju
kulturom intelektualnog rada, aktiviraju se njihove int. sposobnosti, oblikuju se pogledi na
svijet, zato su kole svih stupnjeva i vrsta glavni initelji in. o. Ustanove za odgoj i obraz.
odraslih potpomau podizanje int. razine graana i time pospjeuju njihov int. razvitak.
Vana su i sredstva priopavanja: dnevni tisak, tv, Internet, pruaju ovjeku nove
informacije, proiruje spoznaje, potie na razmiljanja i istraivanja. Vane su i kulturne
institucije: muzeji, kazalita, umj. galerije, kina,dakle, drutvo bi trebalo nastojati da se
njihovi utjecaji meusobno usklauju i kombiniraju, tako da utjecaj bude to jai.
Temeljni zahtjevi:
Aktivnost je temeljna pretpostavka svakog uspjenog odgajanja pa i int. moramo maksimalno
aktivirati odgojenika u odgojnom radu.
Interes: je preduvjet aktivnosti. Oznaava
usmjerenost pojedinca. Treba odgojitelj upoznati interese odgojenika. Zahtjev za
postupnou: psiholoki je fundiran. Najuspjenije se neto ostvaruje kada se ide od onoga to
je poznato prema nepoznatom, od lakeg prema teem, od jednostavnog prema sloenom, od
blieg prema daljem, od konkretnog prema apstraktnom. Sustavnost: je logiki zasnovana.
Sve spoznaje i generalizacije moraju biti sreene. Tada se mogu lake usvojiti i shvatiti.
Zahtjev primjerenosti: primjereni zadaci nisu ni preteki ni prelagani, jer takvi zadaci ne
motiviraju na aktivnost. Oni moraju predstavljati tekou, ali koja se uz odreeni napor moe
svladati. Zahtjev za individualizacijom nastave i drugih oblika intelektualnog odgoja. Svakoga

treba opteretiti u skladu s njihovim mogunostima i snagama. Zahtjev za ekonominou

intelek. odgoja. Treba postupati tako da se u to kraem vremenu, uz to manje napora i
utroenih sredstava, postignu to bolji rezultati.

Razliiti pristupi ostvarivanju: jo iz doba prosvjetiteljstva imamo pojavu tzv. stare kole
koja gotovo svu pozornost obraa usvajanju znanja. Uenici treba usvojiti to vie znanja.
Kao reakcija na takvo jednostrano razmiljanje reformna pedagogija po. 20. st. nastupa s
pozicije nove kole. Istupa protiv jednostranog intelektualizma stare kole, naglaavajui
potrebu sve intenzivnijeg i svestranijeg razvijanja intelek. snaga i sposobnosti.
Meu prvim pokuajima reforme nastavnog rada na novim naelima pojavila se projekt
metoda u SAD-u. u suradnji s uenicima odabire se neki aktualni ivotni problem i izrauje se
plan njegova rjeavanja. No ova metoda je zanemarila sistematinost i popuno naruila
predmetni sustav nastave. Taj nedostatak pokuava se ukloniti genetikim postupkom koji se
zasniva na rjeavanju problema u nastavi pojedinih predmeta. Uitelj organizira sat tako da
uenici intenzivno razmiljaju o problemu i vlastitim miljenjem dou do rjeenja.
Imamo i pristalice egzemplarne nastave koji preporuuju da se obrade samo neke tipine,
reprezentativne cjeline, teme i podruja, ali da se obrade potpuno i temeljito, tkao da uenici
upoznaju metode uenja i da se osposobe za samobrazovanje i rjeavanje zadataka u ivotu.
Slina pitanja pokuava rijeiti i algoritmizacija nastave. Dakle, treba vjebati i navikavati
uenike da trae razliita rjeenja sa svrhom da se razviju njihove sposobnosti, kritiko i
stvaralako miljenje koje e im pomoi da uspjeno rijee probleme u novim situacijama.
Postoji i problemska nastava koja zastupa stajalite da se na samom poetku nastave treba
istaknuti problem i potaknuti uenike na njegovo rjeavanje. Tako se bolje razvijaju misaone
sposobnosti uenika.
Na kraju moramo konstatirati da iako nisu sva pitanja jo rijeena u odgojnoj praksi, danas
ipak intelektualni odgoj shvaamo mnogo ire i potpunije nego prije. Shvaamo ga kao
sintezu raznovrsnih obrazovnih i odgojnih zadataka.

3. MORALNI ODGOJ
Mladog ovjeka treba formirati u skladu s drutvenim normama i obiajima. Tako moralni
odgoj postaje jedan od glavnih faktora izgradnje demokratskih drutvenih odnosa. Na moralni
odgoj utjee mnotvo initelja. Odgajatelj mora spreavati loe i poticati pozitivne moralne
kvalitete. Proces moralnog odgoja obuhvaa formiranje moralne svijesti, moralnih stavova i
uvjerenja, moralnog ponaanja i djelovanja, tj. cjelovite moralne osobnosti i karaktera.
Moral je skup pojmova o dobru i zlu, to je sustav drutvenih norma, obiaja, pravila, naela,
ideala koji je nastao tijekom povijesnog razvitka ovjeanstva, a odnosi se na reguliranje
meuljudskih odnosa , individualnih i grupnih.

Etika je teorija morala, znanost o moralu, filozofska disciplina koja prouava moral
filozofija morala. Zadatak etike kao znanosti je da objasni narav i karakter morala, da upozori
na njegovo podrijetlo, smisao i znaenje za drutveni ivot.
Pod moralnim odgojem podrazumijevamo proces moralnog formiranja, moralnog
oblikovanja osobnosti, proces formiranja pojedinca u drutvenu linost. Formiraju se njegove
odlike, moralna svijest, pogledi, stavovi, moralni osjeaji, karakter i volja, te se formira
umijee i navika moralnog ponaanja i djelovanja.
Ostvaruje se u obitelji koli, crkvi, svim odgojnim institucijama i cjelokupnom drutvenom
ivotu. Dakle, on je organizirana, svjesna, svrsihodna, intencionalna djelatnost odreene
drutvene zajednice s cilje, da se prihvate i ostvaruju temeljna etika naela i moralne
postavke ljudske zajednice.
I. SMISAO I ETAPE PROCESA MORALNOG FORMIRANJA
Smisao je moralnog odgoja u tome da se formiraju moralna shvaanja, uvjerenja i navike, da
ovjek misli, osjea i postupa u skladu s ljudskim dunostima. Narod je to prihvatio kad sklad
misli, rije i djela. Moralno odgoj formira svaki individuum da postane punovrijedna i
cjelovita osobnost.
No, u procesu moralnog odgoja postojala su i jednostrana shvaanja: etiki ili moralni
intelektualizam, iracionaizam i voluntarizam.
Formiranje moralne spoznaje: ona oznaava moralno obrazovanje, usvajanje moralnih
pojmova i kategorija, poznavanje norma i stavova, pravila i naela, formiranje odgovarajueg
pogleda na svijet i upoznavanje sustava moralnih vrijednosti. Moralna spoznaja je prirodna i
logika prva etapa oblikovanja moralne osobnosti (ide od prvih predodbi od dobru i zlu u
predkolskom razdoblju, do usvajanja moralnih pojmova i sudova u osnovnoj koli, u viim
razredima se mogu shvatiti i moralna naela, te do shvaanja najviih etikih kategorija i
norma u kolama drugog stupnja)
Formiranje moralnih uvjerenja: sama moralna spoznaja nije potpuna garancija za moralno
djelovanje, zato je potrebno da se formira unutranji aktivan stav odgojenika prema njima, da
ih prihvati kao osobne stavove, tako da postanu pokretaka snaga njihova ponaanja i
djelovanja.
Formiranje moralnog ponaanja i djelovanja: dakle, sljedei stupanj je aktivno
sudjelovanje u ivotnim situacijama gdje se prirodno pobuuje etiki stav i moralno
djelovanje. Osnovni preduvjet osiguranja moralnog djelovanja je formiranje moralnih navika.
Dakle, moramo razvijati u uenika navike kulturnog ponaanja, higijenske i radne navike. A
vano je razvijati i pozitivne osobine volju i karakter.

II. SVRHA I ZADACI MORALNOG ODGOJA

Temeljna svrha moralnog odgoja usmjerena je na formiranje slobodne, humane i moralne

osobe, koja e teiti za uspostavljanjem istinskih ljudskih odnosa u kojima e ovjek postati
najvrednije ljudsko bie.
Upoznavanje morala i njegove teorije: ono pomae uenicima da pravilno vrednuju svoje
ponaanje, kao i ponaanje drugih ljudi, odnosno da zauzmu kritiki stav prema takvom
ponaanju i djelovanju.
Usvajanje moralnih stavova, formiranje uvjerenja: uenici ne samo da se upoznaju s
moralnim stavovima, ve se oni i u njih formiraju, kao i motivi, osjeaji i uvjerenja. Tu je
vaan i primjer samog uitelja. Sastavni dio ovog zadatka je odgoj moralnih emocija kao
npr. ast, ponos, optimizam, osjeaj dunosti i odgovornosti, ljubav prema domovini, ovjeku,
Formiranje navika moralnog ponaanja: bez formiranja moralnih navika pojedinac se ne bi
snalazio u mnogim ivotnim prilikama. One su osnova vladanja, kulture, morala.
Odgajanje pozitivnih osobina volje i karaktera: ljude moe podijeliti na ljude jake i slabe
volje. ovjek jake volje vlada sobom, upravlja svojim postupcima, kontrolira temperament,
uporan je, dosljedan, dobro organiziran, dok ljude slabe volje su kolebljivi, lijeni, povrni,
neodgovorni. Stoga u procesu moralnog odgoja treba razvijati pozitivne voljne i karakterne
osobine: estitost, pravinost, drutvenost, ljubav prema domovini, discipliniranost,
samokritinost, vladanje sobom,
Njegovanje smisla za etike vrednote: dakle, izgraen sustav vrijednosti je vaan preduvjet
za formiranje i njegovanje smisla za etike vrijednosti.

III. SADRAJ MORALNOG ODGOJA

Pod sadrajem moralnog odgoja podrazumijeva se odreeni sustav moralnih naela i njima
odgovarajuih moralnih norma, kategorija i pravila, koji uenici trebaju usvojiti u procesu
moralnog odgoja. U naem drutvu sadraj moralnog odgoja obuhvaa temeljna etika naela,
norme, kategorije i pravila. Moralna naela su temelj moralnih odnosa.
Odgoj u duhu humanizma: humanizam znai brigu o ovjeku, prijateljstvo meu ljudima,
solidarnost, povjerenje i uvaavanje u meuljudskim odnosima, ljubav ovjeka prema
ovjeku, borbu za ljudska prava, za ljudsko dostojanstvo. Proces humanizacije oovjeenja
ovjeka. Zato svaki napredni odgoj mora biti odgoj u duhu humanizma.
Pripremanje za obiteljski ivot: seksualni odgoj je jedno od vanih pitanja dananjice, ali ga
moramo obraivati u sastavu ire moralne problematike, kao sastavni dio pripremanja za
obiteljski ivot u sadraju moralnog odgoja. Mlade ljude treba upoznati s normama
obiteljskog, branog i spolnog ivota. (Makarenko: Pitanje seksualnog odgoja je teko samo
kada mu pridajemo preveliko znaenje i kada ga razdvajamo od svih ostalih odgojnih pitanja)
Pripremanje za drutveni ivot: mladog ovjeka treba pripremiti za kulturan ivot u
ljudskoj zajednici i formirati ga kao drutveno bie. Da ivi zajednikim ivotom meu

ljudima. demokratski odnosi u koli pruaju pogodne uvjete za odgoj uenika u tom duhu.
Formiraju se odgovarajua svijest i pozitivne moralne kvalitete preko grupnog rada u nastavi,
drutveno korisnih radova, zajednike ekskurzije, radne grupe i sekcije,
Odgoj u duhu domoljublja: dunost uitelja je da njeguju i razvijaju ljubav prema
domovini, njenim ljepotama, kulturi, bogatstvima. U mladih ljudi treba razviti ljubav prema
svome narodu, etnikoj zajednici, ali i toleranciju prema pripadnicima drugih naroda koji ive
u naoj domovini.
Odgoj u duhu meunarodnog razumijevanja: pored interesa svoje domovine treba uvaiti
interese ostalih naroda, to tei za ostvarivanjem maksimalnog povjerenja meu ljudima i
narodima, za organizacijom ivota i meunarodnih odnosa na naelima mira i jedinstva.
Pozitivan stav prema domovini bi bio domoljublje, a prema drugim narodima meunarodno
razumijevanje, dok bi negativan stav prema domovini bio izdaja, a prema drugim narodima
ovinizam.
Formiranje pozitivnog odnosa prema radu: treba kod mladih razviti radnu disciplinu,
poveanje produktivnosti, marljivost, organiziranost, osjeaj dunosti i odgovornosti. Da bi se
mogao razviti pozitivan odnos prema radu, mlade ljude treba zapoljavati u obitelji, koli,
odgojnim institucijama, u drutvenom ivotu i slobodnom vremenu.
Formiranje pozitivnog odnosa prema materijalnim i duhovnim vrednotama: u kolama
bi se trebao zahtijevati paljiv odnos prema knjigama, nastavnim pomagalima, namjetaju,
kolskoj zgradi, te stvarima svakog uenika. No, taj odnos ne razvija samo kola, ve i obitelj,
crkva, i druge institucije. Ta briga mora biti svakodnevna

IV. ELEMENTI METODIKE OSTVARIVANJA

Vani initelji: obitelj (tu poinje moralno formiranje ovjeka), odgojne institucije (kole,
vrtii, domovi, u njima djeluje struno osposobljen kadar, a moralno formiranje im je jedan
od primarnih zadataka), crkva, sredstva priopavanja (tv, tisak, Internet,..), izdavaka
djelatnost, kulturne institucije, proizvodne organizacije, drutva i organizacije, utjecaji
slobodnog vremena (oni mogu biti pozitivni ili negativni za formiranje moralnih odlika i
navika.) U naem drutvu djeluju pozitivni i negativni initelji. Ti negativni su sve brojniji i
tetniji tzv. industrija zabave
Glavni zahtjevi: to su oblici zakonitosti procesa moralnog formiranja Svrsishodnost: moralni
odgoj mora biti planiran i organiziran, usmjeren na postizanje cilja Usmjerenost: jasnoa cilja,
etika usmjerenost, izbor najadekvatnijh metoda i sredstava Aktivnost: uenika, treba ih
pridobiti na suradnju Pozitivna orijentacija: uitelj mora polaziti od pozitivnih kvaliteta
uenika, da ih istie i razvija i tako potiskuje negativne tenje. Da duboko vjeruje u kvalitete
svojih uenika Socijalizacija: da odgojenici prihvaaju svoje drutvene obveze, da imaju
pozitivan stav prema zajednici, da prihvaaju njene norme i disciplinu i potuju njene lanove.
Jedinstvenosti: jedinstvo moralnih zahtjeva i utjecaja. Zahtjevi koji se postavljaju moraju biti
usklaeni. Dosljednost: trai sustavno i dosljedno provoenje odreenih postupaka, metoda,

naela, Primjerenost: svaka odgojna mjera, zadatak budu u skladu s dobnim osobinama
uenika, njegovim snagama i mogunostima i stupnjem razvitka.
Metodski postupci: oni su ukupnost postupaka usmjerenih na oblikovanje moralnog profila
odojenika.
Metoda pouavanja: djelovanje na svijest uenika u svrhu formiranja etikih pojmova,
sudova i stavova. Ukljuuje objanjavanje, etiki razgovor, predavanje od pitanjima morala.
Metoda uvjeravanja: djelovanje na svijest i emotivni ivot odgojenika jasnim interpretacijama
moralnih stavova ili postupaka, sa svrhom da se u njemu formiraju moralni stavovi i uvjerenja
(filmovi, prilog u tisku, literarni junaci,stvaranje ideala,
Metoda navikavanja:vjebanje u moralnim postupcima i navikavanje u procesu rada
Metoda spreavanja: odvikavanje od loih uvjerenja i navika i formiranje pozitivnih

4. ESTETSKI ODGOJ
Uoavanje, doivljavanje, vrednovanje i stvaranje lijepog pretpostavlja odgovarajue
sposobnosti. One nisu bioloki dane, ve su pedagoki izraene. Trebaju se razviti u procesu
odgoja. Zato je vaan estetski odgoj.
Povijesna zasnovanost: estetski odgoj kao odgojno podruje pojavio se jo u antiko doba i
sastavni je dio odgojne djelatnosti sve do danas. Atenski odgoj teio je za harmonijskim
razvitkom ovjeka, za skladnim razvitkom duha i tijela. Proimao ga je razvijen smisao i
tenja za ljepotom i dobroto, to se saimalo u pojmu kaloolagatija. U srednjem vijeku
estetski odgoj vezan je uz crkvu (glazba i pjevanje u funkciji bogosluja) i viteka umijea.
Tijekom humanizma i renesanse u kolama se izuava antika kultura i umjetnost. Trae se da
ivljenje budi radost ivota. U tom razdoblju estetski odgoj zastupaju F.Rabelais, M.
Montaigne,
Teoriju estetskog odgoja obogatili su neohumanisti i predstavnici klasicizma u Njemakoj
krajem 18. st. (Humbolt, Schiller),. Poetkom 19. st. veliku vanost estetskog odgoja u
oblikovanju ovjeka uoio je njemaki pedagog J.F.Herbart. on ga povezuje s moralnim
odgojem i potrebom razvijanaj mnogostranih interesa. Industrijska revolucija i mehanizacija
ivota dovela je do osiromaenja smisla za lijepo. Zato se javlja Pokret za umjetniki odgoj
koji u poetku ima gospodarsko znaenje (uljepavanje ind. produkata), a kasnije postaje
pedagoki pokret koji je snano afirmirao estetski odgoj. Trailo se da se njeguje estetska
kultura u kolama i da svaki nastavni predmet bude u funkciji estetskog odgajanja uenika.
Kasnije se javlja Novi odgoj reformni pedagoki pokret (Decroyle, Montessori, ). Prema
njemu odgoj polazi od aktivnosti, a svrha mu je da razvija stvaralake sposobnosti. Uvode
umj. aktivnosti u kolu: crtanje, glazbu, ritam, dramsko izraavanje.
Aktivnosti ovih pokreta prekinuli su prvi i drugi svjetski ratovi. Ali nakon njih ponovno
oivljava zanimanje za pitanja estetskog odgoja (FEA Meunarodno udruenje za
umjetniki odgoj, INSEA meunarodno udruenje za odgoj s pomou umjetnosti)

Estetski odgoj potreba, mogunost i dunost

Umjetniki odgoj i obrazovanje je stjecanje znanja, umijea i navika, razvijanje stvaralakih
sposobnosti i njegovanje smisla za vrijednosti u podruju umjetnosti. To je profesionalno
osposobljavanje umjetnika. Estetski odgoj i odgovarajue obrazovanje nisu profesionalno
usmjereni. Oni uvijek imaju opeobrazovni, opekulturni i opeodgojni karakter. Usmjereni
su na izgraivanje smisla za estetske vrijednosti uope, tj. one koji se nalaze u umj, ali i one
izvan nje (priroda, ljudsko drutvo, rad, postupci). Estetski odgoj je dakle iri pojam. Takav
odgoj bi trebao biti pristupaan svima. To proizlazi iz tri pretpostavke:
Potreba:drutvena i individualna potreba za est. o. treba proimati ivot ovjeka (Tolstoj:
potreba za doivljavanjem i stvaranjem lijepog nalazi se u svakom ovjeku i treba biti
zadovoljena)
Mogunosti: u svakom ovjeku postoje mogunosti za estetski odgoj i obraz., za razvitak
estetskog smisla i sposobnosti
Dunost: budui da postoje navedeni potreba i mogunosti razvijanja estetskih sposobnosti,
dunost je kole i drutvene zajednice da ostvaruju estetski odgoj i obrazovanje. Dunost je
suvremene kole da u svojih uenika bude zanimanje i smisao za estetske obiljeja.

Sastavni dio skladnog razvitak osobnosti: estetski odgoj zahvaa sva podruja psihikog
ivota racionalno, emocionalno i voljno. Njime se produbljuje spoznavanje stvarnosti,
doivljavanje i stvaralako izraavanje. On je povezan s tjelesnim odgojem kroz estetska
obiljeja tjelesnog odgoja gimnastika, klizanje, plivanje,ples,
Povezan je i s intelektualnim odgojem u procesu estetskog odgoja aktiviraju se odreene
intelektualne funkcije i sposobnosti (predoavanje, stvaranje, kritiko miljenje, mata,)
Povezanost i s moralnim odgojem. Estetski i umjetniki sadraji pobuuju moralne osjeaje.
Prezentiraju se i prihvaaju moralni stavovi, kriteriji. Umjetnost djeluje na moral snagom
primjera umj. predstavljenim likovima.
Povezanost i s radnim odgojem. Produkti rada, sredstva za rad i radni proces moraju imati
estetska obiljeja. Radni odgoj moe potpomoi stvaralake aktivnosti u podruju estetskog
odgoja, ali estetski odgoj moe pridonijeti da se zadaci radnog odgoja ostvaruju bre, lake.

II. TEMELJNA SVRHA I ZADACI ESTETSKOG ODGOJA

Vanost estetskog odgoja oituje se u razvijanju i izgraivanju smisla za estetske vrednote, u
poticanju osjeaja za lijepo, u formiranju estetskog ukusa u odgojenika. Na taj nain estetski
odgoj pridonosi potpunijem razvitku ovjeka. Postoje etiri zadatka es. o.: uoavanje,
doivljavanje, ostvarivanje i vrednovanje lijepog.

Razvitak sposobnosti uoavanja lijepog: uoavanje lijepog je pretpostavka i temeljni uvjet

svakog estetskog odnosa i ujedno prvi zadatak estetskog odgoja. Mladima treba omoguiti da
promatraju ljepote, te da ih analiziraju i upozoravati ih na pojedina estetska svojstva. Ovaj
prvi zadatak prezentira racionalnu komponentu koja ukljuuje osjetno percipiranje, ali i
njihovo osmiljavanje, usvajanje odreenih znanja i razvitak misaonih sposobnosti.
Formiranje sposobnosti estetskog doivljavanja: uoena estetska svojstva treba unutranje
doivjeti da izazovu osjeaje divljenja, radosti, vedrine, poleta, oduevljenja. Takva
emocionalna stanja oplemenjuju ovjeka, potiu ga na akcije i da sam kreira ljepotu. Dakle,
estetsko doivljavanje produbljuje smisao za estetske vrijednosti, utjee na izgradnju estetskih
stavova , kriterija pa i na estetsko djelovanje.
Izgraivanje stvaralakih estetskih sposobnosti: stvaralake sposobnosti treba aktivno,
sustavno, dugotrajno, uporno razvijati i izgraivati. Aktivnim angairanjem odgojenika u
organiziranim likovnim, glazbenim, dramskim, literarnim i ostalim aktivnostima, razvijaju se
njihova umijea i navike estetskog doivljavanja i vie stvaralake sposobnosti estetskog
oblikovanja.
Njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja: odgojenici trebaju upoznati pojedine vrste
umjetnosti, njihova svojstva i izraajne mogunosti, moramo ih osposobljavati za
interpretiranje estetskih obiljeja, za uoavanje vrednota, njihovo kritiko prosuivanje i
izricanje vrijednosnih sudova na temelju estetske analize djela. To je prijeko potrebno za
izgraivanje estetskog ukusa.

III. SADRAJNA PODRUJA I MOGUNOSTI OSTVARIVANJA

Ostvarivanje u nastavi: nastava u koli ukljuuje mnogo nastavnih predmeta koji pruaju
iroke mogunosti za estetsko odgajanje uenika (likovni, glazbeni, knjievnost,) Svi oni
omoguuju da se steknu potrebna znanja, izgrade stavovi i vrijednosni kriteriji, da se
formiraju umijea i navike, i razviju stvaralake i kritike sposobnosti. Glavni im je cilj da
upoznaju uenike s konkretnim vrstama umjetnosti. Vaan je i tjelesni odgoj u pogledu
estetske kulture ljudskog tijela (razvijanje smisla za skladnost, koordinaciju, ritam, pokret,).
Knjievnost (estetski oblikovan izraz u svakodnevnom ivotu, umijee pisanja i izraavanja),
predmeti prirodnih znanosti (ljepota prirode i prirodnih pojava), humanistiki predmeti
(ljepota u meuljudskim odnosima i drutvenom ivotu),radni i tehniki predmeti (estetska
obiljeja radnog procesa)
Ostvarivanje u izvannastavnim aktivnostima: od izvannastavnih aktivnosti vezanih uz es.
o. najvanija su kulturno umjetnika drutva (likovne, glazbene,literarne, plesne sekcije,).
Prednost je to uenici slobodno biraju umjetniko podruje koje ih zanima i svojim
sadrajem proiruju mogunosti estetskog odgoja. Vano je osigurati da se rezultati uenikih
aktivnosti javno predstave jer im to prua motivaciju za daljnji rad (kolske priredbe,).
Takoer u sklopu izvannastavnih aktivnosti uenici mogu izdavati kolske novine, asopis,
izraivati plakate, albume, pisati pjesme, ilustracije (razvijanje i usavravanje est. ukusa)

Ostvarivanje u irem kolskom ivotu: sredina u kojoj uenik ivi treba biti ispunjena
ljepotama koje ga nadahnjuju i razvijaju mu ukus.upravo taj esteticizam svakodnevnog
ivota ima presudnu ulogu u formiranju navika kulturnog i estetskog odnosa prema okolini i
ljudima koji se u njoj nalaze. Stoga uenici mogu ukrasiti i svoje kole (unutar i van). Takvi
radovi potpomau i osjeaj dunosti i odgovornosti. Vani su i posjeti i ekskurzije ustanovama
u kojima se mogu promatrati umjetnika djela (muzeji, galerije, kazalita,izleti.)

IV. METODIKE PRETPOSTAVKE REALIZACIJE

Vaniji initelji: obitelj (ovisi o kulturnoj razini i razini estetske kulture roditelja; od rane
dobi poinju se formirati navike koje us osnove te kulture; estetski izgled doma, itanje knjiga
i bajki, izleti u prirodu, odlasci s roditeljima u djeja kazalita, muzeje,)
Djeji vrti (estetska atmosfera, kreativne aktivnosti igre, crtanje, graenje, pjevanje,)
kola (najvaniji initelj estetskog odgoja. Tu se obavlja sustavno estetsko izobraavanje i
odgajanje)
Domovi (estetski ambijent ivota u domu, estetske i umjetnike slobodne aktivnosti)
Sredstva priopavanja (radio, tv, Internet, tisak,)
Kulturne institucije (galerije, muzeji, kazalita, knjinice, )

Glavni zahtjevi: kvalitetnost sadraja i sredstva u esteskom odgoju, prava umjetnika djela
tako da izazivaju snane dojmove i potiu na aktivnost. Odgojna vrijednost sadraja i
sredstava (djela koja povezuju estetske i moralne vrijednosti), pristupanost sadraja i nastave
(treba birati estetski i umjetniki vrijedne sadraje i sredstva, ali samo ona koja su pristupana
odgojenicima), uvaavanje interesa u estetskom odgoju (treba pratiti interese uenika, ali ih i
pobuditi ako nisu zainteresirani za odreeno umj, podruje), zornost u estetskom odgoju
(percipiranje, zorno predoavanje je temeljna pretpostavka i poetak svakog estetskog ina),
aktivnost u estetskom odgoju (bez aktivnosti i misaonog i emocionalnog angairanja
nemogue je shvaanje ljepote i umjetnosti), postupnost u estetskom odgoju (od blieg prema
daljem, poznato nepoznato, konkretno apstrakno,), sustavnost u estetskom odgoju (svi
sadraji trebaju biti meusobno povezani i sreeni u odgovarajui logiki sustav),
mnogostranost u estetskom odgoju (poterbno ire ili ue upoznavanje razliitih umjetnikih
podruja, specifinosti i obiljeja), individualizacija u estetskom odgoju (upoznati
individualna svojstva odgojenika i uvrstiti ih u proces njegovog estetskog odgoja)

Metodski postupci:
Promatranje dovodi uenike u neposredni kontakt s estetskim svojstvima u prirodi,
drutvenoj sredini ili u pojedinim vrstama umjetnosti. Bez takvog kontakta ne bi bilo mogue
uoavanje estetskih vrijednosti.
Slobodno izraavanje razvijanje sposobnosti odgojenika. Potrebni su poticaji na koje e on
reagirati slobodnim izraavanjem, a to vodi do stvaralakog procesa u kojem se izraavaju
njegove stvaralake mogunosti i razvijaju stvaralake sposobnosti.
Estetska analiza: dublje upoznavanje umjetnikog djela i svih njegovih kvaliteta. Konana
svrha joj je razvijanje sposobnosti vrednovanja. Zadire se u dubinu tog djela.

5. RADNI ODGOJ
ovjek je stvaralako, radno bie. Uloga rada u ovjekovu ivotu je toliko vana da se njome
objanjava i postanak ovjeka kao ljudskog bia. Rad je osnova ivota i bitno odreenje
ovjeka kao ljudskog bia. Sve to je ovjek ostvario u povijesti je rezultat rada. Rad
privikava ovjeka na tonost, savjesnost, pravednost, on oplemenjuje i odgaja.
I. RADNI ODGOJ KAO TEMELJNO ODGOJNO PODRUJE
Argumenti u prilog postavljene teze: odgojna podruja zasnivaju se na bitnim odreenjima
ovjeka kao ljudskog bia. Tjelesnom odgoju je osnova ovjekov organizam i zdravlje,
intelektualnom intelekt kojim se ovjek uzdigao iznad svih ivih bia, moralnom
ovjekova drutvenosti moralitete, estetskom smisao za skladnost i ljepotu, a radnom
odgoju ljudska aktivnost, rad i stvaralatvo.
Odgoj ima tri osnovne funkcije, njima odgovaraju tri zadatka (materijalni, funkcionalni i
odgojni), a ima i tri komponente (racionalna, emocionalna, voljno djelatna)
Kroz proces radnog odgoja odgojenici stjeu potrebna znanja, umijea i navike da bi mogli
uspjeno djelovati materijalni zadatak
Razvijaju svoje radne, tjelesne i intelektualne sposobnosti funkcionalni zadatak
Vezan je za prihvaanje radnih zadataka i za pozitivan odnos prema radu odgojni zad.
Procesi rada i radnog odgoja pretpostavljaju najprije odreena znanja i mogunosti shvaanja
racionalna komponenta
Pretpostavljaju prihvaanje radnog zadatka, uvstveni odnos prema radu emocionalna kom.
Pretpostavljanju odreena radna umijea i navike voljno djelatna komponenta
Jo nekoliko aspekta radnog odgoja: filozofski (rad omoguuje neprestani napredak i
usavravanje), etiki (osjeaj dunosti i odgovornosti), socioloki (rad povezuje ljude, snaga,

timski rad, zajednitvo), psiholoki (rad moe postati izvor sree i zadovoljstva, motivira,
oduevljava), pedagoki (rad je najmonije sredstvo odgajanja.)

Smisao i znaenje radnog odgoja: osnovni smisao r.o. je u tome da potpomogne i omogui
mnogostraniji razvitak osobnosti, da ovjek ovlada kulturom rada, radno tehnikom
kulturom. Od 20. st imamo pojavu znanstveno tehnike revolucije. Pod utjecajem
znanstvenog i tehnikog napretka usavrena su sredstva za proizvodnju i metode rada, radni
zadaci postali su sloeniji. Stoga je ranike sve potrebnije svestrano ope i tehniko
obrazovanje, kultura rada i tehnika kultura to se naziva radnim i tehnikim odgojem.
Javljaju se i pojmovi: odgoj (radni odgoj, tehniki odgoj,), obrazovanje (politehniko
obrazovanje, tehniko obrazovanje,), nastava (radna nastava, proizvodna nastava, ), rad
(proizvodni rad, drutveno korisni rad, samoposluivanje, produktivan rad uenika,)
II. ZADACI RADNOG ODGOJA
Temeljni smisao i svrha radnog odgoja, je da svakom ovjeku omogui da ovlada kulturom
rada, radno tehnikom kulturom, da ga se pripremi i osposobi za ekonomian,
visokoproduktivan, stvaralaki rad i da se time potpomogne potpuniji razvitak ovjeka kao
ljudskog, praktinog, produktivnog , stvaralakog bia.
1. odgojni zadatak: razvijanje pozitivnih stavova i odnosa prema radu do formiranja
pozitivnih svojstava osobnosti i karaktera. Razvijanje pozitivnih stavova prema manualnom i
intelektualnom radu i radnim ljudima na svim podrujima djelatnosti. Obogaivanje
emocionalnog ivota, te glavni smisao odgojnog zadatka sastoji se u razvijanju radnog morala
i formiranju pozitivnih svojstva osobina i karaktera.
2. obrazovni zadatak: ovaj zadatak pretpostavlja usvajanje odreenog sustava znanja iz
podruja tehnikih znanosti. Zatim znanja o znanstvenim osnovama i naelima proizvodnje, o
glavnim proizvodnim granama, o modernoj tehnologiji i organizaciji proizvodnje, osnove
ekonomskih znanja i tehniko crtanje. Razvija se i umijea i navike rukovanja osnovnim
alatima, strojevima, umijea pri izradi, itanju i crtanju tehnikih crtea i ostale tehnike
dokumentacije, te kod primjere higijensko tehnike zatite,
3. rekreativni zadatak: veza radnog odgoja sa pedagogijom slobodnog vremena. Praktino
tehnike djelatnosti u slobodnom vremenu, hobiji na radno tehnikom podruju
(fotoamaterstvo, modelarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, kompjutorska tehnika,). Ovakva
rekreativna zanimanja pobuuju vedro raspoloenje, zadovoljstvo,radost,
4. radno profesionalni zadatak: struno obrazovanje pretpostavlja radni odgoj kao
platformu od koje polazi, na kojoj se zasniva i izgrauje. Stoga prije prijelaza na struno treba
se prvo upoznati ono ope, a to nudi radni odgoj. Moe pomoi uenicima, roditeljima i
uiteljima da uspjeno rijee pitanje profesionalne orijentacije.

III. SADRAJNE KOMPONENTE I MOGUNOSTI OSTVARIVANJA

Osnovno tehniko obrazovanje: ue tehniko obrazovanje. Rije je o upoznavanju tehnike,
sustava tehnikih znanosti, elementarnih osnova tehnikog podruja, opa naela ini
osnovu tehnike kulture suvremenog ovjeka
Poznavanje suvremene proizvodnje: ili osnovno proizvodno obrazovanje potreba
razlikovanja podruja tehnike od proizvodnog podruja, podruja tehnikih znanosti od
podruja njihove primjene u proizvodnji. Obuhvaa aspekt gospodarskih djelatnosti,
organizacijski, ekonomski i drutveni aspekt.
Osnove ekonomskih znanja: razvitak proizvodnog sustava i sustava upravljanja pretpostavlja
da svaki graanin poznaje osnovna ekonomska pitanja. Osnovno ekonomsko obrazovanje
obuhvaa najvaniji pojmovi iz ekonomije, znanja o ekonomskim odnosima, osnove naeg
drutveno ekonomskog sustava, organizacije gospodarstva, ekonomika poduzea,)
Tehniko crtanje: pomou njega se ostvaruje tehnika pismenost uenika. Crtanje i izrada
tehnikih crtea, skica, tablica, formula, simbola, prorauna, uputa, tehnika mjerenja,
poznavanje i rad s instrumentima za mjerenje, radna disciplina i sposobnost organiziranja
radnog mjesta.
Ovladavanje radnim umijeima i navikama: kada se sve prethodno usvoji potrebno je
formirati elementarna umijea i navike, razvijanje sposobnosti i osposobljavanje za praktian
i produktivan rad. Dakle radno praktini aspekt obrazovanja u sastavu radnog i teh. odgoja.

Ostvarivanje u nastavi:
Nastavni premeti tehnikog karaktera: TEHNIKA KULTURA od 5. 8. razreda. ,
INFORMATIKA I GOSPODARSTVO. Takoer svaka nastava predmeta tehnikog karaktera
zahtijeva i odgovarajue radne uvjete prostor za rad, sredstva rada, oprema, materijal,
Nastava prirodne grupe predmeta: temeljita znanja iz fizike, matematike, kemije, biologije
omoguuju dublje shvaanje primjene znanstvenih zakona u tehnici i proizvodnji.
Nastava drutvene grupe predmeta: drutvena strana procesa proizvodnje nastava drutvene
grupe predmeta treba uskladiti s ostvarivanjem zadataka radnog i tehnikog odgoja.
Nastave ekskurzije proizvodno tehnikog karaktera: izlazak i kolske zgrade i posjeivanje
brojnih zgrada tehniko proizvodnog karaktera. (poduzea, centrale, farme, tehniki muzeji.

Ostvarivanje u izvannastavnim aktivnostima:

Klubovi mladih tehniara: uenike organizacije, aktivnim radom populariziraju tehniku,
proiruju tehniku kulturu i unapreuju tehniki odgoj uenika.

Samostalne tehnike grupe ili sekcije: djelatnost gotovo ista kao i kod prvih. ee u sr.koli
Uenike udruge: uenike organizacije u kolama koje se bave produktivnim radom.
Neki masovni oblici rada: u organizaciji kole masovna popularna predavanja o tehnikim
postignuima, tehnikim novinama, veeri posveene tehnici i znanosti,

Ostvarivanje u uenikom produktivnom radu: Proizvodni rad uenika:proizvodnja

materijalnih dobara i postizanje odreenih ekonomskih vrijednosti. Stjecanje novih znanja,
umijea i navika., aktiviranje uenika u cjelokupnom odgojno obrazovnom procesu.
Proizvodna praksa u gospodarskim organizacijama: organizirani oblika produktivnog rada u
sastavu proizvodnog procesa gospodarskih organizacija. Uenici upoznaju to kao cjelinu.
Drutveno korisni radovi: razl. oblici praktinog rada, koji imaju drutvenu vrijednost.
IV

VANIJI INITELJI I OSNOVNI ZAHTJEVI

Obitelj: ona odgaja nainom i unutranjom organizacijom ivota i rada. Takav odgoj je
prirodan i nenametljiv. Rad se doivljava kao sastavni dio ivota. Od najranije dobi se razvija
pozitivan odnos prema radu i ljudskim dunostima. Ne treba oslobaati djecu radnih obveza
jer se onda moe dogoditi da se ne stvore radne navike, to je kasnije vrlo teko ispraviti.
Odgojne institucije: razliitih vrsta i stupnjeva dune su ostvarivati i zadatke radnog odgoja.
Zapoinje u vrtiu osnova, a prvi i sustavni radni i tehniki odgoj se javlja u kolama i
izvankolskim odgojnim institucijama. U domovima npr. svatko ima svoju ulogu i ui se
odgojenike dosjeaju odgovornosti i dunosti.
Hrvatska zajednica tehnike kulture: ona najraznovrsnijim oblicima rada (teajevi,
predavanja, seminari, ekskurzije,) upoznaje svoje lanove sa suvremenom tehnikom,
omoguuje im da ovladaju njome i unapreuju je.
Proizvodne organizacije: surauju s kolama, drugim odgojnim institucijama i hrv. zajed.
Tehnike kulture te na taj nain promiu tehniku i znanstvenu kulturu.

Osnovni zahtjevi:
Praktina svrsishodnost: upozorava da cjelokupno sadraj rada na podruju radnog i
tehnikog odgoja, sva znanja, umijea i navike trebaju biti u funkciji ivota. Da pomognu
pojedincu u ivotu, da imaju ivotnu vrijednost.
Tehnika mnogostranost: politehninost nalae da rad na ostvarivanju radnog i tehnikog
odgoja bude raznovrstan i mnogostran. Interese i aktivnosti treba usmjeriti na razliita
podruja ljudske djelatnosti, tehnike i proizvodnje.

Zahtjev pristupanosti: radni zadaci na ovom podruju moraju biti u skladu s mogunostima,
snagama i sposobnostima i dobi uenika.
Zahtjev racionalnosti: znai da neki posao treba dobro, ekonomino organizirati, tedjeti
snagu, materijal i vrijeme, dakle skup mjera usmjerenih na poboljanje, pojednostavljenje i
pojeftinjenje procesa rada ili proizvodnje.
Zahtjev za jedinstvom teorije i prakse: ima spoznajno i drutveno ekonomsko znaenje.
Spoznajno se oituje u osnovnom putu ovladavanju teorijskim znanjima i njihovoj primjeni
u praksi. uenike treba osposobiti da znaju steeno znanje primijeniti u praksi, u radu ili
daljnjem ivljenju. A drutveno ekonomski aspekt se oituje da suvremeni uvjeti trae
jedinstvo teorije i prakse. Suvremena proizvodnja i sva podruja ovjekove djelatnosti trae
ljude mnogostranog obrazovanja i sposobnosti, irokog teorijskog i praktinog obrazovanja u
isto vrijeme.

Trei dio
PODRUJA REALIZACIJE
Prvo poglavlje
OBITELJSKI ODGOJ
Obitelj je najsnaniji initelj oblikovanja osobnosti, te najjae djeluje u predkolsko i mlae
kolsko doba te je u prvom razdoblju djetetova ivota obitelj najpogodnija za razvitak i
odgoj djeteta.
Prirodna je i drutvena funkcija roditelja da djeci prenesu najbolje od tjelesnog, intelektualnog
i moralnog ivota. Kada se govori o odgojnom djelovanju i izgradnji osobnosti smatra se da
vaniji utjecaj ima obitelj nego kola.
1. ODGOJNA FUNKCIJA OBITELJI
Odgoj poinje u obitelji. U njoj se raa novi ovjek i u njoj zapoinje proces njegova razvitka
i oblikovanja. Odgojna funkcija obitelji spada meu njene najstarije i najvanije funkcije. U
obitelji se javljaju neke okolnosti iz kojih proizlaze posebne mogunosti odgojnog djelovanja
u uvjetima obiteljskog ivota. Za to su potrebni odreeni uvjeti. Prvi takav uvjet su skladni
obiteljski odnosi koji osiguravaju stabilnost obitelji, ugodnu i privlanu atmosferu za sve
lanove.
Razlikujemo:
Potpunu obitelj koju ine oba roditelja, djeca, mogue i bake, djedovi, ujaci, tete koji ive u
zajednikom obiteljskom domu. Oba roditelja potrebna su za pravilan psihiki, intelektualni i
moralni razvitak svake djevojice i djeaka jer ih oponaaju i identificiraju se s njima.

Nepotpuna obitelj je ona u kojoj nedostaje jedan od roditelja, to znai da nedostaje jedan
odgojitelj sa svojim specifinim mogunostima odgojnog djelovanja. Treba razlikovati
objektivne i subjektivne razloge koji uvjetuju pojavu nepotpune obitelji. Objektivni su smrt
roditelja, to ini manje odgojnih tekoa. Subjektivni je odlazak jednog roditelja zbog
razvoda ili nekog drugog razloga. Nepotpuna obitelj je svaka u kojoj nedostaje briga za djecu
i ne vlada normalna i zdrava obiteljska atmosfera.
Zaputene obitelji su one u kojima su djeca zanemaren, preputena sama sebi, ulici,
asocijalnim grupama. Posljedice su asocijalno i delikventno ponaanje djece.
Drugi uvjet je adekvatan poloaj djeteta u obitelji to znai da se dijete u obiteljskom domu
osjea sigurno i zadovoljno. Dijete u obitelji prihvaa socijalna i moralna pravila i prije nego
to ih je sposobno shvatiti. Obitelj je prva mala drutvena zajednica u kojoj se vri proces
socijalizacije i oovjeenja ovjeka, uska je povezanost izmeu obiteljskog i ireg drutvenog
ivota.
Trei uvjet je psihika, socijalna i moralna zrelost roditelja, pedagoki osjeaj i odreena
razina pedagoke kulture. Roditelj je po svojoj roditeljskoj funkciji odgojitelj, a uspjeno
mogu odgajati samo zrele i stabilne osobe koje poznaju svrhu odgoja i temeljne pretpostavke
pravilnog odgoja.
etvrti uvjet uspjenog odgoja su sreene ekonomske prilike koje omoguuju djeci potrebne
uvjete za ivot i optimalan razvitak tjelesnih, intelektualnih, moralnih, estetskih i radnih
sposobnosti.
2. SVRHA, ZADACI I SADRAJ OBITELJSKOG ODGOJA
Temeljna uloga obitelji sastoji se u prenoenju steenih iskustava na mlade ljude. Temeljna
svrha obiteljskog odgoja je razvitak i izgraivanje sposobnog, estitog, marljivog i uljuenog
ovjeka da se njime mogu ponositi roditelji i roaci, prijatelji i sredina iz koje je potekao.
Obitelj postavlja osnove tjelesnog, moralnog, intelektualnog, estetskog i radnog odgoja.
U podruju tjelesnog odgoja obitelj osigurava potrebne uvjete za ivot i razvoj djeteta, od
prehrane, odmora, sna, aktivnosti, higijenskih uvjeta Normalan rast i razvoj preduvjet su
odgoja zdravih graana.
Intelektualni zadatak oituje se u razvijanju raznih interesa, radoznalosti, sposobnosti
memoriranja, shvaanja, rasuivanja, zamjeivanja, formiranju prikladnih navika, umijea
Moralni zadatak sadri dobre primjere razumijevanja, panje, nesebinosti, pomaganja,
ljubavi, istine
Estetski zadatak pretpostavlja sposobnosti uoavanja, doivljavanja, stvaranja, vrednovanja
lijepog. Da bi se one razvile dijete treba biti okrueno lijepim i upuivano na ljepotu u prirodi,
okoliu, upuivano na umjetnika ostvarenja.

Radni zadatak trai ukljuivanje djece u obiteljske poslove. Treba im davati manje zadatke u
skladu sa njihovim mogunostima, tako se razvijaju radinost, tonost, odgovornost, pozitivan
odnos prema radu.
Sadraj obiteljskog odgoja podrazumijeva usmeno komuniciranje, ali i druge izvore znanja
poput knjiga, filmova, programa kulturnih institucija. Obrazovni zadaci podreeni su pri tome
odgoju.
Obiteljski odgoj mora biti vrlo dobro osmiljen, organiziran, sustavno i dosljedno proveden.
Aktualno je i pitanje odgajanja mladih za humane odnose i odgovorno roditeljstvo ime bi se
trebali postii smisao za ljubav, meusobno razumijevanje i humanizaciju odnosa, vladanje
sobom i odgovorno ponaanje, pripremanje za brak i obiteljski ivot, elju za potomstvom,
odgovorno roditeljstvo, pravilan odgoj djece te se ele izbjei neeljene pojave kao
neadekvatno i neeljeno ponaanje prema osobama drugog spola, sukobi, psihike potekoe,
oboljenja, neeljena zaea, prekidi trudnoe, prostitucija, homoseksualnost, narkomanija,
labilnost

3. RODITELJI KAO ODGOJITELJI

Roditelji su po svojoj prirodnoj i drutvenoj funkciji odgojitelji. U ranom djetinjstvu majka
je najvaniji odgojitelj te o njezinoj brizi, njezi, ljubavi, ovisi formiranje osobnosti, tjelesno i
duevno zdravlje djeteta. Ukoliko majka ne obavlja dobro svoj posao javljaju se kod djece
psihiki poremeaji. Krajem ranog djetinjstva sve vaniju ulogu dobiva otac kao odgojitelj.
Otac i majka se meusobno dopunjuju i dijete se osjea sigurno, radosno i sretno.
Odgovorno i savjesno odgajanje djece podrazumijeva da su i odgojitelji dobro odgojeni i da
su zrele i dobro formirane osobnosti. Vana komponenta dobrog odgojitelja i odgojnog rada
je autoritet, o kojem ovise uspjeh i snaga odgojnog djelovanja. Pogreka koju neki roditelji
rade je oslobaanje djece od tekoa preuzimanjem dunosti i obaveza koje bi trebala
obavljati djeca, na sebe. Druga krajnost je pretjerana strogost to znai zahtjevnost, grubost,
esto kanjavanje. Javljaju se i pedocentristika shvaanja o apsolutnoj djetetovoj slobodi,
tj. Dijete postaje centar obitelji, svi mu se podreuju, ono upravlja i nareuje, udovoljava se
svim njegovim eljama. U novije vrijeme javlja se i tzv. ivotni materijalizam, kada
materijalne vrijednosti potiskuju etike, kulturne, estetske Slabi odgovornost za odgoj
djece u obitelji. Roditelji novcem ele nadoknaditi nedostatak brige o djetetu. Jo jedna
pogreka je to neki roditelji odgajaju svoju djecu onako kako su njih odgajali njihovi
roditelji bez ikakve kritike provjere i primjene postignua pedagogijskih znanosti.
4. PEDAGOKA KULTURA RODITELJA
Pod pedagokom kulturom podrazumijeva se odreen fond znanja i sposobnosti kojima se
osigurava svrsishodno, organizirano i dosljedno odgojno djelovanje. Da bi se moglo na taj
nain odgajati potrebno je poznavati ciljeve i zadatke odgoja, osnove djeje i razvojne

psihologije, teoriju i praksu odgoja, osnove pedagogije i obiteljsku pedagogiju i ovladavanje

umijeem odgoja.
Naini i sredstva obiteljskog odgoja i pedagogije:
-

Potovanje osobnosti djeteta prvi zahtjev obiteljskog odgoja. Dijete je osobnost u

razvitku te sve mora biti usmjereno na to da se izgradi potpuna osobnost. Da bi se
postigla konana svrha dijete se mora tretirati kao osobnost. Duni smo dijete
uvaavati, odnositi se prema njemu taktino, razgovarati, sluati, ali i zadavati mu
prikladne dunosti u skladu sa mogunostima.
Naelo pozitivne orijentacije zahtjev da se roditelj u odgojnom radu oslanja na
pozitivna svojstva pojedinog djeteta te ga podravati i bodriti.
Naelo meusobnog povjerenja nalae da meu roditeljima i djecom mora vladati
puno povjerenje.
Naelo jedinstvenosti podrazumijeva skladno odgojno djelovanje oba roditelja.
Ukoliko nema sklada odgojni rezultati e vrlo esto biti slabi ili negativni.
Naelo dosljednosti trai od svakog odgajatelja da ostane dosljedan sam sebi.
Odstupanja nisu poeljna.
Nain individualnog prilaenja svako dijete je posebno i u skladu s tim
posebnostima trebaju se provoditi odgojne mjere.

Odgojna sredstva:
-

Pozitivan primjer roditelja u meusobnom odnosu, u odnosu na djecu i druge

lanove obitelji. Snano je i djelotvorno odgojno sredstvo i njegova snaga je u
konkretnosti, zornosti, uvjerljivosti.
Navikavanje na istinu, rad, red, odgovornost, kulturno ponaanje.
Zapoljavanje i osamostaljivanje - zapoljavanje igrom, sportom, itanjem,
kulturnom razonodom. Djeca su tako zaposlena vrijednim zanimanjima koja razvijaju
njihove sposobnosti, aktivno su ukljuena u ivot i osamostaljuju se.
Dnevni red tono odreeno vrijeme za rad, odmor, uenje, igru, kuanske poslove.
Razgovaranje, savjetovanje, organiziranje proslava, stvaranje ideala, razvijanje
smisla za etike i druge vrijednosti
Priznanje, pohvala, nagrada, obeanje, natjecanje
Nadzor, skretanja, upozorenja, zahtjev, zabrana, prijetnja, kazna kada elimo
djecu odvratiti od loih postupaka i utjecaja. Ovdje blaa i preventivna sredstva imaju
prednost pred represivnima.
Suradnja s drugim initeljima i institucijama kole, domovi, Crkva, vrti,
kulturne institucije

5. OBITELJSKA PEDAGOGIJA
Obiteljska pedagogija je pedagogijska disciplina koja prouava obiteljski odgoj . Predmet
njenog istraivanja i unapreenja je odgoj u obitelji od roenja djeteta i tijekom cijelog
razdoblja dok obitelj ima utjecaj na mladog ovjeka. Ova grana osmiljava i osvjetljava
odgojni proces u specifinim uvjetima obiteljskog ivota. Glavna svrha je izuavanje
zakonitosti i unapreivanje obiteljskog odgoja.

Zadaci obiteljske pedagogije:

-

Da prouava obiteljski odgoj i njegove specifinosti, uoava i formulira zakonitosti i

obogauje pedagogijske spoznaje
Da na temelju postignutih spoznaja razrauje teorijske osnove
Da znanstveno kritiki vrednuje postignua obiteljskog odgoja i obiteljske
pedagogije

Komensky je postavio temelje predkolskog i obiteljskog odgoja te obiteljske pedagogije.

Drugo poglavlje
PREDKOLSKI ODGOJ
Osnove zdrave tjelesne konstitucije, temelji intelektualnog, emocionalnog, voljnog ivota,
prve spoznaje, osobine, zanimanja, oblikuju se ve u predkolsko doba. O odgojnim uvjetima
u kojima se dijete nalazi u tom razdoblju ovisi njegov kasniji razvitak, a propuste iz tog
razdoblja nemogue je nadoknaditi.
Smisao predkolskog odgoja je da se djeci osiguraju povoljni uvjeti za pravilan razvoj.
Predkolski odgoj ostvaruje se u obitelji i drutvenim ustanovama. Suvremena znanost tvrdi
kako je zdrava obiteljska sredina najvaniji odgojni initelj u tom razdoblju.
Predkolsko doba: mlae od 3 do 4 g., srednje od 4 do 5 g., starije od 5 do polaska u kolu.
1. ODGOJ U RANOM DJETINJSTVU
Rano djetinjstvo je razdoblje u ivotu ovjeka u kojem se postavljaju temelji cjelokupnom
daljnjem tjelesnom i psihikom razvitku. Najvaniji zadatak odgoja u ovom dobu je briga za
pravilan razvitak djetetova organizma i jaanje njegova zdravlja. Posebno znaenje
imaju pravilna i redovna prehrana, higijenski uvjeti ivota, pravilan raspored ivota, razgovor
s djetetom, pjevanje, igra, poticanje na promatranje.
Odgoj se takoer ostvaruje i u djejim jaslicama i domovima. Jaslice su javne ili privatne
ustanove za njegu zatitu i odgoj od prve do tree godine ivota. Brinu se razvoj i razvitak
djeteta usporedo s roditeljima.
Djeji domovi su socijalno odgojne ustanove za njegu, zatitu i odgoj djece u ranom
djetinjstvu, ali i za djecu predkolske i kolske dobi. Za razliku od jaslica domovi preuzimaju
u potpunosti brigu o djeci koja nemaju roditeljsku brigu. U domovima je vie zastupljena
socijalna skrb i medicinsko higijenska njega, a budui da djeca tu borave cijeli dan, raspored
je sloeniji i potpuniji.
2. ODGOJ U PREDKOLSKO DOBA

Posebno vano mjesto pripada odgoju u predkolsko doba jer je to razdoblje intenzivnog
buenja i razvijanja mentalnih snaga i sposobnosti te se tada postavljaju temelji kojima je
determiniran cjelokupan proces daljnjeg razvitka i oblikovanja ovjeka.
Ovo doba obuhvaa razdoblje ivota od tree godine do polaska u kolu.
Svrha predkolskog odgoja je ostvarivanje konanog cilja odgoja, odnosno potpun razvitak
ovjeka.
Podruja:
-

Tjelesni odgoj pravilna prehrana, higijena, dnevni red, tjelovjeba, igra, boravak na
suncu i zraku
Intelektualni odgoj omoguuje da dijete upoznaje svijet oko sebe, da stekne prva
iskustva i spoznaje, razvija svoje sposobnosti. Treba ga poticati na promatranje,
upozoravati na ono to je vano, razgovarati, ogovarati na pitanja, igrati se , itati mu.
Moralni odgoj poticati dijete na razlikovanje dobra od zla, poteno od nepotenog,
pravdu od nepravde, red od nereda, istinu od lai, poticati pozitivan odnos prema
sebi, ljudima, prirodi
Estetski odgoj potie i razvija djeje zanimanje za skladno i lijepo, sposobnost
uoavanja lijepog u prirodi, okolini, ak i u umjetnikim tvorevinama. Prezentirati im
prikladne primjere iz glazbe, literature, likovne umjetnosti, poticati ih da crtaju,
pjevaju, pleu, priaju
Radni odgoj iako dijete tada jo ne moe shvatiti ulogu rada u ivotu, ono rado
oponaa pa ga treba poticati da sudjeluje u pospremanju, kuanskim poslovima

Predkolski odgoj ostvaruje se i u vrtiima i djejim domovima. Vrti je temeljni tip

ustanove za djecu predkolske dobi. Prua djeci svestran odgoj te ih priprema za kolu i ivot.
Djeca borave u vrtiima dok su im roditelji zauzeti. Postoje 3 odgojne grupe: mlaa grupa (4.
g.), srednja (5) i starija (6). Djeca se razvrstavaju po kronolokoj dobi, ali pravi je kriterij
tjelesna i psihika razvijenost. U vrtiima radi struno pedagoko osoblje.
3. SADRAJ I ORGANIZACIJA RADA U DJEJEM VRTIU
Sadraj odgojnog rada proizlazi iz djeje okoline. Otuda dolaze poticaji za promatranje,
uoavanje, upoznavanje, razvijanje tjelesnih i mentalnih sposobnosti. Glavno vrelo spoznaje
je priroda. To se dopunjuje razgovorom, itanjem, promatranjem slika. Smjernice ili
programi odgojnog rada u vrtiima ukljuuju tjelesni i zdravstveni odgoj, upoznavanje
okoline, razvijanje govorne sposobnosti, matematikih predodbi, moralnih osobina, estetskih
svojstava, formiranje radnih navika. Ovi sadraji razvrstani su u nekoliko podruja:
-

Dijete i njegova okolina upoznavanje prirode i drutvene sredine

Govor, izraavanje i stvaranje
Zdravstvena i tjelesna kultura

Postoje i dva organizacijska oblika odgojnog rada koja povezuju ova podruja, a to su
slobodne djeje igre (stvaralake i igre s pravilima) i usmjerene aktivnost koje organizira ih
odgojitelj prema programu traju izmeu 10 i 40 min dnevno. Odgojni rad u vrtiu odvija se i

prema nekim zakonitostima, odnosno zahtjevima: zahtjev zanimljivosti, aktivnosti,

zornosti, primjerenosti, individualizacije, socijalizacije.
4. PROBLEM HOSPITALIZMA
Malom je djetetu u prvim godinama ivota potrebna njenost, emocionalna vezanost uz bliske
osobe, osjeaj sigurnosti i mnogo individualnih kontakata to se u vrtiu zbog broja djece ne
moe ostvariti koliko je potrebno. Prijelaz iz roditeljskog doma u jaslice esto izaziva okove
u male djece, esto se javlja potitenost, usporen razvitak govora i opi djeji razvoj. U tom
razdoblju najbolji odgojitelji su majka i otac, odnosno baka i djed, ako roditelje treba
zamijeniti. Jo delikatnije pitanje je smjetaj djece u djeje domove gdje su sasvim
hospitalizirana bez roditelja i gdje nemaju uvjete za tjelesni, psihiki, socijalni i emocionalni
razvoj. Meutim, domovi su potrebni u odreenim situacijama, bilo da se tu smjetaju djeca
koja su bez roditelja ili ona koja ih imaju, ali iji se roditelji za njih ne ele ili ne mogu
brinuti.
Izmeu dva svj. rata osnovano je u svijetu vie djejih domova za predkolsku djecu koje su
vodili djeji lijenici, a radilo se o eksperimentalnim ustanovama. S higijenskog i
medicinskog stajalita bili su uzorno ureeni dok su rezultati u pogledu tjelesnog i mentalnog
razvoja djece bili katastrofalni. Velika je bila smrtnost male djece te je kod njih uoena
anakliktika depresija, odnosno duevna depresija, zbog koje je psihiki razvitak djeteta bio
gotovo zaustavljen. Uzrok je objanjen pomanjkanjem materinske njege i ljubavi, o kojoj
ovisi svaki napredak i razvitak. Tako se pokazalo da hospitalizam tetno djeluje i na zdravlje
kolskog djeteta dok dok u pubertetu mladi ljudi lake podnose odvojenost od roditelja.
Institucije tako ne bi smjele biti zamjena za obiteljski odgoj ve dopuna i pomo, kada
govorimo npr. O djejem vrtiu, dok je dom drutvena nunost, ali ne i zadovoljavajue
pedagoko rjeenje.
5. PREDKOLSKA PEDAGOGIJA
Predkolski odgoj prouava predkolska pedagogija kao pedagogijska disciplina. Predmet
njenog prouavanja, istraivanja i unapreivanja je odgoj i razvitak djece od roenja do
polaska u kolu, neovisno da li se odvija u obitelji ili drutvenim odgojnim institucijama za
predkolsku djecu. Treba je razlikovati od predkolske pedagogije kao nastavnog predmeta u
studiju za odgojitelje, gdje se ona ograniava na predk. odgoj u organizacijama za odgoj,
njegu i zatitu djece predkolske dobi.
Predkolsko razdoblje izuzetno je vano, gotovo presudno, za cjelokupni daljnji razvoj
svakog ovjeka. Svrha predkolske pedagogije je da prouava i istrauje podruja
predkolskog odgoja radi spoznavanja okolnosti za njegovo unapreenje.
Tri su glavna zadatka predkolske pedagogije:
-

Da prouava predkolski odgoj, otkriva zakonitosti i obogauje pedagogijske

spoznaje o tom podruju
Da na temelju tih spoznaja razrauje i postavlja teorijske odrednice uspjenog
predkolskog odgoja: cilj, zadatke, pravila, organizaciju

Da znanstveno kritiki vrednuje rezultate i postignua predkolske pedagogije i

odgoja

Razlikujemo dvije grane predkolske pedagogije:

-

Pedagogiju ranog djetinjstva

Pedagogiju predkolske dobi

Njenim osnivaem smatra se Komensky. Predkolskim odgojem bavili su se i Rousseau,

Pestalozzi, Frbel, Owen. Klasikom predkolske pedagogije i odgoja smatra se M.
Montessori te su vane i sestre Agazzi.

Tree poglavlje
KOLSKI I VISOKOKOLSKI ODGOJ
kola je najpoznatija, najmasovnija, najvanija, najstarija i najrazvijenija odgojna
institucija, nastala iz objektivnih drutvenih potreba. Mijenjala se i usavravala tijekom
svoje duge povijesti u skladu sa drutvenim promjenama. U njenom cilju, zadacima,
sadraju i organizaciji ogledaju se drutvene potrebe. Danas je odgojno obrazovni rad
u kolama organiziran, planski i metodian, a vode ga struno osposobljeni odgojitelji.
S drutvenog stajalita kola je razvijen i snaan initelj obrazovnog i odgojnog
djelovanja. Polaskom djece u kolu glavana aktivnost vie nije igra ve uenje i rad te je
vaan zadatak kole razvijanje pozitivnih stavova prema uenju, radu obavezama.
S obzirom na dob razlikujemo kolsko doba, 6 18 g., sa 3 meufaze: mlae (6 - 11),
srednje (11 - 15), starije (15 - 18) te visokokolsko doba koje obuhvaa kronoloko doba
od 18 do 22 g. :D
1. ORGANIZACIJA KOLSKOG SUSTAVA
Prema kolskoj reformi iz 50 ih godina kolski sustav sastoji se od tri stupnja. Na prvom
stupnju nalazi se osnovna kola, kole drugog stupnja obuhvaale su gimnaziju, strune i
umjetnike kole, a na treem su vie, visoke, fakulteti i umjetnike akademije.
2. UNUTRANJA ORGANIZACIJA NASTAVNO ODGOJNOG RADA U KOLI
kola je nastala s ciljem da mladi u njoj, organizirano i planski, usvajaju sistematizirana
iskustva ovjeanstva. Tome neposredno slui nastava u koli. Ona je jedinstveni i
najsustavniji odgojno obrazovni proces koji se odvija planski i sustavno pod vodstvom
uitelja s jednom relativno stalnom skupinom uenika i u suglasju s odgojni ciljem. Nastavni
plan propisuje koji e se predmeti izuavati u konkretnoj koli, kojim redom i koliko sati
tjedno. Svaki predmet ima svoj nastavni plan.
Nastava ima 3 zadatka: materijalni (obuhvaa teorijsko i praktino, ope i struno
obrazovanje), Funkcionalni (proces razvijanja psihofizikih sposobnosti) i odgojni
(razvijanje i izgraivanje osobnosti uenika).

Pored nastave postoje i drugi odgojni oblici rada. Najrazvijeniji oblik u koli su
izvannastavne aktivnosti.
U kolama, posebno osnovnim, postoji opa kulturna djelatnost koja povezuje uitelje i
uenike na ostvarivanje razliitih programa opekulturnog i drutvenog karaktera sa svrhom
da kola djeluje kao kulturna institucija. Uenici na taj nain ue, stjeu umijea, navike,
znanja.
Najvaniji initelj o kojem ovise rezultati odgojno obrazovnog rada je uitelj, odnosno
odgojitelj.
3. KOLA KAO IMANENTNO ODGOJNA INSTITUCIJA
Da je kola imanentno odgojna institucija o tome govore njeni zadaci, materijalni,
funkcionalni, odgojni koji bi se trebali ostvarivati podjednako i skladno. Odgojni zadaci
osnova su socijalizacije pojedinca u drutvu. Uenici se u koli razvijaju tjelesno,
intelektualno, usvajaju moralne norme, estetske kriterije i kulturu rada. Zbog toga su kole
prije svega radionice ovjenosti (Komensky). U njima se pripremaju i oblikuju ljudi, a tek
zatim strunjaci za pojedina zanimanja (Rousseau). Njihov prvenstveni zadatak je odgoj
ovjeka. Uz gomilanje znanja i razvijanje sposobnosti tek ostvarivanjem odgojnih zadataka
izobrazba dobiva puni smisao i drutveno pozitivno znaenje. Nikada ne smije biti samo
uilite jer je u svojoj biti odgojna ustanova. Meutim, u novije vrijeme se primjeuje
zanemarivanje odgojne funkcije, teite je na ostvarenju obrazovnih zadataka, to moe
rezultirati niskom kulturom ponaanja, naruavanjem meuljudskih odnosa, antisocijalnim
manifestacijama uenika. kola bi se trebala ponovno reafirmirati kao odgojna institucija
te bi se trebali podjednako uvaavati obrazovni i odgojni zadaci. U skladu s tim uitelj mora
biti i odgojitelj, a ne samo predava. Posebno znaenje ima sat razredne nastave u osnovnim
kolama.
Da bi se zadaci odgojnog rada ostvarivali sustavno i planski, mora postojati program
odgojnog rada u kojem e takav rad s uenicima zauzimati vano mjesto i koji se razlikuje
od nastavnih programa. Ostvaruje se u nastavi, izvannastavnim aktivnostima i opoj kulturnoj
djelatnosti kole. Program treba izraavati posebnost svake kole i prednost dati u tom
razdoblju najaktualnijim sadrajima.
Vanu ulogu ima i javno miljenje razredne i kolske zajednice i autoritet tog miljenja. To
pozitivno djeluje na uenike i osposobljava ih da zauzimaju stavove prema dobrim i loim
postupcima lanova zajednice.
Vanu ulogu ima i tradicija kole. Opa odgojna atmosfera kole, njen izgled, duh, red,
disciplina, shvaanje dunosti i obveza u njoj imaju velik utjecaj na rezultate odgojnog rada i
moralno oblikovanje uenika.
4. LIK UITELJ, NASTAVNIKA ODGOJITELJA
Uitelj nije samo predava svog predmeta ve i odgojitelj. Nositelj je cjelokupnog odgojno
obrazovnog rada u koli i o njemu ovise rezultati toga rada. Njegova odgojna funkcija trai

posebnu izobrazbu, ali i posebne ljudske i moralne kvalitete. O osobnosti uitelja kao kljunoj
govorili su i Diesterweg, Komensky, Locke, Binet
Pet je osnovnih pretpostavki i obiljeja koje bi neizostavno trebao imati svaki uitelj, odnosno
odgojitelj:
1) Mora biti moralna, cjelovita i stabilna osoba, snane volje i vrstog karaktera
2) Mora biti obrazovan i kulturan ovjek irokih pogleda, svestranog opeg
obrazovanja i ope kulture
3) Mora biti strunjak za podruje kojim se bavi, potrebna mu je solidna priprema u
vrijeme studija i stalno usavravanje u struci
4) Mora posjedovati pedagoku kulturu, teorijsko i praktino pedagoko obrazovanje,
razvijen smisao i sposobnosti za odgojni rad
5) Mora imati pozitivan odnos, odreene interese, optimizam, ljubav, oduevljenje, tj.
Mora voljeti svoje znanje i odgojni rad
Uitelj takvih vrlina posjeduje ugled i autoritet koji se zasnivaju na pozitivnim ljudskim
osobinama i pozitivnom odnosu prema uenicima i obrnuto.
U odnosu na nastavnika kao odgojitelja danas postoje dva vana drutvena zadatka. Prvi se
odnosi na izbor kandidata, jer to ne moe biti svatko. Izbor se vri s obzirom na znanje,
sposobnosti, moralne i ljudske kvalitete. Drugi se odnosi na poboljanje nastavnikova
statusa, materijalnog i drutvenog.
5. KOLSKA I VISOKOKOLSKA PEDAGOGIJA, DIDAKTIKA I METODIKA
kolska pedagogija prouava kolski odgoj. U svom pravom znaenju to je znanstveno
pedagogijska disciplina koja prouava odgoj u kolama kao odgojnim institucijama, jedna je
od glavnih grana pedagogijske znanosti. Predmet njenog istraivanja i unapreivanja je odgoj
ili odgojno obrazovni proces u kolama svih vrsta i stupnjeva. Obuhvaa cijeli odgojno
obrazovni rad kole, nastavni i izvannastavni, njegovu namjenu, zakonitosti, sadraj,
organizaciju, obile i metode rada. Smisao je prouiti cjelokupnu organizaciju kolstva, cilj i
zadatke kolskog odgoja, organizaciju odgojnog rada u kolama, oblike i faktore odgojnog
rada, naela i metode kolskog odgoja. Svrha prouavanja odgoja u koli je otkrivanje
zakonitosti odgojno obrazovnog rada, obogaivanje pedagogijskih spoznaja i njihova
upotreba radi unapreenja. Odnosno, 3 su komponente svrhe kolske pedagogije: spoznaja
zakonitosti, unapreivanje prakse i vrednovanje postignutih rezultata.
Temeljni zadaci su:
-

Da se prouava odgojno obrazovni proces, otkrivaju nove zakonitosti, obogauju

pedagogijske spoznaje i razvija pedagogijska teorija
da se primjenom spoznaja i teorijskih postignua postavlja smjernice i normative za
unapreivanje odgojno obrazovnog rada
Da znanstveno kritiki valorizira ukupna postignua

Grane kolske pedagogije su osnovnokolska, srednjokolska i visokokolska pedagogija.

Meutim, napretkom i razvojem visokokolske pedagogije, koju ipak od prve dvije razlikuje
specifina problematika, ona se izdvojila kao samostalna disciplina.
Temelje kolske pedagogije postavio je Komensky svojim glavnim i za pedagogiju temeljnim
djelom Didactica magna iz XVII. St. Tu razrauje organizaciju kolskog sustava, trajanje
kolovanja, razredno predmetni sustav nastave, organizaciju nastave i kolske godine,
nastavnog sata, itd.
Visokokolska pedagogija je znanstveno pedagogijska disciplina koja prouava zakonitosti
odgojno obrazovnog rada u uvjetima visokog kolstva. Mora obuhvatiti cjelokupni o o
rad, njegove ciljeve, metode, organizaciju
Njena namjena je da prouava organizaciju visokog kolstva i o o rada u njemu. Javljaju se
ponovno 3 zadatka:
-

Spoznavanje zakonitosti i razvitak visokokolske pedagogije

Unapreivanje o o rada
Vrednovanje postignua na praktinoj i teorijskoj razini

Vaan zadatak je osposobljavanje i usavravanje visokokolskih nastavnika za uspjeno

ostvarivanje obrazovnih i odgojnih zadataka. Da bi uspjeno ostvarivao brojne i sloene
zadatke sveuilini nastavnik mora biti izvrstan strunjak, znanstvenik, ali i dobar odgojitelj.
Treba poznavati pedagogijske zakonitosti, visokokolsku pedagogiju, teoriju odgoja,
psihologiju, didaktiku, posjedovati pedagoku kulturu i odgovarajue sposobnosti.
U okviru kolske i visokokolske pedagogije javile su se jo dvije grane koje se relativno brzo
samostalno razvijaju kao posebne znanstvene discipline. To su didaktika i metodika.
Didaktika je znanstveno pedagogijska disciplina koja prouava zakonitosti nastavnog
procesa radi njegova unapreenja. Ona je teorija nastave. Pronalazi nove zakonitosti i
spoznaje i na temelju njih unapreuje o o rad i vrednuje postignua didaktike teorije i
prakse. Osnivai su Ratke i Komensky. Prvi pie Didaktiku 1632., a drugi Veliku didaktiku
1638. G. Od tada se ona razvija i unapreuje. Dijeli se na osnovnokolskoj, srednjokolskoj
i visokokolskoj didaktici. Neki govore i o andragokoj.
Metodika je znanstveno pedagogijska disciplina koja prouava zakonitosti nastave
pojedinog nastavnog predmeta radi unapreivanja toga predmeta. Teorija je nastave
odreenog nastavnog predmeta te je bolje o njoj govoriti u pluralu. Treba razlikovati
metodike elementarne, srednjokolske i visokokolske nastave.
Metodike prouavaju sva didaktika pitanja nastave, ali iz perspektive pojedinog predmeta.
Zato svaku metodiku moemo nazvati i specijalnom didaktikom, kao to didaktiku moemo
zvati opom metodikom. Bavi se pitanjima pregleda razvitka toga predmeta, vanou i
zadacima nastave dotinog predmeta, povezivanjem tog sa drugim predmetima, dopunskom,
dodatnom, izvannastavnim aktivnostima.

etvrto poglavlje
ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH
Odgoj je kontinuirani proces koji traje od ovjekova roenja do smrti. Neto je vie
naglaen u djetinjstvu i mladenatvu, ali time nije zavren, ovjek ui dok je iv. Zbog toga
govorimo o odgoju i obrazovanju odraslih. Ta dva procesa jasno se razlikuju, ali su takoer i
tijesno povezani i jedan uvjetuje drugoga, pa tako odrasle obrazujui i odgajamo. S obzirom
na dob, proces odgoja i obrazovanja odraslih vezan je s razdobljem zrelosti ili odraslosti.
Obiljeava ga odreena psihika, kronoloka, socijalna, emocionalna i profesionalna zrelost,
kao i odreena ekonomska samostalnost. U odnosu na kronoloku dob zavren je proces
biolokog rasta. Iako je on zavren, pojedinca ne moramo smatrati odraslim ako nije
psiholoki, emocionalno, profesionalno zreo te se nije osamostalio i profesionalno osposobio.
1. POTREBA ODGOJA I OBRAZOVANJA ODRASLIH
O. O. rad s odraslima javlja se jo u antici te se razvijao usporedo s razvojem rada s
mladima, iako u novije vrijeme tek doivljava afirmaciju. ivimo u razdoblju znanstveno
tehnike revolucije to utjee na cilj, zadatke i karakter suvremenog obrazovanja, posebno
odgoja i obrazovanja odraslih. Pojedinac mora upoznati nova znanstvena i tehnika
postignua, prilagoavati se novim tehnolokim uvjetima i uiti cijeli ivot. Nove tehnologije
i procesi trae nova i dopunska osposobljavanja, prekvalifikaciju, nova znanja i umijea. Tako
odgoj, obrazovanje i osposobljavanje postaju trajni procesi. Ne mogu zavriti zavretkom
redovnog kolovanja ve se nastavljaju cijeli ivot. Uenje mora biti kontinuiran i stalan
proces tijekom razdoblja aktivnog profesionalnog djelovanja. To postaje potreba i uvjet
uspjenog nacionalnog gospodarstva.
Sve te pojave uvjetovale su individualnu i drutvenu potrebu odgoj i obrazovanja odraslih.
Proces demokratizacije postao je svjetski proces, a gospodarski, drutveni razvitak trae
demokratizaciju obrazovanja. U skladu s tim javlja se masovnost obrazovanja koje postaje
dostupnije sve irem krugu graana. Jo jedan vaan element koji je uvjetovao razvoj o. o.
odraslih, posebno u nedovoljno razvijenim zemljama, je elja tih zemalja da se razviju , ali im
nedostaje potreban kadar pa dolazi do kvalificiranja, usavravanja, dokolovanja.
Tako se sustav o . i o. odraslih pojavljuje kao individualna i drutvena potreba, a zasniva se
na utilitarnim i humanim svrhama te moe imati kompenzacijsko razvojno znaenje. S
obzirom na to znaenje moemo rei da ima dvojaku ulogu:
1. Ukloniti nedostatke prolosti i udovoljiti trenutnim drutvenim potrebama
opismenjavanje, podizanje razine obrazovanja svih, razvijanje pozitivnog odnosa
prema radu
2. Omoguiti trajni odgoj, obrazovanje, usavravanje svih graana sukladno s
razvojem znanosti, tehnologije, drutva

3. SPECIFINOSTI, SMISAO, ZADACI

Iako se odgoj i obrazovanje tee provode u starijoj dobi, zrelo doba ima svoje adute kao to su
ivotno iskustvo, predznanje, razvijene sposobnosti, motiviranost za uenje ... Intelektualne
sposobnosti s vremenom imaju silaznu putanju, ali poznavanjem tehnika uenja to se moe
nadoknaditi i mogu se postii dobri rezultati. Odgoj i obrazovanje odraslih je specifino, ali
realno mogue i djelotvorno podruje rada. Time se obuhvaa o. o. rad s graanima koji su
ve stupili u radni odnos, ali iz odreenih razloga nastavljaju uenje, osposobljavanje,
usavravanje da bi na viu razinu podigli ope ili struno obrazovanje. Takav odgojni rad
proizlazi iz koncepcije trajnom procesu odgoja i obrazovanja. Odrasle osobe koje su se ve
osposobile za neko zanimanje i stupile u radni odnos ponovno nastavljaju uenje i
usavravanje. To se naziva povratno obrazovanje u sustavu o. i o.
Smisao o. i o. odraslih je da svakom graaninu omogui uenje, formiranje umijea, navika,
razvitak sposobnosti, kriterija, stavova. Sustav o. i o. odraslih trebao bi zadovoljavati osobne
interese pojedinca, obitelji, radne organizacije u kojoj je zaposlen te ire drutvene zajednice.
Moemo izdvojiti 6 zadataka odgoja i obrazovanja odraslih:
1. Pruiti i upotpuniti potrebno ope obrazovanje svih graana kojima ono nedostaje
2. Omoguiti graanima u radnom odnosu da upotpune i nadoknade proputeno
3. Pruanje svim aktivnim graanima mogunost usavravanja, kvalificiranja,
upoznavanja sa novim znanstvenim i tehnikim postignuima
4. Svim graanima omoguiti da proire svoje obrazovanje, razviju sposobnosti, steknu
odgovarajuu kulturu
5. Potpomoi i omoguiti odgoj i obrazovanje za osobne i obiteljske potrebe
6. Osposobljavanje odraslih za kulturno koritenje slobodnog vremena

4. ORGANIZACIJA I OBLICI
Tri su glavna podruja odgoja i obrazovanja odraslih:
1. Opismenjavanje i osnovno obrazovanje odraslih namijenjeno onima koji iz bilo
kojih razloga nisu ovladali osnovnim odgojem i obrazovanjem
2. Obrazovanje i odgoj za rad vezano je za zanimanje i profesionalnu djelatnost.
Zbog stalnog razvoja znanosti i tehnologije profesionalno osposobljavanje postaje
stalna potreba.
3. Obrazovanje i odgoj za aktivnosti u slobodnom vremenu obuhvaa djelatnosti na
razvijanju kulturnih samoaktivnosti, interesa za knjigu, sport, openito njegovanje
kulture slobodnog vremena
Odgoj i obrazovanje moe se ostvarivati u razliitim kolama, na fakultetima, slobodnijim
i neformalnijim oblicima uenja, usporedno s obavljanjem profesionalne djelatnosti,
odnosno odlaskom na seminare, teajeve, savjetovanja, predavanja
Razlikujemo i direktni nastavu najee primjenjivanu u kolama, a pored direktne tu su i
konzultativno instruktivna nastava, dopisno konzultativna nastava i
multimedijska nastava na daljinu.

Odgojno obrazovni rad s odraslima mora biti dobro organiziran i ostvaren pa

razlikujemo 6 postupaka koji se primjenjuju u takvom radu s odraslima:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Ispitivanje obrazovnih potreba i motiva

Planiranje obrazovnog rada
Programiranje obrazovnih sadraja
Pripremanje i organiziranje odgojno obrazovnog procesa
Izvoenje o. o. procesa
Vrednovanje rezultata o. o. procesa

4. VANIJE INSTITUCIJE
Posebne kole za odrasle javljaju se kao samostalne institucije ili u sklopu drugih
institucija, npr. sveuilita. Razlikujemo kole za osnovno obrazovanje odraslih koje su
namijenjene onima koji nisu uspjeli zavriti osnovnu kolu, a traje dvije do tri godine. Rade
po posebni programima i organizirane su kao veernje kole. Tu su i posebne kole koje
mogu biti na razini srednjih i viih kola i spadaju u sustav strunog obrazovanja. Tu se
radnici kvalificiraju, dokoluju, usavravaju.
Redovne kole, kolski centri i fakulteti odrasli se mogu kolovati i u redovitom sustavu
strunog obrazovanja. Tu razlikujemo Odjeljenja za odrasle pri redovitim kolama koje su
namijenjene najee osobama koje su u radnom odnosu, a ne posjeduju odgovarajuu
kolsku spremu za taj posao. Obino su organizirane kao veernje kole. Tu su izvanredni
studiji na fakultetima, viim i visokim kolama po statusu izjednaeni s redovitim studijima, a
namijenjeni su onima u radnom odnosu. Postdiplomski studiji su namijenjeni kadru s
uspjeno zavrenim drugim stupnjem visokokolskog obrazovanja.
Otvorena uilita vrlo stare institucije namijenjene o. i o. odraslih. Prvo takvo otvoreno je
u Hrvatskoj u Zagrebu 1907. g. Organiziraju se seminari, teajevi, predavanja, izlobe,
filmske i kazaline priredbe, itd.
Kulturne i prosvjetne institucije pridonose dopunskoj naobrazbi odraslih. Razlikujemo
kulturno edukativne institucije poput galerija, kazalita, itaonica, klubova, domova
kulture, itd. Zatim sredstva javnog priopavanja pri emu mislimo na radio, tv i tisak. Tu su
i struna drutva i organizacije kao udruenja pedagoga, psihologa, filozofa, sociologa,
povjesniara, matematiara. Organiziraju se kongresi, simpoziji, predavanja, itd. I kao
posljednji organizacije materijalne proizvodnje koje po svom karakteru nisu odgojno
obrazovne organizacije, ali su zainteresirane za kadar i njegovu strunost, kvalificiranost,
odnos prema radu.
5. ADULTNA PEDAGOGIJA
Posebna pedagogijska disciplina koja prouava odgoj i obrazovanje odraslih. Jo se naziva
i andragogija. Adultna pedagogija je znanstveno pedagogijska disciplina koja prouava
specifine potrebe, mogunosti, organizacijske oblike i zakonitosti odgoja odraslih radi
unapreivanja tog podruja. Predmet njenoga istraivanja je proces odgojno obrazovnog

rada s odraslim osobama. Svrha istraivanja je spoznavanje zakonitosti i unapreivanje i

vrednovanje toga rada. Tri su temeljna zadataka:
1. Prouavanje oblika i mogunosti o. o. rada sa odraslima
2. Da uz pomo teorijskih postignua osmisli i pronae nove oblike rada s odraslima i
unaprijedi postojee
3. Da znanstveno kritiki vrednuje rezultate postignute u radu s odraslima i omogui
njihovo unapreivanje

Peto poglavlje
ODGOJ U DOMOVIMA
Pod odgojem u domovima shvaamo odgojni rad koji se ostvaruje u drutvenim ustanovama
za smjetaj i odgajanje djece i mladei. Ovakve su se ustanove javile vrlo rano, jo u antiko
doba, a danas postoje u cijelome svijetu. Najduu tradiciju imaju u Engleskoj. Kako roditelji
nisu imali dovoljno vremena ili se nisu osjeali dovoljno strunima za odgoj djece, javljaju se
kole internati, koje u nas nemaju veu tradiciju, ali postoje domovi za smjetaj,
zbrinjavanje i preodgajanje djece i mladei.
1. DOM KAO ODGOJNA INSTITUCIJA
Domovi kao drutvene ustanove za odgoj mladih su vrlo specifine institucije u kojima se
mlade odgaja, obrazuje, tu ivi. Zato su domovi odgojne institucije, ali imaju i socijalno
znaenje. Ovisno o vrsti neki su vie odgojne, neki socijalne, neki socijalno odgojne ili
obrnuto. Domovi su zajednice odgojenika i odgojitelja i vani imbenici odgoja, samoodgoja i
preodgoja. Odgojnu djelatnost provode odgojitelji, a pomau im i strunjaci poput pedagoga,
socijalnih djelatnika, psihologa, lijenika, iako je broj tih strunjaka u domovima jako malen.
Temeljna funkcija domova je odgojna, tu ive mladi ljudi koje treba poticati, podravati i
omoguiti im svestran razvitak sposobnosti. itav ivot i rad odgojenika i sve aktivnosti
moraju biti podreene ostvarenju odgojnih zadataka, od osobne higijene, pospremanja, radnih
obveza, ponaanja, sudjelovanja u aktivnostima, itd. U domu mora postojati povoljna
psiholoka klima, odnosi uzajamnog potivanja, povjerenja, uvaavanja, suradnje.
U domove se smjetaju djeca i mlade bez roditelja ili bez adekvatne roditeljske skrbi, kao i
uenici i studenti koji nastavljaju kolovanje van mjesta prebivalita.
Razlikujemo 3 kategorije domova:
1. Studentski i ueniki domovi
2. Domovi za djecu koja su privremeno ili trajno liena roditeljske skrbi. U tom
sluaju domovi osiguravaju potpunu brigu o djeci od smjetaja, prehrane, odijevanja,

socijalne i pravne, medicinske skrbi, i odgajanje Tu spadaju i djeji domovi. Takvi

domovi su u resoru socijalne skrbi.
3. Domovi u koje se smjetaju mladi ljudi koji imaju smetnje u
somatopsihikosocijalnom razvitku te im je potreban poseban tretman. Radi se o
slijepima, gluhima, tee mentalno retardiranoj ili invalidnoj djeci, odnosno onoj s
poremeajem u ponaanju. U njima se uvjeti za primjenu specijalnih pedagokih mjera
kako bi se psihiki, fiziki ili moralni nedostaci uklonili, ublaili, nadomjestili, da bi
se osigurala habitacija, rehabilitacija, socijalizacija i resocijalizacija. Razlikujemo
posebne domove, odgojne i za preodgajanje.
Svrha odgoja u domovima je da se djeci i mladima nadoknadi nedostatak obiteljskog
doma, da im se prue uvjeti za psihiki, fiziki i moralni razvitak. Meutim, javljaju se
i negativna obiljeja kao to su institucijska izoliranost, zanemarivanje individualnih
svojstava, pojava grubosti, posebno mukih odgojenika. Opi zadaci odgoja u domovima
su tjelesni odgoj i briga o zdravlju, intelektualni razvitak, moralni razvitak, radni
odgoj, razvijanje smisla za lijepo.
2. VRSTE DOMOVA
Prema namjeni ih dijelimo na uenike i studentske, djeje domove te donekle i odgojne,
zatim posebne domove i domove za preodgajanje.
Prema dobi ih dijelimo na djeje, uenike i studentske.
Prema spolu na muke, enske i mjeovite.
Prema kapacitetu na velike s vie stotina odgojenika, srednje s 100 do 200 odgojenika i
male do 100 odgojenika.
Prema trajanju boravka na one za krai boravak gdje su odgojenici smjeteni zbog
zdravstvenih problema, koritenja slobodnog vremena ili rekreacije. Drugi su domovi za
trajni boravak gdje se boravi due, poput djejih ili uenikih.
Prema stupnju otvorenosti razlikujemo otvorene koji omoguuju svakodnevne kontakte
odgojenika s okolinom, ne postoje pravna ogranienja u pogledu trajanja smjetaja i kretanja
odgojenika. Zatim poluotvoreni domovi koji omoguuju kontakte odgojenika s okolinom radi
ospobljavanja ili kulturnih djelatnosti, ali su u nekim oblicima ivota i rada zatvoreni prema
okolini, npr. posebni ili oni za preodgajanje. Zatvoreni domovi su oni u kojima postoje
pravna ogranienja u odnosu na smjetaj i kontakte odgojenika prema ivotu izvan doma, sve
se odvija u domu. To su neki domovi za preodgajanje, ali i oni danas tee otvaranju.
Postoji nekoliko karakteristinih tipova domova:
Djeji domovi.
Danas postoje i SOS djeja sela koja su model za moderno zbrinjavanje siroadi i
naputene djece, osniva ih i o njima se brine najvea privatna dobrotvorna, meunarodna,
organizacija SOS Kinderdorf International. Smjetena su obino u blizini gradova, sastoje

se od 10 20 obiteljskih kua i potrebnih objekata. U svakoj kui nalazi se SOS majka i 6

do 7 djece razliitog spola i dobi. Tu djeca imaju vrti, lokalnu kolu, upuuju se na daljnje
kolovanje. Selo vodi pedagoki direktor sa ekipom pedagoga te zajedno pomau majkama u
postizanju dobrih rezultata u odgoju djece koja su im povjerena.
Ueniki domovi su odgojne ustanove koje zamjenjuju roditeljski dom uenicima koji
pohaaju kolu van mjesta prebivalita. Tu djeca imaju smjetaj, hranu, uvjete za uenje,
drutveni ivot i dogaanje.
Odgojni domovi su ustanove u koje se odlukom suda i rjeenjem organa socijalne skrbi
upuuju maloljetnici u dobi od 10 do 18 godina. U takvim domovima postoji osnovna kola i
osposobljavanje za zanimanje, ili je odgojenici pohaaju van doma. U domu rade pedagozi,
psiholozi, socijalni radnici, lijenici Odgojitelji su povezani s obiteljima i skrbnicima
odgojenika te je iznimno vaan individualni pristup prema svakom od njih jer je svaki
maloljetnik poseban sluaj. Ako je uprava zadovoljna napretkom odgojenika moe ga pustiti
prije roka.
Domovi za preodgajanje mladei su oni u kojima se nalaze oni koji su razvili neke oblike
antisocijalnog ili kriminalnog ponaanja. Osniva ih Ministarstvo pravosua radi ostvarivanja
odgojno popravnih mjera s maloljetnicima koji su tu upueni sudskom odlukom na 1 do 5
godina. Temeljna funkcija je preodgajanje i socijalna rehabilitacija. Glavna sredstva su rad,
zajedniki ivot, dnevni red, ope i struno obrazovanje. Strunu ekipu ine odgojitelji,
uitelji teorijskih i praktinih predmeta, lijenici, socijalni radnici. Psiholog, pedagog. Svaki
odgojitelj radi sa skupinama, ali i individualno to je veoma bitno.
Posebni domovi (zavodi) su posebne vrste odgojnih ustanova u koje se smjetaju djeca i
mlade s tekoama u razvitku radi specijalnog odgajanja, kolovanja ili aziliranja. Domovi
su povezani za specijalnim kolama i centrima za odgoj i izobrazbu. Ako su u domovima
djeca koja uope nisu sposobna za odgoj i obrazovanje, prua im se samo smjetaj, prehrana,
zdravstvena skrb i njega, te se nalaze van gradskih naselja.
3. SADRAJ I PODRUJA ODGOJNOG RADA
Svaki dom ima svoj godinji program rada. Obuhvaa odgojno obrazovni rad i druge
poslove. Programske osnove cjelokupni sadraj rada razvrstavaju u7 cjelina:
1) Zdravstveno higijensko, rekreacijsko i ekoloko odgojno podruje
2) Intelektualno odgojno podruje podrazumijeva uenje kao svakodnevnu djelatnost
koja se organizira sa ciljem da uenici postignu to bolje rezultate u koli. Redovito
uenje je svakodnevna obveza svih uenika i traje 2 3 sata. Dom mora uenicim
osigurati prikladne uvjete za uenje, a posebno se organizira rad s uenicima s
potekoama u razvoju i nadarenima.
3) Moralno i drutveno
4) Radno javljaju se tri skupine: rad u odgojnoj skupini, u uenikom domu i van
njega.
5) Slobodne aktivnosti i slobodno vrijeme uenika
6) Kulturno zabavni ivot uenika

7) Povezanost doma i socijalne sredine program suradnje s roditeljima, kolom,

vjerskim institucijama, poduzeima u kojima odgojenici rade, i sl.
Odgojna skupina je glavni organizacijski oblik ivota i rada odgojenika u domu u kojoj se
obnaaju sve odgojne aktivnosti. Mala je ivotna i odgojna zajednica koju ine odgojenici i
odgojitelj, u funkciji savjetnika, pa i roditelja. Skupine bi trebale imati 15 25 odgojenika.
Rad u skupini moe biti posredan kada odgojenici sami rjeavaju zadatke ili neposredan
kada se odgojitelj angaira u organizaciji i izvoenju.
Rad se moe odvijati frontalno, u manjim skupinama ili individualno. A ako odgojenici
imaju roditelje vana je suradnja s obiteljskim domom i roditeljima, ali tekoe nastaju kada
obitelj loe utjee na odgojenike ili ih zanemaruje, ali ni tada ne treba prekinuti odnose s
obitelji ve je potreban socijalni i pedagoki rad s roditeljima. Surauje se i sa kolama,
drutvenom sredinom, organiziraju domijade, i sl.
4. NAELA I ODGOJNI POSTUPCI
Odgojno obrazovni rad u domovima ostvaruju odgojitelji. Potrebna su im sva pozitivna
svojstva kao i uiteljima o kojima je rijei bilo u prolom poglavlju. Meutim, njihova je
uloga jo delikatnija jer su oni i u funkciji roditelja i model su za identifikaciju.
Odgojni rad je cjelovit i oituje se na svim temeljnim podrujima, tjelesnom,
intelektualnom, moralnom, estetskom, podruju radnog odgoja.
Postoji nekoliko naela koja se veu za podruje domskog odgoja:
-

Naelo aktivnosti svrha je potpuni razvitak svakog odgojenika, a glavna

pretpostavka je njegova aktivnost i angairanost u rjeavanju raznih zadataka, tako da
maksimalno razvijaju svoje sposobnosti. Odgojenici trebaju biti ukljueni u sva
podruja domskog ivota i rada ime se razvija osjeaj dunosti, odgovornosti, razvija
kultura rada i upravljanja.
Naelo socijalizacije pripadanje nekoj zajednici ne znai samo po sebi
socijalizaciju. Naelo socijalizacije nalae da se odgojne skupine i cijela zajednica
odgojenika u domu organiziraju kao odgojne zajednice u kojima e odgojenici stjecali
emocionalna i socijalna iskustva i tako se odgajati za drutveni ivot.
Naelo individualizacije zajedniki ivot veeg broja djece i mladih ljudi sadri
trajnu opasnost potinjavanja pojedinaca i njihova izjednaavanja to oteava
izgradnju slobodnih potpunih osobnosti. A smisao odgoja je da pojedinac razvije svoje
individualne mogunosti. To pretpostavlja da pored grupnog rada mora postojati i
individualni.
Naelo posrednog (neizravnog) pristupanja odgojeniku proizlazi iz pedagogijske
spoznaje da je i odgojenik subjekt odgoja pa je prijeko potrebno uvaavati njegove
elje i inicijative. Zbog toga ne smije biti sputavan u pozitivnim nastojanjima od
strane odgojitelja. Zato se umijee odgoja sastoji u tome i da se ueniku prepusti
inicijativa, tako se razvijaju samostalnost i odgovornost.
Naelo minimalne segregacije izdvojenost iz prirodne sredine u dom ograniava,
izolira pa i obiljeava mlade koji bi eljeli biti poput ostalih. Zbog toga dom mora

biti otvoren prema sredini u kojoj se nalazi, ne smije se izolirati, a njegovi gojenci
(evo jeee, juhu ) ne smiju biti zatvorena i obiljeena skupina.
Naelo jedinstva odgojnih utjecaja odgoj je uspjean kad se odgojni utjecaji
meusobno slau i podupiru. Odnos meu svim djelatnicima doma i odgojenicima
treba biti prikladan. Takoer dom treba suraivati sa obiteljskim domom, kolom

Metode i postupci odgojnog djelovanja:

-

Razgovor (metoda)

Postupci:
-

Pouavanje
Uvjeravanje
Navikavanje (higijenske navike, navike uenja, kulturnog ponaanja)
Spreavanje (odgojitelj sprjeava loe utjecaje, odvikavanje od loih navika, )

5. DOMSKA PEDAGOGIJA
Domska pedagogija prouava odgoj u domovima. Znanstveno pedagogijska disciplina
koja prouava i unapreuje odgojni rad u domovima kao drutvenim ustanovama za
zbrinjavanje i odgoj djece i mladih. Domovi zamjenjuju obiteljske domove pa u njima mora
postojati ozraje koje prua toplinu, razumijevanje i sigurnost. Budui da je takvu atmosferu u
domu teko postii esto se javljaju odreene posljedice kao usporen psihiki razvitak,
emocionalna hladnoa, asocijanost, oteana stabilizacija odnosa. Posljedice se nastoje ukloniti
primjenom dva postupka:
-

Oponaanjem ivota i odgojnih nastojanja u obitelji. To se primjenjuje kod starijih

odgojenika koji imaju roditelje i s kojima veza nije prekinuta.
Nadoknaivanjem obitelji. Ovaj model primjenjuje se u odgoju male djece liene
roditeljske skrbi.

Predmet prouavanja i unapreivanja je odgoj u svim vrstama domova te se istrauje

problematika odgojnog rada, organizacija ivota, uvjeti, metode, i sl.
Svrha je prouavanje i istraivanje odgojnog procesa u domovima kako bi dolo do
unapreivanja.
Zadaci su:
-

Prouavati odgojni rad u specifinim uvjetima ivota u domovima, otkriti zakonitosti,

obogatiti pedagogijske spoznaje
Na temelju spoznaja razraditi cilj, zadatke, organizacijske oblike, naela, metode
odgoja u domovima
Znanstveno kritiki vrednovati napredak i postignua u odgojnom radu u pedagogiji

esto poglavlje

ODGOJ U SLOBODNOM VREMENU

Odgojni proces prati ovjeka od roenja do smrti. Svaka aktivnost pojedinca, cijela okolina u
kojoj ivi i radi, slobodno vrijeme koje provodi, takoer utjeu na oblikovanje ovjeka. U
slobodnom vremenu djeluju takoer brojni utjecaji. Uspjeh odgojnog procesa znae samo
pozitivni utjecaji dok negativne treba uklanjati, a njih je mnogo u slobodnom vremenu. Zbog
toga slobodno vrijeme sve vie postaje predmet prouavanja. Treba otkriti i upoznati izvore
negativnih utjecaja da bi ih se moglo otkloniti ili izbjei negativne posljedice njihova
djelovanja i to je jedan od vanih zadataka odgoja u slobodnom vremenu.
1. TO JE SLOBODNO VRIJEME?
Slobodno vrijeme je ono u kojem je pojedinac osloboen poslova, obveza prema obitelji,
koli, poduzeu, zajednici, vrijeme koje moe ispuniti prema osobnim eljama i interesima
radi zadovoljenja vlastitih sklonosti i razvijanja sposobnosti. To je vrijeme aktivnosti koje
se odlikuju dobrovoljnou sudjelovanja, rekreativnou i interesantnou. Oblici
aktivnosti mogu biti masovni (koncerti, kino, kazalite, izleti, ekskurzije), skupni (rad u
znanstvenim, kulturno - umjetnikim, tehnikim sekcijama) i individualni (itanje,
muziciranje, ples, modeliranje, itd.)
Slobodno vrijeme je nova dimenzija suvremene pedagoke stvarnosti i jedna od najvanijih
socijalnih kategorija vremena. Zato nae stoljee ponekad nazivaju stoljeem slobodnog
vremena. (misli na 20. st.)
To je vrijeme u kojem pojedinci ive suglasni sa svojom naravi. Vrijeme odmora, razonode,
odvraanja od problema, vaan initelj osloboenja suvremenog ovjeka, u kojem je ovjek
svoj gospodar. Tri su funkcije slobodnog vremena: odmor, razonoda, razvitak osobnosti. Neki
razlikuju carstvo nunosti koje obiljeava rad i carstvo slobode pri emu se misli na
slobodno vrijeme.
2. SLOBODNO VRIJEME
DJELOVANJA

NOVE

MOGUNOSTI

PEDAGOKOG

Slobodno vrijeme moe se koristiti na drutveno pozitivan i negativan, te na kulturan i

nekulturan nain. Sve ljude treba osposobiti da znaju kulturno i pedagoki svrsishodno
provoditi slobodno vrijeme. S pedagokog stajalita ono mora biti osmiljeno, smisleno,
oblikovano, organizirano tako da omoguuje pojedincu da se bavi kulturnim i vrijednim
djelatnostima te na taj nain izgrauje to potpuniju osobnost. Aktivnosti mogu biti sportske,
kulturne, humanitarne, znanstvene, umjetnike, i sl. Najbolje je kad su raznovrsne, kad
odmaraju, zabavljaju, oplemenjuju.
3. SADRAJ I NAELA ODGOJNOG RADA
Pravilno pedagoki usmjerene aktivnosti u slobodnom vremenu su esto u funkciji uvanja
zdravlja i pravilnog tjelesnog razvitka emu pridonosi bavljenje tjelesnim aktivnostima i
boravak u prirodi. Na intelektualnom podruju aktivnosti u slobodnom vremenu dio su
trajnog procesa odgoja i obrazovanja, a podrazumijevaju odlaske u knjinice, na seminare,

kongrese, muzeje, galerije, klubove. Estetsko podruje podrazumijeva odlazak u kazalita,

na ples, bavljenje folklorom, glazbom, glumom, pjevanjem, slikanjem, i sl. U slobodnom
vremenu mogue su aktivnosti i iz radnog i tehnikog podruja, primjerice bavljenje
fotografijom, interes za radio, kino, modelarstvo, elektroniku. Tu je i drutveno moralno
podruje koje podrazumijeva pomo bolesnima, nemonima, djeci, stradalima, i sl.
Razlikujemo i formalno, kurativno i preventivno djelovanje djelatnosti u slobodnom
vremenu. Preventivno se oituje u spreavanju nekulturnih i asocijalnih oblika ponaanja
mladih. Odgojno formativno znai da te djelatnosti pomau u izgradnji pozitivnih osobina
karaktera. Kurativno se manifestira u njihovoj pomoi u procesu preodgajanja.
Kada su pedagoki osmiljene djelatnosti u funkciji sredstva znai da se uz njihovu pomo
ostvaruju raznovrsni odgojni zadaci, razvijaju interesi, sposobnosti, izgrauju pozitivne
osobine i tada govorimo o odgoju u slobodnom vremenu. Kada su te djelatnosti u slubi
svrhe tada se odgojenici osposobljavaju za kulturno provoenje slobodnog vremena i
govorimo o odgoju za slobodno vrijeme.
Razlikujemo i nekoliko naela i zahtjeva provoenja slobodnog vremena:
-

naelo slobode u izboru aktivnosti

naelo individualnosti
naelo raznovrsnosti
naelo organiziranosti
naelo amaterizma aktivnosti u slobodnom vremenu ne smiju biti profesionalne,
komercijalizirane, njihova vrijednost je u njima samima i radou bavljenja njima
naelo primjerenosti dobi i spolu

4. NOSITELJI ODGOJNIH AKTIVNOSTI

1) Obitelj mora preuzeti brigu za slobodno vrijeme svoje djece jer postoji opasnost da
djeca dou u dodir sa negativnim utjecajima. Obitelj mora organizirati slobodno
vrijeme unutar nje same (drutvene igre, prianje, crtanje, glazba, modeliranje,
graenje) i suraivati s drugim organizatorima slobodnog vremena van obitelji
(putovanja, izleti, etnje, koncerti, kazalite, kino)
2) Ustanove za predkolski odgoj usmjerene i slobodne djeje aktivnosti
3) kole izborni predmeti, izvannastavne aktivnosti
4) Drutvene organizacije koje okupljaju djecu i mlade humanitarne udruge,
planinarske, kulturno umjetnika drutva, kino savezi, foto klubovi
5) Ustanove opeg, kulturnog, prosvjetnog, informativnog ili zabavnog karaktera
tisak, radio, tv, kazalita, domovi kulture

5. PEDAGOGIJA SLOBODNOG VREMENA

Pedagogija slobodnog vremena bavi se odgojem u slobodnom vremenu. Znanstveno
pedagogijska disciplina koja prouava i pronalazi mogunosti da se odgojni utjecaji u

slobodnom vremenu uine kontroliranima. Predmet njenog izuavanja je odgoj u

slobodnom vremenu i za razliku od drugih disciplina prouava sluajne, prigodne, nenamjerne
utjecaje na mlade sa svrhom da ih upozna, potisne negativne i pojaa pozitivne utjecaje.
Smisao je pronai naine da se slobodno vrijeme uini djelotvornim initeljem trajnog uenja,
djelovanja, usavravanja ovjeka.
Svrha je prouavanje odgoja u slobodnom vremenu radi otkrivanja novih zakonitosti i
spoznaja i unapreenje odgoja na tom podruju te vrednovanje praktinih i teorijskih
postignua.
Zadaci:
-

Da prouava mogunosti odgojnog rada u slobodnom vremenu, otkriva zakonitosti,

obogauje spoznaje i razvija teoriju odgoja
Da na temelju spoznaja stvara zakonitosti koje e unaprijediti odgoj u s. v.
Da znanstveno kritiki vrednuje rezultate ostvarene na podruju odgoja u
slobodnom vremenu

Realno postoje problemi jer nisu osiguran kadar i materijalni uvjeti za koritenje
slobodnog vremena. Materijalne uvjete mora osigurati ira zajednica, a kadrovske ua to
znai i pedagoko osposobljavanje voditelja i organizatora aktivnosti slobodnog vremena.

Sedmo poglavlje
SPECIJALNI ODGOJ
Svako dijete i ovjek imaju pravo na odgoj i obrazovanje, optimalan razvoj sposobnosti u
granicama svojih mogunosti. To pravo pripada i osobama s tjelesnim i mentalnim
oteenjima. I takve osobe sposobne su za razvitak i obuavanje ali je potrebna primjena
specijalnih pedagokih metoda.
1. SPECIJALNI ODGOJ KAO ODGOJNO PODRUJE
Nakon raznih tjelesnih ili psihikih oteenja, odreenih stradanja, nastupaju potekoe u
procesu odgoja i obrazovanja, socijalizacije, u obavljanju obiteljskih, profesionalnih,
drutvenih funkcija. Smisao specijalnog odgoja je da se osobama s takvim tekoama
omogui odgoj i obrazovanje, odnosno optimalan razvoj njihovih mogunosti. Takav odgoj
obavlja se u predkolsko i kolsko doba. UI specijalnom odgoju razlikujemo nekoliko razina
odgojnih zadataka. Opi odgojni cilj je jedan - nastojanje to potpunijeg razvitka osobnosti,
samo to se ovdje to postie posebnim metodama, institucijama, kadrom. Posebna svrha je da
se ukloni ili ublai hendikep izazvan somatopsihikim oteenjima i da se u to veoj mjeri
realizira potencijal odgojenika.
Odgoj slijepih, gluhih, mentalno retardiranih, invalidnih, sa teim govornim poremeajima,
teko odgojivih, asocijalnih, trai odreene postupke poput:

1) Habilitacije i rehabilitacije specijalnim postupci koji se primjenjuju u radu sa

retardiranim odgojenicima sa svrhom da se ublae ili uklone smetnje njihovom
razvitku. Habilitacija znai razvijanje novih sposobnosti kako bi se nadoknadile
oteene ili nepostojee, dok je rehabilitacija razvijanje sposobnosti koje su prije
postojale, ali su priliko stradanja poremeene, oteene, izgubljene. Primjenjuju se
fizioterapeutske, psihoterapeutske i logopedske mjere ovisno o vrsti oteenja.
2) Preodgajanje postupak otklanjanja ili ublaavanja ovjekova stradanja. Kada odgoj
z6akae, nastupa preodgoj koji je mnogo tei proces koji tee da se isprave posljedice
loeg ili zanemarenog odgajanja.
Prijeko je potrebno rano uoiti potekoe kako bi se primjenile odgovarajue mjere uz
vodstvo odgovarajuih strunjaka.
2. PODRUJA RAZVOJNE OMETENOSTI
1) Mentalna retardacija obuhvaa intelektualno zaostalu djecu i osobe s IQ om od 0
do 70. Karakterizira je slabost procesa uenja, spoznavanja, tekoe u
percipiranju, predoavanju, miljenju, slabosti volje, tjelesne deformacije, i sl.
Mentalna nerazvijenost moe biti primarna koja je nasljedna i obiljeava je oteenje
centralnog ivanog sustava. Naziva se i oligofrenija ili amencija. Sekundarna je
uzrokovana psihikim oboljenjima, traumama kod poroda, embripoatijom, djejim
zaraznim bolestima, meningitisom, i sl. Naziva se i oligofrenija, ako je poremeaj
nastao za trudnoe, poroaja ili neposredno iza, te demencija ako nastaje kasnije.
Postoji nekoliko stupnjeva retardiranosti: granini stupanj (IQ 70 - 80), laki (debil,
50 - 70), umjereni (imbecil, 30 - 50), tei i teki (idiot, 0 - 30). Granini stupanj tee
ui, ali moe se kolovati. Specijalni odgoj primjenjuje se na lako i umjereno
retardirane. Prvi se mogu kolovati u specijalnim kolama dok drugi ne, naue govoriti
i obavljati neke jednostavne zadatke. Tee i teke nije mogue odgajati pa se smjetaju
u domove.
2) Oteenja vida slijepo dijete ne razlikuje svjetlo od mraka, a slabovidno ima
nepotpun, nejasan vizualni doivljaj to koi njegov razvitak. Zadatak specijalnog
odgoja je pronai nain koji e njima omoguiti intelektualni razvitak, snalaenje u
prostoru i profesionalno ih osposobiti. Specifinost slijepih je to moraju uiti
Brailleovo pismo, slabovidni ne. U odgoju se koriste magnetofoni, diktafoni
3) Oteenja sluha gluho dijete izgubilo je sluh za vie od 80 decibela, a ako je
gluhoa nastupila prije pojave govora, posljedica e biti nijemost, a dijete
gluhonijemo. Tako da razlikujemo dva oteenja: primarno gluhoa, sekundarno
nijemost. Nagluho dijete je izgubilo sluh u tolikoj mjeri da je komunikacija s njim
oteana, a razvoj govora oteen. Rano oteenje sluha ima tetne posljedice za razvoj
govora, inteligencije, kolski uspjeh, socijalizaciju. Nagluha djeca ue govor pomou
sluha. Sanacijski rad za cilj ima ovladavanje artikuliranim ljudskim govorom.
Primjenjuje se proces demutizacije: fonteska artikulacija (uenje izgovaranja glasova),
katenizacije (spajanje glasova u skupine) i semantizacije (shvaanje smisla). S
nagluhom djecom primjenjuju se vjebe pravilnog govora, izraavanja
4) Govorna oteenja ovoj kategoriji pripadaju djeca u koje je otean proces
sporazumijevanja zbog oteenja govornog aparata. Tu se ubrajaju i djeca s

poremeajem pismenog govora. Razlikujemo 2 oblika poremeaja: Funkcionalni

mucanje, tepanje, mutizam, govorni blok, agramatizam i organski, koji su tei, i u
koje spadaju afazije, unjkanje, neki oblici tepanja, aleksija, disgrafija, i sl. U radu s
ovakvom djecom rade logopedi bilo individualno ili skupno, ali proces je veoma
teak.
5) Tjelesna invalidnost odgojenici s takvim oteenjima i deformacijama ili motornim
poremeajima koji im omoguuju osposobljavanje, odgajanje i obrazovanje u
normalnim uvjetima. Postoje dvije skupine. Prvu obiljeavaju tjelesni nedostatci i
deformacije (nedostatk udova, iskrivljenja kraljenice, patuljasti rast), a drugu
poremeaji neuro muskulaturnog aparata, odnosno pokretljivosti. Ovakve smetnje
redovito prate i psihike, kao sekundarne. Specijalni odgoj primjenjuje ortopedske,
fizioterapeutske mjere za rehabilitaciju tjelesnih nedostataka i specijalne pedagoke za
rekonstruiranje osobnosti invalidnog djeteta.
6) Poremeaji u ponaanju u ovu skupinu spadaju emocionalno oteene, socijalno
neprilagoene i delikventne osobe. Odgoj i obrazovanje ovakvih osoba trai i
primjenu psihoterapeutskih mjera. Odgojni rad pritom obuhvaa uenje, rad,
rekreaciju, socijalne aktivnosti. esto dolaze iz razoreni obitelji. Odgajanje se zapravo
svodi na preodgajanje to je sloeno i teko. S njima se ponekad moe raditi u
kolama, ponekad u specijalnim kolama, pa ak i zavodima. Jo je tei rad s
psihopatskom djecom koja se ne mogu prilagoditi socijalnoj sredini, neuravnoteeni
su, svadljivi i razdraljivi, rastrojeni, dok su intelektualne sposobnosti neoteene.
Takva se stanja nazivaju sociopatijom. Odgajanje ovakve djece sloen je i teak proces
koji se ostvaruje pomou specijalnih pedagokih i psihoteraputskih mjera. Njihova
svrha je razaranje pogreno formiranih psihikih stavova i stvaranje novih.
7) Kombinirane smetnje i nedostaci

3. INTEGRACIJA HENDIKEPRIRANIH UENIKA U REDOVITE KOLE

Smisao integracije je da se izbjegne segeregacija hendikepiranih osoba, njihovo drutveno
izoliranje i tretiranje kao manje vrijednih lanova zajednice. Danas se javljaju zato
suvremena nastojanja da se djecu s hendikepom integrira u redovite kole. Meutim,
integracija ima svoje granice i opravdana je ako se u kolama mogu osigurati specifinosti
specijalnog odgoja, to znai da se moe provesti samo u nekim kategorijama i pod
odreenim uvjetima. Razumna integracija dolazi u obzir samo kod uenika za lakim i
blaim oteenjima i tekoama. Takoer broj uenika u razredu koji pohaaju hendikepirani
uenici ne smije biti vie od 20, kao niti vie od dva takva uenika. Dva su pravila uspjene
integracije: da se u specijalne ustanove i zavode ne ukljuuju djeca koja se mogu uspjeno
integrirati u redovite kole i druga da integraciju mora pratiti osiguranje odreenih uvjeta.
4. USTANOVE ZA SPECIJALNI ODGOJ
- kole internati organizirane za jednu kategoriju djece gdje ona ive, odgajaju se,
provode slobodno vrijeme sve do kraja kolovanja. Nazivaju ih i zavodima za
rehabilitaciju. Pozitivna strana ovakvog oblika ustanove je dobra opremljenost i
struan kadar, a loa izoliranost.

Specijalne osnovne kole uenici u njima borave samo u vrijeme kolskog rada,
prednosti i mane su iste kao kod internata
Specijalna odjeljenja organiziraju se za hendikepiranu djecu i radi se po
specijalnim programima, ali su izvannastavne aktivnosti zajednike s ostalom djecom.
Dobre strane su to dijete ima adekvatnu nastavu i kontakt sa svim vrnjacima,
prigovara se da su samo fiziki ukljueni u normalnu sredinu
Pomona odjeljenja i kooperativni programi ukljueni su u redovite razrede, u
pomonim odjeljenjima vri specijalan odgoj i izobrazba vezani za njihov hendikep.
Uenici su integrirani meu vrnjake i u svijetu je ovaj model prilino prihvaen.
Uspjeh ovisi kako su ovakvi uenici prihvaeni od drugih.
Institucije za profesionalno osposobljavanje osoba sa smetnjama u razvoju
Specijalne predkolske ustanove
Specijalne socijalne ustanove zapravo azili u kojima umjereno i tee mentalno
retardirana djeca ostaju do kraja ivota

5. SPECIJALNA PEDAGOGIJA
Specijalna pedagogija bavi se specijalnim odgojem. Znanstveno pedagogijska disciplina
koja prouava probleme i specifinosti u procesu odgajanja razvojno ometenih osoba,
osobito mladei i djece. Oslanja se i na druge discipline poput psihijatrije, psihopatologije,
neurologije, i sl.
Predmet prouavanja je odgoj retardiranih ili razvojno ometenih osoba, odnosno problemi
odgoja, obrazovanja, profesionalnog osposobljavanja. U razvoju ovakvih odgojenika koriste
se habilitacija i rehabilitacija.
Smisao je utvrivati i otkrivati zakonitosti i spoznaje u podruju specijalnog odgoja te ga
unapreivati, kao i proces habilitacije i rehabilitacije.
Zadaci:
-

Da prouava najraznovrsnije pojave u podruju specijalnog odgoja, da ih analizira,

pronalazi zakonitosti, obogauje spoznaje
Da na temelju otkrivenih spoznaja razvija teorijsku osnovu i unapreuje praksu
Da znanstveno kritiki prati, provjerava i vrednuje dobivene rezultate

Poeci specijalne pedagogije seu jo u 17. st., kada je Bonet objavio prvu metodiku rada s
gluhonijemim djetetom.
Grane specijalne pedagogije:
-

Oligofrenopedagogija prouava odgoj, obrazovanje, osposobljavanje djece s

poremeajima u intelektualnom razvoju koja su u specijalnim uvjetima sposobna za
uenje
Tiflopedagogija prouava odgoj, obrazovanje i osposobljavanje slijepih i
slabovidnih
Surdopedagogija prouava o., o., o., gluhih i nagluhih
Logopedska pedagogija osobe s govornim nedostacima i njihovo uklanjanje

Medicinska pedagogija kronino bolesni, tjelesno invalidni, svih hospitalizirani

odgojenici
Sociopatska pedagogija prouava odgajanje i preodgajanje, obuavanje,
profesionalno obuavanje odgojno zaputene, psihopatske, neuropatske djece i
maloljetnih prijestupnika