Vous êtes sur la page 1sur 19

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

SADRAJ

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

1. UVOD
Poroaj (PARTOS) je fizioliko stanje koje dovodi do istiskivanja ploda i njegovih
sastavnih dijelova (plodna voda, plodovi ovojci i posteljica) iz polnih organa ene.

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

2. FAKTORI POROAJA
1. Poroajni kanal-mekog i kotanog dijela
2. Poroajni objekt ploda
3. Poroajne snage-trudovi i naponi

2.1. POROAJNI KANAL


Sastoji se od kotanog i miinog (mekog) dijela.
Kotani dio poroajnog kanala je karlica (Pelvis) koja je podijeljena u dva dijela
grebenom-linea terminalis. Gornji dio je velika karlica i sastavlja je od glatkih karlinih
kostiju sa strane i prljenova straga. Sprijeda se nalaze jaki trbuni miii. Takav plitki lijevak
podupire maternicu i dijete u trudnoi. Kada porod zapone, usmjerava dijete u pravu, malu
karlicu.
Donji dio je mala ili prava karlica. Taj dio kotanog kanala izgleda kao valjak, a blago je
savijen prema naprijed. On ima ulaz, sredinu i izlaz karlice.
Ulaz karlice je popreno ovalan, a ogranien je gornjim rubom simfize, terminalnom
linijom i promontorijem. Prvi promjer ulaza karlice je Conjugata vera, ptotee se od stranje
strane simfize do promontorija. Iznosi 11-13 cm. Mjeri se tako to akuer izmjeri duljini
Conjugate diagonalis i od te vrijednosti odbije 1,5 cm. Conjugata diagonalis se protee od
donjeg ruba simfize do promontorija, 12,5 cm. Popreni promjer (Diametar transversa) iznosi
13 cm. Kosi promjer (Diametar obliqua), desni ili lijevi iznosi 13 cm.
Sredina karlice je u prosjeku okrugla. Uzduni i popreni promjer iznosi 12 cm.
Izlaz male karlice je uzduno ovalan. Njegovc uzduni promjer u porordu se
poveava. Duljina mu je 11-12 cm. Popreni promjer izlaza karlice je najkrai i dug je 11 cm.
-

Mekani dio poroajnog kanala ine donji uterini segment, brat maternice
(cervix), rodnica i vulva te dno zdjelice. Da bi se dijete rodilo, mora proi kroz
tri obrua u mekom poroajnom kanalu. Ono se potiskuje kroz vrat maternice,
otvor u m. levator ani i kroz genitalnu pukotinu (vulva i perineum). Sputanjem
glave djeteta formira se vezivno-miini kanal, a okolna se tkiva pomiu samo u
trenutku kad prolazi kroz njih.

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

2.2. POROAJNI OBJEKT


ine ga plod i posteljica s ovojima. Od poetka poroda plod se svojim dranjem
prilagoava poroajnim putovima. Tako se glava flektira. Ramena se uzdignu, ruke su
savijene u laktovima i prekriene na prstima, a noge su savijene i potisnute uz trbuh. Plod ima
valjkast izgled i naziva se poroajni valjak.
Na lobanji postoje 4 ava:
-

tjemeni (Sutura sagittalis) izmeu tjemenih kostiju,

eoni av (Sutura frontalis) izmeu eonih kostiju,

krunski av (Sutura coromaria) izmeu eonih i tjemnih kostiju,

laboidni av (Sutura lambdoides) izmeu potiljane i tjemen kosti.

Postoje dva tjemenca (Fontanellae), veliki i mali.


- Veliki tjemenac (Fontanella bregnatica)Nalazi se na mjestu gdje sa sastaju eoni, tje4meni i krunski av. Ima oblik romboida.
-Mali tjemenac (FontanellaNalazi se na potiljku, na mjestu gdje sa sastaju tjemeni i lamboidni av. Ima oblik
trokuta.
Postoji 5 prenika:
1.

Mali prenik kosti (Diametar suboccipitobregmatica)-od centra velikog


tjemenca do subokcipitalnog predjela 9,5 cm.

2.

Veliki kosi prenik (Diametar mentoocipitalis)- od vrha brade ploda do


najudaljenije toke na potiljku- 13-13,5 cm.

3.

Pravi prenik (Diametar frontoocipitalis)- od baze nosa do najispupenije toke


na potiljku 11 cm.

4.

Veliki popreni prenik (Diametar bipareitalis)- rastojanje izmeu dvije tjemene


kosti, 9-9,5 cm.

5.

Mali popreni prenik (Diameter bitemporalis)- rastojanje izmeu dvije


temporalne kosti, 8 cm.

Slika 1.: Prenici glave ploda

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

2.3. POROAJNE SNAGE


Poroajne snage dijelimo na trud i napon.
Trud (kontrakcija uterusa, bol) je bezvoljno stezanje miia maternice sa, na powetku
duim, a kasnije kraim pauzama. Predstavljaju aktivnu snagu koja dovodi do otpoinjanja i
zavravanja poroaja. Kontrakcije se u poetku javljaju svakih 5-10 minuta, traju 30-45 sec.
Kako poroaj napreduje kontrakcije su ee, javljaju se svakih 2-3 minuta, traju 50-70 sec, a
tada ena osjea najjae bolove.
Kontrakcije (trudovi) nastaju kao odgovor na neurohormonske stimulanse, kada se
miina vlakna maternice skrauju, a zatim po prestanku kontrakcije opet vraaju na poietnu
duinu. Retrakcija je takoer skraenje miinih vlakana maternice kao odgovor na iste
stimulanse ali bez vraanja na poetnu duinu (ovaj fenomen se ispoljava poslije zavrenog
poroaja). Kao rezultat kontrakvcija grli maternice se skrauje, materino ue iri i otvara
(dilatacija), a plod sputa i utiskuje u poroajni kanal.
Kontrakcioja ima svoj intenzitet, trajanje i uestalost.
Period izmeu kontrakcija se naziva pauza. Ona slui za oporavak i odmor krvnih
sudova zida maternice, jer dolazi do smanjenog snadbijevanja krvi tokom kontrakcija.
Zid maternice se rastee, posebno njen donji dio i pritiska okolne nervne ganglije, a
prilikom kontrakcija dolazi i do relativne ishemije (smanjenog dotoka krvi u krvne sudove)
to izaziva bol.
Kontrakcije mogu nastati spontano ili medikamentozno (lijerkovima) izazvane. Mogu se
registrirati klinikim pregledom ili kardiotokografijom.
Bezbolna grenja (kontrakcije) dijafragme trbune muskulature i miia koji oblau
karlino dno nazivaju se naponima. Nastaju refleksno izazvanim pritiskom prednjaeeg
dijela glave ili karlice na nervne ganglije donjeg dijela maternice. Porodilje ne moe da utjee
na njihovu pojavu, ali svojim angairanjem moe da pojaa intenzitet napona.

Slika br. 2.: Shema trajanja truda, klinikog osjeta i bolnosti

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

3. RAZVOJ POROAJA
U poroajnom aktu razlikujemo 4 poroajna doba.
-

Prvo poroajno doba ili doba irenja (dilatacije)-PHASIS DILATACIONIS

Drugo poroajno doba ili doba istiskivanja- PHASIS EXPLUSIO

Tree poroajno doba ili placentarno doba-PHASIS PLACENTARIS

etvrto poroajno doba ili postplacentarno doba.

3.1. PRVO POROAJNO DOBA


Prvo poroajno doba poinje s prvim poroajnim kontrakcijama uterusa, a zavrava sa
potpunim nestajanjem grlia i dilatacijom spoljanjeg ua maternice.
Ovo doba kog prvorotkinja traje 12-16 sati, a kod vierotkinja oko 8 sati.
Razlikujemo dvije faze poroajnog doba: izravnjanvanje grlia i otvaranje ua
maternice.
Izravnavanje grlia maternice sastoji se u stalnom i postepenom smanjivanju njegove
duine i iezavanju cervikalnog kanala. Otvaranje ua maternice odvija se postepeno, a
veliina otvora odreuje se prema tome da li je prolazno za vrh psrsta. Nestajanje cerviksa i
otvaranje ua razlikuj se kod prvprotkinje i vierotkinje. Kod prforotkinje prvo nestaje
cerviks, a zatim se otvara ue. Grlo maternice se otvara iznutra prema van. Spoljno ue ima
izgled malog okruglog udubljenja.
U vierotkinje se usporedno otvara ue i nestaje grlo maternice. Spoljno ue je u vidu
poprenog rascjpa.
U poetku poroda trudovi su rijetki, slabi i kratkotrajni. Oni tada prelaze prag boli.
Postepeno trudovi postaju jai i ei, pa su za kraj prvog poroajnog doba tipina 3-4 truda u
10 min i trajanja oko 80 sec.
Osim pravilnih i koordiniranih trudova za otvaranje ua maternice vana je i funkcija
donjeg uterinog segmenta, vodenjaka i vodeeg dijela fetusa. Donji uterini segment je
elastina veza izmeu trupa i grla maternice. On prenosi snagu truda prema dolje. Na granici
prema tijelu maternice u porodu se tvori kontrakcijski prsten koji se moe napipati 2-3 prsta
iznad simfize Bandlova brazda. Ako se taj prsten tijekom poroda uzdie, znai da se donji
uterini segment stanjuje i da prijeti prsnue maternice.

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

Vodenjak se stvara na poetku poroda od plodnih ovoja i plodne vode koji se nalaze
ispred prednjaeeg dijela ploda. Kad je vodenjak ouvan oteana je uzlazna upala, sprijeeno
je ispadanje pupkovine i sitnih esti djeteta. On sudjeluje i u mehanizmu nastanka cerviksa i
otvaranja ua maternice. Po obliku, vodenjak moe biti: ravan, ispupen i krukast. Ravan
vodenjak govori da ne postoji nesrazmjer izmeu poroajnog objekta i poroajnog kanala.
Ispupen vodenjak daje sumnju na nesrazmjer ploda i karlice. Krukast vodenjak
najee se stvara kod mrtvog ploda.
Kad je ue posve otvoreno, trudovi sve snanije pritiu na vodenjak i on tada prsne.
Prskanje vodnjaka moe biti razliito. Ako vodenjak prsne kada je vanjsko ue maksimalno
otvoreno radi se o ronom, pravovremenom prskanju vodenjaka.
Doe li do prskanja vodenjaka kada je materino ue otvoreno za 2-3 prsta radi se o
ranom prskanju vodenjaka.
Ako ovojci prskaju prije poetka kontrakcija uterusa

to je prijevremeno prskanje

vodenjaka.
Prskanje plodovih ovojaka poslije potpunog irenja materinog ua u toku drugog
poroajnog doba naziva se kasno prskanje vodenjaka.
Ovojci mogu prsnuti visoko iznad prednjaeeg dijela ploda i to je visoko prskanje
ovojaka.
Lano prskanje vodenjaka je odlaenje manje koliine sluzi nakupljene izmeu ovojahydrorrhea extraamnialis.
Uloga vodenjaka:
1. da titi maternicu od infekcija iz vagine,
2. da spreava ispadanje pupane vrpce i sitnih dijelova ploda,
3. da uestvuje u mehanizmu otvaranja cervikalnog kanala.
Prsnuem vodenjaka istjee plodna voda.
Bistra plodna voda znak je da plod nije zreo.
Mljena plodna voda znak je da je plod zreo.
Zelena plodna voda najee je kod preneene trudnoe.
U toku prvog poroajnog doba potrebno je stalno pratiti stanje porodilje i ploda. Prati se
i izgled porodilje, izgled koe, mjeri se krvni pritisak, tjelesna temperatura, disanje i puls.
Prati se izgled plodne vode, kucaji djetetovog srca, kontakcoije maternice.
Unutranjim pregledom prati se tok poroaja.
Za kontrolu stanja ploda koristi se amnioskopija i kardiotokografija-CTG.

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

3.2. DRUGO POROAJNO DOBA


To je doba istiskivanja ploda. Poinje kada je ue potpuno otvoreno (10 cm), vodenjak
je prsnut, a zavrava se istiskivanjem ploda.
Trudovi su ei i snaniji nego ranije. Za drugo poroajno doba kod prvorotkinje
potrebno je 1-2 sata, te ukupno oko 50 trudova. Javljaju se svake 2 minute, traju oko 100 sec.
Kod vierotkinje traje oko pola do 1 sat (20-30- trudova).
Poslije prskanja vodenjaka i odlaska plodne vode, smanjuje se zapremina maternice.
Maternica se prilagoava novonastalim situacijama, retrahujui se, smanjuje svoju upljinu.
Zadatak ovog doba je da se pomou kontrakcija maternice i napona plod istisne
odreenim mehanizmom poroaja kroz pripremljen poroajni kanal. Pratimo napredovanje,
odnosno sputanje ploda, srane tonove ploda i izgled plodne vode. Pojava svjeeg
mekonijuma u plodnoj vodi, ivahni pokreti ploda, promjena sranih tonova ploda,
upozoravaju da je stanje ploda ugroeno.
Porodilja treba da lei na poroajnoj postelji sa glavom podignutom na jastuke, tako da
joj brada dodiruje grudnu kost i sa nogama savijenim u kukovima i koljenima, a petama
vrsto oslonjenim o postelju.
U drugom poroajnom dobu mogu da nastanu povrede ploda i majke, povrede mekog i
kotanog dijela poroajnog kanala.
Poslije poroaja, najprije se zbrinjava novoroene: gumenim kateterom se njeno
aspirira (usisa) sluz iz disajnih puteva, presijeca se i podvezuje pupanik (trenutak kada se
majka i dijete odvajaju). U toku ovog poroajnog doba nekada je neophodno uraditi i
odreene intervencije kao to je epiziotomija.
3.2.1. MEHANIZAM PORODA
Pod mehanizmom poroda podrazumijevamo pokrete koje glavica i tijelo ploda vre
prilikom prolaza kroz poroajni kanal.
Najpovoljniji je potiljani stav moe biti prednji i zadnji potiljani stav. Prednji
potiljani stav je normalan, zadnji patoloki. Glava se u doba istiskivanja ne sputa
jednostavno kroz poroajni kanal nego ini niz rotacionih pokreta oko svoje uzdune i
poprene osovine.
Potiljani stav moe biti: prvi ili lijevi i drugi ili desni. Kada su lea ploda okrenuta
prema lijevoj strani majke onda je to prvi i lijevi, a kada su okrenuta prema desnoj strani onda
je to drugi ili desni potiljani stav.
Glavne kretnje vodee esti u toku raanja su:
KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

-angairanost glavice,
-sputanje,
-fleksija,
-unutranja rotacija,
-defleksija-ekstenzija,
-vanjska rotacija.
Glavica ploda nad karlinim ulazom postavljena je u indiferentnom stavu ili u lakoj
fleksiji, sutura sagitalis postavljena je u popreni prenik karlinog ulaza, jednako udaljena od
simfize i promontorijuma.
I.

radnja=savijanje-fleksija

Sa poetkom prvih poroajnih kontrakcija maternice plod se kree prema unutranjem


uu maternice. Pritom glavica vri svoju prvu radnju, tj. savijanje-fleksiju gdje se bradica
priljubi uz grudnu kost, a potiljak zauzme najniu toku poroajnog objekta. Fleksija
omoguava glavi ploda da proe kroz karlinu duplju.
II.

radnja= unutranja rotacija

Prolazei kroz poroajni kanal glavica dolazi do dna male karlice gdje nailazi na otpor,
te vri drugu radnju- unutranju rotaciju, tj. svoj strelasti av okree u kosi promjer. Mali
tjemenac, zavisno od lea, smjeten je naprijed lijevo ili desno od simfize. Ako se lea
nalaze na desnoj strani, mali tjemenac se nalazi naprijed, desno od simfize, a strelasti
av u lijevom ili drugom kosom promjeru. Kad glava proe interspinalnu liniju ona je
zavrila svoju unutranju rotaciju. Od ulaza do izlaza glava se okrenula oko svoje
uzdune osovine za 90 stepeni. Ako je mali tjemenac bio lijevo, okretanje je suprotno
kazaljci na satu, a ako je bilo desno onda je u pravcu kazaljke na satu.
III.

radnja= opruanje ili defleksija

Glava ploda je vri nakon izlaska potiljane kvrge. Poslije potiljka poraa se tjeme, elo,
lice i brada. Kad se porodi glava, ona je licem okrenuta prema maru. U tom momentu u
karlicu majke ulaze ramena ploda. Ramena izvre rotaciju prolazei kroz kanal.
IV.

radnja=vanjska rotacija

Glava ploda prati okrete ramena, licem se obre prema onoj strani majke-prvi ili lijevi
stav.
Poslije toga se ispod simfize raa prednje rame sve do svoje gornje treine. Zatim se
raa zadnje rame, zatim trup i karlica na noicama.

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

Slike

18.7. Porodni mehanizam kod dorzoanteriornog okcipitalnog stava glavom. A)-glava


pomina na ulazu zdjelice; b)-glava angairana srednjim segmentom, flektirana; c)glava u visini spina, flektirana i gotovo potpuno rotirana; d)-glava potpuno rotirana,

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

10

poinje defleksija; e)-glava ekstendirana; f)-glava roena, vanjska rotacija, g)-raanje


prednjeg ramena; h)- raanje stranjeg ramena.

3.3. VOENJE PRVOG I DRUGOG POROAJNOG DOBA


3.3.1. PRVO POROAJNO DOBA
Za nadzor eda, rodilja treba leati u krevetu, jer se lako kontroliraju KS biljeenjem
kardiotokografski. KS treba sluati svakih 15 min, prije, za vrijeme i nakon truda. Svakih 30
min palpacijom se procjenjuje uestalost, trajanje i snaga truda.
Ublaavanje poroajne boli obavlja se spazmoliticima i analgeticima. U prvoj latentnoj
fazi prvog poroajnog bola obino se daje Apaurin. Kad se prokine vodenjak, kod ua
otvorenog za 3-5 cm daje se DOlantin. Slabi trudovi se pojaavaju oksitocinskim sredstvima
ili prostaglandinima. Oksitocinska sredstva se daju kao i.v.infuzija oksitocina (Syntocinom).
Prostangladini su mono sredstvo za pojaanje trudova. Daju se per os (svaka 3 h po 1 tabl.od
500 mg Prostima), kao jednokratna primjena vaginalne tablete od po 3 mg, kao vaginalni gel
od 1 ili 2 mg.

3.3.2. DRUGO POROAJNO DOBA


Rodilji se daje metilerogobazin za aktivno voenje III.poroajnog doba. Nakon 2 minute
pupkovina se sterilnim materijalom podvee i presjee. Od tog trenutka ono poinje disati i
plakati. Poslije primarne toalete preda se majci.

3.3.3. KARDIOTOKOGRAFIJA
Kardiotokografija je metoda kojom se u porodu trajno i istodobno prate i biljee fetalna
srana akcija i trudovi. U oitavanju kardiotokografskog nalaza uzimamo u obzir sljedee
elemente:
1. temeljnu sranu frekvenciju,
2. varijabilnost temeljne frekvencije (oscilacije)
3. promjene temeljne srane frekvencije u odnosu na fetalne pokrete i trudove

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

11

3.3.3.4. TEMELJNA SRANA FREKVENCIJA


Je prosjeni broj otkucaja fetalnog srca u jedinici vremena.
Dijeli se na:
a) normalnu (121-160 otkucaja/min),
b) blagu tahikardiju (161-180),
c) izraenu tahikardiju (vie od 180),
d) blagu bradikardiju (100-120),
e) izraenu bradikardiju (manje od 100 otkucaja u min)

Slika 18.18. Kardiotokografski zapis. Temeljna srana frekvencija: a) normokardija, b)


tahikardija, c) bradikardija.

3.3.3.5. OSCILACIJE
Varijabilnost temeljne frekvencije (oscilacije) fetalne srane akcija posljedica su
vremenske razlike izmeu pojedinih sistola . Razlikujemo kratkotrajnu (short term) i
dugotrajnu (long term) varijabilnost.
Kratkotrajna varijabilnost oznaava promjene srane frekvencije od jednog udara do
drugoga.
Dugotrajna varijabilnost oznaava amplitudu (irina oscilacija) u jedinici vremena
(min).
Razlikujemo amplitudu i frekvenciju oscilacija.
Amplituda oscilacija je razlika izmeu najvee i najmanje frekvencije u jedinici
vremena.
Frekvencija oscilacija je broj oscilacija u jednoj min.

3.3.3.6. PROMJENE TEMELJNE FREKVENCIJE


Promjene temeljne frekvencije u odnosu na fetalne pokrete i trudove mogu biti u obliku
tahikardije (akceleracija) i bradikardije (deceleracija).

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

12

3.3.3.7. INDIKACIJE ZA CTG


U tijeku trudnoe od 25 tjedana i kod prijevremenih kontrakcija uterusa, placente
previje, dijabetesa, sumnje na retardaciju ploda, hipertenzije i simptoma preeklampsije.
Praenje stanja ploda u vrijeme trudnoe
Za to postoje 2 metode koje se najee koriste u praksi:
-ultrazvuk i
-kardiotokograf (CTG)

4. TREE I ETVRTO POROAJNO DOBA

IV.1.TREE POROAJNO DOBA


Tree poroajno doba ili placentarno doba poinje trenutkom roenja djeteta, a zavrava
vaenjem posteljice. Traje oko pola sata do jedan sat.

IV.1.1. FIZIOLOGIJA ODLUBLJIVANJA POSTELJICE


Nakon izlaska djeteta i plodne vode uterus se zbog prestanka djelovanja pritiska iznutra
naglo smanji, pa se fundus na poetku treeg poroajnog doba nalazi u visini pupkla. To
smanjenje nastaje retrakcijom muskulature uterusa, tj. miina se vlakna skrate i raire pa
stijenka uterusa zadeblja. Posteljica, s obzirom da nema miinih vlakana ne moe da prati
sakupljanje maternice. Zbog toga dolazi do odlubljivanja posteljice od zida maternice.
Odlubljivanje posteljice poinje kidanjem krvnih sudova i stvaranjem retroplacentarnog
hematoma. Odlubljivanje posteljice poinje u sredini posteljice ili na njenoj ivici.
Odlubljivanje nastaje u srednjem dijelu bazalne decidue. Ako se posteljica odlubljuje od
centra prema periferiji poraa se fetalnom stranom. Ako se odlubljuje od periferije prema
centru poraa se maternom stranom.

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

13

Slika

4.1.2. ZNACI ODLUBLJENE POSTELJICE


1.

Ispravljanje uterusa du uzdune osovine sa kontrahovanim gornjim


dijelom i ocrtavanjem donjeg dijela u kome se nalazi posteljica, tako da
uterus ima oblik osmice, odnosno pjeanog sata (Schrderov znak).

2.

Udaljavanje ligature na pupanoj vrpci od introitusa vagine (Ahlfeldov


znak).

3.

Dodirivanje dna maternice ne prenosi se na pupanu vrpcu


(Strassmanov znak).

4.

Okomito postavljenom akom vri se pritisak na donji segment


maternice odmah iznad simfize, pa ako je posteljica odlubljena,
pupana vrpca se nee uvlaiti (Kstnerov znak).

5.

Odlubljena posteljica, vrei pritisak na nervne zavretke oko rektuma i


cervikalne ganglije, izaziva kod porodilje osjeaj napona (Kleinov
znak).

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

4.1.3.

ISTISKIVANJE

POSTELJICE

IZ

DONJEG

14

MATERINOG

ODSJEKA
Kada se posteljica spusti u donji segment uterusa ili u rodnicu, pritie cervikalne
ganglije i ivane zavretke oko rektuma te zbog toga ena osjeti reflektorno potrebu za
tiskanjem. Poveanjem trbunog pritiska rodilja obino uspijeva istisnuri posteljicu iz
poroajnog kanala. Ako to ne uspije zbog smanjenog tonusa donjeg segmenta uterusa i
rodnice, rodilji se moe pomoi tako da se dvjema rukama uhvati trbuna stijenka u
uzdunom pravcu, a zatim se stjenka podigne i eni se naredi da tiska hvat prema Baeru.
Time se smanjuje obujam trbune upljine, pa je djelovanje intraabdomalnog tlaka vee.
Odljutena posteljica moe se istisnuti: Dorn-Ahlfedovim nainom. Isprazni se
mokrani mjehur, a kontrahirani uterus se dovede u sredinju liniju. Tada se poloe etiri prsta
na stranji stijenku uterusa, a palac na prednju pa se zatim uterus potisne poput klipa prema
poroajnom kanalu i stisne posteljica.

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

15

4.1.4. GUBITAK KRVI U TREEM POROAJNOM DOBU


Tijekom treeg poroajnog doba svaka porodilja obino i izgubi oko 300-400 ml krvi.
Taj gubitak krvi zdrava ena dobro podnese. U to doba se odvaja plodov organ-posteljica od
maternice i tom se prilikom kidaju stvorene krvne ile koje povezuju posteljicu s maternicom.
Kod ena koje su izgubile manje krvi u porodu teku involucijski procesi mnogo bre,
one bolje doje svoju djecu i mnogo su otpornije na infekcije. Danas se primjenjuje
medikamentna profilaksa sa kojom se moe skratiti tree poroajno doba i smanjiti krvarenje.
U toku treeg poroajnog doba maternica tri puta mijenja svoju visinu. U poetku se
nalazi u visini pupka, zatim se izdie prema desnom rebarnom kluku pa se sputa do sredine
izmeu pupka i simfize.

4.2. VOENJE TREEG POROAJNOG DOBA


U treem poroajnom dobu svu pozornod treba obratiti porodilji jer joj prijeti opasnost
od pojaanog krvarenja.

4.2.1. KONZERVATIVNO VOENJE TREEG POROAJNOG DOBA


Ner smije se ubrzavati fizioloki tijek odlubljivanja posteljice. Dunost ljekara koji prati
porod je da laganom palpacijom utvrdi

visinu fundusa i kontrahiranost maternice, da

mjerenjem pulsa i promatranjem izgleda rodilje ustanovi intraabdominalno krvarenje ili da


uoi krvarenje iz spolovila. Ljekar treba ekati da se pojave znakovi odlupljenja posteljice.
Ako ne doe do spontanog raanja ljekar primjenjuje Baerov ili Dorn-Ahlfeldov hvat.
Vano je da nakon roenja djeteta ena isprazni mokrani mjehur. Pun mjehur moe
usporiti retrakciju miia maternice i time poremetiti fizioloki proces odlubljivanja
posteljice.

4.2.2. AKTIVNO VOENJE TREEG POROAJNOG DOBA


Aktivnim se nainom voenja placentarne faze spreavaju vei gubici krvi. Na kraju II.
poroajnog doba kada se raa prednje rame, rodilji se ubrizga intramuskularna ampula
KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

16

Syntometrin (Syntocinom 5N + Methergin 0,5 mg) ili intravenski jedna ampula od 0,2 mg
Methergina. Tom injekcijom se izazove jaka kontrakcija i retrakcija muskulature uterusa.

4.3. ETVRTO POROAJNO DOBA


etvrto poroajno dobapoinje izlaskom posteljice i plodovih ovojaka, a predstavlja
prijelaznu fazu poroda prema puerporiju. Ovo doba traje 2 sata.

4.3.1. VOENJE ETVRTOG POROAJNOG DOBA


U etvrtom poroajnom dobu postoji opasnost od iskrvavljenja iz atonine maternice ili
od ozljeda mekog poroajnog kanala. U tom vremenu seposveuje panja opem stanju
porodilje, vri se spoljanja kontrola maternice, pregled posteljice i zbrinjavanju ozljeda
nastalih na poroajnim putovima u toku poroda. Prati se visina fundusa maternice koji se
poslije izlaska posteljice nalzi otprilike 5 cm ispod umblikusa. Nakon 1 sat fundus uterusa
opet se vraa na visinu od jednog do dva centimetra pod pupkom.
Treba kontrolirati pritisak, puls, temperaturu, ne smijemo porodilji dozvoliti da zaspe
dok ne proe etvrto poroajno doba.
Tijekom ovog poroajnog doba opskrbljuju se eventualne ozljede mekih dijelova ili se
ije urez meice.

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

17

5. ZAKLJUAK
Srea svake ene je kad na svijet donese ivo i zdravo novoroene. Nita je vie ne
moe usreiti nego kad primi bebu u naruje i djetetov osmijeh.

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___

RAZVOJ POROAJA, POROAJNA DOBA__________________________________

18

6. LITERATURA
-

Porodnitvo, Ante Draani i suradnici, Zagreb 1994.

Ginekologija i porinatologija; Sreko imi, Marin imi, Oliver Peri,


Mostar 2005.

Udbenik akuerstva; Dobrislav etkovi, Sarajevo 1997.

Internet stranica: www.zdravljezene.co.yu

Internet stranica: www.yumama.com/trudnoa/

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE-TEHNIARE SARAJEVO

K.GOD.2006/07___