Stručno Usavršavanje Ovlaštenih Arhitekata I Ovlaštenih Inženjera

STRUNO USAVRAVANJE
OVLATENIH ARHITEKATA I OVLATENIH INENJERA
XIV. teaj 08. i 02. veljae 2013.
TEMA:
" KORITENJE ENERGIJE SUNEVOG ZRAENJA KAO IZVORA

ENERGIJE U SUSTAVIMA GRIJANJA, HLAENJA, VENTILACIJE I
PRIPREME TOPLE VODE "
Autori:
mr.sc. IVAN CETINII, dipl.ing.stroj
Arhitektonski fakultet, Zagreb
VESNA DRNOVEK, dipl.ing.stroj
Ariston, Zagreb
ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

SOLARNI TOPLINSKI SUSTAVI
Osnovni pojmovi, dijelovi i primjena
Vesna Drnovek dipl.ing.

Ariston Thermo SpA- Predstavnitvo u Republici Hrvatskoj
Mr.sc. Ivan Cetini, dis
Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu
STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

XIV teaj 08. i 09. veljae 2013.
1. DIO: UVOD U SOLARNE TOPLINSKE SUSTAVE
Solarna energija
- Raznolikost
- Brojke za pamenje
- Primjene
Solarni toplinski sustavi

- Glavne komponente
- Tipovi sustava
- Pokrivenost i razine uinkovitosti
-Integracija
Naglasak na komponente
- Kolektori
- Spremnici
- Kontrolna jedinica
- Cirkulacijski sklop
- Hidrauliki pribor
Suneva energija Godinje zraenje
Godinje zraenje Sunca mjeri koliinu solarne energije skupljene dan po

dan, od svitanja do zalaska sunca na jednom kvadratnom metru povrine;
gotovo kao i godinja koliina kie.

Solarna energija Velika raznolikost na povrini Zemlje

Location
Energy (kWh/m2)
Stockholm
982
Milan
1307
Istanbul
1503
Buenos Aires
1539
Athens
1567
Split
1586
Rome
1612
Ankara
1701
Casablanca
1772
Marrakesh
1977
Dubai
2028
Cairo
2041
Suneve zrake pogaaju Zemlju pod razliitim kutom ovisno o zemljopisnoj

irini, a zbog zakrivljenosti zemljine povrine.
Podruja koju zrake pogaaju pod kutom koji je najblie okomici skupljaju veu
koliinu solarne energije svake godine ( godinje zraenje Sunca).
Razlika izmeu godinjeg zraenja Sunca izmeu Stockholma i Caira je
120%
Solarna energija Vrlo raznolik izvor tokom godine

2
Rim -Irradiazione
Srednje dnevno
zraenje
(kWh/mgiorno)
dan)
giornaliera
media (kWh/m
Citt: Roma
8,00
7,00
k W h /m g io rn o
6,00
5,00
4,00
3,00
2,00
1,00
0,00
Gen
Feb
Mar

Apr
Mag
Giu
Lug
Ago
Set
Ott
Nov
Dic
Na istoj lokaciji na Zemlji putanja sunca u ljetu je via, odnosna nia u zimi.
To utjee na ukupni broj sunanih sati i na intenzitet sunevih zraka.
Razlika izmeu prosjenog zraenja Sunca u Hrvatskoj izmeu zime i
ljeta je oko 400%
Ta se razlika smanjuje kako se bliimo ekvatoru

Solarna energija Vrlo promjenjiv izvor tokom razliitih

doba dana
Na istoj lokaciji tokom dana sunce pokazuje dvostruku promjenjivost:

- Zvjezdanu: povezano sa dnevnom pozicijom sunca na horizontu(to je predvidljivo)
- Meteoroloku: povezano sa lokalnim meteorolokim pojavama i stanjem(nije lagano
predvidjeti)
Moemo zakljuiti da je suneva energija predvidljiva ali i promjenjiva!
Solarna energija primjena toplinske energije

dobivene od Sunca
Potrona topla voda
70 %
Grijanje
15 %
Grijanje bazena
10 %
Vrua tehnoloka voda
5%

Solarna energija primjena toplinske energije

dobivene od Sunca
Domainstva
Pojedinane obitelji
Kue
Vie obitelji
Viestambene zgrade
Organizacije
Javne namjene
kole, bazeni
Komercijalne
Hoteli, wellness centri
Industrija
Mala i srednja
Mljekare, praonice
Velika
Kemijska industrija

Solarna energija Kako iskoristiti toplinsku

energiju dobivenu od Sunca
Energija
Energija
Energija
Solarni toplinski sustav prikuplja energiju koju emitira sunce i pretvara je u

odreenu koliinu pohranjene tople vode.
Ta koliina tople vode, kao termalna baterija pohranjuje energiju i osigurava
njezinu dostupnost kada nam je to potrebno.
10
Solarni toplinski sustavi Glavni dijelovi
Solarni toplinski sustavi sastoje se od 3 glavna dijela:

- Solarni kolektori (solarni paneli), koji prikupljaju emitiranu
energiju
-Spremnici tople vode ( indirektni spremnici), koji pohranjuju i zadravaju
toplinu koja koju dobivaju iz kolektora
-Hidrauliki i kontrolno upravljaki sustav koji omoguava prijenos energije od
kolektora
do spremnika
STRUNO
USAVRAVANJE
OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA
11
Solarni toplinski sustav Tipovi

U toplinskom sustavu, energija akumulirana iz solarnih kolektora prenosi se kroz
tekuinu (solarni medij) do indirektnog spremnika.
Solarni medij (mjeavina vode i glikola ) moe strujati prirodno ili biti pokretana
pumpom
Prema toj osnovi dijelimo solarne sustave na:
Termosifonski sustav
(gravitacijski)
Sustav sa prisilnom cirkulacijom
Spremnik mora biti instaliran blizu i

iznad solarnog kolektora
Spremnik moe biti instaliran bilo

gdje

12
Solarni toplinski sustavi Tipovi sustava Direktni

termosifonski
Jedan krug
Potrona topla voda nalazi se unutar
spremnika i djelomino u kolektoru.
Sunce zagrijava vodu unutar kolektora.
Voda poinje tei od kolektora prema
spremniku i nazad. Kao posljedica ovoga
cijeli se spremnik zagrijava.
Prednosti:
- Ovaj je sustav najjednostavniji i najjeftiniji
Mane :
- Potrona sanitarna vode moe se
smrznuti i dolazi do pucanja kolektora.
- Kolektor je izloen nakupljanju kamenca
(posljedica moe biti zaepljenost
kolektora) i koroziji
13
Solarni toplinski sustav Tipovi sustava Indirektni termosifonski

Dva kruga:
Jedan zatvoreni krug napunjen vodom i
glikolom tee od kolektora do plata
spremnika i nazad
Drugi je otvoreni krug potrone vode koja
ulazi u unutranji dio spremnika, zagrijava
se preko plata i odlazi ka potroau.
Prednosti:
- Ovaj sustav je zatieniji od smrzavanja
zbog glikola.
- Nema rizika od nakupljanja kamenca ili
korozije.
Mane:
Spremnik ima izmjenjiva topline i zato je
kompliciraniji i samim time i skuplji
14
Solarni toplinski sustavi Tipovi sustava

Termosifonski (gravitacijski)
Prisilna cirkulacija
Prednosti
Prednosti
- Jednostavni i pouzdani
- Nema potronje elektrine energije
- Ne zauzimaju prostor unutar kue
- Mala investicijska ulaganja
- Potpuna kontrola sustava

- Bolja uinkovitost
- Postizanje velikih snaga
- Prilagodljivoxt u primjeni
- Smanjen vizualni utjecaj na izgled objekta
Mane
- Znaajan vizualni utjecaj na arhitekturu

objekta
- Primjena je ograniena na male sustave
potrone tople vode
- Ogranienja pri niim temperaturama
Mane
- Vea investicija i vea sloenost
- Potrebno osigurati prostor unutar kue
- Zahtjeva elektrinu energiju

15
Solarni toplinski sustav Uinkovitost i solarna frakcija

Koeficijent pokrivanja solarnog sustava
EU
C
EN
EU = iskoritena solarna energija

EN = ukupno potrebna energija
Kako je ukupna toplinska energija potrebna za pripremu PTV-a konstanta,

koeficijent pokrivanja vei je ako:
- Poveamo broj kolektora
- Ako se sustav upotrebljava uz klimatske uvjete sa veim zraenjem Sunca
- Kad se sustav koristi u ljeti
Tipine vrijednosti pokrivanja u % (za sanitarnu vodu u Splitu)
Sijeanj
53 %
Srpanj
100 %
GODINJE: 84%
Tipine vrijednosti pokrivanja u % (za sanitarnu vodu u Zagrebu)
Sijeanj
15 %
Srpanj
100 %
GODINJE: 65%
16
Solarni toplinski sustav Efikasnost i solarna frakcija

Uinkovitost solarnog toplinskog sustava
Energija
Energy
Energy
Gubici
uzrokovani ne
troenjem
Toplinski gubici
primarnog kruga
Toplinski gubici na
kolektoru
Toplinski gubici
spremnika

17
Solarni toplinski sustav Uinkovitost i solarna raspodjela

Uinkovitost solarnog sustava
EU
EI
EU = iskoritena solarna energija

EI = solarna energija koja djeluje na kolektor
Uinkovitost sustava ovisi o:

- Uinkovitosti panela(kvaliteta kolektora, temperatura solarnog kruga, temperatura
zraka...)
- Gubici topline tjekom distribucije i pohranjivanja(toplinska izolacija)
- Gubici zbog ne troenja solarne energije (predimenzioniran sustav)
Potronja energije takoer ima utjecaja na uinkovitost
(nula potronje nula uinkovitosti)!!
Tipine godinje vrijednosti uinkovitosti (za PTV): Izmeu 30 % i 50 %
18
Solarni toplinski sustav Uinkovitost i solarna raspodjela

Ukoliko poveamo broj panela, poveava se i stupanj pokrivanja, ali se smanjuje
uinkovitost .
Pravilo dobrog projektiranja: Nemojte pretjerivati!!!
Solarni sustav moe pokriti do 100% potrebe u ljetnim mjesecima. Ostatak
godine treba koristiti razinu koju ste postigli.
C = 60% =45%
PTV 200 litara / dan
Povrina panela 4 m2
Primjer korektno dimenzioniranog

sustava:
- Dobro godinje pokrivanje
- Visoka godinja uinkovitost(45)
- Ekonomian sustav
C = 70% =30%
Povrina panela 6 m2
Primjer predimenzioniranog sustava

- Blago poveano godinje pokrivanje(70)
- Mala godinja uinkovitost(30)
- Skuplji sustav(vie solarnih kolektora)
- U ljetnim mjesecima viak solarne energije(sivo)
se gubi i dolazi do pregrijavanja panela

19
Solarni toplinski sustavi- Integracija

Solarna energije u zimi = 25% Solar energije ljeti
Dnevne razlike u zagrijavanju indirektnog spremnika:
- Ljeto T = 60C Indirektni spremnik T = 70C Mogue tuiranje
- Zima T = 15C Indirektni spremnik T = 25 C Tuiranje nije mogue
Sunevu energiju treba nadopuniti sa dodatnim izvorom energije
200 litara/dan
pri 70C
Dodatna energija
200 litara/dan
pri 25 C
C = 60% =45%
Povrina panela 4 m2

20
Solarni toplinski sustavi Integracija (dodatni izvor energije)

Integracija solarnog toplinskog sustava sa dodatnim izvorom energije moe se
odviti izvan indirektnog spremnika ili unutar njega.
Prema tome moemo razlikovati dva tipa sustava:
U spremniku
U potronji
Voda koja je prethodno zagrijana u

solarnom toplinskom sustavu dodatno
se na potrebnu temperaturu zagrijava
unutar spremnika pomou elektrinog
grijaa ili plinskog cirko bojlera .
Voda koja je prethodno zagrijana

solarnim toplinskim sustavom
(pretgrijana) zagrijava se do
potrebne temperature prolazei
prije izljevnog mjesta kroz
kombinirani bojler ili trenutnu
grijalicu vode .
Energija
korisnik
Energija
Integracija
Energija
Korisnik
Integracija
21
Solarni toplinski sustavi Tipovi integracije sa dodatnim izvorom

energije
U spremniku
Prednosti
- Maksimalna udobnost
(velika koliina stalno dostupene PTV )
- Velika snaga integriranog sustava(prisilna
cirkulacija)
- Kompatibilno u svim vrstama instalacije(PC)
Mane
- Nii doprinos od solarnog izvora
U potronji
Prednosti
- Maksimalni doprinos od solarnog izvora
Mane
- Prikladno samo za pripremu PTV-a
- Ogranien protok(manji komfor)
- Kompatibilno sa sekundarnim izvorom
energije manje snage (kombi bojleri)

22
Primjer Koliko mali sustav moe uiniti

- Lokacija: Rim
- Primjena:
- Broj osoba: 3
- Spremnik: 150 litara
- Panel: 2 m2
- Tpo: 8 C
Speed
Brzina(C/Hour)
(C/Sat)
Srpanj (kWh/m2)
T = 46 C
Tkon. = 54 C
Prosinac(kWh/m2)
T = 11 C
Tkon = 19 C
23
Primjer to moe uiniti mali sustav

Podaci i parametri
- EI = solarna energija po m2 u kWh/m2

- EBW = solarna energija predana pohranjenoj vodi u kWh
- EBJ = solarna energija predana pohranjenoj vodi u KJ
- A = povrina kolektora u m2
- = prosjena uinkovitost sustava
- MH2O = koliina vode unutar spremnika u kg
- CH2O = toplinski kapacitet 1 kg vode 4.18 KJ/(kg x C)
- T = porast temperature vode u indirektnom spremniku C
Formule
- EBW = EI x A x / 100
- EBJ = EBW x 3600
- T = EBJ / MH2O x CH2O
Izraun (Srpanj, od 12.00 do 14.00)
- EI = 3,2
-A=2
- = 50% (procijenjeno)
- MH2O = 150
- EI = 3,2
- EI = 11520
T 12:00-14:00 = 18.4 C
Zakljuak
U sredini dana, sa 2 m2
panela u Rimu, temperatura

150 litara vode poraste prosjeno 10 C svaki sat

24
Dijelovi sustava Kolektori Ne ostakljeni kolektor

Konstrukcijski detalji i primjena
Sunce grije crne gumene cijevi.
Cijevi prenose tu toplinu do medija za prijenos koji prolazi kroz njih.
Vrue cijevi su u direktnom kontaktu sa zrakom koji ih okruuje.
Primjena:
Iskljuivo u ljeti; podruja sa visokim nivoom sunevog zraenja

25
Dijelovi sustava Kolektori Ostakljeni ravni kolektori

Sunce grije plou koja je zavarena sa metalnim cijevima (apsorber)
Cijevi prenose toplinu na tekuinu (medij za prijenos topline) koja prolazi kroz
cijevi.
Vrue cijevi su zatiene od vanjskog zraka slojem izolacije i staklenom ploom .
Primjena: Podruja koja tokom cijele godine imaju srednju ili visoku razinu
sunevog zraenja

26

Apsorpcija energije
Tri su razliite povrine koje moramo
razmotriti: bruto(ukupna), svijetla
(aperturna), apsorberska
Aperturna povrina
Apsorbcijska povrina
Ukupna povrina
Osnovni elementi za minimiziranje gubitka energije:

- Izolacijski materijal Debljina
- Staklo prozirno, ne-reflektirajue
- Apsorber Visoka apsorbcija, niska emisija, bez reflektiranja

27

Tipovi apsorbera (oblik cijevi)
Harfa oblik (cijevni registar)

- Povean protok
- Manji padovi tlaka
- Manji T ulaza i izlaza
- Za termosifonske i sustave sa
prisilnim cirkulacijom
Zmijasti (jedna cijev)

- Manji protoci
- Vei padovi tlaka
- Vea T ulaza i izlaza
- Samo za prisilnu cirkulaciju
Pogodnije za umjerene i hladne klime zbog veeg T

28
Dijelovi sustava kolektori Vakuumske cijevi

Sunce zagrijava plou (apsorber) koja je zavarena za metalnu cijev.
Kroz unutarnju koaksijalnu cijev struji hladni medij iz razdjelnika, a kroz vanjsku se nakon
izmjene topline vraa prema sabirniku.
Koaksijalna cijev zatvorena je unutar staklene cijevi unutar koje je stvoren vakuum.
Kako nema zraka u potpunosti su eliminirani gubici topline koji nastaju konvekcijom..
Primjena: Tijekom cijele godine; podruja sa srednjim i malim sunevim zraenjem
Vakuumske koaksijalne cijevi
This dispersion
do not occur
29
Dijelovi sustava Kolektori Apsorpcija i emisija

Apsorbcija (po mogunosti visoka)
Sposobnost apsorpcijske ploe da uhvati Sunevu energiju koja dolazi do nje
(nakon to proe kroz staklo).
Primjer: ako je energija koja dolazi do ploe 100 i 90% je apsorbirano, vrijednost
apsorpcije je 90.
Emisija (po mogunosti niska)
Potencijal apsorberske ploe da zraenjem raspri toplinu koju je apsorbirala.
Primjer: ako je apsorbirana energija 100 i ploa raspri 10%, vrijednost emisije e biti
10%.
Vana znaajka ploastog i cijevnog kolektora je premaz na povrini apsorbera
koji garantira dobre vrijednosti:
- Apsorbcije = 80 do 95%
- Emisije = 30 do 5%
Ovisno o imenima licenciranim za premaze apsorbera moemo ih nai pod
razliitim imenima: Blu tek, TiNox.
30
Dijelovi sustava Kolektori Plavi selektivni premaz
Emisija
Refleksija
TINOX SPEKTAR
Valna duljina m
Graf pokazuje kako plavi selektivni

premaz (npr. TINOX) smanjuje
emisiju energije rasprene
zraenjem sa vrueg kolektora u
odnosu na crni premaz.
To utjee na uinkovitost kolektora
osobito kad radi pri visokim
temperaturama radnog medija.
Emisija tamne povrine na 100

Emisija TINOX-a na 100
TINOX apsorpcija solarne energija
Sunev spektar
Krivulja refleksije TINOX-a

31
Dijelovi sustava Kolektori Uinkovitost

Ploasti ostakljeni nasuprot vakuumskih cijevi
Ljeto
- Za pripremu sanitarne vode, izlaz iz kolektora sa vakuumskim cijevima je 10% vii
nego kod ploastih ostakljenih kolektora.
Zima
- Za pripremu sanitarne vode, izlaz iz kolektora sa vakuumskim cijevima je 12-15%
vii nego kod ploastih ostakljenih kolektora*
- Za grijanje, izlazne vrijednosti vakuumskih kolektora su 15-20% vie od onih kod
ploastih ostakljenih kolektora**
*U zimi, suprotno od onoga to se ini vakuumski cijevni kolektori nisu u znaajnoj prednosti
u odnosu na ostakljene ploaste panele (kod pripreme PTV).
** vea temperatura spremnika i kolektora

vei T nego kod sluaja PTV
32
Dijelovi sustava Kolektori Uinkovitost
Ostakljeni solarni kolektori nasuprot vakuumskim cijevima

Pri veim zraenjima (ljeto ili manje zemljopisne irine) nema razlika uinkovitosti
izmeu vakuumskih kolektora i ploastih ostakljenih kolektora
-Kolektori sa vakuumskim cijevima su dobar izbor za ekstremno niske temperature
( sjeverna Europa) i vrlo visoke temperature medija (industrijski procesi)
- Ostakljeni ploasti kolektori imaju vrlo fleksibilnu primjenu i rade odlino u uvjetima
koji nisu ekstremni.

33
Dijelovi sustava Kolektori Krivulja uinkovitosti

Uinkovitost kolektora: Objanjenje krivulje
(sjecite sa osi Y)
K0= Optika uinkovitost (to vea)

(nagib krivulje)
Uinkovitost
K1= Toplinska disperzija (to manja)

Tm= Srednja temperatura solarnog
medija (Tpol+Tpov)/2
Ta = Vanjska srednja temperatura
G
G = trenutno zraenje
Ljeto
Niska temperatura kolektora
Zima
Visoka temperatura kolektora
Krivulja uinkovitosti u sebi sadri sve karakteristike kolektora!!!

(debljina izolacije, kvalitetu apsorbera, prozirnost stakla)
34

Uinkovitost kolektora: usporedba izmeu vrsta kolektora
Uinkovitost
Neostakljeni

Ploassti kolektor
Vakumske cijevi
35

Uinkovitost: Usporedba prema vrsti primjene
G (W/m2) T a(zr)
Ljeto
Zima
Ljeto
Grijanje + Topla voda
Zima
Ljeto
Bazen
Zima
Topla voda
1000
400
1000
400
1000
400
20
5
20
5
20
5
T spremnik
T srednja tem. kolek.
(pretpostavljena s obzirom
na konstrukciju )
(pretpostavljena Tsprem+15 C
60
18
20
24
26
75
28
30
39
36
Delta T
Omjer
(Tm-Ta)/G
55
23
25
19
31
0,055
0,058
0,063
0,019
0,078
ljeti, +10C zimi)
Uinkovitost
BAZEN LJETI

SANITARNA VODA SA ILI BEZ

POTPORE GRIJANJU
VRUA VODA U INDUSTRIJSKIM
PROCESIMA
36
Dijelovi sustava Kolektori Ispitivanja

Ispitivanja kolektora prema normi EN 12975 osiguravaju mehaniku i toplinsku
kvalitetu kolektora
TEHNIKE NORME
SOLARNI KOLEKTORI
GOTOVI TVORNIKI
TOPLINSKI SUSTAVI
ISPITIVANJE
KOMPONENTI SUSTAVA
Opi zahtjevi

37
Kolektori Ispitivanja
EN 12972 2 Podruje primjene
1. ISPITIVANJE KVALITETE:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Otpornost na visoku temperaturu (stagnacija)

Ispitivanje izloenosti dugotrajnom Sunevom zraenju
Tlana proba
Vanjski i unutranji toplinski ok
Propusnost na kiu
Otpornost na smrzavanje
Mehaniko optereenje stakla i spojeva s kuitem (uslijed vjetra i snijega)
Otpornost na udarce (tua, kamenje)
2. MJERENJE UINKOVITOSTI SA I BEZ VJETRA
3. ODREIVANJE FAKTORA PROMJENE UPADNOG KUTA
4. ODREIVANJE PADA TLAKA
5. ODREIVANJE TOPLINSKOG KAPACITETA

38
EN 12975 2 Propusnost na kiu:
Cilj: utvrditi moguu prisutnost proputanja uslijed izlaganja
intenzivnom pljusku/kii
Koriteni ureaj: Box za simulaciju kie
Nain testiranja: Izlaganje kolektora jakom pljusku u
trajanju
ne kraem od 4 sata, uz cirkulaciju tople
vode (T>50C) unutar kolektora
Metoda procjene rezultata: - vizualan pregled (otkrivanje
podruja na kojima dolazi do
kondenzacije)
- teina kolektora ( kolektor je
ispravan ukoliko se
teina nije promijenila za vie
od 30 g/m2)

39
EN 12975 2 Mehaniko optereenje stakla i spojeva s
kuitem:
Cilj: simulirati djelovanje pozitivnih i negativnih sila koje
uzrokuje vjetar i/ili snijeg na povrinski sloj kolektora te
na sustav koji se koristi za njegovo uvrivanje
Koriteni ureaj: -sustav prianjala koji su s jedne strane
jednoliko rasporeeni po povrini kolektora te koji su s
druge strane spojeni na cilindre koji se pokreu na
komprimirani zrak
- pozitivno mehaniko optereenje na
pokrov kolektora (vree se pijeskom)
- negativno naprezanje na pokrov
kolektora upuhivanjem zraka unutar
kutije kolektora
Nain testiranja:
Primjenjuju se pozitivne sile na povrinu kolektora
Primjenjuju se negativne sile uz istovremeno
naprezanje sustava za uvrivanje pokrova kolektora
te sustava nosaa samih kolektora kao takvih
Podruje primijenjenih tlakova: 100 - 1000 Pa, u
koracima od 100 Pa
40
EN 12975 2 Mehaniko optereenje stakla i spojeva s
kuitem:
Test negativnog mehanikog naprezanja
(700Pa) na pokrov kolektora koji se
izvodi primjenom unutranjeg tlaka na
kutiju kolektora.
Test koji simulira 2 m snijega (zahtjev testa

5kN/m2) , testirano pod kutovima 20, 30,
50 i 60.

41
EN 12975 2 Otpornost na udarce:
CIlj: simulirati utjecaj tue na povrinski pokrov kolektora
Koriteni ureaj: sustav za vertikalno udaranje
Nain testiranja:
Niz od po 10 udaraca izvedenih elinom kuglom od
150 g, poevi od 40 cm pa sve do 2 m visine, i to u
koracima od po 20 cm

42
EN 12975 2 Izloenost dugotrajnom Sunevom
zraenju:
CIlj: Provjeriti otpornost kolektora na dulju izloenost
snanijem solarnom zraenju bez punjenja
(test se sastoji od kratkotrajnog testiranja i utvrivanja
znakova starenja kako bi se dobila indikacija
starenja pri dugotrajnoj izloenosti Sunevom
zraenju
Nain testiranja:
testiranje u potpunosti na otvorenom ili testiranje
djelomino na otvorenom djelominu u zatvorenom
prostoru
trajanje 30 vaeih dana ( H> 14 MJ/m2/dan)
minimalno 30 sati sa zraenjem veim od 850 W/m2
uz vanjsku temperaturu veu od 10C (raunaju se
samo vremenski periodi vei od 0,5 h)
Metoda procjene rezultata:
vizualan pregled otkrivanje pojave pucanja, savijanja,
korozije, izvijanja, stvaranje mjehura, gubitak
elastinosti i smanjeno brtvljenje na spojevima
43
EN 12975 2 Tlana proba:
CIlj: Provjeriti otpornost kolektora na pritisak koji se moe
desiti u eksploataciji
Nain testiranja:
ureaji i nain testiranja ovisni su o vrsti i materijalu
apsorbera
Anorganski apsorber
Organski apsorber
Trajanje
15 min
1 sat
Temperatura
Okolna (5 do 30C)
Temperatura stagnacije
Izvor pritiska
Hidrauliki
Hidrauliki/pneumatski
Tlak
1.5 X maksimalni radni tlak kolektora
1.5 X maksimalni radni tlak kolektora
Preduvjeti
Test otpornosti na visoku temperaturu kako bi se odredila

temperatura stagnacije

identifikaciji bilo koje od glavnih greaka kolektora kao to su curenje apsorbera, deformacija zbog
koje dolazi do trajnog kontakta izmeu apsorbera i pokrova, puknue ili trajna deformacija pokrova
itd.
44
EN 12975 2 Otpornost na visoku temperaturu:
CIlj: ustanoviti da li kolektor moe izdrati visoki nivo zraenja bez pojave
greaka. Test je takoer vaan kako bi se odredila temperatura
stagnacije mjerei temperaturu apsorbera.
Nain testiranja:
ureaji i nain testiranja ovisni su o vrsti i materijalu apsorbera (ploasti
ili vakumski kolektori) o emu ovisi nain mjerenja temperature
stagnacije
identifikaciji bilo koje od glavnih greaka kolektora kao to su puknue stakla, propadanje plastinih
dijelova i taljenje plastinog apsorbera i spojeva, razgradnja izolacije i td.

45
EN 12975 2 Vanjski temperaturni ok
CIlj: ocijeniti sposobnost kolektora da izdri jaki temperaturni ok koji se moe desiti
npr. za vrijeme jake ljetne kine oluje tokom vrueg ljetnog dana
Nain testiranja: - testiranje treba izvriti 2 puta, prvi puta tijekom prvih 10 sati zraenja
jaeg od 850 W/m2 i drugi puta tijekom zadnjih 10 sati od 30 sati
izloenosti zraenju veem od 850W/m2
- okolna temperatura > 10C
- temperatura vode kojom prskamo kolektor < 25 C
- protok vodenog spreja 0,03 do 0,05 kg/s na m2 aperturne povrine
kolektora.
- trajanje prskanja 15 min
korozije, izvijanja, stvaranje mjehura, gubitak elastinosti i smanjeno brtvljenje na
spojevima i svih glavnih greaka kolektora

46
EN 12975 2 Vanjski temperaturni ok

47
EN 12975 2 Unutarnji temperaturni ok
CIlj: ocijeniti sposobnost kolektora da izdri jaki temperaturni ok koji se moe desiti
ulaskom hladnog solarnog medija za vrijeme vrueg ljetnog dana. To se moe
desiti
za vrijeme instalacije solarnog sustava ili nakon prekida rada sustava i ponovnog
pokretanja u pogon.
Nain testiranja: - testiranje treba izvriti 2 puta, prvi puta tijekom prvih 10 sati zraenja
jaeg od 850 W/m2 i drugi puta tijekom zadnjih 10 sati od 30 sati
izloenosti zraenju veem od 850W/m2
- okolna temperatura > 10C
- temperatura vode kojom prskamo kolektor < 25 C
- protok vodenog spreja 0,02 kg/s na m2 aperturne povrine
kolektora.
- trajanje 5 min ili dok temperatura apsorbera ne padne ispod 10C

48
EN 12975 2 Otpornost na smrzavanje
CIlj: ocijeniti da li je kolektora za koji se tvrdi da je otporan na smrzavanje sposoban
podnijeti smrzavanje i cikluse smrzavanja i otapanja
Koriteni ureaj: klimatizirana komora koja je dovoljno velika da se u nju smjesti
kolektor i u kojoj je mogue simulirati temperaturu izmeu 10C i
-20 C
Kolektori otporni na smrzavanje kad su
napunjeni vodom
Kolektori otporni na smrzavanje kad su ispranjeni
Poetak ciklusa
zamrzavanja/otapanja
Napuniti kolektor na radni tlak
Napuniti kolektor na radni tlak i drati taj tlak

10 min.
Za vrijeme zamrzavanja
--------
Isprazniti kolektor pomou ureaja za pranjenje,ako je

nakon 5 min 95% vode ispranjeno nije potrebno raditi test
na smrzavanje
U zadnjem ciklusu napuniti kolektor na radni tlak i drati na

tom tlaku 10 min.
Kraj ciklusa
zamrzavanja/otapanja
Broj ciklusa
Temperatura vode u
kolektoru i vrijeme
odravanja temp.
-20 C/30 min
-20 C/30
min
Temp.
vode/vrijeme
STRUNO
USAVRAVANJE
OVLATENIH
otapanja
-20 C/30 min
-20 C/30 min

INENJERA STROJARSTVA
49
EN 12975 2 Aneks B5.5 Zvrna kontrola
Rezultati se prikazuju u obliku slijedeeg izvjetaja
Komponenta kolektora
Mogui problem
Ocjena
Kuite kolektora / spojevi
Pucanje / savijanje / korozija / prodor kie
0/1/2
Nosiva konstrukcija / struktura
vrstoa / sigurnost
0/1/2
Spojevi/brtve
Pukotine/ prianjanje / elastinost
0/1/2
Pokrov / reflektirajui sloj
Pucanje / ljutenje/ izvijanje / delaminacija /

savijanje / isputanje plina
0/1/2
Premaz apsorbera
Pucanje / ljutenje / pojava mjehura
0/1/2
Cijevi apsorbera i kuite razdjelnika
Deformacija / korozija / curenje / odljepljivanje
0/1/2
Nosai apsorbera
Deformacija/korozija
0/1/2
Izolacija
Zadravanje vode / isputanje plina / razgradnja
0/1/2
0: Nema problema, 1: Manji problemi, 2: Teki problemi, x: Nije mogue izvriti kontrolu
Klasifikacija tekih problema dana je u sekciji 5.4

50
EN 12975 2 Slikovni primjeri tekih problema

51
Focus on components Collectors Quality tests

Solar Keymark je certifikat poznat irom svijeta. Potvruje ne samo kvalitetu
kolektora nego i kvalitetu tvornice u kojoj je proizveden kao i kvalitetu proizvodnog
procesa.
Ovaj certifikat izdaje potvreno certifikacijsko tijelo, a ispitni izvjetaj daje

akreditirani laboratorij.

52
Sheme sustava i primjena

Potrona topla voda

53

PTV i grijanje

54
Bazeni

55
Bazen + PTV

56
KAIROS MACC CD1 - CD2 (150-200-300)

Modul tvorniki montiranog spremnika
sa jednim ili dva spiralna grijaa
Modul sadri slijedee komponente:

-elini spremnik emajliran titanijem na 850C
-spirala povrine 0,85 m2 i volumena 4,2l
-poliuretanska izolacija
-cirkulacijska crpka visine dobave 4,5 m
-solarni sigurnosni ventil 6 bara
-osjetnik tlaka
-mjera protoka
-ekspanzijska posuda 16 l(pritisak 2,5 bara)
-spoj na dodatnu ekspanzijsku posudu
-magnezijska i aktivna anoda
-kontrolna jedinica"Solar Manager" i suelje
sustava Sensys
57
1. spremnik
2. povrat solarnog kruga
3. polaz solarnog kruga
4. separator zraka
5. manometar
6. 16L ekspanzijska posuda
7. Closing valve
8. zaporni ventil ekspanzijske posude
9. crpka
10. mjera protoka
11. sifon
12. sigurnosna grupa
13. Closing valve
14. mjeajui termostatski ventil
15. sigurnosni ventil
16. sigurnosni termostat
17. dodatna ekspanzijska posuda od 16 l
na strani tople vode (opcija)
18. upravljaka jedinica
19. suelje sustava Sensys
58
SHEMA SUSTAVA
Primjer integracije u potronji
KAIROS MACC CD1 + EVO boiler
Primjer potpuno integriranog sustava sa
pripremom sanitarne vode u potronji i BUS
bridgnet vezom:
- zidni kondenzacijski bojler GENUS PREMIUM
EVO
- Sensys suelje sustava i modulacijski sobni
osjetnik (nisko temperaturna zona)
- Kairos Macc CD1
Integracijski sustav koji jami maksimalnu
utedu, zidni kondenzacijski bojler spojen u
seriju sa spremnikom solarnog sustava.
U sluaju kad u spremniku nije postignuta
eljena temperatura, predgrijana sanitarna
voda dogrijava se u sekundarnom izmjenjivau
bojlera i osigurava minimalnu potronju
energije (manji t sanitarnevode=manja
potronjaenergije,veiprotok).
59
SHEMA SUSTAVA
Primjer integracije u spremniku
KAIROS MACC CD2 + EVO Boiler
Primjer integriranog sustava sa pripremom
sanitarne vode u spremniku:
- zidni kondenzacijski cirko bojler
- vie zonski modul MGM EVO III (hidraulika
skretnica, cirkulacijske crpke, mjeajui
ventili)
osjetnici (nisko i visoko temperaturne zone)
- Kairos Macc CD2 (indirektno grijani spremnik
sa 2 spiralna izmjenjivaa)
Sustav osigurava najvei komfor u potronji
sanitarne vode (uvijek dostupna eljena
koliina sanitarne vode zagrijane na postavnu
temperaturu).

60
KAIROS MACC CD1 - CD2
Tvorniki sklopljeni modul spremnika

sa jednim ili dva spiralna izmjenjivaa
Spremnik:
spremnik kapaciteta 400 ili 500 l, sa jednim ili 2 spiralna
izmjenjivaa , emajlirano na 850 C
povrina donjeg izmjenjivaa 1.3 m2 i volumen 8.3 litara ( 400 l)
i povrina izmjenjivaa 1.6 m2 i volumen izmjenjivaa 9.7 litara (500
l verzija)
povrina gornjeg izmjenjivaa 1 m2 i volumen 7,5 litara (400-500 l
verzija)
poliuretanska izolacija
Digitalna solarna pumpna grupa
napon 230 V i frekvencija 50 Hz
maksimalna potronja 97 W
visina dobave i protok pri najveoj brzini : 650 mbar i 950 l/h
maksimalna radna temperatura 130 C.
Vanjska jedinica:
hidraulika sigurnosna grupa sa sifonom i elektromotornim
mjeajuim ventilom

61
KAIROS EXTRA CD1 - CD2 Tvorniki sklopljeni modul spremnika

sa jednim ili dva spiralna izmjenjivaa
1 spremnik
2 digitalna pumpna grupa
3 boni poklopac
4 donji osjetnik
5 bona prirubnica
6 ahura osjetnika temperature
7 magnezijska anoda
8 poklopac gornje prirubnice
9 gornji osjetnik temperature
10 gornja prirubnica
11 ahura osjetnika temperature
13 magnezijska anoda
14 sifon
15 sigurnosna grupa PTV-a (7 bar)
16 zaporni ventil
17 elektromotorni mjeajui ventil
18 slavina PTV-a
19 kuite elektro grijaa
20 suelje sustava
21 koverta sa dokumentima
22 fleksibilne cijevi za spoj sa ekspanzijskom
posudom

62
SHEMA SUSTAVA
Primjer integracije u spremniku
KAIROS EXTRA CD2 + EVO BOILER

Primjer integriranog sustava sa pripremom sanitarne vode u
spremniku:
- zidni kondenzacijski cirko bojler
- vie zonski modul MGM EVO III (hidraulika
skretnica, cirkulacijske crpke, mjeajui
ventili)
osjetnici (nisko i visoko temperaturne zone)
- Kairos Extra CD2 (indirektno grijani spremnik
sa 2 spiralna izmjenjivaa)
Sustav osigurava najvei komfor u potronji sanitarne vode
(uvijek dostupna eljena koliina sanitarne vode zagrijane na
postavnu temperaturu).

63
KAIROS COMBI: 400 - 600 - 800 - 1000
Integrirani spremnik za potporu

grijanja i pripremu potrone tople vode
Opis
KAIROS COMBI 400-600-800-1000
Vertikalni spremnik sa jednim spiralnim izmjenjivaem
za grijanje i proizvodnju PTV-a.
Proizvod je omoguuje trenutnu proizvodnju PTV-a
(FWS).
Sastoji se od slijedeih komponenti:
MAXIS CK1 400, 600, 800 i 1000
FWS
Digitalna pumpna grupa
Sensys suelje sustava
Ostale komponenete

64
Od tank u tanku do COMBI rjeenja: vei uinak

uz isti kapacitet
TuT rjeenje
Kairos COMBI
Uinak KAIROS COMBI rjeenja vei je od barem jednu dimenziju

veih TuT rjeenja.
600 L
800 L
1000 L
vs
vs
vs
TiT 800 L :
TiT 1000 L:
TiT 1500 L:
111% vs 108%
112% vs 105%
120% vs 111%

(+3%)
(+7%)
(+9%)
65
STANICA ZA SVJEU SANITARNU VODU(FWS)

proizvodnja PTV-a
Modul za trenutnu proizvodnju PTV-a sa

ploastim izmjenjivaem.
Modul je konstruiran da omoguuje rad sa
recirkulacijskom crpkom.
Sve komponente FWS su unutar izolacije
od ekspandiranog polipropilena.

66
FRESH WATER STATION (FWS) for the production of DHW

Description of FRESH WATER STATION
The FWS works with a voltage of 230V at 50 Hz, has an
absorption equal to 40W (100W with optional recirculation kit)
-its working range is from 36 up to 65 C, the minimum
activation flow is 2.5 l / min, the maximum (with cylinder
temperature 70 c, DeltaT = 30 C) is 32 l / min.
The maximum working pressures are respectively ,for the
primary circuit, of 3 bar, while for the DHW circuit of 6 bar; for
both circuits the maximum working temperature is 85 C
The FWS can be equipped with optional recirculation kit; the
recirculation kit is programmables through the system interface
Sensys (not supplied).
The product dimensions are: 700x400x295 mm, weight 16 Kg (18
Kg with recirculation).

67
2.2. Fresh Water Station (FWS)

DHW flow: 2,5 to 32,8 l /m (@DT 30C /T tank 70C)
DHW stability: + 1C
Bus Bridgenet
Pre.-installed sensors
Modulating circulator and flow digital sensor
Mixing Valve stepper primary side. It stabilizes DHW
temperature and reduces the risk of scaling on the
exchanger
Security valves
Possibility of integration with recirculation accessory

68
FVS - radna shema

Mijeajui ventil sa
elektromotornim pogonom
Modulacijska crpka
Izolirani ploasti izmjenjiva
Programibilna crpka za
recirkulaciju (opcija)
Max protok PTV-a: 32 l/min
A Ulaz hladne PTV

B Izlaz tople PTV
Tsan = 30C & T tank= 70C
C Povrat recirkulacije (opcionalno)
D Polaz primarnog kruga
STRUNO
USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA
E
Povrat
kruga
XIV teaj 08.
i 09.primarnog
veljae 2013.
69
PRIMJER KAIROS COMBI SUSTAVA U PRIMJENI

KAIROS COMBI + ZIDNI PLINSKI
KONDENZACIJSKI BOJLER
Primjer sustava sa punom integracijom za
potporu grijanju i pripremu PTV-a
Komponente:
- GENUS PREMIUM EVO
- Vie-zonski modul MGM EVO III
osjetnici
- digitalna crpka solarnog sustava
- FWS
- indirektno grijani spremnik sa jednim
spiralnim izmjenjivaem
MAXIS CK1

70
SOLAR COLLECTOR: KAIROS XP 2.5-1 V-H
PLUS
- Absorption surface : 2,2 m2
- Peak Power: 1824 kW
- Stagnation Temperature: 198 C
- Nominal working pressure: 6 bar
-Absorber: aluminum sheet of 0,4 mm, with blue color,
high selective treatment thanks to oxides of titanium
- Laser welding technology
-10 mm Copper Pipe of 21 horizontal passages
-18 mm horizontal manifold
-O-ring connection
-Structure of anodized aluminum (corrosion- proof)
-Tempered glass with internal micro-treatment to reduce
reflections (transmission efficiency of 0.905)
-Insulation of mineral wool that covers the back
and the sides (conductivity 0,035 W/mK)
-Its possible to install in series up to 10
with a range of inclination from 20 to 70
- Vertical and Horizontal version
71
Description Specifications SOLAR COLLECTOR XP 2.5-1

Solar collector glass floor high efficiency for forced circulation in accordance with EN
12975 and certified Solar
Key Mark.
Technical data collector:
- Gross area of the collector is equal to 2:52 m2 (1128 x 2241 x 98 mm), aperture area
equal to 2.26 m2 (2.23 m2 absorber)
- Weight 46 Kg
- Operating pressure of 6 bar
- manifold diameter : 18 mm,
- amount of liquid 2.5 lt
- Absorber made up of aluminum sheet : 0.4 mm thickness of highly selective, color
blue treatment
(absorption 95% , Emissions 5%)
- Collector peak power equal to 1832 W
- Stagnation temperature of 193 C (1000 W/m2 irradiance and temperature 30 C).
Structure:
The structure of the manifold is made of anodized aluminum corrosion resistant,
The glass roof high transparency, is made of tempered glass with a low iron content
(0.03%), of a thickness 3.2 mm: the internal prism treatment reduces reflections on the
glass and responds to EN 12975 for the hail resistance.
72
XP 2.5-1 Pressure Losses

N= number of collectors
73
XP 2.5-1 Efficiency
efficiency
T* = (T collector liquid T environment)/ G

G = 1000 W/ m2
Minimum
requirements to get
Solar Keymark
74
Dijelovi sustava Kolektori Ispitivanja
1. ISPITIVANJE KVALITETE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Otpornost na visoku temperaturu

Ispitivanje izloenosti dugotrajnom Sunevom zraenju
Tlana proba
Vanjski i unutranji toplinski ok
Propusnost na kiu
Otpornost na smrzavanje
Mehaniko optereenje stakla i spojeva s kuitem (uslijed vjetra i snijega)
Otpornost na udarce
2. MJERENJE UINKOVITOSTI SA I BEZ VJETRA

3. ODREIVANJE FAKTORA PROMJENE UPADNOG KUTA
4. PAD TLAK
5. IZRAUN TOPLINSKOG KAPACITETA

75
Focus on components Collectors Quality tests

Solar Keymark je certifikat poznat irom svijeta. Potvruje ne samo kvalitetu
kolektora nego i kvalitetu tvornice u kojoj je proizveden kao i kvalitetu proizvodnog
procesa.
Ovaj certifikat izdaje potvreno certifikacijsko tijelo, a ispitni izvjetaj daje

akreditirani laboratorij.

76
Dijelovi sustava Indirektni spremnici

S meuprostorom 1 izmjenjiva topline2 izmjenjivaa topline
Spremnik

Kombi spremnik
(tank u tanku)
77

S meuprostorom
- Izmjenjiva topline sa malim padom tlaka, pogodno za termo sifonske sustave

Sa jednim spiralnim izmjenjivaem
- Jedan spiralni izmjenjiva topline na dnu spremnika na koji je spojeno polje

kolektora
- Namijenjeno za rad sa kombi bojlerima ili trenutnim grijalicama vode
78

Sa dva spiralna izmjenjivaa
- Dva spiralna izmjenjivaa na razliitim visinama

- Kolektorsko polje spojeno je na dnu, drugi izmjenjiva spaja se na sekundarni izvor energije
(npr cirko bojler)
- Meuspremnici ili puferski spremnici, bez ugraenog izmjenjivaa topline, slue za dodatnu
pohranu energije
- Spajaju se na vanjski izmjenjiva topline ili na indirektni spremnik u velikim

sustavima
79

Kombinirani spremnici
- Gornji ugraeni spremnik PTV-a grije se kao u vodenoj kupelji sa vodom iz kruga
grijanja
-Procesna voda grije se sa donjim izmjenjivaem (uobiajeno spojen sa solarnim
krugom) i sa indirektnim grijanjem iz bojlera
- Takva topla procesna voda odlazi direktno u krug grijanja
- To se moe postii sa nekoliko vrsta dodatnih izvora energije (npr. plinski, uljni,
kotao na kruta goriva itd.)
- Tako istovremeno imamo sustav za pripremu PTV-a i grijanja
80
Dijelovi sustava Regulacija

Osnovne funkcije
- Pokretanje cirkulacije u sustavima sa prisilnom cirkulacijom
- Sigurnosna funkcija(npr. spreavanje opasnog pregrijavanja unutar cilindra)
Toplinski osjetnik
Razlika temp. Na kraju
a
atur
per
Tem
Uronska ahura
k o le
p
Tem
Poetna razlika temp.
a
ktor
k
ra a
ratu
u mu
lacij
Doba dana
Crpka radi
Kontrolno upravljaka
jedinica
Kolektori
Crpka iskljuena
Doba dana
Akumulacija

81
Dijelovi sustava Regulacija

Ostale funkcije(primjeri) Mjesto spoja solarnog sustava i dodatnog izvora topline
- Aktivacija kotla za dodatnu toplu vodu
- Rad prekretnog ventila
- Mjerenje i upravljanje temperaturom vode unutar spremnika

82
Dijelovi sustava Sklop cirkulacije

Od kolektora
Tprema
kolektoru
POVRAT (Hladno)
1 Ventil za regulaciju protoka
2 Slavina za punjenje
3 Crpka
4 Nepovratni ventil
5 Termometar
6 Manometar
7 Sigurnosni ventil(obino 6 bara)
8 Mjera volumena
9 Ekspanzijska posuda
POLAZ (Toplo)
10 Zaporni ventil
11 Termometar
Prema
izmjenjivau
spremnika
Iz izmjenjivaa
spremnika

83
Dijelovi sustava Sklop cirkulacije

Izvedba i primjena

84
Dijelovi sustava Hidrauliki pribor

Ekspanzijska posuda
Kompenzira ekspanziju radnog medija
Termostatski mjeajui ventil

Spreava ulaz vrue vode na izljevno mjesto
Elektromotorni prekretni ventil

Prekree prema potrebi sa kruga grijanja (ili sanitarne vode, odnosno
izmjenjivaa u spremniku) prema potrebi solarnog sustava
Propilen glikol
Pomjean sa vodom u solarnom krugu izmeu 20% i 40 %) spreava
smrzavanje zimi, to podie toku isparavanja u ljeti kad nastupe visoke
radne temperature
85
2. DIO: IZVOENJE, POKRETANJE I ODRAVANJE

SOLARNOG TOPLINSKOG SUSTAVA
Pozicioniranje
- Orijentacija i kut
- Sjene
Solarni krug
- Sheme i primjena
- Spajanje kolektora
Elektrini krug
Mogue sheme spajanja
Izvoenje soslarnog sustava
- Materijali
- Postavljanje dijelova
Putanje u pogon
Odravanje i problemi
86
Postavljanje Orijentacija i inklinacija

Tokom godine
Godinje dozraena Suneva energija ovisi o tome kako kolektorsko polje vidi
Sunevu dnevnu putanju tokom cijele godine.
To ovisi o dva kuta u kolektorskom polju:
- Orijentacija (Azimut): Otklon plohe na vodoravnu ravninu u smjeru juga
- Inklinacija ( Tilt): Kut izmeu nagnute plohe i vodoravne ravnine
Zapad 90
Jug 0

Kut kolektora
Visina sunca
Zenit sunca
Azimut sunca
Nagib kolektora (inklinacija)
Sjever 180
Istok -90
87

Tokom godine
Najvee prikupljanje energije za Hrvatsku (zemljopisna irina 43 - 46) je za :
- Orijentaciju = 0 (orijentacija prema jugu, prihvatljivo odstupanje 30 )
- Nagib kolektora = od 20 ljeti do 55 zimi, u godinjem prosjeku 37
Udaljavanje od idealnog postavljanja lagano pada koliina prikupljene energije
Godinje
zraenje u %
Kut nagiba
Vrijedi za
sjevernu
polutku
Kut nagiba
Azimut

88

Mjesena analiza: poveavanje kuta nagiba(do 60 C)
- Ljeto: manje prikupljene energije
- Zima: neto vie prikupljene energije
- Ravniji solarni dijagram
- Dobro za integraciju solara sa sustavom grijanja (primjena zimi)
Primjer : Rim, 2 kolektora, 200 litara spremnik, potrebno 200 l/dan PTV-a
Idealno postavljeno
Energija dobivena za sanitarnu vodu 2526 kWh

Nagib
30
Azimut
0
Nagib
60
Azimut
0
Vrijedi za
sjevernu polutku

89

Mjesena analiza: Okretanje u potpunosti na Istok (ili Zapad)
- Ljeto: Ista koliina prikupljene energije
- Zima: Mnogo manje prikupljenje energije
- Jako zakrivljen solarni dijagram
-Za iskljuivo ljetnu primjenu istona ili zapadna orijentacija mogu biti dobre.
Primjer : Rim, 2 kolektora, 200 litara spremnik, potrebno 200 l/dan PTV-a
Idealno postavljanje

Nagib
30
Azimut
0

Nagib
30
Azimut
90
ValiVrijedi za
sjevernu polutku
90
Postavljanje - zasjenjivanje
U velikim solarnim sustavima na tlu, kolektori se postavljaju u paralelnim linijama.
Kako bi se izbjeglo zasjenjivanje izmeu kolektora vano je odrediti ispravnu
meusobnu udaljenost izmeu kolektora.
X je omjer izmeu udaljenosti i visine kolektora. Za izraun u obzir uzimamo
najmanji azimut sunca (S) (Prosinac sredina dana)
X = h x cos() + [ h x sin() / tg(S) ]
azimut sunca
Nagib

91
Spajanje i materijali- Cijevi

Tipovi cijevi
- Bakrene
- Fleksibilne
nehrajue cijevi
- eline cijevi
- Ne koristiti pocinane cijevi zbog visoke temperature i prisutnosti glikola u radnom mediju
- Ne koristiti vieslojne i plastine cijevi koje nisu otporne na visoku temperaturu.

92
Spajanje i materijali- Cijevi

Izvedba spojeva i izolacije
-Zatititi izolaciju i provjeriti otpornost na visoke temperature

93
Spajanje i materijali Hidrauliki dijelovi

Budite oprezni sa poloajem polaza i povrata
DA
NE *
DA
NE
* Ovisi o konstrukciji pojedinog kolektora;

94
Hidrauliki dijelovi Spajanje kolektora

Paralelno
esto spajanje
Vrlo esto spajanje
Q ukupno = Q kolektor x n kolektora
(100 litara/sat po kolektoru 400 litara/sat)
- Manji padovi tlaka

- Vei ukupni protok
- Konstantna uinkovitost na svim kolektorima
- Manji T ulaz - izlaz
- Za primjenu gdje nije potrebna posebno visoka izlazna temperatura radnog
medija
95

Serijski
Rijetka primjena
Q ukupno = Q kolektora
ukupno)
(100 litara / sat po kolektoru 100 litara / sat
- Vei padovi tlaka

- Manji ukupni protok
- Manja uinkovitost
- Vei T ulaz - izlaz (Koristi se za primjenu u industriji gdje su potrebne vee
temperature medija)
- Rizik je da jedan blokirani kolektor blokira cijeli protok
96
Kombinirano spajanje (Tichelmann princip)
Obavezno kako bi se balansirao

protok medija
Kolektori u jednom redu spajaju se serijski

Vie redova spaja se paralelno
Omoguava velika kolektorska polja
Q ukupno = 1200 litara / sat

97
Spajanje i materijali Hidrauliki dijelovi

Visina
Postrojenja (m)
Prednamjeteni
Tlak (bar)
Ekspanzijska posuda
- Spojena navojnim spojem
- Prednamjeteni tlak (u barima): Pposude = Phidrostatski + 0,2
Odzrani venti
- Mora biti na najvioj toki postrojenja na izlazu iz polj(kolektora)
Grupa za punjenje
- Mora biti na najnioj toki kruga
- Ne smije biti fiksno spojena na mreu sanitarne vode
98
Spajanje i materijali Temperaturni osjetnici

Koriste se standardne ahure od kromirane mjedi sa uronjenim osjetnikom
(dolaze sa kontrolnom jedinicom) koje moraju biti spojene na toplom izlazu
Spremnik ima jednu (ili vie) ahura za spajanje osjetnika (na razliitim
visinama ovisno o njegovoj funkciji)
Temperaturni osjetnici ne smiju biti osjetljivi na duljinu kabla.

99
Pokretanje sustava- Punjenje i odzraivanje

Termosifonski sustav
Glavni koraci
-Prvo napuniti sustav sa obinom vodom kako bi ga oistili i provjerili
postoje li gubici vode unutar sustava
-
Napuniti vodom i glikolom: otvoriti sigurnosni ventil na vrhu spremnika

i napuniti mjeavinu koristei gravitacijski spoj na ispusnoj slavini na
donjoj strani kolektora.
- Zatvoriti sigurnosni ventil kad se mjeavina prelije i prestanite puniti.

- Odzraite sustav kroz sigurnosni ventil.
- Napunite krug sa sanitarnom vodom.
- Ponovite odzraivanje nekoliko puta u toku rada sustava.
- U termosifonskom sustavu udio glikola ne smije biti vei od 40%.

100
Pokretanje sustava- Punjenje i odzraivanje

Sustavi sa prisilnom cirkulacijom
Glavni koraci
- Prvo napuniti sustav sa obinom vodom kako bi ga oistili i provjerili
postoje li gubici vode unutar sustava
- Zatvoriti sredinji ventil kruga za punjenje, otvoriti slavinu za
punjenje i slavinu za pranjenje
- Odvrnuti odzrani ventil na vrhu kolektorskog polja
- Napuniti krug; prekinuti kad voda prelije odzrani ventil na vrhu polja
-Otvoriti sredinji ventil kruga za punjenje i zatvoriti slavinu za
punjenje i slavinu za pranjenje
- Odzraiti cijeli solarni sustav
- Ponoviti odzraivanje nekoliko puta sa sustavom koji je u pogonu

101
Putanje sustava u pogon- Namjetanje protoka

Specifini protok: 30 60 l/sat po m2
Primjer:
- Protok za 2 m2 solarnih kolektora : 60 120 l/sat
- Protok polja od 5 kolektora: 300 600 l/sat
Oitavanje
Podeavanje

102
Putanje sustava u pogon- Namjetanje protoka

Pretjeran protok uzrokuje stalno paljenje-gaenje pumpe bez prijenosa
topline
Kolektor T
Start Delta T (6C)
Stop Delta T (2C)
Spremnik T
Pumpa Start
Pumpa Stop

103

Potrona topla voda

104
104

PTV i grijanje

105
105

Bazeni

106

Bazen + PTV

107

Stručno Usavršavanje Ovlaštenih Arhitekata I Ovlaštenih Inženjera

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Stručno Usavršavanje Ovlaštenih Arhitekata I Ovlaštenih Inženjera

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

STRUNO USAVRAVANJE

OVLATENIH ARHITEKATA I OVLATENIH INENJERA

XIV. teaj 08. i 02. veljae 2013.

" KORITENJE ENERGIJE SUNEVOG ZRAENJA KAO IZVORA

ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

Vesna Drnovek dipl.ing.

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

1. DIO: UVOD U SOLARNE TOPLINSKE SUSTAVE

Solarni toplinski sustavi

Suneva energija Godinje zraenje

Godinje zraenje Sunca mjeri koliinu solarne energije skupljene dan po

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

Solarna energija Velika raznolikost na povrini Zemlje

Suneve zrake pogaaju Zemlju pod razliitim kutom ovisno o zemljopisnoj

Solarna energija Vrlo raznolik izvor tokom godine

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

Solarna energija Vrlo promjenjiv izvor tokom razliitih

Na istoj lokaciji tokom dana sunce pokazuje dvostruku promjenjivost:

Solarna energija primjena toplinske energije

Vrua tehnoloka voda

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

Solarna energija primjena toplinske energije

Hoteli, wellness centri

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

Solarna energija Kako iskoristiti toplinsku

Solarni toplinski sustav prikuplja energiju koju emitira sunce i pretvara je u

Solarni toplinski sustavi Glavni dijelovi

Solarni toplinski sustavi sastoje se od 3 glavna dijela:

XIV teaj 08. i 09. veljae 2013.

Solarni toplinski sustav Tipovi

Sustav sa prisilnom cirkulacijom

Spremnik mora biti instaliran blizu i

Spremnik moe biti instaliran bilo

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

Solarni toplinski sustavi Tipovi sustava Direktni

Solarni toplinski sustav Tipovi sustava Indirektni termosifonski

Solarni toplinski sustavi Tipovi sustava

- Potpuna kontrola sustava

- Znaajan vizualni utjecaj na arhitekturu

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

Solarni toplinski sustav Uinkovitost i solarna frakcija

EU = iskoritena solarna energija

Kako je ukupna toplinska energija potrebna za pripremu PTV-a konstanta,

Solarni toplinski sustav Efikasnost i solarna frakcija

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

Solarni toplinski sustav Uinkovitost i solarna raspodjela

EU = iskoritena solarna energija

Uinkovitost sustava ovisi o:

Solarni toplinski sustav Uinkovitost i solarna raspodjela

Primjer korektno dimenzioniranog

Primjer predimenzioniranog sustava

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

Solarni toplinski sustavi- Integracija

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

Solarni toplinski sustavi Integracija (dodatni izvor energije)

Voda koja je prethodno zagrijana u

Voda koja je prethodno zagrijana

Solarni toplinski sustavi Tipovi integracije sa dodatnim izvorom

- Nii doprinos od solarnog izvora

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

Primjer Koliko mali sustav moe uiniti

Primjer to moe uiniti mali sustav